AGRESIJA

Oblik socijalnog ponašanja

AGRESIVNO PONAŠANJE1. Ponašanje koje nanosi štetu drugome2. Ponašanje s namjerom nanošenja ozljeda i uništavanja3. Ponašanje provedeno s namjerom da se ozljedi nekoga

BIOLOŠKE ODREDNICE AGRESIJE1. Hormoni (testosteron)2. Temperament (teško temperament)3. Dominacija kao prenosiv oblik s ciljem održanja vrste

DRUŠTVENE I OKOLINSKE ODREDNICE AGRESIJE1. Obiteljski odnosi2. Vršnjački odnosi3. Mediji (nasilje na televiziji):

a) efekt uzbuđenjab) efekt dezinhibicije( nasilje postaje dozvoljeno)c) efekt desenzitizacijed) efekt imitacije

KOGNITIVNE ODREDNICE AGRESIJE:1. Razvoj socijalne kognicije2. Razina moralnog rasuđivanja3. Atribucija uzroka

TIPOVI AGRESIVNOG PONAŠANJA1. Fizička agresivnost2. Verbalna agresivnost3. Instrumentalna agresivnost

AGRESIVNOST JE STABILNA OSOBINA LIČNOSTI

UTJECAJI NA AGRESIVNO PONAŠANJE1. Agresivnost i odgojni stil2. Agresivnost i učenje po modelu3. Agresivnost i utjecaj medija4. Razina hormona5. Temperament

ULOGA DOBI I SPOLA NA AGRESIVNO PONAŠANJE1. Različiti oblici agresije javljaju se u različitoj dobi2. Različiti oblici agresije prisutne su kod različitih spolova

MOGUĆNOST KONTROLE AGRESIJE1. Poučavanje roditelja2. Poučavanje drugih odraslih(učitelja, odgojitelja)3. Učenje socijalnih vještina

SAMOOTKRIVANJE

Uvjet za stvaranje veze među ljudima je spremnost na otkrivanje samog sebe – SAMOOTKRIVANJE

Razvoj veze zahtijeva od oba sudionika otkrivanje nekih informacija koje se mogu čuti samo u toj specifičnoj interpersonalnoj komunikaciji

Samootkrivanje je određeno takvom komunikacijom u kojoj osoba dobrovoljno iznosi informacije koje druga osoba neće čuti iz nekog drugog izvora – otkrivanje informacija.

Rezultat samootkrivanja je dijeljenje privatnih i osobnih informacija.

Samootkrivanje se može temeljiti na otkrivanju kako uz pomoć verbalnih, tako uz pomoć neverbalnih znakova.

OSOBINE ( SPECIFIČNOSTI) SAMOOTKRIVANJA:1. Dobrovoljno je2. Namjerno je3. Temelji se na pravim informacijama – istini

KOME SE OTKRIVAMO?1. Žene se otkrivaju više od muškaraca2. Onima koji nam se sviđaju – žene3. Onima u koje imamo povjerenje – muškarci

TRENDOVI U SAMOOTKRIVANJU:1. U funkciji trajanja smootkrivanje je manje površno2. U funkciji trajanja samootkrivanje je intimnije3. U funkciji trajanja samootkrivanje je usklađeno po širini i dubini

SAMOOTKRIVANJE JE NAJVEĆE KOD INTIMNIH PRIJATELJA

VAŽNO!!!Samootkrivanje je bitna značajka svake veze. Ako nismo pripravni drugom kazati o našem pravom «ja» (našim strahovima, željama, neugodama u životu), a uzevši u obzir da nam je taj drugi otkrio vrlo osobne stvari o sebi, takva će veza ostati na razini površnog ( Pennington, 1997)

SLIKA O SEBI – SAMOOTKRIVANJE

Slika o sebi, samopoštovanje uključuje vjerovanja o sebi samome, stav o tome tko smo i koliko se prihvaćamo onakvima kakvi jesmo sa svojim nedostacima i svojim kvalitetama.

Sliku o sebi gradimo na osnovi feedback-a iz okoline.

Gledamo sebe očima drugih.

Slika o sebi nije statični entitet! Ovisi o razvojnoj dobi, situaciji, vremenu, ljudima koji nas okružuju.

Slika o sebi kao evaluativna dimenzija određuje našu komunikaciju s drugim.

Prihvaćanje i razumijevanje sebe korak je ka prihvaćanju i razumijevanju drugog.

DIMENZIJE SAMOOTKRIVANJA

Samootkrivanje nije jednodimenzionalno, već uključuje nekoliko dimenzija:

a) VRIJEDNOST SAMOOTKRIVENIH INFORMACIJAotkrivanje može biti više ili manje vrijedno, pravo otkrivanje je uzajamne vrijednosti

b) POZITIVNA I NEGATIVNA PRIRODA SAMOOTKRIVANJASamootkrivanje može nositi rizik u smislu da ćemo biti kritizirani ili pak može nositi profit u smislu pohvale

c) DUBINAOdnosi se na intimnost iznesenih informacija koje mogu biti više ili manje intimne

d) VRIJEMEIspitivanja su pokazala da u tijeku formiranja veze samootkrivanje je najveće u početku u inicijalnoj fazi, dok je manje u sredini trajanja veze. Nakon toga u funkciji trajanja raste

e) OSOBA KOJOJ SE SAMOOTKRIVAMOSamootkrivamo se nama važnoj i značajnoj osobi

ZAŠTO OSJEĆAMO POTREBU ZA SAMOOTKRIVANJEM?

1) TEORIJA RAZMJENEOsjećamo potrebu za dijeljenjem, za razmjenom iskustava, želja i potreba.

2) TEORIJA ATRAKTIVNOSTIPovjeravamo se osobama koje nas privlače, povjeravanje služi kao nagrada ljudima koji nas privlače

3) INFORMACIJSKA TEORIJANaglašava informacijsku vrijednost samootkrivanja i važnost razmjene informacija

VAŽNOST SAMOOTKRIVANJA U OSTVARIVANJU MEĐULJUDSKE KOMUNIKACIJE

a) Razumijevanje i prihvaćanje samoga sebeb) Razgovaranje i razmjenjivanje informacija uključuje razumijevanje,

razumijevanje je prvi korak ka prihvaćanjuc) Razumijevanje i prihvaćanje drugogad) Omogućuje ostvarivanje duboke i značajne veze

KOMPETENCIJA U SAMOOTKRIVANJU

1) VERBALNE SPOSOBNOSTI SAMOOTKRIVANJA- Pričaj o svojim osjećajima, stavovima, vjerovanjima, naglasi osjećaje- Koristi jasan i specifičan jezik- Budi direktan u izjavama- Koristi kompletne rečenice i kompletne misli

2) NEVERBALNE SPOSOBNOSTI SAMOOTKRIVANJA- Koristi otvorenu orijentaciju tijela- Koristi spontane geste- Uspostavi direktan kontakt očima- Koristi pozitivnu facijalnu ekspresiju- Koristi dodir- Izbjegavaj pauze « mm, hmm, da»- Jasno artikuliraj

ASERTIVNOST

Značajno mjesto u interpersonalnoj komunikaciji zauzima asertivnost.Što je asertivnost?Kako biti asertivan?Trening asertivnog ponašanja.Cilj – ostvariti i razviti asertivno ponašanje koje čini značajan element komunikacije.

ASERTIVNO PONAŠANJETo je ustrajnost u vlastitim pravima bez nanošenja štete i ometanja prava drugog.Asertivnost uključuje ponašanje vođeno vlastitim pravima, osjećajima i vjerovanjima i željama uz poštivanje prava, osjećaja, vjerovanja i želja drugog.

ASERTIVNOST – borba za svoja prava

KAKO POKAZATI ASERTIVNOST

- Budi pravedan prema vlastitim vjerovanjima, osjećajima i ponašanjima- Preuzmi odgovornost i posljedice svog ponašanja- Ne traži opravdanja za svoja ponašanja- Pomozi drugima u rješavanju problema- promijeni mišljenje kad za to postoji razlog- Kad pogriješiš preuzmi odgovornost- Odgovori « ne znam»- Budi dio dobrog raspoloženja- Reci ne razumijem- Reci ne kad netko onemogući tvoje ponašanje

NEASERTIVNOST – ASERTIVNOST – AGRESIVNOST

Unatoč različitostima u određivanju značenja pojma asertivnosti autori se slažu da se ovaj oblik ponašanja nalazi na kontinuumu između dva ekstrema. Jedan ekstrem čini neasertivnost, a drugi agresivnost.

KAKVA JE NEASERTIVNA OSOBA?

- Ne prihvaća svoja prava i potiskuje svoje osjećaje, vjerovanje i želje- Neuporna u traženju svojih prava i zaštitu samoga sebe- Ranjiva je i anksiozna- Neuspješan u postizavanju ciljeva

KAKVA JE AGRESIVNA OSOBA?

- Uporna u ostvarivanju svojih ciljeva- Ne uvažava tuđe potrebe- Izražava vlastite osjećaje- Ne uvažava osjećaje drugih- Koristi snagu i kaznu- Cilj je pobjeda- Frustrira druge

KAKVA JE ASERTIVNA OSOBA

- Ustrajna u svojim pravima- Respektira prava drugog- Ne sputavaju svoje osjećaje i želje- Njihova komunikacija temelji se na poštenju i otvorenosti- Asertivno ponašanje rezultira asertivnim ponašanjem drugog- Asertivni ljudi uočavaju da jedan drugom mogu pomoći- Uzajamno se pomažu

ZAŠTO JE VAŽNO BITI ASERTIVAN

Asertivno ponašanje ima pozitivne posljedice.

Nastavnici, treneri, savjetnici, menađeri profitiraju ukoliko u repertoaru ponašanja koriste asertivne obrasce.

Menađeri izvješćuju da se nakon treninga asertivnosti osjećaju kompetentnije i izgrađenog samopouzdanja i zrelosti nužne u međuljudskoj komunikaciji.

ASERTIVNOST JE POVEZANA S :

- Pozitivnom slikom o sebi ( jer dovodi do cilja)- Uspješnim međuljudskim odnosima- Smanjenjem anksioznosti- Komunikacijskim vještinama ( verbalna fluentnost, govorna afektivnost,

kontakt očima, smješka, položaj tijela)

VERBALNE VJEŠTINE ASERTIVNOG PONAŠANJA- Koristi «ja» kao odraz vlastitog stajališta i stava- Koristi jezik suradnje – pokaži da dijeliš tuđe mišljenje, pozovi na

suradnju ( « ..hoćemo li mi…možemo li…)- Pokaži da razumiješ druge i poštivaš njegove potrebe (.. želiš li ti..Treba li

ti)- Koristi jasan specifičan jezik ( «hoćeš li otvoriti prozor»)- Obraćaj se direktno- Koristi cjelovite rečenice kako bi se ispravno shvatile- Koristi ponavljanja da se uvjeriš da si bio jasan- Primi kritiku- Reci «ne»- Ništa ne može značiti više nego nešto reći

NEVERBALNE VJEŠTINE ASERTIVNOG PONAŠANJA

- Koristi direktnu i otvorenu tjelesnu orijentaciju- Pokaži relaksiranost, ali i pažnju dok slušaš- Koristi spontane geste- Uspostavi direktan kontakt očima- Koristi facijalne geste (osmijeh, namrgodi se)- Koristi dodir- Izbjegavaj pauze u govoru (hmm, eh, znaš)- Mijenjaj ritam govora, naglasi kako bi ukazao na važnost, stišaj kad je to

potrebno- Prelaze iz brzog u spori ritam učini postupnim- Jasno artikuliraj

SUKOB I NENASILNO RJEŠAVANJE SUKOBA

NENASILNA KOMUNIKACIJA – KOMUNIKACIJA KOJA POTIČE SUOSJEĆANJE

- Komunikacija koja potiče odgovornost za naše akcije, misli ili osjećaje- Komunikacija koja se temelji na aktivnom promatranju- Komunikacija koja se temelji na osviještenim osjećajima- Komunikacija koja se temelji na jasno izraženim željama (želim da ti

otvoriš prozor)- Komunikacija ispunjena empatijom, empatičkim primanjem informacija

1955. GODINA TOLERANCIJE

Mirna budućnost ovisi o našim svakodnevnim djelima i ponašanjima. Odgajamo se za toleranciju u našim školama, zajednicama, u našim domovima, na radnim mjestima, a ponajprije u našim srcima i mislima.

KONFLIKT

Konflikt označava situaciju u kojoj postoje suprotna zbivanja i tendencije, ponašanja i emocije. Konflikt se očituje na intraindividualnom i interindividualnom planu.Konflikt ne mora biti destruktivan ukoliko smo ga vješti konstruktivno riješiti.

ELEMENTI KONFLIKTA

- Prijašnji odnos s partnerom- Ponašanje u tijeku konflikta (agresija ili povlačenje)- Glavni problem i usmjerenost na njega- Socijalna sredina – okruženje- Promatrači- Posljedice koje se očekuju

OSOBNI UZROCI KONFLIKATA

- Pogrešna procjena stvarnosti- Nepoznavanje sebe- Nekontrolirane emocije- Tjeskoba- Predrasude- Netolerantnost- Manjak humora

RAZVOJ KONFLIKTAKonflikt će se povećati ako:

- Postoji porast u izražavanju emocija srdžbe i frustracije- Postoji porast percipirane prijetnje- Ako se uključi više osoba koje se zauzmu za određenu stranu- Osobe nisu bile u prijateljskim odnosima- Raspolažu s malo prosocijalnih vještina

KONFLIKT ĆE SE SMANJITI AKO.

- Se pažnja usmjeri na problem, a ne na sudionike- Postoji smanjivanje izraženih emocija i smanjivanje percipirane kretnje- Su partneri bili prijatelji prije konflikta- Znaju riješiti konflikt ili imaju nekog tko im u tome može riješiti

KAKO BOLJE RAZUMIJETI SUKOB

- Svaki sudionik u socijalnoj interakciji ponaša se u skladu sa svojim mišljenjem, stavom i vjerovanjima koja ne moraju biti istinita

- Svaki sudionik u socijalnom odnosu svjestan je toga da ga druga osoba opaža i procjenjuje, pa svoje ponašanje usklađuje s očekivanjima nesvjestan da ta očekivanja mogu biti ispravna.

- Socijalni odnos nije određen samo prethodnim iskustvom, već i novim stavovima, vrijednostima kako kod nas tako tako i kod osobe s kojom dolazimo u konflikt

- Svaki socijalni odnos zbiva se unutar neke šire socijalne okoline koja je razvila norme, vrijednosti značajne za međusobnu interakciju.

Nepoznavanje tih normi otežava komunikaciju ( komunikacija među kulturama i subkulturama)