psihologija pamcenja

8/13/2019 Psihologija pamcenja

1/8

PSIHOLOGIJA PAMENJA

1


2/8

PAMENJE

Neprekidno nam dolaze nove tehnologije, zabavne igre, sportovi, esto mijenjamo mjestoboravka itd, a sve to trai uenje. Meutim nuni uvjet za uenje je pamenje. amenjesuvremenog ovjeka oito je preoptereeno! za razliku od ovjeka u pred"iviliza"ijskim

kulturama, koji sree malo ljudi ija bi li"a trebao zapamtiti, koristi razmjerno malo verbalnihin#orma"ija i sl..., mi sreemo puno ljudi, i od trenutka kad se probudimo, slikovne i verbalnein#orma"ije nas poinju $bombarditati%.&toga e#ikasno pamenje mora biti!

'( &)*)+-N/0ne samo da moramo imati selektivnu per"ep"iju i panju u odabiruin#orma"ija za obradu, ve moramo i birati to emo pokuati zapamtiti

2(//M/3N4/ razliitim $pomagalima% za pamenje.Npr. koristimo raunala zapohranu ogromnog broja in#orma"ija, ali esto se namuimo kad treba brzo doi i do strojnopohranjenog podatka. Naime, korisni"i kompjutera ne samo to najee pohranjuju golembroj podataka, ve i stalno mijenjaju njihove verzije. &toga i koritenje pomagala mora bitidobro organizirano i selektivno0to pohraniti, a to ne0 kako se ne bi zaguili u in#orma"ijama.

Nae se pamenje neprekidno mora mijenjati, modernizirati, jer bi bilo vrlo neekonominozadrati stare verzije zapamenog5npr.koliko je stajala pizza prije dvije godine, ili kako jeizgledalo li"e prethodnog blagajnika kina koje esto posjeujemo6, koje bi sustav pamenjausporile i preopteretile.remda pamenje ne moemo vjebati kao mii, razuman ovjek dananji"e mora znati da

pamenju treba posvetiti puno panje.

to je pamenje?

amenje odreujemo kao mogunost usvajanja, zadravanja i koritenja in#orma"ija.+akvi bismo bili bez pamenja7 2ili bismo nemoni kao novoroenad0na razini re#leksa. Ne

bismo imali svoj identitet. 8ato je pamenje preduvjet razvoja i ouvanja vlastite linosti.amenje $uva% prolost i $upravlja% budunou. 8a pamenje su bitna sva tri stupnja ali jenaglasak na zadravanju i koritenju in#orma"ija. amenje obino shvaamo kao jedinstvenisustav ili mjesto na kojem se uvaju in#orma"ije. Meutim, na pamenje se moe gledati i kaona $pro"esor%. 9anas u objanjavanju psihikih pro"esa prevladava pristup ovjeku kao$pro"esoru% koji obrauje in#orma"ije.

Ispitivanje pamenja

9a li je neto zapameno uglavnom ispitujemo na tri naina! prepoznavanjem, dosjeanjem imetodom utede.+ada nakon uenja nekog gradiva ispitujemo prepoznavanje, zadaje se to isto gradivo

pomijeano s nekim novim. -spitanik treba izdvojiti prije zadano gradivo, taj je zadataknajlaki! samo treba usporediti zadano s onim to je pohranjeno u pamenjuri dosjeanju ili reproduk"iji materijal vie nije zadan i zadatak je znatno tei. 9osjeanje seispituje na dva naina! tzv. &lobodno dosjeanje, u kome je zadatak dosjetiti se im viezadanog materijala bez obzira na redoslijed, i dosjeanje upravo prema redoslijedu zadavanja.+od slobodnog se dosjeanja osim kvantitativne analize5koliina reprodu"iranog materijala6vri i kvalitativna analiza! '( pogreka pri dosjeanju

2( sekven"i5redoslijed dosjeanja6 :( klastera ili $grozdova% u kojima ispitanik vri dosjeanje

;


3/8

Moe se dogoditi da ispitanik ne prepoznaje neki materijal niti ga se moe dosjetiti. ada sekoristimo metodom utede i "ilju utvrivanja uspjenosti prethodnog uenja. Naime, gradivokoje smo jednom nauili, pa ga zatim 5dakako samo naizgled6 $potpuno% zaboravili, jer ga sene dosjeamo i ne prepoznajemo ga, pri ponovnom uenju redovito bre nauimo.Metodom utede se koristimo samo u laboratorijskim istraivanjima pamenja, dok se

metodama prepoznavanja i dosjeanja koristimo u svakodnevnom ivotu, koli, #akultetu itd.

Podjela pamenja prema vremen !adr"avanja in#orma$ija

-ma ljudi koji vie ne pamte to se dogodilo prije ili govorilo prije nekoliko minuta, a dapritom nemaju smetnji pri kraem razgovoru, per"ep"iji ili miljenju. /dgovor na to pitanjelei u tome to ljudsko pamenje nije zasnovano na #unk"iji jednog organa kao to je npr.kolanje krvi tijelom povezano s radom sr"a. *judsko pamenje se zasniva na sloenim imeusobno povezanim neuro#iziolokim strukturama, koje imaju razliite i mnogostrukezadatke u sklopu osnovne svrhe pamenja0 dobro pohraniti in#orma"iju za buduu upotrebu.od podjelom pamenja prema vremenu zadravanja in#orma"ija podrazumijevamo tri #aze

kroz koje in#orma"ija prolazi! senzorno, kratkorono i dugorono pamenje.Senzorno pamenjevrlo kratko zadrava nadolazee in#orma"ije u nepromijenjenom obliku.8a vid to vrijeme iznosi priblino pola sekunde, a za sluh oko ; sekunde. 'ko npr. u mrakuvrtimo upaljenu "igaretu, per"ipiramo krug. -li, ako brzo otvaramo i zatvaramo prema goreokrenut dlan ispruene ruke, onda vidimo $voluminoznu% sliku ake. 8a vidno senzorno

pamenje obino se koristi naziv ikoniko pamenje.Nakon to je in#orma"ija bila nakratko $zapisana% ili zvuno $snimljena u naem senzornompamenju, ona dolazi u kratkorono pamenje.u je moemo ponavljanjem zadrati kolikogod nam vremena treba. -n#orma"ije kojima je iz nekog razloga poklonjena panja kodiraju seu kratkoronom pamenju. Naime, in#orma"ije koje dolaze u kratkorono pamenje moraju setako promijeniti ili interpretirati da budu smislene za pojedin"a. +odiranje pri pamenju jezapravo promjena in#orma"ije u oblik koji se moe pohraniti i kasnije pronai. Na takav senain in#orma"ije pripreme za pohranu u dugoronom pamenju./no to lai"i podrazumijevaju pod pojmom pamenja u vremenskoj podjeli pamenja jeupravo dugorono pamenje. &enzorno i dugorono pamenje imaju praktiki neogranienkapa"itet. Meutim, dok se in#orma"ije iz senzornog pamenja vrlo brzo gube, a samo malidio in#orma"ija na koje je obraena panja odlazi na daljnju obradu, veliki broj in#orma"ija udugoronom pamenju ostaje "ijeli ivot.Vrste dugoronog pamenja

ostoji niz podjela dugoronog pamenja.Blic pamenje

2li" pamenje moemo de#inirati kao izuzetno dobro pamenje detalja neposredno prije, zavrijeme i nakon iznenaujueg dogaaja koji ima znaajne posljedi"e za pojedin"a i(ili na"iju.+arakteristike bli" pamenja su! potpunost, tonost, ivost i otpornost na zaboravljanje.9anas se esto koristi podjela dugoronog pamenja na deklarativno i proceduralno.odjela

poinje od 'ndersona koji je razvio kompjutersku simula"iju modela kognitivnih pro"esa.Model sadri dvije komponente! deklarativno znanje, koje se odnosi na znanje injeni"a, i

pro"eduralno znanje, koje se odnosi na znanje o tome kako neto uiniti. a se podjelauvrijeila meu psiholozima.9ruga znaajna podjela dugoronog pamenja se odnosi na to koliko panje i napora ulaemou to da bismo neto zapamtili. odjela na automatsko pamenje i pamenje koje zahtijevanaporuvelike se podudara s podjelom uenja na sluajno i namjerno, ali ima i neke svoje

posebnosti. odatke o mjestu gdje se neto nalazi i kuda se kreemo, vremenu zbivanja injegovu trajanju, te estini pojavljivanja nekog dogaaja pamtimo automatski. o znai da na


4/8

te znaajke dogaanja ne moramo obraati panju, a ipak emo ih zapamtiti. 'utomatskepro"ese ne moemo $iskljuiti%. /sim naslijeenih automatskih pro"esa postoje isti takvinaueni automatski pro"esi. jetine koje su dovedene do automatskog stupnja imaju osobinesteenih automatskih pro"esa, kao to je to javljanje znaenja rijei. &poznaja da visoka razinastresa negativno djeluje samo na pro"ese pamenja koji zahtijevaju napor vana je sa

osposobljavanje za opasne pro#esije. iloti, ronio"i, vojni spe"ijal"i, pirotehniari i sl. vrloesto rade u uvjetima visoke opasnosti koja proizvodi stres. 8bog toga da bi se zatitilivjetinu treba razviti do te mjere da postane automatska i time otporna na stres.

%&ina o&rade in#orma$ije pri pamenj

:raik i *o"khart smatraju da se in#orma"ije zadravaju u $sladitu%. /no predlau modelprema kojem nakon prolaska in#orma"ije kroz senzorno pamenje postoji samo jednoskladite. rema njihovu $modelu dubine obrade in#orma"ija pri pamenju%, vjerojatnostzadravanja in#orma"ije ovisi o tome do koje je razine ili dubine obraena pri kodiranju.

&matraju da je dubina traga pamenja prvenstveno proizvod per"eptualne analize, te datrajanje traga ovisi o dubini analize podraaja. 9akle, radi se o kontinuumu u kojem se plitkaobrada odnosi na analizu #izikih ili senzornih obiljeja in#orma"ija, na dubljoj razini

prepoznaju se obli"i i daju imena objektima ili dogaajima, a na najdubljoj razini analizira seznaenje. =to je dublja razina do koje je in#orma"ija obraena, vea je vjerojatnost njezinadosjeanja.4 najuoj vezi s dubinom pamenja je i #enomen panje. Neke opera"ije moemo radi bez

panje, jer su one gotovo automatske, za druge je pak vana velika panja. 2itno je shvatiti dakapa"itet panje nije #iksan, ve da varira i intraindividualno i interindividualno. 2rojneorganske varijable 5pobuenost, stres, umor, bolest6 kao i varijable okoline5razina vanjskog

podraivanja6 mogu utje"ati na kapa"itet panje. akoer dolazi do promjena kapa"itetapanje kroz dob, od djetinjstva do odrasle osobe raste, da bi u starosti poeo opadati.

'tje$aji $ere&ralne laterali!a$ije na pro$es pamenja

-straivanja kako "erebralna lateraliza"ija 5spe"ijaliziranost lijeve i desne hemis#ere mozga zaodreene pro"ese i #unk"ije6 utjee na kognitivno #unk"ioniranje od velike su vanosti ispadaju u podruje niza dodirnih znanosti 5neuro#iziologija, neuropsihologija i dr6.a istraivanja pruaju, a sigurno e i u budunosti pruati, drago"jene podatke o#unk"ioniranju mozga. remda da ve kod novoroenadi postoje odreene hemis#ernerazlike, "erebralna lateraliza"ija se razvija kroz djetinjstvo i zavrava u doba rane

adoles"en"ije. ei dio ljudske popula"ije su denja"i i kod njih je lijeva hemis#era dominatnopovezana s govornim #unk"ijama, dok je desna dominatno povezana s per"eptivnimpro"esima, osobito s obradom vanjskih vidnih podraaja i vizualnih predodbi. &ukladnotome, pamenje verbalnog materijala se prepisuje lijevoj hemis#eri, dok je desna hemis#erauspjenija u pamenju sloenih podraaja koje je teko imenovati.=to se tie utje"aja lateraliza"ije kognitivnih #unk"ija na pamenje, moda vie nego u bilokojem drugom podruju istraivanja pro"esa pamenja , vidimo da su pro"esi pamenja nanerazdvojiv nain povezani sa senzornim, per"eptivnim pro"esima miljenja. &pe"ijaliziranostmozgovnih hemis#era za odreene vrste pamenja, jo uvijek ima puno nejasnoa, jer sumnoge vrste kru"ijalnih eksperimenata neizvedive.

>


5/8

Osnovni nero#i!iolo()i i &io)emijs)i pro$esi pri pamenj

/penito se smatra da su reverbra"ijski traktovi osnova kratkoronog pamenja, dok zadugorono pamenje neuroloka osnova nije tako jasna. ?ini se da itava limbika zona, aosobito hipokampus 5smjeten u podruju ispod "entralnog korteksa6 ima odlunu ulogu pri

uenju i zadravanju in#orma"ija. @ipokampus se sastoji od velikog broja stani"a koje serazvijaju nakon roenja, a odravaju vezu izmeu impulsa koji dolaze a#eretnim 5uzlaznim6ivanim putevima i korteksa mozga. & obzirom na taj kasni razvoj stani"a hipokampusa, inise razumnim pretpostaviti da su veze neurona hipokampusa djelomi"e odreenein#orma"ijama kojima je pojedina" izloen. -stovremeno, taj sklop neurona pomae pri

pohrani in#orma"ija. /teenje hipokampusa ne ometa kratkorono pamenje, a ni dosjeanjein#orma"ije ranije pohranjenih u dugorono pamenje. 8nai, pa"ijent s oteenimhipokampusom moe zadrati novu in#orma"iju toliko dugo koliko traje njeno neprekidno

ponavljanje. &toga se ini da su sinaptike promjene u hipokampusu nuan uvjet za pohranunovih in#orma"ija.Mnogobrojna istraivanja su pokazala da za pamenje , nisu od presudne vanosti apsolutni

iznosi raznih tvari u sredinjem ivanom sustavu, ve njihovi meusobni omjeri. +, tomeitav niz razliitih tvari sudjeluju u biokemijskim pro"esima koji lee u osnovi pamenja.

*a&oravljanje

8aboravljanje je normalna pojava. rvih nekoliko sati i dana zaboravimo vei dio sadraja.=to vie vrijeme prolazi to je taj pad sporiji. /dgovor na pitanje zato zaboravljamo nije

jednostavan. &jetimo li se samo koliko ima oblika pamenja i to sve utjee na njega, bit enam jasno zato nema jednostavnog odgovora.ostoje etiri osnovna uzroka zaboravljanja! postepeno osipanje tragova pamenja,nemogunost pronalaenja in#orma"ija, represija i inter#eren"ija. i se uzro"i meusobno neiskljuuju. +oji e od ta etiri uzroka biti najizraeniji, ovisi o situa"iji u kojoj se ui, vrsti

pamenja, vremenu zadravanja i sl.Postepeno osipanje tragova pamenja

?esto koriten trag pamenja5tzv. )ngram6 ima u ivanom sustavu dobro uhodan put i lakose aktivira. Moemo ga zamisliti kao ugaenu stazu kroz travu. Ne koristimo li je , staza ezarasti0 nastupit e zaboravljanje. &trani jezik koji smo slabo nauili i zatim se njime nismokoristili, vrlo brzo zaboravljamo. 9akle, za odravanje engrama najvanije je ponavljanje iliesta upotreba. 2rzo gubljenje tragova iz senzornog i kratkoronog pamenja nuno je jerneprekidno dolaze nove in#orma"ije.

Nemogunost pronalaenja informacija u dugoronom pamenju.9a bismo se sjetili neke in#orma"ije, moramo doi do nje. /na moe postojati u naemdugoronom pamenju, ali ako nemamo dobar put do nje, kao da je i nema. *judi koji

pohranjuju in#orma"ije na taj nain da ih na vie naina dobro poveu sa starim znanjemotvaraju vie putova do te in#orma"ije. i putovi se jo zovu $zna"i za dosjeanje%. =to ih jevie i to su istaknutiji, vea je vjerojatnost da emo do in#orma"ije doi kada nam zatreba.

Represija

+ao to postoji namjerno5motivirano6 i nenamjerno uenje, tako je i sa zaboravljanjem.Motivirano zaboravljanje ostvaruje se potiskivanjem5represijom6 onih sadraja koji su namneugodni ili se od njih plaimo. -mena ljudi koji nam se ne sviaju brzo zaboravljamo, a da oodlasku zubaru i ne govorimoA risjetimo se da ve neponavljanjem nastupa zaboravljanje,

neugodne sadraje obino ne volimo ponavljati. 4godne sadraje sami sebi esto obnavljamoi volimo s drugima priati o njima. 8ato ugodne sadraje rjee zaboravljamo.

B


6/8

nterferencija/penito, kad uenje jednog gradiva ometa uenje drugog, govorimo o inter#eren"ij. 'konovo uenje potire prije naueno, rije je o retroaktivnoj inter#eren"iji0 ometanje djelujeunatrag. 'ko neto prije ometa naueno ometa uenje novog gradiva, posrijedi je proaktivnainter#eren"ija0 ometanje djeluje unaprijed.

'li na sreu svako novo uenje ne ometa stara znanja. 'ko smo nauili voziti automobil lakee nam biti nauiti voziti kamion.

ma li ljudi koji ni!ta ne za"oravljaju#

/dgovor na to pitanje je potvrdan, ali odmah treba rei da ih je vrlo malo i da esto

predstavljaju pomni objekt znanstvenih istraivanja. ostoje i tzv.%idioti0savanti%5idioti0znanstveni"i60to su osobe koje ogromne koliine samo pojedinih vrsta in#orma"ija, ali suinae umno zaostali. Meu normalnim ljudima posebnu vrstu dobrih pamtitelja predstavljajutzv.edietiari. oni imaju $#otogra#sko pamenje% za slike5prizore6 koje traje znatno due negosenzorno pamenje, ali je ipak ogranienog trajanja. +ad jednom nestane eidetska slika, vie

se ne moe vratiti u pamenje. 8a znanost su najzanimljivije osobe koje pamte ba sve.jerojatno najuveniji i najdetaljnije praen takav sluaj hiperpamenja odnosi se na ruskogmnemonistu &heresevskog. &herevskoga je prvi zapazio urednik novina u kojima je radio, jernikad nije vodio biljeke, a sve je doslovno pamtio, ak mjese"ima unazad. +oristio jekompleksno vizualno predoavanje i aso"ija"ije, te posebnu vrstu aso"ija"ij0sinestezije, ukojima su brojevi i glasovi imali boju. Cedini nain da neto zaboravi je da to predoi na ploikao zapisano i onda spuvom izbrie ili neto napie preko togaA -ma i drugih slinihsluajeva, ali su rijetko te nalazimo malo takvih ljudi koji imaju taj $#enomen%.

Smetnje pamenja

/sim normalnih pro"esa zaboravljanja ije bolne posljedi"e esto osjetimo, postoje ipataloke smetnje pamenja. Nakon ozljede mozga ne moemo se sjetiti dogaaja koji su sezbili prije i nakon ozljede. Nemogunost dosjeanja dogaaja prije ozljede mozga zove seretrogradna amnezija. 8natno je vei problem anterogradna amnezija0nemogunost stvaranjadugoronog pamenja. 'nterogradna amnezija se, osim nakon ozljeda i oteenja odreenih

podruja mozga, esto pojavljuje i kao posljedi"a dugotrajnog neumjerenog pijenja alkoholnihpia.naime, zbog kalorija dobivenih iz alkohola ne smanjuje se samo uzimanje hrane veprevelike koliine alkohola sprjeavaju normalno iskoritavanje vitamina 2 iz hrane.Nedostatak tog vitamina nepovoljno djeluje na pro"ese pamenja, osobito na pohranu novih

in#orma"ija u dugorono pamenje. =aljivine kau da taj poremeaj ima i jednu dobru stranu!i po stoti put isprian vi" je dobar jer je nov osobi s anterogradnom amnezijom. /penito,smanjena mogunost pamenja naziva se hipomnezijom. ostoji i hipermnezija0poremeajkoji se oituje u pamenju svih in#orma"ija koje se per"epiraju. /sobe s takvim poremeajemmalobrojne su i redovito su bile podvrgnute dugotrajnom praenju znanstvenika. Naime, tavesu osobe drago"jeni primjeri za bolje razumijevanje pro"esa pamenja. Cedan je od zakljuakatih istraivanja da im takvo pamenje smeta za normalno kongitivno #unk"ioniranje. &like se

preklapaju. Cednom rijeju, previe je in#orma"ija istovremeno prisutno da bi kongitivnisustav bio djelotvoran.*ana sjeanja ili paramnezije esto se pojavljuju u starijih ljudi. Nastaju tako to se$praznine% u sjeanju na novije dogaaje popunjavaju izmiljenim poda"ima5ne radi se o

namjernom laganju6. 4 paramnezije se ubraja i poznati #enomen deja vupri kojem imamo

D


7/8

snaan dojam da se upravo odvija sekven"a koju smo ve na potpuno isti nain doivjeli paimamo snaan osjeaj da znamo to e biti sljedee to e netko uiniti ili rei.

%o& i pamenjeamenje u #unk"iji dobi pokazuje vrlo velike razlike0 kako u uspjenosti, tako i u koritenim

strategijama. ?ini se da i kolski sustav, kad su u pitanju kolska dje"a, ne koristi dovoljnospoznaje iz tog podrujaA Nuno je to tonije odrediti povezanost matura"ijskih pro"esa spro"esima pamenja, kako bi smanjili mogunost javljanja #rustra"ije kolske dje"e zbogprevelikih zahtijeva na njihovo pamenje. & druge strane i ira struna javnost ukljuena u radsa starijim osobama jo uvijek nedovoljno poznaje tu problematiku. remda kod starijih uodnosu na mlae u prosjeku postoji pad u uspjenosti pamenja od svega ;EF, razlika umjerama je rasprenja je oko 1DEF5prema Meudell6A 9akle, pro"esi starenja dovode do vrlovelikih razlika u uspjenosti pamenja kod ratliitih osoba, i prvenstveno o tome treba voditirauna u pristupu problemima pamenja u starosti. 9akle, kao to je to sluaj s ukupnimkongitivnim #unk"ioniranjem, za uspjenost pamenjao od veeg je znaaja sauvanost#izikog zdravlja i opih #unk"ionalnih sposobnosti nego sama kronoloka dob.

Pamenje i )onte)st

odruje ispitivanja povezanosti iroko shvaenog konteksta i pamenja danas zbog svojeekoloke vanosti predstavlja vrlo veliko i dinamino podruje psihologije i niza dodirnihznanosti. rikuplja se sve vie empirijskih nalaza, te se ve pojavljuju i pregledni lan"i, odkojih su neki pregled radova nakon objavljivanja prvog preglednog lanka u nekom

potpodruju povezanosti pamenja i konteksta. Meta0analize ne nalaze uvijek ovisnostpamenja o stanju. 4 svakom sluaju, taj e#ekat nije jak, tj.i kad su razlike statistiki znaajnene radi se o velikim vrijednostima. -sto vrijedi i za utje"aj situa"ije. Gilhite i aHne smatrajuda je vanije utvrditi uvjete pod kojima se in#orma"ije o #izikoj okolini ukljuuju u tragove

pamenja i kako one pospjeuju pamenje, nego da se energija znanstvenika troi nadokazivanje pouzdanosti javljanja utje"aja konteksta na pamenje. akoer se pokazalo dakontekst nema tako znaajnu ulogu kad se radi o prepoznavanju, ve je od vee pomoi kad setreba dosjeati.

So$ijalno pamenje

4 nekoliko posljednjih godina naglo raste zanimanje za posebnost so"ijalnog pamenja. Iadise o vrlo sloenoj pojavi koju je teko5bez velike koliine arti#i"ijelnosti6 promatrati u strogokontroliranim laboratorijskim uvjetima. Meutim, za problematiku svakodnevnog pamenja

je redudantno isti"anje atributa $so"ijalno%0po svojoj naravi je svakodnevno pamenje ujednoi so"ijalno pamenje. Mi ivimo i komuni"iramo s ljudima, a tu komunika"iju omoguujenae pamenje. &o"ijalno i svakodnevno pamenje su na neraskidiv nain meusobno

povezani, ali su istovremeno i u najuoj vezi s naom metamemorijom, spolom, dobi,obrazovanjem i slinim varijablama. &toga je za oekivati dinamian razvoj istraivanja kojatrebaju pokazati zakonitosti kodiranja, pohrane i dosjeanja in#orma"ija pri so"ijalnom

pamenju raznih skupina i ispitanika u razliitim situa"ijama.

J


8/8

*a)lj+a),pamenje je vrlo sloen pro"es te u dananjim okvirima znanosti teko objanjiv idosta nepoznat. -pak, mnoga istraivanja su nam donijela podatke o tom sloenom pro"esu.idljivo je da na pamenje utjee vie imbenika, te da ima vie vrsta pamenja. 2ilo kako

bilo pamenje je pro"es bez kojega ovjek ne bi mogao ivjeti ivotom kakvim ivi danas. &vto sam naveo je samo jedan mali dio o pamenju ovjeka, o toj nevjerojatnoj $moi% kojuima u glavi i koja ga ini najsuperiornijim biem poznatim na naoj planeti a moda i u

bliskom svemiru.

Napisao! 9ario 2ai

K

psihologija pamcenja

Documents