pula, 2012./2013. - unipu.hr2012./2013. stasa osma generacija koja studira po načelima olonjske...

Pula, 2012./2013.

http://www.unipu.hr/index.php?eID=tx_cms_showpic&file=uploads%2Fpics%2Fdetalj_2.jpg&width=800&height=600m&bodyTag=%3Cbody%20style%3D%22margin%3A0%3B%20background%3A%23fff%3B%22%3E&wrap=%3Ca%20href%3D%22javascript%3Aclose%28%29%3B%22%3E%20%7C%20%3C%2Fa%3E&md5=9a5e85f23f61aef39c86fe0178b5d14fhttp://www.unipu.hr/index.php?eID=tx_cms_showpic&file=uploads%2Fpics%2Fdetalj_3.jpg&width=800&height=600m&bodyTag=%3Cbody%20style%3D%22margin%3A0%3B%20background%3A%23fff%3B%22%3E&wrap=%3Ca%20href%3D%22javascript%3Aclose%28%29%3B%22%3E%20%7C%20%3C%2Fa%3E&md5=3c24f06f99ad69ed917aaa87bf8e4250http://www.unipu.hr/index.php?eID=tx_cms_showpic&file=uploads%2Fpics%2Fdetalj.jpg&width=800&height=600m&bodyTag=%3Cbody%20style%3D%22margin%3A0%3B%20background%3A%23fff%3B%22%3E&wrap=%3Ca%20href%3D%22javascript%3Aclose%28%29%3B%22%3E%20%7C%20%3C%2Fa%3E&md5=5d3d7b79fd94515e4e1f7090e5512263

2

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za humanističke znanosti Odsjek za kroatistiku I. M. Ronjgova 1 52 100 Pula

Telefon: 00385(0)52/377-500 (tajnica Odjela) 00385(0)52/377-513 (Odsjek) Faks: 00385(0)52/211-713 (Odjel) Mrežna stranica: www.unipu.hr E-adresa: [email protected]

Vodič pripremile: dr. sc. Blaženka Martinović dr. sc. Marlena Plavšić

http://www.unipu.hr/mailto:[email protected]

SADRŽAJ Uvodno slovo .............................................................................................................................. 4 Kome je vodič namijenjen? ........................................................................................................ 5 Studij po načelima Bolonjske deklaracije ................................................................................... 6

Opće odrednice ...................................................................................................................... 7 Bodovni sustav ....................................................................................................................... 8 Kolegiji .................................................................................................................................... 8 Ispiti ...................................................................................................................................... 10 Studentske obveze ............................................................................................................... 11 Kome se mogu obratiti u vezi sa studijem? ......................................................................... 13

Preddiplomski studij ................................................................................................................. 14 Ishodi učenja na razini programa studija ............................................................................. 15 Jednopredmetni preddiplomski studij ................................................................................. 18

Upisne kvote ..................................................................................................................... 18 Popis obveznih i izbornih kolegija - prikaz po semestrima .............................................. 19

Dvopredmetni preddiplomski studij .................................................................................... 22 Upisne kvote ..................................................................................................................... 22 Popis obveznih i izbornih kolegija - prikaz po semestrima .............................................. 23

Popis vezanih kolegija na studiju hrvatskoga jezika i književnosti ....................................... 26 Sadržaji i ishodi kolegija ....................................................................................................... 27

Obvezni kolegiji ................................................................................................................ 28 Izborni kroatistički kolegiji ................................................................................................ 44

Diplomski studij ........................................................................................................................ 52 Ishodi učenja na razini programa ......................................................................................... 53 Jednopredmetni diplomski studij ......................................................................................... 55

Upisne kvote ..................................................................................................................... 56 Prikaz studija po semestrima ........................................................................................... 57

Dvopredmetni diplomski studij ............................................................................................ 59 Upisne kvote ..................................................................................................................... 60 Prikaz studija po semestrima - Popis obveznih i izbornih kolegija................................... 61

Sadržaji i ishodi kolegija ....................................................................................................... 63 Obvezni kolegiji ................................................................................................................ 64 Izborni kroatistički kolegiji ................................................................................................ 71

Edukacijski paket ...................................................................................................................... 75 Nastavnici i nastavnice odsjeka ................................................................................................ 84 Važnije internetske adrese ....................................................................................................... 89 Struktura sveučilišta ................................................................................................................. 90 Kako uspješno studirati? .......................................................................................................... 95

Učenje i polaganje ispita ...................................................................................................... 96 Najčešća pitanja i odgovori ...................................................................................................... 98 Studentska iskustva ................................................................................................................ 104 Istra kao kolijevka znanja ....................................................................................................... 106

4

Uvodno slovo

Studij hrvatskoga jezika u Puli povijesni vidici

Kada je prije pedesetak godina književnik, publicist i učitelj Tone Peruško s grupom svojih suradnika zasnivao prvu visokoškolsku znanstvenonastavnu instituciju humanističkog smjera u dugoj povijesti hrvatskog življa na ovim stranama, činio je to s punom sviješću o povijesnoj, onovremenoj i budućoj utemeljenosti toga čina. Stoga su središnje mjesto u nastavnom programu nove ustanove zauzeli studiji hrvatskog jezika i povijesti, potom studij talijanskog jezika, a od studija stranih jezika još i dvopredmetni studij njemačkog jezika. Ostalo su bili studiji koje je više-manje tražilo ono vrijeme i onovremene prilike, sve s nakanom da se usklađuju s budućim vidicima. Na taj je način uspostavljena čvrsta i jedina moguća osnova na kojoj može dalje stasati jedna takva institucija.

***

Na prostoru koji je od davnine susretište kultura i jezika, slavenstva i romanstva najviše, ali uz njih i snažnih germanskih pritoka, i to ne samo u prošlosti, već i danas i s dobrim izgledima da će tako biti i u doglednoj budućnosti, u dijelu Hrvatske koji možda snažnije i žustrije od drugih kroči prema europskim uzorima, ništa prirodnije nego da se obrazovni i znanstveni napori objedine i usmjere tokovima koje su povijesne, narodnosne i zemljopisne okolnosti odavno i vrlo jasno ucrtale. Stoga nije pretjerano ustvrditi da potreba studiranja i proučavanja materinskog jezika i književnosti, ali i povijesti te znanje stranih jezika ulazi u samo središte opstojnosti i svekolikog napretka žiteljstva ovog kraja. Drukčija, često brzopleta i neutemeljena rješenja – kako bjelodano svjedoče novija zbivanja od polovice prošlog stoljeća naovamo – rječito upućuju na to.

Najzad, posve je očito da se usporedo s približavanjem europskim integracijskim procesima jače ističe nužnost preustroja studija, polazeći od svih naših dobrih tradicija te osmišljene vizije vlastita razvoja i realnih potreba tržišta rada. Sve bogatije, raznovrsnije i zahtjevnije tržište rada traži sposobne, kreativne i visokoobrazovne mlade ljude završenoga sveučilišnoga studija humanističkoga tipa s jezikoslovnom, odnosno književnom i prevoditeljskom specijalizacijom. Potražnja takvih kadrova izrazita je na području proučavanja jezika u osnovnim, srednjim školama, učilištima, veleučilištima; prevoditeljske djelatnosti, rada u nakladništvu i novinskim kućama, rada u turizmu, odnosa s javnošću, kulturnog turizma itd.

Studij hrvatskoga jezika i književnosti svojim ustrojem i izborom predmeta odgovara programima studija jezika i književnosti na većim modernim europskim sveučilištima.

dr. sc. Ivan Zoričić, professor emeritus

(Ulomak iz predgovora programu studija iz 2005.)

KOME JE VODIČ NAMIJENJEN?

Vodič kroz studij (kao cjeloviti informacijski paket) namijenjen je Vama koji tek planirate studirati i razmišljate o mogućnostima, zatim Vama koji već studirate i želite uza se imati informaciju o studiju te Vama koji želite iskoristiti mobilnost tijekom studija i prijeći s drugih sveučilišta (pa tražite informacije o programu i kolegijima), a na koncu i svima Vama koji na jednome mjestu želite pronaći kompetencije koje se stječu našim studijskim programima.

STUDIJ PO NAČELIMA BOLONJSKE DEKLARACIJE

Studij po načelima Bolonjske deklaracije

OPĆE ODREDNICE

Polovicom devedesetih godina dvadesetoga stoljeća obnovljen je (četverogodišnji) studij hrvatskoga jezika i književnosti u Puli čime je zaživjela paleta dvopredmetnih studijskih programa na tadašnjemu Filozofskome fakultetu.

Bolonjskim procesom1 studij se preustrojio u jednopredmetni i dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti po preddiplomskome i diplomskome programu. Akademske 2012./2013. stasa osma generacija koja studira po načelima Bolonjske deklaracije, koju su 1999. godine potpisali ministri zemalja Europske unije, a kojoj se samo nešto kasnije pridružila i Republika Hrvatska.

Temelji se na trostupanjskoj koncepciji visokoškolskoga obrazovanja:

preddiplomski studij traje tri godine, a njegovim se završetkom stječe titula prvostupnika/prvostupnice (lat. baccalaureus/baccalaurea) struke

diplomski studij traje dvije godine, a njegovim se završetkom stječe diploma magistra/magistre (lat. magister) struke

poslijediplomski studij dijeli se na specijalistički i doktorski studij: prvi traje jednu godinu i njegovim se završetkom stječe titula specijalist/specijalistica struke, dok drugi traje tri godine i donosi titulu doktora/doktorice znanosti (lat. doctor scientiarum). Omogućen je na drugim sveučilištima.

Studij u Puli koncipiran je ovako: PREDDIPLOMSKI, TROGODIŠNJI STUDIJ

Jednopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti opći smjer nastavnički smjer

Dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti

opći smjer nastavnički smjer

DIPLOMSKI, DVOGODIŠNJI STUDIJ

Jednopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti opći smjer nastavnički smjer

Dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti

opći smjer nastavnički smjer.

1 O bolonjskome procesu detaljnije možete pročitati na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja

i sporta (www.mzos.hr).


8

Bodovni sustav

Tijekom studija skupljaju se bodovi: 180 na prediplomskome studiju, a 120 na diplomskome, što ukupno iznosi 300 bodova. Bodovi se bilježe kraticom ECTS (European Credit Transfer System) koja označuje europski sustav prijenosa bodova. Sustav vrijedi za

gotovo sve europske zemlje potpisnice Bolonjske deklaracije te ćete, osim ocjena, dobivati bodove koje ćete moći prenositi sa sveučilišta na sveučilište, što mogućuje studiranje na više sveučilišta (s kojima je ostvarena suradnja, o čemu vodi evidenciju Ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta).

Sustav ECTS-a temelji se na Vašemu tjednome i semestralnome opterećenju, a svjedoči o potrebnome vremenu za svladavanje zahtjeva kolegija: 1 bod = oko 30 radnih sati. Predviđeno je da opterećenje po jednome semestru bude od 25 od 35 ECTS-a. Primjerice, ukoliko je procijenjeno da je za svladavanje gradiva određenoga kolegija potrebno 90 sati rada, utoliko će taj predmet donositi 3 ECTS-a, a opseg je literature najčešće oko 800 kartica teksta (literature koja nije lektira ili priručnička literatura, kao što su primjerice rječnici).

Ako se opredijelite za nastavnički smjer, obvezni ste uključiti u svoj studij kolegije iz edukacijskoga paketa koji ukupno daju 60 bodova. Bodovi nastavničkih kolegija ulaze u ukupan broj bodova tijekom studija (300 za petogodišnji studij).

Bodovi se zaokružuju tek kada je završena nastava, položeni svi ispiti i ispunjene ostale obveze iz studijskoga programa.

Kolegiji

Osnovna je nastavna jedinica studija kolegij. Svi su kolegiji jednosemestralni.

Kolegiji se dijele na:

obvezne kolegije2 kolegiji koji su obvezni dio programa studija i koji su jezgreni; a oni se dalje dijele na:

a) obvezne kroatističke kolegije b) obvezne nastavničke kolegije (za one koji studiraju nastavnički smjer)

izborne kolegije3 kolegiji koji su obvezni dio programa studija, ali Vi ih birate prema svojim sklonostima ili preporuci voditelja/voditeljice, čime se postiže individualizacija studija; dalje se dijele na:

a) izborne kroatističke kolegije (iz ponude Odsjeka) b) izborne nastavničke kolegije (iz edukacijskoga paketa) c) ostale izborne kolegije (iz ponude drugih sveučilišnih studija).

Izbor je ograničen brojem prijavljenih studenata i studentica i semestrom koji polaze. Nastava se u punom opsegu organizira na onim kolegijima za koje se prijavilo najmanje desetero, a za manje od deset, a više od pet predviđeno je 30% nastave. Ondje gdje se prijavilo manje od pet organizira se individualna nastava u obliku konzultacija.

2 U tablicama su označeni slovom O.

3 Označeni su slovom I.

http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2272http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2272


9

U prvome semestru prve akademske godine biraju se samo oni kolegiji koji su ponuđeni za taj semestar, a u svakome sljedećemu moguće je odabrati još pokoji kolegij iz prethodnoga semestra koji nisu odslušani, i tako do kraja studija. Ponuda izbornih kolegija ne mora biti jednaka svake akademske godine.

Ponuda kolegija (s opisom kolegija, planom, literaturom, obvezama, tj. silabima/ syllabusima) objavljuje se najmanje mjesec dana prije početka semestra, a popisi upisanih na izbornim kolegijima zaključuju se u tjednu prije početka nastave, iznimno i u prvome tjednu nastave.

Izvannastavne aktivnosti ponuđene su svakoga semestra i donose 1 ECTS. Aktivnosti su provode u Studentskome klubu kroatistike te u Ogranku Matice hrvatske u Puli. Studentski klub kroatistike nudi niz aktivnosti (izrada plakata, debata i tribina o jeziku), no redovito se odvija pripremanje televizijske emisije Jezik na žlicu, koju prikazuje TV Istra. Ako odlučite sudjelovati u kreiranju televizijske emisije, morate svoje priloge izrađivati pod mentorstvom nastavnika ili nastavnice Katedre za jezik. I sve ostale aktivnosti koje su sadržajem bliske studijskome programu mogu biti naznačene kao izvannastavna aktivnost, pod uvjetom da je odrađeno minimalno 30 sati rada u jednome semestru. Nositeljica izvannastavnih aktivnosti predstojnica je Odsjeka.

Nakon izvršenih obveza svakoga kolegija, dobivaju se bodovi (koji mogu biti samo u maksimalnome iznosu, a ne parcijalnome) i potpis nositelja ili nositeljice kolegija. Izborni se kolegiji ne moraju polagati u semestru u kojemu su odslušani, naime oni su jedini dio strukture studija hrvatskoga jezika i književnosti koji nije obvezno položiti sve do kraja trogodišnjega, preddiplomskoga studija, zatim do kraja dvogodišnjega, diplomskoga studija.

Bodovi iz izbornih kolegija ne moraju se nužno steći ni klasičnim polaganjem ispita. Sudjelovanje na kolegiju, eseji i seminarski radovi, priprema za raspravu, čitanje literature također su važni činioci u kreiranju konačne ocjene. Cilj je kontinuirani rad tijekom semestra.

Na kraju studija dobivate diplomu i tzv. supplement, tj. popis svih položenih kolegija.

Sadržaje i predavanja pojedinih kolegija možete pratiti i na internetu; naime od 2012. Odsjek za kroatistiku nudi i e-učenje. Preporučujemo stoga da u prvome tjednu nastave otvorite Carnetov korisnički račun u informatičkome kabinetu u prizemlju zgrade (ili na e-adresi: [email protected]) kojim je moguće pristupiti e-učenju i elektroničkoj pošti na www.unipu.hr.

U istome je tjednu preporučljivo učlaniti se u knjižnicu Odjela i u Sveučilišnu knjižnicu. Učlanjenje i članarina su besplatni.

http://lms.unipu.hr/http://www.unipu.hr/


10

Ispiti

Ispiti se održavaju tijekom triju redovitih ispitnih rokova: zimskoga u veljači, ljetnoga u lipnju i srpnju te jesenskoga u rujnu; i dvaju dodatnih rokova: jedan u zimskome semestru i jedan u ljetnome (posebice za kojegije koji su odslušani te preneseni u sljedeću akademsku godinu). Kontinuirana provjera znanja omogućena je na pojedinome kolegiju kolokvijima i drugim zadatcima koji se organiziraju tijekom nastave. Polaganjem kolokvija na mnogim kolegijima u konačnici se rasterećuju ispitne obveze. Uvjete izlaska na kolokvije postavlja predmetni nastavnik ili nastavnica.

Ispitni rokovi za svaki kolegij objavljuju se na Studomatu4 na početku akademske godine.

Izlazak na ispit prijavljujete najmanje pet radnih dana prije ispitnoga roka. Dopušteno je četiri puta polagati ispit jednoga kolegija. Razmak između ponavljanja ispita minimalno je dva tjedna.

Za kolegije iz zimskog semestra ispiti se održavaju već u veljači. Polaganjem ispita u zimskome roku (što se preporučuje) stječu se bodovi, ali položeni ispit nije uvjet za nastavak studija u ljetnom semestru. Ispit se može položiti do jesenskoga ispitnog roka, a bodove stječe na vrijeme za upis sljedeće godine.

Za upis u drugu godinu preddiplomskoga studija potrebno je prikupiti 42 ECTS-a, a za upis u treću godinu preddiplomskoga studija potrebno je prikupiti 102 ECTS-a (60 ECTS-a s prve godine te 42 ECTS-a s druge godine). Uvjet su za upis druge godine diplomskoga studija također 42 ECTS-a. Polaganje pojedinih ispita uvjetovano je sadržajnom vezanošću, primjerice književna razdoblja (od srednjovjekovlja do suvremenosti) i jezikoslovne discipline (od fonetike i fonologije do tvorbe riječi i leksikologije) zahtijevaju svladavanje prethodnih razdoblja i prethodnih disciplina pa je nužno time se voditi kroz studij.

4 Modul namijenjen Vama preko kojega prijavljujete i odjavljujete ispite, upisujete godinu studija, birate

izborne kolegije, dajete zahtjev za izdavanje potvrdnica i sl.


Studentske obveze

Koje su Vaše obveze?

Prisustvovati predavanjima, aktivno sudjelovati u nastavi, pisati i izlagati seminarske radove, pohađati terensku nastavu, polagati kolokvije i ispite, dolaziti na konzultacije itd., ovisno o kolegiju. Tijekom semestra vrlo je važno pohađanje nastave, upoznavanje rada i literature na kolegijima i aktivno sudjelovanje jer svaka od navedenih sastavnica po novome načinu studiranja pridnosi konačnoj ocjeni.

Predavanja, seminari i vježbe

obvezni su ako ste upisali redoviti studij, a opseg mogućih izostanaka određuje nastavnik ili nastavnica (o čemu se može pročitati i u detaljnim izvedbenim programima kolegija ili silabima).

U prvome tjednu nastave dobivate plan i program rada za svaki kolegij (silab) koji uključuje popis literature (obvezne i izborne).

Seminarski radovi,

kao i svi pregledni, stručni i znanstveni radovi, pišu se po određenome obrascu koji je dostupan i na mrežnim stranicama Odsjeka (Kako pisati i izlagati seminarski rad?). Seminarski rad prosječno obasiže oko 10 kartica teksta (tj. 18.000 slovnih znakova).

http://www.unipu.hr/fileadmin/datoteke/odjel_humanisti/Kroatistika/Osoblje/B._Martinovic/Urucak-kako_pisati_rad.pdf


12

Završni rad

donosi 6 bodova, a ako ste upisali dvopredmetni studij, pišete ga na studiju po vlastitome izboru (bodovi se dijele, po 3 boda u kvoti svakoga predmeta). Rad pišete u suradnji s nastavnikom mentorom ili nastavnicom mentoricom. Rad se sastoji od prosječno 30 kartica teksta (tj. 54.000 slovnih znakova). Cilj je da napišete završni rad tijekom zadnjega semestra da bi ga najkasnije tijekom rujna obranili i u listopadu nastavili s diplomskim studijem.

Diplomski studij završava pisanjem diplomskoga rada koji donosi 30 bodova (po 15 bodova u kvoti svakoga predmeta ako ste upisali dvopredmetni studij). Druga godina studija

uključuje istraživanje, pisanje i obranu diplomskoga (magistarskoga) rada. Rad obasiže 80

120 kartica teksta (144.000 216.000 slovnih znakova).

Detaljnije informacije o završnome i diplomskome radu potražite u pravilnicima Sveučilišta (www.unipu.hr podstranica: Dokumenti)

Terenska se nastava

veže uz pojedine kolegije te je predviđena za svaku akademsku godinu preddiplomskoga studija. Na prvoj godini studija, u svibnju, u sklopu predmeta Staroslavenski jezik, odlazimo Putovima glagoljaša (Istra i Kvarner). Predviđeno je također u okviru kolegija Jezične vježbe, početkom prvoga semestra, posjetiti Sveučilišnu i Odjelnu knjižnicu i upoznati se s priručnicima hrvatskoga jezika i književnosti. Na drugoj godini studija, u okviru predmeta Novija hrvatska književnost, istražujemo katkad Književnu Istru i Rijeku. Na trećoj godini studija odlazimo na Šoljanove dane. U okviru izbornoga kolegija Lektoriranje tekstova posjećujemo radijske i novinske kuće. Jadranski književni puti ekskurzija je koja se povremeno ostvaruje te zaokružuje studij hrvatskoga jezika i književnosti. Katedra za književnost organizira i povremene odlaske u Zagreb na izložbe, koncerte i predstave. Takav vid nastave Sveučilište sufinancira, a Vi tek u manjemu iznosu pokrivate troškove.

Svakodnevno preporučujemo pratiti obavijesti na internetskoj stranici Odsjeka (www.unipu.hr; tj. na podstranici Odsjek za kroatistiku) te na stranici Odjela.

http://www.unipu.hr/http://www.unipu.hr/


13

Kome se mogu obratiti u vezi sa studijem?

U prvome tjednu nastave na početku studija dobivate voditelja ili voditeljicu (tutora ili tutoricu; koji su nastavnici i nastavnice s Odsjeka), oni se naime brinu o Vašemu radu i nude potrebnu pomoć. Nakon završene akademske godine možete i promijeniti voditelja ili voditeljicu. Također savjete možete dobiti i od savjetnika ili savjetnica, a to su studenti i studentice 2. godine diplomskoga studija.

O pitanjima u vezi s kolegijima svakako je potrebno razgovarati s nositeljima ili nositeljicama kolegija. O studiju se može doznati više od predstojnice Odsjeka doc. dr. sc. Blaženke Martinović te od voditeljica katedri: izv. prof. dr. sc. Mirjane Benjak (voditeljice Katedre za metodiku), izv. prof. dr. sc. Valnee Delbianco (voditeljice Katedre za književnost) te izv. prof. dr. sc. Line Pliško (voditeljice Katedre za jezik).

O završnome radu potrebno se konzultirati s mentorom ili mentoricom, a njih sami birate.

Kada pitanja u vezi sa studijem želite postaviti sveučilišnome osoblju, najbolje je ići ovim slijedom: razgovarati s predmetnim profesorima ili profesoricama, voditeljima ili voditeljicama kroz studij (tutorima ili tutoricama), predstojnicom Odsjeka (dr. sc. Blaženka Martinović, doc.), pročelnicom Odjela (dr. sc. Valnea Delbianco, izv. prof.), prorektoricom za nastavu (dr. sc. Đeni Dekleva-Radaković, izv. prof.) te na koncu s rektorom (dr. sc. Robert Matijašić, red. prof.)

Također se možete obratiti studentskome pravobranitelju ili pravobraniteljici koji će za Vas i s Vama pronaći najbolja rješenja.

http://www.unipu.hr/index.php?id=622

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Preddiplomski studij

Ishodi učenja na razini programa studija

Na studiju se kreće od činjeničnih i teorijskih znanja, a završava se sa spoznajnim vještinama logičkoga i kreativnoga razmišljanja. Socijalne se vještine grade u specifičnim pristupima svakoga kolegija. Samostalnost i odgovornost preduvjet je za uspješno završavanje studija (i pisanje završnoga i diplomskoga rada), no ogleda se i u izvršavanju zadataka većine kolegija.

Na preddiplomskome studiju analiziraju se i sintetiziraju činjenice iz područja koje pokriva studijski program te se one vrednuju. Razvijaju se jednostavna apstraktna kreativna razmišljanja (potrebna za razvijanje rješenja apstraktnih problema). Ostvaruje se složena komunikacija i suradnja u skupini. Izvršavaju se jednostavni i složeni zadatci pod stručnim neposrednim i povremenim vodstvom i mentorstvom. Završnim radom dokazuju se stečene kompetencije i postignuti ishodi pri rješavanju problema.

Mjerljivi pokazatelj razine:

Jezični modul ishoda učenja

Temeljni su ciljevi stjecanje općih (instrumentalnih, interpersonalnih, sistemskih) i specifičnih kompetencija (moći ćete primijeniti metodologiju znanstvenoga rada, razvijat ćete sposobnost služenja računalom, s naglaskom na standardne tekstne programe i računalni pravopis), vještine pismenoga i usmenoga izražavanja, vještine upravljanja informacijama, razvijat ćete sposobnost rada u timu i svakako sposobnost primjene znanja u praksi.

Nakon trogodišnjega studija moći ćete:

definirati i tumačiti temeljne pojmove iz područja fonetike i fonologije, prozodije, morfologije, sintakse, tvorbe riječi i leksikologije; slavenske poredbeno-povijesne lingvistike, iz područja povijesnog jezikoslovlja; definirati pravopisna i pravogovorna pravila; pravilno definirati suodnose termina jezika, narječja i dijalekta te bitnih pojmova dijalektologije

Naziv zanimanja (profil):

prvostupnik/prvostupnica hrvatskoga jezika i književnosti (područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika)

Razina kvalifikacije: 6

Obujam kvalifikacije: 180 ECTS

Uvjet: kvalifikacija na 4.2 razini (gimnazije i četverogodišnje strukovne škole)


16

prepoznavati i tumačiti najvažnije pojave u fonologiji koje su obilježile razvoj hrvatskoga jezika (uključujući i dijalekte); navesti i prepoznati oblike staroslavenskih promjenjivih riječi i uspoređivati ih s hrvatskima te prepoznavati i tumačiti najvažnije morfološke pojave iz povijesti hrvatskoga jezika (uključujući dijalekte)

opisivati glasove s gledišta artikulacijskih i akustičnih svojstava te praslavenski razvoj koji je doveo do postanka staroslavenskoga glasovnog sustava; opisati najbitnije povijesne događaje povezane s početkom uporabe i širenjem staroslavenskoga književnog jezika te glavne povijesne izvore i spomenike staroslavenskoga jezika; objasniti odnos staroslavenskog jezika prema ostalim slavenskim i indoeuropskim jezicima uopće, osobito hrvatskomu

opisivati i grupirati vrste riječi i naglasne tipove; sintaktičke kategorije i vrste rečenica; uočavati, prepoznavati i opisivati pogreške (tj. (ne)poštivanje pravopisne, gramatičke i leksičke norme)

objasniti i interpretirati povijest hrvatskoga naglašavanja; usporediti i razlikovati naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika od naglasnoga sustava nestandardnih idioma

samostalno opisati i interpretirati jezične podatke dobivene terenskim istraživanjem

razlikovati rečenicu kao jezičnu i komunikacijsku jedinicu; tvorbene načine i tvorbeno raščlanjivati riječi

sastaviti i izreći (demonstrirati) govor u zadanom vremenu

bilježiti i razlikovati naglaske hrvatskoga standardnoga jezika

transliterirati staroslavenske ćirilične i glagoljične tekstove

pravilno primijeniti generalne i strukturalne kriterije pri određivanju narječnih sustava; prepoznati i primijeniti razlikovne kriterije u dijalektologiji: alijeteti, alteriteti, arealne i lokalne značajke

služiti se normativnim priručnicima, analizirati ih

analizirati sustav suglasničkih i samoglasničkih fonema hrvatskoga jezika; tumačiti i analizirati složene aspekte ljudskoga govora; verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane s produkcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblike neverbalne komunikacije; kritički analizirati uporabu naglasnoga sustava i propisanu naglasnu normu; analizirati red riječi u rečenici; samostalno analizirati hrvatski standardni jezik na leksičkosemantičkoj razini; kritički analizirati tekstova, s obzirom na usvojene jezične norme; opisivati i analizirati dopuštena „odstupanja” od normā s obzirom na funkcionalne stilove te primijeniti takve spoznaje u vlastitome pismenome i usmenome izražavanju; interpretirati i jezično analizirati na fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj razini tekstove starijih razdoblja te upotrijebiti suvremenu metodologiju u proučavanju jezične dijakronije

utvrditi pripadnost ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja i hijerarhijski nižim jedinicama, u dijalektima


17

ocijeniti i preispitati vlastito naglašivanje; vrednovati govor i interpretirati rezultate; kritički prosuđivati jezično posuđivanje

pisati znanstvenu prozu (esej, seminarski rad, završni rad).

Strani jezici (engleski, njemački, ruski)

Temeljni je cilj razvijanje jezične kompetencije različitim vrstama vježbi da biste se mogli služiti jezikom u vještinama slušanja i razumijevanja, govorenja, čitanja i pisanja. Tako ćete moći:

prepoznati, označiti, objasniti određene gramatičke oblike i tematske sadržaje

pravilno definirati osnovne pojmove i procese iz područja morfologije, tvorbe vremena i sintakse; prepoznavati i analizirati jezične problematike koja je česti izvor pogrešaka u uporabi jezika

izvoditi samostalne zadatke tijekom nastavnog procesa (npr. pretraživati internetske stranice na stranome jeziku, pripremiti kraće izlaganje i javno ga demonstrirati)

na koncu samostalno pročitati, razumjeti i prevesti manje zahtjevne stručne tekstove.

Književni modul ishoda učenja

Nakon trogodišnjega studija moći ćete:

definirati i opisati temeljne discipline znanosti o književnosti (povijest književnosti, teorija književnosti, književna kritika); definirati, opisati i razlikovati temeljna poimanja književnosti (književnost kao mimesis, ekspresija, simbolička forma, oblik komunikacije, umjetnost riječi, moderne teorije teksta i tekstualnosti); temeljne pojmove nužne za analizu strukture književnog teksta; glavne značajke temeljnih književnih rodova i vrsta; povijesni razvoj poetike; osnovne značajke najvažnijih književnih teorija

opisivati razvojne tendencije pojedinih književnih rodova i vrsti u sustavu književnosti za djecu i mladež

usporediti razvojne smjernice svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež

određivati i razmatrati razvoj svjetske književnosti od antike do suvremenosti

definirati, razumijevati i tumačiti temeljna poetičko-stilska i žanrovska obilježja književnosti određenih književnih razdoblja (hrvatska srednjovjekovna književnost, hrvatska renesansna književnost, hrvatska barokna i prosvjetiteljska književnost, hrvatska književnost romantizma i realizma, moderna hrvatska književnost, suvremena hrvatska književnost)

analizirati i interpretirati književne tekstove svih rodova i vrsta, u skladu s teorijskim postulatima obrađenih povijesnih poetika, odnosno suvremenih književnih teorija


18

analizirati najvažnije primjere usmenoknjiževnih tekstova te ulogu usmene književnosti u društvu

interdisciplinarno i intermedijalno povezivati književni sadržaj s ostalim srodnim umjetničkim, znanstvenim te općekulturnim sadržajima (i na sinkronijskoj i na dijakronijskoj razini)

argumentirano vrednovati elemente tradicijske kulture u suvremenosti.

Jednopredmetni preddiplomski studij

Jednopredmetni je preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti nastavničkoga i općega smjera. Završetkom (petogodišnjega) studija nastavničkoga smjera dobivate dopusnicu za rad u školi.

Predznanja koja se očekuju u skladu su s gimnazijskim programom nastave hrvatskoga jezika i književnosti. Kolegiji nižih godina usmjereni su stjecanju specifičnih i općih kompetencija te su preduvjet za svladavanje sadržaja i stjecanje novih kompetencija ostalih kolegija. Standardnojezični i književni kolegiji vezuju se sadržajem i komepetencijama jedan na drugi. Kolegiji su usmjereni na stjecanje intelektualnih vještina (znanja, razumijevanja, primjene, analize i sinteze), ali i praktičnih i generičkih vještina. Praktične se vještine ogledaju posebice u sposobnosti izražavanja tekstom i prezentacije; a generičke u sudjelovanju u timskome radu i u prezentiranju publici (kolegama).

Studij traje tri godine (šest semestara) i njime se stječe 180 ECTS-a, tj. 30 po semestru.

Na jednopredmetnome studiju obvezni kroatistički kolegiji nose 121 bod, usto je obvezno odabrati i strani jezik (engleski, njemački ili ruski) te ga slušati 3 godine i tako se prikupi dodatnih 18 bodova, što u konačnici nosi 139 bodova obveznih kolegija na trogodišnjemu studiju (77% od ukupnoga broja bodova na preddiplomskome studiju), a za izbornost ostaje još min. 41 bod (što je oko 5 kolegija po godini studija).

Završni rad donosi 6 bodova, a ako ste upisali dvopredmetni studij, pišete ga na studiju po vlastitome izboru (bodovi se dijele, po 3 boda u kvoti svakoga predmeta). Rad se sastoji od prosječno 30 kartica teksta (tj. 54.000 slovnih znakova).

Završetkom studija stječe se naslov prvostupnika/prvostupnice (edukacije) hrvatskoga jezika i književnosti.

Upisne kvote

Sveučilišni jednopredmetni studij Redoviti Stranci Ukupno

Hrvatski jezik i književnost 22 1 23


19

Popis obveznih i izbornih kolegija - prikaz po semestrima

JEDNOPREDMETNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ KROATISTIKE

I. GODINA (obvezni + izborni kolegiji = 60 ECTS-a)

KOLEGIJI NASTAVNICI P V S ECTS STATUS

1. S

EMES

TAR

Osnove teorije jezika D. Mandić 30 15 15 5 O

Jezične vježbe B. Martinović 0 30 15 4 O

Uvod u staroslavenski jezik D. Mandić (I. Poldrugo)

15 15 15 3 O

Teorija književnosti I M. Benjak (M. Jelača)

15 15 15 3 O

Hrvatska srednjovjekovna književnost

V. Delbianco

(D. Dulibić Paljar) 30 15 15 5 O

Metodologija znanstvenoga rada

I. Zoričić 15 0 15 3 O

Strani jezik I

(engleski, njemački, ruski)

A. Sekelj; D. Brajković, I. Mikulaco

15 15 0 3 O

Povijest hrvatskoga pravopisa L. Pliško (V. Vitković)

15 0 15 3 I

Glagoljski spomenici Istre i Kvarnera

D. Mandić (I. Poldrugo)

15 30 0 3 I

Srednjovjekovna hrvatska drama

V. Delbianco (D. Dulibić Paljar)

15 0 15 3 I

Izvannastavna aktivnost predstojnica Odsjeka 0 30 0 1 I Kolegiji edukacijskoga paketa O + I Vanjska izbornost I


2. S

EMES

TAR

Fonetika i fonologija hrvatskoga standardnog jezika

D. Mandić 30 0 15 4 O

Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika

B. Martinović 15 15 15 3 O

Fonologija i morfologija staroslavenskoga jezika

D. Mandić 15 15 15 3 O

Hrvatska renesansna književnost

V. Delbianco

(D. Dulibić Paljar) 30 15 15 5 O

Teorija književnosti II M. Benjak (M. Jelača)

15 15 15 3 O

Strani jezik II

(engleski, njemački, ruski)


15 15 0 3 O

Čitanje i tumačenje staroslavenskih tekstova

D. Mandić 15 30 0 3 I

Hrvatski petrarkizam V. Delbianco (D. Dulibić Paljar)

15 0 15 3 I

Interpretacija književnog teksta D. Mikulaco 15 0 15 3 I

Izvannastavna aktivnost predstojnica Odsjeka 0 30 0 1 I

Kolegiji edukacijskoga paketa O + I

Vanjska izbornost I


20


II. GODINA (obvezni + izborni kolegiji = 60 ECTS-a)


3. S

EMES

TAR

Morfologija hrvatskoga standardnog jezika


Govorno izražavanje L. Pliško (I. Mikulaco) 0 45 15 4 O Povijesna gramatika D. Mandić 15 30 0 3 O Uvod u dijalektologiju hrvatskoga jezika

L. Pliško 15 15 15 3 O

Hrvatska barokna i prosvjetiteljska književnost


30 15 15 5 O

Svjetska književnost od antike do klasicizma

G. Novaković 30 15 15 5 O

Strani jezik III (engleski, njemački, ruski)

A. Sekelj; D. Brajković; I. Mikulaco

15 15 0 3 O

Hrvatski barokni teatar V. Delbianco (D. Dulibić Paljar)

15 0 15 3 I

Čakavski idiomi u Istri L. Pliško 15 30 0 3 I Izvannastavna aktivnost predstojnica Odsjeka 0 30 0 1 I Kolegiji edukacijskoga paketa O + I Vanjska izbornost I


4. S

EMES

TAR

Sintaksa hrvatskoga standardnog jezika

B. Martinović (T. Fonović Cvijanović)

30 0 15 4 O

Povijest hrvatskoga književnog jezika

L. Pliško 15 15 15 3 O

Dijalektologija hrvatskoga jezika

L. Pliško 15 15 15 3 O

Hrvatska književnost romantizma i realizma

R. Bacalja 30 15 15 5 O

Svjetska književnost od romantizma do suvremenosti


Strani jezik IV (engleski, njemački, ruski)


15 15 0 3 O

Starije hrvatsko jezikoslovlje L. Pliško 15 0 15 3 I

Roman Šenoina doba* R. Bacalja (B. Koroman)

15 0 15 3 I

Povijest glazbene umjetnosti L. Duraković 15 0 15 3 I Izvannastavna aktivnost predstojnica Odsjeka 0 30 0 1 I Kolegiji edukacijskoga paketa O + I

Vanjska izbornost I

* Nije u ponudi 2012./2013. ak. godine.


21


III. GODINA (obvezni + izborni kolegiji = 60 ECTS-a)


5. S

EMES

TAR

Lingvistika teksta B. Martinović (T. Fonović Cvijanović)

30 0 15 4 O

Moderna hrvatska književnost R. Bacalja (B. Koroman)

30 15 15 5 O

Književnost za djecu i mladež K. Riman 30 0 15 4 O Hrvatska usmena književnost G. Novaković 15 0 15 4 O Strani jezik V (engleski, njemački, ruski)

A. Sekelj, D. Brajković, I. Mikulaco

15 15 0 3 O

Hrvatski dječji roman K. Riman 15 0 15 3 I

Avangardnost u djelima hrvatske moderne

D. Mikulaco 15 0 15 3 I

Usmeno-književno naslijeđe u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća

G. Novaković 15 0 15 3 I

Uporabni tekstovi B. Martinović (T. Fonović Cvijanović)

15 0 15 3 I

Izvannastavna aktivnost predstojnik Odsjeka 0 30 0 1 I



6. S

EMES

TAR

Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika

L. Pliško (V. Vitković)

30 15 0 4 O

Leksikologija hrvatskoga standardnog jezika


30 0 15 4 O

Suvremena hrvatska književnost

D. Mikulaco 30 15 15 5 O

Strani jezik VI (engleski, njemački, ruski)


15 15 0 3 O

Završni rad mentor/mentorica 180

6 O 5 O

Lektoriranje tekstova B. Martinović (V. Vitković)

15 30 0 3 I

Kreativno pisanje D. Mikulaco (M. Ljubešić)

15 30 0 3 I

Popularna književnost i kultura M. Benjak (B. Koroman)

15 0 15 3 I

Izvannastavna aktivnost predstojnica Odsjeka 0 30 0 1 I Kolegiji edukacijskoga paketa O + I Vanjska izbornost I


22

Dvopredmetni preddiplomski studij

Dvopredmetni je preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti općega i nastavničkoga smjera. Ako ste odabrali nastavnički smjer, obvezno prikupljate bodove (ukupno 60) iz edukacijskoga paketa, nužne za dobivanje dopusnice za rad u školi, a ako ste odabrali opći smjer, birate više izbornih kroatističkih ili ostalih izbornih kolegija. Oni koji završe opći smjer te nakon studija požele raditi u školi, kolegije iz edukacijskoga paketa mogu naknadno odlušati i položiti, i to uz plaćanje.

Studij se ostvaruje u sljedećim kombinacijama:

Hrvatski jezik i književnost - Povijest

Hrvatski jezik i književnost - Talijanski jezik i književnost

Hrvatski jezik i književnost - Latinski jezik i književnost.

Studij traje tri godine (šest semestara) i njime se stječe 180 ECTS-a (po 90 na svakoj studijskoj grupi).

Na dvopredmetnome preddiplomskome studiju kroatistike obvezni kroatistički (jezgreni) kolegiji nose 40% bodova ili ukupno 72 ECTS-a te ostaje 18 ECTS-a za izbornost (što je prosječno jedan kolegij po semestru tijekom 3 godine studija) na jednoj studijskoj grupi.

Završetkom studija stječe se naslov prvostupnika/prvostupnice (edukacije) hrvatskoga jezika i književnosti i onoga što ste odabrali kao drugi predmet.

Upisne kvote

Sveučilišni dvopredmetni studij

Moguće kombinacije Redoviti Stranci Ukupno

Hrvatski jezik i književnost i Povijest 5 0 5

Hrvatski jezik i književnost i Talijanski jezik i književnost

6 1 7

Hrvatski jezik i književnost i Latinski jezik i rimska književnost

6 1 7


23

Popis obveznih i izbornih kolegija - prikaz po semestrima

DVOPREDMETNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ KROATISTIKE

I. GODINA (obvezni + izborni kolegiji = 30 ECTS-a na jednoj studijskoj grupi)


1. S

EMES

TAR

Osnove teorije jezika D. Mandić 30 15 0 3 O Jezične vježbe B. Martinović 0 30 0 3 O

Uvod u staroslavenski jezik D. Mandić (I. Poldrugo)

15 15 0 2 O

Teorija književnosti I M. Benjak (M. Jelača) 15 15 0 2 O Hrvatska srednjovjekovna književnost


30 0 0 3 O

Strani jezik I (engleski, njemački, ruski)


15 15 0 3 I

Metodologija znanstvenoga rada I. Zoričić 15 0 15 3 I

Povijest hrvatskoga pravopisa L. Pliško (V. Vitković)

15 0 15 3 I

Glagoljski spomenici Istre i Kvarnera

D. Mandić (I. Poldrugo)

15 30 0 3 I

Srednjovjekovna hrvatska drama V. Delbianco (D. Dulibić Paljar)

15 0 15 3 I



Vanjska izbornost I


2. S

EMES

TAR


D. Mandić 30 0 0 3 O




D. Mandić 15 15 0 2 O

Hrvatska renesansna književnost V. Delbianco (D. Dulibić Paljar)

30 0 0 3 O

Teorija književnosti II M. Benjak (M. Jelača) 15 15 0 2 O

Strani jezik II (engleski, njemački, ruski)


15 15 0 3 I

Čitanje i tumačenje staroslavenskih tekstova

D. Mandić 15 30 0 3 I

Hrvatski petrarkizam V. Delbianco (D. Dulibić Paljar)

15 0 15 3 I

Interpretacija književnog teksta D. Mikulaco 15 0 15 3 I Izvannastavna aktivnost predstojnica Odsjeka 0 30 0 1 I Kolegiji edukacijskoga paketa O + I Vanjska izbornost I Vanjska izbornost I


24


II. GODINA (obvezni + izborni kolegiji = 30 ECTS-a na jednoj studijskoj grupi)


3. S

EMES

TAR



Govorno izražavanje L. Pliško (I. Mikulaco) 0 15 15 2 O Povijesna gramatika D. Mandić 15 15 0 2 O Uvod u dijalektologiju hrvatskoga jezika

L. Pliško 15 15 0 2 O



30 0 0 3 O



Strani jezik III (engleski, njemački, ruski)


15 15 0 3 I

Hrvatski barokni teatar V. Delbianco (D. Dulibić Paljar)

15 0 15 3 I

Čakavski idiomi u Istri L. Pliško 15 30 0 3 I



Vanjska izbornost I


Vanjska izbornost I


4. S

EMES

TAR


B. Martinović (T. Fonović Cvijanović)

15 0 15 3 O


L. Pliško 15 15 0 2 O

Dijalektologija hrvatskoga jezika L. Pliško 15 15 0 2 O Hrvatska književnost romantizma i realizma

R. Bacalja 30 0 0 3 O

Svjetska književnost od romantizma do suvremenosti


Strani jezik IV (engleski, njemački, ruski)


15 15 0 3 I

Starije hrvatsko jezikoslovlje L. Pliško 15 0 15 3 I

Roman Šenoina doba* R. Bacalja (B. Koroman)

15 0 15 3 I

Povijest glazbene umjetnosti L. Duraković 15 0 15 3 I Izvannastavna aktivnost predstojnica Odsjeka 0 30 0 1 I Kolegiji edukacijskoga paketa O + I Vanjska izbornost I

* Nije u ponudi 2012./2013. ak. god.


25


III. GODINA (obvezni + izborni kolegiji = 30 ECTS-a)


5. S

EMES

TAR

Lingvistika teksta B. Martinović (T. Fonović Cvijanović)

15 0 15 3 O

Moderna hrvatska književnost

R. Bacalja (B. Koroman)

30 15 0 3 O

Književnost za djecu i mladež K. Riman 15 0 15 3 O

Hrvatska usmena književnost G. Novaković 15 0 15 3 I

Strani jezik V (engleski, njemački, ruski)


15 15 0 3 I

Hrvatski dječji roman K. Riman 15 0 15 3 I

Avangardnost u djelima hrvatske moderne

D. Mikulaco 15 0 15 3 I

Usmeno-književno naslijeđe u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća

G. Novaković 15 0 15 3 I

Uporabni tekstovi B. Martinović (T. Fonović Cvijanović)

15 0 15 3 I


Kolegiji edukacijskoga paketa

O + I

Vanjska izbornost I


6. S

EMES

TAR

Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika


30 0 0 2 O

Leksikologija hrvatskoga standardnog jezika


30 0 0 2 O

Suvremena hrvatska književnost

D. Mikulaco 30 15 0 3 O

Završni rad mentor/mentorica 180 (90 + 90)

6 (3+3)

O

Strani jezik VI (engelski, njemački, ruski)


15 15 0 3 I

Lektoriranje tekstova B. Martinović (V. Vitković) 15 30 0 3 I

Kreativno pisanje D. Mikulaco (M. Ljubešić)

15 30 0 3 I

Popularna književnost i kultura

M. Benjak (B. Koroman)

15 0 15 3 I

Izvannastavna aktivnost predstojnica Odsjeka 0 30 0 1 I Kolegiji edukacijskoga paketa

O + I

Vanjska izbornost I


26

Popis vezanih kolegija na studiju hrvatskoga jezika i književnosti

Fonetika i fonologija hrvatskoga standardnog jezika i


Morfologija hrvatskoga standardnog jezika i Sintaksa hrvatskoga standardnog jezika

Sintaksa hrvatskoga standardnog jezika i Lingvistika teksta

Fonologija i morfologija staroslavenskog jezika i Povijesna gramatika

Uvod u dijalektologiju hrvatskoga jezika i Dijalektologija hrvatskoga jezika

Teorija književnosti I i Teorija književnosti II

Hrvatska srednjovjekovna književnost i Hrvatska renesansna književnost

Hrvatska renesansna književnost i Hrvatska barokna i prosvjetiteljska književnost

Hrvatska barokna i prosvjetiteljska književnost i Hrvatska književnost romantizma i realizma

Hrvatska književnost romantizma i realizma i Moderna hrvatska književnost

Moderna hrvatska književnost i Suvremena hrvatska književnost

Svjetska književnost od antike do klasicizma i Svjetska književnost od romantizma do suvremenosti

Strani jezici 1, 2, 3, 4, 5 i 6


27

SADRŽAJI I ISHODI KOLEGIJA


Obvezni kolegiji


Sadržaj:

Osnove fonetike. Govorni organi. Tipologija glasova. Osnovni fonološki pojmovi. Fonetska i fonološka transkripcija. Glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika. Razlikovna obilježja fonema. Slog. Fonemska distribucija (fonemske skupine). Glasovne promjene. Prozodijska razlikovna obilježja i prozodijske jedinice. Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika. Naglašene i nenaglašene riječi.

Ishodi:

Temeljni je cilj kolegija da ovladate fonetskom i fonološkom normom hrvatskoga standardnog jezika. Odslušavši kolegij, moći ćete: definirati i tumačiti temeljne pojmove iz područja fonetike i fonologije; opisivati glasove s gledišta artikulacijskih i akustičnih svojstava; analizirati sustav suglasničkih i samoglasničkih fonema; definirati slog i objasniti temeljne pojmove povezane s njim; definirati i kritički tumačiti najčešće glasovne promjene; definirati i kritički tumačiti temeljne pojmove iz područja prozodije.

Jezične vježbe

Sadržaj:

Sadržaj obuhvaća uvod u standardni jezik, njegove norme i funkcionalne stilove te uvod u normativne priručnike (pravopise, gramatike, rječnike i jezične savjetnike) i njihovu uporabu. Okosnica je kolegija pismeno izražavanje (grafija, ortografija, ortografska norma, načela, pravila i priručnici, oblici pismenoga izražavanja).

Ishodi:

Temeljni je cilj kolegija da ovladate osnovama jezične kulture, s naglaskom na kulturu pisanja, a u svemu se razabire i stjecanje općih (instrumentalnih, interpersonalnih, sistemskih) i specifičnih kompetencija. Tako ćete razvijati sposobnost služenja računalom (s naglaskom na standardne tekstne programe i računalni pravopis), vještine pismenoga izražavanja, vještine upravljanja informacijama, razvijat ćete sposobnost rada u timu i svakako sposobnost primjene znanja u praksi. Specifičnosti se ogledaju u tome da ćete nakon položenoga ispita biti osposobljeni: za služenje normativnim priručnicima i za njihovu analizu; za uočavanje, prepoznavanje i opisivanje pogrešaka (tj. (ne)poštivanje pravopisne, gramatičke i leksičke norme), nakon uspješnoga definiranja osnovnih pravopisnih pravila te opisivanja dvojbenih pravila gramatičke i leksičke norme; za kritičko analiziranje tekstova, s obzirom na usvojenu ortografsku normu te dvojbena pitanja gramatičke i leksičke norme, koje je argumentirano podatcima iz standardološke literature; za opisivanje i analiziranje dopuštenih „odstupanja” od normā s obzirom na funkcionalne stilove te primjenu takvih spoznaja u vlastitome pismenome izražavanju.

http://www.unipu.hr/fileadmin/datoteke/odjel_humanisti/Kroatistika/Silabusi_2011-2012/Jezicne_vjezbe_1P.pdf


29

Uvod u staroslavenski jezik

Sadržaj:

Povijesne pretpostavke ćirilometodske misije. Počeci pismenosti u Slavena. Ćirilometodska baština (književni jezik, pismo, prijevodi). Povijesna vrela o životu Svete braće. Pisani spomenici staroslavenskoga jezika iz različitih sredina i razdoblja. Glagoljsko tiskarstvo. Transliteracija glagoljice i ćirilice.

Ishodi:

Cilj je kolegija upoznati Vas s hrvatskim glagolizmom, kao važnom sastavnicom hrvatske kulture, i njegovim korijenima (djelom Ćirila i Metoda). Kolegij pruža temeljna povijesna, kulturološka, književnopovijesna i jezikoslovna znanja koja ćete dalje dograđivati tijekom studija. Moći ćete: objasniti odnos staroslavenskog jezika prema ostalim slavenskim i indoeuropskim jezicima uopće, osobito hrvatskomu; opisati najbitnije povijesne događaje povezane s početkom uporabe i širenjem staroslavenskoga književnog jezika te protumačiti utjecaj i posljedice utjecaja tih događaja na hrvatsku kulturu; navesti i opisati glavne povijesne izvore te spomenike staroslavenskoga jezika; transliterirati staroslavenske ćirilične i glagoljične tekstove.

Teorija književnosti I

Sadržaj:

Znanost o književnosti: povijest književnosti, teorija književnosti, književna kritika; Razumijevanje književnosti: književnost kao mimesis, ekspresija, simbolička forma, oblik komunikacije, umjetnost riječi, moderne teorije teksta i tekstualnosti; Struktura književnog teksta: glasovna organizacija književnog teksta (glasovna ponavljanja i figure ponavljanja); ritmička organizacija književnog teksta (pjesnički ritam kao nadgradnja ritma govora, sugestivna moć ritma, ekspresivna moć ritma, uloga ritma u harmonizaciji književnog teksta); intonacijsko-sintaktička uređenost književnog teksta (figure konstrukcije); osnovni oblici književnog teksta (proza i stih); metrički sustavi ili sustavi versifikacije (osnove metričkih sustava, kvantitativni sustav versifikacije, silabički sustav versifikacije, silabičko-tonska versifikacija); struktura značenja u književnom tekstu; tropi ili figure značenja; priča kao postupak izgradnje unutarnjeg svijeta književnog djela (narativni tekst i njegovi slojevi, fabula, narativ, tekst ili diskurs, narator…); književni rodovi i vrste: podjela književnosti na rodove i vrste; lirska poezija; narativna poezija, kraće prozne pripovjedne vrste; roman; drama.

Ishodi:

Nakon položenog ispita moći ćete: definirati i opisati temeljne discipline znanosti o književnosti (povijest književnosti, teorija književnosti, književna kritika); definirati, opisati i razlikovati temeljna poimanja književnosti (književnost kao mimesis, ekspresija, simbolička forma, oblik komunikacije, umjetnost riječi, moderne teorije teksta i tekstualnosti); definirati i opisati temeljne pojmove nužne za analizu strukture književnog teksta; analizirati i interpretirati književne tekstove svih rodova i vrsta;


30

definirati, opisati i razlikovati glavne značajke temeljnih književnih rodova i vrsta.

Hrvatska srednjovjekovna književnost

Sadržaj:

Sadržaj kolegija obuhvaća sljedeće tematske sastavnice: hrvatska književnost srednjeg vijeka u kontekstu općeslavenske (crkvenoslavenske) književnosti; fenomen tropismene i trojezične književne kulture; fenomen tiskarstva i hrvatske inkunabule; poetika i žanrovski sustav; reprezentativni tekstovi hrvatske srednjovjekovne književne kulture.

Ishodi:

Temeljni je cilj kolegija ovladavanje osnovnim značajkama hrvatske srednjovjekovne pismenosti i književnosti te njezinim bitnim žanrovskim i poetološkim obilježjima. Nakon ispunjenih obveza bit ćete osposobljeni za: definiranje, opisivanje i interpretiranje periodizacijskoga i klasifikacijskog pojmovlja srednjovjekovne hrvatske književnosti; definiranje, opisivanje i interpretiranje temeljnih pojmova vezanih uz proučavanje hrvatske srednjovjekovne pismenosti i književnosti (Slavia ortodoxa: Slavia romana, tropismenost i trojezičnost; hrvatske inkunabule); opisivanje žanrovskog sustava i tumačenje glavnih poetoloških obilježja hrvatske srednjovjekovne književnosti; samostalnu analizu reprezentativnih tekstova.

Strani jezik I (engleski, njemački, ruski) - izborni na dvopredmetnome studiju

Engleski jezik

Sadržaj:

Temeljni je cilj kolegija razvijanje jezične kompetencije različitim vrstama vježbi da biste se mogli služiti engleskim jezikom u vještinama slušanja i razumijevanja, govorenja, čitanja i pisanja. Očekuje se da ćete nakon odslušanog kolegija biti osposobljeni za: pravilno definiranje osnovnih pojmova i procesa iz područja morfologije, tvorbe vremena i sintakse; prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je česti izvor pogrešaka u uporabi engleskog jezika; izvođenje samostalnih zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o tome koja se jezična problematika definira i analizira ili o kojoj se temi raspravlja; samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom jeziku.

Njemački jezik

Temeljni je cilj kolegija stjecanje, proširivanje i svladavanje znanja iz područja morfologije suvremenog njemačkog jezika. Ciljevi u terminima očekivanih rezultata: definiranje normi iz područja morfologije suvremenog njemačkog jezika; razvijanje jezične kompetencije različitim tipovima vježbi.


31

Ruski jezik

Kolegij je uvod u učenje ruskoga jezika kao jednog od jezika slavenske jezične porodice. Glavni su sadržaji kolegija usvajanje ruske grafije, izgovora te elementarne gramatike. Jezični se problemi usvajaju kontrastivnim pristupom (sličnostima i razlikama ruskoga i hrvatskoga jezika). Temeljni je cilj kolegija ovladavanje ruskim pismom i korektnim izgovorom ruskoga jezika. Nakon položenoga ispita bit ćete osposobljeni: samostalno korektno pisati na ruskoj ćirilici, tj. koristiti se ruskim pismom; usmeno se izražavati; sporazumijevati se na elementarnoj razini na suvremenom ruskom jeziku.


Sadržaj:

O naglasku i naglašivanju općenito i o načinima obilježavanja naglasaka. O odnosu fonologije, ortoepije i prozodije. O odnosu hrvatskoga standardnog jezika prema naglasku štokavskog narječja te o odnosu hrvatskoga standardnog jezika prema naglasnim ustrojstvima kajkavskoga i čakavskoga narječja. O jezičnoj uporabi.

Ishodi:

Osnovni je cilj kolegija razumijevanje naglasnoga sustava hrvatskoga standardnog jezika, ali i nestandardnih idioma, te primjena znanja u praksi (u vlastitome govorenju i pisanju). Nakon ispunjenih obveza, moći ćete definirati pojmove kojima se koristi u akcentologiji; opisati, objasniti i analizirati načela i metodologiju istraživanja naglasnoga sustava; objasniti i interpretirati povijest hrvatskoga naglašavanja; bilježiti i razlikovati naglaske hrvatskoga standardnoga jezika; usporediti i razlikovati naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika od naglasnoga sustava nestandardnih idioma; kritički analizirati i uspoređivati (leksički i paradigmatski) naglasak u priručnicima hrvatskoga jezika; analizirati uporabnu naglasnu normu i propisanu naglasnu normu; ocijeniti i preispitati vlastito naglašivanje.


Sadržaj:

Glasovni sustav staroslavenskoga jezika i njegov razvoj od praidoeuropskoga razdoblja s naglaskom na glavnim glasovnim promjenama. Morfologija staroslavenskoga jezika (imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli; nepromjenjive riječi). Fonološke alternacije u morfologiji. Osnove staroslavenske sintakse.

http://www.unipu.hr/fileadmin/datoteke/odjel_humanisti/Kroatistika/Silabusi_2011-2012/Naglasni_sustav_1P.pdfhttp://www.unipu.hr/fileadmin/datoteke/odjel_humanisti/Kroatistika/Silabusi_2011-2012/FiM_st.sl._1P.pdf


32

Ishodi:

Cilj je kolegija osposobiti Vas da ovladate gramatikom staroslavenskoga jezika. Osim što ima spoznajnu vrijednost, to je znanje korisno i kao pomoć pri svladavanju gradiva iz kolegijâ poput Dijalektologije i Povijesne gramatike. Moći ćete tako: navesti i definirati temeljne pojmove slavenske poredbeno-povijesne lingvistike; opisati praslavenski razvoj koji je doveo do postanka staroslavenskoga glasovnog sustava; navesti i prepoznati oblike staroslavenskih promjenjivih riječi i uspoređivati ih s hrvatskima; definirati i analizirati temeljne pojave u staroslavenskoj sintaksi.

Osnove teorije jezika

Sadržaj:

Kolegij predstavlja uvod u lingvistiku. Glavni sadržaji kolegija su: definiranje osnovnih lingvističkih pojmova; povijesni pregled razvoja lingvistike; opisi lingvističkih i gramatičkih teorija.

Ishodi:

Temeljni je cilj kolegija da razumijete i koristite se temeljnim lingvističkim pojmovima. Nakon odslušanoga kolegija bit ćete osposobljeni definirati, analizirati, opisati i izraziti prosudbu o standardnojezičnim pojavama te se koristiti lingvističkim terminima u razmišljanjima o suvremenom hrvatskom standardnom jeziku.

Hrvatska renesansna književnost

Sadržaj:

Sadržaj kolegija obuhvaća sljedeće tematske sastavnice: uvod u hrvatsku renesansnu književnost i upoznavanje s temeljnim književnoperidoizacijskim pojmovljem i žanrovskim sustavom; hrv. humanizam i latinizam; monografski prikaz izabranih autora (Marulić, Vetranović, Držić, Zoranić, Hektorović, Lucić; Ranjina i Zlatarić); kulturno-književni rad hrvatskih protestanata i književnost kajkavskog književnog izraza; književnost na prijelazu stoljeća i pojava manirističkih elemenata.

Ishodi:

Temeljni je cilj kolegija ovladavanje osnovnim značajkama hrvatske renesansne književnosti. Očekuje se da nakon ispunjenih obvezna možete: opisati, definirati i tumačiti temeljno književnoperiodizacijsko pojmovlje (humanizam, latinizam, renesansa, petrarkizam, manirizam); književnopovijesno opisati i analizirati poetološka i žanrovska obilježja hrvatske renesansne književnosti; književnopovijesno opisati i analizirati izabrani korpus reprezentativnih tekstova.

http://www.unipu.hr/fileadmin/datoteke/odjel_humanisti/Kroatistika/Osoblje/imikulaco/Osnove_teorije_jezika.pdfhttp://www.unipu.hr/fileadmin/datoteke/odjel_humanisti/Kroatistika/Silabusi_2011-2012/Hrv.renesansna_knj.1P_01.pdf


33

Teorija književnosti II

Sadržaj:

Pojmovi poetika u povijesnom slijedu: Aristotel, Horacije, srednji vijek, humanizam, od Boileaua do romantizma, od romantizma do naših dana (realizam, naturalizam, avangarda…); pozitivizam i kritika pozitivizma; ruski formalizam; američka nova kritika; česki i francuski strukturalizam; naratologija; poststrukturalizam (dekonstrukcija, psihoanaliza).

Ishodi:

Nakon položenog ispita moći ćete: definirati i opisati povijesni razvoj poetike (od Aristotela do romantizma); definirati i opisati osnovne značajke najvažnijih književnih teorija (od sredine 19. stoljeća do danas); analizirati i interpretirati književne tekstove u skladu s teorijskim postulatima obrađenih povijesnih poetika, odnosno suvremenih književnih teorija.

Metodologija znanstvenoga rada – izborni za dvopredmetne

Temeljni je cilj kolegija da ovladate osnovnim načinima, načelima i metodologijom istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Nakon odslušanoga kolegija, moći ćete: definirati i tumačiti teorijske aspekte i metodologije istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima; analizirati jezik i stil znanstvenih tekstova; izraditi završni (a poslije i diplomski) rad.

Strani jezik II (engleski, njemački, ruski) – izborni na dvopredmetnome studiju

Engleski jezik

Sadržaj:

Temeljni je cilj kolegija razvijanje jezične kompetencije različitim vrstama vježba da biste se mogli služiti engleskim jezikom u vještinama slušanja i razumijevanja, govorenja, čitanja i pisanja. Očekuje se da ćete nakon odslušanoga kolegija biti osposobljeni za: pravilno definiranje osnovnih pojmova i procesa iz područja morfologije, tvorbe vremena i sintakse; prepoznavanje i analiziranje jezične problematike koja je čest izvor pogrešaka u uporabi engleskog jezika; izvođenje samostalnih zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o tome koja se jezična problematika definira i analizira ili o kojoj se temi raspravlja; samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom jeziku.


34

Njemački jezik

Temeljni je cilj kolegija stjecanje, proširivanje i svladavanje znanja iz područja morfologije suvremenoga njemačkog jezika. Bit ćete osposobljeni za: uočavanje pogrešaka u pisanome i govornome njemačkom jeziku; produbljivanje stečenog znanja i vokabulara iz prethodnog školovanja; opisivanje i argumentiranje zadanih tema.

Ruski jezik

Kolegij se nadovezuje na kolegij Ruski jezik 1. Osnovni sadržaji su: osnove morfologije i osnove sintakse ruskoga jezika te nadopunjavanje i proširivanje rječnika kroz vježbe. Temeljni je cilj kolegija ovladavanje gramatičkim osnovama ruskoga jezika. Nakon položenoga ispita bit ćete osposobljeni: samostalno korektno pisati na ruskoj ćirilici, tj. koristiti se ruskim pismom; usmeno se izražavati: prepoznati, označiti, objasniti određene gramatičke oblike i tematske sadržaje; sastaviti kraći sadržaj na zadanu temu; sporazumijevati se na elementarnoj razini na suvremenom ruskom jeziku.


Sadržaj:

Vrste riječi, punoznačne i suznačne; promjenljive i nepromjenljive. Leksička i gramatička obilježja vrsta riječi. Deklinacijski i prozodijski tipovi imenskih vrtsa riječi. Glagolske vrste i razredi; glagolske kategorije i glagolske paradigme. Prozodija glagola. Nepromjenljive vrste riječi. Morfostilistika.

Ishodi:

Temeljni je cilj kolegija ovladavanje morfološkom normom hrvatskoga standardnog jezika, tj. razumijevanje, analiziranje i primjena stečenih znanja u praksi. Nakon odslušanoga kolegija moći ćete: definirati i tumačiti pojmove iz područja morfologije; opisivati i grupirati vrste riječi; kritički se osvrnuti na otvorena pitanja morfološke norme; analizirati i adekvatno primijeniti stečena znanja ove jezikoslovne discipline i dovoditi je u vezu s drugim jezikoslovnim disciplinama; analizirati naglasnu tipologiju, jer je ona u uskoj vezi s morfologijom riječi, te uspoređivati realizacije s onima u kodeksu; razlikovati općeparadigmatska naglasna pravila od onih morfoloških te morfološki analizirati tekstove.


35

Govorno izražavanje

Sadržaj:

Ovaj kolegij bavi se svim aspektima govora i govorničkoga umijeća. Sadržaj kolegija bazira se na govornom izražavanju, tj. komponentama bitnima za govorničko umijeće (glas, dikcija, ortoepija, neverbalna komunikacija, vještina slušanja govora, govorenje iz bilježaka, retorička shema). Teorijska će se znanja praktički primjenjivati u obliku Vaših kratkih izlaganja pred skupinom i u obliku govornih vježbi. Svrha je govornih vježbi da upoznate, uvježbate i usvojite hrvatske naglaske i standardni izgovor glasnika. Glavna komponenta ovoga kolegija jest samostalno izricanje govora. Govor se izriče prema retoričkoj shemi, u zadanom vremenu. Analiza govora i izražavanje vlastita mišljenja, primjenjujući teorijsko znanje, predstavljaju bitnu sastavnicu kolegija.

Ishodi:

Temeljni je cilj kolegija da teorijska znanja o pravilnom izgovoru izvježbate i usvojite prihvaćeni izgovor riječi hrvatskoga jezika te da razvijete kritički stav prema govornom izražavanju govornika i izvještite se u pisanju i izricanju govora. Ciljevi u terminima očekivanih rezultata su da ćete nakon odslušanoga kolegija biti osposobljeni: tumačiti i analizirati složene aspekte ljudskoga govora; govor definirati kao zaseban komunikacijski sustav; opisati sve aspekte (anatomske, fiziološke, neurološke, akustičke, psiholingvističke) proizvodnje i primanja govora i normi i nekih odstupanja od norme; opisati hrvatski govorni sustav; analizirati verbalno-glasovnu komunikaciju, procese i funkcije koje su povezane s produkcijom govora te percepciju i produkciju oralnoga i pisanoga jezika, kao i oblike neverbalne komunikacije; sastaviti i izreći (demonstrirati) govor u zadanom vremenu; vrednovati govor i interpretirati rezultate.

Povijesna gramatika

Sadržaj:

Uvod u povijesnu fonologiju (jezična promjena, glasovni zakon, analogija, izoglosa, teorija stabla, dijalekatsko raščlanjivanje). Razvoj samoglasničkog i suglasničkog sustava. Razvoj naglasnoga sustava. Uvod u povijesnu morfologiju – odnos prema fonologiji i zaseban razvoj; analogija i ujednačavanje. Razvoj deklinacije, komparacije i konjugacije. Morfološka analiza starih tekstova.

Ishodi:

Temeljni je cilj kolegija upoznavanje s povijesnim razvojem hrvatskoga jezika u cjelini. Odslušavši kolegij, moći ćete: definirati i tumačiti pojmove iz područja povijesnoga jezikoslovlja; prepoznavati i tumačiti najvažnije pojave u fonologiji koje su obilježile razvoj hrvatskoga jezika (uključujući i dijalekte); prepoznavati i tumačiti najvažnije morfološke pojave iz povijesti hrvatskoga jezika (uključujući dijalekte); morfološki analizirati tekstove na hrvatskom jeziku iz starijih razdoblja; analizirati i adekvatno primijeniti stečena znanja ove jezikoslovne discipline i povezivati ih onima iz drugih jezikoslovnih disciplina.


36

Uvod u dijalektologiju

Sadržaj i ishodi:

Temeljni cilj kolegija je stjecanje osnovnih znanja o razvoju i uspostavi hrvatskih narječja te usvajanje temeljnih pojmova iz dijalektologije.

Očekuje se da nakon položenoga ispita iz kolegija Uvod u dijalektologiju hrvatskoga jezika možete: pravilno definirati suodnose termina jezika, narječja i dijalekta te bitnih pojmova dijalektologije kao znanosti i predmeta njezina bavljenja; pravilno odrediti i primijeniti klasifikacijsku terminologiju (mjesni govor i skupine govora kao konkretne jedinice, poddijalekti, dijalekti i narječja kao apstraktne jedinice); pravilno primijeniti generalne i strukturalne kriterije pri određivanju narječnih sustava; prepoznati i primijeniti razlikovne kriterije u dijalektologiji: alijeteti, alteriteti, arealne i lokalne značajke; utvrditi pripadnost ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar čakavskoga narječja i hijerarhijski nižim jedinicama, u dijalektima.


Sadržaj:

Uvod u hrvatsku baroknu književnost; žanrovski sustav; monografski prikazi izabranih autora (Gundulić, Bunić Vučić, Palmotić, Đurđević); književnost Sjeverne Hrvatske; bosanski franjevci; uvod u hrvatsku književnost 18. stoljeća; poetički pluralizam knjiž. 18. st.; monografski prikazi izabranih autora (Kačić, Relković, Brezovački); drama i kazalište XVIII. stoljeća (frančezarija i talijanarija u Dubrovniku, domaća dubrovačka drama, školska drama u sjevernoj Hrvatskoj)

Ishodi:

Temeljni je cilj kolegija ovladavanje osnovnim značajkama hrvatske barokne i prosvjetiteljske književnosti. Očekuje se da ste nakon ispunjenih obveza osposobljeni za: definiranje, razumijevanje i tumačenje temeljnih poetičko-stilskih i žanrovskih obilježja književnosti tih književnih razdoblja; književnopovijesno opisivanje reprezentativnoga književnog korpusa i primjenu usvojenih književnopovijesnih i književnoteorijskih parametara na samostalnu analizu izabranoga književnog korpusa.


37

Strani jezik III (engleski, njemački, ruski) – izborni na dvopredmetnome studiju

Engleski jezik

Sadržaj:

Temeljni je cilj kolegija razvijanje jezične kompetencije različitim vrstama vježba da biste se mogli služiti engleskim jezikom u vještinama slušanja i razumijevanja, govorenja, čitanja i pisanja. Očekuje se da ćete nakon odslušanoga kolegija biti osposobljeni za: pravilno definiranje osnovnih pojmova i procesa iz područja morfologije, tvorbe vremena i sintakse; poznavanje i analiziranje jezične problematike koja je česti izvor pogrešaka u uporabi engleskog jezika; izvođenje samostalnih zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o tome koja se jezična problematika definira i analizira ili o kojoj se temi raspravlja; samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom jeziku.

Njemački jezik

Temeljni je cilj kolegija stjecanje, proširivanje i svladavanje znanja iz područja sintakse suvremenoga njemačkog jezika. Ciljevi u terminima očekivanih rezultata: definiranje i argumentiranje normi iz područja sintakse suvremenog njemačkog jezika; razvijanje jezične kompetencije različitim tipovima vježbi; produbljivanje stečenog znanja iz prethodnog učenja njemačkog jezika; opisivanje i argumentiranje zadanih tema; proširivanje vokabulara.

Ruski jezik

Uvod u napredno učenje ruskoga jezika. Morfologija: vrste riječi. Jezični se problemi usvajaju kontrastivnim pristupom (sličnostima i razlikama ruskoga i hrvatskoga jezika). Usvajanje rječnika kroz vježbe: rješavanje konkretnih jezičnih zadataka i vježbe pravilnog izgovora. Pretraživanje građe na internetu. Temeljni je cilj kolegija ovladavanje morfološkom normom ruskoga standardnog jezika. Nakon položenoga ispita bit ćete osposobljeni: samostalno korektno pisati na ruskoj ćirilici, tj. koristiti se ruskim pismom; usmeno se izražavati: prepoznati, označiti, objasniti određene gramatičke oblike i tematske sadržaje; sastaviti kraći sadržaj na zadanu temu; sporazumijevati se na elementarnoj razini na suvremenom ruskom jeziku; samostalno pročitati i razumjeti tekst dnevnih novina, časopisa ili manje zahtjevnih stručnih radova; usporediti morfologiju hrvatskoga i ruskoga jezika na elementarnoj razini; razlikovati vrste riječi ruskoga standardnog jezika. Bit ćete osposobljeni samostalno pretraživati internetske stranice na ruskome jeziku, pripremiti kraće izlaganje i javno ga demonstrirati.


38


Sadržaj:

Uvod u studij sintakse. Pristupi sintaksi; sintaktičke teorije; nazivlje. Suodnos rečenice kao jezične i komunikacijske jedinice. Narav sintaktičkih odnosa. Riječi kao sintaktičke jedinice. Predikatni i subjektni skup; predikat, subjekt. Predikatne kategorije. Spoj riječi (sintagma); sročnost, upravljanje, pridruživanje. Objekt. Priložna oznaka. Preoblike (nijekanje, pitanje, usklik, zahtjev, pasiv, obezličenje). Višestruko preoblikovane rečenice. Atribut. Apozicija. Predikatni proširak. Vrste rečenica. Nezavisnosložene rečenice. Zavisnosložene rečenice (I. dio).

Ishodi:

Temeljni je cilj kolegija da ovladate sintaktičkom normom hrvatskoga standardnog jezika, tj. da steknete potrebna činjenična znanja, da ju razumijete, analizirate i primijenite stečena znanja u praksi. Nakon odslušanoga kolegija moći ćete: definirati i tumačiti temeljne pojmove iz područja sintakse, razlikovati rečenicu kao jezičnu i komunikacijsku jedinicu, analizirati i opisivati sintaktičke kategorije, samostalno sintaktički analizirati odabrane tekstove, kritički se osvrnuti na otvorena pitanja sintaktičke norme i dovoditi je u vezu s drugim jezikoslovnim disciplinama.


Sadržaj i ishodi:

Temeljni je cilj kolegija upoznati genezu pismenosti i odnose među narječjima u procesu standardizacije hrvatskoga jezika kroz sve etape njegova razvoja. Nakon odslušanog kolegija u ovom semestru bit ćete osposobljeni za: razumijevanje hrvatskih književnih tekstova svih razdoblja; provođenje egzaktne lingvostilističke interpretacije spomenutih tekstova; razumijevanje književnih poruka i interpretiranje različitih književnih, filozofskih, povijesnih i drugih vrsta; interpretaciju i jezično analiziranje na fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj razini; uporabu suvremene metodologije proučavanja jezične dijakronije.

Dijalektologija hrvatskoga jezika

Sadržaj i ishodi:

Temeljni je cilj kolegija stjecanje osnovnih znanja o povijesnoj stratifikaciji i današnjem teritorijalnom prostiranju kajkavskoga i štokavskoga narječja. Primjena različitih generalnih i strukturalnih kriterija pri određivanju narječnih sustava. Očekuje se da nakon položenoga ispita iz kolegija možete: imenovati dijalekte kajkavskoga i štokavskoga narječja te nabrojiti njihove posebnosti; pravilno primijeniti generalne i strukturalne kriterije pri određivanju narječnih sustava; samostalno opisati i interpretirati jezične podatke dobivene terenskim istraživanjem.


39

Hrvatska usmena književnost – izborni na dvopredmetnome studiju

Sadržaj i ishodi:

Temeljni je cilj kolegija analizirati opća poetička svojstva usmene književnosti te specifične subpoetike hrvatske usmene književnosti u sustavu usmenoknjiževnih oblika. Nakon odslušanog kolegija bit ćete osposobljeni za: analizu najvažnijih primjera usmenoknjiževnih tekstova; analizu uloge usmene književnosti u društvu; argumentirano vrednovanje elemenata tradicijske kulture u suvremenosti; tumačenje utjecaja usmene književnosti u različitim stilskim epohama nacionalne književnosti.

Hrvatska književnost romantizma i realizma

Sadržaj:

Kolegij je usmjeren i na izvanknjiževne sadržaje: povijesne, političke, filozofske, sociološke, kulturološke provenijencije i slično. Analizirat će se literarna vrijednost važnijih djela unutar zadanog korpusa nacionalne književnosti. Osobita će se pozornost posvetiti uočavanju vezā tih literarnih ostvaraja s književnom tradicijom, kao i njihovoj ulozi u izričajnom, predmetno-tematskom i strukturnom približavanju djelima u zrelom realizmu. Tematizirat će se i valorizirati mjesto i dosezi hrvatske književnosti tog razdoblja u odnosu prema svjetskoj književnosti. Periodizacija: hrvatski romantizam (1813. - 1860.), predrealizam (1860. - 1881.), realizam (1881. - 1892.).

Ciljevi:

Temeljni je cilj kolegija opisati i definirati bitne književnopovijesne i stilsko-formacijske značajke predromantizma, romantizma, predrealizma i realizma te, kroz interpretaciju i komparaciju važnijih djela unutar zadanog korpusa, uspostaviti modele za njihovu analizu.

Kolegij Vas kvalificira za: poznavanje i razumijevanje književnopovijesnih, književnoteorijskih i stilsko-formacijskih osobitosti razdoblja, književnih djela i njihova konteksta; interpretaciju i komparaciju konkretnog književnog teksta na razini utvrđenih modela književnih praksi; interdisciplinarno i intermedijalno povezivanje književnog sadržaja s ostalim srodnim umjetničkim, znanstvenim te općekulturnim sadržajima (i na sinkronijskoj i na dijakronijskoj razini).


40

Strani jezik IV (engleski, njemački, ruski) – izborni na dvopredmetnome studiju

Engleski jezik

Sadržaj:

Temeljni je cilj kolegija razvijanje jezične kompetencije različitim vrstama vježba da biste se mogli služiti engleskim jezikom u vještinama slušanja i razumijevanja, govorenja, čitanja i pisanja. Očekuje se da ćete nakon odslušanog kolegija biti osposobljeni za: pravilno definiranje osnovnih pojmova i procesa iz područja morfologije, tvorbe vremena i sintakse; poznavanje i analiziranje jezične problematike koja je česti izvor pogrešaka u uporabi engleskog jezika; izvođenje samostalnih zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o tome koja se jezična problematika definira i analizira ili o kojoj se temi raspravlja; samostalno čitanje stručne i druge literature na engleskom jeziku.

Njemački jezik

Temeljni cilj kolegija je stjecanje, proširivanje i svladavanje znanja iz područja sintakse suvremenog njemačkog jezika. Ciljevi u terminima očekivanih rezultata: definiranje i argumentiranje normi iz područja sintakse suvremenog njemačkog jezika; razvijanje jezične kompetencije različitim tipovima vježba; uočavanje pogrešaka na području sintakse u pisanome i govornome njemačkom jeziku; produbljivanje stečenog znanja iz prethodnog učenja njemačkog jezika; opisivanje i argumentiranje zadanih tema; proširivanje vokabulara.

Ruski jezik

Onima koji su u okviru kolegija Ruski jezik 1, 2 i 3 stekli znanja o osnovnim fonološkim i morfološkim pravilima omogućuje se proširenje stečenih znanja. Napredno učenje ruskoga jezika. Glavni sadržaj su sintaktička pravila u ruskome jeziku i njihova pravilna uporaba. Jezični se problemi usvajaju kontrastivnim pristupom (sličnostima i razlikama ruskoga i hrvatskoga jezika). Leksik se proširuje vježbama: rješavaju se konkretni jezični zadatci i usavršava se izgovor. Pretraživanje građe na internetu. Temeljni je cilj kolegija ovladavanje sintaktičkom normom ruskoga standardnog jezika. Nakon položenoga ispita bit ćete osposobljeni: usmeno se izražavati: prepoznati, označiti, objasniti određene gramatičke oblike i tematske sadržaje; sporazumijevati se na suvremenom ruskom jeziku; samostalno pročitati, razumjeti i prevesti manje zahtjevne stručne tekstove; samostalno opisati neki događaj, radnju ili osobu na ruskom jeziku; razgovarati na zadanu temu s logičkom uporabom jezičnih struktura ruskoga jezika; usporediti i analizirati morfosintaksu hrvatskoga i ruskoga jezika na elementarnoj razini. Moći ćete samostalno pretraživati internetske stranice na ruskome jeziku, pripremiti izlaganje i javno ga demonstrirati.


41

Lingvistika teksta

Sadržaj:

Klasifikacija zavisnosloženih rečenica u hrvatskim gramatikama. Zavisnosložene rečenice. Višestrukosložene rečenice. Period. Rečenica i iskaz. Obavijesno rečenično ustrojstvo. Rečenična intonacija. Vrednote govorenoga jezika. Red riječi. Gramatički red riječi (komponenata). Aktualizirani red riječi (komponenata). Sintaksa pisane rečenice. Sintaksa govorene rečenice. Interpunkcija. Sintaksa i interpunkcija. Lingvostilistika. Sintaktostilistika. Sintaktička sinonimija. Sintaktička polisemija. Lingvistika teksta. Pisani i govoreni tekst. Konektori. Funkcije konektora. Vrste konektora. Kataforički i anaforički odnosi. Tekst i diskurs. Diskurs. Lingvistika diskurza. Različiti lingvistički pristupi tekstu. Interdisciplinarni pristupi. Analize odabranih tekstova. Konkretne komunikacijske situacije.

Ishodi:

Temeljni je cilj kolegija ovladavanje sintaktičkom normom hrvatskoga standardnog jezika na razini diskurza, tj, razumijevanje, analiza i primjena stečenih znanja u praksi. Nakon odslušanoga kolegija moći ćete: razlikovati i opisivati rečenicu kao jezičnu i komunikacijsku jedinicu, razlikovati i opisivati vrste rečenica u hrvatskome jeziku, analizirati red riječi u rečenici, definirati i analizirati konektore na razini teksta, samostalno sintaktički analizirati odabrane tekstove, uočavati stilogene elemente na razini sintakse, uočavati stilogene elemente kroz funkcionalne stilove hrvatskoga jezika, kritički se osvrnuti na otvorena pitanja u lingvistici teksta, analizirati i adekvatno primijeniti stečena znanja ove jezikoslovne discipline i dovoditi je u vezu s drugim jezikoslovnim disciplinama.

Književnost za djecu i mladež

Sadržaj i ishodi:

Temeljni je cilj kolegija analiziranje razvojne crte dječje književnosti, opisivanje njezinog funkcioniranja u korpusu svjetske i nacionalne književnosti te tumačenje književnih ostvarenja. Nakon odslušanog kolegija bit ćete osposobljeni za: analiziranje povijesnog razvoja književnosti za djecu i mladež, opisivanje razvojnih tendencija pojedinih književnih rodova i vrsti u sustavu književnosti za djecu i mladež, definiranje osobitosti pojedinih književnih rodova i vrsta, tumačenje književnih ostvaraja, usporedbu razvojnih smjernica svjetske i hrvatske književnosti za djecu i mladež, analiziranje teorijskih postavki, opisivanje umjetničke vrijednosti, primijenjenosti djetetu i didakticizam književnosti za djecu i mladež.


42

Moderna hrvatska književnost

Sadržaj:

Sadržaj obuhvaća definicije pojmova: modernost ↔ modernizam. Objašnjavaju se vremenski protežne opće značajke modernizma: estetičke, sociološke, filozofske, likovne, užeknjiževne. Upućuje se na probleme periodizacije te se kolegij izvodi prema jednom mogućem periodizacijskom modelu, načelno monografski (prema autorima), ali i problemski: moderna, značenje ekspresionističkih pojava, "sintetički realizam" ili "moderni objektivizam", hrvatska knjževnost u Drugom svjetskom ratu i neposredne poslijeratne prakse.

Ciljevi:

Temeljni je cilj kolegija opisati i definirati bitne književnopovijesne, stilsko-formacijske i pojmovne značajke moderne i modernizma, strukture modernističkih praksi, europskih realizacija na tome planu te osobitosti hrvatskoga modernizma. Osim toga valja Vas upoznati s fleksibilnošću toga pojma te dijakronijskim i sinkronijskim značenjima.

Kolegij Vas kvalificira za: poznavanje i razumijevanje književnopovijesnih, književnoteorijskih i stilskoformacijskih osobitosti razdoblja (od 1892. do 1952.), književnih djela i njihova konteksta; interpretaciju i komparaciju konkretnog književnog teksta na razini utvrđenih modela književnih praksi; interdisciplinarno i intermedijalno povezivanje književnog sadržaja s ostalim srodnim umjetničkim, znanstvenim te općekulturnim sadržajima (i na sinkronijskoj i na dijakronijskoj razini).


Sadržaj i ishodi:

Temeljni je cilj kolegija stjecanje znanja iz područja svjetske književnosti u cilju uo�

pula, 2012./2013. - unipu.hr2012./2013. stasa osma generacija koja studira po načelima olonjske...

Documents