putopis, skitnje

7

Click here to load reader

Upload: petra

Post on 04-Dec-2015

12 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

putopis

TRANSCRIPT

Page 1: Putopis, Skitnje

1

Priprema za dva nastavna sata iz Hrvatskoga jezika

Škola: OŠ „Gornja Vežica“, Rijeka Učitelj: Vesna Argentin

Razred: 8. a Nadnevak: 18. rujna 2013.

Nastavna tema: Putopis

Nastavna jedinica: Putopis (Matko Peić, Skitnje)

Ključni pojmovi: putopis, opis putovanja, asocijacija

Tip sata: obradba s elementima školske interpretacije

Operacionalizirani ciljevi/ishodi učenja (nastavnog sata) na kognitivnom (iskazani aktivnim glagolima) i afektivnom području:

- uočiti sadržajna i stilska obilježja putopisa

- primijeniti znanje o stilskim izražajnim sredstvima na tekstu putopisa „Skitnje“ M. Peića

- tumačiti asocijativne veze između skupina motiva

- zaključiti o asocijativnosti kao jednom od postupaka u nastajanju putopisa

- objasniti putovanje kao izvor proširivanja znanja i kao nadahnuće za stvaranje

Korelacije s ostalim nastavnim predmetima (navesti koji se točno sadržaji povezuju):

- Geografija (položaj Podravine, područje putovanja, Panonsko more)

- Likovna kultura (boje kao izražajno sredstvo, kolorizam)

Literatura za učenike:

N. Babić, D. Golem, D. Jelčić, i. Đurić, Dveri riječi 8, hrvatska čitanka za osmi razred osnovne škole

Literatura za učitelja:

N. Babić, D. Golem, D. Jelčić, i. Đurić, Dveri riječi 8, hrvatska čitanka za osmi razred osnovne škole

M. Peić, Skitnje

E. Nimac, Primjena Bloomove taksonomije u nastavi

Page 2: Putopis, Skitnje

2

NASTAVNA FAZA I VRIJEME TRAJANJA POJEDINE FAZE

SADRŽAJI NASTAVE ILI AKTIVNOSTI UČITELJA AKTIVNOSTI UČENIKA

MOTIVACIJA

Učiteljica pokreće razgovor o skorom odlasku učenika osmoga razreda na završni

izlet.

Kamo putujete? Kuda ćete putovati?Što posebno želite vidjeti? Zašto? Što od

putovanja očekujete?

Učiteljica potiče učenike da prošire razmišljanja o putovanju kao izvoru znanja i

sadržajne zabave.

Pročitaj misli o putovanjima. Izaberi svojim stavovima najbližu misao. Citat prepiši

i pripremi se da svoj izbor objasniš paru.

Učiteljica izabire nekoliko parova i potiče ih da objave izbor svoga para i ponove

njegovo obrazloženje.

Učiteljica navodi na zaključak o putovanjima: Što nam putovanja pružaju?

OBLIK RADA: frontalni, individualni, u paru

METODE RADA: učiteljevo izlaganje, pisanje

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:grafoprozirnica s citatima

Učenici usmeno izlažu plan završnoga izleta.

Predviđaju zanimljivosti i govore o svojim

očekivanjima.

Učenici prepisuju izabrani citat. Usmeno svom paru

obrazlažu izbor. Pozorno slušaju obrazloženje kako bi

ga mogli ponoviti.

Učenici nabrajaju višestruku ulogu putovanja – od

zabave do proširivanja znanja.

OBLIK RADA: frontalni, individualni, u paru

METODE RADA: slušanje, čitanje, uspoređivanje,

izlaganje

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: grafoprozirnica s citatima

NAJAVA I OBRADBA

NOVOG KNJIŽEVNOG

POJMA

a) Danas ćemo vođeni književnom riječju krenuti na putovanje. Pretpostavlja li tko

kako se zove književna vrsta kojoj je tema putovanje? (Kako biste ju nazvali ako

pisac opisuje put?)

Učiteljica na ploču zapisuje ključni pojam: putopis, opis putovanja.

Što zapažamo putujući? Pretpostavimo što može biti sadržaj putopisa.

Učiteljica u „radnu rubnicu“ na ploči zapisuje učeničke odgovore.

Pokušajte naša razmišljanja o putopisu objediniti u rečenicu odgovarajući na

pitanje što je putopis.

Učiteljica upućuje učenike na Čitanku i Tumač pojmova. Definiciju putopisa treba

pročitati u sebi i podcrtati dijelove koji se podudaraju s onima koje smo

pretpostavili. Nakon čitanja u sebi i komentiranja, učiteljica određuje učenika koji

definiciju čita naglas.

Učiteljica uz pojam putopisa na ploču zapisuje stranicu iz Čitanke na kojoj se nalazi

definicija.

b) Svojim će nas putopisom na putovanje povesti Matko Peić, hrvatski književnik i

slikar. U njegovim Skitnjama sjedinjeni su slikarsko zapažanje i umjetnička snaga

riječi. Krenut ćemo u Podravinu.

Učenici usmeno iznose svoje odgovore.

Učenici izriču pretpostavke na temelju osobnih

iskustava.

Učenici na temelju bilježaka na ploči i razgovora izriči

„svoju“ definiciju putopisa.

Učenici otvaraju Čitanke i u sebi čitaju definiciju,

uspoređuju i podcrtavaju. Komentiraju podudarnosti i

razlike.

Učenik glasno čita definiciju putopisa.

Page 3: Putopis, Skitnje

3

Učiteljica provjerava tko je bio u Podravini, što o Podravini znaju, poziva učenika

da na geografskoj karti pokaže Podravinu i pročita veće gradove s karte.

U Podravinu nas vodi M. Peić. Otvorimo čitanke i krenimo. Putovat ćemo vlakom.

OBLIK RADA: frontalni i individualni,

METODE RADA: učiteljevo izlaganje, pisanje, razgovor, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: zemljovid

Učenici, ako takvih ima, govore o putovanju

Podravinom. Prate demonstraciju na zemljovidu.

Učenici otvaraju čitanke.

OBLIK RADA: frontalni i individualni,

METODE RADA:čitanje, pisanje, razgovor,

demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: zemljovid

IZRAŽAJNO ČITANJE I

EMOCIONALANA

PAUZA

Učiteljica izražajno čita putopis.

OBLIK RADA: frontalni

METODE RADA: čitanje

Učenici prate čitanje uz otvorene Čitanke, slušaju

uočavaju kretanje u prostoru i zamišljaju slike.

OBLIK RADA: frontalni

METODE RADA: slušanje, (čitanje), zamišljanje

OBJAVA DOJMOVA Učiteljica provjerava doživljaj djela.

Koju si pojedinost upamtio? Bi li volio / voljela s Peićem proskitati Podravinom?

Zašto da? Zašto ne?

OBLIK RADA: frontalni i individualni

METODE RADA: razgovora

Učenici izriču vlastiti doživljaj. Opisuju kako zamišljaju

upamćene motive.

OBLIK RADA: frontalni i individualni

METODE RADA: razgovor, izlaganje, (pisanja)

DOMAĆA ZADAĆA Razgovor o putopisu M. Peića nastavit ćemo na drugom satu. Za taj ćemo se

razgovor pripremiti samostalnim čitanjem sa zadatkom. Čitajući ulomak putopisa

još jednom. Podcrtajte nepoznate riječi, samo one čije značenje niste pronašli u

Rječniku Čitanke. Nakon toga ispunite nastavni listić.

Izdvojene su skupine motiva koji otkrivaju što Peić zapaža putujući

Podravinom. Svakoj skupini pridruži odgovarajući citat. Biraj one

rečenice ili njihove dijelove koji su ti najzanimljiviji.

flora

građevine fauna

ljudi reljef

Učiteljica projicira nastavni listić na grafoprozirnici, provjerava razumiju li učenici

Učenici prate upute. Pitaju kako bi otklonili moguće

nejasnoće. Tko zna, objašnjava pojam flore i faune.

Podravina-

mjesta:

____________

Page 4: Putopis, Skitnje

4

postavljen zadatak. Provjerava razumiju li svi značenje imenica flora i fauna.

Uručuje nastavni listić učenicima.

OBLIK RADA: frontalni

METODE RADA: razgovor, demonstracija

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: grafoprozirnica i nastavni listić

OBLIK RADA: frontalni

METODE RADA: razgovor

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

grafoprozirnica i nastavni listić

DRUGI SAT

INTERPRETACIJA

Danas nastavljamo putovanje Podravinom. Pred vama je otvorena čitanka i

ispunjen nastavni listić.

Učiteljica provjerava treba li protumačiti koju riječ iz putopisa. Potiče učenike da to

učine, ako tko zna.

Učiteljica najavljuje cilj današnjeg rada na tekstu: Utvrdit ćemo što u sadržaju

putopisa pripada činjenicama i kako one postaju doživljaj pretočen u umjetničku

riječ.

U koje godišnje doba putopisac kreće na put? Svoj odgovor dokaži izabranim

dijelom teksta. Na što našega putnika i slikara podsjećaju jesenje boje?

Učiteljica crta tablicu na ploči i u nju bilježi učeničke odgovore.

Već smo rekli da pisac putuje vlakom. Dokaži citatom. Pisac se ne zadržava dugo

na jednom mjestu. Kako to znamo? Kako se kretanje vlakom odražava na slijed

motiva? Zaključimo: kompozicija ovoga putopisa kronološki prati tijek putovanja.

Peić nam nudi panoramski pogled na Podravinu.

Učiteljica upućuje učenike na ispunjene nastane listiće koji će biti polazište u

utvrđivanju načina na koji zapaženi motiv postaje putopiščev doživljaj. Učenici

rade u paru.

Jedan drugome pročitajte izabrane rečenice prema skupinama motiva. Utvrdite

kojim je stilskim izražajnim sredstvima izabrani motiv postao slika s putovanja.

Nakon kraćeg vremena učiteljica proziva par koji iznosi svoje zaključke za motive

flore, npr. hrast, jablan, šuma. Postupak se ponavlja i za motive faune i ljude .

Proširuje se zapis na ploči prema učeničkim odgovorima.

Kad na red dođu motivi građevina, učiteljica izdvaja usporedbu „kuće kao školjke“.

Poslušajmo još jednom rečenicu. Kako zamišljaš kuće? Što je zajedničko kućama i

školjkama? Koja je tvoja prva asocijacija kad pomisliš na školjke? Često je to

more. Zašto je baš u motivima iz mora putopisac potražio svoju usporedbu? Što si

iz geografije naučio o geološkoj prošlosti toga dijela naše domovine?

Često smo rabili pojam asocijacije. Sjetite se igre asocijacije ili jednostavnih pitanja

na što pomišljaš kad čuješ… Objasni svojim riječima što je asocijacija.

Učiteljica nakon učenikova objašnjenja upućuje na Tumač pojmova i čitanje

definicije.

Učenice pripremaju čitanke i ispunjene nastavne listiće.

Prozvani učenici odgovaraju, čitaju citat.

Učenici prepisuju zapis s ploče.

Nakon rada u paru učenici čitaju citat i imenuju stilsko

uočena stilska izražajna sredstva primjenjujući ranije

stečena znanja.

Postupak se ponavlja za dvije skupine motiva.

Učenici odgovorima doprinose proširivanju zapisa na

ploči unoseći nova stilska izražajna sredstva u rubriku.

Učenici iznose svoja zamišljanja.

Zaključuju primjenjujući znanja iz geografije.

Tumače pojam svojim riječima. Čitaju definiciju.

Uspoređuju svoje razumijevanje pojma s tumačenjem u

čitanci.

Page 5: Putopis, Skitnje

5

Dokaži da je Panonsko more Peiću bilo polazna asocijacija i u opisivanju hrasta i

jablana.

Što u završnom dijelu putopisa asocira na Podravinu? Ulomak pročitaj u sebi.

Objasni asocijativnost: kolač – Podravina.

Zaključimo koje je skupine motiva s obzirom na sadržaj putopisa Peić

asocijacijama povezao. Što je unio u sadašnjost Podravine?

Koje su tvoje asocijacije na imenicu skitnje? Zašto je prema tvom mišljenju Peić

knjigu svojih putopisa nazvao „Skitnje“?

OBLIK RADA: frontalni

METODE RADA: razgovor, pisanje, uspoređivanje

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: nastavni listić i čitanka

Učenici citiraju usporedbe i tumače ih svojim riječima.

Učenici zaključuju uspoređujući skupine motiva.

OBLIK RADA: frontalni

METODE RADA: razgovor, usmjereno čitanje,

uspoređivanje, tumačenje

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: nastavni

listić i čitanka

SINTEZA Podsjetimo se što je putopis. Postaje li svaki putnik putopisac?

Po čemu su prema svom sadržaju „Skitnje“ putopis?

Kojim postupcima opis puta može postati književno djelo?

Što mislite o stvaralačkom umijeću M. Peića?

OBLIK RADA: frontalni

METODE RADA: razgovor

Na temelju primjera koje su sami izabrali i usvojenih

nabrajaju sadržajne sastavnice putopisa. Navode stilske

postupke i asocijativnost kao načine kojima umjetnik

zapažanja s putovanja oblikuje u putopis.

OBLIK RADA: frontalni

METODE RADA: razgovor

DOMAĆA ZADAĆA

a) Napiši asocijativni grozd uz ime jednog od dalmatinskih gradova koje ćete

posjetiti. Neka ti pomogne ponuđeni model.

b) Na satu razrednika detaljno zabilježi plan puta za vaš završni izlet.

OBLIK RADA: frontalni

METODE RADA: razgovor, demonstracija

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: grafoprozirnica i nastavni listić

Učenici prate upute. Pitaju kako bi otklonili moguće

nejasnoće.

OBLIK RADA: frontalni

METODE RADA: razgovor, demonstracija

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

grafoprozirnica i nastavni listić

N i n sol

Grgur bijelo

kamen Split

Page 6: Putopis, Skitnje

6

Plan ploče: - ljudi

- krajolik

- građevne

- novi književni pojam: putopis (Čitanka, Tumač pojmova, 290. str.) - spomenici

Skitnje

(Ulomak iz zbirke putopisa)

Matko Peić

- od zapažanja na putu do putopisa

činjenice subjektivni doživljaj

- godišnje doba: rana jesen - „Ima ovdje boja jačih od ljudske krvi.“

- sredstvo putovanja: vlak - kompozicija putopisa: kronološki slijed motiva

- skupine motiva (zapažene pojedinosti): - motivi su prikazani:

flora slikovito (epiteti, usporedbe, onomatopeje…)

fauna

reljef asocijativnim vezama (Panonsko more – kuće kao školjke)

građevine

ljudi

prošlost

Page 7: Putopis, Skitnje

7

Prozirnica:

„Putovanje je za mlađe dio obrazovanja, a za starije dio iskustva.“ (F: Bacon)

„Bolje je smrznuti se putujući nego sagnjiti na jednom mjestu.“ (M. Gorki)

„Ne čeznemo za određenim mjestima, nego za osjećajima što ih ona u nama bude.“ (S. Graff)

„Putovanje je uspoređivanje.“ (M. Kurjensaari)

Domaća zadaća:

Izdvojene su skupine motiva koji otkrivaju što Peić zapaža putujući Podravinom. Svakoj skupini pridruži odgovarajući citat. Biraj one rečenice

ili njihove dijelove koji su ti najzanimljiviji. flora

građevine fauna

ljudi reljef

Domaća zadaća:

a) Napiši asocijativni grozd uz ime jednog od dalmatinskih gradova koje ćete posjetiti. Neka ti pomogne ponuđeni model.

Podravina-

mjesta:

____________

N i n sol

Grgur

bijelo

kamen Split