q broj 65 · vlada je predloæila sporazum o promjeni visine plaÊa zaposlenih u dræavnim i...

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNIgodina XVIII. lipanj 2013. bbrroojj 6655

LIST

IISSSSNN 11333311 11 11337799

PotpisanSporazum o promjeni visine plaÊe zaposlenih u dræavnim i javnim sluæbama

22

(SDLSN, 6. lipnja 2013.) Parafirani spora-zum izmeu Vlade i dijela sindikata javnih idræavnih sluæbi ovih je dana podvrgnut kri-tiËkoj analizi medija, javnosti i samih sindi-kata, kako onih koji su ga isprovocirali, takoi onih koji su oduvijek bili protiv „odgoe-nog sindikalizma”.

Sporazum je u svojoj naravi pak relativnojednostavan i sasvim sigurno daleko uæi odzahtjeva koje su sindikati koji su bili u sporus Vladom postavili kao predmet pregovoras Vladom.

Uæi je zato πto rjeπava, makar ne u potpu-nosti, “samo” dva najvaænija sindikalna zah-tjeva - „povrat” oduzetog i odricanje od no-vih smanjenja plaÊe u 2013. godini.

Uæi je zato πto su sindikalni zahtjevi odpoËetka predstavljali mehaniËki konstrukt isumu razliËitih i raznorodnih zahtjeva, kojesu sa sobom „u miraz” donijeli sindikatiokupljeni u „ad hoc” urotniËku koaliciju, odkojih se neki veÊ rjeπavaju na razini GSV-a(Zakon o reprezentativnosti), a neki na razi-ni granskih kolektivnih pregovora.

No, najveÊu pomutnju izazvao je zahtjevza povratom oduzetih prava i to iz nekolikorazloga.

Prvi je taj πto su jedni sindikati dogovoriliodricanje od isplate prava poput boæiÊnice iregresa, dok drugi nisu, pa je Vlada njihovuuskratu regulirala zakonom te bi stoga „po-vrat” za ove prve znaËio reviziju postojeÊihdodataka kolektivnim ugovorima, dok bi zadruge predstavljao praviËan zahtjev jer imje pravo oduzeto silom zakona.

TreÊi i najvaæniji je taj πto Ëlanstvo i (me-dijska) javnost ne mogu jasno procijeniti ukojem trenutku su sindikati pojmu „povra-ta” poËeli pridavati znaËenje reinstalacijeprava na razinu prije smanjenja, a ne i re-troaktivni povrat razlike izmeu umanjenog

prava i prava u punom iznosu.Ovoj kakofoniji sindikalnih zahtjeva nije

pomoglo ni nekorektno ustrajanje Vladinestrane na interpretaciji pojma „povrata”kao retroaktivnoj isplati razlike umanjenihprava i u trenutku kada je bilo jasno da toËak i sindikati koji su o umanjenim pravimagovorili kao o beskamatnoj pozajmici viπene traæe.

Stoga, kada se usporede polazni ciljevikoje su sindikati postavili ulazeÊi u sukob sVladom i „dobiveno” sporazumom, rezultatnuæno izgleda „mrπav”, iako on odgovaratemeljnim sindikalnim zahtjevima, ali ogo-ljenima „do kosti”.

Na Ëinjenicu pak da su sindikati pristali nato da se o vraÊanju visine koeficijenata „sa-mo” pregovara, a ne i da se utvrdi toËan

trenutak kada Êe do toga doÊi automatiz-mom, moæe se gledati u svjetlu toga da suuvjeti za otvaranje pregovora „odgoeni”za bliæu buduÊnost od uvjeta koji bi trebalibiti ispunjeni za automatsko vraÊanje nastaru razinu, πto znaËi moguÊnost da se pri-je toga ugovori njihovo postupno poveÊa-nje za npr. 1% godiπnje, ali i opasnost dapregovori nikad ne rezultiraju njihovim po-veÊanjem.

Dakle, sporazum je takav kakav jest, a ne-dvojbeno je da su njime, barem za 2013.godinu saËuvani dodaci po osnovi staæa,koji bi se, ako je vjerovati obeÊanju ministraMrsiÊa, trebali transformirati u koeficijenteu novom zakonu o plaÊama ili bi trebali os-tati u kolektivnim ugovorima u sluËaju da seo tome ne postigne konsenzus socijalnihpartnera.

©to se pak tiËe kvalifikacija da sporazumpredstavlja nepotreban „futuristiËki mani-fest” ili „odgoeni sindikalizam”, one su ne-sindikalne i zlonamjerne jer su gotovo svaprava u kolektivne ugovore unijeta kao„prazni” pojmovi, koji su tek u nekom slje-deÊem kolektivnom ugovoru imali i financij-ske efekte.

Takav je sluËaj bio sa boæiÊnicom i regre-som za koje je u prvom kolektivnom ugovo-ru za dræavne sluæbenike i namjeπtenike sta-jalo da Êe se isplatiti ako u proraËunu budenovaca, a za one koji se toga ne sjeÊaju tre-ba dodati da ga nije bilo.

Jednaki „odgoeni sindikalizam” nalazi-mo i u Ëinjenici da i u vaæeÊem kolektivnomugovoru za dræavne sluæbe egzistiraju pravaËija je isplata odgoena u njegovom dodat-ku.

Zato rijeËi poraz, kapitulacija, kao ni pob-jeda sasvim vjerno ne opisuju ono πto spo-razum predstavlja.

(SLOBODNA DALMACIJA, 19. Lipnja 2013.) Siniπa Kuhar,glavni tajnik Sindikata dræavnih sluæbenika i namjeπtenika,prozvao je Ministarstvo socijalne politike i mladih na Ëijem jeËelu Milanka OpaËiÊ, potpredsjednica Vlade, da je angaæira-

njem stranih konzultanata na poslovima iz djelokruga dræav-nog tijela za porezne obveznike i dræavni proraËun prekrπilazakonske propise i nanijela πtetu dræavi.

On tvrdi kako je Ministarstvo angaæiralo Denisa PetroviÊa,

Sukob i sporazumijevanjebit su sindikalizma

PPiiππee:: SSiinniiππaa KKuuhhaarr

Sporazum je takav kakav

jest, a nedvojbeno je da

su njime, barem za 2013.

godinu saËuvani dodaci po

osnovi staæa, koji bi se,

ako je vjerovati obeÊanju

ministra MrsiÊa, ili

trebali transformirati u

koeficijente u novom

zakonu o plaÊama ili, u

sluËaju da se o tome ne

postigne konsenzus soci-

jalnih partnera, ostati u

kolektivnim ugovorima

Uvodnik

OODDGGOOVVOORR KKUUHHAARRUU

OOppaaËËiiÊÊ:: NNee ppllaaÊÊaammoo ssttrraannee kkoonnzzuullttaannttee

33

Referendum, πtrajk, mirenje, sporazum

konzultanta tvrtke Contrast Manage-ment-Consulting za izradu ustroja poje-dinih dræavnih tijela i rada Ministarstvaza 2013.

“Da je tako, svjedoËi i elektroniË-ka poruka sluæbenice kabineta ministri-ce Milanke OpaËiÊ u kojoj stoji: ‘Su-kladno naputku Denisa PetroviÊa pro-sljeujem Vam prezentaciju i doku-ment ‘Plan rada 2013.’ sa danaπnjegsastanka. PetroviÊ se zahvaljuje na Va-πem sudjelovanju i odvojenom vreme-nu’. Meutim, ne umanjujuÊi uloæenitrud i moguÊe bogato iskustvo Petrovi-Êa u organizaciji javnog sektora, nemoæemo ne primijetiti kako se angaæi-ranje stranih konzultanata na poslovi-ma kosi sa Zakonom o dræavnim sluæ-benicima“, tvrdi Kuhar.

Zbog toga Sindikat od Upravne in-spekcije traæi da, sukladno odredbiËlanka 20. Zakona o upravnoj inspekci-ji, zabrani rad osobi ili osobama zateËe-nima “u obavljanju sluæbeniËkih poslo-va iz djelokruga dræavnog tijela na te-melju ugovora o djelu”, odnosno utvrdidrugi ugovorni odnos na temelju kojegse u Ministarstvu socijalne politike imladih angaæiraju strani konzultanti naposlovima iz djelokruga dræavnih sluæ-benika, cijenu takvih usluga, te odgo-vornost sluæbenih osoba koje su toomoguÊile.

Meutim, Ministarstvo socijalne poli-tike i mladih nam je u komentaru naove tvrdnje odgovorilo kako nikada ni-je angaæiralo tvrtku Contrast Manage-ment-Consulting niti stranog konzul-tanta.

“U ovom postupku nije doπlo do krπe-nja sluæbeniËkih propisa kako to tvrdiSindikat niti je Denisu PetroviÊu za sud-jelovanje u ovom postupku isplaÊena bi-lo kakva naknada. Istodobno, Ministar-stvo socijalne politike i mladih provodi iprojekt reforme sustava socijalnih dava-nja u vezi s kojim je PetroviÊ imenovanposebnim savjetnikom potpredsjedniceVlade i ministrice socijalne politike imladih, Ëime nije doπlo do krπenja Zako-na o dræavnim sluæbenicima u ovompostupku. Kao posebnom savjetnikuDenisu PetroviÊu isplaÊena je naknada uiznosu od 15.000 kuna mjeseËno zarazdoblje od Ëetiri mjeseca. SukladnoZakonu o Vladi Denisu PetroviÊu odre-ena je naknada iskljuËivo za posloveposebnog savjetnika na projektu refor-me sustava socijalnih davanja”, navodise u odgovoru Ministarstva.

FFrreennkkii LLaauuππiiÊÊ

44


©©TTRRAAJJKKAA NNEE∆∆EE BBIITTII

PPaarraaffiirraann SSppoorraazzuumm oo pprroommjjeennii vviissiinnee ppllaaÊÊee zzaappoosslleenniihh uu ddrrææaavvnniimm ii jjaavvnniimm sslluuææbbaammaa

ZAGREB, 4. lipnja 2013. (Hina) - Vlada i 11 sindikata javnih i dræavnih sluæbi postigli sudanas dogovor u vezi sindikalnih zahtjeva za poveÊanjem plaÊa javnih i dræavnih sluæbe-nika, tako da neÊe biti πtrajka kojim su sindikati prijetili da Êe blokirati dræavu.

Nakon jutroπnjeg kruga pregovora, ministar znanosti obrazovanja i sporta ÆÆeelljjkkoo JJoovvaannoo--vviiÊÊ izaπao je pred novinare i poruËio maturantima “da ne budu nervozni jer Êe sutra biti ma-ture”. Vlada je postigla sporazum sa sindikatima koji su traæili da im se vrati 3 posto bru-to plaÊe kada se u zemlji ostvari odreeni gospodarski rast, a pojedinosti sporazuma Êe bi-ti uskoro objavljene.

55

66

OOdd ssrriijjeeddee ππttrraajjkkoovvii,, zzaattrraaææeennaa ooddggooddaa mmaattuurree

(HRT, 3. lipnja 2013.) Predstavnici Vlade i jedanaest sindikata jav-nih i dræavnih sluæbi nisu postigli dogovor ni na danaπnjem, posljed-

njem krugu pregovora u postupku mirenja. Sindikati su najavili opÊi πtrajk u srijedu.Ministar rada i mirovinskog sustava MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ svejedno je pozvao sve sin-

dikate na potpisivanje sporazuma o oËuvanju radnih mjesta i materijalnog poloæa-ja radnika u dræavnim i javnim sluæbama kojim bi se trebala dogovoriti dinamika inaËin poveÊanja plaÊa kada u dræavi bude bolje. Ustvrdio je da dogovor nije pos-tignut iako se Vlada obvezala da Êe smanjenje koeficijenata od 3% uzeti u obziru sporazumu o oËuvanju radnih mjesta i materijalnog poloæaja gdje bi se trebalodogovoriti poveÊanje osnovice kada BDP u dræavi poËne rasti. Ponovio je da blo-kade sustava i dræave u sluËaju πtrajka neÊe biti.

MrsiÊ je pozvao sve sindikate koji su potpisali kolektivne ugovore, i one koji susporu s Vladom i one koji nisu, da u 14 sati dou na potpisivanje tog sporazumau Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Predstavnici svih sindikata dræavnih ijavnih sluæbi i Vlade nisu potpisali sporazum o oËuvanju materijalnih prava, a nji-hov novi sastanak najavljen je za sutra ujutro.

Ponovio je da Vlada neÊe kupovati socijalni mir, neÊe se zaduæivati za isplatu pla-Êa te naglasio kako æeli potpisati sporazum koji je ostvariv za jednu i drugu stra-nu. MrsiÊ se nada da πtrajka neÊe biti, nego Êe se ipak sjesti za stol. Ovo je kom-promisan prijedlog, kazao je MrsiÊ koji smatra da Êe biti dosta sindikata koji Êepristati na ovakav sporazum.

Vlada je predloæila sporazum o promjeni visine plaÊa zaposlenih u dræavnim i jav-nim sluæbama kojim se toËno definira vrijeme kada Êe se poveÊati plaÊe. Vladapredlaæe da to bude u trenutku kada se ukupni bruto domaÊi proizvod vrati na ra-zinu iz 2009., dakle u vrijeme kada je poËela kriza, jer to osigurava da ima sredsta-va za isplatu poveÊanja plaÊa od 3% i osigurava da se taj sporazum moæe ostva-riti, kazao je nakon poslijepodnevnog sastanka ministar MrsiÊ.

Glavni kamen spoticanja je to πto mi traæimo da nema trajnog smanjivanja pra-va, a Vlada hoÊe ljudima trajno smanjiti prava. To je u pozadini svih ispraznih pri-Ëa koje sluπamo od ministra MrsiÊa, izjavio je na konferenciji za novinare predsjed-nik Matice hrvatskih sindikata VViilliimm RRiibbiiÊÊ. Dodao je kako u ovakvim situacijamauvijek stradaju treÊe osobe, to jest graani, te naglasio kako se ni samim sindika-listima ne ide u πtrajk. Kritizirao je odnos premijera i ministara. Ne tiËe se sultananiπta πto mu aga radi, osim da ga aga sluπa bespogovorno i plaÊa porez, rekao je.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim πkolama Hrvatske BBrraa--nniimmiirr MMiihhaalliinneecc najavio je veliki πtrajk.”©trajkat Êe se danima, do ispunjenja zahtje-va pa, ako treba, i cijelo ljeto”, kazao je.

Prvi Êe πtrajkati dva najveÊa sindikata: Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Hrvatske i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim πkolama Hrvat-ske, koji je zbog toga zatraæio i odgodu mature. Iz tog sindikata nadleæne u sred-njim πkolama obavijestili su o neuspjehu pregovora i poËetku πtrajka, a Nacional-nom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja poruËili su kako u vrijeme πtraj-ka neÊe obavljati poslove mature te zatraæili da u vrijeme πtrajka odgodi sve pos-love oko matura sve do zavrπetka πtrajka.

Mihalinec je upozorio je da Êe, ako uËine suprotno i pokuπaju provesti maturu unekim πkolama, biti odgovorni za svu πtetu koja nastane, a koja, istaknuo je, neÊebiti samo materijalna veÊ Êe iÊi i na πtetu maturanata kojima Êe ispiti biti poniπteni.

©trajku Êe se u iduÊim dana prikljuËivati i drugi sindikati, u srijedu i Hrvatski sin-dikat djelatnika u kulturi, a u Ëetvrtak Sindikat osnovnih πkola, Nezavisni sindikatznanosti i visokog obrazovanja i Zavod za mirovinsko osiguranje. U petak Êe uπtrajk uÊi Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara, a πtrajk Êe se nastaviti doispunjenja zahtjeva.

Mihalinec je istaknuo da Êe sindikati danas uputiti poziv svim sindikatima u zem-lji da ih podupru i sudjeluju kroz oblik πtrajka solidarnosti, u koji se mogu ukljuËi-ti tek treÊi dan.

(RTL, 1. lipnja 2013.) Predstavnici Vla-de i 11 sindikata javnih i dræavnih sluæ-bi ni danas nisu uspjeli postiÊi dogovoru postupku mirenja kako ne bi doπlodo πtrajka sindikata u srijedu, pa Êe se

pregovori nastaviti u ponedjeljak, 3. lipnja.Ministar rada i mirovinskog sustava MMiirraann--

ddoo MMrrssiiÊÊ je nakon Ëetverosatnih pregovoraizjavio kako je glavni prijepor izmeu Banskihdvora i sindikata u tome πto Vlada ne moæepristati na sporazum koji zahtijevaju sindikati,a kojim bi se Vlade morala obvezati da Êe po-veÊati koeficijente za javne i dræavne sluæbekada situacija u zemlji bude bolja.

“Vlada je rekla da Êe to biti kada u zemljibude bolje, ali se ne æelimo obvezati spora-zumom za koji znamo da Êemo vrlo teπkosprovesti. To je glavna prijeporna toËka”,ustvrdio je MrsiÊ.

Napomenuo je da je Vlada naËin na kojibi se poveÊali koeficijenti nastojala provestikroz sporazum o poboljπanju materijalnog ipravnog statusa u dræavnim i javnim sluæba-ma, na πto, istaknuo je, sindikati ne pristajujer ne æele da u tim pregovorima sudjeluju isindikati koji nisu u sporu s Vladom.

NNAASSTTAAVVAAKK UU PPOONNEEDDJJEELLJJAAKK

NNii nnaakkoonn ËËeettvveerrssiinnddiikkaattii ii VVllaaddaa

(SLOBODNA DALMACIJA, 31. svibnja2013.) U postupku mirenja izmeu Vlade isindikata javnih i dræavnih sluæbi danas nijepostignut sporazum. Sutra se nastavljajupregovori. Ukoliko ne doe do sporazuma,slijedi πtrajk 5. lipnja.

- Neke stvari su dogovorene, a neke sustvari joπ uvijek na stolu i sutra Ëekamo noviodgovor sindikata, izjavio je u DnevnikuHTV-a ministar rada i mirovinskog susta-va MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ.

- Nadam se, da Êe razum prevladati te daÊe sporazum sa sindikatima biti potpisan.Vlada je rekla da neÊe otpuπtati, ali ne moæ-emo vratiti ono πto nemamo, rekao je MrsiÊ.

Nakon zbrke s podjelom pogreπnog ma-terijala na ispitu iz hrvatskog jezika, drugi ve-liki udarac dræavnoj maturi mogao bi stiÊi 5.lipnja! Za tu srijedu su sindikati dræavnih ijavnih sluæbi najavili πtrajk do ispunjenja zah-tjeva i blokadu zemlje. Ministar ÆÆeelljjkkoo JJoovvaa--nnoovviiÊÊ kazao je kako Êe u sluËaju da se sindi-kati i Vlada ne pomire, odnosno ako seπtrajk doista i provede, inzistirati na tome da

HHOO∆∆EE LLII DDOO∆∆II DDOO

BBLLOOKKAADDEE DDRRÆÆAAVVEE

55.. LLIIPPNNJJAA??


77

“Stav Vlade je da se moramo dræati Za-kona o reprezentativnosti i da taj spora-zum ima uËinke kolektivnog ugovora, daæelimo pregovarati sa svima te s njima pot-pisati socijalni pakt. Æelimo regulirati i os-nove za novi zakon o plaÊama u javnim idræavnim sluæbama”, naglasio je ministar.

Koeficijent je, podsjetio je, umanjensvim zaposlenicima u dræavnim i javnimsluæbama, pa stoga Vlada predlaæe da seon potpiπe sa reprezentativnim sindikati-ma u dræavnim i javnim sluæbama bez ob-zira jesu li najavili πtrajk ili ne.

MrsiÊ je ponovio stav Vlade kako Êe dræ-ava funkcionirati u sluËaju πtrajka te izrazionadu se da Êe u ponedjeljak sa sindikatimauspjeti postiÊi dogovor.

Predsjednik Matice sindikata Hrvat-

ske VViilliimm RRiibbiiÊÊ naglasio je pak kako sindi-kati traæe precizne uvjete pod kojima Êe sevratiti tri posto plaÊe kada BDP poËne ras-ti, te precizno odreenje da Vlada jedno-strano neÊe viπe smanjivati plaÊe. “Te pre-cizne odredbe nismo dobili, dobili smo sa-mo obeÊanja, a ona su takva da se u njihne smije vjerovati”, ustvrdio je.

Upitan kako komentira Ëinjenicu da su uHEP-u i HAC-u isplaÊena dodatna davanja,a sindikatima koji su najavili πtrajk nisu, Ri-biÊ je kazao da su to pitanje otvorili na pre-govorima proπli tjedan kad je bio prisutani ministar financija SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ.

“LiniÊ nas je napao da smo mi odgovor-ni za ta nerazumna prava. Kako bi mi mo-gli biti odgovorni kad smo stalno upozora-vali da nekima plaÊe rastu neusporedivo vi-

πe nego nama, na anomalije u sustavunaknada za branitelje i laæne branitelje”,naglasio je RibiÊ.

Istaknuvπi da su plaÊe sindikata zamrz-nute u posljednjem desetljeÊu, ustvrdio jeda LiniÊ i SDP nisu niπta govorili jer su sebojali da ne izgube glasove ljudi u poduze-Êima te glasove braniteljske populacije.

I predsjednik Nezavisnog sindikata za-poslenih u srednjim πkolama Hrvatske BBrraa--nniimmiirr MMiihhaalliinneecc poruËio je kako je za sindi-kate u potpunosti neprihvatljiv zahtjev Vla-de da se zakljuËi sporazumom i sa sindika-tima koji nisu u sporu s Vladom. Nije muprihvatljivo no to πto Vlada nudi sporazumu kojem im kaæe da Êe se sporazumjeti uneko buduÊe vrijeme.

AAuuttoorr:: KK.. TT..//HHIINNAA

oossaattnniihh pprreeggoovvoorraa,,bbeezz ddooggoovvoorraa!!

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando MrsiÊ jenakon Ëetverosatnih pregovora izjavio kako je glavniprijepor izmeu Banskih dvora i sindikata u tome πtoVlada ne moæe pristati na sporazum koji zahtijevajusindikati, a kojim bi se Vlade morala obvezati da ÊepoveÊati koeficijente za javne i dræavne sluæbe kada

situacija u zemlji bude bolja

se posao dræavne mature ocijeni onim odposebnog dræavnog interesa jer se matu-rantima mora osigurati polaganje ispita.

Upitan znaËi li to, kako je veÊ najavio mi-nistar rada MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ, uvoenje radneobveze, ministar JovanoviÊ je naglasio:

- Rekao sam sve πto bude u skladu s prav-nim propisima i zakonima. Nitko ni na kojinaËin ne smije ugroziti maturante koji senalaze pred polaganjem ispita o kojima ovi-si njihov æivot i buduÊnost cijele generacije- kaæe ministar.

No, sindikati koji su najavili πtrajk ni usluËaju nametanja radne obveze ne misleraditi:

- Radna obveza moæe se uvesti samo usluËaju rata ili neposredne ratne opasnostite elementarnih nepogoda. Premijer NNiikkiiccaaVVaalleennttiiÊÊ je 1994. godine pokuπao nakratkouvesti radnu obvezu prosvjetarima u πtraj-ku, ali ona je trajala samo dva sata kolikoim je trebalo da uvide kako je to protuzako-

nito - podsjeÊa BBrraanniimmiirr MMiihhaalliinneecc iz πkol-skog sindikata. OdluËi li se Vlada na takoradikalan potez, to Êe biti smrt demokraci-je i poËetak diktature - poruËuje sindikalniËelnik.

InaËe su u sindikalnim krugovima dobroprouËili zakonske moguÊnosti uvoenjaradne obveze te tvrde da Vlada za to nemazakonskih uporiπta. SSiinniiππaa KKuuhhaarr iz Sindika-ta dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπte-nika ponavlja kako je radna obveza reguli-rana samo Zakonom o obrani, koji kaæe dase ona uvodi u tijela dræavne vlasti i dræav-ne uprave te pravne osobe u ratnom stanjui stanju neposredne ugroæenosti. Vladamoæe donijeti odluku o uvoenju radne ob-veze samo u djelatnostima koje su posebnovaæne za provedbu obrambenih priprema, ito tek nakon πto je proglaπeno stanje ne-posredne ugroæenosti.

- Kolektivnim ugovorima propisani su sa-mo nuæni poslovi koji se ne smiju prekidati

za vrijeme πtrajka, dok u Kolektivnom ugo-voru za dræavne sluæbenike ni to nikada ni-je propisano - kaæe Kuhar.

No, primjerice, u ugovorima za osnovnei srednje πkole kao nuæni poslovi koji se nesmiju prekidati navode se tek prehrana uuËeniËkim domovima te odræavanje kotlov-nica i grijanja.

Branimir Mihalinec tvrdi da Vlada ne-Êe moÊi posegnuti ni za Zakonom o ra-du, koji u Ëlanku 283. predvia da Æupa-nijski sud u Zagrebu moæe zabranitiπtrajk ako on obuhvaÊa podruËje dviju iliviπe æupanija. SliËno se dogodilo s ne-davnim πtrajkom strojovoa, koji je Æu-panijski sud zabranio jer nije okonËanpostupak mirenja.

- Mi smo postupili u skladu sa zakonom,najavili smo πtrajk, sudjelovat Êemo u pro-cesu mirenja, dakle, nema osnove za takvumjeru - poruËuje Mihalinec.

MMaarriijjaannaa CCvvrrttiillaa

VVllaaddaa ii ssiinnddiikkaattii nniissuu ppoossttiiggllii ssppoorraazzuumm --ssuuttrraa ssee nnaassttaavvlljjaajjuu pprreeggoovvoorrii

88

(HRT, 29. svibnja 2013.) Predstavnici sindikata javnih idræavnih sluæbi okupili su se danas ispred zgrade Vlade,gdje su htjeli upozoriti na, kako kaæu, ponovljene neis-tinite tvrdnje ministra rada i mirovinskog sustava MMii--rraannddaa MMrrssiiÊÊaa o tome da su u pregovorima traæili povrat1,7 milijardi kuna.

Na Markovu trgu razvili su transparent na kojem je pisalo:“Ministre MrsiÊu - laæete. Nismo traæili povrat 1,7 milijardi ku-na. Svjedoci - ministri LiniÊ i Bauk”.

AAnniiccaa PPrraaππnnjjaakk iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicin-skih sestara i tehniËara rekla je da su njihovi zahtjevi izvrnutii da je javnost krivo informirana, a takav nered i manipulaci-ju stvorio je svojim izjavama ministar MrsiÊ.

Iz Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi poruËuju kako suih izjave ministra MrsiÊa zaprepastile te izazvale ogorËenje ignjev, zbog Ëega su danas neplanirano odluËili uputiti mujavni odgovor.

Ne traæimo povrat sredstava sada nego onda kad naπoj

dræavi konaËno krene. Mi smo spremni Ëekati, rekla je LLjjuubbii--ccaa PPiilliiÊÊ, ali i dodala da pripreme za πtrajk idu dalje.

HDZ i SDP - sve to doe na isto. Tako su nas lagali i HDZ-ovci. Svaka politika laæe, manipulira i vara javnost, ustvrdio jepredsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazo-vanja VViilliimm RRiibbiiÊÊ te naglasio da sindikat stalno traæi isto - do-govor o povratku prava u buduÊnosti, kad bude sredstava.

ZAGREB, 28. svibnja 2013. (Hina) - Sindikat dræ-avnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika

(SDLSN) u svojoj je reakciji na juËeraπnji sastanak predstavnikaVlade i sindikata javnih i dræavnih sluæbi zakljuËio kako je mi-nistar Mirando MrsiÊ pljunuo u lice svim dobronamjernim lju-dima monstruoznom izjavom kako Êe ispunjenje sindikalnihzahtjeva za posljedicu imati otpuπtanje 17.000 radnika u jav-nim i dræavnim sluæbama, potkrijepivπi je nevjerojatnom mate-matiËkom gimnastikom.

SDLSN istiËe kako izgleda da jedino ministar MrsiÊ nije Ëuosindikalni prijedlog koji bi se mogao sumirati u dva osnovnazahtjeva - prestanite s ukidanjem prava i smanjenjem plaÊa ivratite jednostrano ukinuto i ugovoreno u dobroj (i naivnoj)vjeri kad se za to steknu uvjeti.

Sindikat poziva MrsiÊeve stranaËke kolege da se ograde od,kako navode, njegovih laæi i objeda. Ovim istupom, za koji ne-ma povoda i temelja ni u Ëemu πto se dogaalo i πto je reËe-no na sastanku, ministar MrsiÊ diskvalificirao se pred sindikati-ma i u javnosti kao osoba i dræavni duænosnik Vlade Republi-ke Hrvatske, stoji u priopÊenju sindikata, koji se pita kako nas-taviti dijalog s Ëovjekom koji na konstruktivne, druπtveno od-govorne i za Vladinu stranu prihvatljive prijedloge, reagira kri-votvorenjem i optuæbama na raËun predstavnika sindikata?

Sindikat se pita je li MrsiÊev istup izgred neodgovornoga po-jedinca ili politika Vlade?

MMrrssiiÊÊ llaaææee,, uuppoozzoorraavvaajjuu ssiinnddiikkaattii


SSDDSSLLNN::

MMrrssiiÊÊ pplljjuunnuuoo uu lliiccee ddoobbrroonnaammjjeerrnniimm lljjuuddiimmaa

1100


ZAGREB, 27. svibnja 2013.(Hina) - Predstavnici Sindika-

ta javnih i dræavnih sluæbenika ni danas ni-su uspjeli naÊi zajedniËki jezik s predstavni-cima Vlade na sastanku u Ministarstvu radai mirovinskog sustava, u joπ jednom poku-πaju da se izbore za napuπtanje politike re-zanja plaÊa i mjera πtednje Vlade.

Na sastanku su, uz predstavnike sindika-ta javnih i dræavnih sluæbi koji su u socijal-nom sporu s Vladom, sudjelovali ministar fi-nancija SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ, ministar rada i mirovin-skog sustav MMiirraannddoo MMrrssiiÊÊ, ministar upra-ve AArrsseenn BBaauukk te njihovi pomoÊnici.

„Nismo dobili potrebna jamstva”, izjavioje VViilliimm RRiibbiiÊÊ nakon sastanka. „Ministar Mi-rando MrsiÊ æelio je razjediniti sindikate i

potencirati razlike, a to nisu pregovori do-bronamjernih partnera, nisu u dobroj vjeri”,rekao je RibiÊ.

Sindikati traæe vraÊanje svih oduzetih iumanjenih naknada, dodataka na plaÊu ikoeficijenata u javnim i dræavnim sluæbama,te ukljuËivanje sindikata u rjeπavanje viπkazaposlenih. Traæe i Ëvrsta jamstva da se vi-πe neÊe posezati za radniËkim pravima, teizmjene Zakona o reprezentativnosti.

Predsjednik Sindikata policije DDuubbrraavvkkooJJaaggiiÊÊ smatra da su javni i dræavni sluæbeniciveÊ dovoljno toga dali i da ih se viπe ne bitrebalo dirati. „Javni i dræavni sluæbenici suionako potplaÊeni, pa prema tome æelimopismenu garanciju da nas se viπe neÊe dira-ti”, kazao je JagiÊ nakon sastanka, dodavπi

da je πtrajk krajnja mjera. Po njegovim rije-Ëima oËekuje se da Êe Vlada u roku dva da-na dostaviti sindikatima zakljuËke sa danaπ-njeg sastanka nakon kojeg Êe sindikati od-luËiti o daljnjim koracima i akcijama.

Glavna tajnica Hrvatskog sindikata djelat-nika u kulturi LLjjuubbiiccaa PPiilliiÊÊ istaknula je da susindikati koju su u socijalnom sporu ostalipri stajaliπtu da Êe nastaviti zajedniËki nas-tupati.

Predstavnici Vlade nisu æeljeli davati ni-kakve sluæbene izjave nakon sastanka.

Predstavnici sindikata javnih i dræavnihsluæbenika o detaljima pregovora s Vladomizvijestit Êe na sutraπnjoj konferenciji za no-vinare koja Êe se odræati u ©umarskom do-mu u 10,30 sati.

(VE»ERNJI LIST, 22. svibnja2013.) Sindikat dræavnih i lo-

kalnih sluæbenika i namjeπtenika RH je nasvojim internetskim stranicama objavio fo-tomontaæu ministra financija SSllaavvkkaa LLiinnii--ÊÊaa na kojoj u rukama dræi automatsku puπ-ku, a za pojasom piπtolj.

Ta fotografija stoji iznad teksta glavnogtajnika tog sindikata SSiinniiππee KKuuhhaarraa naslovlje-nog “Grupa agresivnih ljudi vodi ovu dræa-vu”. Optuæba πefa Carinskog sindikata Hr-vatske RRiinnee ©©ttoorriiÊÊaa da mu je LiniÊ prijetio daga “se Ëuva jer je opasan Ëovjek”.

“To je rat, a u ratu sam opasan Ëovjek”

- S obzirom na najave da Êe blokirati grani-ce i da Êe naπi gosti i graani Ëekati do BeËa,Münchena i tako dalje, ja kaæem: To je rat, au ratu sam opasan Ëovjek - objasnio je tu pri-jetnju danas LiniÊ u emisiji Hrvatskog radija “Asada Vlada”.

Kuhar je u svojem priopÊenju ispod tekstanapisao da im je sada jasno da je “LiniÊ zaistaopasan Ëovjek, a bojimo se da u ovoj vlasti sliË-no razmiπlja i njezin predsjednik”.

“Naime i LiniÊu i MilanoviÊu zajedniËko je toda na konzumiranje demokratskih i zakonskihprava graana reagiraju ratnom retorikom, bezobzira radilo se o pravu na πtrajk ili pravu na dru-

gaËije miπljenje te graane ove zemlje po vlasti-tim kriterijima svrstavaju u svijet i polusvijet”,zakljuËio je Kuhar u priopÊenju pod naslovom“Grupa agresivnih ljudi vodi ovu dræavu”.

Ratna retorika i konzumiranje demokracije

(HRT, 22. svibnja 2013.)GostujuÊi u emisiji Hrvat-

skog radija A sada Vlada, ministar financija SSllaavv--kkoo LLiinniiÊÊ rekao je da blokade granica u turistiËkojsezoni, koju je najavio Sindikat carinika, neÊe biti.

S obzirom na najave da Êe naπi gosti i gra-ani na granicama Ëekati do BeËa i Mün-chena, ja kaæem: To je rat, a u ratu samopasan Ëovjek, naglasio je LiniÊ.

Upozorio sam Ëelnike Sindikata da u ratune stradaju generali, nego ljudi. Rekao sammu da Ëuva ljude i da se ne igra s njihovimglavama jer, naæalost, mnogi Êe poginuti.Carinici neÊe blokirati granice, u tom Êu di-jelu voditi rat, bio je odluËan LiniÊ.

Sindikat proziva LiniÊa za ratnu retoriku

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika priopÊio je kako je ministar fi-nancija Slavko LiniÊ u svojoj komunikaciji sCarinskim sindikatom Hrvatske, reagiraoratnom retorikom, slijedeÊi primjer premije-ra ZZoorraannaa MMiillaannoovviiÊÊaa.

Sada nam je jasno da je ministar LiniÊ za-ista opasan Ëovjek, a bojimo se da u ovojvlasti sliËno razmiπlja i njezin predsjednik,stoji u priopÊenju.

Naime, i LiniÊu i MilanoviÊu zajedniËko jeto da na konzumiranje demokratskih i za-konskih prava graana reagiraju ratnom re-torikom, bez obzira radilo se o pravu naπtrajk ili pravu na drugaËije miπljenje i graa-ne ove zemlje po vlastitim kriterijima svrsta-vaju u svijet i polusvijet, dodaje se.

SSiinnddiikkaattii jjaavvnniihh ii ddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa bbeezzddooggoovvoorraa ss VVllaaddoomm

RRAATTNNAA RREETTOORRIIKKAA

OOvvaakkoo ssiinnddiikkaattii vviiddee mmiinniissttrraa LLiinniiÊÊaa::MMiinniissttaarr ss ppuuππkkoomm uu rruukkaammaa!!

1111

Autor: tportal.hrIz Sindikata dræavnih i lokal-

nih sluæbenika i namjeπtenika (SDLSN) izvi-jestili su da je danas u Ministarstvu rada imirovinskoga sustava odræan sastanakpredstavnika Vlade i sindikata javnih i dræ-avnih sluæbi na temu ‘uspostava socijalnogdijaloga’. U Vladinoj delegaciji bili su MMiirraann--ddoo MMrrssiiÊÊ,, MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ,, SSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ,, ÆÆeelljj--kkoo JJoovvaannoovviiÊÊ i AArrsseenn BBaauukk te zamjenici mi-nistara VViiππnnjjaa TTaaffrraa i BBeerriissllaavv ©©iippuuππ. Vladaje, smatraju sindikati, trebala pokazati koli-ko dræi do socijalnog dijaloga u trenutku

kada dio sindikata prijeti industrijskim akci-jama.

Sudionici sastanka suglasili su se da Êenastaviti razgovore o svim pitanjima koja suzajedniËka zaposlenima u dræavnim i jav-nim sluæbama. U cilju unapreenja socijal-nog dijaloga u dræavnim i javnim sluæbamau resornim ministarstvima odræavat Êe seredoviti sastanci sa sindikatima, a svako mi-nistarstvo imenovat Êe osobu zaduæenu zakontakt sa sindikatima. O pitanjima o koji-ma izmeu Vlade i dijela sindikata postojispor, Vlada Êe nastaviti razgovore s tim sin-

dikatima, stoji u priopÊenju.Sudionici sastanka takoer su zakljuËili

da je nuæno nastaviti razgovore o politiciplaÊa u dræavnim i javnim sluæbama te Êe sena iduÊem sastanku u istom sastavu ras-pravljati o polaznim osnovama za politikuplaÊa dræavnih i javnih sluæbenika.

‘OhrabrujuÊu atmosferu sastanka naru-πio je incident ministra financija Slavka Lini-Êa koji je na kraju sastanka u prolazu zapri-jetio predsjedniku Carinskog sindikata Hr-vatske RRiinnuu ©©ttoorriiÊÊuu rijeËima: ‘»uvaj me se.Ja sam opasan Ëovjek’, tvrde u Sindikatu.

LLIINNII∆∆ PPRRIIJJEETTIIOO SSIINNIIDDIIKKAALLIISSTTUU

‘»uvaj se, ja sam opasan Ëovjek!’Iz Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika izvijestili su o sastanku Vlade i sindikata, naruπenomneoËekivanim incidentom ministra financija Slavka LiniÊa koji je zaprijetio predsjedniku Carinskog sindikata Hrvatske

1122

ZAGREB, 14. svibnja 2013. (Hi-na) - »elnici 15 sindikata javnih idræavnih sluæbi najavili su danasda Êe od 15. do 17. svibnja pro-vesti referendum meu Ëlanovi-

ma o ispitivanju njihove spremnosti zasudjelovanje u daljnjim akcijama uko-liko Vlada ne ispuni njihove zahtjeve tesu izvijestili da su, zbog upozorenjaDræavnog izbornog povjerenstva,odustali od najavljenog prosvjeda18.svibnja, na dan izborne πutnje.

Referendum, koji Êe se odræati na po-

druËju cijele Hrvatske, obuhvatit Êe isklju-Ëivo Ëlanove sindikata koji Êe s “da” ili“ne” odgovarati na pitanje “HoÊete liosobno sudjelovati u πtrajku i blokadi na-πeg sustava do ispunjenja zahtjeva u vre-menu, opsegu i naËinu na koji Êe to or-ganizirati vaπ sindikat zajedno s drugimsindikatima javnih i dræavnih sluæbi?”

Od sluæbi koje okupljaju ti sindikati, akoje Êe na referendumu odluËivati omoguÊoj blokadi cijelog javnog i dræav-nog sustava kako bi natjerali Vladu dapromijeni politiku ili odstupi, su prosvje-

ta i znanost, zdravstvo - medicinske ses-tre, porezna uprava - carina, dræavnauprava - policija, vojska, vojni sluæbenici,Sindikat kulture i Zavod za mirovinskoosiguranje.

Predsjednik Nezavisnog sindikata za-poslenih u srednjim πkolama BBrraanniimmiirrMMiihhaalliinneecc rekao je da je danas 11 sindi-kata javnih i dræavnih sluæbi Vladi uputilodopis na temu otvaranja socijalnog spo-ra u kojem zahtijevaju hitan sastanakpredstavnika Vlade s predstavnicima sin-dikata da pokuπaju otkloniti taj spor.

SSiinnddiikkaattii jjaavvnniihh ii ddrrææaavvnniihh sslluuææbbii::rreeffeerreenndduumm oodd 1155.. ddoo 1177.. ssvviibbnnjjaa


1133

U dopisu zahtijevaju napuπtanje politi-ke rezanja plaÊa i mjera πtednje, vraÊa-nje svih oduzetih i umanjenih naknada,dodataka na plaÊu i koeficijenata, ukida-nje zakona i akata kojima se umanjujecijena rada u javnim i dræavnim sluæba-ma, adekvatno financiranje njihovih dje-latnosti i ukljuËivanje sindikata u rjeπava-nje pitanja viπka zaposlenih u javnim idræavnim sluæbama.

Mihalinec je upozorio da Êe, ako sas-tanka ne bude, Vlada se ne odazove ilina sastanku ne uspiju usuglasiti stavo-ve o izlasku iz socijalnog spora,sindikati nastaviti sa svim akcijama, a otome πto, kada i kako Êe blokirati sus-tav, nije htio govoriti.

»elnici sindikata izvijestili su da suodustali od prosvjednog skupa na danizborne πutnje 18. svibnja na Trgu Sv.Marka buduÊi da su od DIP-a na pitanje

smiju li tada odræati prosvjed protiv Vla-de, dobili tumaËenje prema kojem krπe-nje izborne πutnje predstavlja spominja-nje kandidata na lokalnim izborima kaoi Ëlanova Vlade koji su u strankama kojeizlaze na izbore. Krπenje je i ako se go-vori protiv kandidata ili se πalju porukeda se glasa za neke druge, smatra DIP.

Mihalinec je stoga najavio da Êe sindi-kati pomno pratiti πto se u medijima pi-πe na dan izborne πutnje.

“Naemo li rijeË Vlada, ime nekogministra, sukladno odluci DIP-a pokre-nut Êemo tuæbu za krπenje izborneπutnje i kazne koje su od 3000 do 500tisuÊa kuna za onoga tko napravi ta-kav prekrπaj”.

Sindikati taj odgovor, istaknula je glav-na tajnica u Matici hrvatskih sindika-ta MMiirreellaa BBoojjiiÊÊ, smatraju pristranim i nes-hvatljivim u dijelu u kojem se kaæe da bi

se krπenjem izborne πutnje smatralo isvako spominjanje Vlade, odnosno Ëla-nova, bez obzira jesu li kandidati na lo-kalnim izborima ili ne.

“To je neprihvatljivo, neshvatljivo i unajmanju ruku politiËki pristrano. U ovojdræavi ne postoji institucija da se æalimoili tuæimo Vladino tijelo koje je donijeloovakav odgovor”, dodala je.

Predsjednik Nezavisnog sindikataznanosti i visokog obrazovanja VViilliimm RRii--bbiiÊÊ demantirao je vijest da je juËer pos-tignut dogovor izmeu sindikata i Mi-nistarstva znanosti, obrazovanja i spor-ta. “Jedina toËna informacija je da jerazgovor protekao u tolerantnom oz-raËju”, kazao je, ocijenivπi takve vijestiznakom da se maπinerija ukljuËuje prednajavu njihovih akcija, referendum i lo-kalne izbore “da bi se odobrovoljili lju-di”.

(SDLSN, 6. svibnja 2013.) Nakon πto je ministar MMrrssiiÊÊ 20.veljaËe ove godine povodom smanjenja koeficijenata zapos-lenih u javnim i dræavnim sluæbama za 3 posto, obeÊao da se„plaÊe viπe neÊe dirati do kraja godine”, dodavπi pritom dase Vlada na to odluËila jer je doπla „do zakljuËka da sindika-ti neÊe pristati na ukidanje dodatka od 4, 8 i 10 posto navjernost sluæbi”, Vlada je sindikatima javnih sluæbi ovih dana„ponudila” ukidanje upravo tih dodataka.

Ovime je Vlada pokazala da jedinica za mjerenje vremenakoju koriste MMiillaannoovviiÊÊeevvii ministri nije iste vrijednosti i trajanjakao ona koju koriste ostali hrvatski graani.

Naime, samo se tako moæe objasniti prijedlog ukidanja do-dataka od 4, 8 i 10 posto na vjernost sluæbi nakon samo dvamjeseca od prethodnog smanjenja koeficijenata od 3 posto.U suprotnom, moglo bi zakljuËiti da ministar MrsiÊ ne govo-ri istinu ili, po narodski, laæe, a to si jedan visoki dræavni duæ-nosnik Vlade premijera MilanoviÊa sigurno ne bi dopustio.

Zasad je ukidanje dodataka za zaposlene s 20 i viπe godi-na staæa Vlada ponudila zaposlenima u osnovnom i srednjem

πkolstvu, ali za oËekivati je da Êe se ova „ponuda” naÊi nastolu i ostalih javnih, a potom i dræavnih sluæbi.

Stoga zaposlenima u javnoj upravi predstoji odluka hoÊe liprogutati joπ jednu gorku pilulu ili Êe zajedno sa svojim sindi-katima neπto poduzeti.

Prva prilika za „odmazdu” pruæa im se veÊ na lokalnim iz-borima, na kojima u tiπini glasaËke kabine mogu pokazati πtomisle o strankama koje tvore sadaπnju Vladu. SS.. KKuuhhaarr

VVllaaddaa ooppeett ssmmaannjjuujjee ppllaaÊÊee uu jjaavvnniimm ii ddrrææaavvnniimm sslluuææbbaammaaZaposlenima u javnoj upravi prva prilika za „odmazdu” pruæa se veÊna lokalnim izborima, na kojima utiπini glasaËke kabine mogu poka-zati πto misle o strankama kojetvore sadaπnju Vladu

1144


(Novilist.hr, 23. travnja 2013.) ZAGREB

»elnici 12 sindikata javnih i dræavnihsluæbi najavili su danas da Êe 17. svibnjaprovesti referendum meu Ëlanstvom omoguÊoj blokadi cijelog sustava javnih idræavnih sluæbi kako bi natjerali Vladuda promijeni politiku ili odstupi.

RReeffeerreenndduumm 1177.. ssvviibbnnjjaa

Javne sluæbe prijete blokadom dræave:VVllaaddaa mmoorraa pprroommiijjeenniittii ppoolliittiikkuu iilliiooddssttuuppiittiiBlokada sustava trebala bi biti vrhunac unizu prosvjeda koje su sindikati isplanirali,a koji Êe poËeti 1. svibnja, na Meunarodnipraznik rada, velikim prosvjednim skupom naTrgu bana JelaËiÊa u Zagrebu

(iPress.hr, 25. travnja2013.) U MUP-u je ovihdana poËelo potpisiva-

nje „evidencijskih kartona obveznika rad-ne obveze”, iz Ëega se moæe zakljuËiti daÊe Vlada legitimno pravo na πtrajk poku-πati ograniËiti nelegalnim sredstvima.

Naime, radna se obveza, sukladno Za-konu o obrani, uvodi u tijela dræavnevlasti i dræavne uprave te pravne osobeu ratnom stanju i stanju neposredneugroæenosti, a Vlada moæe donijeti od-luku o uvoenju radne obveze samo udjelatnostima koje su posebno vaæne zaprovedbu obrambenih priprema Repu-blike Hrvatske i to tek nakon πto je pro-glaπeno stanje neposredne ugroæenosti.

BuduÊi da se od policijskih sluæbenikapotpisivanje „evidencijskog kartona ob-veznika radne obveze” traæi u situaciji ukojoj su sindikati javnih i dræavnih sluæbinajavili prosvjede i πtrajkove u javnomsektoru, Sindikat ovu „akciju” MUP-adoæivljava kao nezakoniti pritisak na po-licijske sluæbenike.

Ratno stanje i stanje neposredneugroæenosti nisu na vidiku, ali je ovak-vim postupcima ugroæeno demokratskoi Ustavom zajamËeno pravo na πtrajk.

Zakon o policiji pravo na πtrajk ograni-Ëava u sluËaju ratnog stanja ili neposred-

ne ugroæenosti neovisnosti i jedinstve-nosti dræave, oruæane pobune, ustankai drugih oblika nasilnog ugroæavanja us-tavnog poretka Republike Hrvatske ilitemeljnih sloboda i prava Ëovjeka i gra-ana, proglaπene elementarne nepogo-de ili izravne opasnosti od njezina nas-tanka na podruËju dviju ili viπe æupanijaili na cijelom podruËju Republike Hrvat-ske i drugih nepogoda i nesreÊa kojeometaju normalno odvijanje æivota iugroæavaju sigurnost ljudi i imovine, aliistovremeno ne govori o moguÊnostiuvoenja radne obveze.

Iz toga proizlazi da, izuzmemo li ratnostanje ili neposrednu ugroæenost neovis-nosti i jedinstvenosti dræave, predstoje-Êe sindikalne aktivnosti u MUP-u svrsta-vaju u kategoriju oruæane pobune, us-

tanka i drugih oblika nasilnog ugroæava-nja ustavnog poretka ili pak kategorijuelementarne nepogode, po uzoru naaktualnog premijera koji je europarla-mentarku RRuuææuu TToommaaππiiÊÊ svrstao u kate-goriju elementarne nepogode.

Sindikat Êe o ovim aktivnostima oba-vijestiti i Predsjednika Republike koji bi,kao vrhovni zapovjednik Oruæanih sna-ga RH, trebao znati da u jednom dræav-nom ministarstvu sumnjaju u moguÊ-nost ugroæavanja ustavnopravnog po-retka.

Jedino se postavlja pitanje tko ga viπeugroæava, sindikati najavom prosvjeda iπtrajka ili dræava suspendiranjem pravana zakonom dopuπtena sredstva sindi-kalne borbe, piπe Sindikat dræavnih i lo-kalnih sluæbenika i namjeπtenika.

Sprema li se Vlada ograniËiti pravo na πtrajk?

1155

Blokada sustava trebala bi biti vr-hunac u nizu prosvjeda koje su sin-dikati isplanirali, a koji Êe poËeti 1.svibnja, na Meunarodni praznikrada, velikim prosvjednim skupomna Trgu bana JelaËiÊa u organizaci-ji svih pet sindikalnih srediπnjica.IduÊi javni skup sindikati javnih idræavnih sluæbi planiraju organizira-ti na dan izborne πutnje.

Javni i dræavni sluæbenici, kojevlast i neki privatni mediji nazivaju„parazitima”, na referendumu Êese izjasniti jesu li spremni blokiratiusluge graanima, kako bi svi vidje-li kako je to kada ne radi ono πtomnogi smatraju da im je bogomda-no, poruËio je na konferenciji za no-vinare predsjednik Nezavisnog sin-dikata srednjih πkola BBrraanniimmiirr MMiihhaa--lliinneecc..

„Moæete li zamisliti poËetak turis-tiËke sezone s kolonama automobi-la od hrvatske granice do Austrije,kolone duge stotine metara predπalterima, lijeËnike koji rade kao ne-djeljom i praznikom, ili sustav obra-zovanja u kojem se ne zakljuËujuocjene, ne organiziraju ispiti, ni upi-si u πkole i fakultete”, rekao je Mi-halinec.

Sindikalni povjerenici koji su ispu-nili anketne upitnike o moguÊim ak-cijama u vrlo velikom postotku iz-jasnili su se za radikalne oblike pros-vjeda, pa i najubojitije oruæje sindi-kata kao πto je blokada sustava, asindikalni Ëelnici vjeruju da Êe takveakcije razumjeti i podræati i graani.

Dio graana mogao bi zbog na-πih akcija imati odreenih proble-ma, priznaje Ëelnik Matice hrvatskihsindikata VViilliimm RRiibbiiÊÊ, ali to je neiz-bjeæno kada javne ili dræavne sluæbeπtrajkaju.

Uostalom, ne mora znaËiti da Êe svibiti nezadovoljni πto ostaju bez uslugadræavnog aparata, dometnuo je pred-sjednik Sindikata policije DDuubbrraavvkkoo JJaa--ggiiÊÊ, jer policajac moæe, primjerice, odlu-Ëiti da nekom nemarnom graaninu nenaplati kaznu ako ga uhvati u voænjibez sigurnosnog pojasa.

RibiÊ je pak nabrojao sindikalne zah-tjeve upuÊene Vladi: vraÊanje otetihprava, povlaËenje odluka kojima se de-rogiraju kolektivni ugovori, usklaivanjeplaÊa u javnim i dræavnim sluæbama s

drugim sektorima, hitna izmjena Zako-na o reprezentativnosti, javna isprikavlasti zbog πikaniranja sluæbenika ismjene kompromitiranih ministara, tepromjena ekonomske politike.

Pet godina krize jasno pokazuje dapolitika πtednje ne moæe izvuÊi zemljuiz recesije, da smanjivanje proraËun-skog deficita i zaduæenja treba provestitek nakon πto se osigura gospodarskirast i otvaranje radnih mjesta.

Hrvatska joπ ima prostora za zaduæi-vanje, a od smanjenja deficita ne treba

raditi dogmu, prvo treba izgraditi zdra-vu ekonomiju, kaæe RibiÊ koji se pritompoziva na nobelovce PPaauullaa KKrruuggmmaannaa iJJoosseepphhaa SSttiigglliittzzaa, koji su veÊ odavnoprocijenili da politika πtednje ne moæepobijediti krizu.

Ako najavljeni prosvjedi i blokade nenatjeraju vlast da promijeni svoj politiË-ki smjer, sindikalci najavljuju da Êe naje-sen organizirati referendum za prijevre-mene izbore. Pritom tvrde da ne zago-varaju nijednu politiËku opciju jer su zasadaπnje stanje krivi i SDP i HDZ.

1166

(SDLSN, 5. Svibnja 2013.) Od prvosvi-banjskog prosvjeda proπlo je dovoljnovremena kako bi se o prosvjedu 20.000hrvatskih graana i sindikalnih aktivistamoglo govoriti bez upadanja u klopkuzauzimanja pro i kontra stajaliπta o to-me je li prosvjed bio sindikalni uspjeh ilineuspjeh, kakvih smo se naËitali protek-lih dana.

Teπko je procijeniti je li 20.000 graa-na okupljenih na jednome mjestu pre-malo ili dovoljno za druπtvene promjenekoje su traæili, kao πto je teπko procijeni-ti teæinu podrπke nekoliko stotina ili tisu-Êa stranaËkih pljeskaËa na skupu SDP-a,HDZ-a, HNS-a ili koje druge politiËkestranke.

I jedni i drugi tek su statisti u raspod-jeli politiËke moÊi i utjecaju koji imaju napolitiku koja odluËuje o njihovim æivoti-ma, samo se ovi drugi mogu nadati daÊe i njih zapasti dio plijena ukoliko njiho-va politiËka opcija ponovno preuzme ilipo prvi puta osvoji dio vlasti.

SudeÊi po koliËini podcjenjivanja poli-tiËke teæine sindikalnog prosvjeda, on jenesumnjivo uspio, jer je napravio puko-tinu na ljusci apatije i defetizma koja seduboko ukorijenila u biÊu hrvatskih gra-ana pa je stoga potrebno svaki poku-πaj nestranaËkog politiËkog djelovanjauguπiti u samom zaËetku.

No, uspjeh okupljanja velikog brojagraana oko nejasne sindikalne vizije hr-vatskog druπtva, koja se ne usuuje pro-pitkivati druπtvene odnose dublje od ra-zine kritike pojavnosti gospodarskogmodela koji svoju odræivost mjeri iskljuËi-vo profitom, postat Êe neuspjeh ukolikosindikati svoju aktivnost buenja svojihËlanova i hrvatskih graana nastave tekiduÊeg 1. svibnja.

Netko u ovom druπtvu treba proizvo-diti nemir, ali ne zato da vlast nema mir,

nego kako bi se naruπila politiËka kolo-teËina, u kojoj dogma πtednje ædere svekoji joj stoje na putu, a nisu bogati tekako bi se potraæila rjeπenja i razvijalidruπtveni odnosi prihvatljivi veÊini gra-ana, a ne samo kapitalu i njegovim ser-viserima - nacionalnim vladama.

Treba promijeniti poslovnu filozofijukoja na smanjenu potroπnju reagira ot-puπtanjima, (po logici - manji profit, ma-nje zaposlenih koji rade viπe) i moguÊ-nosti zapoπljavanja traæiti u smanjenjubezobrazno visokih profita i plaÊa povla-πtenih vlasniËkih i menadæerskih elita.

Nije li nelogiËno da u bankama Ëeka-te u redovima kako bi manipulirale va-πim novcem, u supermarketima „umire-te” pred blagajnama kako bi vam pre-morene blagajnice naplatile sve slabijenapunjenu koπaricu, a na benzinskimcrpkama kao muπterija polako preuzi-mate sve poslove koje su nekad drugi Ëi-nili za vas - toËite gorivo, perete vjetro-branska stakla, provjeravate pritisak ugumama, dok vam na blagajni kao „na-gradu” za to πto su vas namagarËili nu-de Ëokoladicu na akciji?

Poslovna politika tvrtki viπe nije „puna

usluga” veÊ „angaæiranje” korisnika i po-troπaËa da rade poslove koje su do juËerobavljali njihovi radnici i zaposlenici.

Zato sindikati i svi drugi koji æele pro-mjene trebaju nastaviti svoj bunt i budi-ti svijest graana spoznajom kako imklasiËna politiËka sredstva, stranaËkoopredjeljenje i pobjeda na izborima negarantiraju bolje sutra.

A promjene Êe se dogoditi samoako sindikati osvoje srca i umove ljudikojima se obraÊaju, a da se to ne bidogodilo, treba ih ocrniti, oblatiti inarugati im se.

Zato su politika i mediji jednoglasni uosudi pokuπaja sindikata da probudegraane. Svatko tko ljudima pokuπavaotvoriti oËi, ma kako to nevjeπto Ëinio,opasan je, posebno ako to ne Ëini kaodio stranaËkog aparata, koji svoje ja imasamo dok dolazi na vlast, a kasnije dje-luje u okvirima kapitalom zadanih mo-guÊnosti.

Zato LiniÊi i MrsiÊi mrze sve πto je sin-dikalno, a ne politiËko i zato se medijirugaju sindikalnim Ëelnicima, prikazujuÊiih jednako dobro plaÊenima kao i politi-Ëare, ali bez politiËke odgovornosti, za-nemarujuÊi pri tome Ëinjenicu da sindi-kalni „politiËari” istovremeno nemajukredite Ëije rate premaπuju njihove plaÊei ne æive u vilama kao i njihovi politiËki„kolege”, niti iza sebe i svojih mandataostavljaju „spaljenu zemlju”.

I na kraju, sasvim je nevaæno hoÊe liuloga sindikata u buenju hrvatskih gra-ana biti presudna ili sporedna, ali jevaæno da sindikati ostanu onaj dio ne-stranaËke politiËke scene koji se ne miris nepravednim druπtvenim odnosima idistribucijom politiËke moÊi na stvarnu ipovrπinsku, izmeu kapitala i njihovihtrenutaËnih stranaËkih slugu na vlasti.

SS.. KKuuhhaarr

KKOOMMEENNTTAARR

Prvosvibanjski prosvjed je uspjeπanako predstavlja poËetak buenjagraana

PolitiËko djelovanje,

ma πto priËao ministar

MrsiÊ, je svako djelo-

vanje kojim se æeli

promijeniti druπtvo, a

druπtvo se ne mijenja

samo ulaskom u stra-

naËku i izbornu arenu

Meunarodni dan rada

1177

SSIIKK::

KKuukkaavviiËËkkaa VVllaaddaa uunniiππttiillaa jjee rraaddnniikkee!!

(GLAS ISTRE, 1. svibnja 2013.) “Praz-nik rada izumire. Nestaje pod sna-gom novca i kapitala prodanih politi-Ëara! Izumrle su sve vrijednosti, a je-dino πto je bitno je profit. U naπimpoduzeÊima i ustanovama na snazije robovlasniËki sustav u kojem veli-ke ribe nemilosrdno gaze slabije, a

neki mladi direktori se prema zaposlenici-ma ponaπaju kao monstrumi”, poruËio jedanas, pred moæda stotinjak okupljenihna prvomajskom skupu, na pulskoj trænicipredsjednik Sindikata Istre i Kvarnera BBrruu--nnoo BBuulliiÊÊ.

On smatra da odgovornost za takvobezizlazno stanje, u kojem su radnici,umirovljenici i mladi dovedeni na margi-nu druπtva, snosi kukaviËka Vlada koja senije ulovila u koπtac s kriminalom i lopo-vlukom, niti se suprotstavila bankama ko-je kamatama i raznim naknadama brutal-no iscrpljuju graane.

- To su najobiËnije kukavice koje sra-motno idu kontra sindikata i sirotinje, a uovo predizborno vrijeme se slikaju pomedijima i rade budaleod sebe na jumbo pla-katima, iako nisu zrelida preuzmu vlast.

Ova Vlada je stala nastranu kapitala, a nije ot-vorila niti jedno radnomjesto. Uskoro Êe doÊivrijeme kad Êe naπa poli-cija na ulicama tuÊi vlasti-tu djecu i roditelje, rekaoje BuliÊ. Dodao je da dræ-ava ne moæe funkcioni-rati sve dok na jednogpenzionera dolazi 1,2 radnika. “To jealarm koji upozorava da sustav ne funk-cionira, a oËito ne funkcionira ni ova dræa-va, koja sve rasprodaje”, veli on.

Okomio se i na radnike, koji protestirajupo poduzeÊima i kavanama, a kad trebaizaÊi na ulicu, poput miπeva se zavlaËe u ru-pe i πute. “Ne mogu radnici od svojih pov-jerenika samo Ëekati da se oni izbore za nji-hova prava. Ljudi su ti koji Ëine jezgru sin-

dikata, a ti su isti ljudi trebalibiti na prosvjedu. Moæda jenarod ovakvu katastrofalnusituaciju u kojoj se nalazizemlja i zasluæio, jer svi volekritizirati, ali na izborima opetiznova biraju iste ljude koje suprije osuivali”, rekao je BuliÊ.

OgorËen je πto se strategi-ja razvoja u Istri svela napromociju desetak vinara i20-ak maslinara.

- Ulje vamo - vino tamo... A gdje sunova radna mjesta koja se obeÊavajukroz projekt “Brijuni rivijera”, kojim seuporno obmanjuje narod da Êe se za-posliti 1.500 ljudi, iako je jasno da u je-ku sezone neÊe biti zaposleno viπe odnjih 400, zakljuËio je BuliÊ. Rekao je i daim je bila æelja da ovaj Praznik radaodrade u suradnji s Gradom Pulom, noza to u Gradu nije iskazan interes.

- Uzeli su nam boæiÊnice, regres, sma-

njili plaÊu 12 posto i joπ im nije dosta.Vlada tvrdi da ulaæe velike napore u raz-voj gospodarstva ali gdje su ti rezultati,gdje su ta nova radna mjesta. Dræavnisluæbenici nisu nikakvi javni paraziti kaoπto ih mnogi smatraju, jer i njihove su pla-Êe nikakve, rekao je æupanijski povjerenikSindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika DDeenniiss BBuurrππiiÊÊ.

Iako su s govornice poruËili politiËari-ma da ih ne æele na sindikalnim prosvje-dima, meu okupljenima smo primijetiliDDaammiirraa KKaajjiinnaa i LLoorreeddaannuu ©©ttookk.

Ove su godine izostali prepoznatljivi trans-parenti, a da se radi o sindikalnom prosvje-du odavalo je tek nekoliko SIK-ovih zastavai podjela karanfila. Nakon prvomajskog sku-pa, predstavnici sindikata su polaganjem vi-jenca na spomen-ploËi na Portarati odalipoπtovanje radnicima poginulim u prvomaj-skim demonstracijama 1920. godine.

((DD.. BBAA©©II∆∆--PPAALLKKOOVVII∆∆,, ssnniimmiioo MM.. AANNGGEELLIINNII))

DDeenniissBBuurrππiiÊÊ

1188

PPiiππee:: TTaajjaannaa GGvvaarrddiiooll ,, MMaarrcceellaa BBrraattoovviiÊÊ ,, AAnnaa MMiirrkkoo(24sata, 1. svibnja 2013.) Ko-

lona od dvije tri tisuÊe ljudi krenula jeoko 11 sati s Trga dr. Franje Tumanaprema srediπnjem Trgu. S gomilom su sepolako stapali ljudi koji su pristizali sasvih strana. Stanari su znatiæeljno gleda-li s prozora i podræavali sindikaliste kojisu cijelim putem zviædali, nosili balone,transparente i zastave. Osim starijih imlaih, bilo je i djece.

Parolom „Posljednji je trenutak - mije-njajte smjer!” traæili su napuπtanje politi-ke πtednje, otvaranje radnih mjesta, oËu-vanje socijalne dræave uz besplatno lije-Ëenje i obrazovanje, ukidanje rada bezzasnivanja radnog odnosa za 1600 ku-na, oporezivanje banaka i financijske in-dustrije, kaænjavanje neisplate plaÊa, po-vlaËenje Zakona o reprezentativnosti...

Prosvjednici su nosili transparente „Mi-jenjajte smjer”, „Bankari su nevini, bankene dirate - gdje vam je hrabrost?”, „Nemarada bez plaÊa”, „360.000 nezaposlenih,jer su plan 21 kreirali struËnjaci”, „Narodvas je izabrao, narod Êe vas i maknuti”...

Puπtali audio snimku MilanoviÊa dokje bio u oporbi

OËekivalo se kako Êe se okupiti i40.000 ljudi jer su sindikati imali potpo-

ru 19 udruga. Meutim, prema posljed-njim procjenama, bilo je oko 20.000 lju-di. Skup je osiguravalo 2000 policajaca,ali nije bilo potrebe za intervencijom. Pri-je govora, s pozornice su pustili audiosnimku na kojoj Zoran MilanoviÊ za vrije-me bivπe vlade istu kritizira jer nije raspi-san referendum zbog ZOR-a.

Ljudi su sa zgraæanjem komentirali nje-gove rijeËi:

- –ubrad jedna kakvu svijet nije vidio.Sram ih bilo, da ih sram bilo. Lopovi! Æi-ve od naπeg krvavog rada, za koji nas ni-ti ne plaÊaju - bili su samo neki od ko-mentara.

Poruku πaljemo i oporbenim Ëelnicima,koji su nas ovih dana podræali. Podræaonas je i MilanoviÊ 2010., a gdje je sad?

- Sretan vam Prvi maj - poruËio jepredsjednik Saveza samostalnih sindika-ta Hrvatske MMllaaddeenn NNoovvoosseell, a masa jeglasno zviædala. Pozvao je okupljene dazviædukom pokaæu πto misle o “volje-nom premijeru koji je poslao Ëestitkuprije dva dana i zamolio za strpljenje”.Masa nije prestajala zviædati, pljeskati iglasno vikati.

- Nemojte da nas itko viπe dijeli. Za nasima πanse. Ovo je bogata zemlja. Ovo jezadnja poruka vladi. Mijenjajte smjer.Ako nas ne shvatite ozbiljno, nakon 1.srpnja poËnite razmiπljati o datumu pri-

jevremenih izbora - vikao je Novosel, a izmase se Ëulo - Ëim prije.

- Poruku πaljemo i oporbenim Ëelnici-ma, koji su nas ovih dana podræali. Po-dræao nas je i MilanoviÊ 2010., a gdje jesad - vikao je predsjednik Saveza samos-talnih sindikata Hrvatske Mladen Novo-sel.

KKrreeππiimmiirr SSeevveerr, predsjednik Nezavis-nih hrvatskih sindikata, poruËio je vladida je narodu dosta vozanja u krivomsmjeru.

- Jer voze nas u ponor. Ovo je zemljakoja nema perspektive osim ako je na-rod sam ne uzme u svoje ruke - rekao je.

Predsjednik Matice hrvatskih sindika-ta VViilliimm RRiibbiiÊÊ Ëestitao je Praznik rada“svima pa i njima” i rekao kako bi bio redda im neπto poklone, a najviπe im trebaistina.

- Vaπa politika nije u korist radnika.Ona je prijevara, prevarili ste i mlae lju-de s onim plaÊama od 1600 kuna, koji-ma ruπite cijenu rada. Uvrijedili ste mla-de ljude i ponizili. Nikada vam to neÊeoprostiti. Plan 21 niËemu ne sluæi. Samovam je posluæio da se doËepate vlasti.Teπko je popamtiti i pobrojiti koga stesve izdali. Izdali ste sve koje ste mogli.Ali, ne nisam u pravu. Niste izdali onekoji su financirali vaπu kampanju, oneimuÊne, kad ste dali 600 milijuna kunabonusa za 40 ljudi dok radnici kopaju pokantama - rekao je.

Dok su se s pozornice orile poruke vla-dajuÊima, deseci ljudi iz svojih su torbivadili vreÊe za smeÊe, gledali po podu ipoËeli skupljati boce. VeÊinom su to bileæene.

Oko 14.00 prosvjednici su se raziπli,neki su otiπli kuÊama, a neki na besplat-ni grah u Maksimir.

Meunarodni dan rada

SSiinnddiikkaalliissttii::

Mijenjajte smjer! Sve ste prevarili osim imuÊnih!

Prije poËetka govora

na Trgu, s pozornice

su puπtali snimku na

kojoj MilanoviÊ, za

vrijeme vladavine bivπe

vlade, kritizira istu

jer nije raspisan

referendum zbog ZOR-a

SSIINNDDIIKKAALLNNII BBOONNTTOONN ZZAA PPRRVVOOSSVVIIBBAANNJJSSKKEEPPRROOSSVVJJEEDDNNIIKKEEProsvjed je demokratski odgovor politici ko-ja iskoriπtava demokraciju kako bi vladalaljudima. Podsjetimo politiËare da vlast nijeplijen koji treba raspodijeliti, veÊ πansa dapomogneπ svima pa i onima koji te nisu izabrali

(SDLSN, 29. travnja 2013.) BuduÊi da se prvog svibnja u Za-grebu oËekuje mnoπtvo prosvjednika svih provenijencija i razli-Ëitih svjetonazora te da na prosvjede pozivaju svi, od ministraGGrrËËiiÊÊaa, Crkve, branitelja, laburista, HDZ-a i dakako sindikata,Sindikat poziva na uljudno i tolerantno ponaπanje svih sudioni-ka prosvjeda.

A kako bi sve proπlo u najboljem redu, donijete su i odgo-varajuÊe sindikalne upute za prosvjednike - Ëlanove sindika-ta, koje sadræavaju kratka pravila dobrog ponaπanja i prak-tiËne savjete kako bi prosvjedi proπli na opÊe zadovoljstvosviju, uz izuzetak onih na vlasti, koji bi ipak trebali doæivjetiblagu neugodu.

A evo i sindikalnog bontona za prvosvibanjske prosvjednike:1. U prosvjednu povorku ukljuËi se na Trgu Francuske Republi-

ke i budi dio sindikalnog dijela prosvjeda;2. U malom ruksaku ponesi boËicu s vodom, sendviË ili æele

bombone (tvrdi bomboni potencijalno su opasni). Krunica,molitvenik, KomunistiËki manifest, Plan 21, prvi svezak Bes-puÊa povijesne zbiljnosti, biografija Brune BuπiÊa ili TonyaBlaira takoer su opcija, ako ti pomaæu u postizanju duhov-ne ravnoteæe;

3. Izbjegavaj pjevanje pjesama ideoloπkog sadræaja, posebnoukoliko ne poznajeπ ljude oko sebe. Ako nisi siguran tko su,zapjevaj „Za dobra stara vremena” od Fosila, a oni Êe veÊznati na koja se vremena to odnosi;

4. Ako nosiπ parolu s porukom protiv vlasti, njezin sadræaj us-kladi s hrvatskim jeziËnim standardom, a u dnu parole oba-vezno napomeni da se pojmovi u paroli podjednako odno-se na pripadnike obaju spolova, kao i one koji se joπ nisuopredijelili te koristi reciklirajuÊe materijale i netoksiËne bojei ljepila;

5. Glasovni aparat koristi racionalno i svrhovito, kad je tiπina ilikad svi viËu isto. Puπi u zviædaljku, a ne u neoprane prste;

6. Ne koristi guævu kako bi „pridræao” zgodnu prosvjednicu, ani “miceka” koji ti je zapeo za oko;

7. Ukoliko radiπ u Ministarstvu kulture, ne izlaæi svoje grudi pr-vosvibanjskim zrakama sunca ma koliko se sputano osjeÊa-la;

8. Ne zaboravi se fotografirati s kolegama prosvjednicima. Akovlast padne prije kraja mandata moÊi Êeπ se pohvaliti preddjecom i susjedima kako si ti sve zapoËeo;

9. Na kraju, daj si oduπka. Ovo je tvoj dan. Izbaci iz sebe svefrustracije i bijes zbog nemoÊi da neπto promijeniπ, ali osta-ni Ëovjek i graanin. Moæda se stvari ipak poËnu mijenjatiako mnogo malih ljudi poput tebe odluËi reÊi NE igranju nji-hovim æivotima.I ne zaboravi. Prosvjed je demokratski odgovor politici koja

iskoriπtava demokraciju kako bi vladala ljudima. PodsjetimopolitiËare da vlast nije plijen koji treba raspodijeliti, veÊ πansada pomogneπ svima, pa i onima koji te nisu izabrali.

SS.. KKuuhhaarr

22112211

(SDLSN, 24. travnja 2013.) Svatko odnas ima svoj odnos prema prvom svibnju- Meunarodnom prazniku rada.

Oni stariji prisjeÊaju ga se kao socijalis-tiËke ode radu i radnom narodu, a mno-gi su bili i sudionici organiziranih prvo-majskih parada koje su veliËale radne us-pjehe mudrog partijskog vodstva.

Tada je prvi svibnja imao dva lica, sluæ-beno i manifestno, te nesluæbeno i privat-no, koje je potroπilo politiËki naboj zbogkojeg se ovaj praznik slavi. Tako je „dræa-va radnika i seljaka” prisilnim i sadræajnopraznim mimohodima oduzela dah i smi-sao radniËkom i graanskom buntu Ëikaπ-kih prosvjednika i prvi svibnja ustoliËilakao dane u kojima je radniËki bunt zami-jenjen slobodnim danima, izletima i vre-menu provedenom s obitelji.

Prvi svibnja postao je praznik obitelji,sunca, livada, graha i roπtiljanja, a svakipoziv na organizirano okupljanje nailazina prijezir i doæivljava se kao pokuπaj davas netko pretvori u objekt loπe reæiranihsindikalnih predstava i politiËkog ping-

ponga izmeu sindikalnih lidera i stra-naËkih duænosnika koji su trenutno navlasti te onih koji bi ih æeljeli zamijeniti.

Oni koji su æivjeli u socijalizmu naslijedi-li su i otpor prema uniformnom licu pr-vog svibnja, radniËkim kutama i kombi-nezonima, partijskim zastavama na kojesu ih sindikalne najlonske pregaËe, kapei zviædaljke i previπe podsjeÊale. No, da-nas Meunarodni praznik rada ponovnodobiva smisao i dimenziju radniËkog igraanskog otpora protiv sila profita ivlasti koje upravljaju naπim æivotima.

Sila koje nas svakodnevno udaljavajujedne od drugih, ljude od ljudi, Ëlanoveobitelji od Ëlanova obitelji.

Sila koje su nas porobile nametnutompotrebom za troπenjem novca i vremenakako bi mogli joπ viπe troπiti.

Sila koje ne znaju kako ostvariti priæelj-kivani druπtveni „perpetum mobile” -stalni rast proizvodnje, potroπnje i profitai zbog kojih se danas ruπi svijet kakav sunam pokuπali nametnuti.

Sila koje nas okreÊu jedne protiv dru-

gih, nezaposlene protiv zaposlenih, za-poslene protiv bolje plaÊenih, radnikeprotiv sluæbenika, sindikate protiv sindi-kata.

Sila koje nas pretvaraju u izolirane indi-vidue s pravom na vlastito samouniπtenjei degradaciju, ali bez prava na kolektivnusigurnost.

Sila koje nam uskraÊuju pravo na rav-nopravnost u buduÊnosti, kako bi sebiosigurale sigurnu politiËku danaπnjicu.

Stoga prvi svibnja treba ponovno doæ-ivjeti osobno, kao prosvjedni dan na kojisvaki graanin moæe reÊi „ne” æivotu ko-ji mu je nametnut, neovisno o tome πtoÊe mu i tko na taj dan govoriti i tko Êe ta-kav prosvjed organizirati.

Graani trebaju preuzeti prvi svibnja izruku politike i sindikata i upozoriti da suoni jedina snaga pred kojom svaka vlastmoæe pasti, jer joj oni daju æivot i legitimi-tet.

Zato svaki graanin koji je namjeravaoovaj prvi svibnja posvetiti svojoj obitelji imalim ljudskim zadovoljstvima treba raz-misliti o tome ne bi li za sebe, svoju obi-telj i narod viπe uËinio svojom pojavomna zagrebaËkom JelaËiÊ placu na prvisvibnja. A tamo ne treba pljeskati govori-ma sindikalnih Ëelnika, ni zviædati pri spo-menu imena omrznutih politiËara. Trebase samo pojaviti i poruËiti: „Ja sam gra-anin i æelim odluËivati o svojoj buduÊ-nosti”.

To je poruka koje se svaka vlast najviπeboji, a vlast zbog koje se graani boje zasvoju buduÊnost trebalo bi zaplaπiti.

SS.. KKuuhhaarr

Meunarodni dan rada

UUSSUUSSRREETT PPRRVVOOMM SSVVIIBBNNJJUU

Izaite na prosvjed jer ste graani!

Graani trebaju preuzeti

prvi svibnja iz ruku po-

litike i sindikata i

upozoriti da su oni je-

dina snaga pred kojom

svaka vlast moæe pasti,

jer joj oni daju æivot i

legitimitet. Trebaju se

samo pojaviti i poruËi-

ti: „Ja sam graanin i

æelim odluËivati o svo-

joj buduÊnosti!”.

MALI NOGOMET1. Zatvor Zagreb2. Kaznionica Valtura3. Poæeπko-slavonska æupanija INajbolji strijelac: Goran ZubiÊ (Zatvor Zagreb)Najbolji igraË: LiËo »aliÊ (Kaznionica Valtura)

STOLNI TENIS - ÆENE1. Ministarstvo financija I2. Grad Rovinj3. Æupanijski sud Varaædin

STOLNI TENIS - MU©KARCI1. Grad »akovec2. SisaËko-moslavaËka æupanija - Uprava I3. ZagrebaËka æupanija

TENIS - ÆENE1. Sanda ©egulja (Ministarstvo financija)2. Biserka Kenfelj (Grad Karlovac)3. Marijana FumiÊ (Dræavni inspektorat Vukovar)

TENIS - MU©KARCI -501. Markica BoæiÊ (Carinarnica Osijek)2. Randi Hrelja (Grad Rovinj)3. Vedran PopoviÊ (Dræavni ured za reviziju Osijek)

TENIS - MU©KARCI +501. Igor Deranja (Grad Dubrovnik)2. Damir BoriÊ (Grad Sisak)3. Nenad MajstoroviÊ (Grad Split)

PIKADO - ÆENE EKIPNO1. Porezna uprava Varaædin2. SisaËko-moslavaËka æupanija „SUNCE“3. OpÊinski sud u Ogulinu

PIKADO - ÆENE POJEDINA»NO1. Ivana KlariÊ Vabik (SisaËko-moslavaËka æupanija

„SUNCE“)2. Zrinka BabiÊ (OpÊinski sud u Ogulinu)3. Dubravka Skok (Porezna uprava Varaædin)

PIKADO - MU©KARCI EKIPNO1. PP Hrvatska Kostajnica2. Grad Sisak I3. Meimurska æupanija -

Odjel za nabavu

PIKADO - MU©KARCI POJEDINA»NO1. Krunoslav BuπiÊ (Grad Sisak I)2. Marin Pijaca (Grad Nin)3. Gordan TerziÊ (PP Hrvatska Kostajnica)

STRELJA©TVO - ÆENE EKIPNO1. UDU SisaËko-moslavaËka æupanija2. Grad »akovec3. Primorsko-goranska æupanija

2222

Rezultati 19.

2233

STRELJA©TVO - ÆENE POJEDINA»NO1. Nataπa Acs (SisaËko-moslavaËka æupanija)2. Valentina Novak (Grad »akovec)3. Zdravka Palac (Poæeπko-slavonska æupanija I)

STRELJA©TVO - MU©KARCI EKIPNO1. Grad »akovec2. UDU SisaËko-moslavaËka æupanija3. ZagrebaËka æupanija

STRELJA©TVO - MU©KARCI POJEDINA»NO1. Milan Belobaba (KarlovaËka æupanija)2. Slavko ©antek (UDU SisaËko-moslavaËka æupanija)3. Zvonimir Turk (Grad »akovec)

KUGLANJE - ÆENE EKIPNO1. OpÊinski sud u Ogulinu2. Ministarstvo financija I3. Krapinsko-zagorska æupanija

KUGLANJE - ÆENE POJEDINA»NO1. Blaæenka DujmoviÊ (Ministarstvo financija I)2. Mirna Kirin (Grad Zagreb)3. Marija PauπiÊ (OpÊinski sud u Ogulinu)

KUGLANJE - MU©KARCI EKIPNO1. Grad Zagreb II2. Grad Zagreb I3. Kaznionica u Lepoglavi

KUGLANJE - MU©KARCI POJEDINA»NO1. Branko Boban (Grad Zagreb II)2. Slobodan Kamber (Primorsko-goranska æupanija)3. Ivan KneæeviÊ (Grad Osijek)

ODBOJKA NA PIJESKU1. JPVP Grada Osijeka II2. Grad Osijek3. JVP Zadar I

POTEZANJE UÆETA1. Kaznionica u Lepoglavi2. Grad Sisak3. SisaËko-moslavaËka æupanija

©AH - EKIPNO1. Hrvatski sabor2. Grad Sisak3. Grad Zagreb

©AH - POJEDINA»NO1. Æeljko Brlek (Hrvatski sabor)2. Ivica Haur (Grad Zagreb) 3. Josip GradinπËak (Hrvatski sabor)

ULI»NA KO©ARKA1. JVP Zadar2. Primorsko-goranska æupanija3. PP Æupanja

BELOT1. Ruæica Hohoπ i Milan RajkoviÊ

(OpÊinski sud u Naπicama) 2. Andrija BukviÊ i Anelko Trajbar

(Hrvatski sabor)3. Siniπa ©amec i Ivan VusiÊ

(Kaznionica u Lepoglavi)

UKUPNI POBJEDNIK1. Grad Zagreb2. SisaËko-moslavaËka æupanija3. OsjeËko-baranjska æupanija

πportskih susreta SDLSN RH

2244

Sindikati javnih i dræavnih sluæbi

(SDLSN, 17. travnja 2013.) AAnniiccaaPPrraaππnnjjaakk, predsjednica Glavnog vijeÊaHrvatskog sindikata medicinskih sesta-ra i medicinskih tehniËara pozvala je ko-lege povjerenike da se zapitaju navika-vamo li se svi na otimanje i znamo li nanjega odgovoriti, ili se mirimo. „Mora-mo diÊi glas i poruËiti da je dosta otima-nja i uzimanja samo od nas u dræavnimi javnim sluæbama. Govore da nas jepreviπe i da nas treba otpuπtati, a sviznate kako je u vaπim sustavima. Raz-mislimo πto Êe se dogoditi s ljudima ukulturi, koja Ëuva biÊe jednog naroda inakon ulaska Hrvatske u EU postat Êejoπ vaænija, ako kultura ne digne glas. Iliπto Êe se dogoditi sa zdravstvom, u ko-jem veÊ sada nedostaje lijeËnika i medi-cinskih sestara. U Europi imaju 5 sesta-ra na jednog bolesnika, kod nas posto-je odjeli na kojima jedna sestra dolazina 60 bolesnika. Trenutno nedostaje12.000 sestara i oko 4000 lijeËnika.Osim toga, mladi i obrazovani ljudi od-laze iz zemlje, tko Êe ostati da nas obra-zuje, lijeËi, kulturno uzdiæe i Ëuva”, upo-zorila je Praπnjak. Dodala je kako se za-koni u zadnje vrijeme donose preko no-Êi i preko koljena, bez æelje vlasti daposluπa i miπljenje partnera, Ëak i bezæelje da se barem prema van stvori sli-ka suradnje dok vlast oËekuje da ljudi inakon toga dopuste da ih se dalje πa-

mara. „Izaimo i recimo tome ne”, po-ruËila je.

Glavni tajnik Sindikata dræavnih sluæ-benika i lokalnih namjeπtenika, SSiinniiππaaKKuuhhaarr, rekao je kako je ovo prvi putada su se sindikati u dræavnim sluæbamai javnom sektoru naπli zajedno u borbiza radniËka prava. „Svi smo mi radnici.Gospodarstvenici proizvode neki proiz-vod, mi nove ljude, obrazujemo ih,pruæamo sigurnost socijalno ugroæeni-ma, brinemo o zdravlju, ali i stvaramosigurnost za ulagaËe, dok policajci bri-nu za sigurnost graana i sigurniju gos-podarsku klimu. I kad policajac udarapendrekom, mogli bismo reÊi da i i tostvara novu vrijednost. Prvi svibnja jeprilika da mi iz sindikata dræavnih i jav-nih sluæbi pokaæemo da prepoznajemovrijednosti koje moramo braniti. Ovavlast ugroæava sigurnost i buduÊnostsvih nas i naπe djece i ako to ne obrani-mo, ljudi neÊe moÊi ostvariti pravo naobrazovanje, zdravstvenu zaπtitu, po-moÊ i sliËno, to Êe ostati rezervirano sa-mo za bogate. Zato 1. svibnja, Ëak i akone uËinimo niπta, nego samo mrko πuti-mo na Trgu, moæemo pokazati da sene bojimo, ali da bi se oni trebali bojatinas”, poruËio je Kuhar.

Dodao je kako vlast Ëesto poruËujeda nema novca, pa su zato potrebnarezanja plaÊa i prava. „Ali ima novca za

nove limuzine, kategorizirane, s propi-sanim sjedalima i klimom, ima novca zanjihove kreditne kartice i za to da se na-kon svakih izbora osnivaju nova minis-tarstva. Dræavni sluæbenici se raaju iumiru sa svakom novom vlasti, kad no-va vlast doe formira nova ministarstvazato πto ima odreeni broj koalicijskihpartnera koji trebaju dobiti ministarskefotelje”, kaæe Kuhar. I oni neÊe, dodaje,zasjesti u kabinete prethodnika, negoih prvo moraju preurediti, niti se voze unjihovim automobilima, kao da bi dobi-li buhe. „Vlasti tvrde da nova ministar-stva nisu teret za dræavni proraËun, anitko ne razmiπlja da svaki put treba iz-dati 65.000 novih rjeπenja da bi se lju-de rasporedilo na nova radna mjesta usluæbi. Kad se govori o 65.000 dræavnihsluæbenika, meu njima ima oko30.000 policajaca, oko 16.000 djelat-nih vojnih osoba, oko 3500 ljudi radi ucarini, a oko 4000 u poreznoj upravi.Pravih Ëinovnika imamo samo izmeu4000 i 5000. A Ëesto i sami upadamo uzamku da povjerujemo medijima koji pi-πu da nas je previπe i da samo prevrÊe-mo papire. Vrijeme je da konaËno po-kaæemo da smo svi radnici, da nam oti-maju dræavu i da smo ju spremni brani-ti jer time branimo dostojanstvo”, poru-Ëio je Kuhar.

MMaarriijjaannaa MMaattkkoovviiÊÊ

SSKKUUPP SSIINNDDIIKKAALLNNIIHH PPOOVVJJEERREENNIIKKAA UU RRIIJJEECCII

„„»»aakk ii ddaa 11.. ssvviibbnnjjaa nnaa TTrrgguu ssaammoo mmrrkkoo ππuuttiimmoo,, ppookkaazzaatt ÊÊeemmoo ddaa ssee nnee bboojjiimmoo,, aallii ddaa bbii ssee oonnii ttrreebbaallii bboojjaattii nnaass””

2255

(SDLSN, 16. travnja 2014.) OSI-JEK - „Doπli smo vas pozvati naakciju. Jedan od razloga za tomoglo bi biti to πto nam stalnopreko medija poruËuju da smoloπi radnici, da nas je previπe i dasmo preskupi. Svako malo tuaruka nae se u naπem dæepu ivadi iz njega. Povod za okupljanjeje tri postotno smanjenja plaÊa,πto nije puno, no rekli su da neÊedirati plaÊe, a sada nam to oduzi-maju”, poruËio je VVllaaddiimmiirrMMiillooππeevviiÊÊ, v.d. predsjednika Sindi-kata hrvatskih uËitelja na skupusindikalnih povjerenika 13 sindika-ta dræavnih i javnih sluæbi koji jeodræan u ponedjeljak u Osijeku.

Nakon skupa povjerenika za Zagreb i ZagrebaËku æupaniju, teonog u Splitu, sindikalni Ëelnici su u Osijeku pozvali oko 330 oku-pljenih povjerenika da motiviraju Ëlanove podruænica da se 1.svibnja odazovu na prosvjed na Trgu Bana JelaËiÊa u Zagrebu, skojeg Êe zajedno sa sindikatima iz gospodarstva poslati porukuvlasti. Podræe li Ëlanovi prijedloge Ëelnika, nakon sindikalnog πtra-jka na Trgu Bana JelaËiÊa, moguÊ je prosvjed protiv politike uoËilokalnih izbora, moæda i na sam dan izborne πutnje, a krajemsvibnja i poËetkom lipnja i blokada nekih sustava u zemlji. To jevrijeme kada su sindikati najjaËi i imaju najjaËe oruæje u rukamai ne bi ga trebali propustiti, poruËeno je.

„Kada smo potpisali kolektivni ugovor za dræavnesluæbenike, odrekli smo se boæiÊnice, regresa i putnihtroπkova, s obeÊanjem da neÊe biti rezanja plaÊa i otpuπtanjaviπka. Nepunih Ëetiri ili pet mjeseci kasnije Vlada je htjelaukinuti dodatke od 4, 8 i 10 posto, a slijedilo je administra-tivno rezanje plaÊa. Izigrani smo i prevareni, igrali su s figomu dæepu. I kad smo poËeli pregovore, a poËeli smo ih u srpn-ju, proraËun za 2012. godinu je veÊ bio donesen, pa namnije preostalo drugo nego da se pokuπamo izboriti da πtetabude πto manja”, rekao je BBoorriiss PPlleeππaa, predsjednik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika.

„Proteklih godinu i pol dræavne i javne sluæbe su pod iznimn-im pritiskom. Sluæbenike prozivaju da æive u privilegijama, zatoπto su imali pravo na boæiÊnicu i regres, te dodatak na staæ, πtosu prava koja proizlaze iz zakona. Moramo okrenuti percepcijujavnosti da su dræavne i javne sluæbe samo teret druπtva”, rekaoje Pleπa. Dodao je da nije svejedno i da nije ista poruka javnostiako se na Trgu bana JelaËiÊa skupi 50.000 ili 15.000 ljudi, odnos-no moæda joπ manje te pozvao povjerenike da motiviraju kolegeda se pridruæe prosvjedu.

„Nije kriza razlog da nam smanjuju prava, to su radili i prijekrize. Joπ 2006. godine u prosvjeti smo, na primjer, imali

πtrajk jer im plaÊe nisu rasle tri godine. Tada se to radilo uime rastereÊenja gospodarstva. Ako se ne izborimo za to dasvakoj vladi damo do znanja da se ove ljude ne moæebagatelizirati, da oni imaju vrijednost i cijenu rada i da to nemoæe biti ostatak ostataka nakon πto se ispune sve perverznepotrebe u proraËunu, oni koji su po cijeni rada najmanji idalje Êe biti prvi za rezanje”, poruËio je VViilliimm RRiibbiiÊÊ, predsjed-nik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.Dodao je kako je na sindikalnim povjerenicima da objasneËlanovima kako imaju ubojito oruæje - moguÊnost da blokira-ju neke sustave u zemlji - πto treba koristiti. Ako nisu sprem-ni, sindikati Êe organizirati sportske igre i Ëekati, „Nomoramo imati na umu da najesen kada se otvore ta pitanjaviπe neÊemo imati u rukama takvo oruæje. Tada neÊemo moÊiprestati sa zakljuËivanjem ocjena i blokadom sustava”,poruËio je. Oni koji sindikatima spoËitavaju da govorejezikom politike trebali bi imati na umu da se s njihovimplaÊama poigrava upravo politika te da treba misliti politiËki,kao πto su to Ëinili poljoprivrednici i umirovljenici. Prvi su izbo-rili najveÊe poticaje u usporedbi sa zemljama EU, a umirovl-jenike se danas nitko ne usudi dirati, rekao je.

„Kad su u pitanju vaπi interesi, nema razlike izmeu HDZ-ai SDP-a, to nisu stranke koje rade u vaπem interesu i dosta jenjihovog monopola”, poruËio je RibiÊ. Rekao je kako krizatraje 5 godina, a zaposleni u dræavnim i javnim sluæbamaodrekli su se oko sedam milijardi kuna u zadnje Ëetiri godine,no to nije pridonijelo izlasku iz krize. Najesen se, pak, zbogloπe ekonomske politike mogu oËekivati nova rezanja i zato jeu prijedlogu sindikalnih akcija i referendum za prijevremeneizbore. „NeÊu govoriti o politiËkoj opciji, osim da Êemo zago-varati one koji su drugaËiji. Neka to bude poruka svakoj dru-goj vladi neka zna da Êe, ukoliko se dirne u prava javnih idræavnih sluæbi, doæivjeti udar koji Êe ih oπamutiti”, poruËio je.


ZZAA SSKKUUPP SSIINNDDIIKKAALLNNIIHH PPOOVVJJEERREENNIIKKAA UU OOSSIIJJEEKKUU TTRRAAÆÆIILLAA SSEE ““KKAARRTTAA VVII©©EE””

„„IIzziiggrraannii ssmmoo ii pprreevvaarreennii,, iiggrraallii ssuu ss ffiiggoomm uu ddææeeppuu””

2266

(SDLSN, 12. travnja 2013) Zaposleniu osnovnim πkolama lani su pretrpjelismanjenje plaÊa od tri do devet posto,iako su njihove plaÊe ispod prosjeka udræavi, a viπe od 80 posto zaposlenihima visoku ili viπu struËnu spremu. Nas-tavi li se takva politika, za desetak godi-na neÊe imati tko odgajati djecu, jer Êeljudi morati traæiti posao u drugim sek-torima, poruËio je VVllaaddiimmiirr MMiillooππeevviiÊÊ,v.d. predsjednika Sindikata hrvatskihuËitelja juËer u Splitu, na skupu na ko-jem su se okupili sindikalni povjerenici14 sindikata iz Splitsko-dalmatinske,©ibensko-kninske, Zadarske, LiËko-senj-ske i DubrovaËko-neretvanske æupanije.

Povod okupljanju je izjaπnjavanje pov-jerenika o spremnosti na organizaciju ni-za sindikalnih prosvjeda i πtrajkova, me-u ostalim i uoËi lokalnih izbora, ali ispremnosti da se i oni i Ëlanstvo ukljuËei u radikalnije akcije - od izjaπnjavanja opovjerenju ministrima u pojedinim reso-rima, do organizacije referenduma o pri-jevremenim izborima. Ne uspiju li drugeakcije, odnosno ako se barem ne usporeneki procesi, referendum za prijevreme-ne izbore mogao bi se odræati u rujnu ililistopadu, predlaæu sindikalni Ëelnici.

„Izdvajanja za πkolstvo u narednimgodinama mogla bi i dalje padati i is-pod tri posto BDP-a, dok je prosjek EUiznad 6 posto. Naπe obaveze su isto-dobno sve veÊe i za ono πto dobivamo

trebali bismo ostvarivati vrhunske rezul-tate”, kaæe MiloπeviÊ. Dodaje kako ljudimogu i dalje kritizirati Vladu iz naslonja-Ëa ispred TV-a, ili sindikate zato πto nato ne znaju odgovoriti, ili se mogu pok-renuti. „U sindikatima dræavnih i javnihsluæbi ima oko 250.000 zaposlenih, do-dajte tome Ëlanove obitelji, nezaposle-ne i umirovljenike i imamo oko 1,5 dodva milijuna ljudi koji mogu biti snaga.Kada bi se svaki deseti pojavio na pros-vjedu, to bi bila sila, poruËio je.

LLjjuubbiiccaa PPiilliiÊÊ, glavna tajnica Hrvatskogsindikata djelatnika u kulturi kazala jekako zavidi kolegama koji pregovarajus jednim ministarstvom i jednim minis-trom. Kultura osim na nacionalnoj razi-ni pregovara i na razini gradova, a veÊsada se sa strahom pita πto ju oËekujenakon lokalnih izbora. „Na primjer, u©ibeniku, uoËi lokalnih izbora, kada seinaËe motiviraju biraËi, svejedno ne æe-le potpisati kolektivni ugovor. To znaËida zaposleni u ustanovama u kulturinemaju nikakva prava, a gradonaËelniknam je sada hrabro ponudio da potpi-πemo kolektivni ugovor iz - 2006. godi-ne. I to je - sluæbena ponuda!”, rekla je.Ministarstvo kulture, pak, priprema no-vi granski kolektivni ugovor u kojempredlaæe ukidanje svih dodataka i vodise teπka bitka da se oni pokuπaju za-dræati, kazala je. „Veliki pjesnik Tin Uje-viÊ napisao je stihove: PlaËi bez suza, æi-

vi bez psovke i budi mirno nesretan. Zarto ne Ëitate kao ono πto vlast upravoæeli”, zapitala je PiliÊ.

„Proteklih godinu dana dræavne i jav-ne sluæbe bile su izloæene medijskomlinËu. Napadali su nas kao one koji æiveu privilegiranim uvjetima, a te privilegi-je su prava u kolektivnim ugovorima ko-ja proizlaze iz Zakona o radu. Ukratko,civilizacijski doseg je proglaπavan privi-legijama”, rekao je BBoorriiss PPlleeππaa, pred-sjednik Sindikata dræavnih sluæbenika inamjeπtenika.

Pokuπali su zabiti klin izmeu javnogi privatnog sektora, no oduprli smo setome, nastojeÊi dokazati da Êe se sveono πto se dogaa u javnom sektorudomino efektom odraziti i na privatnisustav te smo uspjeli ostati zajedno nazajedniËkom putu. Prvi svibnja bit Êeprilika da pokaæemo kako meu namanema razlike. Svi smo mi radnici, i u jav-no, i u privatnom sektoru, a u ovoj kri-zi koja potresa svijet i Europu najviπe supogoeni upravo radnici. Zato promisli-te kada budete donosili odluku i odluËi-te da stanemo kao jedan, te podræiteono za πto ste se zaloæili kada budeteispunjavali anketu”, kazao je Boris Pleπasindikalcima uoËi izjaπnjavanja na an-ketnom listiÊu, putem kojega sindikalniËelnici pokuπavaju procijeniti spremnostpovjerenika i Ëlanstva na akcije.


IIzzjjaaππnnjjaavvaannjjee ssiinnddiikkaallnniihh ppoovvjjeerreenniikkaa uu SSpplliittuu

PPrrootteekklliihh ggooddiinnuu ddaannaa ddrrææaavvnnee ii jjaavvnnee sslluuææbbee bbiillee ssuu iizzllooææeennee mmeeddiijjsskkoomm lliinnËËuu

Sindikati javnih i dræavnih sluæbi

2277

(SDLSN, 10. travnja 2013.) ZAGREB -“Tri posto smanjenja plaÊa ili to πtosmo ostali bez boæiÊnice i regresa sigur-no nisu dovoljan razlog da idemo u ra-dikalne poteze, posebno ne ukoliko topomaæe razvoju naπe zemlje. No, ovdjese ne radi o tome πto su nam uzeli, ilidali, nego o tome πto Êe nam tek oteti.Imamo pouzdane informacije iz Minis-tarstva znanosti kako za isplatu plaÊanedostaje oko 700 milijuna kuna, πto si-gurno nije jedino ministarstvo i jedinajavna sluæba kojoj nedostaje novca zaplaÊe. Pogledajte ovih dana vijesti umedijima: proraËun se slabo puni, πtoje rezultat katastrofalno loπe gospodar-ske politike. Ljudi sve manje troπe, ras-te πtednja u bankama, manji je iznosuplate PDV-a, a samim tim se slabije pu-ni proraËun, πto pokazuje da je politikaπtednje i restrikcija loπa. Jedan od glav-nih sindikalnih zahtjeva u πtrajku na ko-ji pozivamo 1. svibnja bit Êe upravo pro-

mjena ekonomske politike”, rekao je VVii--lliimm RRiibbiiÊÊ, predsjednik Nezavisnog sindi-kata znanosti i visokog obrazovanja najuËer odræanom skupu sindikalnih pov-jerenika u kinu Europa u Zagrebu, nakojem se povjerenici trebaju oËitovati ospremnosti na organizaciju prosvjeda,πtrajkova i drugih radikalnih akcija. Me-u ostalim, provodi se izjaπnjavanje ospremnosti na prosvjede prije lokalnihizbora, moguÊe i dan prije lokalnih iz-bora, bez obzira na predizbornu πutnju,kako bi se pokazalo da sindikati ne po-dræavaju tekuÊu politiku, zatim sprem-nost na πtrajkove, kao i na viπednevnotrajanje πtrajka, a jedno od pitanja je ispremnost sindikalnih povjerenika dase angaæiraju oko pripreme referendu-ma za organiziranje prijevremenih izbo-ra, ukoliko spomenute metode ne dajurezultata. I to je jedna od metoda poli-tiËke borbe na koju sindikati moraju bi-ti spremni, buduÊi da se politika poigra-

va s njima, poruËio je RibiÊ. Prije tih od-luka bit Êe provedene i ankete meuËlanstvom, πto ukljuËuje i moguÊnostda se organizira izjaπnjavanje nepovje-renja prema pojedinim ministrima, u re-sorima u kojima su smanjenja pravanajveÊa.

Prvi skup odræan je u utorak u Zagre-bu i na njemu se okupilo oko 230 pov-jerenika, a iduÊih desetak dana odræatÊe se skupovi u Splitu, Osijeku i Rijeci tejoπ jedan za Zagreb i æupanije koje mugravitiraju. Skup je organiziralo 13 sin-dikata javnih i dræavnih sluæbi, koji su,kako je reËeno, unatoË tome πto ih jeVlada pokuπala posvaati i podijeliti,ovoga puta ipak zajedno. Kako je re-kao BBoorriiss PPlleeππaa, predsjednik Sindikatadræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ-tenika RH, cilj je provjeriti spremnostpovjerenika da motiviraju Ëlanove zasveobuhvatnu akciju.


SSIINNDDIIKKAATTII ZZAAJJEEDDNNII»»KKII UU PPRRIIPPRREEMMII PPRROOSSVVJJEEDDAA II ©©TTRRAAJJKKOOVVAA

NNee rraaddii ssee ssaammoo oo ttoommee kkoolliikkoo ssuu nnaammuuzzeellii,, nneeggoo kkoolliikkoo ÊÊee nnaamm tteekk uuzzeettii

Za nakladnika:Boris Pleπa, predsjednik SindikataGlavni urednik:Siniπa KuharAdresa uredniπtva:Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br. 2Tel: 01/46 28 200, 46 55 111/171Fax: 01/46 28 218, 46 55 092

E-mail: [email protected]Ëki urednik:Nenad PejuπkoviÊGrafiËka priprema: Mala kreativna grafiËka zadruga, ZagrebTisak: Tiskara PetraviÊ, Strmec

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

Nakladnik:Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske

2288

(OBRIS, 12. lipnja 2013.) JuËer za-kazana sjednica Odbora za obranu,

15. po redu, zaista je i odræana. Na sjednici zapoËetoj malo iza 9sati, u gotovo dva sata rada raspravljeni su konaËni prijedloziobrambenih zakona, oni isti koji su proπlog Ëetvrtka bili naprasnomaknuti s dnevnoga reda Odbora.

Osim 8 saborskih zastupnika (jedan viπe od broja potrebnog zakvorum), ukupno polovice imenovanih vanjskih Ëlanova Odbora ipredstavnika Ministarstva brane - ministra AAnnttee KKoottrroommaannoovviiÊÊaa injegove zamjenice VViiππnnjjee TTaaffrree - na sjednici je bio prisutan i savjet-nik Predsjednika RH ZZllaattkkoo GGaarreelljjiiÊÊ, te predstavnici dvaju zaintere-siranih sindikata. O dva predloæena zakonska teksta raspravljalose odvojeno - gdje je diskusija o KonaËnom prijedlogu Zakona

o obrani potrajalaneπto viπe od sat vre-mena, da bi onda Ko-naËni prijedlog Zako-na o sluæbi u OS RHbio odraen u joπ okopola sata.

Sindikalni zahtjevi - prihvaÊena samo kozmetikaNa vlastiti zahtjev, juËeraπnjoj sjednici Odbora prisustvovali su i

predstavnici sindikata - kako oni iz Sindikata dræavnih sluæbenika inamjeπtenika, tako i oni iz Sindikata djelatnika u vojsci i dræavnimsluæbama.

U dosadaπnjim usuglaπavanjima obrambenih zakona oba sindi-kata su od Ministarstva obrane traæila i uvrπtenje odredbi koje se ti-Ëu poboljπanja statusa i prava njihovih Ëlanova, sluæbenika i namjeπ-tenika u Ministarstvu i Oruæanim snagama.

Neki od tih zahtjeva su prihvaÊeni, poput onih o pravu dræavnihsluæbenika i namjeπtenika na plaÊeno dopunsko zdravstveno osi-guranje i prehranu (bez Ëega su ostali 2009. godine), no mnogoih je i odbijeno.

Jedan od glavnih sindikalnih zahtjeva - osnivanje vojnog sindika-ta - i dalje Êe ostati tek puka æelja, buduÊi da Ministarstvo, kako jerekao ministar obrane KotromanoviÊ, ima previπe problema s tuæ-bama i sudskim troπkovima, pa mu ne treba joπ i sindikat za vra-tom. Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika i sluæ-beno je podnio nekoliko amandmana na Zakon o sluæbi u OS RH,meu kojima je i novi Ëlanak 48.a, koji predvia da „izuzetno, sluæ-benik i namjeπtenik po potrebi sluæbe moæe biti privremeno raspo-reen na odgovarajuÊe ustrojbeno mjesto djelatne vojne osobe uskladu sa struËnom spremom i zvanjem, ako se ustrojbeno mjes-to Ëija je popuna prijeko potrebna ne moæe popuniti odgovaraju-Êom djelatnom vojnom osobom”.

Na sjednici prisutni Ëlanovi sindikata traæili su i nadopunu Ëlan-ka 121 Zakona o obrani, kojom bi se regulirale mirovinske povlas-tice za sluæbenike i namjeπtenike, pripadnike MORH-a i OS RH, ko-ji su proveli najmanje 30 mjeseci u ratnim postrojbama OS RH urazdoblju d 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996.

Iako je ministar KotromanoviÊ pokazao razumijevanje za njihovzahtjev, elegantno ga je skinuo s dnevnog reda, buduÊi da on ni-je i ne moæe biti predmet Zakona o obrani i Zakona o sluæbi u OSRH, veÊ nekog od zakona koji reguliraju prava mirovinskog osigu-ranja.

MORH i OSRH

HHRRVVAATTSSKKII SSAABBOORR

OOddbboorr zzaa oobbrraannuu oo oobbrraammbbeenniimm zzaakkoonniimmaa (Civilnodruπtvo.hr, 2. travnja 2013.) Sluæbenik je osoba koja u

Oruæanim snagama obavlja informatiËke poslove, opÊe i adminis-trativne, planske, materijalno-financijske, raËunovodstvene i sliËneposlove, prvi je stavak Ëlanka 6. u novom nacrtu konaËnog prijed-loga Zakona o sluæbi u oruæanim snagama RH, a na kojega su re-agirali u Sindikatu dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH.U SDLSN kaæu kako se na taj naËin poskupljuje sustav obrane, ali i“otima kruh” sluæbenicima i namjeπtenicima na poslovima za oba-vljanje kojih nisu zaposleni u Oruæanim snagama πto u ovome tre-

nutku nikome nije potrebno.

Naruπen sluæbeniËki sustav- Ovim zakonskim prijedlogom naruπava se sluæbeniËki sustav u Repu-

blici Hrvatskoj jer se upravni i struËni poslovi koje su dosad mogli obavlja-ti sluæbenici prenose u djelokrug djelatnih vojnih osoba te tako poskuplju-ju izdaci za zaposlene u Oruæanim snagama, odnosno smanjuju financij-ski resursi koji su mogli biti uloæeni u razvoj sustava obrane - upozorava SSii--nniiππaa KKuuhhaarr, glavni tajnik SDLSN-a.

Naime, odredbom Ëlanka 6. Zakona sluæbenik se opisuje kao „osobakoja u Oruæanim snagama obavlja informatiËke poslove, opÊe i adminis-trativne, planske, materijalno-financijske, raËunovodstvene i sliËne pos-love”, za razliku od Ëlanka 7. vaæeÊeg Zakona o sluæbi u OSRH koji sluæ-benika opisuje kao osobu „visoke, viπe ili srednje struËne spreme kojakao redovito zanimanje obavlja poslove iz djelokruga Oruæanih snaga teinformatiËke, opÊe i administrativne poslove, planske i upravno-pravneposlove, materijalno-financijske, raËunovodstvene i sliËne poslove”. Ti-me se sluæbenici, odnosno civilne osobe, iskljuËuju od moguÊnosti oba-vljanja poslova iz djelokruga OSRH utvrenih Ustavom, zakonom ili dru-gim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona, odnosno obavlja-nje struËnih i upravnih poslova koje dræavni sluæbenici obavljaju suklad-no odredbi Ëlanka 3. stavka 2. Zakona o dræavnim sluæbenicima.

Ovakvo zakonsko rjeπenje znaËi da se sluæbenicima u Oruæanim snaga-ma zaprjeËuje moguÊnost obavljanja sloæenih struËnih i upravnih poslova,a „profesionalizacija” sustava obrane provodi na naËin kojim se naruπava-ju administrativni i struËni kapaciteti Oruæanih snaga - upozoravaju u Sin-dikatu dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH.

DoËasnici i Ëasnici kao sluæbenici- Umjesto da se na radnim mjestima zapoπljavaju struËne civilne osobe,

koje Êe sloæene struËne i upravne poslove obavljati profesionalno i jeftino,ti se poslovi sada rezerviraju za djelatne vojne osobe u rangu doËasnika iËasnika koje su za obavljanje istih struËnih i upravnih poslova daleko viπeplaÊene od sluæbenika. Dodatno, odredbom Ëlanka 53. Zakona, djelatnimvojnim osobama se omoguÊava „privremeni raspored” na ustrojbenomjesto sluæbenika i namjeπtenika i to na naËin da takva osoba zadræavaplaÊu djelatne vojne osobe - pojaπnjava Kuhar nelogiËnosti nacrta prijed-loga Zakona koji Êe ovih dana u Saborsku proceduru.

Otimaju kruh- Prema podacima Sindikata u Oruæanim snagama na radnim mjestima

sluæbenika i namjeπtenika veÊ je „privremeno rasporeeno” oko 200 dje-latnih vojnih osoba, koje na taj naËin „otimaju kruh” sluæbenicima i na-mjeπtenicima na poslovima za obavljanje kojih nisu zaposleni u Oruæanimsnagama, a to znaËi i toliko viπe otkaza sluæbenicima i namjeπtenicima,buduÊi da tijekom preustroja Oruæanih snaga ne mogu biti rasporeenina radna mjesta koja se veÊ „zaposjele” djelatne vojne osobe - kaæe Ku-har upozorivπi da se ovakvim zakonskim rjeπenjima smanjuje profesional-ni struËni i administrativni kapacitet Oruæanih snaga, nepotrebno poskup-ljuje obavljanje sloæenih struËnih i upravnih poslova njihovim stavljanjem uiskljuËivu nadleænost djelatnih vojnih osoba, naruπava sluæbeniËki sustavutvren Zakonom o dræavnim sluæbenicima, a zbrinjavanje neperspektiv-nih i neodgovarajuÊih kadrova u dijelu djelatnih vojnih osoba rjeπava naπtetu civila u sustavu obrane.

MMaajjaa CCeelliinngg CCeelliiÊÊ

VVoojjnnaa lliiccaa ppoossttaajjuu sslluuææbbeenniiccii ii ppoosskkuupplljjuujjuussuussttaavv oobbrraannee

2299

(Civilnodruπtvo.hr, 13. oæujka 2013.) Sedmog oæujka, dan uoËi Dana æena, mi-

nistar obrane AAnnttee KKoottrroommaannoovviiÊÊ, dostavio je na miπljenje sindikati-ma u sustavu obrane nacrt prijedloga Odluke o visini otpremnine zadræavne sluæbenike i namjeπtenike MORH i OSRH kojima sluæba pres-tane zbog preustroja ili smanjenja snaga, kojom su otpremnine za-poslenicima koji su predvieni za „izdvajanje” iz sustava iz poticajnihsmanjene na razinu otpremnina ugovorenih Kolektivnim ugovoromza dræavne sluæbenike i namjeπtenike.

Preko 500 zaposlenika izlazi iz sustavaIz vaæeÊe Odluke izbaËena je moguÊnost dobivanja jedne odnosno

80 posto prosjeËne plaÊe po godini staæa za one koji se izjasne za izla-zak iz sustava prije nego πto se utvrde viπkom, odnosno 15 dana nakontoga πto su utvreni viπkom.

Podsjetimo, izdvajanje posljednjeg kontingenta zaposlenika od 307osoba, koje je trebalo biti zavrπeno s 31. prosinca proπle godine, pro-longirano je do 31. oæujka, odnosno 30. lipnja ove godine, kojima Êe seprikljuËiti i oko 200 zaposlenih za koje su u sustavu predviena sredst-va za zbrinjavanje.

- Sluæbenike i namjeπtenike posebno je „zaboljelo” smanjenje iznosauveÊanja otpremnine za svaki puni mjesec sudjelovanja u Domovin-skom ratu sa 525 na 300 kuna, Ëime je „devalvirana” vrijednost uËeπÊau Domovinskom ratu. Od takve su se odluke dosada ustruËavali svi do-sadaπnji ministri obrane, neovisno o politiËkoj opciji kojoj su pripadali -kaæe SSiinniiππaa KKuuhhaarr, tajnik Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika RH.

No, kao πto je veÊ reËeno, ova odluka nije jedina koja je zasmetalaSDLSN, nego i zaposlenice MORH-a.

Neusklaene otpremnineNaime, u najnovijoj je Odluci ostavljena na snazi odredba koja od do-

bivanja otpremnine u iznosu od 65 posto njegove prosjeËne plaÊe ispla-Êene u posljednja tri mjeseca za svaku godinu staæa provedenu u sus-tavu obrane i dræavnoj sluæbi iskljuËuje æene koje prema prijelaznimodredbama Zakona o mirovinskom osiguranju ispunjavaju uvjete za sta-rosnu mirovinu.

- To znaËi da muπkarac koji se „izdvaja” iz sustava obrane ima pravona 65 posto plaÊe za svaku godinu provedenu u sustavu MORH i OS-RH i 300 kuna za svaki mjesec sudjelovanja u Domovinskom ratu svedo svoje 65 godine æivota, dok æena to pravo ima u 2013. godini samodo 60 godina i 9 mjeseci æivota, iz Ëega proistjeËe ne samo to da tak-vo rjeπenje diskriminira æene u Ministarstvu obrane, nego i da je ono„racionalnije” za ovo dræavno tijelo kao poslodavca, jer æena u sustavuobrane ima manju „financijsku” vrijednost kada su u pitanju otpremni-ne i kao takva predstavlja manji fiskalni teret i „poæeljan” izbor pri oda-biru viπka zaposlenih - kaæe Kuhar.

- Sindikat podsjeÊa da je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolovasvojim upozorenjem i preporukom od sijeËnja ove godine prethodnuOdluku ocijenila sljedeÊim rijeËima: „model poticajnih otpremninaMORH-a predstavlja izravnu diskriminaciju temeljem spola suprotnujamstvu jednakih plaÊa za rad jednake vrijednosti æena i muπkaraca”, alinakon toga nije uslijedila njezina korekcija, odnosno usklaivanje s an-

tidiskriminacijskim standardima koje je Hrvatska usvojila, veÊ ju je minis-tar KotromanoviÊ ovom posljednjom verzijom i dodatno osnaæio. Naovakvu je odluku pravobraniteljica reagirala i proπle godine u svom Iz-vjeπÊu Odbora za ravnopravnost spolova, a na raspravi o Godiπnjem iz-vjeπÊu o spremnosti obrambenog sustava, provoenju kadrovske politi-ke i ukupnom stanju u OSRH za 2011. godinu - podsjeÊa Kuhar izraziv-πi zadovoljstvo na promptnost Ureda pravobraniteljice u ovome sluËa-ju.

Poseban problemOsim Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, MORH-a,

PuËkog pravobranitelja te Ministarstva uprave, SDSLN je o ovoj odlucijoπ 12. travnja 2012. godine obavijestio i predsjednika RH IIvvuu JJoossiippoovvii--ÊÊaa od kojega je isti dan dobio odgovor kako Êe razmotriti “postoji li dis-kriminacija te o tome razgovarati s nadleænim ministarstvima”, a kadasu ga obavijestili da je pravobraniteljica potvrdila diskriminaciju, nikakavodgovor viπe nisu dobili.

- Svjesni smo da Ured pravobraniteljice ne moæe uËiniti viπe negoπto je uËinio. Njezino upozorenje i preporuka na gotovo 20 stranicaima vjerodostojnost i trebalo bi biti temelj buduÊih odluka nadleænih- komentira Kuhar pojasnivπi kako se racionalizacija odnosi veÊinomna osobe zaposlene u usluænim djelatnostima, a πto se uglavnom iodnosi na æene.

- ReËeno je kako Êe tim zaposlenicima umjesto uzimanja otpremnineposao biti osiguran u trgovaËkom druπtvu Pleter usluge koje je dræavai osnovala kako bi zbrinula zaposlenike koji su viπak u MORH-u i SORH-u. No, niπta od toga nije sigurno buduÊi da u PLETERU tvrde kako zanjih to predstavlja problem buduÊi da su predmetom preuzimanja i onizaposlenici za Ëijim profilom u PLETERU ne postoje potrebe, a zbog Ëe-ga se dolazi do otpuπtanja zaposlenih na odreeno vrijeme. Dakle, toje “golub na grani” i zaposlenici MORH-a bi u tom sluËaju radije uzeliotpremninu jer im ova moguÊnost nije sigurna - pojaπnjava Kuhar.

S obzirom da je odluka dostavljena samo dan prije Dana æena, u Sin-dikatu se pitaju, mogu li se u jednom dræavnom tijelu promovirati anti-civilizacijski i diskriminirajuÊi standardi i uæiva li ministar koji ih predlaæepodrπku Vlade, Ëiji je predsjednik ZZoorraann MMiillaannoovviiÊÊ u Ëestitci za Meuna-rodni dan æena napisao: „Naæalost, joπ uvijek dolazi do nepravdi i krπe-nja æenskih prava, pogotovo u radnom okruæenju. Vlada Republike Hr-vatske odluËna je promijeniti takvo stanje i ustrajati u zaπtiti æenskih pra-va na svakom podruËju”.

- Ako je takvo rjeπenje prvi put promaklo pozornosti Vlade, moædaovaj puta ipak ne bi trebalo - zakljuËio je Kuhar.

MMaajjaa CCeelliinngg CCeelliiÊÊ

OOttpprreemmnniinnee kkoojjee ddiisskkrriimmiinniirraajjuu ææeenneeDiskriminirane æene i obezvrijeena vrijednostsudjelovanja u Domovinskom ratu, trenutna je situacija meu zaposlenicima MORH-a i OSRH-akojima Êe sluæba prestati zbog preustroja ili smanjenja snaga

3300

Dræavna uprava

3311

Sluæbenik zaposlen u kabinetu ministrice kul-ture temeljem njezine diskrecijske ovlasti kan-didat je HNS-a na lokalnim izborima. Jesu litakvim sluæbenicima na prvom mjestu pravilastruke i pozitivni propisi ili stranka i politiËkimecene koji su ih zaposlili?

(SDLSN, 17. svibnja 2013.) „Svaki dræavljanin RepublikeHrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati uobavljanju javnih poslova i biti primljen u javne sluæbe”, stojiu Ustavu Republike Hrvatske.

No, pomalo tvrd i iskljuËiv „stav” Ustava aktualna je vlada„smekπala” uvoenjem kategorije sluæbenika u kabinetu mi-nistra, koji dolaze i odlaze s ministrom, ali za Ëije zapoπljava-nje se ne mora raspisati javni natjeËaj za prijam u dræavnusluæbu.

Dakle, otvorena je moguÊnost za zapoπljavanje kadrova ko-ji su ministrima neophodni kako bi odradili svoj mandat kakosu zamislili i vrata svojih kabineta otvorili struËnim ljudima ko-je poznaju i u Ëijem se okruæenju osjeÊaju kao kod kuÊe.

Jer vrijeme na vlasti brzo leti, a koga Êeπ zaposliti u svommalom duænosniËkom gnijezdu ako ne one Ëije kvalitete veÊpoznajeπ iz svog prethodnog politiËkog, graanskog ili podu-zetniËkog æivota.

Ako ne bude prijevremenih izbora, sluæbenici kojima su ta-ko otvorena vrata ministarskih kabineta mogu raËunati da Êeu njihovom druπtvu provesti najmanje Ëetiri, u sluËaju ponov-nog osvajanja vlasti i osam godina, a nije zanemariva ni Ëinje-nica da Êe u meuvremenu nakupiti neko sluæbeniËko iskust-vo, za razliku od graana koji su osueni na javne natjeËajeza posao u dræavnoj sluæbi.

Tako je i aktualna ministrica kulture, AAnnddrreeaa ZZllaattaarr VViioolliiÊÊ,u svom najuæem radnom okruæenju zaposlila poznate i pa-metne ljude, na mjesto glasnogovornice ministarstva dugo-godiπnju suradnicu Ëasopisa ZAREZ, (u kojem je aktualnaministrica bila urednica) NNaattaaππuu PPeettrriinnjjaakk, a na mjesto sav-jetnika u kabinetu diplomiranog ekonomistu DDaammiirraa KKiissiiÊÊaa,koji se ovih dana, ukoliko se radi o istoj osobi (u suprotnomse ispriËavamo), pojavio na kandidacijskoj listi Hrvatske na-rodne stranke, kao nositelj kandidacijske liste za izbor Ëla-nova VijeÊa Mjesnog odbora 39. VeslaËko naselje u Zagre-bu.

Na istoj listi na kojoj je Damir KisiÊ nositelj, nalazi se i VVee--rriiccaa BBrroozzoovviiÊÊ--KKiissiiÊÊ, navedena kao stanarka u VeslaËkoj ulici2 kao i Damir KisiÊ, πto moæe, ali i ne mora biti sluËajnost.

Ukoliko pak ime i prezime Damira KisiÊa upiπete u internet-sku traæilicu, naiÊi Êete na zgodan tekstiÊ, koji glasi:

„Liberali su apsolutno legalisti i legitimisti. Kada zakoni ni-su realni, obaveza nam je o tome progovoriti“, kazao je RRaa--ddiimmiirr »»aaËËiiÊÊ predsjednik HNS-a na seminaru PolitiËke akade-mije o strateπkom politiËkom planiranju nadovezujuÊi se napredavanje politiËkog analitiËara Davora Gjenera o liberalno-demokratskim temama vezanim za lokalne zbore. Iz Grada

Zagreba seminaru su prisustvovali MMaarriijjaa DDuulljjkkoovviiÊÊ,, HHrrvvoojjeeKKookkoottoovviiÊÊ,, NNeennaa HHaakk i DDaammiirr KKiissiiÊÊ..

Ako su Damir KisiÊ u Ministarstvu kulture i ovaj na listi HNS-a isteosobe, bilo bi interesantno doznati odrauje li gospodin KisiÊ trenut-no svoj sluæbeniËki posao jednako gorljivo kao i politiËku kandidaturuili mu angaæman u ministarstvu podrazumijeva i politiËko djelovanje.

Sadaπnja glasnogovornica Ministarstvakulture u ZAREZU je pisala o vatikan-sko-desniËarskim zavjerama i nadala seobrani Zakona o radu. Meutim, posaoje dobila upravo politiËkim dekretomvlasti koja je sruπila odredbu o pro-duæenoj primjeni kolektivnih ugovora uZOR-u zbog koje se provodio referendumo kojem je pisala. Je li posao u dræ-avnoj sluæbi dobila zato πto jestruËnjak ili zbog ovakvih tekstova?

Dræavna sluæba po mjeri vlasti

3322

A ako pak uguglate ime VVeerriiccaa BBrroozzoovviiÊÊ--KKiissiiÊÊ, pojavljujese tekst sljedeÊeg sadræaja: „Tribina „Preventivom do zdrav-lja“ odræana je u organizaciji HNS-ovog ogranka VeslaËkonaselje u prostorijama istoimenog mjesnog odbora. Uvod-no izlaganje i prezentaciju izloæila je Verica BrozoviÊ KisiÊ,dr. med. koja je navela kljuËne rizike koji utjeËu na zdravlje,a to su: poviπeni krvni tlak, obiteljska anamneza, muπkarciiznad 45, puπenje, uz napomenu dodatnih Ëimbenika kaopoviπeni kolesterol, debljina i æene nakon menopauze.“ Da-kle, ukoliko se ne radi o nevjerojatnom spletu okolnosti i za-mjeni likova, oËito je da se u dræavnoj upravi uvijek moæenaÊi posla za struËne ljude, a posebno one koji su poznationima koji im daju sluæbeniËki posao.

Pri tome se izbjegava zamka pretpostavljene impersonal-nosti dræavne sluæbe, buduÊi da se ovakvim zapoπljavanjemstvara sluæbeniËka kasta koja svoj posao podjednako dugu-je struËnim kvalitetama koliko i Ëinjenici da su ga dobili „ak-tom milosra” politiËkog poslodavca s kojim su uπli u dræav-nu sluæbu i s kojim bi iz nje trebali otiÊi (ovo zadnje tek setreba dogoditi).

Je li ovakva kombinacija struËnosti i politiËke podobnostinajsretnije rjeπenje za pretvaranje dræavnu uprave u kvalite-tan i uËinkovit servis graana?

Sadaπnja vlast oËito misli da jest.HoÊe li u sluËaju nezakonitog naloga od strane poslodav-

ca takvi sluæbenici djelovati po pravilima struke i pozitivnimpropisima?

Teπko, ali moæda vlast na to i raËuna...SS.. KKuuhhaarr

(SDLSN, 10. travnja 2013.) U Zagrebu je 5. travnja 2013. go-dine odræana sjednica Odbora pravosua na kojoj se raspravlja-lo o problemima u pravosuu.

Odbor je zakljuËio da Ministarstvo pravosua ne poduzimaniπta da bi rijeπilo nagomilane probleme koji godinama tiπte za-poslenike u pravosuu. UnatoË malim plaÊama koje debelo za-ostaju od republiËkog prosjeka, posegnulo se za joπ jednim ne-opravdanim rezanjem primanja sudskih sluæbenika.

ZakljuËeno je da je potrebno u Uredbi o nazivima radnih mjes-ta u dræavnoj sluæbi u Ëlanku 9. pod opÊim i administrativnimposlovima utvrditi novo radno mjesto „administrativni referent -upisniËar” s koeficijentom 0,844.

Obrazloæenje za predloæenu izmjenu Odbor nalazi u Ëinjenicida je radno mjesto administrativni referent-upisniËar reguliranoSudskim poslovnikom, Pravilnikom o sudskim sluæbenicima i na-mjeπtenicima (NN 55/01), Pravilnicima o unutarnjem redu, a vr-lo Ëesto i godiπnjim rasporedom poslova. Evidentno je da sudskisluæbenici-upisniËari, ne postoje jedino u Uredbi o nazivima rad-nih mjesta i koeficijentima sloæenosti poslova u dræavnoj sluæbi.

Nadalje, Odbor predlaæe da se u Ël. 10. Uredbe o nazivimaradnih mjesta i koeficijentima sloæenosti poslova u dræavnoj sluæ-bi, gdje su utvreni jedinstveni nazivi radnih mjesta u dræavnimodvjetniπtvima, pod opÊim i administrativnim poslovima utvrde

nova radna mjesta -administrativni referent. dræavno-odvjetniËkizapisniËar s koeficijentom 0,844 -administrativni referent upisni-Ëar s koeficijentom 0,844 -dræavno-odvjetniËki zapisniËar-daktilo-graf s koeficijentom 0,795.

Obrazloæenje za predloæenu izmjenu je da su se znatno promi-jenili poslovi daktilografa u Dræavnim odvjetniπtvima tj. postali susloæeniji, opseæniji, a samim time nema niti potrebe za razliËitimkoeficijentima u odnosu na daktilografe u sudovima.

Odbor upozorava Ministarstvo na teæak poloæaj dræavnih sluæ-benika i namjeπtenika u pravosuu, te poziva da se poduzmukonkretne mjere na poboljπanju teπkih æivotnih uvjeta svojih za-poslenika, koji obavljaju vrlo odgovorne poslove.

DDaarrkkoo LLeessaarr

OODDBBOORR PPRRAAVVOOSSUU––AA SSDDLLSSNN

NNiittkkoo nnee rrjjeeππaavvaa nnaaggoommiillaannee pprroobblleemmee zzaappoosslleenniikkaapprraavvoossuuaa

Dræavna uprava

Piπe: Linda DraπkiÊ Perak(VE»ERNJI LIST, 5. travnja2013.) Dræavna geodetska

uprava od svojih je sluæbenika juËer zatraæilada „obavezno “ reklamiraju ukoliko im plaÊaza oæujak nije umanjena za tri posto, odnos-no ukoliko je umanjenje manje od tri posto iliim je isplaÊena veÊa plaÊa od dosadaπnje.

Preduvjet za isplatu plaÊe po novim sma-njenim koeficijentima, kako piπe u obavijesti,moæe se provesti tek nakon πto se o visini pla-Êe za svakog sluæbenika donese odgovaraju-Êe rjeπenje o plaÊi, a to se u Dræavnoj geodet-skoj upravi joπ nije dogodilo, premda ju na toobvezuje i Zakon o dræavnim sluæbenicima iKolektivni ugovor za dræavne sluæbenike i na-mjeπtenike, koji izrijekom navode da se o pra-vima i obvezama dræavnih sluæbenika odluËu-je u upravnom postupku, te se o odluci dono-si rjeπenje s poukom o pravnom lijeku.

Stoga je takvo umanjenje plaÊe za oæu-jak u konkretnom sluËaju nezakonito iutuæivo, smatraju u Sindikatu dræavnih i lo-kalnih sluæbenika i namjeπtenika, a pozivda eventualni pogreπni obraËun plaÊe sluæ-benici sami provjere ciniËan je i neprofesio-nalan, no pokazuje u kojoj mjeri Vladina

odluka o smanjenju koeficijenata predstav-lja „silovanje” pravnog poretka, navodi seu priopÊenju. Tamo, pak, gdje rjeπenja nisuni donijeta, plaÊe se mogu isplaÊivati samoprema postojeÊim rjeπenjima o plaÊi, a unjima su utvrene prema starim koeficijen-tima, te Êe Sindikat stoga i plaÊe koje su is-plaÊene prema rjeπenjima, ali retroaktiv-nom primjenom koeficijenata i plaÊe koje

su isplaÊene bez donoπenja rjeπenja, ospo-ravati pred sudovima, a to bi dræavu moglokoπtati puno viπe od „uπtede” koju su pos-tigli umanjenjem koeficijenata, navodiglavni tajnik Sindikata SSiinniiππaa KKuuhhaarr.

No, kad se vlast ponaπa po onoj „dræi vodudok majstori ne odu”, onda se dogaaju iovakve stvari. Samo da predugo ne ostanu pada poslije njih ne nastane potop.

(Dnevno.hr, 1. travnja2013.) Prvi travnja (Prvi

April) jedinstvena je prilika za sve nas da ne-koga dobro “zeznemo”, a koriste je i brojnidomaÊi mediji. Na domaÊem online nebuosvanuo je pregrπt bisera, od kojih je za ne-ke odmah jasno da nisu istiniti, dok drugipak na trenutke izazivaju i odreene sum-nje. Pa, pogledajmo ih.SDP-ov sastanak u Kumrovcu

Na Prvi April nije zaboravio Sindikat dræavnihi lokalnih sluæbenika i namjeπtenika. Na svomwebu objavili su priopÊenje kojim javljaju da jeSDP Miranda MrsiÊa - izbacio iz stranke!

- Glavni odbor SDP-a na danas odræanomplenumu u Kumrovcu donio je povijesne od-luke kojima se ova stranka vraÊa svojim kori-jenima - samoupravljanju i udruæenom radu.Pored odbacivanja doktrine neoliberalizmakao „guje u socijaldemokratskim njedrima”,kako je vladajuÊu globalnu ideologiju u na-

dahnutom govoru slikovito opisao prvi ËovjekSDP-a Zoran MilanoviÊ, najjaËa stranka aktu-alne vlasti iz svojih je redova iskljuËila i dvoji-cu istaknutih Ëlanova, Miranda MrsiÊa i Slav-ka LiniÊa i to zbog revizionizma koji je Mila-noviÊ opisao kao „maligno tkivo koje napadasamu sræ socijaldemokracije - radnika kaotvorca novih druπtvenih vrijednosti i odnosa”.MrsiÊu nije pomogla ni iskrena i skruπenadrugarska samokritika i Ëvrsto obeÊanje daÊe u najkraÊem roku u Zakonu o radu reinsta-lirati neograniËenu produljenu primjenu ko-lektivnih ugovora kao oblika radniËke partici-pacije i druπtvenog dogovora izmeu radnikai vlasnika sredstava za rad, a Slavko LiniÊ se,oËito dobro informiran o predstojeÊoj sjeËiglava u SDP-u, nije ni pojavio u Kumrovcu.Kako saznajemo, produæio je svoj kratki od-mor u Dubaiu na neodreeno vrijeme i ne ka-ni se vratiti u zemlju, a sa sobom je ponio ifiskalnu blagajnu. SDP viπe nikad neÊe, obe-

Êao je MilanoviÊ, radnike ostaviti na cjedilu.Je li pri tome mislio na burzu, pokazat Êe seubrzo - naπalio se Sindikat. Njegov tajnik Sini-πa Kuhar poruËio je da “svake godine nasvom webu objavljuju prigodnu prvoaprilskuπalu, a kako se HDZ u posljednje vrijeme vra-tio Tumanovoj ostavπtini, red je podsjetiti ina radniËke korijene SDP-a”.

3333

„„JJAAVVIITTEE SSEE““

RRaaddnniiccii ttrreebbaajjuu „„rreekkllaammiirraattii““ aakkoo iimm ppllaaÊÊaa nniijjee ddoovvoolljjnnoo uummaannjjeennaa

MMrrssiiÊÊ ii LLiinniiÊÊ lleettee iizz SSDDPP--aa,, zziimmaa ddoo kkrraajjaa ssvviibbnnjjaa,, aa AAppppllee ddoollaazzii uu HHrrvvaattsskkuuProËitajte kakve su prvotravanjske πale servirali domaÊi online mediji

3344

„Siromaπtvo je glavni uzrok konfli-kata u druπtvu, poveÊanog brojarazvoda, problematiËnih brakova.Pogledajte samo nemoguÊnost dase mladi zaposle ili koliko ljudi osta-je bez posla kako se kome svidi jernema kvalitetne pravne zaπtite. Lo-giËno je da u takvoj situaciji strada

obitelj. A s novim propisima o radu,koji joπ viπe toga stavljaju na teretpojedinca, bit Êe joπ gore“, kaæeMarija StojeviÊ, viπa struËna savjet-nica za poslove meunarodne prav-ne zaπtite djece i obitelji u Ministar-stvu socijalne politike i mladih, od-govarajuÊi na pitanje kako je mogu-

Êe da Hrvatska ima kvalitetne propi-se o zaπtiti obitelji, a Ëesto smo svje-doci velikih problema u praksi nakoje sustav, ponekad se Ëini, jedno-stavno ne moæe odgovoriti.

„Pogledajte programe zapoπljava-nja koje sufinancira dræava: poslo-davci dobiju novac za zapoπljavanje

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH LIPANJ 2013.

U poplavi medijskih napisa o dræavnoj upravi i njezinim sluæ-benicima kao druπtvenim nametnicima i “æderaËima” prora-Ëunskog novca, Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-mjeπtenika Republike Hrvatske odluËio je o tome πto i kako

rade dræavni sluæbenici i namjeπtenici progovoriti iz perspekti-ve zaposlenika dræavne uprave.

Kako naπ diskurs ne bi bio pristran i subjektivan pomoglanam je dugogodiπnja novinarka Vjesnika MMaarriijjaannaa MMaattkkoovviiÊÊ,

koja Êe u novootvorenoj rubrici “Dræavna sluæba iz pera Mari-jane MatkoviÊ” pisati o dræavnoj sluæbi vienoj “oËima” dræav-

nih sluæbenika i namjeπtenika, a æelja nam je da se krozove “ispovijedi” zaposlenika rasporeenih na razliËitim

radnim mjestima u dræavnim tijelima javnosti pruæi moguÊ-nost uvida u rad dræavne uprave bez unaprijed zadanih nega-tivnih konotacija.Æelja nam je da svakoga mjeseca o poslovima svoga radnogmjesta, profesionalnim iskustvima i sebi samima “progovore”dræavni sluæbenici i namjeπtenici s podruËja cijele dræavne upravete da tako pokaæemo Ëitav spektar poslova i radnih mjesta udræavnoj sluæbi.U ovom broju razgovarali smo sa sluæbenicama Ministarstva soci-jalne politike i mladih, Marijom StojeviÊ, Jasminom OstojiÊ i ©tefi-com UbojËiÊ, kojima ni pomalo gorka sluæbeniËka iskustva nisuugasila iskru zbog koje rade svoj posao, a to je pomoÊ ljudima.

UU ddrrææaavvnnoojj sslluuææbbii ssttaallnnoo nnaa ppooËËeettkkuu ii uuvviijjeekk oonnoo ππttoo ssttee rraaddiillii ddoo ssaaddaa -- nnee vvaalljjaa

3355

radnika, a da im nije cilj novo zapoπ-ljavanje i kada iskoriste mjeru neÊeih zaposliti, iako se na taj naËin pos-lodavcima omoguÊuje zarada. A ka-ko se jedna mlada osoba koja radiza 1600 kuna, uz plaÊene doprino-se - i tako niπta ne koπta poslodavca- moæe odluËiti na brak i krenuti u æi-vot? Kako uzdræavati dijete? Jer...mladi su ti koji dobivaju djecu, zarne?! ©teta je πto smo i u tom seg-mentu potpuno zanemarili demo-grafsku politiku. I uopÊe, u veÊinisustava, zanemarujemo demograf-sku politiku, a ona bi se trebalaprovlaËiti kroz veÊinu dræavnih mje-ra“, kaæe naπa sugovornica.

Jednako kao i druge dvije sugo-vornice iz Ministarstva socijalne po-litike i mladih - Jasmina OstojiÊ i ©te-fica UbojËiÊ - s kojima smo odluËilirazgovarati za ovaj broj Sindikalnoglista, vrlo je kritiËna te vrlo jasno iotvoreno o tome govori, no iz svakereËenice zapravo se moæe iπËitati lju-bav prema poslu i æelja da se kroznjega uËini neπto korisno za druπtvoi dræavu.

Naπe dame zapravo su nas izne-nadile s koliko snage govore o suπ-tinskim problemima dræavne upravei koliko nade ulaæu u to da Êe njiho-ve reËenice potaknuti i druge da seo tome poËne govoriti πto viπe, ka-ko bismo poËeli traæiti rjeπenja da sesituacija promijeni, stoga ih zato do-nosimo u zajedniËkoj priËi, Ëiji binaslov slobodno mogao biti „Æenemogu promijeniti svijet“.

Velika je odgovornost, kaæe Mari-ja StojeviÊ, znati da radite posao nazaπtiti prava djece i obitelji na teme-lju kojega bi njeni kolege u centrimaza socijalnu skrb, direktno na tere-nu, trebali moÊi pomagati ljudima. Iodmah dodaje kako je najveÊi teretupravo na njima.

„Toliko je prekrasnih ljudi koji sljubavlju rade svoj posao, no sve jeviπe problema i potrebe za njiho-vom reakcijom ali oni to jednostav-

no ne stiæu pokriti, a ne bi uspjeli,moæda, niti da se mogu klonirati“,kaæe Marija.

Nismo svjesni toga koliko se dru-πtvo promijenilo, dodaje. Nekadasmo dobar dio problema rjeπavalikroz svojevrsni rad socijalnih radni-ka u industriji, buduÊi da je svakaveÊa tvornica imala svog socijalnogradnika. Na toj se razini donosilorjeπenja za one koji su imali proble-ma s alkoholom, obiteljskim proble-mima, onima koji su trebali nekuvrstu lijeËenja ili pomoÊi, kao istambeni problemi obitelji te suradnici u centrima na terenu imaliposla uglavnom sa stvarnom socija-lom, odnosno siromaπnima i isklju-Ëenima iz druπtva.

„Sada centri za socijalnu skrb pok-rivaju sve - od onih koji imaju mate-rijalnih problema i trebaju novËanupomoÊ, do onih koji trebaju nekuvrstu savjetovanja, bolesnih kojimatreba lijeËenje ili invalida“, kaæe.

„I mi u Ministarstvu Ëesto osjeÊa-mo koliko nas posao u socijali troπi,moæete zamisliti onda koliko je sa-gorijevanja na poslu u centrima zasocijalnu skrb. Na æalost, unatoË to-me, nemamo izgraen sustav ka-drovske politike koji bi sadræavaomodele promjene posla svakih ne-koliko godina, kako bi se Ëovjek ma-lo maknuo od nekih stvari i obnoviobaterije“, kaæe Jasmina OstojiÊ, viπastruËna savjetnica na poslovima zazaπtitu osoba s mentalnim oπteÊenji-ma.

Jasmina je u 21 godinu rada udræavnoj sluæbi magistrirala na psihi-jatriji, a trenutno je na doktoratu ikaæe kako je to bio njen naËin obra-ne da „ne proπvika na poslu“. No,rad na sebi, πto se posla tiËe, nije jojse puno „isplatio“. Svoj magisterij idoktorat sama je platila, no istiËekako ipak postoji razumijevanje zaone koji se æele usavrπavati pa kadato moguÊnosti dozvoljavaju, Minis-tarstvo plaÊa obrazovanje.

„Ne postoji sustav poticaja krozkoji bi se, na primjer, ljudi usmjera-vali u usavrπavanje u onim podruËji-ma u kojima nam nedostajestruËnjaka. Tek ako æelite i samoni-nicijativno to zatraæite, moæete ima-ti priliku za uËenje i napredovanje utom smislu. Meni je to donijelo veli-ko osobno zadovoljstvo“, istiËe na-πa sugovornica. U meuvremenu,radila je kao naËelnica Sluæbe zarazvoj sustava socijalne skrbi i odpoËetka do kraja pregovora za ula-zak Hrvatske u Europsku uniju bilau timu koji je radio na njima, a Ëes-to joj se Ëini da je - stalno na poËet-ku.

„Sa svakom promjenom vlasti kre-Êemo ispoËetka“, odgovara na pita-nje zaπto se „obiËnim graanima“ponekad Ëini da je dræavna upravatroma i mijenja se u skladu s potre-bama druπtva.

„Kad god se mijenja vlast, mi gu-bimo vrijeme jer svaka vlast prvih

MMaarriijjaa SSttoojjeevviiÊÊ

godinu dana vlasti potroπi na kadro-viranja, spajanja i razdvajanja sluæbi,premjeπtanja odjela. Ako uzmete uobzir da sve to prati i fiziËko seljenjeljudi, kao i potreba da se pravno re-guliraju novi statusi, jasno vam jekoliko to vremena oduzima“, kaæe.U zadnjem seljenju, na primjer, biloje ljudi koji su po mjesec dana Ëeka-li da im spoje raËunala, pa se i po-sao radio usporeno. I svaki put ispo-Ëetka, kaæu naπe sugovornice, preis-pituje se sve ono πto je napravljenodo sada, poËevπi od ustroja Minis-tarstva do suπtine posla.

„Na æalost, najËeπÊe kreÊemo odtoga da niπta πto smo radili do sadane valja i sve postavljamo nanovo, asve vrlo Ëesto zavrπi tako da stvarivraÊamo na poËetak“, kaæe Jasmi-na.

Jedan od primjera za to je i ocje-na koju smo nedavno dobili od kon-zultanata vezano uz deinstituciona-lizaciju domova socijalne skrbi, iakosmo o tome poËeli razgovarati joπkrajem 90-ih godina proπlog stolje-Êa i zapoËeli raditi na njemu 2000. i2001. godine, kada se i intenzivnijekrenulo u taj proces.

„U 21 godinu rada u dræavnojsluæbi svako malo sam se vraÊala napoËetak i mogu reÊi da to troπi lju-de. Puno smo posla prekinuli na po-la, jer nova vlast misli da to πto jepostavila bivπa ne valja, da bi se na-kon pola mandata utvrdilo da ipaktreba nastaviti s tim. Donose se no-va pravila koja Ëesto nisu utemelje-na pa imate posla da nekome do-kaæete da nema smisla tako raditipa se onda sve vraÊa na staro. Izgu-bili ste vrijeme, ljudi gube motivaci-ju i zbog toga smo s nekim stvari-ma stalno na pola puta, a moglismo uËiniti puno viπe“, kaæe Jasmi-na.

Ono πto je poseban problem, sla-æu se dame, Ëinjenica je da se sasvakom vlaπÊu mijenjaju ljudi. Nesamo ministri i eventualno njihovi

pomoÊnici, odnosno ljudi na duæ-nosniËkim mjestima, nego i naËelni-ci pa sve do ljudi po centrima za so-cijalnu skrb i domovima socijalneskrbi, u kojima bi osnova za imeno-vanje ipak trebala biti prvenstvenostruka. Ljudi dolaze na funkcije beznatjeËaja, Ëak i bez internih natjeËa-ja na kojima bi se trebala traæitistruËnost, ne prima se i ne imenujepo struËnosti i znanju pa se takouruπava i kvaliteta sluæbe. Mijenjase opseg poslova i uvode nelogiËnimodeli pa po tome mijenja sustavplaÊa, a ima situacija da se opsegposla koji je do tada radio jedanËovjek podijeli na 3 odjela i otprilike12 ljudi. I sve to dodatno demotivi-ra ljude.

Ako se ne æelite baviti politikom,onda ste na nekom savjetniËkommjestu ili kao naËelnik sluæbe dosti-gli svoj maksimum, a stalno vraÊa-nje na poËetak Ëini da jednostavnoprestanete gurati prema naprijed,

objaπnjavaju naπe sugovornice gdjesu uzroci za dojam o dræavnoj sluæ-bi kao sustavu koji ne funkcioniradobro.

„Oko 12 godina sam radila iusavrπavala se kao πef kadrovske ipravne sluæbe u proizvodnoj djelat-nosti, stoga sam zaËuena kadrov-skom politikom kojom se na razinudræavne sluæbe prima veliki broj pri-pravnika i vjeæbenika kao i ljudi ne-odgovarajuÊe struËne spreme. Ipakje rijeË o poslu za koji morate imatii odgovarajuÊu struku i odreeno is-kustvo, a ne Ëovjeka koji uËi ispoËet-ka, a i kad ga struËno osposobiπ zarad ne ostaje u ministarstvu“, istiËeMarija StojeviÊ.

„U mojih 37 godina staæa, 18 go-dina sam u Ministarstvu i mogu reÊida su gotovo svi πefovi do sada ma-nje-viπe znali o poslu manje negoja“, kaæe ©tefica UbojËiÊ, donedav-no administrativna referentica usluæbi koja se bavi zaprimanjem iz-meu ostalog i prituæbi graana ikorisnika u socijali. Rjeπenjem Minis-tarstva njen radni odnos prestao jesamo nekoliko godina do mirovine.

„Ponekad πef koji nije upoznat sdetaljima posla ne mora biti pro-blem, kad radite s nekim tko touvia i stalo mu je da posao budeobavljen kako treba i na vrijeme, pami pokloni povjerenje, no u nekimsituacijama morate poËeti od togada objaπnjavate nekome kako radi-mo i borimo se za to da posao oba-vi kvalitetno, πto je vrlo teπko“,kaæe. Na æalost, kao i u bilo kojojdrugoj situaciji u æivotu, rijetki suoni koji sluπaju kritiku i prihvaÊajusavjet, a posao je sve opseæniji .

„Ljudi se, Ëini mi se, u zadnje vrije-me sve viπe æale. Neπto od toga jeopravdano, mnogo toga i nije, sviimamo svoje greπke i mane. No,imam osjeÊaj da je puno onih koji sejavljaju zato πto se osjeÊaju bespo-moÊni“, kaæe naπa sugovornica.Njen posao je uvijek vrlo sliËan:: pri-

3366

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH...Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ

JJaassmmiinnaa OOssttoojjiiÊÊ

3377

πtenika RH...Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH Sindikat dræavnih i lokalnih sluæben

tuæba, zamolba, oËitovanje, zahtjevzaprima se u pisarnici, koja ju morazavesti te proslijediti u upravu, u od-jel na obradu.

„Poæeljno je poznavanje savjetni-ka i njihovog djelokruga rada kakobi se skratilo vrijeme rjeπavanjapredstavki.. Nastojim upoznati sav-jetnike pojedinih odjela koji su za-duæeni za odreeni problem sa sva-kom prituæbom, kako bismo se usu-glasili oko odgovora i onda ga pri-premam za dostavu u rad. Vrlo Ëes-to, radnih zadataka u socijali je toli-ko da se mora rjeπavati i nakon rad-nog vremena, pa Ëak i nositi kuÊi dabi bili zavrπeni“, kaæe naπa sugovor-nica. Pomalo u πali dodaje kako jezbog krive percepcije na taj naËinjednog graanina, koji je do tadatakoer mislio da ljudi u dræavnojupravi po cijeli dan samo premeÊupapire, uspjela razuvjeriti u to dadræavni sluæbenici ne rade niπta.

„Dogodilo se da sam ostala raditiusred noÊi, pa je moj brat vidiosvjetlo i tek tada shvatio koliko pos-la ponekad imam te da i mi u dræav-noj upravi itekako radimo ponekad ina πtetu vlastitog zdravlja i obitelji“,kaæe ©tefica.

MMaarriijjaa:: PPooeezziijjaa ii sslliikkaannjjee ËËiinnee mmee ssrreettnnoomm„Kad mi doe inspiracija napiπem

pjesmu i bavim se slikanjem. Um-jetnost je najbolji oblik psihoterapi-je. Iznjedriπ iz sebe lijepe i ruænemisli, tamne i svijetle boje i lijepose opustiπ.“, kaæe Marija StojeviÊna pitanje Ëime se bavi u slobodnovrijeme i kako puni baterije kojepotroπi na poslu. Dodaje kako imaprekrasnu obitelj i divne ljude, su-radnike u poslu, tako da usput bu-de i smijeha i πale pa i to pomaæeda Ëovjek izdræi sve πto mora. Svo-jim kolegama Ëesto posveti pjesmuvezanu uz posao, odnosno kao za-hvalu za prekrasnu suradnju koja juispunjava.

DDooppjjeevvaannii mmiirriiss kkiiππee(Kolegicama na poslu)Sve viπe zatvara srce uokvire uma.I miris kiπedoæivljen preπuti.U æuti umor spisasakrije radost puti,u kruti registarljudskih sudbina.

Samo kadikad,u stanci, uz kavuzanjiπe vrbike iz rodnog selai djevojaπtvo u velikom gradu,kao da se pravdaπto mladost ima uspomenei πto se u sjene danauvlaËi blaga svjetlost.

(Marija StojeviÊ)

JJaassmmiinnaa:: ©©ttrreebbeerriiccaa kkoojjaa jjee pprreeππiiππaallaa ssiinnaa „Moj sin sad ima 16 godina i nat-

jeËemo se u πtrebanju: on u πkoli, jaza ispite na doktoratu i dobro miide, mislim da sam ga preπiπala“, πa-li se Jasmina. Kaæe da oboæava uËi-ti, stjecati nova znanja i πiriti vidike.Oboæava knjige i puno Ëita, a velikastrast su joj putovanja. „Volim glaz-bu jako me vesele druæenja s obite-lji i prijateljima, jer nam Ëesto budeveselo. To me ispunjava “, kaæe na-πa sugovornica. U slobodno vrijeme,dodaje, bavi se i sadnjom cvijeÊa, aza podizanje raspoloæenja i pozitiv-nu energiju zasluæan je i psiÊ koji juveselo doËeka na vratima kad sevrati kuÊi.

©©tteeffiiccaa:: VVoolliimm kkaadd ssttiiggnnee mmaaiill,,ttaakkoo zznnaamm ddaa jjee ËËoovvjjeekk ddoobbrroo„Na æalost, majka mi je trenutno

bolesna, nepokretna, pa zapravo inemam vremena za neπto drugo ne-go da budem uz nju i njegujem ju.Nije teπko - imam sam prekrasnumajku, koja je bila i prijateljica i pod-rπka i poticaj, pa bi bio grijeh ne vra-titi joj to sada“, kaæe ©tefica. U zad-nje vrijeme poËela je sreivati knji-ge, da vidi koje treba proËitati po-novo, a koje moæe nekome pokloni-ti. „I volim slati ljudima mailove, jerkad mi ih vrate, znam da su dobro ida je sve u redu. Ako se netko nejavlja dulje vrijeme, bude mi æao,brinem da se nije neπto loπe dogodi-lo. Nekoga i nazovem, da vidim ka-ko je, no ne volim smetati“, kaæe.

©©tteeffiiccaa UUbboojjËËiiÊÊ

3388

(SDLSN, 14. lipnja 2013.) Zaposleniu splitskoj gradskoj upravi suoËeni suovih dana s najavom rezanja plaÊa.Kaæu nema se, mora se, ali sve Êe bitipo zakonu, propisima i u dogovoru sasindikatima...

A graani koji sve loπije æive od svograda, nezaposleni koji sve manje vjeru-ju u to da Êe se ponovno ili prvi putazaposliti, kao i umirovljenici koji se odgradskih vlasti nadaju boæiÊnicama idodacima na neveliku penziju to Êesasvim sigurno pozdraviti.

Mediji Êe situaciju posoliti priËom oneradu prevelikog birokratskog apara-ta, stranaËkim kadrovima koji primajuplaÊu, a na posao ne dolaze, nerazum-nim pravima u kolektivnim ugovorimapoput regresa, boæiÊnica, toplog obro-ka i svega drugoga πto privatnici viπene isplaÊuju pa valjda zato ne bi treba-lo ni postojati.

Gradske Êe vlasti tako zapoËeti ljutiboj sa ËinovniËkom hidrom i pridobitiprve javne simpatije, ali i alibi za neus-pjehe svojih izbornih programa, koji-ma je glavni cilj ionako bio zbaciti pret-hodnike.

No, za taj boj treba vojska generala,brigadira, bojnika i njihovih poboËni-ka, odnosno dogradonaËelnika, naËel-

nika i njihovih tajnica i posluπnika.Neke Êe regrutirati iz redova na sluæbunovom gospodaru uvijek spremnih„profesionalaca”, kojima svaka vlast sguπtom prepuπta krojenje novih siste-matizacija, lista za odstrel i novih sus-tava plaÊa, u zamjenu za trenutak sla-dostraπÊa zbog povjerene im moÊi.Drugi, koji se neÊe previπe oznojiti, do-Êi Êe iz redova pobjedniËke stranke injezinih saveznica, roaka i prijatelja.Oni Êe se Ëuditi nad zateËenim sta-njem i sami pripremati teren za Ëue-nje onih koji Êe ih naslijediti, vadit Êekosture iz ormara i u njih spremati no-va trupla vlastitih neuspjeha.

Sluæbenici i namjeπtenici Êe pak po-novno sluπati i Ëitati zaπto sve ne valja-ju, zaπto im je svaka plaÊa prevelika,zaπto bi ËistaËice trebalo “outsourcira-ti” u firmu æene stranaËkog duænosni-ka i Ëuditi se novim starim rjeπenjimakoja Êe ih natjerati da konaËno neπtopoËnu raditi i budu u sluæbi graana itako do novih izbora, na kojima Êe po-bijediti bolji, ljepπi ili samo lui kandi-dati za poteπtate i gradonaËelnike.Jer sve se mijenja, samo vlast ostajenevina i Ëista. Barem dok ne izgubi iz-bore...

SS.. KKuuhhaarr

Lokalna samouprava

DDAANN PPOOSSLLIIJJEE LLOOKKAALLNNIIHH IIZZBBOORRAA

Je li rezanje plaÊa jedini program izbornih pobjednika?Sluæbenici i namjeπtenici ponovno Êe sluπati i Ëi-

tati zaπto sve ne valjaju, zaπto im je svaka plaÊa

prevelika, zaπto bi ËistaËice trebalo “outsourcira-

ti” u firmu æene stranaËkog duænosnika i Ëuditi se

novim starim rjeπenjima koja Êe ih natjerati da

konaËno neπto poËnu raditi i budu u sluæbi graana

i tako do novih izbora, na kojima Êe pobijediti

bolji, ljepπi, kovrËaviji, poπteniji ili samo lui

kandidati za æupane, gradonaËelnike i naËelnike

4400

Lokalna samouprava

(SDLSN, 14. svibnja 2013.) U nedjeljusu lokalni izbori. To su izbori na kojimabiramo hoÊe li nam oni koji vedre i obla-Ëe na dræavnoj razini kreirati vrijeme i uæupaniji, gradu ili opÊini, uz moguÊnostizbora razliËitih æivopisnih tipova i tipkikoji viπe ne pripadaju nekoj velikoj poli-tiËkoj opciji, jer lokalno moæeπ biti i svojigraË.

Tako moæeπ, ako nisi politiËki avantu-rist, one koji su se dokazali u voenjudræavne politike izabrati da tu istu politi-ku vode u tvom gradu, samo joπ viπe pri-lagoenu tvojim specifiËnim graanskimpotrebama.

Ako ti je Plan21 donio sreÊu i posao ukabinetu ministra, dræavnoj tvrtci ili je fir-ma tvoje æene dobila posao za dræavnotijelo, normalno je da Êeπ glasati zastranke koje su ga donijele i primijenile utvoju korist.

Ako misliπ da ministar zdravlja ima po-trebne kvalifikacije za „ozdravljenje” Za-greba, glasat Êeπ za njega kao zagrebaË-kog gradonaËelnika i neÊeπ si postavljatinepotrebna pitanja o tome πto taj ËovjekuopÊe æeli i pribojavati se neÊe li mu na-kon pola godine pasti na pamet da sekandidira za ravnatelja baleta HNK ili na-prosto ode na put oko svijeta.

Ako radiπ u dræavnoj ili javnoj sluæbi iVlada ti svaka dva, tri mjeseca oduzme ili„odπkrcne” neko pravo iz kolektivnogugovora i radnog odnosa, smanji plaÊuili te poËasti nekom novom uvredom,normalno je da Êeπ „kukurikavce” birati ilokalno, jer je to jedina garancija da Êeista ruka pravde stiÊi i tvoje kolegice i ko-lege u lokalnoj samoupravi.

Ako si nezaposlen, a vidiπ koliko sestranke na vlasti trude zaposliti te, bezoklijevanja Êeπ svojim glasom doprinijeti

da dobar posao nastave i u tvom gradu.Ako si mlad, a san ti je barem godinu

dana raditi za 1.600 kuna mjeseËno,svoju Êeπ mladost ærtvovati za lokalnimandat onih koji Êe ti to omoguÊiti.

Sve drugo je opasna politiËka lutrija irasipanje glasova...

SS.. KKuuhhaarr

(Grubisnopolje.hr, 4. svibnja 2013.) BBoo--rriiss PPlleeππaa, predsjednik Sindikata dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika u RH iIIvviiccaa AAhhaacc, predsjednik podruænice GradaGrubiπnog Polja toga sindikata s jedne, igrubiπnopoljski gradonaËelnik ZZllaattkkooMMaaeerruuhh kao poslodavac s druge stranepotpisali su danas kolektivni ugovor. UzGrad Bjelovar Grubiπno Polje je time jedi-na lokalna samouprava u Bjelovarsko-bilo-gorskoj æupaniji koja je, i to nakon popri-liËno kratkog vremena od osnutka po-druænice, potpisala kolektivni ugovor sasvojim zaposlenicima.

Osobno mislim da je to pomoÊ svakomtko je na pozicija u kojoj sam ja. Imam is-kustva s granskim sindikatom vrtiÊa, gdjesam imao izuzetno dobru suradnju, gdjesu se i djelatnici izborili za svoja prava ko-ja do toga vremena nisu imali- rekao jeMaeruh.

Boris Pleπa pozdravlja inicijativu i organi-ziranost djelatnika Gradske uprave, ali inavod gradonaËelnika da Êe ugovor bitipomoÊ ne samo njima veÊ i njemu kaoposlodavcu.

-Mi moæemo pomoÊi jer se potpisomugovora utvruju odreeni uvjeti u zado-voljavanju materijalnih prava zaposlenika.Tu je stvar popriliËno jasna: to je dvostrani

akt kojim se jamËe odreena materijalnaprava-kazao je Pleπa, izrazivπi nadu da Êese, za razliku od veÊine sluËajeva kada sepotpisuju aneksi zbog smanjivanja prava,u Grubiπnom Polju potpisivati upravo su-protno, odnosno aneksi za poveÊanje pra-va zaposlenika. Ugovor izmeu ostalogazaposlenicima jamËi sigurnost na raduukoliko oni izvrπavaju svoje radne obveze iosigurava dio materijalnih prava, nekih ko-je do sada nisu uæivali.

-Imat Êemo osiguranje zaposlenika,zatim dodatak da svake dvije godineimamo pravo na specijalistiËke pregledena troπak grada, i ovisno o godinamaradnoga staæa uveÊanje postotka koefici-jenta-kaæe Ivica Ahac, dok se zadræava iveÊina dosadaπnjih materijalnih prava,ako izuzmemo boæiÊnicu i regres, koji ni-su obuhvaÊeni ugovorom, veÊ bi moglibiti predmet nekakvog buduÊeg aneksa.

(Radio Grubiπno Polje)

UUSSUUSSRREETT LLOOKKAALLNNIIMM IIZZBBOORRIIMMAA

GGllaassuujjttee llookkaallnnoo,, mmiisslliittee gglloobbaallnnoo

PPoottppiissaann kkoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorr zzaa GGrruubbiiππnnoo PPoolljjee

4411

Profesionalni vatrogasci

Autor: Igor LasiÊ(Deutsche Welle, 17. svib-

nja 2013.) Kao i svake godine u svibnju, pitanjeje tjedana kada Êe medije preplaviti poæarna ivatrogasna tematika. Duæ cijelog Êe Jadrana, iduboko u zalee, neminovno zaredati desecimanjih i veÊih poæara, a istom Êe na red doÊirasprava o pripremljenosti zaπtitnog sustava zavatrenu ljetnu sezonu. No, da ne bismo i mi pi-sali tek post festum o zgariπtima, odluËili smose za problematiziranje tog kompleksa veÊ sad.

Za sugovornike smo izabrali dvojicu osobitomjerodavnih i po funkcijama istaknutih sudioni-ka vatrogastva u Hrvatskoj. Njihov uvid u teku-Êe stanje svakako je meu najpotpunijima.Pamte se i neke njihove prosudbe nakon povi-jesne tragedije na Kornatima 2007. godine,kad je æivot izgubilo 12 vatrogasaca. Uzrok po-gibije tih ljudi joπ nije razjaπnjen, a viπe indicijaupuÊuje na zataπkavanje.

Nismo uËili od KornataUpadale su tad u oko mnoge neobiËne poje-

dinosti. Primjerice, vojska je netom iza odvoæe-nja unesreÊenih posve zablokirala πire popriπtedogaaja, iako njezine ovlasti u tom sluËaju ni-poπto nisu bile iznad ovlasti redovne policije. Po-tom se nisu lako mogli ustanoviti ni neki drugiodnosi te ingerencije u vatrogasnom sustavu.Naæalost, ne bi se moglo reÊi da je situacija u ve-zi s tim postala znatno bolja.

Osnovna zamjerka i dalje je ista. Sustav nijejedinstven, niti se njime upravlja iz jednog cen-tra. To se tiËe jednako zapovijedanja jedinicamana terenu, kao i financijskog poslovanja; na va-trogastvo se ukupno godiπnje potroπi preko mi-lijardu kuna javnog novca. Ali, gotovo da je ne-moguÊe pobrojati sastavnice na koje se to od-nosi i potroπaËe rasute pod brojnim institucija-ma dræavne i lokalne vlasti.

Vatrogasci trebaju samostalnu vertikalu„Rekao bih da sadaπnja vlast ima generalno

pozitivan odnos prema vatrogasnom sustavu,ali da se nuæne promjene sporo realiziraju. Na-roËito mislim na stavljanje cjelokupne vatrogas-ne organizacije pod jednu kapu, kao ranije”, re-kao je za DW GGoorraann FFrraannkkoovviiÊÊ, predsjednikUdruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske.Dodao je da takva upravna vertikala mora sta-jati tik do premijera, a ne podalje od njega.

Po njegovu miπljenju, glavni bi vatrogasni za-povjednik morao suraivati izravno i samostal-no s kabinetom prvog ministra, umjesto da jepodreen Dræavnoj upravi za zaπtitu i spaπava-nje (DUZS), kao πto je veÊ godinama sluËaj.DUZS okuplja razne sluæbe, pa je vatrogastvo -inaËe, zacijelo najvaænija meu njima - tako sa-

mo jedan od segmenata pod tom upravom. Touvelike oteæava rad vatrogasne organizacije.

NNaaddlleeæænnoo iimm vviiππee mmiinniissttaarrssttaavvaa,, ppoodduuzzeeÊÊaa,, uuddrruuggaaFrankoviÊ smatra da je praktiËki nemoguÊe

kvalitetno financijski poslovati u takvim okol-nostima, gdje se o potroπnji sredstava za Ëitavsustav ne planira niti odluËuje s jedinstvene po-zicije. A osim problema oko financija, dolazi dodrugih poteπkoÊa u funkcioniranju jedinica, veÊi zbog komunikacije koja prolazi viπe razina u vi-πe odvojenih vertikala, da bi se objedinila djelo-vanjem na terenu.

Konkretno, osim DUZS-a koji nadzire profe-sionalne vatrogasne jedinice, Ministarstvo obra-ne je nadleæno za gasiteljske avione, Ministar-stvo unutarnjih poslova za inspekciju opÊenito,dok su dobrovoljna vatrogasna druπtva okuplje-na u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, a svojeovlasti u sustavu imaju i javna poduzeÊa kojagospodare πumama i vodama, itd. Baπ kao dase sustav nastoji umrtviti, a ne pokrenuti.

Nelagoda i strah za æivotSliËno razmiπlja i MMllaaddeenn MMaaggddiiÊÊ, predsjed-

nik Odbora za vatrogastvo u Sindikatu dræavnihi lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH. On nasje takoer podsjetio da niπta nije suπtinski po-boljπano nakon kornatske tragedije pa se Ëak ina suenjima tim povodom - a koja joπ traju -odgovornost prebacuje na pojedince umjestona sustav koji ne uspijeva funkcionirati i koji jenjegove kolege odveo u smrt. „Sustav je nepre-poznatljiv i zato vatrogasci svake godine, pa iove, s nelagodom doËekuju protupoæarnu se-zonu, strahujuÊi za svoj æivot”, svjedoËi MagdiÊte istiËe da unatoË svim obeÊanjima joπ uvijeknije u potpunosti rijeπen niti radno-pravni statushrvatskih vatrogasaca. Nema krovne organiza-cije, a Ëesto nema niti novca za novu vatrogas-nu opremu, jer novca ima samo za plaÊe, ako itoliko.

OpljaËkan vatrogasni novacKad je rijeË o benkovaËkim vatrogascima, pri-

mjerice, novca dugo nije bilo niti za njihove pla-Êe. Dræava im je sjela na raËun jer su njihovipretpostavljeni - navodno, buduÊi da istraga ni-je zakljuËena - pronevjerili viπe milijuna kuna.KritiËni mjeseci su pred nama, ali joπ i viπe prednjima, a teπko je oËekivati da u borbu sa πum-skim poæarima pohrle ljudi koji su tako demoti-virani, ne svojom krivicom.

Valja napomenuti da su (i) vatrogasnim pro-fesionalcima u okviru drastiËnog smanjenja jav-ne potroπnje s proπle na ovu godinu, srezanaodreena primanja po kolektivnom ugovoru. S

druge strane, premijer ZZoorraann MMiillaannoovviiÊÊ nedavnoje poruËio vatrogascima u Zadru da Êe upravooni biti prvi na redu kad jednom dræava budeopet imala novca za poveÊavanje plaÊa, jer supo njegovu miπljenju premalene za takav posao.

Svi su prvi za veÊe plaÊe„Ali, to je isto reËeno i uËiteljima. Vjerojatno

i radnicima u zdravstvu obeÊavaju sliËno. Samo,ne znam tko Êe onda biti drugi, ako smo svi pr-vi”, ironiËno primjeÊuje Mladen MagdiÊ. OnpodsjeÊa da je ove godine vlada prvi put dogu-rala do protupoæarne sezone bez programa ak-tivnosti koji je veÊ trebao biti na stolu svih sudio-nika organizacije: on to naziva „vladinim rekor-dom u inertnosti”.

No, povrh prirodno-cikliËkog razdoblja kojediktira ritam hrvatskim vatrogascima,

pribliæava se joπ jedno dospijeÊe vaæno zaovu temu. RijeË je o ulasku Hrvatske u Europskuuniju, a to je ustvari vaæno za gotovo svaku te-mu iz javnog æivota u Hrvatskoj. Svakako da taËinjenica neÊe proÊi bez znaËenja po vatrogas-ni sustav - standardi EU-a u struci su, kako dræei naπi sugovornici, osjetno bolji i efikasniji.

Nada da Êe u EU-u biti boljeNeke probleme oko suradnje u okviru EU-a,

kao i s drugim zemljama, naπi su vatrogasci rije-πili inzistirajuÊi pred Bruxellesom da „vatra nepoznaje πengenske granice”, kao πto smo Ëuli.Stoga Êe se do daljnjeg provoditi dosadaπnji bi-lateralni sporazumi o protupoæarnoj zaπtiti, snpr. Bosnom i Hercegovinom, a gdje je ranijebilo problema. Isto vrijedi za vatrogasnu surad-nju tumaËenu kao humanitarnu pomoÊ.

Mladen MagdiÊ prenio nam je, pak, da Êe va-trogasci pokuπati iskoristiti novi politiËki kon-tekst i za neπto viπe: „Nema sluha za rjeπavanjeproblema vatrogastva u Hrvatskoj, pa Êemokroz EU-parlament zatraæiti hitno njihovo rjeπa-vanje, jer je oËito da Vlada RH sluπa jedino Ëel-niπtvo EU-a.” U svakom sluËaju, bit Êe ovo iz-nimno uzbudljiva sezona, samo da opet danakza propuste ne bude onaj u ljudskim æivotima.(DW.DE)

HHrrvvaattsskkii vvaattrrooggaassccii ssaa zzeebbnnjjoomm iiππËËeekkuujjuu lljjeettoo

4422

Vijesti

PPoottppiissaann KKoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorr zzaa HHEEPP ggrruuppuu

(SDLSN, 27. svibnja 2013.) U Narodnim novinama broj 60. objav-ljen je Kolektivni ugovor za HEP grupu, potpisan izmeu poslodava-ca i sindikata koji djeluju u okviru HEP grupe.

Za zaposlene u dræavnim sluæbama interesantno je da su njime sa-Ëuvana prava radnika koja u dræavnim tijelima veÊ odavno ne posto-je ili ih se namjerava ukinuti zbog toga je su navodno diskriminiraju-Êa, odnosno ne udovoljavaju standardima iz EU direktiva, poput “to-plog obroka” ili dodatka za vjernost poslodavcu.

NNAAKKOONN MMRRSSII∆∆EEVVEE IIZZJJAAVVEE OO ©©TTRRAAJJKKUU

MMiinniissttaarr MMrrssiiÊÊ jjee lleeggiittiimmaann,,aallii nnee kkoorriissttii nniikkoommee

(SDLSN, 15. svibnja 2013.) JuËeraπnja izjava ministra rada i miro-vinskoga sustava MMiirraannddaa MMrrssiiÊÊaa kako je πtrajk legitiman, ali ne ko-risti nikome, proπla je relativno nezapaæeno u medijima.

Nitko nije naπao za shodno komentirati Ëinjenicu da jedan minis-tar rada u Ëijem je resoru provedba propisa o radu i radnim odnosi-ma, o πtrajku ima miπljenje kao o legitimnom, ali „niπtkoristi” Ëinu,Ëime je pravo sindikata na procjenu da interese svojih Ëlanova pro-miËe i πtiti πtrajkom proglasio druπtveno πtetnim i kao ministar sestavio u poziciju arbitra na koju nema pravo.

To πto je MrsiÊ komentirao πtrajk u HÆ-u i Croatia Airlinesu, kojisu dræavne tvrtke, ne daje mu za pravo πtrajk proglaπavati πtetnimniπta viπe od πtrajka u nekoj privatnoj tvrtci, jer je time stao na stra-nu poslodavca, premda bi kao ministar trebao jednako dræati “πtan-gu” poslodavcima i radnicima.

»injenica da u Zakonu o radu stoji kako kao stranke kolektivnogugovora na strani radnika mogu biti samo sindikati koji su spremnii sposobni sredstvima pritisaka πtititi i promicati interese svojih Ëla-nova prilikom pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora, kao i toda su izvori prava na πtrajk Povelja Organizacije Ujedinjenih naroda,OpÊa deklaracija o pravima Ëovjeka, Meunarodni pakt o graan-skim i politiËkim pravima, konvencije i preporuke Meunarodne or-

ganizacije rada i druga meu-narodna vrela radnoga prava,Meunarodni pakt o ekonom-skim, socijalnim i kulturnimpravima, Konvencija o temelj-nim ljudskim pravima i slobo-dama, Europska socijalna po-velja, Statut Meunarodne or-ganizacije rada, Povelja temelj-nih prava EU i Ustav RepublikeHrvatske, aktualnog hrvat-skog ministra dosad nisu uvje-rili u druπtvenu vrijednost insti-tuta πtrajka.

No, buduÊi da se radi o oso-bi koja je kolektivne ugovoreusporedila s kancerogenim tki-vom, „ispravivπi” se kako jemislio na njihovo vjeËno traja-nje, jer da su stanice raka bes-mrtne, a zatim i predloæio za-konsko rjeπenje kojim je dos-koËio „vjeËnim” kolektivnimugovorima, postavlja se pita-nje moæe li na Ëelu ministar-stva rada biti osoba koja o te-meljnim demokratskim i civili-zacijskim steËevinama na po-druËju rada i radnih odnosa misli i izraæava se na ovakav naËin.

ParafrazirajuÊi MrsiÊevu izjavu o (ne)korisnosti πtrajka, mogli bi re-Ëi: „Ministar MrsiÊ je legitiman, ali ne koristi nikome”.

SS.. KKuuhhaarr

II nnaaππii zzaassttuuppnniiccii ssaammcciipprriimmaajjuu nnaakknnaadduu zzaa ooddvvoojjeennii ææiivvoott!!??

(24sata, 13. travnja 2013.) BBrraannkkoo VVuukkππiiÊÊ (laburist): Ti imaπ veÊu plaÊu od mene?!ZZoorraann VViinnkkoovviiÊÊ (HDSSB): To je bruto plaÊa. Ja sam pred-

sjednik odbora...Branko VukπiÊ: Pa i ja sam!Razgovor je to zastupnika koji su pred sabornicom listali naπe no-

vine, koje su ekskluzivno objavile veliko istraæivanje o plaÊama i po-vlasticama saborskih zastupnika. Iako je ono zgrozilo graane i izaz-valo burne reakcije, IIvvaannkkaa RRookkssaannddiiÊÊ (HDZ) smatra da “zastupnicidobivaju ono πto im pripada”. Upravo je ona meu deset zastupnikakoji su u imovinskoj kartici naveli da su samci, ali primaju naknadu zaodvojeni æivot u mjeseËnom iznosu od 1000 kuna. Od koga su od-vojeni? To zna samo Odbor za izbor i imenovanja kojem je dovoljnoda zastupnik ima prijavljeno prebivaliπte viπe od 50 km od Sabora iautomatski mu daju naknadu... U Zakonu o pravima i obvezamaduænosnika navodi se da oni imaju pravo na naknadu za odvojeniæivot. No nigdje se jasno ne definira od Ëega ili koga moraju biti od-vojeni da bi primili navedenu naknadu.

Tako se moæe tumaËiti kao naknada za odvojenost od obitelji, kaoodvojenost od prebivaliπta ili kako god netko æeli. Dio zastupnika sla-æe se da je zapravo rijeË o naknadi za poveÊane troπkove æivota nadva mjesta, no to nigdje ne piπe. Zastupnica Sandra PetroviÊ Jakovi-na (SDP), koja se u veljaËi udala za ministra poljoprivrede, takoer au-

26. travnja potpisan Kolektivni ugovor za HEP grupu

Radnicima se jamči plaća koja se sastoji od:

1. osnovne plaće,2. dodatka za prehranu,

3. dodatka za neprekidni radni staž u HEP-u,

4. dodatka na plaću na ukupni radni staž,

5. uvećanje plaće za poslove u opsegu i kvaliteti koja je

veća od prosječne, odnosno uobičajene,

6. dodatka na plaću za rad u posebnim okolnostina,

7. uvećanje plaće za rad u uvjetima rada težim od

uobičajenih, a koji zahtijevaju posebne psihofizičke

napore radnika,8. naknada za pogonsku pripravnost.

Radniku se može isplatiti stimulacijski dodatak.

tomatizmom ima pravo na tu naknadu jer joj je prebivaliπte, kao i su-prugu, prijavljeno u Bukovlju pokraj Slavonskog Broda, koje je 199 ki-lometara udaljeno od Zagreba. Njih dvoje tijekom tjedna, zbog pos-la, borave u Zagrebu u podstanarskom stanu. ©toviπe, SSaannddrraa PPeettrroo--vviiÊÊ je donedavno dobivala i naknadu za pokrivanje reæija i stanarine.

- Meni ta naknada ne treba i ne æelim je uzimati - rekla je Petro-viÊ Jakovina.

Don IIvvaann GGrruubbiiππiiÊÊ, umirovljeni sveÊenik, za sve krivi administrativ-nu proceduru.

- Ja tu naknadu nisam traæio i vrlo rado bih je se odrekao jer mizaista ne treba - rekao je.

Smatra da bi se ova naknada, ali i druge privilegije zastupnika tre-bale mijenjati. Iako ih se ni u Ëemu ne moæe usporeivati s duænosni-cima, samo za ilustraciju, dræavni sluæbenici u kolektivnim ugovorimaimaju jasno definirano da se naknada za odvojeni æivot odnosi na braË-nog druga i djecu ili pak na izvanbraËnog partnera, ali samo u sluËajuda to i dokaæu. Naknada im se isplaÊuje samo u sluËaju ako ih je sluæ-ba premjestila u drugo radno mjesto, ali ne i ako su sami pronaπli po-sao koji je udaljen viπe od 50 kilometara od mjesta prebivaliπta. Glav-ni tajnik sindikata SSiinniiππaa KKuuhhaarr ironiËno se osvrnuo na navedenu nak-nadu koju primaju zastupnici.

- Mislim da je logiËno da duænosnici dobivaju naknadu za odvoje-ni æivot neovisno o Ëinjenici imaju li u mjestu od kojeg su se odvoji-li supruænike, djecu, roditelje, dragu ujnu ili samo stan koji su priv-remeno napustili. Ipak, oni æive svoj usamljeni, isposniËki duænosniË-ki æivot i trpe za sve nas - rekao je Kuhar.

Ustvrdio je da bi za Hrvatsku sigurno korisnije bilo da se nekimaod njih plaÊa naknada da ostanu doma. Iako je Vlada ukinula povla-πtene mirovine, ima zastupnika koji su se, kako bi to rekao DamirKajin, na vrijeme snaπli. To su zastupnici koji su se na poËetku ovogsaziva umirovili na jedan dan. RijeË je o HDZ-ovcima VVllaaddiimmiirruu©©eekkssuu, Ivanki RoksandiÊ, SSttjjeeppaannuu MMiilliinnkkoovviiÊÊuu, HDSSB-ovcu BBoorriiGGrruubbiiππiiÊÊuu, manjincima FFuurriiuu RRaaddiinnuu i DDeenneeππuu ©©oojjii, i samom DDaammiirruuKKaajjiinnuu, jedinom Ëlanu Kukuriku koalicije.

OOddbboorr zzaa rraavvnnoopprraavvnnoosstt ssppoolloovvaaSSDDLLSSNN

OOddrrææaann ookkrruuggllii ssttooll „„ÆÆee--nnee uu llookkaallnniimm iizzbboorriimmaa””

(SDLSN, 12. travnja 2013.) U organizaciji Odbora za ravnoprav-nost spolova Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenikaRH 10. travnja 2013. upriliËen je okrugli stol na temu „Æene u lokla-nim izborima”.

Uvodno izlaganje odræala je Ëlanica Odbora, doc. dr. sc. MMeerrii MMaa--rreettiiÊÊ,, autorica knjige: “PolitiËari, mediji, graani” te brojnih objavlje-nih struËnih i znanstvenih radova o ulozi komunikacijskih procesa u

druπtvu, govoreÊi o ulozi i poloæaju æena na javnoj - politiËkoj i sin-dikalnoj sceni u Hrvatskoj.

MaretiÊ je naglasila problem nedovoljne zastupljenosti æena na iz-bornim listama navodeÊi primjer Splitsko - dalmatinske æupanije ukojoj su na posljednjim izborima u 16 gradova i 39 opÊina samo dvi-je æene izabrane na funkcije gradonaËelnica.

„IskljuËivanje æena iz demokratskih politiËkih procesa ima negativ-ne posljedice za razvoj druπtva u cjelini zbog nedovoljne zastuplje-nosti pri donoπenju vaænih politiËkih odluka”, zakljuËila je MaretiÊ.

U raspravi koja je uslijedila, uz Ëlanice Odbora SDLSN-a, sudjelo-vale su i predstavnice Odbora za ravnopravnost spolova Nezavisnihhrvatskih sindikata.

Dobitnica “grand PRix-a” za doprinos struciMeri MaretiÊ je zajedno s AAnnoomm TTkkaallaacc VVeerrËËiiÊÊ ovogodiπnji laureat

posebne Grand Prix nagrade za doprinos struci Hrvatske udruge zaodnose s javnoπÊu jer je, kako stoji u obrazloæenju struËnog æirija zaprijedlog ove prestiæne strukovne nagrade, „svojom struËnom, znan-stvenom i nastavnom aktivnoπÊu pokrenula niz projekata kojipredstavljaju trajan doprinos razvoju struke”.

‘‘NNeekkaa sslluuææbbeennaa vvoozziillaaooppaassnnaa ssuu ppoo ææiivvoott’’

Foto: SDLSN(Poslovni dnevnik, 15. oæujka 2013.) Sindikat dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika (SDLSN) Republike Hrvatske pos-lao je priopÊenje pod naslovom ‘Neka sluæbena vozila opasnasu po æivot’ kojim se osvrnuo na Vladino obnavljanje voznogparka.

“Vozila kojima se u svom svakodnevnom radu sluæe dræavnisluæbenici u razliËitim dræavnim sluæbama sredstvo su za rad i

Sindikat se nada da Êe se pri njihovoj nabavci voditi raËuna o sigur-nosti zaposlenika i graana, imajuÊi u vidu Ëinjenicu da neka sluæbe-na vozila koja su prisiljeni koristiti predstavljaju sigurnosnu ugrozu uprometu”, stoji u priopÊenju.

“Sindikat stoga pozdravlja obnavljanje voznog parka koje provo-di Vlada i predlaæe da se, pored nabave novih vozila za potrebe raz-liËitih dræavnih sluæbi, zabrani uporaba tehniËki neispravnih i dotra-jalih vozila, odnosno provjeri stanje voznog parka kojim su se prisil-jeni koristiti dræavni sluæbenici i namjeπtenici, a neka od njih moguse ustupiti i Udruzi oldtimera, poput ovog modela Citroena C15 iz1984. godine, koji se joπ uvijek koristi u zatvorskom sustavu”, zak-ljuËuje se u priopÊenju SDLSN-a.

4433

PP OO GG LL EE DD II ZZ NN HH SS -- aa

Nije nemoguÊe da ZOR branimo i na ulici

I nakon πto je Republika Hrvatska 2009. godine svoj Za-kon o radu (ZOR) uskladila s europskom pravnom steËevi-nom, ZOR bi se ove godine trebao mijenjati Ëak dva puta.Prvo „protresanje“ napravljeno je iz dva pravca. Jedan je ot-voren proπle godine, kroz donoπenje Zakona o kriterijimaza sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnostiza kolektivno pregovaranje kojim je vlada izravno interveni-rala u ZOR te, bez obzira na protivljenje sindikata, ukinulaodredbu o tzv. produljenoj primjeni kolektivnih ugovora (iz-mijenivπi pri tome i joπ neke Ëlanke ZOR-a). Drugi je pravactakoer otvoren proπle godine, a vezan je uz usklaivanjeZOR-a s odredbama o europskim radniËkim vijeÊima. Tomsu prigodom Vlada i socijalni partneri dogovorili kako Êe seu I. fazi izmjena u ZOR-u, uz odredbe o europskim radniË-kim vijeÊima, mijenjati samo oni dijelovi oko kojih socijalnipartneri postignu suglasje. U II. fazi izmjena otvaraju se in-teresna pitanja i teæi ureenju sustava u kojem bi se poslo-davcima olakπalo poslovanje, a radnicima osigurala zaπtita(πto god to znaËilo). Tu su fazu zapoËeli sindikati i poslo-davci bipartitnim razgovorima, a nedavno se ukljuËilo i Mi-nistarstvo rada i mirovinskog sustava jer bipartitni razgovo-ri nisu urodili nekim dogovorom. Sve bi trebalo rezultiratinovim Zakonom o radu koji bi trebao biti donesen u III. ilinajkasnije IV. tromjeseËju ove godine. Pregovori se inten-zivno vode. Usporedno se kroz javnost veÊ mjesecima „tra-sira put“ tezom kako je nuæna fleksibilizacija træiπta rada iZakona o radu kao preduvjet za ulaganje u Hrvatsku i ot-varanje novih radnih mjesta. Istovremeno se u Europi i svi-jetu Ëuje sve viπe glasova kako je ova kriza ponajprije rezul-tat poremeÊenih odnosa u kojima su radnik i njegova pra-va potisnuti silom i interesima moÊnog kapitala i politiËkihelita koje mu sluæe. Hrvatske vlasti, poslodavci i dio tzv. ne-ovisnih analitiËara kao da ne Ëuju te poruke.

Na æalost, ni Europska unija nije odoljela tom pritisku pai njezine Ëlanice uruπavaju prava svojih radnika i tako Eu-ropsku uniju sve viπe udaljavaju od njezinih temeljnih vred-nota i naËela na kojima je stvarana i na kojima poËiva. Mo-guÊe Êe izmjene Zakona o radu u Hrvatskoj imati πiroki dru-πtveni utjecaj i posljedice te utjecaj na neke druge zakonei propise, pa tako i na zakone i propise koji ureuju rad iprava dræavnih sluæbenika i namjeπtenika. Zakon o radutreba se braniti s posebnom osjetljivoπÊu i silinom. ©to sejednom izgubi, teπko Êe se viπe ikada vratiti.

U prvoj fazi izmjena ZOR-a sa izvornim se tumaËenjem

europske pravne steËevine usklaivao i institut rada naodreeno vrijeme. Europa ima otvorenu moguÊnost traja-nja prvog ugovora o radu na odreeno vrijeme na tolikodugo vremena koliko traju i razlozi zbog kojih je sklopljen,a πtiti radnika od zlouporaba tzv. uzastopno sklopljenihugovora. U Hrvatskoj je to dosad bilo ureeno na naËin dasvi ugovori o radu sklopljeni s radnikom na odreeno vrije-me, od prvog do posljednjeg, ne smiju trajati ukupno duljeod tri godine. Zanimljivo je kako je to vrijedilo u Hrvatskoji nakon usklaivanja ZOR-a s europskom pravnom steËevi-nom 2009. godine, a Europa u meuvremenu nije niπta mi-jenjala na tom podruËju. Kako je u javnosti bilo i nekih kri-vih tumaËenja novog ureenja instituta rada na odreenovrijeme, dobra je prigoda to pojasniti. Rad na neodreenovrijeme ostaje i dalje pravilo, a na odreeno vrijeme tek iz-nimka. Prvi se ugovor o radu na odreeno vrijeme moæesklopiti zbog nekih posebnih okolnosti, posebnog razloga imoæe trajati toliko dugo koliko traju i razlozi zbog kojih jesklopljen. Kako se takav rad kod „odblokiranog“ trajanjaprvog ugovora i sklapanja uzastopnih ugovora, ne bi otvo-rio gotovo unedogled, te se zaprijeËile zlouporabe dodata-ka prvom ugovoru, koji bi svi mogli biti tretirani kao prviugovor, pa se tek tome pridodalo i najdulje moguÊe traja-nje uzastopnih ugovora, dodaci (aneksi) prvom i svakomsljedeÊem ugovoru koji produljuju razdoblje na koje je ugo-vor sklopljen tretiraju se kao novi ugovori. Prvi ugovor sampo sebi moæe trajati i dulje od 3 godine, sve dok traju iokolnosti zbog kojih je sklopljen. Ali, ako je prvi ugovorsklopljen na tri godine ili dulje, tada se uzastopni ugovoriviπe ne mogu sklapati. Ako je pak sklopljen na kraÊe od trigodine, tada se za preostalo vrijeme do tri godine mogusklapati i uzastopni ugovori (jedan ili viπe). Potrebno je po-jasniti i izmjene vezane uz primjene iznimki odredbi o dnev-nom i tjednom odmoru. Do sada je to za dnevni odmor bi-lo odreeno u neprekidnom trajanju od najmanje 10 satidnevno, a tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najma-nje 20 sati. Radniku se koriπtenje zamjenskog dnevnog od-mora (za propuπtene sate odmora) moralo osigurati u sva-kom razdoblju od 7 dana, a tjednog u 4 tjedna. Te su iz-nimke bile i ostale moguÊe samo za odreene, Zakonompobrojane poslove, djelatnosti i razloge, a ako posebnimpropisom nije drukËije ureeno, jedino ako su se ugovorilekolektivnim ugovorom. IdentiËne je promjene pretrpjela idosadaπnja zakonska iznimka koja se odnosila na radnikekoji rade na sezonskim poslovima. Samo, za razliku odprethodne odredbe, tu iznimku nije potrebno imati uglav-ljenu u kolektivnom ugovoru, a πto nije trebalo niti premado sada vaæeÊem ZOR-u. Postupak je i dalje isti, samo jekod tih iznimki za dnevni odmor vrijeme smanjeno na 8 sa-ti, a koriπtenje zamjenskog dnevnog ili tjednog odmoramora biti omoguÊeno odmah po okonËanju razdobljazbog kojeg je radnik koristio kraÊi dnevni ili tjedni odmor.

Prvu su fazu izmjena ZOR-a sindikati u danim uvjetima nakraju dobro prebrodili, a za drugu Êe trebati joπ puno viπepotpore i razumijevanja vodstava i Ëlanova sindikata. NijenemoguÊe da neke svoje stavove branimo i na ulici. Sadase ureuje buduÊnost hrvatskih radnika za dulje razdoblje.Ne smijemo je prepustiti poslodavcima i politiËarima.

q broj 65 · vlada je predloæila sporazum o promjeni visine plaÊa zaposlenih u dræavnim i...

Documents