r i b e
DESCRIPTION
R I B E. Dragana Veličković. U svetu poznato oko 30000 vrsta riba Komercijalni značaj ima samo 65 Podela: - Morska - Slatkovodna - iz ribnjaka - iz otvorenih voda. MORSKA RIBA. Preko 90% ukupnog ulova Najznačajnije vrste: - oslić - tuna - skuša - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
R I B ER I B E
Dragana VeličkovićDragana Veličković
U svetu poznato oko 30000 vrsta ribaU svetu poznato oko 30000 vrsta riba Komercijalni značaj ima samo 65Komercijalni značaj ima samo 65 Podela:Podela:
- Morska- Morska
- Slatkovodna- Slatkovodna
- iz ribnjaka- iz ribnjaka
- iz otvorenih voda- iz otvorenih voda
MORSKA RIBAMORSKA RIBA
Preko 90% ukupnog ulovaPreko 90% ukupnog ulova Najznačajnije vrste:Najznačajnije vrste: - oslić- oslić - tuna- tuna - skuša- skuša - haringa- haringa - bakalar- bakalar - brancin- brancin
SLATKOVODNA RIBASLATKOVODNA RIBA
Oko 10% svetskog ulovaOko 10% svetskog ulova Iz ribnjakaIz ribnjaka - kalifornijska pastrmka- kalifornijska pastrmka - šaran- šaran - štuka- štuka Iz otvorenih vodaIz otvorenih voda - som- som - amor- amor - tolstolobik- tolstolobik
ULOV RIBE U SVETUULOV RIBE U SVETU
20012001 20022002
(u tonama)(u tonama) (u tonama)(u tonama)
Ukupan ulovUkupan ulov 92.862.08792.862.087 93.190.65493.190.654
Ulov iz moraUlov iz mora 84.163.99584.163.995 84.452.48784.452.487
Ulov Ulov unutrašnjihunutrašnjihvodavoda
8.698.0928.698.092
8.738.1678.738.167
Izvor podataka: (FAO 2003)
PROIZVODNJA I POTROŠNJAPROIZVODNJA I POTROŠNJA
ZemljaZemlja
19971997 20022002 PotrošnjaPotrošnja
(miliona t)(miliona t) (miliona t)(miliona t) po stanovnikupo stanovniku
(godišnje kg.)(godišnje kg.)
KinaKina 15,715,7 44,344,3 25,725,7
PeruPeru 7,87,8 8,78,7 20,120,1
JapanJapan 5,85,8 5,25,2 66,166,1
ČileČile 5,85,8 4,84,8 15,315,3
SADSAD 55 5,45,4 21,321,3
RuskaRuskafederacijafederacija 4,64,6 3,33,3 19,119,1
NorveškaNorveška 2,82,8 3,23,2 5050Izvor podataka: (FAO 2003)
Potrošnja ribe po glavi stanovnikaPotrošnja ribe po glavi stanovnika
U Srbiji 2,1 kg godišnjeU Srbiji 2,1 kg godišnje Najviše: šaran, oslić i skušaNajviše: šaran, oslić i skuša U Evropi 14,5 kgU Evropi 14,5 kg
NAJVEĆI UVOZNICI / NAJVEĆI UVOZNICI / IZVOZNICI RIBEIZVOZNICI RIBE
IZVOZNICIIZVOZNICI
1.1. KinaKina
2.2. NorveškaNorveška
3.3. Ruska federacijaRuska federacija
UVOZNICIUVOZNICI
1. Kina1. Kina
2. Japan2. Japan
3. Francuska3. Francuska
STANJE RIBARSTVA U SRBIJISTANJE RIBARSTVA U SRBIJI
Velike mogućnosti, nedovoljna Velike mogućnosti, nedovoljna iskorišćenostiskorišćenost
92% slatkovodne ribe proizvedeno u 92% slatkovodne ribe proizvedeno u ribnjacima, 8% ulov ribnjacima, 8% ulov
6791ha šaranskih i 6ha pastrmskih 6791ha šaranskih i 6ha pastrmskih ribnjakaribnjaka
Ukupna prizvodnja 6733 tona (2003)Ukupna prizvodnja 6733 tona (2003) Uvoz 40000 tona u vrednosti 37 mil USDUvoz 40000 tona u vrednosti 37 mil USD
Proizvodnja u SrbijiProizvodnja u Srbiji
(u tonama)(u tonama)
GodinaGodina UkupnoUkupno ŠaranŠaranUlov iz reka Ulov iz reka
i jezerai jezera
19981998 9.3469.346 6.4076.407 780780
19991999 8.0238.023 3.4243.424 789789
20002000 7.8187.818 3.2773.277 609609
20012001 6.8206.820 2.6032.603 503503
20022002 6.6496.649 2.3592.359 870870
20032003 6.7336.733 2.5542.554 459459
Izvor podataka: RZSIzvor podataka: RZS
Razlozi za malu potrošnju ribeRazlozi za malu potrošnju ribe
Visoka cenaVisoka cena Nepostojanje navikeNepostojanje navike Nije omiljeno jeloNije omiljeno jelo Neznanje spremanjaNeznanje spremanja Prilikom spremanja stan poprima Prilikom spremanja stan poprima
specifične mirisespecifične mirise
SAVETISAVETI
Jesti ribu barem jednom nedeljnoJesti ribu barem jednom nedeljno Jesti sitne ribe (naročito morske) koje se Jesti sitne ribe (naročito morske) koje se
jedu sa kostima (Ca, P, Mg, fluor, jod, jedu sa kostima (Ca, P, Mg, fluor, jod, vitamini A i D)vitamini A i D)
Pripremati je na više načina (ne samo Pripremati je na više načina (ne samo prženu ili pečenu)prženu ili pečenu)