računarstvo i informatika
DESCRIPTION
Računarstvo i informatika. I godina Svi smerovi. Računarski sistemi. Računarski sistemi , odnosno računari , su elektronske mašine koje obrađuju ulazne informacije (podatke ili naredbe) i iz njih prizvode izlazne informacije (rezultate). - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Računarstvo i informatikaI godina
Svi smerovi
Računarski sistemiRačunarski sistemi, odnosno računari, su
elektronske mašine koje obrađuju ulazne informacije (podatke ili naredbe) i iz njih prizvode izlazne informacije (rezultate).
Računar (kompjuter) je složeni uređaj koji služi za izvršavanje matematičkih ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Sinonim: mašine za obradu podataka
Ulazni podaci(podaci, naredbe)
Izlazni podaci(rezultat)
Obrada
Računarski sistemiProgramiranje je postupak rešavanja nekog
problema.Programiranje se sastoji od raščlanjivanja
problema na najjednostavnije korake, a potom se za svaki od tih koraka napiše odgovarajuća naredba koju računar treba da izvrši.
Skup instrukcija za izvršavanje obrade naziva se program.
Problem ProblemRasčlanjivanje
Naredba1
Naredba2
Naredba3
Naredba4Naredba5
Računarski sistemiPodela računara može se izvršiti prema:
Njihovoj primeni – računari opšte namene i specijalizovani
Broju korisnika koji istovremeno mogu da koriste jedan računar – jednokorisnički i višekorisnički
Broju naredbi koje računar može da izvrši u jednom trenutku – serijski (SISD), paralelni (SIMD), MIMD i MISD
Računarski sistemiSa stanovišta primene računara postoje:
Računari opšte namene – mogu da učitavaju razne programe i da rešavaju različite probleme.
Računari za specijalne namene – imaju ugrađene programe za rešavanje samo onih problema kojima su namenjeni.
Računarski sistemiPrema broju korisnika računari se dele na:
Višekorisničke računare (mainframe based)
Jednokoričničke računare (PC based)
Centralni
računar
Centralni računar opslužuje sve korisnikeMainframe računari
Računarski sistemiSa stanovišta broja naredbi postoje:
Serijski računari (SISD) – Single Instruction Single Data
Paralelni računari (SIMD) – Single Instruction Multiple Data
Instrukcija
PodatakInstrukci
ja
Podatak
Podatak
PodatakSerijski računari
Paralelni računari
Računarski sistemiTeorijski postoje još dve grupe računara:
MIMD – Multiple Instruction Multiple Data
MISD – Multiple Instruction Single Data
Instrukcija
Instrukcija
Instrukcija
Instrukcija
Instrukcija
Instrukcija
Podatak
Podatak
Podatak
Podatak
Računarski sistemiSvaki računarski sistem sastoji se od:
Hardvera – fizički uređaji, odnosno komponente računarskog sistema.
Softvera – skup programa sa kojima i pomoću kojih računar radi.
Računarski sistem sastoji se od sledećih komponenti:Centralne (unutrašnje) memorijeAritmetičko-logičke jediniceKontrolne jediniceJedinice spoljne memorijeUlaznih jedinicaIzlazih jedinica
Računarski sistemiFunkcionalna organizacija sistema:
Crvena boja – tokovi kontroleZelena boja – tokovi podataka
Kontrolna jedinica
Unutrašnjamemorija
Aritmetičkologičkajedinica
Ulaznejedinice
Izlaznejedinice
Jedinicespoljne
memorije
Računarski sistemiCentralna (unutrašnja) memorija:
Računar obrađuje podatke izvršavajući naredbe date programom.
Program i podaci koji se obrađuju nalaze se uskladišteni u unutrašnjoj memoriji.
Ova memorija se sastoji od elektronskih kola od kojih svako može da ima dva stanja: 0 ili 1.
0 je stanje kada u kolu nema struje; 1 – u kolu ima struje. Ovi brojevi se zovu bit-ovi (Binary Digit – binarna cifra)
Računarski sistemiDa bismo objasnili kako rade elektronska digitalna
kola, možemo ih predstaviti sijalicama:0 – nema struje; sijalica je ugašena1 – ima struje; sijalica je upaljena
1 0
1,1 1,0
0,1 0,0
1 - Ide u bioskop0 - Ne ide u bioskop
2 informacije=21
0,0 - Ostaje kod kuće0,1 - Ide u grad
1,0 - Ide u pozorište1,1 - Ide u bioskop
4 informacije=22
Računarski sistemiElektronsko kolo ima dva stanja i može da pamti samo
informaciju DA ili NE (1 ili 0). Dakle, jedno elektronsko kolo može da pamti samo 1bit (1b).
S toga se bitovi udružuju u grupe, odnosno registre.Registri se kod personalnih računara sastoje od 8 bitova
(8b), a ta grupa se naziva 1 bajt (1B – Byte).1B = 28 = 256 različitih informacija (znakova)Kapacitet memorije računara izražava se brojem bajtova.
Svaka grupa od 1024 = 210 izražava se prefiksom k (kilo) 1024 B = 1kB 1024 kB = 1MB 1024 MB = 1GB
Pored grupisanja po 8 bitova u registre postoji i grupisanje: 16 bitova – 1 polureč (halfword) 32 bita – 1 reč (word)
Računarski sistemiAritmetičko-logička jedinica (ALU – Arithmetic
Logic Unit) sastoji se od registara i elektronskih kola potrebnih za izvođenje:Aritmetičkih operacija – sabiranje, oduzimanje,
množenje i deljenje.Logičkih operacija – upoređivanje dve vrednosti i
određivanje istinitosti izraza.Kontrolna jedinica ima višestruku funkciju:
Kontroliše izvršavanje programa.Uzima instrukcije iz memorije i prepoznaje ih,
dekodira i naređuje akcije drugim jedinicama.Započinje operacije ulazno-izlaznih jedinica i prenosi
podatke u centralnu memoriju.
Računarski sistemiJedinice spoljne memorije služe za čuvanje
programa i podataka kada računar nije u upotrebi. Osim toga, za vreme rada računara delovi programa i podaci koji trenutno nisu potrebni privremeno se skladište na jedinicama spoljne memorije.
Kapacitet spoljne memorije se izražava u istim jedinicama kao i kapacitet unutrašnje memorije, tj. brojem bajtova.
Jedinice spoljne memorije su realizovane na više načina:Tvrdi disk (hard disk)Disketa (floppy disk)Kompakt disk (CD, DVD)Fleš disk (flash) ili SSD (Solid State Disk)
Računarski sistemiUlazne jedinice se koriste za unošenje programa i
podataka i zadavanje instrukcija od strane korisnika. Najčešće se koriste:Kod višekorisničkih računara: terminal koji se sastoji
od ekrana, tastature, miša, ...Kod personalnih računara: miš, tastatura, grfička
tabla, ...
Izlazne jedinice služe za davanje informacije (rezultata) korisniku. Najčešće se koristi monitor, a pored toga štampači, ploteri, ...