raČunovodstveni jezik i financijska izvjeŠĆa poduzetnika

7/16/2019 RAČUNOVODSTVENI JEZIK I FINANCIJSKA IZVJEŠĆA PODUZETNIKA

http://slidepdf.com/reader/full/racunovodstveni-jezik-i-financijska-izvjesca-poduzetnika 1/13

SADRŽAJ: stranica

1. UVOD.....................................................................................................................................2

2. USTROJ FINANCIJSKIH RAČUNOVODSTVENIH IZVJEŠĆA PREMA ZAKONU ORAČUNOVODSTVU.................................................................................................................3

3. USTROJ FINANCIJSKIH RAČUNOVODSTVENIH IZVJEŠĆA PREMA HRVATSKIM

STANDARDIMA FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA.........................................................7

4. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................12

LITERATURA......................................................................................................................13



1. UVOD

Financijska računovodstvena izvješća imaju vrlo važnu ulogu u svakom poduzeću jer

prema pokazateljima iz tih izvješća moguće je utvrditi vrlo bitno poslovno i financijskostanje poduzetnika to jest njegova poduzeća. Ocjena potencijala društva nije moguća bez

prethodno sastavljenih temeljitih i stručnih financijskih računovodstvenih izvješća.

Pomoću analize potencijala dolazi se do spoznaje o značajkama poslovnog procesa, na

temelju koje je moguće tragati za odgovorima na pitanja gdje se nalazi određeno društvo

odnosno koja je sadašnja "polazna pozicija društva", kamo ide i kamo bi moglo ići, te

kojim putem bi moglo doći do željene pozicije odnosno cilja uz određenu strategiju

razvoja.

"U tržišnim uvjetima poslovanja značaj financijskih računovodstvenih izvješća

poslovanja društva sve je veći. Ne samo sa stajališta vlasnika, nego i vjerovnika, javnosti,

države i drugih korisnika poslovnih informacija. Nema sumnje da se ta izvješća moraju

temeljiti na realnim i istinitim informacijama i pokazateljima kojima se na objektivan i

usporediv način dolazi do konačnih prosudbi glede uspješnosti, djelotvornosti i

efikasnosti korištenja raspoloživih poslovnih resursa." 1

U nastavku ovog seminarskog rada će biti nešto više rečeno o ustrojstvu financijskih

računovodstvenih izvješća prema Zakonu o računovodstvu i hrvatskim standardima

financijskog izvještavanja.

1 Proklin P., Računovodstvo i gospodarska analiza u teoriji i praksi, II. naklada, Ekonomski fakultet u

Osijeku, Osijek, 2008.

2



2. Ustroj financijskih računovodstvenih izvješća prema

Zakonu o računovodstvu

"Financijski računovodstveni izvještaji ili izvješća proizvod su računovodstva, anamijenjeni su unutarnjim i vanjskim korisnicima. Pod pojmom "financijska izvješća" u

Zakonu o računovodstvu podrazumijevaju se financijska izvješća (bilanca, račun dobiti i

gubitka, izvješće o novčanom toku, izvješće o promjenama glavnice i bilješke uz

financijske izvješća). Oni su finalni proizvod financijskog računovodstva, a namijenjeni

su u prvom redu vanjskim korisnicima Financijsko računovodstvo je dakle, ponajprije

informacijski eksterno orijentirano računovodstvo." 2

Među vanjskim korisnicima temeljnih financijskih računovodstvenih izvješća nalaze se:

sadašnji i potencijalni budući ulagači, kreditori, vlada, vladine organizacije, kupci,

dobavljači i ostali vjerovnici, burza, profesionalne institucije, stručne udruge i tome

slično. Upravo zbog toga što su financijska izvješća nositelji računovodstvenih

informacija kao i zbog vrlo širokog i značajnog kruga korisnika oni moraju fer

prezentirati financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane tokove. Na značajnu

ulogu financijskih izvješća upućuje i stavak 12. Okvira međunarodnih računovodstvenih

standarda gdje se posebna pozornost pridodaje definiciji, korisnicima, ciljevima i

kvalitetnim obilježjima, elementima te mjerenju elemenata financijskih izvješća.

"Cilj je financijskih izvješća da pruže informacije o financijskom položaju poslovnog

subjekta, što je korisno širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka. Da bi

financijska izvješća ispunila tako važnu zadaću i ostvarila postavljene ciljeve, trebaju

udovoljiti kvalitetnim obilježjima kao što su: razumljivost, pouzdanost, važnost i

usporedivost. Financijska izvješća moraju biti i pouzdana, što se očituje vjernim predočavanjem, neutralna te moraju poštivati najvažnija računovodstvena načela. Zakon

2Ivana Dražić - Lutilsky, Danimir Gulin, Ivana Mamić - Sačer, Stjepan Tadijančević, Boris Tušek, Vesna

Vašiček, Katarina Žager, Lajoš Žager: Računovodstvo, Zagreb, 2010.

3



o računovodstvu propisao je obvezu sastavljanja i objavljivanja financijskih izvješća. Pod

sadržajem i obuhvatom tih izvješća, u skladu sa Zakonom, razumijevaju se: bilanca,

račun dobiti i gubitka, izvješće o novčanom toku, izvješće o promjeni glavnice i bilješke

uz financijska izvješća. Svako od navedenih financijskih izvješća predstavlja određenu

cjelinu, međutim, između njih postoji čvrsta povezanost i međuzavisnost jer su

međusobno povezani, a i međusobno se nadopunjuju. Uzimajući sve navedeno, može se

navesti da oni tek kad ih promatramo zajedno pružaju kvalitetne podatke i informacije

korisnicima i predstavljaju zaokruženu cjelinu. " 3

"Financijska izvješća sastavljaju se i temelje u većini slučajeva na nadoknadivim

troškovima nabave uz primjenu obračunske osnove. Dakle, knjigovodstveni nastali

događaj predmet je obuhvata u računovodstvu kad je događaj nastao, a ne kad je izvršenauplata ili isplata (iznimka je izvještaj o novčanim tokovima). Osim temeljnih financijskih

računovodstvenih izvješća koja su, kako je već napomenuto, pretežno usmjerena

vanjskim korisnicima, računovodstvo kao uslužno-informacijski podsustav daje podatke i

informacije unutarnjim korisnicima. Naime u tržišnom gospodarstvu poslovanje se odvija

s puno rizika, neizvjesnosti i nemilosrdnosti. Da bi se rizik sveo na što manju mjeru,

potrebno su između ostalog pravodobne i kvalitetne informacije, a u prvom je redu riječ o

računovodstvenim informacijama. S tim u svezi menadžmentu poslovnog subjekta

potrebni su podaci o troškovima s različitog motrišta, podaci i informacije o nižim

organizacijskim jedinicama, a vrlo značajne funkcije menadžmenta jesu i planiranje i

kontrola. Sve navedeno upućuje na saznanje za potrebnim financijskim

računovodstvenim izvješćima koji su proizvod upravljačkog računovodstva i

računovodstva troškova. " 4



4 Ivana Dražić - Lutilsky, Danimir Gulin, Ivana Mamić - Sačer, Stjepan Tadijančević, Boris Tušek, Vesna


4



Riječ je o računovodstvu koje je interno orijentirano, dakle o upravljačkom

računovodstvu, odnosno računovodstvu za upravljanje. Pri tome valja voditi računa da se

podacima i informacijama iz temeljnih financijskih izvješća koriste i unutarnji to jest

menadžment. Međutim, menadžment će se češće koristiti podacima od upravljačkog

računovodstva koristeći se funkcijom planiranja i kontrole kao osnovnim alatima pri

donošenju poslovnih odluka. Upravljačka funkcija računovodstva odvija se i unutar

organizacijskih jedinica. Svaka organizacijska jedinica (odjel, filijala, centar) unutar

sustava poslovnog subjekta kao cjeline ima svoje ciljeve i zadatke, a pridonosi ukupnosti

ostvarivanja ciljeva na razini čitavog poslovnog subjekta odnosno poduzeća. Suvremeni

uvjeti poslovanja i dioničarska ekonomija sve više razvijaju decentralizirani sustav

upravljanja i rukovođenja. S tim u svezi razvijaju se novi centri odgovornosti, a to su

troškovni centri, prihodni centri, profitni (dobitni) centri, i investicijski centri. S tim usvezi javljaju se financijska izvješća koja se koriste za internu ekonomiju, dakle korisnici

su u prvom redu menadžeri. Tako orijentirano računovodstvo je dakle, menadžersko, a

proizvod tog upravljačkog računovodstva jesu financijska računovodstvena izvješća.

Opseg, oblici i sadržaj interno orijentiranih financijskih izvješća u domeni su menadžera.

Dakle, ta financijska izvješća za unutarnje potrebe nisu propisana Zakonom o

računovodstvu ili sličnim zakonima, niti računovodstvenim standardima. Naime, ta

izvješća nisu namijenjena vanjskim korisnicima pa nema potrebe da budu

standardizirana.

Dakle, kao što smo u prethodnom tekstu već napomenuli da se analiza poslovanja nekog

poduzeća temelji na podatcima iz financijskih računovodstvenih izvješća odnosno na:

• bilanci koja daje pregled stanja imovine, obveza i kapitala poduzeća na dan

bilanciranja

• računu dobitka i gubitka koji daje podatke o prihodima, rashodima i

financijskom rezultatu za određeno razdoblje

• izvješće o novčanom toku koje sadrži podatke o priljevima i odljevima novca i

novčanih ekvivalenata. Pritom novčani tokovi trebaju biti razvrstani na poslovne,

ulagateljske (investicijske) i financijske aktivnosti.

5



• izvješće o promjeni kapitala koje sadrži podatke o povećanju ili smanjenju

kapitala koji pripada poduzetniku ili dioničarima ukoliko se radi o dioničkom

društvu ili članovima trgovačkog društva.

• bilješkama uz financijska izvješća koja detaljnije pojašnjavaju pojedine

bilančne pozicije odnosno pozicije iz računa dobitka ili gubitka s motrišta

primjene postojećih računovodstvenih politika u trgovačkom društvu. Informacije

iz bilježaka postaju osobito značajne kada je u izvještajnom razdoblju u odnosu na

ono prethodno došlo do promjena računovodstvenih politika, a to se odrazilo na

primjer na povećanje ili smanjenje rashoda, precijenjenu vrijednost imovine i

slično. Pritom treba naglasiti kako do promjene računovodstvenih politika može

doći i uslijed promjena u poreznim propisima (npr. ukidanje mogućnosti primjene

jednokratnog otpisa dugotrajne materijalne imovine, nove stope amortizacije i

slično), prelaska na primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja

i dr.

Informacije iz financijskih izvješća zanimljive su za upravu trgovačkog društva, vlasnike

udjela odnosno dioničare, ali i za vanjske korisnike kao što su zajmodavatelji, dobavljači,

porezna uprava i drugi. No kako bi ove informacije postale ključ za poslovno odlučivanje

potrebno je provesti analizu financijskih izvješća.

"Posebno važni podatci su oni iz bilance i računa dobitka i gubitka. U bilanci se provodi

analiza imovine – dugotrajne i kratkotrajne imovine te njihovog udjela u ukupnoj imovini

društva. Već na prvi pogled usporedbom bilanci iz nekoliko uzastopnih razdoblja može

se zaključiti kako je porast vrijednosti ukupne imovine rezultat razvoja poslovanja tog

trgovačkog društva. Ako se pozornost usmjeri samo na ostvareni rast kratkotrajne

imovine, može se zaključiti kako je povećanje novčanih sredstava, potraživanja i zaliha

pridonijelo jačanju financijske snage trgovačkog društva. U okviru pasive analiza će biti

usmjerena na odnos između kapitala (glavnice) i obveza. Pritom se pozornost daje

vrijednosti kapitala i obveza prema njihovim vrstama (npr. upisani temeljni kapital,

6



pričuve, dobitak tekuće godine s jedne strane te dugoročne i kratkoročne obveze s druge

strane), a zatim njihovo povećanje i smanjenje u odnosu na prethodna razdoblja." 5

U svrhu kvalitetne analize financijskih izvješća potrebno je pažljivo odabrati financijske

pokazatelje koji će se izračunati, a zatim i pravilno interpretirati. Financijski pokazatelji

najčešće su svrstani u skupine ovisno o vrsti informacije koju pružaju pa se tako

pokazatelji likvidnosti i zaduženosti rabe za analizu “sigurnosti” poslovanja dok se

pokazatelji profitabilnosti, ekonomičnosti i investiranja rabe za analizu uspješnosti

poslovanja.U broju pokazatelja, njihovom grafičkom predočavanju i usporedbi ne treba

pretjerivati. Treba se odlučiti za nekoliko kvalitetnih financijskih pokazatelja i

uspoređivati ih u kroz razdoblje od nekoliko godina – pratiti njihov međusobni odnos,

njihova kretanja i odstupanja. Financijski pokazatelji poput koeficijenta zaduženosti,koeficijenta financiranja, stupnja pokrića i dr. korisnicima daju važne informacije o

poslovanju trgovačkog društva koje nisu na prvi pogled vidljive iz temeljnih financijskih

izvješća, a temelje se upravo na njihovim podatcima.

3. Ustroj financijskih računovodstvenih izvješća prema

hrvatskim standardima financijskog izvještavanja

"Računovodstvena načela određuju koncepciju i osnovne karakteristike računovodstva.

Ona su ujedno smjernice potrebne u obradi računovodstvenih podataka i interpretiranju

tako proizašlih informacija. Da bi načela olakšala praktičnu primjenu, ona se uobičajeno

dalje razrađuju prema metodama obuhvata podataka, njihovog procesiranja kao i

formiranja te prezentiranja računovodstvenih informacija u formi financijskih izvještaja.

Ta daljnja razrada dana je u obliku računovodstvenih standarda. Prema tome

računovodstveni standardi predstavljaju razradu pojedinih računovodstvenih načela u pogledu metoda obuhvata, računovodstvenog procesiranja i prezentiranja podataka i

5 Ivana Dražić - Lutilsky, Danimir Gulin, Ivana Mamić - Sačer, Stjepan Tadijančević, Boris Tušek, Vesna


7



informacija, ili drugim riječima, računovodstvena načela čine temelj to jest polaznu

osnovu za utvrđivanje standarda." 6

Odnos računovodstvenih pretpostavki, računovodstvenih načela i računovodstvenih

standarda prikazan je na slici 1.

Slika 1. Odnos računovodstvenih pretpostavki, računovodstvenih načela i računovodstvenih standarda

IZVOR: http://www.proplus.hr/upload/wlw-kontakt_0703_web.pdf

"U Republici Hrvatskoj prema Zakonu o računovodstvu, koji se primjenjivao od 1993. do

2005. godine, propisana je obvezna primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda

kao vlastitih računovodstvenih standarda. Postojeći Zakon o računovodstvu obvezuje na

primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja za velike poslovne subjekte

te za one čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzama. Ostali poslovni subjekti ako to žele

mogu primjenjivati Međunarodne standarde financijskog izvještavanja u cijelosti ili

mogu primjenjivati standarde koje je donio Odbor za standarde financijskog

izvještavanja, a to su hrvatski standardi financijskog izvještavanja." 7

6 http://www.proplus.hr/upload/wlw-kontakt_0703_web.pdf 7 Petar Proklin, RAČUNSKI PLAN ZA PODUZETNIKE, V. izmijenjena i nadopunjena naklada, Osijek

2010.

8



Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (u daljnjem tekstu: HSFI) su

računovodstvena načela i pravila sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja koje

primjenjuje računovodstvena struka. Njih donosi Odbor za standarde financijskog

izvještavanja u skladu sa Zakonom o računovodstvu i objavljuju se u Narodnim

Novinama. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja obuhvaćaju Međunarodne

računovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumačenja te

Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana

tumačenja, koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske

unije.

"Poduzetnik je dužan sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom

HSFI-ja osim ako to nisu veliki poduzetnici i poduzetnici čije dionice ili dužnički

vrijednosni papiri jesu uvršteni ili se obavlja priprema za njihovo uvrštenje na

organizirano tržište vrijednosnih papira tada su oni sastavljati i prezentirati godišnje

financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja." 8

Hrvatski standardi financijskog izvještavanja doneseni su sa razlogom da budunamijenjeni prije svega malim i srednjim poduzećima, ali i ovi standardi su podložni

čestim izmjenama i dopunama. S obzirom da su koncipirani na temelju Međunarodnih

standarda financijskog izvještavanja (često se mijenjaju) te ne temelju direktiva odnosno

smjernica Europske Unije svaka značajnija izmjena te regulative uvjetovat će i izmjenu

hrvatskih standarda.

U nastavku je prikazana struktura aktualnih Hrvatskih standarda financijskog

izvještavanja:

HSFI 1 - Financijski izvještaji



9



HSFI 2 - Konsolidirani financijski izvještaji

HSFI 3 - Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i

pogreške

HSFI 4 - Događaji nakon datuma bilance

HSFI 5 - Dugotrajna nematerijalna imovina

HSFI 6 - Dugotrajna materijalna imovina

HSFI 7 - Ulaganja u nekretnine

HSFI 8 - Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja

HSFI 9 - Financijska imovina

HSFI 10 - Zalihe

HSFI 11 - Potraživanja

HSFI 12 - Kapital

HSFI 13 - Obveze

HSFI 14 - Vremenska razgraničenja

HSFI 15 - Prihodi

HSFI 16 - Rashodi

HSFI 17 - Poljoprivreda

U postojećim uvjetima, primjena određenih računovodstvenih standarda, bilo nacionalnih

ili međunarodnih, otvara čitav niz različitih dvojbi. S obzirom na težnju Republike

Hrvatske za članstvo u Europskoj Uniji valja istaknuti i činjenicu da se spominjani

Međunarodni standardi financijskog izvještavanja direktno ne primjenjuju. Primjenjuju se

samo oni standardi koje prihvati i odobri Europska komisija.

"Nadalje, valja istaknuti činjenicu kako primjena Hrvatskih standarda nije u suprotnosti

sa zahtjevima Europske komisije. Istaknuto je već kako su Hrvatski standardi namijenjeni

za mala i srednja poduzeća. U tom kontekstu valja istaknuti i činjenicu da od srpnja 2009.

10



postoje Međunarodni standardi financijskog izvještavanja za mala i srednja poduzeća.

Međutim, koliko su ti standardi prihvatljivi s aspekta zahtijeva Europske komisije, za

sada još nije poznato. U tom kontekstu za sada još uvijek nije konačno riješeno pitanje,

koji i kakvi računovodstveni standardi će se primjenjivati u budućim razdobljima u

Republici Hrvatskoj. "9

4. ZAKLJUČAK

Kao što je već istaknuto u ovome seminarskome radu informacije iz financijskih izvješća

zanimljive su za upravu trgovačkog društva, vlasnike udjela odnosno dioničare, ali i za

vanjske korisnike kao što su zajmodavatelji, dobavljači, porezna uprava i drugi. To je

zato jer su informacije iz financijskih računovodstvenih izvješća ključne za poslovno

9 . Ivana Dražić - Lutilsky, Danimir Gulin, Ivana Mamić - Sačer, Stjepan Tadijančević, Boris Tušek, Vesna

Vašiček, Katarina Žager, Lajoš Žager:

11



odlučivanje. Da bi se mogle donijeti pravovaljene i pravovremene poslovne odluke

potrebno je ta financijska izvješća analizirati. Kvalitetna analiza financijskog izvješća

podrazumijeva pravilnu interpretaciju pažljivo odabranih financijskih pokazatelja poput

koeficijenata zaduženosti, koeficijenta financiranja, stupnja pokrića i dr. Treba se odlučiti

za nekoliko kvalitetnih financijskih pokazatelja i uspoređivati ih kroz razdoblje od

nekoliko godina.

"Podaci dobiveni iz financijskih računovodstvenih izvješća pokazuju postojeće stanje

poduzeća. Realni su i objektivni, te omogućavaju lociranje i definiranje uzroka i

simptoma postojećih i potencijalnih problema u financijskoj strukturi poduzeća. Zato

financijska računovodstvena izvješća predstavljaju neophodan instrument za podrobnije

razumijevanje poslovanja tvrtke, donošenje relevantnih poslovnih odluka te u konačnici

osiguranja doprinosa cjelokupnoj uspješnosti poslovanja poduzeća." 10

LITERATURA:

Knjiga:

1. Proklin P., Računovodstvo i gospodarska analiza u teoriji i praksi, II. naklada,Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2008.



12



2. Ivana Dražić - Lutilsky, Danimir Gulin, Ivana Mamić - Sačer, Stjepan

Tadijančević, Boris Tušek, Vesna Vašiček, Katarina Žager, Lajoš Žager:

Računovodstvo, Zagreb, 2010.

3. Zakon o računovodstvu NN 109/07

4. Petar Proklin, RAČUNSKI PLAN ZA PODUZETNIKE,

V. izmijenjena i nadopunjena naklada, Osijek 2010.

Internet:

http://www.proplus.hr/upload/wlw-kontakt_0703_web.pdf

http://rifri.hr/index.php?

option=com_content&view=article&id=27:hsfi&catid=12:finan

ije&Itemid=13

13

raČunovodstveni jezik i financijska izvjeŠĆa poduzetnika

Documents