RAČUNOVODSTVO JAVNOG SEKTORA

1. Na koji način proračunske informaije moraju !i"i pre#očene $ o!ja%&jene'(- Proračunske informacije moraju biti objavvljene na bruto osnovi, razlikujući prihode, rashode ifinansiranje, a rashodi pri tome trebaju biti razvrstani prema ekonomskoj, funkcijskoj i organizacijskojklasifikaciji.).Koje su s&ičnos"i i ra*&ike i*me+u proračunsko, računo%o#s"%a i po#u*e"ničko, računovodstva?- Dravno računovodstvo a u okviru njega i proračunsko računovodstvo ima mnogo sličnosti ali iznačajnih razlika u odnosu na poduzetnićko računovodstvo. S&ičnos"i su primjerice u primjeni sistemadvostavnog knjigovodstva, vo!enju glavne knjige, izradi temeljnih finansijskih izvje"taja, internojkontroli itd. Ra*&ike su- odsutnost dobiti kao motiva #osim za dravne poduzetničke jedinice$% postojanje zakonskih zahtjevakoji uključuju ograničenja kod pribavljanja i tro"enja prihoda% nemoć u&susretanju' prihoda s tro"kovima% naglasci su na odgovornosti ili upravljanju resursima povjerenim javnim slubama% upotreba fondovskog računovodstva% pračenje planiranih vrijednosti # proračunskih$ po nekim fondovima% kori"tenje prilago!enog načela nastanka doga!aja ranije nego načela punognastanka doga!aja u nekim fondovima.. Koje i&je%e je "re!a&o osi,ura"i "ra#iiona&no #r/a%no računo%o#s"%o i kojim *a0"je%ima suoni proireni u no%ije %rijeme(- (ačunovodstvo drave se tradicionalno smatralo sistemom knjienja finansijskih transakcijadravnih organa. )istem knjienja trebao je osigurati postizanje dva osnovna cilja* informiranost ofunkcionalnosti i praćenje zakonitosti dravnih finansijskih transakcija. Postupno se uz ova dva ciljauvodi i treći, a to je podr"ka formuliranju i uvo!enju dravnog proračuna. (ačunovodstveni su sistemistoga pro"ireni i dopunjeni novim zadacima u postupku izrade proračuna svake agencije,konsolidiranja proračuna drave u cjelini i pomoći nadlenim jedinicama u postupku odgovornosti zausvajanje proračuna pruanjem odgovarajućih informacija o raspoloivim izvorima, postojećimobavezama, tro"kovima poslovanja i odgovarajućem poslovanju.2. Koja o!i&je/ja u opera"i%nom smis&u "re!a #a ima sa%remeni #r/a%ni računo%o#s"%eni sis"em(- )avremeni dravni računovodstveni sitem u operativnom smislu treba da ima sljedeća opbiljeja*  -(ačunovodstveni sistem treba biti utemeljen na sistemu dvojnog knjigovodstva, čime seosuguravaju efikasni i kontrolni mehanizmi%  -+videncija, auriranje i unos podataka vode se jedinstveno u dravnom finansijsko-informacijskomsistemu čime se izbjegava ponavljanje istih, kao i svi drugi neeljeni efekti preno"enja, povezivanjasintetiziranja podataka%  -(ačunovodstveni sistem mora biti sveobuhvatan, odnosno mora obuhvatiti svaku transkaciju kojautiče na sada"nju ili buduću vrijednost dravne imovine i obaveza, a u tom smislu potrebno je izgraditi primjereni računski plan koji će predvidjeti svaku pojedinu vrstu finansijske i poslovne transakcije%  -(ačunovodstveni procesi su stučno utemeljni, unificirani i dosljedno se primjenjuju.3. Koji su "eme&jni *a#ai sa#r/ajno, po#ručja primjene računo%o#s"%a proračuna(- )adrajno poručje primjene računovodstvenog informacijskog sistema proračuna moe se ograničitinjegovim temeljnim zadaćama i to*a$ siguranje podloge za planiranje proračuna i praćenje njegova izvr"avanja u skladu sa zakonskim i

 proračunskim ograničenjima% b$ siguranje informacijske baze za upravljanje i nadzor poslovanja pojedinim dravnim subjektom,dravom u cjelini kao i za makroekonomsko upravljanje.4. 5"a čini sa#r/aj #r/a%no, računo%o#s"%a(6 )avremeno računovodstvo drave kao ekonomskog entiteta mora sadravati integrirane podsisteme pračenja stanja i promjena ukupnih resursa #imovine$, dugova i izvora, kao i podsistem praćenja svojih prihoda i rashoda koji se ostvaruju prema proračunskim pravilima i ograničenjima.

 

7. Kak%a je ra*&ika i*me+u proračunsko, računo%o#s"%a i in"e,ra&no, #r/a%no, računo%o#s"%a(- Dvojni karakter dravnog računovodstva ima nuno za posljedicu i postojanje dvojnog izvje"tajnogsistema. 8roračunsko računo%o#s"%o  primarno osigurava podatke i informacije o izve"enju proračuna za fiskalnu #proračunsku$ godinu, pri čemu od zakonske regulative ovisi koje dodatneinformacije se predočavaju o učincima tog izvr"avanja na resurse i obaveze. 9n"e,ra&noračuno%o#s"%o #r/a%e  kao entiteta rezultira cjelovitim izvje"tajnim sistemom koji uz prihodeirashode prezentira i promjene finansijskog poloaja. Dakle, predstavlja dravni entitet analognonkomercijalnom subjektu. pisani sistem i njihov odnos mogu se prikazati sljedecom slikom osnovnogsadraja računovodstva*

/+0(12 D(314 (1564D)/4

741 (1)8D P(8D 914+:+ :4( 421);/41

:41921)11</41

P((156)<(1564D)4/

:41921)1P1)41

:. O;JASN9T9 S<9KU==- (ačunovodstveni informacijski sistem #()$ ukupnog gospodarstva=

-6re!enje proračunskih procesa potaknuto zahtjevima javnosti i zahtjevima harmonizacije name!unarodnoj razini mijenja proračunske procedure i postupke, potiče primjenu novih spoznaja iauriranje postojećih znanja u implementaciji rje"enja. 6pravljanje proračunskom potro"njom zahtjevavremensko uskla!ivanje niza procesa #izrade i dono"enja proračuna, izvr"avanja proračuna,izvje"tavanja o izvr"avanju, madzora nad procesima$ uz istovremenu koordinaciju proračunskihsubjekata svih razina. :ahtjevi koji se postavljaju pred čelnike proračunskih korisnika, načelnikefinansijskih , planskih i računovodstvenih slubi kao i sve druge slubenike koji su involvirani u proračunske procese, zahtijeva kontinuirano informiranje istih, izobrazbu, upoznavanje s trendovimarazvoja i promjenama koje su imanentne navedenim procesima.

>. Koja nače&a se mo,u #efinisa"i u po!o&ja%anju upra%&janja proračunskim proesima(- 6 pobolj"anju upravljanja proračunskim procesima mogu se definirati odre!ena osnovna načela*  a$ (aznolikost ciljeva treba osigurati "to kvalitetnije odlučivanje  b$ (azvijanje pristupa u svrhhu postizanja ciljeva  c$ (azvijanje konzistentnosti proračuna s pristupima u svrhu postizanja ciljeva i  d$ +valuacija i mjerenje uspje"nosti i osiguranje prilagodbe.

1?. Na koje se,men"e se primjenjuje sis"em #r/a%no, računo%o#s"%a@ a na koje ne(- )istem dravnog računovodstva kao zaseban i specifičam sistem, najjednostavnije rečeno primjenjujese na op"tu # sredi"nju i lokalnu$ dravu i sve njezine netri"ne institucionalne jedinice.)istem se ne primjenjuje na ukupni javni sektor koji je insitucionalno "titi od op"te drave.

 

11. 5"a se uk&jučuje u sas"a% op"e $ ukupne' #r/a%e prema ESA >3 (6 sastav op"te # ukupne$ drave prema +)1 > uključuju se*@. )ubjekti ukupne drave # isključujući javne priozvo!ače organizirane kao javna preduzeća ili prema posebnom zakonu$ koji upravljaju i finansiraju grupu aktivnosti uglavnom isporučujući netri"nadobra i usluge namijenjene koristi zajednice%A. eprofitne ustanove priznate kao neovisni pravni subjekti, a koje su netri"no orijentirane i kojekontrolira i preteno finansira op"ta drava%B. Condovi socijalne sigurnosti pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve koji su odre!eni u paragrafu A.E# finansiraju se iz obaveznih doprinosa i drava je odgovrna za upravljanje institucijom$.1). Koje us&o%e mora ispuni"i neprofi"ni su!jek" #a !i !io uk&jučen u sek"or op"e #r/a%e premaESA >3(- Da bi neki neprofitni subjekt bio uključen u sektor op"te drave moraju biti ispunjeni svi sljedećiuvjeti*@. )ubjekt mora biti formalno-pravno registriran kao pravna osoba # udruga, ustanova i sl.$ kojanastupa u svoje ime i za svoj račun, odgovara pred zakonom za sovj rad i preuzete obaveze. Dakle, tone mogu biti fizičke osobe, neformalna udruenja, skupovi stanara povezanih me!uvlasničkimugovorom, konzorcij, ortačka dru"tva, i sl.A. )ubjekt ne moe biti privatni, odnosno mora biti javni. /o znači da je osnovan i u pretenom jevlasni"tvu drave #sredi"nje ili lokalne$%B. )ubjekt mora biti netri"ni, "to znači da cijenom svojih isporuka-prihodima ostvarenim naspecifičnom tri"tu ne pokriva vi"e od F G svojih ukupnih tro"kova djelatnosti. vaj kriterij, tkzekonomski signifikantne cijene mora se promatrati u duem razdoblju # nekoliko godina$ i ne moe sena temelju rezultata samo jedne godine provoditi reklasifikacija%E. )ubjekt je kontroliran od dravne jedinice H izvora finansiranja.1. 5"a su računo%o#s"%eni s"an#ar#i *a ja%ni sek"or i "a "re!aju osi,ura"i(6 (ačunovodstveni standardi za izvje"tavanje jedinice javnog sektora su op"te prihvaćeni okvir zaobradu i prezentiranje razumljivih, relevantnih i pouzdanih informacija o finansijskom poloaju,aktivnostima i operacijama drave i njenih dijelova. dsutnost standarda vodi različitojračunovodstvenoj praksi, "to dovodi do neusporedivosti u me!unarodnim razmjerima. )tandarditrebaju omogućiti ustrojavanje primjenjivog računovodstvenog sistema koji će osigurati jasnoočitovanje o finansijskom statusu drave i bilo koje jedinice javnog sektora. Cormulirani standarditrebaju odraavati uravnoteen pristup izme!u onog "to je idealno potrebno i "to je praktično provedivo.12. 5"a je o#!or *a ja%ni sek"or i u čijem je sa"a%u(- dbor za javni sektor je u sklopu C1I-a # nternational federation of 1ccountants$ i on seusredotočuje na računovodstvo, reviziju i potrebe finansijskog izbje"tavanja nacionalne, regionalne ilokalne vlasti, vladinih agencija i drugih tijela. dbor izdaje i promovira smjernice, provodi obrazovnei istraivačke programe i razmjenjuje informacije s drugim račuinovo!ama i onima koji rade u javnomsektoru ili ovise o njemu.13.5"a je s"a"is"ika #r/a%ni0 finasija(- )tatistika dravnih finansija je me!unarodni statistički sistem koji razvija 7eu!unarodni monetarnifond kao krovna me!unarodna finansijka institucija, a s namjerom da potakne vlade da prezentirajuusporedive statističke podatke.14. 5"a je si"em #r/a%ne fionansijske s"a"is"ike(- )istem dravne finansijske statistike je skup gospodarskih i statističkih koncepata, računovodstvenih pravila i klasifikacija smjernica o sistemskom organiziranju podataka o poslovanju sektora op"tedravne administracije.

 

17. 5"a je sis"em naiona&ni0 računa6 SNA(- )istem nacionalnih računa je me!unarodni standard za nacionalne račune. )1 je i sveobuhvatanračunovodstveni sistem koji koristi konzistentne računovodstvene definicije i koncepte radi saimanjaekonomskih transakcija koje se odvijaju u jednom gospodarstvu u svrhu dobijanja cjelovite slikeukupne ekonomske aktivnosti. /o je računovodstveni sistem koji dravama omogućava praćenjevlastitog finansijskog poloaja, kao i trendova u razvoju, te usporedbu razvoja s drugim dravama.1:. Koje su osno%ne k&asifikaije kojima se pra"e ak"i%nos"i #r/a%e $ sis"em k&asifikaija' i nakoja pi"anja #aju o#,o%or(- /emeljne klasifikacije kojima se prate aktivnosti drave jesu ekonomska, funkcijska i organizacijskaklasifikacija. Primjena ovih klasifikacija udovoljava zahtjevima fiskalne transparentnosti jer dajeodgovor na pitanja*@. a "to je novac potro"en?A. <ako je novac potro"en?B. <o je novac potro"io?1>. Koji je osno%ni sa#r/aj računsko, p&ana prema GS k&asifikaiji(@. PrihodiA. (ashodiB. /ransakcije na imovini i obavezamaE. Drugi ekonomski tokovi- promjene u vrijednosti. Drugi ekonomski tokovi- promjene u obimuJ. movina i obaveze)?. O!jasni"i s&iku - 9*%ori"a o!&iko%anja računo%o#s"%eno, informaijsko, sis"ema $R9S' *aeks"erno i*%je"a%anje=

 6 pogledu primjene odgovarajučeg sistema klasifikacija kao podloge za finansijsko izvje"tavanje,me!unardoni računovodstveni standardi za javni sektor nisu ograničavajući, odnosno odre!uju samominimalne zahtjeve za predstavljanje informacija u finansijskim izvje"tajima. 6vo!enje me!unarodnihsistema klasifikacija u sadraj i strukturu računskog plana, statistički sistemi značajno utiču na sadraji strukturu finansijskih izvje"taja za ostale potrebe eksternog izvje"tavanja.)1. 5"a o#re+uje primijenjeni računo%o#s"%eni konep"(- Primjenjeni računovodstevni koncept odre!uje izvje"tajno razdoblje u kojem će se nastali poslovnidoga!aj i promjene iskazati, a time izravno odre!uje i kvantitativni sadraj finansijskih izvje"taja zaodre!eno razdoblje.

() K140 )+</(1

(1564D)/4+)/1D1(D #P)1)$

 1I12 :1<)< <4( 

D(3141 C1)K)<1)/1/)/<1 #0C)$

))/+7 1I128(1561 # )1, +)1$() P(41/0

)+</(1(1564D)/4+ )/1D1(D#1),C()$ 1I12 <4( 

 

)). Koji su ,&a%ni računo%o#s"%eni konep"i proračunsko, računo%o#s"%a(-Dva su glavna koncepta,i to*No%čani konep", i Konep" nas"anka #o,a+aja # obračunski koncept$.). Koje su osno%ne karak"eris"ike no%čano, računo%o#s"%eno, konep"a(- ovčani računovodstveni koncept podrazumjeva priznavanje transakcija i drugih poslovnih doga!ajau trenutku kada je novac ili novčani ekvivalnet ptimljen # naplačen$ ili izdan # isplaćen$. vajračunovodtsveni koncept jo" uvijek je najrasprostranjeniji u nacionalnim sistemima dravnogračunovodtsva "irom svijeta. Primarni razlog za to je činjenica da je ovkav pristup računovodstvukoristan za praćenje ostvarene potro"nje finansijskih resusra u odnosu na planiranu "to je polazi"te zaodre!ivanje buidućih zahtjeva i za utvr!ivanje odgovornosti finansijskog mena!menta u raspolaganjufinansijskim resursima. vaj koncept je, dakle, učinkovita baza za praćenje po"tivanja potro"ačkihograničenja i drugih zakonskih i ugovornih zahtjeva. Cinansijski izvje"taji koji se izra!uzju premanovčanom konceptu računovodstva primarno pruaju korisnicima informacije op izviorima novcatokom razdoblja, svrhu njegova kori"tenja i saldo novca na datum izvje"tavanja.)2. Koje su osno%ne karak"eris"ike mo#ifiirano, računo%o#s"%eno, konep"a(- vaj računovodstveni koncept čine različite varijacije osnovnog novčanog koncepta. ajče"ći oblik prilagodbe sastoji se u &produavanju' fiskalne godine, odnosno uvaavanju novčanih primitaka iizdataka u odre!enom razdoblju nakon isteka godine za koju se izvje"taji sastavljaju. Prilago!eninovčani koncept mjeri novac i novčane obaveze na način da se transakcije i poslovni doga!aji koji sunastali krajemn godine priznaju u toj godini ako se očekuje da će rezultirati novčanim primicima iLiliizdacima unutar odre!enog razdoblja posliuje kraja godine. /o &produeno' raztdoblje u literaturi senajče"će naziva &specifično razdoblje'. 6 tom se razdoblju primici i izdaci novca i novčanihekvivalenata koji se odnose na izvje"tajno razdoblje biljee u računovodstvu i priznaju kao elementaktualnih finansijskih izvje"taja.)3. Koje su osno%ne karak"eris"ike računo%o#s"%eno, konep"a nas"anka #o,a+aja $ o!računskikonep"'(- (ač. <oncept nastanka doga!aja podrazumjeva priznavanje poslovnih doga!aja i transakcija utrenutku kada su se one stvarno i dogodile. vja je rač. koncept sveobuhvatan u pogledu priznavanja i prezentiranja stanja i promjena ukupnih resursa, dugova i izvora vlasni"tva izvje"tajne jedinice. 6 poduzetničkoj sferi primjena ovog koncepta, uz neograničenost vremena poslovanja, smatra setemeljnom računovodstvenom pretpostavkom. 6 računovodstvenim konceptu nastanka doga!aja prihodi se priznaju u trenutku ostvarenja #kada su zara!eni$, a rashodi u trenutku kada su u funkcijiostvarenja prihoda stvarno i nastali. /ime se ostvaruje načelo sučeljavanja prihoda i rashoda uobračunskom razdoblju. /o znači da se u rashode razdoblja priznaje samo onaj dio tro"kova koji sunastali za ostvarivanje prihoda u istom razdoblju. <oncept nastanka doga!aja zahtijeva priznavanjeučinaka poslovnih doga!aja u razdoblju u kojem su oni nastali, neovisno o tome je li novac uz tedoga!aje, primljen ili isplaćen.)4. Koje su osno%ne karak"eris"ike mo#ifiirano, konep"a nas"anka #o,a+aja(- dstupanje od dosljedne i pune primjene koncepta nastanaka doga!aja imaju za rezultat različite imnogobrojne varijacije koje se zajedničkim imonom mogu nazvati modificirani #prilago!eni$ konceptnastanka doga!aja. blikovanje konkretnog računovodstvenog modlea ovisi od zemlje do zemlje i prilago!ava se njenim posebnostima i primarnim ciljevima finansijskog izvje"tavanja. ajče"ći primjeri prilagodbi u praksi nekih zemalja koje djelimično primjenjuju koncept nastanka doga!aja susljedeći* @. d punog koncepta u iskazivanju fizičke imovine izuzimaju se sredstva odbrane,infrastrukturna imovina i kultura i prirodna ba"tina. va se imovina iskazuje kao rashod-izdatak utrenutku sticanja #i ne kapitalizira se$, a isključivanje naslje!a provodi se iz praktičnih razloga jer jenjihova vrijednost neprocjenjiva% A.0otovo sva imovina se kapitalizira i obaveze se iskazuju u trenutkusticanja,a prihodi priznaju u trenutku naplateB.6 imovinu se prizaje i iskazuje samo kratkoročna fin.imovina ikratk.baveze.E.z ukupnih obaveza izuzimaju se neke op"te obveze,ka npr obveze za mirovine.