rad lag-a sufinanciran je sredstvima europske unije iz .... lrs lag zeleni bregi.pdf · zastupljene...

Rad LAG-a sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj,

Podmjera 19.1. „Pripremna pomoć“ u okviru Mjere 19 „LEADER – CLLD“ – LAG „Zeleni bregi“ iz

Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.,

Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

II

SADRŽAJ

SADRŽAJ ............................................................................................................................................................ II

1. Osnovne značajke područja LAG-a ................................................................................................................1

1.1 Opće zemljopisne značajke područja ............................................................................................................ 1

1.1.1 Položaj i granice područja .................................................................................................................. 2

1.1.2 Geomorfološke značajke ..................................................................................................................... 3

1.1.3 Klimatske značajke područja ............................................................................................................. 4

1.1.4 Prirodna baština LAG-a ..................................................................................................................... 4

1.1.5 Kulturno-povijesna i tradicijska baština ........................................................................................... 5

1.1.6 Komunalna infrastruktura ................................................................................................................. 5

1.1.7 Društvena infrastruktura ................................................................................................................... 8

1.2. Gospodarske značajke područja ................................................................................................................... 8

1.2.1 Poljoprivreda ..................................................................................................................................... 12

1.2.2 Tržište rada ........................................................................................................................................ 14

1.3. Demografske i socijalne značajke područja ............................................................................................... 15

2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu ........................................ 18

2.1 Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAG-a ................................................................................. 18

2.2 SWOT analiza ............................................................................................................................................. 19

3. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uključujući jasne i mjerljive pokazatelje

za izlazne pokazatelje ili rezultate ..................................................................................................................... 20

3.1 Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja LAG-a „Zeleni bregi“ ............................................................................. 20

3.2 Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za područja LAG-a temeljeni na mogućnostima PRR 2014 – 2020 24

3.3 Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ........................................................ 34

3.4 Opis tema planiranih projektaa suradnje i način odabira projekata suradnje .............................................. 34

3.5 Inovativan i integrirani karakter Strategije ................................................................................................. 35

3.6 Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima (ŽRS, PRR) ............................................................ 36

3.7 Opis odabira projekata na razini LAG-a ..................................................................................................... 38

III

4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS ........................................................................................ 40

4.1 Opis partnerstva .......................................................................................................................................... 43

5. Akcijski plan provedbe LRS .......................................................................................................................... 43

6. Način praćenja i procjene provedbe LRS ..................................................................................................... 44

6.1 Opis praćenja i procjene provedbe LRS ..................................................................................................... 46

6.2 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS ............................................................................................. 47

7. Opis sposobnosti provedbe LRS .................................................................................................................... 47

7.1 Povijest organizacije i dosadašnja iskustva LAG-a u provedbi projekata .................................................. 47

7.2 Kapaciteti za provedbu LRS ....................................................................................................................... 51

7.2.1 Ljudski kapaciteti za provedbu LRS ............................................................................................... 52

7.2.2 Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada LAG-a ............................................ 53

8. Financijski plan ............................................................................................................................................... 54

9. Dodaci ............................................................................................................................................................... 59

1

1. OSNOVNE ZNAČAJKE PODRUČJA LAG-A

1.1 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA

Područje LAG-a „Zeleni bregi“ je sastavljeno od 18 jedinica lokalne samouprave s područja

Krapinsko - zagorske županije: gradovi Donja Stubica, Krapina, Oroslavje i Zlatar, općine

Bedekovčina, Đurmanec, Gornja Stubica, Jesenje, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan,

Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Veliko Trgovišće i Zlatar Bistrica, te

4 jedinice lokalne samouprave s područja Zagrebačke županije: grad Sveti Ivan Zelina, te

općine Bedenica, Bistra i Jakovlje. Površina na kojoj se proteže LAG iznosi 1.005,13

kilometara kvadratnih. LAG „Zeleni bregi“ se nalazi u sjevernom dijelu Hrvatske te pripada

statističkoj regiji Kontinentalne Hrvatske. Obzirom na kriterij broj jedinica lokalne

samouprave LAG „Zeleni bregi“ je najveći LAG u Republici Hrvatskoj. Površina

teritorijalnog područja LAG-a „Zeleni bregi“ iznosi 1.008,1 kilometara kvadratnih. LAG

„Zeleni bregi“ 2001. godine imao je 113.451 stanovnika, odnosno 2,64% ukupnog stanovništva

RH, dok se u 2011. godini broj stanovnika, u odnosu na 2001. godinu, smanjio za 4.959

stanovnika, odnosno 4,37%. U 2011. godini na području LAG-a živjelo je 108.492 stanovnika

(2,53% stanovnika RH), odnosno 81,64% Krapinsko – zagorske, te 34,16% Zagrebačke

županije.

Tablica 1: „Površina JLS unutar LAG-a „Zeleni bregi““ ( Izvor: ARKOD, DZS RH, Popis stanovništva 2001/2011)

JLS Površina km2 Broj naselja Broj kućanstava Broj stanovnika Gustoća st na km2

2011. 2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

BEDEKOVČINA 54 15 2.487 2.442 8482 8.041 165,41 156,81

BEDENICA 21,72 6 424 407 1522 1.432 70,07 65,93

BISTRA 52,74 6 1.821 2.071 6098 6.632 115,12 125,20

DONJA STUBICA 43,48 10 1.739 1.723 5930 5.680 137,20 131,42

ĐURMANEC 58,22 13 1.282 1.245 4481 4.235 77,29 73,04

GORNJA STUBICA 49,31 20 1.742 1.575 5726 5.284 118,06 108,95

JAKOVLJE 35,7 3 1.216 1.265 3952 3.930 110,64 110,02

JESENJE 23,84 5 516 492 1643 1.560 66,90 63,52

KRAPINA 47,54 23 3.979 3.944 12950 12.480 272,63 262,74

LOBOR 42,98 10 963 900 3669 3.188 86,11 74,82

MAČE 27,88 9 840 795 2715 2.534 99,20 92,58

MARIJA BISTRICA 68,01 11 2.098 1.879 6612 5.976 97,21 87,86

MIHOVLJAN 24,45 5 715 606 2234 1.938 83,39 72,34

NOVI GOLUBOVEC 15,44 5 337 312 1073 996 78,15 72,54

OROSLAVJE 31,2 5 2.061 2.025 6253 6.138 194,68 191,10

PETROVSKO 18,84 12 816 759 3022 2.656 159,98 140,60

RADOBOJ 33,21 9 1.015 996 3513 3.387 106,52 102,70

STUBIČKE TOPLICE 27,52 4 987 1.014 2752 2.805 101,55 103,51

SVETI IVAN ZELINA 184,68 62 4.841 4.907 16.268 15.959 87,78 86,11

VELIKO TRGOVIŠĆE 46,65 15 1.537 1.479 5.220 4.945 113,21 107,24

ZLATAR 75,78 19 2.047 1.963 6.506 6.096 85,54 80,15

ZLATAR BISTRICA 24,91 6 911 852 2.830 2.600 115,18 105,82

LAG 1.008,1 273 34.374 33.651 113.451 108.492 113 108

2

Vidljivo smanjenje broja stanovnika između dva popisa ukazuje na depopulaciju područja, te

se, paralelno sa brojem stanovnika smanjio i broj kućanstava, za 723 odnosno 2,10%. U 2011.

godini stanovništvo LAG-a živjelo je u 33.651 kućanstva u 273 naselja.

Gustoća stanovnika na području LAG-a u razdoblju od 2001. do 2011. se smanjila za 4,42%,

smanjenje potvrđuje izraženu depopulaciju ali i veliku ruralnost prostora. Gustoća stanovnika

LAG-a za 42,48% je veća od prosjeka RH te je jednaka gustoći naseljenosti Krapinsko –

zagorske županije (108 st/km2) i veća od prosjeka Zagrebačke županije (103,8 st/km2). Popis

JLS s brojem stanovnika u pripadajućim naseljima nalazi se u Dodatku 1.

1.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRUČJA

Slika 1: „Položaj LAG-a „Zeleni bregi“ s granicama obuhvata“

LAG „Zeleni bregi“ graniči na zapadu s LAG-om „Zagorje – Sutla“. Na sjeveru LAG „Zeleni

bregi“ graniči s LAG-om „Sjeverozapad“ te sjeverna granica LAG-a prati sjevernu granicu

Krapinsko – zagorske županije. Istočni dio predmetnog LAG-a graniči s LAG-om „Prigorje -

Zagorje“ koji se jednim svojim dijelom nalazi na sjeveroistočnom dijelu Krapinsko – zagorske

županije pa shodno navedenom definira istočnu granicu LAG-a „Zeleni bregi“. Južna granica

LAG-a „Zeleni bregi“ je određena krajnjim jugoistočnim dijelom Krapinsko – zagorske

županije i južnom granicom Grada Sv. Ivan Zelina što ukazuje da LAG u južnom dijelu graniči

s Gradom Zagrebom. Nalazi se na prostoru glavnih cestovnih prometnica odnosno

paneuropskog koridora X Salzburg – Zagreb – Beograd – Solun, Xa Graz – Maribor – Zagreb,

3

koji se poklapa s autocestom A2, te sa strateški važnim Pyhrnskim prometnim pravcem

Nürnberg – Passau – Graz – Zagreb – Split – Dubrovnik, te na području koridora Vb

Budimpešta – Zagreb – Rijeka, koji se poklapa s autocestom A4.

1.1.2 GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE

Na području LAG-a „Zeleni bregi“ razlikujemo tri osnovne vrste reljefa. Spomenute osnovne

vrste reljefa jesu: naplavne ravni, brežuljkasti krajevi – pobrđa i gorski masivi.

Naplavna ravan rijeke Krapine je najznačajnija i površinom najveća. Najniži naplavni dio

doline nalazi se na visini od 120 metara. Prostrana naplavna ravan rijeke Krapine bitno je

područje razvoja poslovnih zona, urbanizacije te gradnje infrastrukturnih koridora.

Brežuljkasti krajevi se sastoje od prigorskih pojaseva na prisojnim (južnim) stranama i podgorja

na osojnim stranama koji su najvećim dijelom obrasli šumom. Pobrđa su najviše zastupljeni

pojasevi koji nisu vezani uz gorske masive te predstavljaju izdvojene reljefne cjeline,

karakteriziraju ih osunčana, kvalitetna tla, značajne poljoprivredne površine za voćarstvo i

vinogradarstvo te manje šumske površine. Gorski masivi čine jednu od tri osnovne vrste reljefa

unutar LAG-a „Zeleni bregi“, to su: Maceljsko gorje, Ivančica, Strahinjčica i Medvednica.

Značajni su zbog većih kompleksa gospodarskih šuma uglavnom visokoga uzgojnog oblika,

izvora pitke vode, kamena za građevinarstvo te mogućnosti turističko-rekreativnog korištenja.

U dijelu LAG-a koji obuhvaća područje Krapinsko – zagorske županije, javljaju se elementi

alpske građe i reljefa te manjim dijelom elementi panonske građe. Granicu Alpa predstavlja

dolina rijeke Krapine. Na površini prevladavaju klastiti i vapnenci najvećim dijelom

oligocenske i miocenske starosti te mjestimice trijaske starosti. Mjestimične su pojave

magmatskih stijena mezozoika, a paleozojske stijene su prisutne na sjevernim obroncima

Medvednice. U dolinama vodotoka prisutne su aluvijalne naslage i les. Područje karakterizira

složena geološka građa pod naglašenim utjecajem tektonike. Brojni rasjedi koji presijecaju

geološke strukture razlog su pojave brojnih mineralnih i termalnih izvora. Mineralno-termalne

vode pojavljuju se duž rasjednih linija, a imaju različiti mineralni sastav i različite temperature.

Na području Zagrebačke županije (Općine Bedenica, Bistra, Jakovlje, te Grad Sveti Ivan

Zelina) koja je koja je složene geološke građe, nalaze se stijene koje se razlikuju po

stratigrafskoj pripadnosti i po litološkom sastavu. To je područje na kojem se sučeljava više

tektonskih jedinica različite starosti i jačine djelovanja. Iz tog razloga su pojedini dijelovi

županije vrlo složene tektonske građe, kao što je to područje Medvednice, dok su druga

područja blago tektonski poremećena, na primjer jugoistočni dio područja koji pripada

Panonskom bazenu. Zastupljene su stijene paleozojske, mezozojske i kenozojske starosti, kao

i magmatske, sedimentne i metamorfne stijene različitih tipova.

Od mineralnih sirovina postoje pojave metala, pojave i ležišta nemetala, pojave i ležišta ugljena,

te izvori termalnih voda. Sa ekonomskog stajališta najvažnija su ležišta i pojave nemetaličnih

mineralnih sirovina i energetskih sirovina (nafta i plin). Ukupno je na prostoru Zagrebačke

županije zabilježeno 15 vrsta mineralnih sirovina za koje postoji dokumentacija istraživanja ili

njihovi mineraloški opisi a smješteni su na ukupno 180 lokacija. Dio ovih lokacija su napušteni

kopovi a dio su lokacije gdje su pojave utvrđene ali nisu nikad eksploatirana. Danas se na

području Županije eksploatiraju svega 5 vrsta čvrstih mineralnih sirovina te nafta i plin. Čvrste

mineralne sirovine koje se eksploatiraju čine građevinski pijesak i šljunak, ciglarska glina,

vatrostalna glina, tehničko-građevni kamen i arhitektonsko-građevni kamen.

4

1.1.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

LAG „Zeleni bregi“ ima klimatska obilježja umjereno-kontinentalne klime koja pripada tipu

srednjeeuropske izrazito kontinentalne klime. Prosječna godišnja temperatura kreće se između

12-15 °C. Najtopliji mjesec je srpanj, u kojemu srednja temperatura zraka iznosi oko 21°C, a u

višim (brdskim) predjelima oko 20°C. Najhladniji mjesec je siječanj, u kojem je temperatura

oko -1°C. Prosječna godišnja količina padalina iznosi između 1.000 i 1.250 mm. Kraj je dio

umjereno kišnog područja s jakim, ali kratkim, hladnim razdobljem godine.

Na klimu područja LAG-a „Zeleni bregi“ utječe opća atmosferska cirkulacija karakteristična za

geografsku širinu, utjecaj Panonske nizine, utjecaj planinskog sustava Alpa, utjecaj planinskog

sustava Dinarida te reljef kao utjecaj na lokalne klimatske različitosti. Prema geografskom

položaju te horizontalnoj i visinskoj izraženosti reljefa, područje LAG-a „Zeleni bregi“

karakterizira kontinentalna klima s nekoliko specifičnih tipova.

Opće priznata klasifikacija W. Koeppena prostor LAG-a „Zeleni bregi“ smješta u Cfwb tip

klime: umjereno topla kišna klima s toplim ljetom i s najmanje oborina u zimskoj polovini

godine, označena tipom Cfwbx. Najmanje oborina ima zimi, a najviše u toplijoj polovici

godine, tj. u vegetacijskome razdoblju. U mjesecu lipnju, srpnju i kolovozu zabilježene su

najviše maksimalne dok su u siječnju i veljači zabilježene najniže minimalne temperature.

1.1.4 PRIRODNA BAŠTINA LAG-A

Najznačajnija prirodna baština se odnosi na NATURA 2000 Ekološku mrežu unutar koje se s

područja LAG-a „Zeleni bregi“ nalaze: Medvednica (HR2000583), Vršni dio Ivančice

(HR2000371), Sutla (HR2001070), Strahinjčica (HR2001115) i Židovske jame (HR2001190).

Površina NATURA 2000 Ekološke mreže unutar LAG-a „Zeleni bregi“ iznosi 13.099,78 ha.

Područje Medvednice je uglavno pokriveno očuvanom šumom i šumskim zajednicama.

Uobičajeni životinjski svijet Medvednice se sastoji od srednjoeuropskih elemenata. Područje

Medvednice obiluje potocima i izvorima, oborine se slijevaju vrlo brzo obzirom na nagib

terena. Na vapnenačkim i dolomitnim stijenama koje su vodonepropusne se ne događa

odvodnja/dranaža površinskih voda iako postoje tipični kršni oblici poput šireg područja

Ponikva. Medvednica je područje u kojem se temperatura zraka smanjuje 0,5 °C svakih 100

metara nadmorske visine. Prema karakteristikama padalina režim Medvednice odgovara

kontinentalnom oborinskom režimu s maksimalnim oborinama u toplom dijelu godine (travanj

– rujan). Na području Medvednice su zastupljene magmatske, sedimentne i metamorfne stijene

te ovo područje pripada jugozapadnom dijelu Panonskog bazena s vrlo složenom tektonskom

strukturom. Vršni dio Ivančice je područje sa najvišom točkom u sjevernoj Hrvatskoj sa 1.061

m nadmorske visine. Ivančica se proteže su u smjeru istok – zapad između rijeka Krapine i

Bednje. Vršni dio Ivančice se nalazi na visini višoj od 800 metara nadmorske visine. Geološka

osnova Ivančice se temelji na vapnencu i dolomitu i doba mezozoika. Sutla je rijeka koja

ujedno čini granicu između Hrvatske i Slovenije. Izvire u Sloveniji i nakon 90 km se ulijeva u

Savu u Hrvatskoj. Rijeka je vrlo bogata ihtiofaunom, ima razvijeno mikrostanište te je vrlo

bitna za vrste: Barbus balcanicus, Cottus gobio, Cobitis elongata, Eudontomyzon vladykovi

(Eudontomyzon spp.), Rhodeus amarus, Romano Bio Kessler, Romano Gobio uranoscopus i

Zingel streber. Strahinjčica je planina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatskog zagorja. Proteže se

u smjeru zapad – istok. Nalazi se između Krapinice i Žutnice na zapadnoj i sjevernoj strani,

Očura i Presečine na istočnoj strani, te Vnučice i Lipje na južnoj strani, a na jugozapadnom

dijelu Strahinjčice se nalazi administrativno središte Krapinsko – zagorske Županije, Grad

Krapina. Na maloj površini od 60 km2 Strahinjčica ima veliku vegetacijsku raznolikost. Na

planini se nalazi preko 1000 biljnih vrsta te je samo uže područje Strahinjčice jedno od 94

5

botanički važnih područja. Na ovo području postoji rastuća zajednica kontinentalnih travnjaka

(Festuco-Brometea) koja su važno stanište za orhideje. Na ovom području je zabilježeno oko

32 vrste orhideja, 55 vrsta leptira i 50 vrsta ptica. Na lokalitetu Židovske jame na području

Općine Gornja Stubica se nalaze špilje i jame zatvorene za javnost koje predstavljaju važno

stanište za podzemne organizme. Ovo stanište predstavlja jedno od samo dva nalaza špiljske

vrste pauka Troglohyphantes subalpinus u Hrvatskoj.

1.1.5 KULTURNO-POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA

Područje LAG-a „Zeleni bregi“ je vrlo bogato tradicijskom i kulturno povijesnom baštinom. U

prilog navedenom govori i podatak o tome da na predmetnom području nalazimo razne oblike

zaštićenih pokretnih kulturnih dobara, zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara i nematerijalna

kulturna dobra što predstavlja razvojni potencijal osobito iz turističke perspektive razvojnih

mogućnosti. Na području LAG-a „Zeleni bregi“ trenutno možemo pronaći 32 pojedinačno

zaštićena pokretna kulturna dobra, 15 zaštićenih zbirki te 5 muzejskih zbirki. Pojedinačno

zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara je trenutno 112, zaštićenih kulturno – povijesnih cjelina

10 te 13 zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara. Bitno za navesti je da na području LAG-a

„Zeleni bregi“ trenutno postoji nematerijalna kulturna baština pod UNESCO zaštitom (Umijeće

izrade drvenih tradicijskih dječijih igračaka i Medičarski obrt). Najdominantniji oblik zaštićene

baštine na ovom području je pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro što se pretežito

odnosi na crkve, kapelice, dvorce, tradicijske kuće i sl. Mogućnost koja se otvara velikim

brojem pojedinačno zaštićenh nepokretnih kulturnih dobara je stvaranje atrakcijske osnove za

privlačenje posjetitelja te mogućnost korištenja bespovratnih sredstava iz raznih fondova za

pravilnu obnovu i promociju istih.

Grafikon 1: „Zaštićena baština na području LAG-a „Zeleni bregi““ (Izvor: Ministarstvo Kulture; Registar kulturnih

dobara)

1.1.6 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Geoprometni položaj područja LAG-a određen je sustavom državnih cestovnih pravaca prema

Zagrebu, Splitu, Macelju, Grazu i Nürnbergu, te sustavom županijskih i lokalnih cesta. Za

gospodarski razvoj područja od velikog je značaja transverzalni koridor sjever-jug koji čini

autocesta A2 (Zagreb – Krapina – Macelj) kao dio međunarodnog cestovnog pravca E-59 (Beč

– Graz – Maribor – Zagreb) i državna cesta D1, te je najznačajniji pravac koji prolazi Krapinsko

– zagorskom županijom. Najznačajniji koridor koji prolazi područjem LAG-a je dio tzv.

„zagrebačkog prstena“ na trasi od autoceste A2, čvor Mokrice (Zabok – Oroslavje) – Zlatar

Bistrica (sa spojem Breznički Hum) – Marija Bistrica – Laz – Popovec (spoj na autocestu A4

Zagreb – Goričan). Veliko prometno značenje županiji daje međunarodna trasa Pyhrnskog

cestovnog pravca koji prolazi duž cijele županije i predstavlja sastavni dio sjeverozapadnog

ulaza/izlaza Republike Hrvatske prema Europi, te budući međunarodni željeznički koridor Xa

koji će povezivati Zagreb i Graz. Javni prijevoz putnika obavljaju ovlašteni koncesionari

0 20 40 60 80 100 120 140

Zaštićeno pokretno kulturno dobro

Zaštićeno nepokretno kulturno dobro

Nematerijalno kulturno dobro

Nematerijalna baština na listi UNESCO

6

autobusnog prometa. Javni prijevoz nije adekvatno organiziran (učestalost i obuhvat) samo u

nekolicini jedinica lokalne samouprave, dok u većini JLS javni linijski prijevoz obavlja

Presečki grupa d.o.o. Krapina (vl. Antun Presečki), te Potočki promet d.o.o. U nekolicini JLS

općinski javni prijevoz ne postoji, te je organiziran za osnovnoškolce i srednjoškolce, dok za

ostalo stanovništvo nema organiziranog prijevoza (Gornja Stubica). Od ostalih prijevoznika

ističu se Stubaki prijevoz, Domi prijevoz, Boni promet d.o.o., Autoprijevoz Croline, te

Čazmatrans d.o.o. koji je zastupljen u Gradu sv. Ivan Zelina, te ZET koji posluje na području

Općine Bistra. Od svih oblika prijevoza željeznički prijevoz je ekološki najprihvatljiviji oblik

prijevoza koji je ujedno održiv na dugi rok. Preusmjeravanjem dijela prometa s ceste na

željeznicu, posebno teretnog prometa sačuvale bi se cestovne prometnice.

Najznačajnije pruge koje prolaze područjem LAG-a su: pruga u pravcu Zagreb - Varaždin -

Kotoriba gdje se kao ključni problemi navode sporost na određenim dionicama, te vozni red

koji je potrebno prilagoditi učenicima, zatim pruga pravac Gornja Stubica - Zabok gdje se javlja

potreba za uvođenjem češćih linija, posebice vikendom, pruga L103; Zabok - Krapina -

Đurmanec - Hromec - Rogatec, koja je od posebnog značaja jer povezuje veći dio sjevernog

Zagorja sa Slovenijom, te postoji potreba za sanacijom dotrajale infrastrukture, te pruga

Varaždin - Golubovec, željeznički pravac Zabok - Gornja Stubica gdje je potrebno urediti

kolodvor Oroslavje i sanirati prugu. Na području LAG-a ne postoji infrastruktura zračnog

prometa, a sve potrebe u civilnom zračnom prometu odvijaju se preko međunarodne zračne

luke Zagreb – Pleso. Najbliže zračnoj luci je Grad Sv. Ivan Zelina (41,6 km), dok je

najudaljenija Općina Đurmanec (75,6 km). Na području LAG-a postoji glavna infrastruktura

prijeko potrebna za odvijanje telekomunikacijskog prometa. Pokrivenost mobilnom

telefonskom mrežom je visoka, osim pojedinih dijelova određenim mrežama operatera ovisno

o odašiljaču. Na području LAG-a uvedena je ISDN i ADSL usluga. Mobilnu mrežu čine četiri

operatera (T-com, VIP, Tele 2, Optima), a najzastupljeniji je Hrvatski Telekom d.d. Obzirom

na konfiguraciju terena stanje pokrivenosti je zadovoljavajuće. Problemi koji se javljaju vezano

za pristup internetskoj mreži uglavnom se svode na brzinu interneta (sporost), što je vidljivo u

pojedinim JLS gdje je prosječna brzina interneta 5 Mbps (Donja Stubica). Pokrivenost

vodoopskrbnim sustavom na području LAG-a veća je od 90%. Dio kućanstava priključen je na

Zagorski vodovod d.o.o., dok su ostala kućanstva priključena na lokalne vodovode. Na

području LAG-a prisutne su značajne razlike u stupnju opskrbljenosti vodom u pojedinim JLS

(Mihovljan 17%, Stubičke Toplice, Zabok 100%). Izvorišta lokalnih vodovoda su neistražena

i nezaštićena, a vodotehnički objekti nisu u potpunosti sagrađeni u skladu s normativima i

standardima za tu vrstu objekata. Ne prate se kvaliteta i iskoristivost zahvaćenih izvorišta. U

pojedinim JLS postoji velik broj bunara za vlastitu upotrebu, što je odraz nezainteresiranosti

lokalnog stanovništva na priključivanje na javni vodovod (Bedenica). U nekim od JLS postoje

kućanstva koja nemaju vodovodnu mrežu (Bedekovčina). Uzroci ovih problema leže u

zastarjelim vodovima (azbestne cijevi), te nedostatku precizne kontrole pritiska na svim

segmentima cjevovoda. Osnovni problem koji se javlja na području LAG-a je rascjepkanost

komunalnih distributera, neriješen status lokalnih vodovoda, nizak stupanj opskrbljenosti

vodom iz lokalnih vodovoda (nestašica vode u ljetnim periodima - velike suše), te dotrajalost

postojeće transportne i distribucijske mreže vodovoda. Rješenja koja se nameću kao ključna za

područje LAG-a su povezivanje lokalnih distributera, uključivanje lokalnih vodovoda u

postojeće distribucijske sustave, objedinjenje vodoopskrbnih sustava na području cijelog LAG-

a, te sanacija dotrajalih građevina u postojećem sustavu vodoopskrbe.

Komunalna mreža za odvodnju te sustavi za pročišćavanje otpadnih voda na području LAG-a

nisu riješeni. Na području LAG-a suvremeni sustav odvodnje imaju samo veća naselja poput

Krapine, Zlatara, Donje Stubice, Gornje Stubice, Stubičkih toplica, Bedekovčine, te Marije

Bistrice. Sustavi odvodnje otpadnih voda (kanalizacijski sustavi) mješovitog su tipa, a postoje

u većim urbanim dijelovima, dok ih većina manjih naselja uopće nema ili nisu riješeni na

7

zadovoljavajući način. Mješovitim kanalizacijskim sustavom oborinska i otpadna voda se

ispuštaju bez obrade neposredno u recipijent, a to su lokalni potoci i kanali uz prometnice.

Bakteriološki zagađene i nedovoljno pročišćene vode predstavljaju opasnost za zdravlje

čovjeka. U JLS odvodnja otpadnih voda nije riješena na zadovoljavajući način jer se vrši

upojnim i septičkim jamama, a dio zagađene vode cestovnim i melioracionim jarcima odlazi

direktno u najbliži recipijent, te na taj način dolazi do zagađivanja podzemlja i recipijenta.

Ključni problemi komunalne infrastrukture su u nezadovoljavajućoj mreži vodoopskrbe i

kanalizacije, nedostatku uređaja za pročiščavanje otpadnih voda te nerazvijenom sustavu

prevencije zagađenja i onečišćenja te praćenja kakvoće okoliša. Dijelom javne odvodnje

upravlja Zagorski vodovod d.o.o., a u tijeku su izrada dokumentacije za Aglomeraciju Zabok,

kao i projekt gradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (Aglomeracija Krapina),

glavni projekt, te potvrda glavnog projekta za kanalizacijski sustav za Općinu Bedenica.

Zbrinjavanje otpada ne predstavlja problem na području LAG-a. Naime, otpad se velikim

dijelom reciklira na licu mjesta u domaćinstvima, a postavljeni su i zeleni otoci. Otpad se

prikuplja odvozom smetlarskim kamionima, te građani odlažu otpad u specijalizirane vlastite

kante za papir i kante za ostali otpad. Odvajanje na kućnom pragu svedeno je na tri vrste otpada

– papir, korisni otpad (plastika, tetrapak, metal) i miješani komunalni otpad. Osim redovitog

odvoza sa kućnog praga postoji i godišnji odvoz glomaznog otpada prema rasporedu po

mjesnim odborima. Organizirano skupljanje i odvoz otpada koji nastaje u domaćinstvima na

području JLS vrši nekoliko komunalnih poduzeća: „KRAKOM“ d.o.o. Krapina, tvrtka EKO -

FLOR PLUS d.o.o., i Komunalac Konjščina d.o.o.. Komunalni otpad zbrinjava se na deponiju

„Gorjak“ koji je lociran na teritoriju Općine Jesenje. Prikupljanje miješanog komunalnog

otpada vrši se na način da se isti prikuplja putem spremnika od pojedinih korisnika (kućanstva

i poslovnih subjekata) i to jednom tjedno ili po pozivu dva puta tjedno odvozom specijalnim

vozilom po principu „od kuće do kuće“ te se isti odvozi na odlagalište Gorjak. Osigurano je i

prikupljanje papira, kartona i plastike „na pragu“ od korisnika putem plavih kanti (namijenjene

se za razvrstavanje i odvojeno sakupljanje papira, tetrapaka i plastičnih nepovratnih boca te

čistih vrećica i folija, te se otpad sakuplja iz tih kanti jedanput mjesečno po rasporedu i po

pozivu korisnika. Sustav opskrbe električnom energijom na većem području LAG-a pripada

distribucijskom području Elektre Zagreb. Elektra je organizirana u više pogona od kojih su

značajniji DP Elektra Zagreb Pogon Zelina, Jakovlje DP Elektra Zagreb, pogon Zaprešić,

Igrišće i Kraljev Vrh DP Elektra Zabok, HEP d.o.o. Zabok i PROENERGY d.o.o. Zagreb. Od

ostalih distributera ističe se Elektra Varaždin koja opskrbljuje Općinu Novi Golubovec.

Pokrivenost opskrbe električnom energijom u većini JLS je stopostotna. Kao ključni problemi

javljaju se nerazvijenost elektroopskrbne mreže, te zastarjelost mrežne infrastrukture na

pojedinim dijelovima (nedostatak kapaciteta na rubnim dijelovima mreže za industrijske

priključke, zastarjelost električnih vodova, starost i derutnost mreže). Na području LAG-a

postoje obnovljivi izvori energije na području nekoliko JLS: Krapina, Lobor, Oroslavje,

Radoboj. Na području Grada Krapine tvrtka Jedinstvo d.d. postavila je sunčane elektrane na

krovovima vlastitih proizvodnih i skladišnih hala, ukupno instalirana snaga cca 1 MW te tako

proizvedenu energiju koristi u vlastite svrhe. U Oroslavju su postavljeni kolektori na Kurilju i

Srednjoj školi, a fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije nalaze se na zgradi

Upravnog odjela Općine Radoboj, te na zgradi Zavičajna zbirka. Na području LAG-a „Zeleni

bregi“nalaze se 22 poslovne zone. Najveći broj poslovnih zona nalazi se u Donjoj Stubici gdje

ih ima pet od kojih su dvije aktivne (Matenačka – Kolodvorska i Golubovec zapad). Na površini

od 97,5 ha koju ove zone zauzimaju zaposlene su 247 osobe, te je petero aktivnih poduzetnika.

Od aktivnih poslovnih zona, tri se nalaze u Krapini (Krapina Nova-Zapad, Krapina nova-Jug,

te Zona malog gospodarstva) koje imaju 15 aktivnih poduzetnika, te 505 zaposlenih osoba.

Jedinica lokalne samouprave u kojoj se nalaze najveće poslovne zone po broju ha je Oroslavje.

Na ovom području nalaze se tri poduzetničke zone (Oroslavje, Mokrice i Slatina), te se u ovim

8

zonama nalazi najveći broj aktivnih poduzetnika (27) i zaposlenih osoba (905). Od ostalih JLS,

Bedekovčinu i Bistru karakteriziraju dvije poslovne zone (Poznanovec i Bedekovčina), dok se

po jedna aktivna zona nalazi na području Bedenice, Jakovlja, Sv. Ivana Zeline, Gornje Stubice,

te Zlatar Bistrice. U jedinicama lokalne samouprave (Bedekovčina, Donja Stubica, Novi

Golubovec, Radoboj) poslovne zone (Bedekovčina I, Hruševac i Lepa Ves, Golubovec istok,

te Vučak u Donjoj Stubici, Risnica u Novom Golubovcu ) nisu aktivne. Poslovne zone koje su

izgrađene na području LAG-a nisu međusobno povezane i loše su promovirane kao lokacije za

investicije u proizvodnim i uslužnim djelatnostima, a u nekima je potrebno dodatno ulagati u

infrastrukturu. Također, potrebno je uspostaviti i koordinirati suradnju između svih razina te

uspostaviti jedinstveni sustav podrške za promicanje ulaganja.

1.1.7 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Na području LAG-a postoji 13 jaslica koje su u funkciji i to na područjima JLS: Bedekovčina,

Bistra, Donja Stubica, Jakovlje, Marija Bistrica, Stubičke Toplice Zlatar, sv. Ivan Zelina i

Veliko Trgovišće koji imaju po jedne jaslice, te Oroslavje i Krapina u kojima se nalazi po dvoje

jaslica. Osnovna škola zastupljena je u svakoj od jedinica lokalne samouprave, te ih na području

LAG-a ima ukupno 43. Jedinice lokalne samouprave koje pored matične imaju i područne škole

su sljedeće: Bistra, Donja Stubica, Lobor, Mihovljan, Oroslavje, Mače, te Gornja Stubica i

Krapina koje imaju po četiri područne škole. Srednja škola nije zastupljena u svakoj od JLS, te

ih od ukupno 22 JLS ima samo nekolicina (Bedekovčina, Krapina, Oroslavje, Zlatar, sv. Ivan

Zelina). Ukupan broj srednjih škola na području LAG-a je 5. Knjižnica na području LAG-a ima

12, dok je pučkih otvorenih učilišta/visokoobrazovanih ustanova samo pet. Pučko otvoreno

učilište nalazi se u sljedećim JLS: Donja Stubica, Krapina, Oroslavje, Zlatar, sv. Ivan Zelina

dok na području cijeloga LAG-a postoji samo jedna visokoobrazovna ustanova (Krapina). Na

području LAG-a postoje brojni objekti u vlasništvu općina i grada. Od toga postoji ukupno 44

vatrogasna doma u svim jedinicama lokalne samouprave i svi su u funkciji. U LAG-u ima

ukupno 51 domova/kulturnih centara. Najveći broj domova/kulturnih centara nalazi se u Donjoj

Stubici. Područje LAG-a ima šest turističko informativnih centara (TIC) u Donjoj Stubici,

Krapini, Mariji Bistrici, Oroslavju i Stubičkim Toplicama, sv. Ivan Zelina te 8 tržnica. Na

području LAG-a nalazi se 137 sportskih građevina koje služe za rekreativne svrhe i iste su

sagrađene u svim jedinicama lokalne samouprave. Od sportskih građevina, najveći broj

zauzimaju sportska igrališta, odnosno nogometna igrališta, te su najbrojnija u Krapini. Od

ostalih sportskih građevina ističu se biciklističke staze, objekti za ribolov, košarkaška igrališta,

rukometna igrališta, teniski tereni, te streljane koje se nalaze u Oroslavju (ukupno dvije).

Primarna zdravstvena zaštita organizirana je većim dijelom putem Ambulanti, te putem

Domova zdravlja koji su brojčano manji. Korištenje primarne zdravstvene zaštite na području

LAG-a omogućeno je gotovo svim jedinicama lokalne samouprave (osim Bedenice). Na

području LAG-a nalazi se ukupno 25 ljekarni te 40 stomatoloških ambulanti. Na području LAG-

a nalazi se 23 doma za starije i nemoćne osobe. Hitna medicinska pomoć nije zastupljena u

svim jednicima lokalne samouprave, te je na području LAG-a organizirana u 12 jedinica lokalne

samouprave.

1.2. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

Sukladno informacijama o vrijednosti indeksa razvijenosti na lokalnoj razini te agregiranjem

spomenutih podataka dolazimo da informacije o stupnju razvijenosti područja LAG-a „Zeleni

bregi“. Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više

osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave te se na temelju odstupanja vrijednosti pokazatelja

9

od državnog prosjeka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razvrstavaju u

skupine razvijenosti.

Prema službeno utvrđenim vrijednostima indeksa razvijenosti LAG „Zeleni bregi“ ima

prosječnu stopu razvijenosti jedinica lokalne samouprave u iznosu od 83,15% što bi LAG

svrstalo u III. skupinu (od V) razvrstavanja razvijenosti jedinica lokalne samouprave i u II.

skupinu (od IV) razvrstavanja područne (regionalne) samouprave.

Prosječni dohodak per capita područja LAG-a „Zeleni bregi“ iznosi 24.105 i niži je od

nacionalne vrijednosti navedenog pokazatelja za 21,50%, najvišu razinu prosječnog dohodka

per capita ima Grad Krapina (30.173) i Općina Stubičke Toplice (31.100). Stopa nezaposlenosti

koja je bila aktualna prilikom izračuna službenih vrijednosti indeksa razvijenosti za područje

LAG-a „Zeleni bregi“ iznosi 12,75% dok najniža stopa nezaposlenosti za predmetno područje

iznosi 8% i odnosi se na Općinu Novi Golubovec. Udio obrazovnog stanovništva u stanovništvu

na području LAG-a „Zeleni bregi“ je 69,98%.

Grafikon 2: „Indeks razvijenosti 2010. i 2013. na području LAG-a“ (Izvor: MRRFEU)

Grafikon 3: „Prosječni izvorni prihodi kn/po stanovniku za razdoblja 2006.-2012.“ (Izvor: MRRFEU)

0,00%

20,00%

40,00%

60,00%

80,00%

100,00%

120,00%

INDEKS RAZVIJENOSTI (2010.) INDEKS RAZVIJENOSTI (2013.)

10

Gospodarstvo LAG-a karakterizira relativno jaka prerađivačka djelatnost, te trgovina na veliko

i malo: popravak motornih vozila i motocikala koje bilježe pad. Od ostalih djelatnosti značajniji

udio imaju građevinarstvo, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, te prijevoz i skladištenje.

U dvije godine razvidno je kako raste broj zaposlenih osoba i poduzeća. Vidljiv je i rast prihoda

i rashoda, no rashoda u većoj mjeri – što je dovelo i do većih gubitaka i manje ukupne dobiti.

Sveukupno gledano, rast cjelokupne gospodarske aktivnosti, iako za sad upitnim krajnjim neto

efektom, može bitni je nagovještaj gospodarskog oporavka u području LAG-a.

Grafikon 4: „Broj poduzeća i zaposleni na području LAG-a „Zeleni bregi““ (Izvor: HGK)

Grafikon 5: „Ukupni prihodi, rashodi, dobit i gubitak poslovnih subjekata u LAG-u (u mil. kn)“ (Izvor: HGK,)

0 500 1.000 1.500 2.000 2.500

BEDEKOVČINA

BEDENICA

BISTRA

DONJA STUBICA

ĐURMANEC

GORNJA STUBICA

JAKOVLJE

JESENJE

KRAPINA

LOBOR

MAČE

MARIJA BISTRICA

MIHOVLJAN

NOVI GOLUBOVEC

OROSLAVJE

PETROVSKO

RADOBOJ

STUBIČKE TOPLICE

SVETI IVAN ZELINA

VELIKO TRGOVIŠĆE

ZLATAR

ZLATAR BISTRICA

2010.-2012.

2006.-2008.

980

1.067

8.799

9.442

0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000 7.000 8.000 9.000 10.000

2013.

2014.

2013.

2014.

BR

OJ

PO

DU

ZEĆ

AB

RO

J ZA

PO

SLEN

IH

11

Djelatnosti s najvišim udjelom u broju tvrtki i zaposlenih osoba na području LAG-a „Zeleni

bregi“ jesu: prerađivačka industrija (318 tvrtki i 6.193 zaposlene osobe) i trgovina na veliko i

malo; popravak motornih vozila i motocikala (350 tvrtki i 1.861 zaposlena osoba). Ukupan

prihod koji su generirale tvrtke na području predmetnog LAG-a u 2014. godini iznosi 5.744.

517.133 kuna dok ukupni rashodi navedenog područja iznose 5.712.885.461. Djelatnosti koje

sudjeluju s najvišim intenzitetom u formiranju ukupnog prihoda područja LAG-a „Zeleni bregi“

su: prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala,

građevinarstvo te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Grafički prikaz ispod teksta

ukazuje na udjele pojedinih djelatnosti prilikom formiranja ukupnog prihoda područja LAG-a

„Zeleni bregi“.

Grafikon 6: „Ukupan prihod (HRK) područja i ukupni prihodi po određenim djeltnostima na području LAG-a

Zeleni bregi u 2014“ (Izvor: HGK)

0 1.000.000.000 2.000.000.000 3.000.000.000 4.000.000.000 5.000.000.000 6.000.000.000

2013.

2014.

2013.

2014.

2013.

2014.

2013.

2014.U

KU

PN

I P

RIH

OD

IU

KU

PN

I R

ASH

OD

ID

OB

ITA

KG

UB

ITA

K

0,00

2.000.000.000,00

4.000.000.000,00

6.000.000.000,00

12

1.2.1 POLJOPRIVREDA

Na području LAG-a „Zeleni bregi“ u 2015. godini (na datum 14.12.2015.) je djelovalo 7.207

poljoprivrednih gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Većina

poljoprivrednih gospodarstava upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava je u obliku

obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (98%), 1,07% poljoprivrednih gospodarstava je u

obliku obrta, dok 0,76% pripada poljoprivrednim gospodarstvima u obliku trgovačkih društava.

Grafikon 7: „Poljoprivredna gospodarstva prema tipu na području LAG-a „Zeleni bregi““ (Izvor: APPRRR)

Grafikon 8: „Formiranje ukupnog broja grla stoke na području LAG-a na dan 14.12.2015.“ (Izvor: APPRRR)

Na području LAG-a na dan 14.12.2015. godine evidentirano je 2.197 poljoprivrednih

gospodarstava unutar kojih se nalazi 12.017 grla životinja navedenih u tablici iznad. Najveći

broj grla odnosi se na goveda (7.842 grla na području LAG-a), te su ona brojčano

najzastupljenija u JLS: Sveti Ivan Zelina (3.067 grla goveda) i Bedenici (760 grla). Uzevši u

obzir stanje stoke prema vrsti životinja, najmanje su zastupljeni magarci/mule/mazge koji su na

području LAG-a evidentirani u JLS: Krapina (5), Jakovlju (2) i Zlataru (1), te ih ukupno ima 8.

Najveći broj poljoprivrednih gospodarstava koji raspolaže potencijalom goveda nalazi se na

područjima JLS: Sveti Ivan Zelina (379), te Veliko Trgovišće (140), a za područje cijeloga

LAG-a iznosi 2.197.

Tablica 2: „Broj PG-a i poljoprivrednog zemljišta po JLS i unutar LAG-a“ (Izvor: APPRRR)

JLS

<3 <=3 i <20 >=20 i <100 >=100 i < 1.500 >=1.500

Broj PG Površina

(ha) Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

Broj PG

Površina (ha)

Bedekovčina 297 460,69 64 318,81 2 60,24 0 0 0 0

Bedenica 173 284,88 101 469,16 2 47,69 0 0 0 0

OBITELJSKOGOSPODARSTVO

OBRT OSTALI TRGOVAČKODRUŠTVO

ZADRUGA

7.070

77 1 55 4

GOVEDO KOKOŠI/PILIĆI KONJIKOZE MAGARCI/MULE/MAZGE OVCEPURE SVINJE

13

Bistra 114 160,83 3 109 0 0 0 0 0 0

Donja Stubica 265 406,31 41 172,27 0 0 0 0 0 0

Đurmanec 145 191,65 3 30,42 0 0 0 0 0 0

Gornja Stubica 278 440,5 71 332,79 1 28,36 1 116,86 0 0

Jakovlje 140 204,98 31 153,93 352 14.192,21 42 8.980,40 0 0

Jesenje 81 128,73 8 34,94 0 0 0 0 0 0

Krapina 426 654,93 61 290,15 3 134,8 0 0 0 0

Lobor 159 262,63 55 275,41 4 171,14 0 0 0 0

Mače 110 193,2 40 189,38 0 0 0 0 0 0

Marija Bistrica 277 435,62 66 296,32 162 5.979,05 34 8.438,48 1 1.577,7

8

Mihovljan 91 160,58 31 172,44 2 56,52 0 0 0 0

Novi Golubovec

30 47,56 11 42,62 0 0 0 0 0 0

Oroslavje 138 205,16 64 248,85 3 68,16 0 0 0 0

Petrovsko 265 450,95355

7 21

83,9629535

0 0 0 0 0 0

Radoboj 252 399,78529

3 36 150,87465 0 0 0 0 0 0

Stubičke Toplice

58 58,385134

7 7

31,6138524

0 0 0 0 0 0

Sveti Ivan Zelina

1142 1666,2636

9 554

2967,65263

11 373,25444 1 169,49265

4 0 0

Veliko Trgovišće

316 533,90842

5 88 366,81476 1

22,3566614

0 0 0 0

Zlatar 257 428,41601

3 112

543,959712

3 121,67102

6 1

110,650256

0 0

Zlatar Bistrica 54 74,439586

9 40

254,625846

2 47,859996

3 0 0 0 0

LAG 5068,0

0 7850,40

1508,00

7535,99 548,0

0 21303,31

79,00

17815,88 1,00

1577,78

Najveći broj poljoprivrednih gospodarstava (njih 5.068) otpada na gospodarstva koja raspolažu

sa površinom manjom od <3 ha, te za područje cijeloga LAG-a obuhvaćaju 7.850 ha. JLS sa

najvećim brojem PG-a na površini <3 ha su Sveti Ivan Zelina (1.142), Krapina (426), te Veliko

Trgovišće (316). PG koji raspolažu sa zemljištem površine >=1.500 ha su najmanje zastupljene,

te postoje samo u Mariji Bistrici gdje bilježimo jedno poljoprivredno gospodarstvo na površini

od 1.577,78 ha. Uzevši u obzir podatke o površini u ha, najzastupljenija su poljoprivredna

gospodarstva koja raspolažu sa površinama >=20 i <100 ha te takva poljoprivredna

gospodarstva upravljaju sa 21.303,31 ha odnosno 18% od ukupne površine koje zauzimaju sva

poljoprivredna gospodarstva.

Navedeni podaci o poljoprivredi na području LAG-a „Zeleni bregi“ ukazuju na prikladnost

strukture takvih gospodarstava i uvjeta za realizaciju projekata financiranih iz Programa

ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020.

14

1.2.2 TRŽIŠTE RADA

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od datuma 31.12.2015. na

području LAG-a „Zeleni bregi“ je bilo 24.782 zaposlene osobe. Najveći broj zaposlenih osoba

otpada na radnike zaposlene kod pravnih osoba u iznosu od 19.278 radnika, broj zaposlenih

osoba kod obrtnika je 1.500 te 3.264 radnika je zaposleno kod fizičkih osoba.

Grafikon 9: „Zaposlene osobe na području LAG-a „Zeleni bregi“ na dan 31.12.2015.“ (Izvor: HZZMO)

U starosnoj strukturi stanovništva radno sposobno stanovništvo starosti 15-64 godine čini

67,21%. Najveći broj radno sposobnog stanovništva živi na području grada sv. Ivan Zelina (10

464 stanovnika), dok najmanji broj radno sposobnih stanovnika obitava na području Općine

Novi Golubovec (682 stanovnika). Na nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva utječe

prosječna starost stanovništva, indeks starenja, te koeficijent starosti.

Podaci Hrvatske gospodarske komore za 2014. godinu (kraj razdoblja) pokazuje da je unutar

djelatnosti prerađivačke industrije (šifra:C) najveći broj zaposlenih na području LAG-a „Zeleni

bregi“ i to 6.193 osobe, prerađivačku industriju slijedi trgovina na veliko i malo; popravak

motornih vozila i motocikala sa 1.861 zaposlenom osobom. Grafički prikaz ispod teksta

pokazuje omjere u broju zaposlenih u djelatnostima koje možemo pronaći na području LAG-a

„Zeleni bregi“ u 2014. godini.

Grafikon 10: „Broj zaposlenih u pet najvećih djelatnosti na području LAG-a“ (Izvor:HGK)

Radnici kod pravnih osoba

Obrtnici

Poljoprivrednici

Samostalne profesionalne djelatnosti

Radnici kod fizičkih osoba

Osig. zaposleni kod međunarodnih organizacija i u inozemstvu

0 2000 4000 6000 8000

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

GRAĐEVINARSTVO

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

1825

5887

1163

310

470

1861

6193

1117

299

540

BROJ ZAPOSLENIH 2014. BROJ ZAPOSLENIH 2013.

15

Sukladno informacijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Statistika on – line) vrijednost

registrirane nezaposlenosti na području LAG-a „Zeleni bregi“ iznosi 5.361 u 2015. godini, u

2014 godini ta brojka je bila viša i iznosila 6.356 što ukazuje na lagani pad registrirane

nezaposlenosti. U prilog navedenom govori i trend kretnje registrirane nezaposlenosti od 2012.

– 2015. godine koji je prikazan grafičkim prikazom.

Grafikon 11: „Kretanje registrirane stope nezaposlenosti na području LAG-a „Zeleni bregi“ za razdoblje 2012. -

2015.“ (Izvor: HZZ)

1.3. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, na području LAG-a živi 108.492

stanovnika što čini 2,05% stanovnika Republike Hrvatske. Najveći broj stanovnika ima grad

Sv. Ivan Zelina (Zagrebačka županija), dok najmanji broj ima Općina Golubovec (Krapinsko –

zagorska županija). Gustoća naseljenosti područja LAG-a iznosi 104,54 što je manje od

prosjeka gustoće naseljenosti u Krapinsko – zagorskoj županiji koja iznosi 107,14, odnosno

veća od prosjeka u Zagrebačkoj županiji (103,78). Prateći broj stanovnika od 2001. godine

može se primijetiti da je došlo pada broja stanovnika za -4,37%, odnosno broj stanovnika se

smanjio za 4.959, te je u 2001. godini iznosio 113.451 stanovnika.

Grafikon 12: „Stanovništvo LAG „Zeleni Bregi“ u razdoblju 2001.-2011.“ (Izvor: DZS, 2001, 2011)

6.523 6.838 6.3565.361

2012 2013 2014 2015

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

2001. 2011.

16

Uzevši u obzir kretanje stanovništva od 2001. godine, možemo primijetiti da je na području

LAG-a zabilježen negativni trend u porastu broja stanovnika, tj. došlo je do smanjenja broja

stanovnika. Negativni trend kretanja broja stanovnika odraz je negativnog prirodnog prirasta,

te negativnog migracijskog salda. LAG „Zeleni Bregi“ ima gustoću naseljenosti 107,94 st/km2,

što je manje u odnosu na Krapinsko – zagorsku županiju koja ima gustoću naseljenosti 108,102

st/km2, te više u odnosu na Zagrebačku županiju koja ima gustoću 103,78 st/km2. U starosnoj

strukturi stanovništva radno sposobno stanovništvo starosti 15-64 godine čini 67,21%. Na

nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva utječe prosječna starost stanovništva, indeks

starenja, te koeficijent starosti.

Grafikon 13: „Prosječna starost stanovnika na području LAG-a „Zeleni bregi“ 2011.“ (Izvor DZS)

Prosječna starost, koja odražava srednje godine života stanovništva u trenutku popisa iznosi

41,41 za područje LAG-a, te je manja od prosječne starosti stanovništva Republike Hrvatske

koja iznosi 42,2 godine (muškarci 40,3, žene 43,9), što ga svrstava među najstarije nacije

Europe.

Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih

0-19 godina, te za područje LAG-a iznosi 109. U 2011. godini, na području Republike Hrvatske

indeks starenja iznosio je 115,0%, te je kao takav veći u odnosu na područje LAG-a. Obzirom

da je u oba slučaja indeks starenja veći od 40% to ukazuje na činjenicu da je stanovništvo na

području LAG-a, ali i na državnoj razini zašlo u proces starenja.

Osnovni pokazatelj razine starenja je koeficijent starosti koji pokazuje postotni udio osoba

starih 65 i više godina u ukupnom stanovništvu. Za područje LAG-a „Zeleni Bregi“ koeficijent

starosti u 2011. godini iznosio je 23,06%, dok je na državnoj razini taj postotak iznosio 24,1%.

Obzirom da su vrijednosti iskazane ovim pokazateljem veće od 12%, smatra se da je

stanovništvo na području LAG-a, ali i na državnoj razini zašlo u proces starenja.

Tablica 3: „Pokazatelji vitalnosti LAG „Zeleni bregi““ (Izvor: DZS)

JLS PRIRODNI PRIRAST VITALNI INDEKS

BEDEKOVČINA -22 78,2

BEDENICA -5 72,2

BISTRA -24 69,2

DONJA STUBICA -11 80,4

ĐURMANEC -16 69,8

GORNJA STUBICA -24 66,2

JAKOVLJE -19 63,5

40,641,2

40,2 40 40,1 40,1

41,5 41 41,4

43,7

41

42,5 42,2

40,6

42,241,6

40,5

43,8

41,742,4

40,6

42,2

17

JESENJE -17 37

KRAPINA -33 76,8

LOBOR -43 35,8

MAČE -18 52,6

MARIJA BISTRICA -35 59,3

MIHOVLJAN -27 22,9

NOVI GOLUBOVEC -2 84,6

OROSLAVJE -28 65,9

PETROVSKO -12 71,4

RADOBOJ -19 60,4

STUBIČKE TOPLICE -9 69

SVETI IVAN ZELINA -94 55,2

VELIKO TRGOVIŠĆE -27 59,1

ZLATAR -21 76,1

ZLATAR BISTRICA -25 37,5

LAG -24,14 62

Na području LAG-a živi 1.219 pripadnika nacionalnih manjina od kojih su najbrojniji Srbi (u

11 jedinica lokalne samouprave slove kao najbrojniji), te Slovenci koji su najzastupljeniji u

Bedenici, Đurmancu, Petrovskom, Radoboju i Velikom Trgovišću.

Grafikon 14: “Obrazovna struktura stanovništva“ (Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.)

Od ukupnog broja obrazovnog stanovništva (82.878 stanovnika) na području LAG-a relativno

je mali udio stanovništva bez završene škole (1.345 stanovnika), dok je najveći broj stanovnika

sa završenom srednjom stručnom spremom. Visoko obrazovanu strukturu čini 7.507 stanovnika

od kojih najveći broj ima završeni sveučilišni studij (3.881), dok najmanji broj ima doktorat (54

osobe). Najveći broj visokoobrazovanog stanovništva nalazi se na području grada Krapine.

Prema Registru Udruga Republike Hrvatske na području LAG-a Zeleni Bregi djeluje 967

udruga (aktivnih) što iznosi 76,71% od ukupno registriranih udruga na području Krapinsko –

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

45.000

BEZ ŠKOLE OSNOVNA ŠKOLA

SREDNJA ŠKOLA

STRUČNI STUDIJ

SVEUČILIŠNI STUDIJ

DOKTORAT ZNANOSTI

1.345

19.797

43.033

3.572 3.881

54

18

zagorske županije (1.271 udruga), te 31,11% registriranih aktivnih udruga na području

Zagrebačke županije (3.134). Najveći broj udruga nalazi se u gradu Krapini koji bilježi 165

aktivnih udruga, te u gradu Sveti Ivan Zelina koji bilježi 161 udrugu. Najmanji broj udruga

djeluje na području grada Mihovljana. Velik broj udruga na području LAG-a upućuje na

važnost uloge civilnoga društva u stvaranju boljih uvjeta za stvaranje lagodnijeg života unutar

lokalne zajednice.

2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA,

UKLJUČUJUĆI SWOT ANALIZU

2.1 IDENTIFIKACIJA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA LAG-A

Na temelju pristupa „odozdo prema gore“ te korištenjem raznih metoda poput upitnika,

radionica te usmene i elektroničke komunikacije usmjerene na lokalne dionike područja LAG-

a „Zeleni bregi“ definirani su razvojni potencijali i potrebe predmetnog područja:

Bogatstvo prirodnih resursa i termalnih izvora

Obzirom na reljefne karakteristike područja, te prirodnu raznolikost LAG-a, bogatstvo

prirodnih resursa i termalnih izvora predstavlja jednu od temeljnih snaga područja, te se u tom

pogledu najviše ističu toplice kao izvori termalne vode, odnosno nalazišta pitke vode, te njihovo

korištenje u turističke svrhe. Uzevši u obzir prikupljene upitnike od strane lokalnih dionika

nameće se nekoliko toplica: Sutinske Toplice kao potencijal za razvoj rekreativnog turizma,

Šemničke toplice kao potencijal za razvoj zdravstvenog turizma, te pored njih Krapinske

toplice, Stubičke toplice, bazeni sv. Ivan Zelina, te termalni izvori Jezerčica (koje su ujedno i

Toplice) i Krečaves.

Povoljni klimatski uvjeti

Uzevši u obzir specifični geografski položaj područja LAG-a, te umjerenu kontinentalnu klimu

s toplim ljetima i oborinama koje nisu tipične za hladniji dio godine, klima se također nameće

kao jedna od temeljnih snaga ovog područja, te svojim karakteristikama pogoduje stvaranju

kvalitetnijeg tla za razvoj i uzgoj različitih poljoprivrednih kultura kao baza za razvoj područja

kroz pospješivanje poljoprivredne proizvodnje.

Udruge građana pokrivaju razna područja društvenog djelovanja

Obzirom na velik broj aktivnih udruga koje djeluju na području LAG-a (975 registriranih

aktivnih udruga) civilni sektor i njegovo djelovanje unutar ovog područja nameće se kao jedan

od ključnih faktora, tj. pokazatelja snaga, što su ujedno prepoznali i lokalni dionici prilikom

popunjavanja upitnika unutar spomenutih radionica, te je, u tom pogledu, pažnja usmjerena na

udruge i njihov doprinos lokalnoj zajednici (Udruga mladih Feniks iz Oroslavja, Gljivarska

udruga Amanita – Sv. Ivan Zelina i dr.).

Veliki broj osoba koji se bave proizvodnim obrtom, prijevozom, ugostiteljstvom i

tradicionalnim obrtom

Nastavno na uzgoj i razvoj brojnih poljoprivrednih kultura, te rađanje OPG-ova u svrhe

poticanja i razvoja poljoprivrede, obnove starih zanata, te promocije autohtonih gospodarstava

u turističke svrhe i svrhe zadržavanja lokalnog stanovništva na ovim područjima, ova snaga

nameće se sama po sebi kao logičan slijed gore navedenih radnji.

19

Uvjeti za razvoj turističkih djelatnosti

Usporedo sa razvojem poljoprivrede i iskorištavanjem neobradivih poljoprivrednih površina

ukazuje se još jedna snaga koju su prepoznali lokalni dionici, a koja se očituje u pogledu razvoja

turizma. Analizom prikupljenih upitnika od strane lokalnih dionika javlja se potreba za

razvojem eko etno turizma, komercijalnog turizma, seoskog turizma, te kulturnog turizma što

ujedno predstavlja bitnu snagu ovog područja.

2.2 SWOT ANALIZA

SWOT analiza (S-strenght, W-weakness, O-opportunities, T-threaths) metoda je strateškog

planiranja kojom se analiziraju snage i slabosti određene organizacije, sustava ili područja,

odnosno prilike i prijetnje koje dolaze iz vanjskog okruženja. Kako bi se utvrdile razvojne

potrebe i ključni potencijali područja LAG-a, te identificirali pojedini problemi i nedostaci

navedenog područja, potrebno je izvršiti analizu specifičnih problema, te prepoznati razvojne

karakteristike svake jedinice lokalne samouprave i na osnovu toga identificirati kvalitetnu

strategiju razvoja. SWOT analiza je rezultat procesa održavanja radionica, slanja upitnika,

usmene i elektroničke komunikacije te održavanja sastanaka od strane vanjskih stručnjaka te

šire zajednice područja LAG-a, lokalnih dionika, članova i zaposlenika LAG-a.

Tablica 4: „SWOT tablica“ (Izvor: Vlastita izrada)

SNAGE SLABOSTI

Bogatstvo prirodnih resursa i termalnih izvora Neučinkovito upravljanje poljoprivrednim

zemljištem, rascjepkanost i neobrađenost posjeda

Povoljni klimatski uvjeti Nedovoljno razvijena turistička infrastruktura

Udruge građana pokrivaju razna područja

društvenog djelovanja

Trend starenja stanovništva, nepovoljan omjer

mladih i starih stanovnika

Veliki broj osoba koji se bave proizvodnim obrtom,

prijevozom, ugostiteljstvom i tradicionalnim obrtom

Nepostojanje smještajnih kapaciteta za prihvat

turista i razvoj turističke destinacije

Uvjeti za razvoj turističkih djelatnosti Nedovoljno razvijena infrastruktura za rekreacijske

aktivnosti

Blizina glavnog grada i dobra povezanost s ostalim

gradovima i naseljima u regiji Visok postotak nezaposlenosti mladih osoba

Autohtone sorte vina Neriješena imovinsko pravna pitanja nerazvrstanih

cesta

Prepoznatljive kvalitetne prehrambene marke Negativni prirodni prirast stanovništva

Visoka kvaliteta zraka Nedovoljno razvijena prometna infrastruktura

Povećana svijest o dostupnosti sredstava iz EU

fondova za pripremu i provedbu razvojnih projekata

Nedovoljna iskorištenost prirodnih resursa (voda,

šume, polja, termalna voda)

PRILIKE PRIJETNJE

Porast broja mladih obitelji koje žele živjeti

kvalitetnijim životom u blizini Zagreb

Odljev stanovništva i talenata u urbane centre-

fluktuacije radne snage

Rekonstrukcija i daljnji razvoj komunalne

infrastrukture zbog dostupnosti sredstava iz EU

fondova

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

20

Uključivanje kulturno-umjetničkih manifestacija u

turističku ponudu

Smanjenje broja radno sposobnog stanovništva

zbog sve manjeg broja novorođene djece i starenja

stanovništva

Održivo korištenje prirodne i kulturne baštine Neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama

tržišta rada

Izgradnja distributivnih centara i druge tržišne

infrastrukture za poljoprivredne proizvode

Manjak financijskih sredstava za očuvanje

prirodnih resursa i okoliša uslijed smanjenja

općinskog proračuna

Razvoj vinarstva i potražnje za kvalitetnim vinima Neprovođenje mjera zaštite i održavanja zaštićenog

krajobraza

Stavljanje u funkciju djela od neiskorištenog

poljoprivrednog zemljišta Nekontrolirano korištenje prirodnih resursa

Otvaranje radnih mjesta kroz razvoj turističke

djelatnosti

Loša i neprimjerena zakonska rješenja vezana za

revitalizaciju kulturne baštine

Uključivanje kulturno-umjetničkih manifestacija u

turističku ponudu Nerazvijena svijest o potrebi cjeloživotnog učenja

Trend ugradnje ekološke i efikasne rasvjete na

razini RH Elementarne nepogode (klizište terena)

3. OPIS CILJEVA LRS TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG

KARAKTERA LRS UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE

POKAZATELJE ZA IZLAZNE POKAZATELJE ILI REZULTATE

3.1 VIZIJA, CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA LAG-A „ZELENI BREGI“

Vizija LAG-a „Zeleni bregi“ temeljena je na podacima iz osnovne analize (značajki područja)

i SWOT analize te shodno tome detektiranim razvojnim mogućnostima i ograničenjima

predmetnog područja. Prilikom definiranja vizije i strateških razvojnih ciljeva lokalne razvojne

strategije prakticiran je pristup lokalnom razvoju putem generiranja poduzetničkih procesa

iniciranih od strane ljudskih resursa lokalnog područja, razvoja ljudskog kapitala u smislu

jačanja lokalne zajednice, također se uzela u obzir potreba očuvanja okoliša, osobito u

prostorima koja se nalaze u mreži NATURA 2000, tako da planirane aktivnosti neće imati

negativan utjecaj na okoliš. Unutar šireg vremenskog horizonta razvojna vizija područja LAG-

a „Zeleni bregi“ usklađena je s ciljevima LEDAER-a i međusektorskim ciljevima kojima se

želi doprinijeti fokus području 6B zajedničke politike ruralnog razvoja Europe kao i provedbi

Mjere 19 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

Pri planiranju strateških ciljeva, skupština LAG-a i šira zajednica je usmjerila svoje djelovanje

na postizanje:

Uključivanja što šireg spektra kompetentnih dionika razvoja zajednice

Aktiviranja gospodarske aktivnosti ciljnih skupina koje se trenutno nalaze u

nepovoljnom položaju s ciljem prevladavanja isključenosti, rodne i generacijske

nejednakosti

Maksimizacije koristi razvojnih potencijala kroz održivo korištenje istih

21

Razvoj međusektorske i projektne suradnje te partnerske integracije razvojnih dionika

različitih područja djelovanja u svrhu razvoja novih usluga i proizvoda te razmjene

znanja i vještina.

Definirani strateški razvojni ciljevi usklađeni su sa prioritetima Programa ruralnog razvoja

Republike Hrvatske 2014.-2020. koji su usklađeni s prioritetima drugog stupa (ruralni razvoj)

Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, a to su:

poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim

područjima (razvoj baza podataka u ruralnim područjima; jačanje veza između

poljoprivrede, šumarstva i znanstvenog sektora) (op.a. kojem LRS indirektno

doprinosi samim djelovanjem LAG-a putem provedbe aktivnosti podmjera 19.3 i

19.4)

jačanje održivosti i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede, promicanje inovativnih

poljoprivrednih tehnologija te davanje potpore održivom upravljanju šumama;

promicanje organizacije prehrambenog lanca, dobrobiti životinja i upravljanja

rizicima u poljoprivrednom sektoru;

obnavljanje, očuvanje i jačanje poljoprivrednih i šumskih ekosustava

(bioraznolikost, voda, tlo);

promicanje učinkovitog korištenja resursa (vode i energije) i davanje potpore

prelasku na gospodarstvo s niskom emisijom ugljika (korištenjem obnovljive

energije, smanjenjem emisija stakleničkih plinova, očuvanjem i pohranjivanjem

ugljika);

promicanje društvene uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj

(jednostavnije otvaranje radnih mjesta, promicanje lokalnog razvoja, pojačana

dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija),

a koji su ujedno usklađeni s tri razvojna cilja ZPP-a:

poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i

tehnološki inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki

moderniziranu prehrambeno-prerađivačku industriju

osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih

promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora

postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica,

uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.

Shodno navedenom članovi LAG-a „Zeleni bregi“ i šira zajednica predvođena s dionicima svih

relevantnih sektora definirali su razvojnu viziju LAG-a „Zeleni bregi“ za razdoblje od 2014. do

2020. godine koja glasi:

LAG „Zeleni bregi“ je područje koje svoj povoljan geostrateški položaj, prirodne resurse te

svoje ogromno kulturno i povijesno nasljeđe koristi za razvoj na principima održivosti

stvarajući uvjete područja poželjnog za život i rad

Prilikom planiranja djelovanja na ostvarivanje definirane vizije a samim time i planiranja

realizacije LRS LAG-a „Zeleni bregi“ u obzir su uzeta načela LEADER-a odnosno CLLD-a za

razdoblje 2014.-2020. Navedena načela jesu:

Razvoj utemeljem na značajkama, potrebama i mogućnostima lokalnog područja

22

Strategija je u potpunosti izrađena prema potrebama lokalnih razvojnih dionika kroz

provedbu pristupa odozdo prema gore

Tijekom izrade LRS posebna pažnja je posvećena jačanju javno-privatnog partnerstva

odnosno integraciji LAG-a kao nositelja razvoja lokalnog područja, te razvoju i

defniranju inovativnog, integriranog i multisektorskog pristupa lokalnom razvoju,

umrežavanju i suradnji

Načinu programiranja isporuke projekata putem odabira od strane samog LAG-a

(decentraliziran pristup lokalnom razvoju)

Za realizaciju vizije, a temeljem dugotrajnih konzultacijskih procesa kako sa članovima tako i

sa širom javnosti, LAG „Zeleni bregi“ odlučio se za nekoliko prioritetnih, glavnih razvojnih

tema odnosno općih ciljeva LRS, a to su prvenstveno:

Razvoj konkurentskih sposobnosti proizvodnih entiteta te razvoj održivog korištenja

energija u svrhu efektivnije i efikasnije proizvodnje

Pokretanje novih i razvoj postojećih područja djelovanja s visokom dodanom

vrijednosti temeljene na održivom korištenju kulturno-povijesne, tradicijske i prirodne

baštine

Razvijati životne uvjete područja

Očekivani učinci općih ciljeva su prvenstveno: kvantitavni i kvalitativni razvoj lokalne

proizvodnje i usluga uz održivo korištenje resursa, razvoj životnih i uvjeta poslovanja u

lokalnom okruženju te jačanje svijesti stanovnika i razvojnih dionika o mogućem doprinosu

općem gospodarskom razvoju te doprinos općem povećanju kvalitete života na području LAG-

a „Zeleni bregi“.

Opći ciljevi LRS ostvaruju se putem specifičnih ciljeva odnosno strateških razvojnih ciljeva

LAG-a do 2020-te godine:

1. Poticanje razvoja poslovne aktivnosti unutar poljoprivredne djelatnosti

2. Razvoj gospodarske aktivnosti kroz poticanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje,

lakšeg plasmana i tržišnog nastupa te diverzifikaciju poslovanja poljoprivrednih

gospodarstava

3. Generiranje razvoja životnih uvjeta područja kroz ulaganja u lokalne temeljne

usluge za stanovništvo uključujući slobodno vrijeme te razvoj umrežavanja,

suradnje i partnerstvaa

Vodeći se svim navedenim LAG „Zeleni bregi“, metodom odozdo prema gore, definirao je

prioritetne tipove operacija i mjere čijom realizacijom dolazi do ostvarivanja strateških

(specifičnih) ciljeva, shematski sažeto prikazano:

Tablica 5: „Shematski prikaz prioritetnih tipova operacija, mjera i strateških ciljeva“ (Izvor: Vlastita izrada)

Prioritetni tipovi operacija u

programskom razdoblju

2014.-2020.

Prioritetne Mjere u

programskom razdoblju

2014.-2020.

Stateški razvojni ciljevi LAG-a

u programskom razdoblju

2014.-2020.

1.1.1. rast konkurentnosti

poljoprivrednih gospodarstava

ulaganjem u fizičku imovinu

1.1. razvoj postojećih

poljoprivrednih

gospdarstava

23

1.1.2. učinkovito korištenje

stajskog gnojiva unutar

poljoprivrednog gospodarstva

1. CILJ: Poticanje

razvoja poslovne

aktivnosti unutar

poljoprivredne

djelatnosti

1.1.3. primjena obnovljivih

izvora energije unutar


1.2.1. ulaganja u

modernizaciju i razvoj PG koja

se bave preradom

poljoprivrednih proizvoda

(Dodatka I. Ugovora o EU) 1.2. razvoj poljoprivrednih

proizvoda s visokom

dodanom vrijednosti 1.2.2. ulaganja u primjenu

obnovljivih izvora energije PG

koja se bave preradom


(Dodatka I. Ugovora o EU)

1.3.1. unapređenje poslovne

konkurentnosti malih

poljoprivrednih gospodarstava 1.3. poticanje i razvoj

malih i mladih

poljoprivrednika

1.3.2. ulaganja u razvoj PG

mladih poljoprivrednika

2.1.1. pokretanje

nepoljoprivrednih djelatnosti

2.1. poticanje i

unapređenje

nepoljoprivredne

djelatnosti na

poljoprivrednim

gospodarstvima 2. CILJ: Razvoj

gospodarske aktivnosti

kroz poticanje kvalitete

poljoprivredne

proizvodnje, lakšeg

plasmana i tržišnog

nastupa te diverzifikaciju

poslovanja

poljoprivrednih

gospodarstava

2.1.2. razvoj nepoljoprivredne

djelatnosti

2.2.1. potpora za suradnju

sudionika u lancu opskrbe radi

uspostavljanja i razvoja kratkih

lanaca opskrbe i promocija

aktivnosti vezanih s razvojem

kratkih lanaca opskrbe

2.2. razvoj lokalnih tržišta i


2.3.1. poticanje sudjelovanja u

sustavima kvalitete za

poljoprivrednike 2.3. razvoj sustava kvalitete

u poljoprivredi i skupina

proizvođača

2.3.2. poticanje uspostave

proizvođačkih grupa i

organizacija

2.3.3. informiranje i promocija

skupine proizvođača

3.1.1. ulaganja u nerazvrstane

ceste

3.1.unapređenje sustava

nerazvrstanih cesta

24

3.2.1. ulaganja u opremanje

javnih površina vezanih uz

slobodno vrijeme lokalnog

stanovništva (parkovi, igrališta,

biciklističke staze, tematski

putevi, rekreacijske zone i sl.)

3.2.unapređenje životnih

uvjeta kroz ulaganja

vezana uz slobodno

vrijeme stanovništva

3. CILJ: Generiranje

razvoja životnih uvjeta

područja kroz ulaganja u

lokalne temeljne usluge

za stanovništvo

uključujući slobodno

vrijeme te razvoj

umrežavanja, suradnje i

partnerstva

3.2.2. ulaganja u rekreacijske,

turističke i zdravstvene

potencijale šuma

3.3.1 priprema i provedba

aktivnosti suradnje LAG-a

3.3.implementaciji CLLLD

načela razvoja temeljenog

na suradnji i umrežavanju

unutar područja LAG-a i s

drugim sličnim

organizacijama unutar

Republike Hrvatske i na

međunarodnoj razini

3.3.2 jačanje kapaciteta LAG-a

i lokalnih dionika za provedbu

LRS

4

3.2 CILJEVI, MJERE I TIPOVI OPERACIJA LRS ZA PODRUČJA LAG-A

TEMELJENI NA MOGUĆNOSTIMA PRR 2014 – 2020

Tablica 6: „Opis strateškog cilja 1“ (Izvor: Vlastita izrada)

Strateški razvojni cilj

1 Poticanje razvoja poslovne aktivnosti unutar poljoprivredne djelatnosti

Obrazloženje cilja

Obzirom da prema podacima HGK za 2014. godinu na području LAG-a „Zeleni

bregi“ poljoprivreda kao djelatnost djeluje u formiranju ukupnog prihoda samo sa

2.07% te obzirom na potencijal ove gospodarske djelatnosti potrebno je uložiti

napore kako bi poljoprivredna gospodarstva a samim time i djeltnost u cjelini

postala konkurentnija. Kroz ovaj cilj sufinancirat će se ulaganja u poljoprivrednu

proizvodnju, kako bi se poboljšala ukupna učinkovitost i održivost poljoprivrednih

gospodarstava, uključujući zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama.

Cilj također djeluje na neovisnost farmi o energentima što uvelike utječe na

komparativne prednosti PG-a na području LAG-a. Izgradnja objekata za

proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koji će se koristiti za preradu hrane

doprinosi povećanju učinkovitog korištenja energije te pomaže opskrbu i uporabu

energije iz nusprodukata obnovljivih izvora. Jedan od načina na koji se djeluje na

aktiviranje potencijala poljoprivredne djelatnosti na području LAG-a „Zeleni bregi“

je povećanje vrijednosti proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje, kako za

primarne poljoprivredne proizvođače, tako i za one kojima je prerada

poljoprivrednih proizvoda isključiva djelatnost. Ovaj cilj će pridonijeti i povećanju

konkurentnosti proizvoda i rastu zapošljavanja u ruralnom području LAG-a

„Zeleni bregi“. Također, omogućit će modernizaciju postojećih prerađivačkih

kapaciteta. Posebna ciljna skupina unutar poljoprivrednih gospodarstava na koju se

djeluje jesu mali i mladi poljoprivrednici koji su posebno osjetljive skupine.

Opstanak i razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava temelji se na potrebi za

restrukturiranjem i povećanjem dodane vrijednosti. Ovaj cilj pruža pomoć malim

potencijalno održivim farmama koje su orijentirane na tržišnu proizvodnju u skladu

sa zahtjevima koje postavlja tržište, ali im nedostaju glavni resursi. Na taj način će

se pomoći takvim gospodarstvima u prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju da

postanu gospodarski održivi, što je preduvjet za postizanje konkurentnosti u

poljoprivrednom sektoru. Ovaj cilj doprinosi generacijskoj obnovi poljoprivrednih

gospodarstava, koja će doprinijeti održivom razvoju i osigurati ukupno povećanje

25

društvene i ekonomske vitalnosti ruralnih područja, što je preduvjet za povećanje

produktivnosti u poljoprivredi i brži razvoj poljoprivrednih gospodarstava.

Očekivani rezultati

Rast broja mladih poljoprivrednika koji primaju potporu u svrhu razvoja poslovanja

Rast projekata sufinanciranih iz fondova EU (PRR 2014.-2020.)

Povećanje ulaganja u restrukturiranje i/ili modernizaciju poljoprivrednih

gospodarstava

Povećanje broja stoke u sustavu smanjenja utjecaja na emisije stakleničkih plinova

i/ili amonijaka

Porast aktivnosti koje se sufinanciraju s ciljem skladištenja i obrade gnojiva te

korištenja obnovljivih izvora energije

Povećanje ulaganja poljoprivrednih gospodarstava u obnovljive izvore energije

Porast aktivnosti koje se sufinanciraju s ciljem obrade i plasiranja na tržište


Rast broja poljoprivrednika u obliku malih poljoprivrednika koji primaju potpore

Predviđena financijska

alokacija do 2023 30,00 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (408.000,00 EUR)

Indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators), CMES/CMEF

Ukupna isplaćena sredstva

(EUR) iz podmjere 19.2

PRR 2014-2020 (javni

rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih

projekata iz podmjere 19.2

PRR 2014-2020

Broj kreiranih radnih mjesta putem

sufinanciranih projekata iz podmjere 19.2

PRR 2014-2020

408.000,00 EUR 28 3

Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe Zeleni bregi

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim tipovima operacija za

njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.

Broj i naziv

prioritetne Mjere

(aktivnosti)

Sukladnost s

Mjerom

PRR

Broj i naziv tipa operacije za

provedbu Mjere

Sukladnost s tipom operacije iz

PRR

1.1. razvoj

postojećih

poljoprivrednih

gospdarstava

4

1.1.1. rast konkurentnosti



4.1.1.

1.1.2. učinkovito korištenje

stajskog gnojiva unutar


4.1.2.

1.1.3. primjena obnovljivih

izvora energije unutar


4.1.3.

1.2. razvoj

poljoprivrednih

proizvoda s

visokom

dodanom

vrijednosti

4

1.2.1. ulaganja u modernizaciju i

razvoj PG koja se bave

preradom poljoprivrednih

proizvoda (Dodatka I. Ugovora

o EU)

4.2.1.

1.2.2. ulaganja u primjenu

obnovljivih izvora energije PG

koja se bave preradom

4.2.2.

26


(Dodatka I. Ugovora o EU)

1.3. poticanje i

razvoj malih i

mladih

poljoprivrednika

6

1.3.1. unapređenje poslovne



6.3.1.

1.3.2. ulaganja u razvoj PG

mladih poljoprivrednika 6.1.1.

Doprinos prioritetima i

fokus područjima PRR

2 3 5

2A; 2B 3A 5C; 5D

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 1.1. razvoj postojećih poljoprivrednih gospdarstava

1.1.

Obrazloženje Mjere

(aktivnosti)

Kroz ovu mjeru sufinancirat će se ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, kako bi se

poboljšala ukupna učinkovitost i održivost poljoprivrednih gospodarstava,

uključujući zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama. Ulaganja su

moguća u svim poljoprivrednim sektorima, ali prednost će imati prioritetni sektori

(voće i povrće, stočarstvo). Ulaganja u nove i inovativne tehnologije doprinijet će

smanjenju troškova proizvodnje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda, te

time ostvariti pozitivan učinak na dohodak - kao i na otvaranje novih radnih mjesta i

njihovu održivost. Nadalje, ulaganja u novu opremu i tehnologiju imat će pozitivan

utjecaj na okoliš, osobito na velikim farmama, gdje se trebaju rješavati izazovi vezani

uz okoliš i klimatske promjene kroz ulaganja u modernizaciju. Ulaganja u

rekonstrukciju i modernizaciju farmi bit će usmjerena na poboljšanje kvalitete fizičke

imovine s novim proizvodnim kapacitetima, kako bi se osigurala tehnička i

tehnološka obnova farmi bitnih za rast produktivnosti i kako bi se osigurao temelj za

dugoročnu konkurentnost. Ova mjera djeluje na izgradnju odnosno rekonstrukciju

skladišnih kapaciteta za stajski gnoj, primjenu posebne poljoprivredne mehanizacije,

tehnološku modernizaciju staja, izgradnju kompostišta i primjenu opreme za stočne

izlučevine. Stajski gnoj je izuzetno vrijedan proizvod za cjelokupnu biljnu

proizvodnju te ga treba pravilno skladištiti i čuvati od ispiranja jer se tako smanjuje

onečišćenje okoliša. Spremnici, lagune odnosno jame za stajski gnoj moraju biti

vodonepropusne tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja

u okoliš i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Izgradnja objekata za

proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa i sunce) za vlastitu upotrebu


energije iz nusprodukata obnovljivih izvora. Cilj ove mjere je također povećanje

neovisnost farmi o energentima.

Odgovorni za

provedbu Mjere

(aktivnosti) M2.1

Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi", Zagorska razvojna agencija, Regionalna

razvojna agencija Zagrebačke županije i druge potporne organizacije i ustanove u

javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti

potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata

Vremensko razdoblje

za provedbu aktivnosti

do 2020.(i broj

projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 9 0 7


alokacija (planirana

sredstva) do 2020. (%,

19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 6,90% 0 5,29%

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 1.2. razvoj poljoprivrednih proizvoda s visokom dodanom vrijednosti

1.2.

27

Obrazloženje Mjere

(aktivnosti)

Cilj ove mjere je omogućiti povećanje vrijednosti proizvoda iz primarne

poljoprivredne proizvodnje, kako za primarne poljoprivredne proizvođače, tako i za

one kojima je prerada poljoprivrednih proizvoda isključiva djelatnost. Ova mjera će

pridonijeti i povećanju konkurentnosti hrvatskih proizvoda i rastu zapošljavanja u

ruralnom području. Također, omogućit će modernizaciju postojećih prerađivačkih

kapaciteta. Potpora će omogućiti uvođenje inovativnih praksi u prerađivačke

kapacitete i investicije usmjerene na energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša.

Rezultat proizvodnog procesa u sklopu ove operacije mora biti proizvod iz Dodatka

I Ugovora o EU ili pamuka, osim proizvoda ribarstva. Izgradnja objekata za

proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koji će se koristiti za preradu hrane


energije iz nusprodukata obnovljivih izvora.

Odgovorni za

provedbu Mjere

(aktivnosti) M 2.2





Vremensko razdoblje


do 2020. (i broj

projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 4 0 3




19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0,00% 4,10% 0,00% 3,04%

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 1.3. poticanje i razvoj malih i mladih poljoprivrednika

1.3.

Obrazloženje Mjere

(aktivnosti)


restrukturiranjem i povećanjem dodane vrijednosti. Ova mjera pruža pomoć malim

potencijalno održivim farmama koje su orijentirane na tržišnu proizvodnju u skladu

sa zahtjevima koje postavlja tržište, ali im nedostaju glavni resursi. Na taj način će

se pomoći takvim gospodarstvima u prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju da


poljoprivrednom sektoru. Cilj mjere je između ostalog poticanje razvoja obnovljenog

i inovativnog poljoprivrednog sektora. Mladi ljudi trebaju biti motivirani za život i

rad u ruralnom prostoru, stvarajući nova radna mjesta za sebe i svoje obitelji. Ova

mjera doprinosi generacijskoj obnovi poljoprivrednih gospodarstava, koja će

doprinijeti održivom razvoju i osigurati ukupno povećanje društvene i ekonomske

vitalnosti ruralnih područja, što je preduvjet za povećanje produktivnosti u

poljoprivredi i brži razvoj poljoprivrednih gospodarstava.

Odgovorni za

provedbu Mjere

(aktivnosti) M 2.2





Vremensko razdoblje


do 2020. (i broj

projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 3 0 0 2




19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 5,90% 0,00% 0,00% 4,77%

Napomena: Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s pripadajućim

tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata (result

28

indicators) i isporuka (output indicators, ciljanim korisnicima i kriterijima

prihvatljivosti) nalazi se u Dodatku 3. i Dodatku 6.


Strateški razvojni cilj 2

Razvoj gospodarske aktivnosti kroz poticanje kvalitete poljoprivredne

proizvodnje, lakšeg plasmana i tržišnog nastupa te diverzifikaciju

poslovanja poljoprivrednih gospodarstava

Obrazloženje cilja

Strateški cilj 2 je usmjeren na pokretanje i razvoj nepoljoprivredne djelatnosti

unutar PG-a na području LAG-a „Zeleni bregi“ u cilju diverzifikacije

djelovanja PG-a i razvija mogućnosti generiranja prihoda a samim time i

jačanja konkuretnosti. Sadašnja razina poljoprivredne proizvodnje ne

omogućuje održavanje postojeće zaposlenosti ili stvaranje novih radnih mjesta

kako bi se održalo ruralno stanovništvo i poticao održivi razvoj ruralnih

područja. Budući da sve veći broj obiteljskih gospodarstava više ne mogu

ekonomski održivo poslovati samo od primarne poljoprivredne proizvodnje bez

dodatnog prihoda na gospodarstvu, cilj je stvoriti alternativu za nedovoljno

iskorištenu radnu snagu za zapošljavanje na gospodarstvu u nepoljoprivrednim

djelatnostima i uslugama. Realizacija strateškog cilja 2 djeluje na formiranje

kratkih lanaca opskrbe i skupine proizvođača te također promociju istih čime se

direktno doprinosti na lakši plasman proizvoda lokalnih proizvođača i njihovo

udruživanje a samim time i zajedničko djelovanje s ciljem rasta i razvija

poslovanja s naglaskom na lokalno proizvedenu hranu i poljoprivredne

proizvode. Bolja informiranost, marketing i uključenost poljoprivrednih

proizvođača u sustave kvalitete omogućuju bolju prepoznatljivost proizvoda s

oznakom kvalitete što utiče i na spremnost potrošača za plaćanje veće cijene za

takve posebne proizvode. Cilj je usmjeren na poticanje poljoprivrednih

proizvođača na sudjelovanje u sustavima kvalitete, koje dodaju vrijednost

proizvodima te štite proizvod s oznakom kvalitete od zlouporabe i imitacije.

Prepoznatljiva razina proizvoda koji su uključeni u sustave kvalitete je niska,

što ne daje mogućnost proizvođačima za ostvarivanje većeg prihoda od prodaje

proizvoda s oznakom kvalitete


rast projekata sufinanciranih iz fondova EU

rast broja poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za sudjelovanje

u programima kvalitete, lokalnim tržištima i kratkim lancima opskrbe te

proizvođačkim skupinama/organizacijama

porast broja poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u suradnji/lokalnom

promicanju među subjektima u lancu opskrbe

rast broja gospodarstava koje sudjeluju u skupinama proizvođača koje primaju

potporu

rast zaposlenosti na poljoprivrednim gospodarstvima putem projekata kojima je

dodijeljena potpora iz PRR RH 2014.-2020.

razvoj i rast ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim područjima


alokacija do 2023 30% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (408.000,00 EUR)



(EUR) iz podmjere 19.2 PRR

2014-2020 (javni rashodi)


projekata iz podmjere 19.2

PRR 2014-2020


sufinanciranih projekata iz podmjere

19.2 PRR 2014-2020

408.000,00 EUR 20 2

Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe "Zeleni bregi"



29

Broj i naziv

prioritetne Mjere

(aktivnosti)

Sukladnost s

Mjerom

PRR


provedbu Mjere

Sukladnost s tipom operacije

iz PRR

2.1. poticanje i

unapređenje

nepoljoprivredne

djelatnosti na

poljoprivrednim

gospodarstvima

6

2.1.1. pokretanje

nepoljoprivrednih djelatnosti 6.2.1.

2.1.2. razvoj nepoljoprivredne

djelatnosti 6.4.1.

2.2. razvoj lokalnih

tržišta i kratkih

lanaca opskrbe

16

2.2.1. potpora za suradnju

sudionika u lancu opskrbe radi

uspostavljanja i razvoja kratkih

lanaca opskrbe i promocija

aktivnosti vezanih s razvojem


16.4.1.

2.3. razvoj sustava

kvalitete u

poljoprivredi i

skupina

proizvođača

3 i 9

2.3.1. poticanje sudjelovanja u

sustavima kvalitete za

poljoprivrednike

3.1.1.

2.3.2. poticanje uspostave

proizvođačkih grupa i

organizacija

9.1.1.

2.3.3. informiranje i promocija

skupine proizvođača 3.2.1.



3 6

3A 6A

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 2.1. poticanje i unapređenje nepoljoprivredne djelatnosti na

poljoprivrednim gospodarstvima 2.1.

Obrazloženje Mjere

(aktivnosti)

Sadašnja razina poljoprivredne proizvodnje ne omogućuje održavanje postojeće

zaposlenosti ili stvaranje novih radnih mjesta kako bi se održalo ruralno

stanovništvo i poticao održivi razvoj ruralnih područja. Budući da sve veći broj

obiteljskih gospodarstava više ne mogu ekonomski održivo poslovati samo od

primarne poljoprivredne proizvodnje bez dodatnog prihoda na gospodarstvu, cilj

ove mjere je stvoriti alternativu za nedovoljno iskorištenu radnu snagu za

zapošljavanje na gospodarstvu u nepoljoprivrednim djelatnostima i uslugama.

Potpora ulaganju u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti doprinosi unapređenju

gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima, održavanju i stvaranju novih

radnih mjesta i povećanje prihoda gospodarskih subjekata. Cilj diversifikacije je

pružiti ekonomsku aktivnost koja će privući ljude da žive i rade u ruralnim

područjima.

Odgovorni za provedbu

Mjere (aktivnosti) M2.1


razvojna agencija Zagrebačke županije i druge potporne organizacije i ustanove

u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti


30

Vremensko razdoblje za

provedbu aktivnosti do

2020.(i broj projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 0 10 0




19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 0,00% 13,36% 0,00%

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 2.2. razvoj lokalnih tržišta i kratkih lanaca opskrbe

2.2.

Obrazloženje Mjere

(aktivnosti)

Poljoprivrednim proizvođačima potrebno je osigurati lakši plasman proizvoda

do krajnjih potrošača. Osim prodaje proizvoda veletrgovcima potrebno je

omogućiti prodaju proizvoda na lokalnom tržištu. Da bi se potrošaču u što

kraćem roku isporučio konačni proizvod potrebno je smanjiti broj posrednika.

Što je lanac opskrbe kraći, lakše je zadržati i istaknuti autentičnost i izvornost

prehrambenih proizvoda u pogledu njihove kulturne prepoznatljivosti,

tradicionalnih načina proizvodnje i podrijetla sastojaka. Razvoj intenzivnije

komunikacije između proizvođača i potrošača stvorit će dodanu vrijednost

proizvodu i razviti dugoročnu sklonost kupnji upravo tog proizvoda. Cilj ove

mjere je potrošačima osigurati kvalitetne proizvode i smanjiti broj posrednika

između proizvođača i potrošača


Mjere (aktivnosti) M 2.2








2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 2 0 0




19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0,00% 3,74% 0,00% 0,00%

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 2.3. razvoj sustava kvalitete u poljoprivredi i skupina proizvođača

2.3.

Obrazloženje Mjere

(aktivnosti)

Cilj mjere je potaknuti poljoprivredne proizvođače na sudjelovanje u sustavima

kvalitete, koje dodaju vrijednost proizvodima te štite proizvod s oznakom

kvalitete od zlouporabe i imitacije. Učinkovitost dostizanja cilja podrazumijeva

prepoznavanje proizvoda te spremnost potrošača na plaćanje veće cijene za

proizvode s oznakom kvalitete. Prepoznatljiva razina proizvoda koji su uključeni

u sustave kvalitete je niska, što ne daje mogućnost proizvođačima za ostvarivanje

većeg prihoda od prodaje proizvoda s oznakom kvalitete. Bolja informiranost,

marketing i uključenost poljoprivrednih proizvođača u sustave kvalitete

omogućuju bolju prepoznatljivost proizvoda s oznakom kvalitete što utiče i na

spremnost potrošača za plaćanje veće cijene za takve posebne proizvode.

Osnivanje i rad proizvođačkih grupa i organizacija u sektoru poljoprivrede

omogućit će prilagodbu proizvodnje (ponude) zahtjevima tržišta (potražnje),

bolju poziciju proizvoda i njihovu konkurentnost na tržištu kao i smanjenje

udjela posredničke prodaje. Zajednički plasman proizvoda na tržište omogućit

će lakšu prodaju proizvoda svih članova proizvođačke grupe ili organizacije.

Sudjelovanje u proizvođačkoj grupi ili organizaciji omogućit će primjenu novih

tehnologija i inovacija. Proizvođačka grupa ili organizacija ostvaruje potporu na

osnovu poslovnog plana koji mora biti odobren od ministarstva nadležnog za

poljoprivredu koje je priznalo proizvođačku grupu ili organizaciju

31


Mjere (aktivnosti) M 2.2








2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 5 2 1 0




19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 4,42% 6,27% 2,21% 0,00%

Napomena:

Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s

pripadajućim tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata

(result indicators) i isporuka (output indicators, ciljanim korisnicima i

kriterijima prihvatljivosti) nalazi se u Dodatku 4. i Dodatku 6.


Strateški razvojni cilj

3

Generiranje razvoja životnih uvjeta područja kroz ulaganja u lokalne temeljne

usluge za stanovništvo uključujući slobodno vrijeme te razvoj umrežavanja,

suradnje i partnerstva

Obrazloženje cilja

Strateški cilj 3 je za razliku od strateških ciljeva 1 i 2 usmjeren na javne potrebe i

samu udrugu LAG „Zeleni bregi“. Ulaganje u sustav nerazvrstanih cesta se

realizira kako bi se potaknula bolja komunikacija između malih seoskih naselja

i/ili lokalnih cesta te općenito cestovna komunikacija na razini neravrstanih cesta

na ovom području djeluje se na socijalno uključivanje i lokalni razvoj također se

djeluje na osiguravanje lakše dostupnosti pojedinih usluga koje se mogu naći samo

u određeni naseljima. Cilj je također ublažiti neke od poteškoća osobito nedostatak

pristupa uslugama i infrastrukturi, kao što su ulaganja u razvoj kulturnih, sportskih

sadržaja i sadržaja za slobodno vrijeme. Realizacija strateškog cilja 3 ima u fokusu

također rekreacijske, turističke i zdravstvene koristi šuma u svrhu ostvarivanja

veće dostupnosti navedenih koristi ruralnom i ostalom stanovništvu, što će

doprinijeti povećanju njihove okolišne vrijednosti. Nadalje, realizacija tih

projekata istaknut će specifične dijelove šumskih ekosustava ili područja od

posebnog značaja.


Rast projekata sufinanciranih iz fondova EU (PRR RH 2014.-2020.)

Rast broja aktivnosti koje se sufinanciraju a usmjerene su na ulaganja u malu

infrastrukturu

Porast broja stanovništva koje ima koristi od poboljšanih usluga

Rast broja aktivnosti koje se sufinanciraju a usmjerene su na ulaganja u temeljne

lokalne usluge za ruralno stanovništvo i u rekreativnu /turističku infrastrukturu

Jačanje upravljačkih sposobnosti organizacija koje pružaju potporu razvoju

ruralnog područja

Jačanje povezanosti LAG-a razvojem projekata suradnje na nacionalnoj i

međunarodnoj razini

Povećanje (u ha) šuma/drugih šumskih područja te poljoprivrednih površina na

kojima se podupire očuvanje biološke raznolikosti i krajobraz


alokacija do 2023

40,00% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (544.000,00 EUR);

68.000,00 EUR, 5% od planiranog iznosa za podmjeru 19.2 PRR 2014.-2020.;

357.000,00 EUR, 25% od planiranog iznosa za PM 19.2+19.3 PRR 2014.-2020.

32



(EUR) iz podmjere 19.2

PRR 2014-2020 (javni

rashodi)

Ukupan broj

sufinanciranih projekata iz

podmjere 19.2 PRR 2014-

2020


sufinanciranih projekata iz podmjere 19.2 PRR

2014-2020

544.000,00 (19.2) +

68.000,00 (19.3.) +

357.000,00 (19.4.)

17 0

Izvor informacija Izvješća APPRRR i Lokalne akcijske grupe "Zeleni bregi"



Broj i naziv

prioritetne Mjere

(aktivnosti)

Sukladnost

s Mjerom

PRR


provedbu Mjere Sukladnost s tipom operacije iz PRR

3.1.Unapređenje

sustava

nerazvrstanih

cesta

7 3.1.1. ulaganja u nerazvrstane

ceste 7.2.2.

3.2.Unapređenje

životnih uvjeta

kroz ulaganja

vezana uz

slobodno vrijeme

stanovništva

7 i 8

3.2.1. ulaganja u opremanje

javnih površina vezanih uz

slobodno vrijeme lokalnog

stanovništva (parkovi,

igrališta, biciklističke staze,

tematski putevi, rekreacijske

zone i sl.)

7.4.1.

3.2.2. ulaganja u rekreacijske,

turističke i zdravstvene

potencijale šuma

8.5.2.

3.3.implementaciji

CLLLD načela

razvoja

temeljenog na

suradnji i

umrežavanju

unutar područja

LAG-a i s drugim

sličnim

organizacijama

unutar Republike

Hrvatske i na

međunarodnoj

razini

19

3.3.1 priprema i provedba

aktivnosti suradnje LAG-a 19.3.

3.3.2 jačanje kapaciteta LAG-a

i lokalnih dionika za provedbu

LRS

19.4.



4 6

4A 6B

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 3.1.unapređenje sustava nerazvrstanih cesta

3.1.

33

Obrazloženje Mjere

(aktivnosti)

Potpora se dodjeljuje ulaganjima u gradnju nerazvrstanih cesta u ruralnim

područjima. Nerazvrstane ceste trebaju biti u skladu s definicijom nerazvrstanih

cesta sukladno nacionalnom zakonodavstvu koje uređuje područje cesta. U

Republici Hrvatskoj u javnom cestovnom sustavu ceste se klasificiraju na:

autoceste, državne ceste, županijske ceste, lokalne ceste i nerazvrstane ceste.

Održavanje i gradnja nerazvrstanih cesta financira se prihodima od lokalnih poreza

i komunalnih doprinosa, što može značajno varirati između jedinica lokalne

samouprave. Gradnja i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta gdje su takva ulaganja u

skladu s lokalnim razvojnim planovima/strategijama doprinose boljoj prometnoj

povezanosti malih seoskih naselja s lokalnim cestama socijalnoj uključenosti i

lokalnom razvoju.


Mjere (aktivnosti) M2.1








2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 7 0 0 0




19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 25,00% 0,00% 0,00% 0,00%

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 3.2.unapređenje životnih uvjeta kroz ulaganja vezana uz slobodno vrijeme

stanovništva 3.2.

Obrazloženje Mjere

(aktivnosti)

Mjera će potaknuti razvoj ruralnog gospodarstva i pomoći u izazovima koji su

specifični u ruralnim sredinama (gospodarski, zemljopisni i demografski uvjeti koji

se odnose na udaljenost, smanjenje stanovništva, starenje, društvenu izolaciju i

tržišnu strukturu) koje mogu utjecati na živote ljudi. Udaljenosti od gospodarskih

središta i usluga s ograničenim lokalnim sadržajima stvaraju dodatne izazove.

Ulaganja putem ove mjere imaju za cilj ublažiti neke od tih poteškoća osobito

nedostatak pristupa uslugama i infrastrukturi, kao što su ulaganja u razvoj kulturnih,

sportskih sadržaja i sadržaja za slobodno vrijeme. Projekti unutar ove Mjere (npr.

izgradnja poučnih staza, malih rekreacijskih objekata, postavljanje signalizacije,

informativnih ploča, skloništa, vidikovaca itd.) učinit će rekreacijske, turističke i

zdravstvene koristi šuma dostupnijima ruralnom i ostalom stanovništvu, što će

doprinijeti povećanju njihove okolišne vrijednosti. Nadalje, realizacija tih projekata

istaknut će specifične dijelove šumskih ekosustava ili područja od posebnog

značaja.


Mjere (aktivnosti) M

2.2








2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 4 4 0 0




19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 7,00% 8,00% 0,00% 0,00%

Prioritetna Mjera

(aktivnost) 3.3.implementaciji CLLLD načela razvoja temeljenog na suradnji i

umrežavanju unutar područja LAG-a i s drugim sličnim organizacijama

unutar Republike Hrvatske i na međunarodnoj razini 3.3.

34

Obrazloženje Mjere

(aktivnosti)

Članovi LAG-a kao i zaposlenici djeluju kao motivatori zajednice te kao osobe sa

potrebnim kompetencijama za prepoznavanja snaga, prilika, slabosti i prijetnji kako

bi se detektirale potrebe i viđenje razvoja a samim time kako bi se realno stanje

odrazilo kroz kvalitetno strukturiranu lokalnu razvojnu strategiju. Navedeni članovi

i zaposlenici zajedno sa svim stanovnicima LAG-a imaju potrebu za kvalitetnim

usavršavanjem i educiranjem o novim modelima i mogućnostima rasta i razvoja te

jačanja kvalitete života kako bi na kvalitetan način mogli osluškivati potrebe

zajednice i osmišljavati kvalitetne odgovore na potrebe zajednice. Velik broj udruga

na području LAG-a omogućava da se potiče socijalno-gospodarski razvoj područja.

LAG omogućuje stvaranje kvalitetnih veza za provedbu transnacionalnih projekata

u kojima se razmjenjuju stavovi, iskustva i primjeri dobre prakse u razvoju

poljoprivrede i nepoljoprivrednih djelatnosti.


Mjere (aktivnosti) M

2.2








2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 0 1

(19.3.1)

1

(19.3.2) 0




19.2)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

N/A N/A 0 20,00% 80,00% 0,00% 0,00%

Napomena:

Detaljna razrada strateškog cilja te prioritetnih mjera (aktivnosti) s pripadajućim

tipovima operacija, pripadajućim indikatorima mjerenja rezultata (result

indicators) i isporuka (output indicators, ciljanim korisnicima i kriterijima

prihvatljivosti) nalazi se u Dodatku 5.i Dodatku 6.

3.3 OPIS MJERA UKLJUČUJUĆI DEFINIRANJE KORISNIKA, KRITERIJA

PRIHVATLJIVOSTI

Detaljan opis Mjera, definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti nalazi se u Dodacima

3.,4.,5., i 6.

3.4 OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKTAA SURADNJE I NAČIN ODABIRA

PROJEKATA SURADNJE

Postoje različiti oblici umrežavanja od kojih je važno spomenuti sljedeća dva tipa:

Institucionalno umrežavanje: uključujući Europsku mrežu za ruralni razvoj (pokrenutu

od Europske komisije) i nacionalnu ruralnu mrežu, Nacionalne, regionalne i lokalne

mreže koje stvaraju veze između ljudi, projekata i ruralnih područja te tako mogu

pomoći nadjačati izolaciju s kojom su suočene neke ruralne regije i stimulirati projektnu

suradnju.

Suradnja: uključuje lokalne akcijske grupe koje provode zajednički projekt sa drugom

LEADER grupom, ili sa grupom koja ima sličan pristup u drugoj regiji, državi članici,

ili čak u nekoj trećoj zemlji. Projekti suradnje nisu samo jednostavno izmjenjivanje

iskustava, već oni moraju uključivati konkretne zajedničke projekte idealno vođene

unutar zajedničke strukture.

Postoje dva moguća različita oblika suradnje unutar LEADER-a:

35

međuregionalna suradnja koja obilježava suradnju između različitih ruralnih

područja unutar država članica ili između LEADER grupa, i također je otvorena

za ostale lokalne grupe koje koriste sličan participan pristup; i

transnacionalna suradnja obilježava suradnju između LEADER grupa iz

najmanje dvije države članice, ili suradnju sa grupama iz trećih država koje prate

sličan pristup.

LAG „Zeleni bregi“ planira umrežavanje sa LAG-ovima na području RH i EU na temama:

kvantitativni i kvalitativni razvoj lokalnih dionika u poljoprivrednoj djelatnosti –

efikasniji razvoj i promocija proizvoda, s naglaskom na osjetljive skupine društva radi

jačanja socijalne inkluzije

razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti – jačanje specifičnih oblika ruralnog turizma s

naglaskom na osjetljive skupine društva radi jačanja socijalne inkluzije

jačanje kapaciteta dionika u kontekstu primjena novih znanja, tehnologija i procesa

Navedene teme proizašle su iz razvojnih snaga i prilika iz okruženja uvažavajući razvojne

slabosti i prijetnje iz okruženja. LAG planira provedbu 2 projekta suradnje – 1 na nacionalnoj,

1 na međunarodnoj razini. Odluku o ulasku u projekt suradnje, kroz detaljno elaboriranje i

prikazivanje rezultata implementacije, moraju podržati članovi Skupštine. Upravni odbor će

direktno sudjelovati u pripremi projekta suradnje, osiguravajući kvalitetni obuhvat i visoku

razinu kvalitete predmetnog projekta. Prilikom ulaska u projekte suradnje, obavezno je

potpisivanje Partnerskog sporazuma ili Sporazuma o suradnji sa odabranim LAG-om, u kojemu

se jasno navode zadaci, prava i obaveze svakog od partnera.

3.5 INOVATIVAN I INTEGRIRANI KARAKTER STRATEGIJE

LRS LAG-a „Zeleni bregi“ izrađena je putem provedbe metodologije odozdo prema gore i

koncipirana je na temelju sukladnosti svakog od programiranih ciljeva, pripadajućih mjera

(aktivnosti) te provedbenih tipova operacija, što je razvidno kroz kumulativne doprinose fokus

područjima PRR, tako i maksimizaciji doprinosa horizontalnim, međusektorskim ciljevima –

poticanju inovacija s posebnim naglaskom na očuvanje okoliša te prilagodbu i ublažavanje

utjecaja klimatskih promjena.

Inovativan karakter Strategije

Sve aktivnosti koje se potiču ne smiju imati štetan utjecaj na okoliš. Odabirani tipovi operacija

u funkciji su daljnjeg jačanja ključnih razvojnih sektora – poljoprivrede za čije jačanje postoji

realna razvojna osnova odnosno potencijal. Svim operacijama odnosno provedbenim

aktivnostima potiče se primjena inovacija kroz pružanje mogućnosti sufinanciranja nabave

novih tehnologija te primjene novih proizvodno-prerađivačkih metoda, na troškovno učinkovit

način koji osigurava gospodarsku održivost razvojnih dionika. Nabava moderne tehnologije

doprinijet će razvoju konkurentnijeg gospodarstva. Generacijska obnova koja se potiče kroz

predviđene aktivnosti pridonosi i stvaranju pozitivnog inovativnog okruženja na

poljoprivrednim gospodarstvima, poglavito kroz osmišljavanje novih usluga i djelatnosti,

odnosno njihov razvoj i implementaciju u poljoprivrednoj proizvodnji. Kroz projekte koji se

planiraju provoditi vrednovat će se inovativan pristup rješavanju lokalnih problema koji

predviđaju dugotrajna rješenja. Tematska područja suradnje kojima se LAG planira baviti

orjentirana su upravo na socijalnu inkluziju i inovativne pristupe u rješavanju problema ranjivih

skupina društva (s naglaskom na mlade i žene).

36

Zaštita okoliša

Provedbom LRS LAG-a „Zeleni bregi“ će poticati ulaganja koja su okolišno prihvatljiva i

održiva, imaju pozitivan utjecaj na okoliš i uvode tehnologije i procese koji omogućuju opće

poboljšanje okoliša te biološke raznolikosti. LAG će informirati i animirati sve lokalne razvojne

dionike, posebno prijavitelje projekata za realizaciju LRS za uporabu tehnologija i zahvata koji

koriste materijale koji nisu štetni za okoliš, prihvatljivi su za ljude i okolinu. Isto se odnosi i na

razvoj društvene infrastrukture u kojoj će se poseban naglasak dati poticanju provedbe

postupaka tzv. „zelene nabave“.

Prilagodba i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena

Mjerama porasta energetske učinkovitosti, usmjerivanjem na korištenje OIE te smanjenjem

emisija metana u stočarskoj proizvodnji koje se predviđaju provedbom LRS doprinosi se

ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena. Ulaganja u okviru potpora uvođenju

novih tehnologija i procesa u poljoprivredi (prvenstveno usmjerenih na restrukturiranje

gospodarstva) i šumarstvu omogućit će lakšu prilagodbu i ublažavanje utjecaja klimatskih

promjena unutar ruralnog prostora kroz smanjenje emisije štetnih tvari. Zahvati koji se odnose

na očuvanje bioraznolikosti šuma imaju pozitivan utjecaj na klimatske promjene pošto se

poboljšavaju općekorisne funkcije šuma, a pri tome se koriste i alati za informiranje

stanovništva o očuvanju šuma i šumskih zajednica. Kroz razvoj lokalne infrastrukture prednost

se daje opremi i zahvatima koji su otporni na klimatske promjene. Poticanjem zajedničkih

projekata potiče se razvoj zajedničke logistike, skladištenja i prijevoza čime se direktno

smanjuje emisija ugljičnog dioksida u atmosferu.

Ostvarivanjem ciljeva razvoja područja LAG-a povezuju se lokalni proizvođači, udružuju se

vertikalno i horizontalno kako bi zajednički nastupili na tržištu čime se direktno utječe na

integrirani i višesektorski razvoj. Veća zastupljenost proizvoda na tržištu zahtjeva dodatna

ulaganja u podizanje kvalitete i konkurentnosti proizvoda, a za postizanje veće konkurentnosti,

potrebno je ulagati u modernizaciju i opremanje proizvodnih pogona uz poštivanje odredbi

zaštite okoliša i pozitivnog utjecaja na klimatske promjene. Jačanje kvalitete života u ruralnim

područjima postiže se izgradnjom lokalne infrastrukture koja je dostupna većem broju

stanovnika LAG-a, osmišljavaju se i provode projekti s istim ciljem, a na ovaj način postiže se

atraktivnost područja LAG-a, sprečava depopulacija i osiguravaju bolji uvjeti života.

3.6 USKLAĐENOST SA NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

(ŽRS, PRR)

Usklađenost ciljeva sa prioritetima i fokus područjima (a time i ciljevima Zajedničke

poljoprivredne politike RH i EU) Programa ruralnog razvoja navedena je u poglavlju 3.2, dok

je usklađenost Mjera i tipova operacija dodatno detaljno prikazana u Dodacima 3., 4., 5.

Nadređeni strateški razvojni dokumenti županijske razine kojemu direktno doprinosi LRS

LAG-a „Zeleni bregi“ je Strategija razvoja Krapinsko – zagorske županije 2011. – 2013. (ŽRS

za razdoblje do 2020. je trenutno u izradi) i Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije

2011.-2015.. Doprinos LRS mjeri se putem indikatora isporuka (outputa) na razini mjera

kojima se kumulativno mjeri ostvarenje rezultata postizanja strateških ciljeva (indikatori

rezultata).

Tablica 9: „Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima“ (Izvor: Vlastita izrada)

37

SC LRS LAG-a „Zeleni

bregi“

Prioritetna mjera

(aktivnost) LAG-a „Zeleni

bregi“

Prioritet

PRR

Strateški razvojni

cilj ŽRS

Krapinsko-

zagorske županije

2011.-2013. (nova

ŽRS trenutno u

izradi)

Strateški razvojni

cilj ŽRS

Zagrebačke

županije 2011.-

2015. (nova ŽRS

trenutno u izradi)

SC 1 Poticanje razvoja poslovne aktivnosti unutar poljoprivredne djelatnosti

M 1.1. razvoj postojećih poljoprivrednih gospodarstava

2, 5

SC 1 Konkurentno poduzetništvo i usluge; SC 2 Ruralni razvoj; SC 4 Očuvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednosti

SC 1 Povećati konkurentnost i društvenu odgovornost gospodarstva;

M 1.2. razvoj poljoprivrednih proizvoda s visokom dodanom vrijednosti

3, 5

SC 1 Konkurentno poduzetništvo i usluge; SC 2 Ruralni razvoj ; SC 4 Očuvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednosti


M 1.3. poticanje i razvoj malih i mladih poljoprivrednika

2

SC 1 Konkurentno poduzetništvo i usluge; SC 2 Ruralni razvoj


SC 2 Razvoj gospodarske aktivnosti kroz poticanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje, lakšeg plasmana i tržišnog nastupa te diverzifikaciju poslovanja poljoprivrednih gospodarstava

M 2.1. poticanje i unapređenje nepoljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima

6 SC 1 Konkurentno poduzetništvo i usluge; SC 2 Ruralni razvoj


M 2.2. razvoj lokalnih tržišta i kratkih lanaca opskrbe

3 SC 1 Konkurentno poduzetništvo i usluge; SC 2 Ruralni razvoj


3 SC 1 Konkurentno poduzetništvo i

SC 1 Povećati konkurentnost i

38

M 2.3. razvoj sustava kvalitete u poljoprivredi i skupina proizvođača

usluge; SC 2 Ruralni razvoj

društvenu odgovornost gospodarstva;

SC 3 Generiranje razvoja životnih uvjeta područja kroz ulaganja u lokalne temeljne usluge za stanovništvo uključujući slobodno vrijeme te razvoj umrežavanja, suradnje i partnerstva

M 3.1.Unapređenje sustava nerazvrstanih cesta

6

SC 3 Razvoj ljudskih potencijala i unapređenje kvalitete života

SC 3 Poboljšati infrastrukturu i kvalitetu života

M 3.2.Unapređenje životnih uvjeta kroz ulaganja vezana uz slobodno vrijeme stanovništva

4, 6

SC 3 Razvoj ljudskih potencijala i unapređenje kvalitete života; SC 4 Očuvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednosti

SC 3 Poboljšati infrastrukturu i kvalitetu života

M3.3.implementacija CLLLD načela razvoja temeljenog na suradnji i umrežavanju unutar područja LAG-a i s drugim sličnim organizacijama unutar Republike Hrvatske i na međunarodnoj razini

6

SC 2 Ruralni razvoj ; SC 3 Razvoj ljudskih potencijala i unapređenje kvalitete života

SC 2 Razvijati ljudske resurse i unaprijediti upravljanje razvojem

3.7 OPIS ODABIRA PROJEKATA NA RAZINI LAG-A

Odabir projekata na razini LAG-a definira se internim proceduralnim aktima LAG-a, a osnova

za izradu akata je procedura opisana u ovom poglavlju. Procedura odabira projekata:

1. Faza – Definiranje općih uvjeta prihvatljivosti

Opći uvjeti prihvatljivosti odnose se na definiranje strateških prioriteta i tipova operacija u

skladu s LRS LAG-a „Zeleni bregi“, identificiranje prihvatljivih prijavitelja sukladno

determiniranom shemom ciljeva, mjera (aktivnosti) i tipova operacija u LRS:

Strateški razvojni prioriteti od 2014 do 2020., kako je definirano prihvaćanjem

Strategije od strane Skupštine LAG-a „Zeleni bregi“, strateški prioriteti razvoja su mjere

(aktivnosti) definirane za postizanje strateških razvojnih ciljeva do 2020. odnosno,

svojom realizacijom, do 2023.

Tipovi operacija odnose se na usklađenost prihvatljivih projekata i aktivnosti unutar

projekata s Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

godine (PRR) te predloženim mjerama ruralnog razvoja na nacionalnoj razini.

Prihvatljive ciljane skupine (prijavitelji projekata, odnosno korisnici) u skladu su s

identificiranim prihvatljivim projektima (prikupljeni u bazi projektnih ideja tijekom

pripreme LRS) i tipovima operacija u odnosu na mjere ruralnog razvoja u Republici

Hrvatskoj, izrađuje se detaljan opis prihvatljivih prijavitelja sa uvjetima prihvatljivosti.

39

Detaljan opis tipova operacija, prihvatljivih aktivnosti, uvjeta prihvatljivosti, prihvatljivih i

neprihvatljivih troškova, prihvatljivih prijavitelja i intenziteta potpore, s kriterijima opisan je u

dodacima LRS (3.,4.,5.,6.) uz napomenu kako su u istom moguće promjene obzirom na

regulatorni okvir provedbe pojedinog TO/Podmjere/Mjere nacionalne razine.

2. Faza – Priprema natječajne dokumentacije za objavu javnog poziva (natječaja)

Priprema dokumentacije za prikupljanje projekata obuhvaća pripremu tehničke dokumentacije

za objavu javnog poziva – tekst natječaja, upute za prijavitelje, prijavne obrasce i prateću

dokumentaciju. Pripremljeni obrasci objavit će se na internetskim stranicama LAG-a te svih

članova LAG-a (koji imaju Internet stranice) kako bi bili dostupni u elektronskoj verziji svim

potencijalnim prijaviteljima.

3. Faza – objava javnog poziva LAG-a za prijavu projektnih prijedloga u okviru

provedbe LRS

Poziv se objavljuje sukladno izrađenom Godišnjem akcijskom planu provedbe LRS u tekućoj

godini, prethodno usuglašenim s APPRRR. Godišnji akcijski plan provedbe za javnu objavu,

odobrava Skupština LAG-a. Nakon odobrenja od strane Skupštine LAG-a, isti će biti objavljen

na web stranicama LAG-a.

Obzirom na predloženi regulatorni okvir za provedbu podmjere 19.2 od strane nadležnog tijela

- natječaj za dodjelu sredstava za pojedini TO raspisuje se samo ukoliko je Agencija za plaćanja

na nacionalnoj razini raspisala najmanje jedan natječaj za tip operacije sukladan TO LAG-a.

Poziv se objavljuje na internetskim stranicama LAG-a te svih članova LAG-a koji imaju

funkcionalne i operativne Internetske stranice te se javnost izvješćuje preko tiskanih i drugih

medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Tijekom trajanja otvorenog javnog poziva LAG će

organizirati minimalno 3 informativna dana/radionice za potencijalne prijavitelje s jasnim

uputama o ispunjavanju obrazaca, ciljem i svrhom prijave projekata. Info dani istovremeno su

i način javne komunikacije LRS usmjereni animaciji lokalnih razvojnih dionika u cilju

ispunjavanja temeljenih načela LEADER-a. LAG će tijekom trajanja javnog poziva, imati jasno

navedene kontakte i vrijeme u kojemu će odgovarati na pisane i usmene upite potencijalnih

korisnika, zaključno do 1 dana prije zatvaranja javnog poziva (natječaja).

4. Faza – zaprimanje, ocjenjivanje i odabir projekata

Projektni prijedlozi zaprimaju se putem službene adrese LAG-a na način i u vrijeme kako je

definirano Uputama za prijavitelje. Ocjenjivanje projekata provodi se prema unaprijed

određenim kriterijima opisanim u dodatku 6. LRS.

Ocjenjivanje provodi Ocjenjivački odbor koji će biti formiran za svaki natječaj posebno,

odlukom Upravnog odbora, a kako bi se osigurala nepristranost i stručnost ocjenjivača.

Ocjenjivački odbor čine po 3 predstavnika: 1 iz javnog i 2 iz privatnog (civilnog i

gospodarskog) sektora. Svi članovi Ocjenjivačkog odbora moraju potpisati izjavu o

nepristranosti (izbjegavanju sukoba interesa).

Ocjenjivanje se provodi u više koraka:

1. korak, administrativna provjera prijave koju provodi ured (stručna služba) LAG-a

2. korak (samo u slučaju dopune), ukoliko neki od dokumenata nedostaje ili je nejasan,

LAG pisanim putem izvješćuje aplikanta kako ima 5 radnih dana za pisanu dostavu

dopune ili objašnjenja.

3. korak, Ocjenjivački odbor provodi kvalitativnu ocjenu projektnog prijedloga sukladno

kriterijima bodovanja, priprema izvješće o vrednovanju i izrađuje privremenu Rang listu

projektnih prijedloga za konačni odabir od strane Upravnog odbora. Voditelj LAG-a

facilitira proces ali ne sudjeluje u postupku odlučivanja. Voditelj izrađuje zajedničko

40

izvješće o vrednovanju projektnih prijedloga (prosjek pojedinačnih ocjena) u kojem je

razvidno i pojedinačno vrednovanje svakog člana Ocjenjivačkog odbora. Sastanak

Ocjenjivačkog odbora otvoren je za zainteresiranu javnost.

4. Upravni odbor provodi konačnu procjenu projektnih prijedloga prema izvješću o

vrednovanju od strane Ocjenjivačkog odbora i privremenoj Rang listi, te prema

dodatnim kriterijima doprinosa dodanoj vrijednosti LRS načelima LEADER/CLLD

programa i potrebama LAG-a (dodatni kriteriji navedeni u dodatku 6.). U slučaju da 2

ili više projektih prijedloga imaju jednak broj bodova, primjenjuje se načelo prvenstva

predaje projektnog prijedloga na natječaj. Svi članovi Upravnog odbora moraju

potpisati izjavu o nepristranosti (izbjegavanju sukoba interesa). Konačne odluke donose

se konsenzusom. Projekt može biti izabran za potporu LAG-a ako ga je odobrilo

najmanje 51% članova UO koji imaju pravo glasa pri odlučivanju (op.a. moguće je da

je redovni član UO izuzet od glasanja ako je u potencijalnom sukobu interesa, pa se

izuzima iz istog, što se bilježi zapisnikom za sastanka). Sastanku UO mogu prisustvovati

sve zainteresirane osobe i otvoren je za javnost.

Rang lista odobrenih projekata objavljuje se na Internet stranicama LAG-a. Ovim

postupcima osigurava se transparentnost selekcijskog postupka sukladno Uredbi (EU)

br.1030/2013, članak 34.

5. Faza – Prijava odabiranih projektnih prijedloga na natječaj APPRRR-a

Nakon završetka natječaja za pojedini Tip operacije, LAG u roku od 30 dana dostavlja

APPRRR-u dokumentaciju vezanu za postupak odabira i to:

a) Popis osoba koje su sudjelovale u odabiru projekata; s pratećim izjavama o

nepristranosti (izbjegavanju sukoba interesa);

b) Zapisnik sa sjednice Ocjenjivačkog odbora i Upravnog odbora; sa pratećom

dokumentacijom, a obavezno dostavlja tablicu s prikazom kriterija odabira i ostvarenog

broja bodova po svakom članu Ocjenjivačkog odbora;

c) Rang listu svih prijava projektni prijedloga.

Agencija za plaćanja na nacionalnoj razini provodi postupak provjere usklađenosti odabira

projekata LAG-a sa kriterijima navedenim u Strategiji. Agencija za plaćanja nakon provedenog

postupka, obavještava LAG, a nositelj pojedinog projekta u slučaju pozitivnog odgovora, mora

podnijeti zahtjev za potporu Agenciji za plaćanja. Agencija za plaćanja na nacionalnoj razini

provjerava prihvatljivost odabranog projekta na razini LAG-a prema posljednjem objavljenom

natječaju na nacionalnoj razini. Nakon provedene administrativne kontrole za koje je Agencija

za plaćanja donijela odluku o dodjeli sredstava, nositelj projekta podnosi zahtjev za isplatu

sredstava putem AGRONET aplikacije koja se nalazi na www.apprrr.hr.

Lista potvrđenih i odobrenih projekata od strane Agencije za plaćanja objavljuje se na

Internet stranicama LAG-a „Zeleni bregi“.

Aktivnosti provedbe projekata mogu započeti nakon donošenja odluke o dodjeli sredstava od

strane APPRRR-a.

4. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRS

Proces izrade LRS LAG-a započeo je u studenom 2015. godine i trajao sve do ožujka 2016.

godine, a temeljen je na osnovnim načelima CLLD pristupa koji je korišten u izradi:

Razvoj utemeljen na osobitostima područja – temeljem SWOT analize kao podloge za

određivanje razvojnih ciljeva LAG „Zeleni bregi“ je na temelju uključivanja lokalnih dionika i

održavanja radionica u pojedinim jedinicama lokalne samouprave (Zlatar Bistrica, Krapina,

http://www.apprrr.hr/

41

Mihovljan, Sveti Ivan Zelina, Donja Stubica.) izvršio analizu područja, te na temelju utvrđenih

prilika, prijetnji, snaga i slabosti područja odabrao ciljeve razvoja koji se temelje na

maksimiziranju snaga i na otklanjanju slabosti koje se pojavljuju uz korištenje prilika vanjskog

okruženja. Radionice u jedinicama lokalne samouprave bile su usmjerene na susjedne gradove

i općine, odnosno uključivanje dionika iz okolnih općina/gradova. U Donjoj Stubici radionice

su bile usmjerene na uključivanje lokalnih dionika iz Oroslavja, Stubičkih Toplica, Jakovlja,

Bistre, Velikog Trgovišća i Donje Stubice, u Svetom Ivanu Zelini radionice su bile organizirane

u svrhe uključivanja dionika iz Bedenice i sv. Ivana Zeline, u Mihovljanu su bile usmjerene na

Bedekovčinu, Mače, Lobor, Novi Golubovec i Mihovljan, u Krapini na JLS Radoboj, Jesenje,

Đurmanec Petrovsko i Krapinu, dok su u Zlatar Bistrici radionice bile usmjerene na Mariju

Bistricu, Gornju Stubicu, Zlatar i Zlatar Bistricu. Pristup odozdo prema gore – obzirom da

izrada LRS počiva na uključivanju širokog kruga lokalnih dionika, LAG „Zeleni bregi“ je na

temelju i održavanja radionica usmjerenih na čitavo područje izvršio analizu područja, te,

uzimajući u obzir jedan od temeljnih načela Programa Leader (pristup „odozdo prema gore“),

uključio lokalno stanovništvo u izradu SWOT analize, odnosno utvrdio slabosti područja koje

predstavljaju ograničavajuće faktore razvoja, te prednosti koje su sastavni dio područja i na

kojima se temelji održivi razvoj. Uspostavljanje lokalnih partnerstva – LAG u svom radu

poštuje načela LEADER/CLLD pristupa, odluke se donose većinom glasova, postoji

zastupljenost svih sektora/predstavnika područja LAG-a te se kontinuirano radi na

uspostavljanju daljnjih partnerstva – kako unutar LAG-a tako i van granica LAG-a. Inovativan

pristup lokalnom razvoju – LRS sadrži inovativne pristupe u razvoju ruralnog područja LAG-

a koji su definirani kroz ciljeve, aktivnosti i tipove operacija. Aktivnosti podrazumijevaju

nabavu tehnologija i mehanizacije koja se primjenjuje u inovativnih proizvodnim procesima,

potiču se akcije koje na inovativan način rješavaju lokalne potrebe i animiraju lokalno

stanovništvo. Integrirani i multisektorski pristup – ciljevi i aktivnosti međusobno su

integrirane te ostvarenje jednog cilja doprinosi boljem i bržem ostvarenju ostalih ciljeva.

Umrežavanje i suradnja – strategijom se potiču aktivnosti umrežavanja na horizontalnoj i

vertikalnoj razini, te povezivanje ponude i potražnje – odnosno proizvođača i kupaca kroz

kratke lance opskrbe. Suradnja se odnosi na oblikovanje i provedbu transnacionalnih i

međuteritorijalnih projekata unutar definiranih tematskih područja, a s ciljem povezivanja

LAG-ova te stanovništva LAG-a. De-centralizirana administracija – odnosi se na isporuku

projekata preko LAG-a. U vidu toga, LRS predviđa određena sredstva kojima će financirati

projekte sa svog područja. Kriteriji za odabir projekata opisani su u LRS, jasno su definirani i

u skladu sa Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

Strategija je bila rađena putem konzultacijskih procesa vanjskog stručnjaka i članova Upravnog

odbora (UO), dok se u međuvremenu, između sastanaka UO, provodio dodatni konzultacijski

proces sa širom javnosti. U proces izrade Strategije aktivno su bili uključeni i svi članovi

Skupštine kojima je prezentiran proces izrade Strategije, raspravljalo se o ključnim pitanjima

oko definiranja ciljeva razvoja, financijske alokacije, mehanizmima provedbe i administracije

LRS. Upravni odbor potvrđivao je izrađene nacrte pojedinih poglavlja te konačni nacrt LRS.

Stručna služba LAG-a sudjelovala je u izradi LRS kroz održavanje konzultacijskih sastanaka

sa vanjskim stručnjakom usmenom komunikacijom, te putem elektroničke pošte.

Lokalni dionici, stanovnici LAG-a, predstavnici javne i privatne (gospodarski/civilni) interesne

skupine uključeni su u pripremu LRS kroz sudjelovanje na informacijskim sastancima ali i

putem web stranice LAG-a te stalnim usmenim konzultacijama od strane izrađivača i stručne

službe LAG-a, putem provedenih javnih savjetovanja a posebno kroz postupak prikupljanja

projektnih ideja za formiranje Baze projekata.

Sistematizirani prikaz izrade Strategije obzirom na sastavna poglavlja, sudionike i korištene

metode dan je u nastavku. Popis sudionika u izradi LRS nalazi se u Dodatku 8.

42

Tablica 10: „Tablica izrade LRS“ (Izvor: Vlastita izrada)

Poglavlje / tema Aktivnosti i korištene metode Broj

sudionika

Analiza stanja,

razvojnih

potreba i

mogućnosti i

SWOT

U razdoblju od studenog (13.11.2015.) do prosinca 2015.

godine prikupljali su se ulazni podaci za Osnovnu analizu te

se izrađivao prvi nacrt analize. Metode koje su korištene u

prikupljanju podataka bili su anketni upitnici za

gradove/općine/institucije s područja LAG-a, provedeni su

intervjui sa predstavnicima privatnog, javnog i civilnog

sektora kako bi se utvrdilo stvarno stanje i pripremili

zaključci i ulazni podaci za SWOT analizu. Prvi nacrt

osnovne analize prezentiran je Upravnom odboru

22.12.2015. godine. Svi članovi Upravnog odbora analizu

su primili unaprijed za pripremu komentara. Temeljem

nalaza SWOT analize na sastanku su se pripremili prijedlozi

ciljeva razvoja, a temeljem mjera Programa ruralnog

razvoja koje najbolje zadovoljavaju identificirane potrebe

LAG-a. Članovi UO-a i djelatnici ureda LAG-a „Zeleni

bregi“ sudjelovali su izradi analiza kroz prikupljanje

dokumentacije i statističkih podloga i intervjua. Nakon

izrađene analize, davali su svoje komentare i prijedloge za

poboljšanje. Projektni prijedlozi za izradu i provedbu LRS

su se prikupljali čitavo vrijeme izrade LRS.

više od 80

sudionika

Definiranje

vizije razvoja i

razrada

TO/M/SC

Prema očitovanjima šire javnosti i trenutnog stanja na

predmetnom području članovi UO definirali su aktivnosti i

tipove operacija za provođenje Strategije razvoja LAG-a.

Prema dobivenim povratnim informacijama, vanjski

stručnjaci izradili su nacrt ciljeva koji je poslan na

komentare i daljnje prijedloge. Na sastanku UO 02.03.2016.

nakon konzultacija, kreirani su i usvojeni konačni strateški

ciljevi s provedbenom shemom. Tada su definirani i kriteriji

odabira projektnih prijedloga.

17

sudionika

Izrada Baze

projekata

Baza projekata uspostavljena je kako bi se provela analiza

spremnosti lokalnih dionika za provedbu Strategije. Stručne

službe LAG-a pripremile su interni akt kojim se uređuje

uspostava baza i popratne procedure. Dostava projektnih

prijedloga u Bazu projekata otvoren je 25.05.2015. godine a

do 01.03.2016. pristiglo je 139 projektnih ideja.

više od 60

sudionika

Izrada

akcijskog i

financijskog

plana te načina

praćenja i

provedbe LRS

Stručna služba LAG-a sudjelovala je u pripremi načina

praćenja provedbe LRS. Način praćenja definiran je

sukladno postavljenim indikatorima provedbe te je

osmišljen efikasan i kvalitetan način provedbe LRS, a

povezano s obveznim izvještavanjem. Članovi UO LAG-a

bili su pojedinačno konzultrirani tijekom ovog dijela izrade

LRS.

21

sudionika

43

Definiranje

akcijskog i

financijskog

plana provedbe

LRS

Financijski okvir i Akcijski plan izrađeni su u koordinaciji

s Upravnim odborom i stručnom službom LAG-a.

Temeljem izrađenog Akcijskog plana izrađen je Financijski

okvir provedbe Strategije kojim se određuju alokacije

financijskih sredstava potrebne za provedbu definiranih

ciljeva. Financijski okvir 25.02.2016., definiran je pod

mentorstvom vanjskog stučnjaka od strane UO i stručne

službe LAG-a. Detaljna komunikacija vezana uz razradu i

usuglašavanje financijskog okvira tekla je elektronskim

putem.

14

sudionika

Definiranje

ukupne LRS

Sastankom 10.03.2016. s vanjskim stručnjakom dodatno su

pregledani svi dijelovi LRS te provjerena kohezijska

logika nacrta. Provedena su konačna usuglašavanja kako bi

se dokument pripremio za prihvaćanje od strane Skupštine.

Usuglašen nacrt LRS je pripremljen za korekcije/odobrenje

14.03.2016.

16

sudionika

4.1 OPIS PARTNERSTVA

Struktura i sastav partnerstva udruge LAG „Zeleni bregi“ nalazi se u Dodatku 7.

5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS

Akcijski plan provedbe LRS u vremenskom razdoblju od 2017. – 2020. godine po pojedinim

mjerama i ciljevima LRS odnosno planirano vrijeme raspisivanje natječaja za financiranje

projekata koji su sukladni pojedinim operacijama naznačeno je unutar gantograma. Gantogram

prikazuje tijek implementacije mjera (aktivnosti) za postizanje očekivanih rezultata strateških

ciljeva LRS u programskom razdoblju do 2020. godine.

Tablica 11: „Akcijski plan“ (Izvor: Vlastita izrada)

SC/M/TO 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupno

projekata

SC1 N/A N/A 3 13 12 28

M1.1 N/A N/A 9 7 16

TO1.1.1 N/A N/A 3 3 6

TO1.1.2 N/A N/A 3 2 5

TO1.1.3 N/A N/A 3 2 5

M1.2 N/A N/A 4 3 7

TO1.2.1 N/A N/A 2 2 4

TO1.2.2 N/A N/A 2 1 3

M1.3 N/A N/A 3 2 5

TO1.3.1 N/A N/A 2 1 3

TO1.3.2 N/A N/A 1 1 2

SC2 N/A N/A 5 4 11 20

44

M2.1 N/A N/A 10 10

TO2.1.1 N/A N/A 2 2

TO2.1.2 N/A N/A 8 8

M2.2 N/A N/A 2 2

TO2.2.1 N/A N/A 2 2

M 2.3. N/A N/A 5 2 1

TO2.3.1 N/A N/A 5 5

TO2.3.2 N/A N/A 2 2

TO2.3.3 N/A N/A 1 1

SC3 N/A N/A 11 6 17

M3.1 N/A N/A 7 7

TO3.1.1 N/A N/A 7 7

M3.2 N/A N/A 4 4 8

TO3.2.1 N/A N/A 4 4

TO3.2.2 N/A N/A 4 4

M3.3 N/A N/A

priprema

projekata

x2

priprema

projekata

x2

2

TO3.3.1 N/A N/A

priprema

projekata

x2

realizacija

projekata

x2

2

TO3.3.2 N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A N/A

6. NAČIN PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS

Ostvarivanje Strategije odnosno njena realizacija je temeljena na implementaciji predloženih

tipova operacija koji djeluju na ostvarivanje mjera odnosno definiranih ciljeva LRS. U svrhu

efikasnog i efektivnog praćenja provedbe za svaku kalendarsku godinu realizacije izrađuje se

detaljan Akcijski plan provedbe. Osim sustava provedbe potrebno je uspostaviti i sustav

praćenja i izvješćivanja koji se temelji na bazi podataka o ostvarenim rezultatima te na

izvještajima koji na jasan način pružaju informacije o realiziranim rezultatima provedbe LRS.

Sustav praćenja i pružanja informacija o ostvarenim rezultatima provedbe LRS služi kako bi

nositelj provedbe (LAG) imao dovoljno podataka za donošenje ocjene o:

- uspješnom ostvarivanju definiranih ciljeva

- čimbenicima koji su utjecali na eventualno nepostizanje postavljenih ciljeva

- učinkovitosti alokacije resursa (materijalnih, financijskih i ljudskih) za postizanje

ciljeva odnosno prijedlozima za eventualnu realokaciju istih

- prikladnosti definiranih prioritetnih operacija, mjera i ciljeva obzirom na moguće

eventualne promijenjene okolnosti u provedbi

- uspješnosti iz financijske perspektive (financijska učinkovitost)

Mnogi strateški planovi nisu implementirani upravo zbog toga što nisu detaljno praćeni te nisu

postavljeni jasni okviri procjene učinka nositelja provedbe. Stoga, kako bi se maksimalno

umanjila pojavnost ovog rizika, Strategija propisuje i načine provedbe i praćenja:

45

Svake godine izrađuje se Akcijski plan koji se odnosi na narednu godinu, a sadrži u sebi prikaz

aktivnosti i tipova operacija koje se planiraju provesti, odgovorne osobe i ciljnu skupinu

(korisnike) na koju su aktivnosti usmjerene, predviđeni broj projekata te predviđena financijska

sredstva za provedbu posebno za tekuće troškove i animaciju. Akcijski plan usklađuje se sa

ukupnim planom rada LAG-a kao udruge, sukladno regulatornom okviru za rad OCD-a.

Jednom godišnje izrađuje se narativno i financijsko izvješće o provedbi LRS koje sadrži:

a) Kvalitativan/opisni dio provedbe LRS – opis aktivnosti koje su se provele, opis dionika

koji su bili uključeni, opis provedenih aktivnosti animacije razvojnih dionika, opis

pripreme projekata suradnje i implementiranih projekata suradnje, opis procesa objave

i provedbe natječaja te vrednovanja zaprimljenih projekata, opis problema koji su se

pojavili prilikom provedbe i implementirana rješenja, preporuke za naredno razdoblje,

doprinos zadanim indikatorima te izvješće o medijskoj pojavnosti/promidžbeno-

informativnim aktivnostima putem medija.

b) Kvantitativan/financijski dio provedbe LRS – izvještaj o planiranim i utrošenim

sredstvima prema izvorima (vlastita sredstva i javna ulaganja) po aktivnostima i

tipovima ulaganja.

Praćenje LRS provodi i organizira stručna služba (ured) LAG-a, a pregled aktivnosti, dionika i

odgovornosti te vremenski okvir za predaju izvješća dan je u sljedećoj tablici.

Tablica 12: „Prikaz aktivnosti, odgovornosti i vremenskog okvira za praćenje LRS“ (Izvor: Vlastita izrada)

Aktivnost Tko

provodi?

Tko je

odgovoran? Kada? Kako?

Izrada

Akcijskog

plana

Stručna

služba (ured)

LAG-a

Stručne službe

LAG-a, a potvrđuju

Upravni odbor i

Skupština

U tekućoj godini

za narednu godinu,

a najkasnije do 31.

prosinca tekuće

godine

Prema zadanoj formi

Akcijskog plana i u skladu s

akcijskim planom

predstavljenim u Strategiji.

Izrada

izvješća o

provedbi

Strategije

Stručne

službe LAG-a

Stručna služba

(ured) LAG-a

potvrđuje -

Upravni odbor i

Skupština

Najkasnije do 30.

ožujka tekuće

godine za

prethodnu godinu

Prema zadanom sadržaju

izvješća koje sadrži:

Opis aktivnosti koje su se

provele te usporedba s

planiranim aktivnostima

Opis uključenih dionika u

provedbu

Opis provedenih aktivnosti

animacije

Opis provedenih natječaja za

dodjelu sredstava

Broj zaprimljenih projekata i

rezultati evaluacije

Opis problema koji su se

pojavili u godini za koju se

priprema izvješće, a odnose se

na provedbu LRS te

primijenjena rješenja

Preporuke za provedbu za

naredno razdoblje

Doprinos zadanim indikatorima

46

6.1 OPIS PRAĆENJA I PROCJENE PROVEDBE LRS

Praćenje i procjena provedbe (vrednovanje) LRS sastoji se od primjene interne i eksterne

kontrole provedbe i upravljanja LRS u svrhu određivanja sukladnosti ostvarenog u odnosu na

planirano unutar LRS. Provedba procesa vrednovanja uzima u obzir provjeru prijelomnih točki

definiranih u ovom poglavlju u svrhu izrade izvješća o kvaliteti LRS, ostvarivanja planiranog

tijeka realizacije ili izradi prijedloga za njezinu reviziju. Funkcioniranje sustava vrednovanja

ima za cilj: -unaprijediti sustav upravljanja Strategijom, -detektirati nove mogućnosti

financiranja kroz LRS, -koordinirati se s nacionalnom politikom i Programom ruralnog razvoja

RH, -pripremiti za novo programsko razdoblje. Vrednovanje provedbe Strategije provodi se na

dvije razine:

1) Interno vrednovanje provodi se na razini svake godine kroz pripremu Akcijskog plana i

sastavljanje izvješća o radu. Ovom vrstom postupka na provedbenoj razini se prati

uspješnost realizacije Strategije kroz identificirane indikatore te se daje osvrt na sam proces

provedbe sa aspekta LAG-a kao upravljačkog tijela.

2) Vanjsko vrednovanje provodi neovisni stručnjak, minimalno 3x tijekom provedbe LRS

(2017./2018., 2020./2021., 2023./2024.), koristeći metode:

a) Analize dokumenta – analiza dokumenta provodi se kako bi se utvrdila njegova

usklađenost s nacionalnim programima i nacionalnom politikom ruralnog razvoja.

Prilikom analize potrebno je izraditi i analizu stanja područja LAG-a kojom se utvrđuju

promjene u odnosu na originalni dokument, a što dovodi do zaključka o potrebi

redefiniranja postavljenih ciljeva, mjera ili tipova operacija.

b) Analiza godišnjih izvješća o provedbi LRS – potrebno je analizirati godišnja izvješća

kako bi se utvrdio doprinos zadanim indikatorima na razini ciljeva, mjera i tipova

operacija, razmotrili izneseni stavovi i zapažanja o postupcima provedbe te

identificirani izazovi u provedbi. Analizu godišnjih izvješća provodi i APPRRR.

c) Intervjui – nužno je provesti intervjue sa stručnim službama LAG-a da se ispitaju

njihovi stavovi o uspostavljenim procedurama upravljanja LRS-om te analiziraju

povratne informacije o provedbi LRS na razini svake godine. Intervjue je potrebno

provesti i s lokalnim dionicima – na ciljanom skupu predstavnika javne i privatne

interesne skupine kako bi se prikupile informacije širokog kruga dionika o dojmu koji

ostavlja LRS, aktivnostima LAG-a te njihovom mišljenju o poboljšanju Strategije.

Upravni odbor i Skupština također predstavlja ciljnu skupinu od koje je potrebno

prikupiti informacije o njihovom viđenju LRS i njezine uspješnosti. Dodatnu analitičku

metodu vrednovanja predstavlja anketno istraživanje među lokalnim dionicima kako bi

se utvrdila potreba za daljnjim financiranjem, područjima financiranja te osjećajem

doprinosa kvaliteti života na području koje obuhvaća LAG.

d) Izrada preporuka – na temelju prikupljenih ulaznih podataka, vanjski stručnjak mora

izraditi izvješće o vrednovanju koje će sadržavati prikaz korištene metodologije,

obuhvat ciljne skupine, prikupljene podatke, izvješće o postignuću zadanih indikatora

na razini godine i za razdoblje evaluacije, preporuke o potrebi revizije strategije i

daljnjeg rada na provedbi LRS te osvrt na ljudske kapacitete koji upravljaju provedbom

Strategije.

Godišnja izvješća o radu i nalazi vanjskog vrednovanja objavljuju se javno na stranicama LAG-

a te stranicama uključenih partnera. Potrebno je predvidjeti tematsku sjednicu Skupštine na

kojoj će se prezentirati nalazi vrednovanja. Nužno je organizirati informativno-animacijske

radionice za dionike LAG-a - ciljne skupine LRS kako bi se prezentirali nalazi provedenog

procesa. Za potrebe provedbe vrednovanja potrebno je planirati određene resurse:

47

Tablica 13: „Vrednovanje LRS“ (Izvor: Vlastita izrada)

Vrednovanje Interno Vanjsko

Tko provodi?

Stručne službe LAG-a

pripremaju Akcijski plan i

godišnje izvješće te

prezentiraju Upravnom

odboru i Skupštini koja oba

dokumenta potvrđuje i

usvaja

Vanjski stručnjak

Kada se provodi? Jednom godišnje 2017./2018.; 2020./2021;

2023./2024.

Vrsta troška

Postotak rada stručnih službi

na pripremi Akcijskog plana

i izvješća o provedbi

Organizacija i troškovi

Upravnog odbora, Skupštine

(osigurati prostor i

osvježenje)

Administrativni troškovi

Trošak vanjskog stručnjaka

– honorar

Organizacija info-dana –

osiguranje prostora i

osvježenja za sudionike

Organizacija tematske

sjednice Skupštine – prostor

i osvježenje za sudionike

Procijenjeni iznos troška do 40.000,00 kuna do 80.000,00 kuna

6.2 INDIKATORI ZA MJERENJE UČINKA PROVEDBE LRS

U Dodacima 3.,4.,5. nalazi se cjelokupan pregled pokazatelja učinka cjelokupne LRS putem

pokazatelja rezultata i izlaznih pokazatelja (pokazatelji isporuka).

Pokazatelji učinka ukupne LRS promatraju se u kontekstu njezina doprinosa postizanja

ciljeva ZPP-a. Indikatori učinka na postizanje ciljeva ZPP-a (CAP evaluation and monitoring

indicators1 - 162 indikatora) koje možemo izdvojiti na mjerljiv način primjenjiv putem ove LRS

su slijedeći:

Porast prihoda iz poljoprivrednog poduzetništva putem sufinanciranih projekata: za 20%

Povećanje zapošljavanja koje utječe na smanjenje nezaposlenosti: 5 kreiranih radnih

mjesta putem provedbe LRS

Povećanje BDP-a u ruralnom području obuhvaćenom LAG-om: do 1%

7. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRS

7.1 POVIJEST ORGANIZACIJE I DOSADAŠNJA ISKUSTVA LAG-A U

PROVEDBI PROJEKATA

Temeljem članka 13. Zakona o udrugama („Narodne novine“ broj 74/14), Skupština udruge

Lokalna akcijska grupa „Zeleni bregi“ na izvanrednoj izbornoj sjednici Skupštine dana 26.

svibnja 2015. godine, donijela je Statut Lokalne akcijske grupe „Zeleni bregi“, kojim se uređuju

pitanja naziva, sjedišta, zastupanja ciljeva i djelatnosti, članstva te prava i obveza članova, tijela

udruge, sastav, izbor i opoziv istih te sva važna pitanja za djelatnost i rad UDRUGE.

1 Uredba (EU) 834/2014 od 22.06.2014, Uredba (EU) 808/2014 od 17.06.2014. 2 http://ec.europa.eu/agriculture/cap-indicators/index_en.htm

48

LAG je osnovan u cilju: donošenja i provođenja lokalne razvojne strategije, djelovanjem u

skladu s načelima LEADER programa i CLLD smjernicama za integrirani lokalni razvoj u

ruralnom području jedinica lokalne samouprave koje su članice UDRUGE. LAG „Zeleni bregi“

okuplja građane, jedinice lokalne samouprave, organizacije civilnog društva, organizacije iz

privatnog sektora i druge oblike organiziranja u svrhe promicanja održivog ruralnog razvoja i

unapređenja inicijativa i interesa koje su od značaja za razvoj područja jedinica lokalne

samouprave koje su u članstvu UDRUGE. Područja djelovanja sukladno postavljenim ciljevima

su: socijalno poduzetništvo (promicanje razvoja socijalnog poduzetništva te ostale djelatnosti

socijalnog poduzetništva) i održivi razvoj: razvoj ruralnih područja (edukacija za održivi razvoj

ruralnih područja, planiranje razvoja ruralnih područja, LEADER/CLLD pristup razvoju

ruralnih područja, ostale aktivnosti vezane za razvoj ruralnih područja, zaštita javnih dobara u

ruralnim područjima te ostale djelatnosti razvoja ruralnih područja) te održivi gospodarski

razvoj (razvoj društvenog kapitala, održivi turizam te ostale djelatnosti održivog gospodarskog

razvoja), razvojna suradnja (demokratska tranzicija, obrazovanje, ravnopravnost spolova,

smanjenje siromaštva, zaštita okoliša, i prirode te ostale djelatnosti međunarodne razvojne

suradnje), odgoj i obrazovanje (razvoj i promicanje odgoja i obrazovanja, cjeloživotno učenje i

obrazovanje odraslih, izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje, potpora obrazovanju djece i

mladih s posebnim potrebama, odgoj i obrazovanje za zaštitu i promicanje ljudskih prava,

poticanje kreativnosti i stvaralaštva u odgoju i obrazovanju, odgoj i obrazovanje za promicanje

povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta, odgoj i obrazovanje za održivi razvoj,

zdrave načine života i očuvanje prirode, međunarodna suradnja i mobilnost u obrazovanju te

djelatnosti odgoja i obrazovanja

Ciljane skupine na koje su usmjerene aktivnosti LAG-a su: djeca (opća populacija), građani

(lokalna i regionalna samouprava, opća populacija), mladi, lokalna i regionalna samouprava,

ruralno stanovništvo, odgojno-obrazovne ustanove, osobe starije životne dobi, osobe u riziku

od siromaštva i siromašne osobe, poljoprivrednici i ribari, poslodavci, mali i srednji poduzetnici

i obrtnici, udruge i građanske inicijative, poslovne organizacije, potrošači, žene, žene

poduzetnice i žene ruralnih područja, volonteri.

U svrhu ostvarivanja ciljeva definirane su i djelatnosti LAG-a: provedba LEADER programa i

smjernica CLLD metodologije integralnog razvoja na području jedinica lokalne samouprave

koje su članice UDRUGE, izrada i provedba Lokalne razvojne/CLLD strategije temeljene na

načelima održivog razvoja prema LEADER pristupu odozdo prema gore primjenom CLLD

metodologije za integrirani razvoj ruralnih područja jačanjem ruralno-urbanih veza, nadzor i

vrednovanje provođenja Lokalne razvojne/CLLD strategije, provođenje procjene razvojnih

potreba i mogućnosti područja na kojem djeluje Udruga, poticanje uključivanja građana i

ostalih zainteresiranih dionika u rad Udruge, uspostava i razvoj mreže višesektorskih

partnerstava na području jedinica lokalne samouprave koje su članice Udruge te na nacionalnoj

i međunarodnoj razini, osnivanje i briga o radu i usavršavanju projektnih timova Udruge,

organiziranje stručne izobrazbe članova Udruge i ostalih dionika, briga o stvaranju stručnih,

operativnih, materijalnih i fizičkih preduvjeta za višedioničko planiranje i provedbu razvojnih

projekata u LAG području određivanje prioriteta za razvoj gospodarstva, poljoprivrede,

turizma, zaštite prirode i okoliša te drugih djelatnosti u ruralnom prostoru, provođenje posebnih

programa i aktivnosti za korisničke skupine poput mladih, žena, djece, starijih i nemoćnih ili

osoba kojima prijeti socijalna isključenost na području JLS koje su članice Udruge te na

nacionalnoj i međunarodnoj razini, praćenje zakonske regulative i obavještavanje javnosti u

vezi natječaja vezanih uz razvojne mogućnosti, suradnja s obrazovnim institucijama i

nadležnim tijelima radi stručnog obrazovanja svojih članova i članova lokalne zajednice, u

suradnji s resornim ministarstvima RH i drugim nadležnim institucijama na nacionalnoj i

međunarodnoj razini, aktivno sudjelovanje u unapređenju i promicanju ruralnog poduzetništva

i drugih ruralnih programa, razmatranje zakonskih prijedloga koji se odnose na gospodarske

49

aktivnosti u ruralnim područjima te davanje prijedloga za njihovo unapređenje, poticanje

suradnje s drugim organizacijama i lokalnim zajednicama u cilju razmjene iskustva, prijenosa

znanja i rješavanja stručnih pitanja iz područja poduzetništva, poljoprivrede, turizma, zaštite

prirode i okoliša te društvenih djelatnosti u ruralnom području radi ostvarivanja ciljeva

utvrđenih Statutom, pomoć u izgradnji kapaciteta lokalnih udruga, javnih ustanova, tijela vlasti,

predstavnika gospodarskog sektora te članova lokalne zajednice, pomoć dionicima na području

JLS koje su članice Udruge u organizaciji događaja i konferencija za informiranje javnosti o

ciljevima i djelovanju Udruge i LEADER programu i CLLD smjernicama integralnog razvoja

ruralnih područja i ruralno-urbanih poveznica, informiranje i edukacija članova lokalne

zajednice u svrhe promidžbe integralnog razvoja ruralnog područja te pomoć članovima Udruge

u organizaciji sajmova i izložbi iz područja djelovanje Udruge, izdavačka djelatnost u skladu s

posebnim propisima radi ostvarivanja ciljeva Udruge, izvršavanje ostalih poslova utvrđenih

ovim Statutom, općim aktima i tijelima udruge.

LAG nema iskustva u provedbi LEADER-a 2007 – 2013, međutim postoje iskustva u provedbi

projekata koji nisu povezani s LEADEROM, te su navedeni u sljedećoj tablici.

Tablica 14: „Iskustvo u provedbi projekata člnova LAG-a“ (Izvor: Vlastita izrada)

Rbr. Članice LAG-a Projekt Izvor Iznos

1.

Grad Oroslavje „Radovi na izolaciji krovišta na

Domu kulture Oroslavje“ Ministarstvo

gospodarstva 84.407,00 kn

2.

Grad Oroslavje 1. „Zagorsko obrtnički-

gospodarski sajam“ Ministarstvo


3.

Općina Bedekovčina „Gospodarska zona u

Bedekovčini“ Ministarstvo


4.

Udruga mladih Feniks „Put igračaka“

Zaklada za

poticanje

partnerstva i razvoj

civilnog društva

13.000,00 kn

5.

Općina Bedekovčina

„Rekonstrukcije ceste

Magdalenićeve ulice u Općini

Bedekovčina“

-projektna dokumentacija

Krapinsko-

zagorska županija 78.893,58 kn

6.

Grad Oroslavje

„Društveni dom Stubička

Slatina“

-projektna dokumentacija

Krapinsko-


7. Grad Oroslavje

„Prostori (su)djelovanja“ –

društveno-kulturni centar u

Oroslavju

Nacionalna

zaklada za razvoj

civilnog društva

20.000,00 kn

8. Grad Oroslavje

Lokalni program djelovanja za

mlade u Oroslavju

Ministarstvo

socijalne politike i

mladih

49.120,00 kn

9. LAG “Zeleni bregi“ i

Grad Zlatar

2. Sajam domaćih proizvoda i

zdrave hrane „100% domaće,

100% eko, 100% etno“

Ministarstvo

poljoprivrede 15.000,00 kn

10. Grad Donja Stubica

Srednjovjekovna utvrda Donja

Stubica

Ministarstvo

kulture 30.000,00 kn

50

11. Matica umirovljenika

grada Oroslavja Dnevne aktivnosti za zlatnu dob

Ministarstvo

socijalne politike i

mladih

50.000,00 kn

12. Grad Oroslavje Dom kulture

Ministarstvo


13. Grad Donja Stubica Dom kulture

Ministarstvo


14. KUD “Kaj“ , Zlatar

Bistrica Nabava instrumenata

Ministarstvo


15. LAG “Zeleni bregi“ Zeleni bregi za čiste brege

Krapinsko-


16. Udruga mladih Feniks 9. O'ROCK FEST

Krapinsko-


17. Udruga muški

pjevački zbor

„Magdalenić“

Bedekovčina

Etno za sve generacije Krapinsko-


18. Udruga mladih Feniks

Prehrana učenika u OŠ

Oroslavje MSPM 50.000,00 kn


Lokalni volonterski centar

„Orkas“ MSPM 146.660,00 kn

20. Udruga mladih Feniks Jednake prilike za sve MSPM 199.900,00 kn

21. Udruga mladih Feniks Put igračaka Zaklada Istra 13.000,00 kn


Dnevne aktivnosti u Oroslavju

za zlatnu dob (2016.g) MSPM 45.000,00 kn

23 LAG Podmjera 19.1. 100.000,00 eura

24. Općina Jakovlje Podmjera 7.1. – prostorni plan

PRR RH 2014.-

2020.

25. Općina Zlatar Bistrica

Podmjera 7.1. – strategija

općine

PRR RH 2014.-

2020.

26. Grad Oroslavje Podmjera 7.1. – strategija grada

PRR RH 2014.-

2020.

27. OPG Bartolić Mjera 6 – mehanizacija

PRR RH 2014.-

2020.

28. OPG Pišković Mjera 4 – mehanizacija

PRR RH 2014.-

2020.

29. OPG Slatinski Mjera 6 – mehanizacija

PRR RH 2014.-

2020. 15.000,00 eura

Skupština

120 članica i članova

Voditeljica ureda LAG-a

1 voditeljica

Voditelj LAG-a

1 voditelj

Stručni suradnici

3 stručna suradnika

Povjerenstvo za odabir projekata

3 člana + UO

Upravni odbor

17 članica i članova

Nadzorni odbor

5 članova

Likvidator

1 likvidator

51

Popis članova i članica organizacijskih tijela LAG-a prema njihovoj pripadnosti različitim

sektorima nalazi se u prilogu Strategije – Dodatak 7. Opis poslova zaposlenika ureda (stručne

službe) LAG-a razvidno prikazuje operativne kapacitete za provedbu:

Opis poslova za voditeljicu ureda LAG-a „Zeleni bregi“

obavljanje stručnih, administrativnih, materijalno-financijskih i drugih poslova,

organiziranje redovnog poslovanja LAG-a, te delegiranje određenih poslova,

vođenje registra članova LAG-a, zapisnika o radu tijela LAG-a i arhive ukupnog

poslovanja,

izvršavanje odluka Skupštine i Upravnog odbora,

stručno i tehničko pripremanje sjednica tijela LAG-a,

pisanje i provođenje projekata i programa udruge,

pomoć pri pisanju projekata i programa članicama LAG-a.

7.2 KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS

Provedba LRS može se pratiti kroz nekoliko međusobno ovisnih radnih paketa u kojem svako

tijelo LAG-a ima svoju ulogu. Radni paketi su:

1. Prikupljanje i priprema projekata – obuhvaća aktivnosti pripreme natječaja i poziva za

dostavu projektnih prijedloga, a prema dinamici danoj u Akcijskom planu za svaku

godinu i u skladu s dinamikom raspisivanja natječaja na nacionalnoj razini u sklopu

PRR, u okviru pripreme projekata podrazumijevaju se radionice za potencijalne

prijavitelje koje za cilj imaju upoznati korisnike sa uvjetima natječaja te procedurama

odabira, ugovaranja i odabira projekata;

2. Odabir projekata – podrazumijeva administrativnu i kvalitativnu kontrolu pristiglih

projektnih prijedloga, ustrojavanje Povjerenstva za odabir te ocjenjivanje projekata od

strane Povjerenstva; izradu rang liste ocijenjenih projekata prema ostvarenim

bodovima; odabir projekata od strane Upravnog odbora i potvrđivanje od strane

Skupštine, upućivanje projekta prema APPRRR te konačni odabir projekata te izdavanje

Odluke o odabiru projekata;

3. Provedba projekata – pretpostavlja kontrolu provedbe projekata na terenu te sukladnost

s nacionalnim propisima vezanim za provedbu projekata koji su financirani kroz

Program ruralnog razvoja i LRS LAG-a, suradnja s korisnicima kako bi im se olakšala

provedba i objasnile provedbene procedure, upravljanje projektima na razini LAG-a kao

pružatelja potpore;

4. Animacijske aktivnosti – odnose se na motiviranje i animiranje lokalne zajednice za

uključivanje u aktivnosti LAG-a, ispitivanje stavova o razvojnim prioritetima LAG-a te

prikupljanje ideja i prijedloga za daljnje funkcioniranje LAG-a, poticanje na suradnju u

radu LAG-a;

5. Aktivnosti suradnje – uključuju pripremu i provedbu projekata međuteritorijalne i

transnacionalne suradnje u tematskim područjima definiranim u strateškim razvojnim

ciljevima.

Horizontalni elementi koji su ključni za uspješnu provedbu svakog radnog paketa su

administracija i praćenje i evaluacija. Administracija se odnosi na osiguravanje dovoljnog

ljudskog kapaciteta za (1) provedbu strategije sukladno definiranim provedbenim okvirom i

52

procedurama te (2) upravljanje projektnim ciklusom projekata koji su predviđeni za

financiranje kroz LRS. Određeni ljudski kapaciteti nužni su i za provođenje interne i eskterne

evaluacije provedbe LRS sukladno postavljenim procedurama u cilju praćenja učinkovitosti i

svrsishodnosti LRS.

7.2.1 LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS

Organizacijska struktura LAG-a „Zeleni bregi“ je prilagođena zahtjevima za provedbu LRS

odnosno realizaciju definiranih aktivnosti potrebnih za provedbu LRS. Zaposlenici LAG-a i

stručni suradnici posjeduju kompetencije potrebne za navedena radna mjesta. Odgovornost i

zadaci pojedinog tijela LAG-a obzirom na provođenje aktivnosti potrebnih za provedbu LRS

su navedeni u tablici niže.

Tablica 15: „Zadaci i odgovornosti pri provedbi LRS“ (Izvor: Vlastita izrada)

Aktivnosti Odgovorno tijelo Područje odgovornosti

Prikupljanje i

priprema

projekata

Stručna služba (ured)

LAG-a

Priprema objave natječaja, organizacija i održavanje info-

dana o natječajima, administriranje Baze projekata sukladno

internim pravilnicima

Upravni odbor Odobrenje objave natječaja

Skupština Odobrenje objave natječaja prema Akcijskom planu

provedbe

Odabir projekata


LAG-a

Zaprimanje projekata, provedba administrativne kontrole,

priprema projektnih dosjea za ocjenjivanje Ocjenjivačkog

odbora, administrativna podrška odboru, priprema

preliminarne rang liste projekata, upućivanje prema

Upravnom odboru, priprema dokumentacije o odabranim

projektima i slanje prema APPRRR

Ocjenjivački odbor

Ocjenjivanje pristiglih projekata prema zadanim kriterijima u

natječajnoj dokumentaciji, priprema preliminarne Rang liste

projekata

Upravni odbor

Imenovanje Ocjenjivačkog odbora, razmatranje i

odobravanje projekata prema izrađenoj preliminarnoj Rang

listi projekata od strane odbora

APPRRR Provjera odabranih projektnih prijedloga LAG-a, izdavanje

Odluke o odabiru te odobravanje zahtjeva za plaćanje

Provedba

projekata


LAG-a

Organizacija i provedba radionice za korisnike, provođenje

kontrole na terenu, stručna pomoć u provedbi projekata u

svojstvu voditelja projekta ispred upravljačkog tijela

Animacijske

aktivnosti


LAG-a

Organizacija tematskih radionica i info dana LAG-a, intervjui

s lokalnim stanovništvom, organizacija konferencija,

specijalizirane edukacije za djelatnike LAG-a kako bi podigli

svoje kapacitete i prenijeli znanja i iskustva na lokalnu

zajednicu, promoviranje suradnje

Aktivnosti

suradnje


LAG-a

Priprema projekata suradnje, upućivanje na odobrenje

Povjerenstvu za odabir projekata, provedba projekata

suradnje, umrežavanje LAG-a sa strukovnim organizacijama,

lokalnim i regionalnim tijelima, drugim LAG-ovima radi

prijenosa dobre prakse i primjenu načela razvoja „odozdo

prema gore“

Upravni odbor Odobravanje projekata suradnje

53

Skupština Potvrđivanje projekata suradnje

Administracija


LAG-a

Priprema godišnjeg Akcijskog plana provedbe Strategije,

priprema izvješća o radu LAG-a, priprema plana rada LAG-a

za naredno razdoblje, komunikacija s nacionalnom

Agencijom za plaćanja, koordinacija članstva LAG-a u

strukovnim udruženjima (LEADER mreža)

Upravni odbor Odobravanje Akcijskog plana provedbe LRS, godišnjeg

izvješća o radu i plana rada

Skupština Potvrđivanje Akcijskog plana provedbe LRS, godišnjeg

izvješća o radu i plana rada

APPRRR

Ocjena i prihvaćanje godišnjeg Akcijskog plana provedbe

LRS, isplata potrebnih sredstava, monitoring rada LAG-a

sukladno nacionalnoj regulativi

Vrednovanje i

praćenje


LAG-a

Izrada godišnjeg izvješća o provedbi LRS prema zadanim

parametrima (godišnje)

Upravni odbor Odobravanje godišnjeg izvješća o provedbi LRS

Skupština Potvrđivanje godišnjeg izvješća o provedbi LRS

Vanjski stručnjak

Provedba vanjskog vrednovanja provedbe LRS temeljem

zadanih parametara vrednovanja te izrada preporuka za

daljnju provedbu

7.2.2 FINANCIJSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRS I FINANCIRANJE RADA LAG-

A

Financijski kapaciteti za provedbu LRS temelje se na iskorištavanju sredstava koji su na

raspolaganju LAG-u kroz provedbu podmjere 19.2. Programa ruralnog razvoja – Provedba

operacija unutar CLLD strategije, podmjere 19.3. – Priprema i provedba aktivnosti suradnje

LAG-a, podmjere 19.4. – Tekući troškovi i animacija, unutar mjere 19 – Potpora lokalnom

razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice). Dio

tekućih troškova planira se podmiriti kroz redovne prihode LAG-a (članski doprinosi u 2015.

godini su iznosili 396.476,49 HRK). Ovakva struktura financiranja provedbe LRS zadana je

obzirom da se ova Strategija temelji na pristupu jednom fondu (EPFRR) kojeg je Republika

Hrvatska odabrala kroz Program ruralnog razvoja, a za provedbu projekata pod mjerom

LEADER. Troškovi su planirani za provedbu projekata korisnika, projekata suradnje te tekuće

troškove i animaciju. Obzirom da je ciljana vrijednost bespovratnih potpora koje se žele pružiti

kroz LRS procijenjena u na 1.360.000,00 EUR (ciljani iznos u okviru podmjere 19.2.), sukladno

odredbama Programa ruralnog razvoja, procijenjena vrijednost troškova za animaciju i tekuće

troškove iznosi 5% sredstava osiguranih kroz podmjeru 19.2. (68.000,00 EUR), a troškovi

pripreme i provedbe suradnje procjenjuju se na 25% sredstava osiguranih kroz podmjeru 19.2.

(357.000,00 EUR). Proračun troškova izrađen je temeljem identifikacije lokalnih potreba

sukladno analizi stanja i SWOT analizi te iskazom zainteresiranosti samih korisnika kroz

formiranje Baze projekata.

U izradi proračuna i potrebnih financijskih kapaciteta vodilo se računa o načelu učinkovitosti

dodijeljenih sredstava, svrsishodnosti sredstava te načelu multiplikatora uloženih sredstava.

Kod izrade proračuna u obzir su uzeti i identificirani rizici u SWOT analizi (analiza prijetnji)

pri čemu je posebna pozornost usmjerena na one mjere i TO za koje Upravljačko tijelo u

trenutku pripreme LRS nije izradilo pravilnike za provedbu pojedine mjere, podmjere i tipova

aktivnosti. Za takve identificirane TO/mjere u LRS, pri izradi proračuna primijenjeno je pravilo

da su one planirane u kasnijem razdoblju provedbe. LAG planira dio svojih troškova pokriti i

54

kroz iskorištavanje drugih, alternativnih izvora financiranja putem prijave na otvorene natječaje

Zaklade za razvoj civilnog društva, Zadruge za etično financiranje/Etične banke i drugih

financijskh institucija, sudjelovanjem u nacionalnim i međunarodnim natječajima i provedbom

projekata kroz te fondove, a za što se planira izraditi poseban Akcijski plan provedbe i

identifikacije područja djelovanja, a sukladno izrađenoj Osnovnoj analizi u ovoj LRS. Ovi

izvori financiranja stoga nisu uključeni u financijski okvir provedbe LRS koji je prikazan u

sljedećem poglavlju.

8. FINANCIJSKI PLAN

Planirana provedba LRS u vremenskom razdoblju od 2017. – 2020 godine sukladno definiranim

strateškim ciljevima, mjerama i tipovima operacijama se nalazi unutar tablice financijskog

plana. Financijski plan prikazuje planirano vrijeme raspisivanja natječaja za financiranje

projekata koji su sukladni pojedinim ciljevima, mjerama i operacijama. Pored planiranih godina

provedbe operacija, mjera i ciljeva (raspisivanja natječaja na temelju operacija a samim time i

ostvarivanja mjera te djelovanje na ostvarivanje ciljeva) naznačen je i postotak sredstava u

odnosu na ukupna financijska sredstva za provedbu LRS (sredstva dostupna unutar 19.2) koji

se planira plasirati raspisivanjem pojedinog natječaja za provedbu operacija LRS. Tipovi

operacija 3.3.1. i 3.3.2. su specifični zbog toga što se njihovo financiranje realizira iz zasebnih

izvora (podmjere 19.3. i 19.4. PRR RH 2014.-2020.) te se sagledavaju zasebno unutar

financijskog plana. Sistematiziran prikaz financijskog plana i potrebnih financijskih sredstava

za provedbu pojedinih tipova operacija, mjera a time i ostvarivanja ciljeva nalazi se u tablici:

Tablica 15: „Financijski plan provedbe LRS“ (Izvor: Vlastita izrada)

SC/M/

TO

20

14

20

15

20

16 2017 2018 2019 2020

Ukup

no %

Ukupno

EUR

SC1 5,90% 11% 13,10% 30%

EUR 80.208,72

EUR

149.600,00

EUR

178.191,28

EUR

408.000,00

EUR

M1.1 6,90% 5,29% 12,19

%

EUR 93.840,00

EUR

71.944,00

EUR

165.784,00

EUR

TO1.1.

1 2,10% 2,09%

4,19

%

EUR 28.560,00

EUR

28.424,00

EUR

56.984,00

EUR

TO1.1.

2 2,40% 1,60%

4,00

%

EUR 32.640,00

EUR

21.760,00

EUR

54.400,00

EUR

TO1.1.

3 2,40% 1,60%

4,00

%

EUR 32.640,00

EUR

21.760,00

EUR

54.400,00

EUR

M1.2 4,10% 3,04%

EUR 55.760,00

EUR

41.344,00

EUR

97.104,00

EUR

55

TO1.2.

1 2,00% 2,00%

4,00

%

EUR 27.200,00

EUR

27.200,00

EUR

54.400,00

EUR

TO1.2.

2 2,10% 1,04%

3,14

%

EUR 28.611,68

EUR

14.092,32

EUR

42.704,00

EUR

M1.3 5,90% 4,77% 10,67

%

EUR 80.208,72

EUR

64.903,28

EUR

145.112,00

EUR

TO1.3.

1 2,22% 1,09%

3,31

%

EUR 30.160,72

EUR

14.855,28

EUR

45.016,00

EUR

TO1.3.

2 3,68% 3,68%

7,36

%

EUR 50.048,00

EUR

50.048,00

EUR

100.096,00

EUR

SC2 4,42% 10,01% 15,57% 30%

EUR 60.112,00

EUR

136.136,00

EUR

211.752,00

EUR

408.000,00

EUR

M2.1 13,36% 13,36

%

EUR 181.696,00

EUR

181.696,00

EUR

TO2.1.

1 7,36%

7,36

%

EUR 100.096,00

EUR

100.096,00

EUR

TO2.1.

2 6% 6%

EUR 81.600,00

EUR

81.600,00

EUR

M2.2 3,74% 3,74

%

EUR 50.864,00

EUR

50.864,00

EUR

TO2.2.

1 3,74%

3,74

%

EUR 50.864,00

EUR

50.864,00

EUR

M 2.3. 4,42% 6,27% 2,21% 12,90

%

EUR 60.112,00

EUR

85.272,00

EUR

30.056,00

EUR

175.440,00

EUR

56

TO2.3.

1 4,42%

4,42

%

EUR 60.112,00

EUR

60.112,00

EUR

TO2.3.

2 6,27%

6,27

%

EUR 85.272,00

EUR

85.272,00

EUR

TO2.3.

3 2,21%

2,21

%

EUR 30.056,00

EUR

30.056,00

EUR

SC3 32,00% 8,00% 40,00

%

EUR 435.200,00

EUR

108.800,00

EUR

M3.1 25,00% 25,00

%

EUR 340.000,00

EUR

340.000,00

EUR

TO3.1.

1 25,00%

25,00

%

EUR 340.000,00

EUR

340.000,00

EUR

M3.2 7,00% 8,00% 13,00

%

EUR 95.200,00

EUR

108.800,00

EUR

204.000,00

EUR

TO3.2.

1 7,00%

7,00

%

EUR 95.200,00

EUR

95.200,00

EUR

TO3.2.

2 8,00%

8,00

%

EUR 108.800,00

EUR

108.800,00

EUR

FINANCIRANJE PUTEM 19.3. = 3.3.1. (5% od planiranog iznosa u okviru 19.2) I 19.4 = 3.3.2. (25% od

planiranog iznosa u okviru 19.2 + 19.3)

FINANCIRANJE SE PRIKAZUJU ZASEBNO ZA SVAKI TIP OPERACIJE

TO3.3.

1 20,00% 80,00%

100,0

0%

EUR 13.600,00

EUR

54.400,00

EUR

68.000,00

EUR

TO3.3.

2 25,00% 25,00% 25,00% 25,00%

100,0

0%

EUR 89.250,00

EUR

89.250,00

EUR

89.250,00

EUR

89.250,00

EUR

357.000,00

EUR

57

Sistematiziran prikaz očekivane financijske realizacije provedbe odabranih projekata na

razini tipa operacije, mjere i cilja nalazi se u tablici (bez operacija 3.3.1. i 3.3.2. koje se

financiraju iz podmjera 19.3. i 19.4. PRR RH 2014.-2020.):

Tablica 16: „Financijski plan realizacije provedbe LRS“ (Izvor: Vlastita izrada)

SC/M

/TO 2018 2019 2020 2021 2022 2023

Uku

pno

%

Ukupno

EUR

SC1 16,90% 8,33% 4,77% 30%

EUR 229.808,7

2 EUR

113.288,0

0 EUR

64.903,28

EUR

408.000,0

0 EUR

M1.1 6,90% 5,29% 12,19

%

EUR 93.840,00

EUR

71.944,00

EUR

165.784,0

0 EUR

TO1.1

.1 2,10% 2,09%

4,19

%

EUR 28.560,00

EUR

28.424,00

EUR

56.984,00

EUR

TO1.1

.2 2,40% 1,60%

4,00

%

EUR 32.640,00

EUR

21.760,00

EUR

54.400,00

EUR

TO1.1

.3 2,40% 1,60%

4,00

%

EUR 32.640,00

EUR

21.760,00

EUR

54.400,00

EUR

M1.2 4,10% 3,04%

EUR 55.760,00

EUR

41.344,00

EUR

97.104,00

EUR

TO1.2

.1 2,00% 2,00%

4,00

%

EUR 27.200,00

EUR

27.200,00

EUR

54.400,00

EUR

TO1.2

.2 2,10% 1,04%

3,14

%

EUR 28.611,68

EUR

14.092,32

EUR

42.704,00

EUR

M1.3 5,90% 4,77%

EUR 80.208,72

EUR

64.903,28

EUR

145.112,0

0 EUR

TO1.3

.1 2,22% 1,09%

3,31

%

EUR 30.160,72

EUR

14.855,28

EUR

45.016,00

EUR

58

TO1.3

.2 3,68% 3,68%

7,36

%

EUR 50.048,00

EUR

50.048,00

EUR

100.096,0

0 EUR

SC2 1,11% 4,55% 6,60% 8,36% 8,46% 0,92% 30%

EUR 15.028,00

EUR

61.778,00

EUR

89.702,20

EUR

113.682,4

0 EUR

115.018,6

0 EUR

12.790,80

EUR

408.000,0

0 EUR

M2.1 6% 7,36% 13,36

%

EUR 81.600,00

EUR

100.096,0

0 EUR

181.696,0

0 EUR

TO2.1

.1 7,36%

7,36

%

EUR 100.096,0

0 EUR

100.096,0

0 EUR

TO2.1

.2 6% 6%

EUR 81.600,00

EUR

81.600,00

EUR

M2.2 1,87% 1,87% 3,74

%

EUR 25.432,00

EUR

25.432,00

EUR

50.864,00

EUR

TO2.2

.1 1,87% 1,87%

3,74

%

EUR 25.432,00

EUR

25.432,00

EUR

50.864,00

EUR

M 2.3. 1,11% 2,68% 4,73% 2,36% 1,10% 0,94% 12,90

%

EUR 15.028,00

EUR

36.346,00

EUR

64.270,20

EUR

32.082,40

EUR

14.922,60

EUR

12.790,80

EUR

175.440,0

0 EUR

TO2.3

.1 1,105% 1,105% 1,105% 1,105%

4,42

%

EUR 15.028,00

EUR

15.028,00

EUR

15.028,00

EUR

15.028,00

EUR

60.112,00

EUR

TO2.3

.2 1,57% 1,41% 1,25% 1,10% 0,94%

6,27

%

EUR 21.318,00

EUR

19.186,20

EUR

17.054,40

EUR

14.922,60

EUR

12.790,80

EUR

85.272,00

EUR

TO2.3

.3 2,21%

2,21

%

EUR 30.056,00

EUR

30.056,00

EUR

SC3 32,00% 8,00% 40,00

%

EUR 435.200,0

0 EUR

108.800,0

0 EUR

544.000,0

0 EUR

59

M3.1 25,00% 25,00

%

EUR 340.000,0

0 EUR

340.000,0

0 EUR

TO3.1

.1 25,00%

25,00

%

EUR 340.000,0

0 EUR

340.000,0

0 EUR

M3.2 7,00% 13,00

%

EUR 95.200,00

EUR

204.000,0

0 EUR

TO3.2

.1 7,00%

7,00

%

EUR 95.200,00

EUR

95.200,00

EUR

TO3.2

.2 8,00%

8,00

%

EUR 108.800,0

0 EUR

108.800,0

0 EUR

FINANCIRANJE PUTEM 19.3. = 3.3.1. (5% od planiranog iznosa u okviru 19.2) I 19.4 = 3.3.2. (25% od

planiranog iznosa u okviru 19.2 + 19.3)

FINANCIRANJE SE PRIKAZUJU ZASEBNO ZA SVAKI TIP OPERACIJE

TO3.3

.1 20,00% 80,00%

100,0

0%

EUR 13.600,00

EUR

54.400,00

EUR

68.000,00

EUR

TO3.3

.2 25,00% 25,00% 25,00% 25,00%

100,0

0%

EUR 89.250,00

EUR

89.250,00

EUR

89.250,00

EUR

89.250,00

EUR

357.000,0

0 EUR

9. DODACI

Dodatak 1. JLS - stanovništvo LAG-a „Zeleni bregi“

Dodatak 2. Natura 2000 LAG-a „Zeleni bregi“

Dodatak 3. Razrada SC1 LRS LAG-a „Zeleni bregi“



Dodatak 6. Kriteriji odabira prijava LAG-a „Zeleni bregi“

Dodatak 7. Struktura partnerstva LAG-a „Zeleni bregi“

Dodatak 8. Sudionici izrade LRS

Ul. Vladimira Nazora 56, Zlatar Bistrica; 49 247 Zlatar Bistrica; OIB: 78090205970

tel: 049/410-656; 099/325-1007; 098/251-736; e-mail: [email protected]

Dodatak 1. Popis jedinica lokalne samouprave s pripadajućim naseljima i brojem

stanovništva LAG-a „Zeleni bregi“

RB. OPĆINA BEDEKOVČINA BR.STANOVNIKA

1. Bedekovčina 3.400

2. Belovar Zlatarski 102

3. Brestovec Orehovički 334

4. Grabe 421

5. Kebel 414

6. Križanče 141

7. Lug Orehovički 223

8. Lug Poznanovečki 659

9. Martinec Orehovički 393

10. Orehovica 237

11. Poznanovec 937

12. Pustodol Orehovički 302

13. Vojnić-Breg 146

14. Zadravec 120

15. Židovinjak 212

SVEUKUPNO 8.041

RB. OPĆINA BEDENICA BR.STANOVNIKA

1. Bedenica 555

2. Beloslavec 263

3. Bosna 97

4. Omamno 151

5. Otrčkovec 32

6. Turkovčina 334

SVEUKUPNO 1432

RB. OPĆINA BISTRA BR.STANOVNIKA

1. Bukovje Bistransko 395

2. Donja Bistra 1.438

3. Gornja Bistra 1.836

4. Novaki Bistranski 763

5. Oborovo Bistransko 939

6. Poljanica Bistranska 1.261

SVEUKUPNO 6632

RB. GRAD DONJA STUBICA BR.STANOVNIKA

mailto:[email protected]



1. Donja Podgora 371

2. Donja Stubica 2.200

3. Gornja Podgora 287

4. Hižakovec 106

5. Hruševec 388

6. Lepa Ves 411

7. Matenci 482

8. Milekovo Selo 127

9. Pustodol 844

10. Vučak 464

SVEUKUPNO 5680

RB. OPĆINA ĐURMANEC BR.STANOVNIKA

1. Donji Macelj 566

2. Đurmanec 836

3. Goričanovec 283

4. Gornji Macelj 204

5. Hlevnica 254

6. Hromec 444

7. Jezerišće 119

8. Koprivnica Zagorska 116

9. Lukovčak 228

10. Podbrezovica 279

11. Prigorje 298

12. Putkovec 216

13. Ravninsko 392

SVEUKUPNO 4235

RB. OPĆINA GORNJA STUBICA BR.STANOVNIKA

1. Banšćica 198

2. Brezje 246

3. Dobri Zdenci 145

4. Dubovec 328

5. Gornja Stubica 831

6. Gusakovec 217

7. Hum Stubički 580

8. Jakšinec 283

9. Karivaroš 310

10. Modrovec 363

11. Orehova Gorica 67




12. Pasanska Gorica 153

13. Repićevo Selo 28

14. Samci 277

15. Sekirevo Selo 34

16. Slani Potok 381

17. Sveti Matej 579

18. Šagudovec 195

19. Vinterovec 49

20. Volavec 20

SVEUKUPNO 5284

RB. OPĆINA JAKOVLJE BR.STANOVNIKA

1. Igrišće 731

2. Jakovlje 2.572

3. Kraljev Vrh 627

SVEUKUPNO 3930

RB. OPĆINA JESENJE BR.STANOVNIKA

1. Brdo Jesenjsko 169

2. Cerje Jesenjsko 158

3. Donje Jesenje 359

4. Gornje Jesenje 749

5. Lužani Zagorski 125

SVEUKUPNO 1560

RB. GRAD KRAPINA BR.STANOVNIKA

1. Bobovje 510

2. Doliće 436

3. Donja Šemnica 912

4. Gornja Pačetina 404

5. Krapina 4.471

6. Lazi Krapinski 79

7. Lepajci 391

8. Mihaljekov Jarek 469

9. Podgora Krapinska 565

10. Polje Krapinsko 666

11. Pretkovec 66

12. Pristava Krapinska 214

13. Strahinje 328

14. Straža Krapinska 42




15. Škarićevo 707

16. Šušelj Brijeg 4

17. Tkalci 432

18. Trški Vrh 399

19. Velika Ves 727

20. Vidovec Krapinski 215

21. Vidovec Petrovski 101

22. Zagora 94

23. Žutnica 248

SVEUKUPNO 12480

RB. OPĆINA LOBOR BR.STANOVNIKA

1. Cebovec 49

2. Lobor 521

3. Markušbrijeg 488

4. Petrova Gora 464

5. Stari Golubovec 193

6. Šipki 114

7. Velika Petrovagorska 237

8. Vinipotok 400

9. Vojnovec Loborski 416

10. Završje Loborsko 306

SVEUKUPNO 3188

RB. OPĆINA MAČE BR.STANOVNIKA

1. Delkovec 143

2. Frkuljevec Peršaveški 54

3. Mače 696

4. Mali Bukovec 258

5. Mali Komor 94

6. Peršaves 323

7. Veliki Bukovec 314

8. Veliki Komor 397

9. Vukanci 255

SVEUKUPNO 2.534

RB. OPĆINA MARIJA BISTRICA BR.STANOVNIKA

1. Globočec 525

2. Hum Bistrički 441

3. Laz Bistrički 788




4. Laz Stubički 267

5. Marija Bistrica 1.071

6. Podgorje Bistričko 904

7. Podgrađe 321

8. Poljanica Bistrička 347

9. Selnica 653

10. Sušobreg Bistrički 81

11. Tugonica 578

SVEUKUPNO 5.976

RB. OPĆINA MIHOVLJAN BR.STANOVNIKA

1. Frkuljevec Mihovljanski 87

2. Gregurovec 332

3. Kuzminec 424

4. Mihovljan 1.095

5. Sutinske Toplice -

SVEUKUPNO 1.938

RB. OPĆINA NOVI GOLUBOVEC BR.STANOVNIKA

1. Gora Veternička 238

2. Novi Golubovec 217

3. Očura 77

4. Velika Veternička 295

5. Veternica 169

SVEUKUPNO 996

RB. GRAD OROSLAVJE BR.STANOVNIKA

1. Andraševec 859

2. Krušljevo Selo 523

3. Mokrice 758

4. Oroslavje 3.368

5. Stubička Slatina 630

SVEUKUPNO 6.138

RB. OPĆINA PETROVSKO BR.STANOVNIKA

1. Benkovec Petrovski 148

2. Brezovica Petrovska 116

3. Gredenec 107

4. Mala Pačetina 104

5. Petrovsko 201




6. Podgaj Petrovski 260

7. Preseka Petrovska 276

8. Rovno 120

9. Slatina Svedruška 384

10. Stara Ves Petrovska 170

11. Svedruža 374

12. Štuparje 396

SVEUKUPNO 2.656

RB. OPĆINA RADOBOJ BR.STANOVNIKA

1. Bregi Radobojski 445

2. Gorjani Sutinski 145

3. Gornja Šemnica 627

4. Jazvine 382

5. Kraljevec Radobojski 49

6. Kraljevec Šemnički 117

7. Orehovec Radobojski 282

8. Radoboj 1.282

9. Strahinje Radobojsko 58

SVEUKUPNO 3.387

RB. OPĆINA STUBIČKE TOPLICE BR.STANOVNIKA

1. Pila 175

2. Sljeme 22

3. Strmec Stubički 763

4. Stubičke Toplice 1.845

SVEUKUPNO 2.805

RB. GRAD SVETI IVAN ZELINA BR.STANOVNIKA

1. Banje Selo 106

2. Berislavec 46

3. Biškupec Zelinski 988

4. Blaškovec 577

5. Blaževdol 433

6. Breg Mokrički 45

7. Brezovec Zelinski 167

8. Bukevje 84

9. Bukovec Zelinski 413

10. Bunjak 133

11. Curkovec 88




12. Črečan 167

13. Donja Drenova 308

14. Donja Topličica 68

15. Donja Zelina 847

16. Donje Orešje 502

17. Donje Psarjevo 311

18. Dubovec Bisaški 86

19. Filipovići 70

20. Goričanec 77

21. Goričica 370

22. Gornja Drenova 322

23. Gornja Topličica 157

24. Gornje Orešje 251

25. Gornje Psarjevo 467

26. Gornji Vinkovec 66

27. Hrastje 193

28. Hrnjanec 409

29. Kalinje 236

30. Keleminovec 116

31. Kladešćica -

32. Komin 250

33. Krečaves 256

34. Križevčec 102

35. Laktec 175

36. Majkovec 194

37. Marinovec Zelinski 73

38. Mokrica Tomaševečka 40

39. Nespeš 338

40. Novakovec Bisaški 30

41. Novo Mjesto 147

42. Obrež Zelinski 64

43. Paukovec 342

44. Polonje 344

45. Polonje Tomaševečko 42

46. Prepolno 71

47. Pretoki 295

48. Radoišće 250

49. Salnik 72

50. Selnica Psarjevačka 223

51. Suhodol Zelinski 99




52. Sveta Helena 366

53. Sveti Ivan Zelina 2.764

54. Šalovec 169

55. Šulinec 214

56. Šurdovec 33

57. Tomaševec 198

58. Velika Gora 82

59. Vukovje Zelinsko 90

60. Zadrkovec 214

61. Zrinšćina 126

62. Žitomir 193

SVEUKUPNO 15.959

RB. OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE BR.STANOVNIKA

1. Bezavina 108

2. Domahovo 385

3. Družilovec 472

4. Dubrovčan 807

5. Jalšje 367

6. Jezero Klanječko 225

7. Mrzlo Polje 215

8. Požarkovec 112

9. Ravnice 316

10. Strmec 167

11. Turnišće Klanječko 50

12. Velika Erpenja 111

13. Veliko Trgovišće 1.250

14. Vilanci 123

15. Vižovlje 237

SVEUKUPNO 4.945

RB. GRAD ZLATAR BR.STANOVNIKA

1. Belec 356

2. Borkovec 225

3. Cetinovec 129

4. Donja Batina 374

5. Donja Selnica 196

6. Ervenik Zlatarski 35

7. Gornja Batina 238

8. Gornja Selnica 201




9. Juranšćina 193

10. Ladislavec 144

11. Martinšćina 375

12. Petruševec 135

13. Ratkovec 105

14. Repno 231

15. Šćrbinec 11

16. Vižanovec 156

17. Završje Belečko 62

18. Zlatar 2.906

19. Znož 24

SVEUKUPNO 6.096

RB. OPĆINA ZLATAR BISTRICA BR.STANOVNIKA

1. Ervenik Zlatarski 113

2. Lipovec 198

3. Lovrečan 405

4. Opasanjek 90

5. Veleškovec 262

6. Zlatar Bistrica 1.532

SVEUKUPNO 2.600




Dodatak 2. NATURA 2000

Pregled NATURA 2000 (Ekološka mreža) područja na teritoriju LAG-a „Zeleni bregi“

SITE ime SITE kod SITE tip link za podatke

ciljne

vrste

ciljna

staništa

(da=x) (da=x)

Medvednica HR2000583

SCI

http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000583 x x

Vršni dio Ivančice HR2000371 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000371 x x

Sutla HR2001070 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001070 x

Strahinjčica HR2001115 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001115 x x

Židovske jame HR2001190 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001190 x


http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000583







Naziv LAG-a Površina LAG-a

(ha)

Površina SCI

u LAG-u (ha) Udio SCI u

LAG-u (%)

Površina SPA

u LAG-u (ha)

Udio SPA u

LAG-u (%)

Ukupna

površina N2K

u LAG-u (ha)*

Ukupni

udio N2K u

LAG-u

(%)*

Zeleni bregi 100.499,48 13.099,78 13,03% 0 0,00% 13.099,78 13,03%

SCI (=POVS) - Područja od značaja za Zajednicu

POVS - Područja očuvanja značajna za

vrste i stanišne tipove

SPA (=POP) - Područje posebne zaštite

POP - Područja očuvanja značajna za ptice




Dodatak 3. Razrada strateškog razvojnog cilja 1, s pripadajućim mjerama, TO, indikatorima i uvjetima implementacije

Strateški razvojni cilj 1 Poticanje razvoja poslovne aktivnosti unutar poljoprivredne djelatnosti


Rast broja mladih poljoprivrednika koji primaju potporu u svrhu razvoja poslovanja

Rast projekata sufinanciranih iz fondova EU (PRR RH 2014.-2020.)

Povećanje ulaganja u restrukturiranje i/ili modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava

Povećanje broja stoke u sustavu smanjenja utjecaja na emisije stakleničkih plinova i/ili amonijaka

Porast aktivnosti koje se sufinanciraju s ciljem skladištenja i obrade gnojiva te korištenja obnovljivih izvora energije

Povećanje ulaganja poljoprivrednih gospodarstava u obnovljive izvore energije

Porast aktivnosti koje se sufinanciraju s ciljem obrade i plasiranja na tržište poljoprivrednih proizvoda

Rast broja poljoprivrednika u obliku malih poljoprivrednika koji primaju potpore

Predviđena financijska alokacija

do 2023 30,00 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (408.000,00 EUR)

Indikatori (mjerljivi pokazatelji)

rezultata/naziv pokazatelja (result

indicators), CMES/CMEF

Ukupna isplaćena

sredstva (EUR) iz

podmjere 19.2 PRR

2014-2020 (javni

rashodi)


projekata iz podmjere 19.2 PRR

2014-2020

Broj kreiranih radnih mjesta putem sufinanciranih

projekata iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Početna vrijednost, 2014. 0 0 0

Ciljana vrijednost, 2018. 0,00 EUR 0 0




Ciljana vrijednost, 2023. 408.000,00 EUR 28 3


Doprinos prioritetima i fokus

područjima PRR P2:/FP:2A,2B,; P3/FP:3A; P5/FP: 5C,5D

M1.1 1.1. razvoj postojećih poljoprivrednih gospdarstava

Obrazloženje (svrha)

Kroz ovu mjeru sufinancirat će se ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, kako bi se

poboljšala ukupna učinkovitost i održivost poljoprivrednih gospodarstava, uključujući

zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama. Ulaganja su moguća u svim

poljoprivrednim sektorima, ali prednost će imati prioritetni sektori (voće i povrće,

stočarstvo). Ulaganja u nove i inovativne tehnologije doprinijet će smanjenju troškova

proizvodnje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda, te time ostvariti pozitivan

učinak na dohodak - kao i na otvaranje novih radnih mjesta i njihovu održivost. Nadalje,

ulaganja u novu opremu i tehnologiju imat će pozitivan utjecaj na okoliš, osobito na

velikim farmama, gdje se trebaju rješavati izazovi vezani uz okoliš i klimatske promjene

kroz ulaganja u modernizaciju. Ulaganja u rekonstrukciju i modernizaciju farmi bit će

usmjerena na poboljšanje kvalitete fizičke imovine s novim proizvodnim kapacitetima,

kako bi se osigurala tehnička i tehnološka obnova farmi bitnih za rast produktivnosti i

kako bi se osigurao temelj za dugoročnu konkurentnost. Ovaj mjere djeluje na izgradnju

odnosno rekonstrukciju skladišnih kapaciteta za stajski gnoj, primjenu posebne

poljoprivredne mehanizacije, tehnološku modernizaciju staja, izgradnju kompostišta i




primjenu opreme za stočne izlučevine. Stajski gnoj je izuzetno vrijedan proizvod za

cjelokupnu biljnu proizvodnju te ga treba pravilno skladištiti i čuvati od ispiranja jer se

tako smanjuje onečišćenje okoliša. Spremnici, lagune odnosno jame za stajski gnoj

moraju biti vodonepropusne tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog

gnoja u okoliš i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Izgradnja objekata za

proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa i sunce) za vlastitu upotrebu


energije iz nusprodukata obnovljivih izvora. Cilj ove mjere je također povećanje

neovisnost farmi o energentima.

Odgovornost za provedbu

Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi", Zagorska razvojna agencija, Regionalna razvojna

agencija Zagrebačke županije i druge potporne organizacije i ustanove u javnom

vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim

skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata

Vremensko razdoblje provedbe (broj planiranih

projekata)

2014

. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 0 0 9 0 7

Predviđena financijska alokacija do 2023 EUR 165.784,00 EUR odnosno 12,19 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-

2020

Popis tipova operacija operacija za provedbu Naziv tipa operacije Tip operacije iz

PRR Broj Mjere iz PRR

TO1.1.1

Rast konkurentnosti



4.1.1. 4




TO1.1.2

učinkovito korištenje stajskog

gnojiva unutar poljoprivrednog

gospodarstva

4.1.2. 4

TO1.1.3

primjena obnovljivih izvora

energije unutar poljoprivrednog

gospodarstva

4.1.3. 4

Indikatori (pokazatelji) Mjere (output indicators)

Naziv indikatora (pokazatelja) Početna vrijednost, 2014.

Ciljana

vrijednos

t, 2018.

(EUR ili

broj)

Ciljana vrijednost,

2023. (EUR ili

broj)

Oznaka

prioriteta

kojem

doprinosi

Oznaka Fokus područja

kojem doprinosi

Ukupno isplaćena sredstva

PRR (javni rashodi), EUR 0

0,00

EUR 165.784,00 EUR

CMES/CME

F CMES/CMEF

Broj kreiranih radnih mjesta

putem sufinanciranih projekata 0 0 1

indikatori

/doprinos

PRR/ZPP

indikatori, doprinos

PRR/ZPP

Broj sufinaciranih projekata 0 0 16

Broj PG kojima je dodijeljena

potpora u okviru PRR za

ulaganja u restrukturiranje ili

modernizaciju

0 0 6 2 2A




Broj i vrsta grla stoke na koji

se odnose ulaganja u stočarstvo

s ciljem smanjenja emisija

stakleničkih plinova i/ili

amonijaka

0

0/krave,

ovce,

svinje

24/krave, ovce,

svinje 5 5D

Br. aktivnosti koje primaju

potporu radi ulaganja (npr.

skladištenje gnojiva, obrada

gnojiva)a

0 0 5 5 5D

Ukupno ulaganje u proizvodnju

obnovljive energije (EUR) 0

0,00

EUR 77.714,29 EUR 5 5C

Br. aktivnosti koje primaju

potporu radi ulaganja u

korištenje obnovljivih izvora

energije

0 0 5 5 5C

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema Fokus

području (EUR)

FP: 2A FP:5C FP:5D

56.984,00 54.400,00 54.400,00

Ukupna ulaganja (javna + privatna) prema Fokus području

(EUR)

FP: 2A FP:5C FP:5D

81.405,71 77.714,29 77.714,29




Prioritetni tipovi operacija za provedbu Mjere (aktivnosti) 1.1 u svrhu postizanja cilja (očekivanih rezultata) 1

Naziv i oznaka tipa operacije TO 1.1.1. rast konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava ulaganjem u fizičku

imovinu

Ciljani korisnici

Korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

sukladno Zakonu o poljoprivredi osim fizičkih i pravnih osoba čija je ekonomska veličina

manja od 6.000 eura za ulaganja u sektoru voća, povrća i cvijeća i manja od 8.000 eura za

ulaganja u ostalim sektorima, te proizvođačke grupe/organizacije priznate sukladno

Zakonu o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i

pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda

Korisnici koji udovoljavaju gore navedenim uvjetima a čije se sjedište nalazi te ulaganje

provodi na području LAG-a Zeleni bregi

Prihvatljive aktivnosti

građenje i/ili opremanje objekata za životinje, zatvorene/zaštićene prostore, objekte za

uzgoj jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala i gljiva,

skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, zamrzavanje, klasiranje i pakiranje proizvoda,

nabava nove opreme za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda,

nabava nove poljoprivredne mehanizacije i opreme i gospodarskih vozila uključujući

sektor vinogradarstva,

aktivnosti podizanja novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada

isključujući restrukturiranje postojećih vinograda za proizvodnju grožđa za vino,

izgradnja i/ili opremanje novih sustava za navodnjavanje na poljoprivrednom

gospodarstvu, te kupnja zemljišta i objekata radi realizacije projekta




Uvjeti prihvatljivosti

Ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode iz Popisa poljoprivrednih

proizvoda obuhvaćenih Dodatkom I Ugovora o EU (Prilog I, Pravilnik o provedbi Mjere

4, podmjere 4.1., NN 75/15), osim proizvoda ribarstva .

Kod podnošenja Zahtjeva za potporu korisnik je dužan dostaviti dokument iz kojeg je

vidljiva ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva (isključujući zadruge,

proizvođačke grupe/organizacije) iskazana u ukupnom standardnom ekonomskom

rezultatu poljoprivrednog gospodarstva. Dokument izdaje Savjetodavna služba.

Fizičke i pravne osobe moraju biti upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

sukladno Zakonu o poljoprivredi, a proizvođačke grupe/organizacije priznate sukladno


pravilima vezanim uz tržište poljoprivrednih proizvoda.

Korisnik je dužan izraditi poslovni plan za zajedničke projekte.

Korisnik mora imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom

proračunu Republike Hrvatske.

Ako projekt zahtijeva provedbu postupka ocjene o potrebi procjene i/ili procjene utjecaja

zahvata na okoliš u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje procjena

utjecaja zahvata na okoliš, ista se mora provesti prije ulaganja. (Ukoliko zakonodavstvo

Europske unije nametne nove standarde, korisnik može podnijeti Zahtjev za potporu za

dostizanje tih standarda unutar najviše 12 mjeseci od dana kada su oni postali obvezni za

poljoprivredno gospodarstvo.)

Mladi poljoprivrednik koji po prvi put uspostavlja poljoprivredno gospodarstvo kao

nositelj gospodarstva/odgovorna osoba može podnijeti Zahtjev za potporu za ulaganja

namijenjena dostizanju standarda Europske unije, koja se odnose na poljoprivrednu




proizvodnju, uključujući sigurnost na radu unutar najviše 24 mjeseca od datuma

uspostavljanja gospodarstva.

Korisnici u teškoćama u smislu smjernica Europske unije o državnim potporama za

sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama nisu prihvatljivi kao korisnici.

Korisnik prilikom podnošenja Zahtjeva za isplatu, mora dokazati stručnu osposobljenost

za bavljenje poljoprivrednom djelatnošću sukladno sljedećim kriterijima:

a) za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i obrt: nositelj ili član obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva, odnosno vlasnik obrta ili jedan od stalno zaposlenih u obrtu

ima završen tečaj stručnog osposobljavanja/obrazovanja iz odgovarajućeg područja

(formalni tečajevi koje provode učilišta ili tečajevi financirani iz Mjere 1 PRR) ili srednju

školu ili fakultet iz odgovarajućeg područja ili je upisan u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava u trajanju od najmanje 3 godine.

b) za pravne osobe: najmanje jedan stalno zaposleni ima završen tečaj stručnog

osposobljavanja/obrazovanja iz odgovarajućeg područja (formalni tečajevi koje provode

učilišta ili tečajevi financirani iz Mjere 1 PRR) ili srednju školu ili fakultet iz

odgovarajućeg područja ili je upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u trajanju od

najmanje 3 godine.

c) za mlade poljoprivrednike: završen tečaj stručnog osposobljavanja/obrazovanja iz

odgovarajućeg područja (formalni tečajevi koje provode učilišta ili tečajevi financirani iz

Mjere 1 PRR) ili srednju školu ili fakultet iz odgovarajućeg područja ili ima radno iskustvo

iz tog područja u trajanju od najmanje 3 godine.

Kao odgovarajuće područje, ovisno o ulaganju, podrazumijeva se poljoprivreda, veterina,

prerada hrane.




Zajedničkim projektom smatraju se ulaganja provedena od strane 2 ili više korisnika u

Podmjeri 4.1. te predmet ulaganja koriste svi korisnici zajedničkog projekta. Jedan korisnik

ne može koristiti više od 70 posto predmeta zajedničkog projekta. Korisnici sklapaju

Ugovor o poslovnoj suradnji kojim definiraju jednog korisnika koji će biti podnositelj

Zahtjeva za potporu u ime njih u kojem će biti definiran način korištenja predmeta ulaganja

zajedničkog projekta od strane svih korisnika zajedničkog projekta. Ugovor mora biti

sklopljen na rok od najmanje 10 godina računajući od trenutka podnošenja Zahtjeva za

potporu, te isti mora sadržavati podatke od korisnika o postotku korištenja predmeta

zajedničkog projekta.

Ukoliko u projektu ulaganje obuhvaća kupnju zemljišta i/ili objekata radi realizacije

projekta i opće troškove, opći troškovi i troškovi kupnje zemljišta i/ili objekata mogu

iznositi najviše 15 posto vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova s tim da opći troškovi

ne smiju prelaziti 5 posto vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova bez općih troškova.

Za ulaganje u nabavu traktora, korisnik na kraju ulaganja mora zadovoljiti i specifične

kriterije iz Priloga V. Pravilnika za provedbu Mjere 4, podmjere 4.1, NN 7/2015

Korisnik je dužan uz Zahtjev za potporu dostaviti Izjavu da mu nisu dodijeljena sredstva

za iste prihvatljive troškove u okviru ove Podmjere za koju je podnio Zahtjev za potporu

od strane središnjih tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave te svake pravne osobe koja dodjeljuje državne potpore.

Nakon konačne isplate, korisnik je dužan najmanje narednih pet godina baviti se

poljoprivrednom proizvodnjom za koju je ostvario potporu.

Trajanje projekta nakon izdavanja Odluke o dodjeli sredstava do podnošenja posljednjeg

Zahtjeva za isplatu može trajati najduže:




a) do 24 mjeseca za građenje i podizanje nasada,

b) do 12 mjeseci za opremanje.

Visina potpore Planiran iznos potpore po projektu: minimalno = 5.000,00 EUR; maksimalno = 10.000

EUR

Intenzitet potpore

Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 50% od ukupnih prihvatljivih troškova i

može se uvećati za dodatnih 20% u sljedećim slučajevima, i to za:

mlade poljoprivrednike koji su unutar pet godina prije datuma podnošenja Zahtjeva za

potporu postavljeni kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva,

zajedničke projekte,

ulaganja područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s posebnim

ograničenjima (članak 31. i 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013), a sukladno posebnim

propisima koji uređuju isto područje

ulaganja povezana s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima (članak 28. Uredbe (EU)

br. 1305/2013) i ekološkom poljoprivredom (članak 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013), a

sukladno posebnim propisima koji uređuju isto područje.

Maksimalni intenzitet kombinirane potpore ne smije prijeći 90% od ukupno prihvatljivih

troškova.

Prihvatljivi troškovi

Prihvatljivi nematerijalni troškovi za sufinanciranje su:

kupnja ili razvoj računalnih programa,

kupnja prava na patente i licence, autorska prava, registracija i održavanje žigova i ostala

nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem.




Prihvatljivi opći troškovi jesu usluge arhitekata, inženjera i konzultanata, studije

izvedivosti do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta

Prihvatljivi materijalni troškovi za sufinanciranje su:

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, uključujući vanjsku i unutarnju

infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva,

ulaganje u građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata za uzgoj

jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala i gljiva sa pripadajućom

opremom i infrastrukturom u sklopu poljoprivrednog gospodarstva,

ulaganje u građenje i/ili opremanje ostalih gospodarskih objekata, upravnih prostorija s

pripadajućim sadržajima, opremom i infrastrukturom, koji su u funkciji osnovne

djelatnosti,

ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda,

ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme za vlastitu primarnu

poljoprivrednu proizvodnju i gospodarskih vozila uključujući sektor vinogradarstva,

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje,

zamrzavanje, klasiranje i pakiranje proizvoda iz vlastite primarne poljoprivredne

proizvodnje s pripadajućom opremom i infrastrukturom,

ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada

isključujući restrukturiranje postojećih vinograda za proizvodnju grožđa za vino,

ulaganje u uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu

poljoprivredne proizvodnje,




ulaganje u kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta, do 10% vrijednosti

ukupno prihvatljivih ulaganja (bez općih troškova) uz mogućnost kupnje prije podnošenja

Zahtjeva za potporu kroz 19.2,

ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima sukladno članku 17. Uredbe (EU) br.

1305/2013,

ulaganja radi povećanja energetske učinkovitosti sukladno propisima koji reguliraju

područje energetske učinkovitosti.

Prihvatljiv trošak za sufinanciranje je i stjecanje objekata, strojeva i opreme kroz

financijski leasing do iznosa tržišne vrijednosti imovine.

Neprihvatljivi troškovi

Neprihvatljivi troškovi za sufinanciranje su:

porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik porezni

obveznik upisan u registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a te drugi

porezi, naknade, doprinosi, kamate,

rabljena: poljoprivredna mehanizacija i oprema, gospodarska vozila te radni strojevi,

svi troškovi održavanja i amortizacije,

troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi

refinanciranja kamata, režijski troškovi i troškovi osiguranja,

troškovi vlastitog rada,

operativni troškovi,

kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju, prava na plaćanje, kupovina životinja,

kupovina i sadnja jednogodišnjeg bilja,




troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu u 19.2, osim općih troškova i

troškova kupnje zemljišta/objekata, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine,

nepredviđeni troškovi i plaćanje u gotovini.

Kriteriji odabira za tip operacije (detaljnije u

prilogu VI)

veličina gospodarstva

stručna sprema i radno iskustvo nositelja ili člana/odgovorne osobe ili zaposlenika

ulaganja u prioritetne sektore – voćarstvo, povrćarstvo i stočarstvo (uključujući

peradarstvo)

tip ulaganja (prioritet - složenija ulaganja)

ulaganjem se uvodi novi inovativni tehnološki proces

ulaganje doprinosi obnovi, očuvanju i poboljšanju ekosustava

ulaganje doprinosi promicanju učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema

gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene

ulaganje u područjima sa prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima

ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta uključujući povećanje stalne

zaposlenosti

Financijska alokacija iz 19.2 EUR 56.984,00, odnosno 4,19% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Doprinos prioritetima i Fokus područjima PRR

Direktno doprinosi Prioritetu 2: „Jačanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i

konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih

poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama“ fokus područje 2A

„Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje

restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne




usmjerenosti, kao i diversifikacije poljoprivrede“. Može značajno doprinjeti (sekundarni

učinak): fokus području 2B: "Olakšavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajućom

izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo generacijske obnove" Prioritet 3:

„Promicanje organizacije lanaca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje

poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobiti životinja te upravljanje rizikom u

poljoprivredi“ fokus područje 3A: „Poboljšanje konkurentnosti primarnih proizvođača

njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa

kvalitete, dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promoviranja na

lokalnim tržištima i u kratkim krugovima opskrbe, ali skupina proizvođača i organizacija i

međustrukovnih organizacija.“ ; Prioritet 4: „Obnova, očuvanje i poboljšanje ekosustava

povezanih s poljoprivredom i šumarstvom“ fokus područje 4B „Bolje upravljanje vodama,

uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima“, fokus područje 4C: „Sprečavanje erozije

tla i bolje upravljanje tlom“; Prioritet 5: „Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje

pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u

poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru“ Fokus područje 5A: „Povećanje

učinkovitosti u korištenju voda u poljoprivredi“ , Fokus područje 5B: „Povećanje

učinkovitosti u korištenju energije u poljoprivredi i preradi hrane“, fokus područje 5D:

"Smanjenje emisija stakleničkih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna

djelatnost" ; Prioritet 6: „Promicanje društvene uključenosti, suzbijanje siromaštva te

gospodarskog razvoja u ruralnim područjima“ Fokus područje 6A: „Olakšavanje

diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća kao i otvaranje radnih mjesta“




Naziv i oznaka tipa operacije TO 1.1.2. učinkovito korištenje stajskog gnojiva unutar poljoprivrednog

gospodarstva

Ciljani korisnici

Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i proizvođačke

grupe/ organizacije neovisno o ekonomskoj veličini, a čije se sjedište nalazi te ulaganje



Gradnja skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate uključujući opremu za rukovanje

i korištenje stajskog gnoja i digestata, za vlastite potrebe od minimalno 70%

Nabava opreme za poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema za

utovar, transport i primjenu gnojiva – mineralnog i organskog gnojiva), za vlastite

potrebe od minimalno 70%













Korisnik je dužan izraditi poslovni plan za sve zajedničke projekte.





















a) za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i obrt:

– nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno vlasnik obrta ili jedan

od stalno zaposlenih u obrtu ima završen tečaj stručnog osposobljavanja/obrazovanja iz


Mjere 1 PRR) ili srednju školu ili fakultet iz odgovarajućeg područja ili je upisan u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava u trajanju od najmanje 3 godine.




b) za pravne osobe:

– najmanje jedan stalno zaposleni ima završen tečaj stručnog osposobljavanja/obrazovanja

iz odgovarajućeg područja (formalni tečajevi koje provode učilišta ili tečajevi financirani

iz Mjere 1 PRR) ili srednju školu ili fakultet iz odgovarajućeg područja ili je upisan u

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u trajanju od najmanje 3 godine.

c) za mlade poljoprivrednike:

– završen tečaj stručnog osposobljavanja/obrazovanja iz odgovarajućeg područja (formalni

tečajevi koje provode učilišta ili tečajevi financirani iz Mjere 1 PRR) ili srednju školu ili

fakultet iz odgovarajućeg područja ili ima radno iskustvo iz tog područja u trajanju od

najmanje 3 godine.


prerada hrane.



ne može koristiti više od 70% predmeta zajedničkog projekta. Korisnici sklapaju Ugovor

o poslovnoj suradnji kojim definiraju jednog korisnika koji će biti podnositelj Zahtjeva za

potporu u ime njih u kojem će biti definiran način korištenja predmeta ulaganja zajedničkog

projekta od strane svih korisnika zajedničkog projekta. Ugovor mora biti sklopljen na rok

od najmanje 10 godina računajući od trenutka podnošenja Zahtjeva za potporu, te isti mora

sadržavati podatke od korisnika o postotku korištenja predmeta zajedničkog projekta.


















a) do 24 mjeseca za građenje,



EUR

Intenzitet potpore

Intenzitet potpore za ulaganja u provedbu Direktive Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca

1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (SL

L 375, 30. 12. 1991.) (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća 91/676/EEZ) iznosi do 75%

iznosa prihvatljivih troškova za sve Zahtjeve za potporu odobrene do 1. srpnja 2017.

godine. Intenzitet potpore od 75% za ulaganja u provedbu Direktive Vijeća 91/676/EEZ,

primjenjuje se na cijelom području Republike Hrvatske. Nakon 1. srpnja 2017. godine




intenzitet potpore za ulaganja u provedbu Direktive Vijeća 91/676/EEZ iznosi do 50% od

ukupno prihvatljivih troškova.

Intenziteti javne potpore iz mogu se uvećati za dodatnih 20% u sljedećim slučajevima, i to

za:

a) mlade poljoprivrednike koji su unutar pet godina prije datuma podnošenja Zahtjeva

za potporu postavljeni kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva,

b) zajedničke projekte,

c) ulaganja u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s

posebnim ograničenjima (članak 31. i 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013), a sukladno

posebnim propisima koji uređuju isto područje,

d) ulaganja povezana s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima (članak 28. Uredbe

(EU) br. 1305/2013) i ekološkom poljoprivredom (članak 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013),

a sukladno posebnim propisima koji uređuju isto područje.


troškova.








Prihvatljivi materijalni troškovi za sufinanciranje jesu:




ulaganje u građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate uključujući opremu za

rukovanje i korištenje stajskog gnoja i digestata, za vlastite potrebe od minimalno 70%,

ulaganje u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema za utovar,

transport i primjenu gnojiva – mineralnog i organskog gnojiva), za vlastite potrebe od

minimalno 70%.


financijski leasing do iznosa tržišne vrijednosti imovine.















troškova kupnje zemljišta/objekata, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine, nepredviđeni

troškovi i plaćanje u gotovini.





prilogu VI)

veličina gospodarstva

korišteno poljoprivredno zemljište (prioritet - veći broj uvjetnih grla po hektaru)

ulaganje u zaštićenim područjima (zone ranjive nitratima, NATURA 2000 područja i dr)

broj korisnika uključenih u ulaganje (prednost - zajednički projekti i projekti koje

provode

proizvođačke grupe i organizacije)


ulaganje doprinosi promicanju učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema

gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene

Financijska alokacija iz 19.2 EUR 54.400,00, odnosno 4,00 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020


Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju PrioritetA 5: „Promicanje učinkovitosti

resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na

klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru“ Fokus

područje 5D: „Smanjenje emisija stakleničkih plinova i amonijaka koje uzrokuje

poljoprivredna djelatnost“; Indirektno doprinosi: Prioritet 4: „Obnova, očuvanje i

poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom“ Fokus područje 4B

„Bolje upravljanje vodama, uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima“ Fokus

područje 4C: „Sprečavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom“ ;




Naziv i oznaka tipa operacije TO 1.1.3. primjena obnovljivih izvora energije unutar poljoprivrednog gospodarstva

Ciljani korisnici

Korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

sukladno Zakonu o poljoprivredi koji imaju sjedište te se ulaganje provodi na području

LAG-a Zeleni Bregi ;osim fizičkih i pravnih osoba čija je ekonomska veličina manja od

6.000 eura za ulaganja u sektoru voća, povrća i cvijeća i manja od 8.000 eura za ulaganja

u ostalim sektorima (proizvođačke grupe/organizacije ne mogu biti korisnici)


Gradnja i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za potrebe

vlastitih proizvodnih pogona korisnika s pripadajućom opremom i infrastrukturom;

objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina za proizvodnju energije iz obnovljivih

izvora s pripadajućom opremom i infrastrukturom; objekata za obradu, preradu,

skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu na

poljoprivrednim površinama s pripadajućom opremom i infrastrukturom

Stjecanje objekata, strojeva i opreme kroz financijski leasing do iznosa tržišne vrijednosti

imovine
















Korisnik je dužan izraditi poslovni plan za sve zajedničke projekte.


















a) za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i obrt:

– nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno vlasnik obrta ili jedan

od stalno zaposlenih u obrtu ima završen tečaj stručnog osposobljavanja/obrazovanja iz





Mjere 1 PRR) ili srednju školu ili fakultet iz odgovarajućeg područja ili je upisan u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava u trajanju od najmanje 3 godine.

b) za pravne osobe:

– najmanje jedan stalno zaposleni ima završen tečaj stručnog osposobljavanja/obrazovanja

iz odgovarajućeg područja (formalni tečajevi koje provode učilišta ili tečajevi financirani

iz Mjere 1 PRR) ili srednju školu ili fakultet iz odgovarajućeg područja ili je upisan u

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u trajanju od najmanje 3 godine.

c) za mlade poljoprivrednike:

– završen tečaj stručnog osposobljavanja/obrazovanja iz odgovarajućeg područja (formalni

tečajevi koje provode učilišta ili tečajevi financirani iz Mjere 1 PRR) ili srednju školu ili

fakultet iz odgovarajućeg područja ili ima radno iskustvo iz tog područja u trajanju od

najmanje 3 godine.


prerada hrane.



ne može koristiti više od 70% predmeta zajedničkog projekta. Korisnici sklapaju Ugovor

o poslovnoj suradnji kojim definiraju jednog korisnika koji će biti podnositelj Zahtjeva za

potporu u ime njih u kojem će biti definiran način korištenja predmeta ulaganja zajedničkog

projekta od strane svih korisnika zajedničkog projekta. Ugovor mora biti sklopljen na rok

od najmanje 10 godina računajući od trenutka podnošenja Zahtjeva za potporu, te isti mora

sadržavati podatke od korisnika o postotku korištenja predmeta zajedničkog projekta.


















a) do 24 mjeseca za građenje,



EUR

Intenzitet potpore

Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 50% od ukupnih prihvatljivih troškova.

Intenziteti javne potpore iz mogu se uvećati za dodatnih 20% u sljedećim slučajevima, i to

za:




a) mlade poljoprivrednike koji su unutar pet godina prije datuma podnošenja Zahtjeva

za potporu postavljeni kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva,

b) zajedničke projekte,

c) ulaganja u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima i ostala područja s

posebnim ograničenjima (članak 31. i 32. Uredbe (EU) br. 1305/2013), a sukladno

posebnim propisima koji uređuju isto područje,

d) ulaganja povezana s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima (članak 28. Uredbe

(EU) br. 1305/2013) i ekološkom poljoprivredom (članak 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013),

a sukladno posebnim propisima koji uređuju isto područje.


troškova.









ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

za potrebe vlastitih proizvodnih pogona korisnika s pripadajućom opremom i

infrastrukturom




ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina za

proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s pripadajućom opremom i infrastrukturom

ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za obradu, preradu, skladištenje, transport i

primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu na poljoprivrednim površinama s

pripadajućom opremom i infrastrukturom


financijski leasing do iznosa tržišne vrijednosti imovine















troškova kupnje zemljišta/objekata, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine, nepredviđeni






prilogu VI)

veličina fizičke ili pravne osobe, prijavitelja projekta

sirovina obnovljivih izvora energije - biomasa

ulaganje na objektima bez mogućnosti pristupa električnoj mreži

učinkovitost u korištenju OIE- kogeneracijska postrojenja

ulaganje u područjima sa prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima



Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju Prioritet 5: „Promicanje učinkovitosti

resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na

klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru“ Fokus

područje 5C: „Olakšavanje opskrbe i korištenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda,

otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu bio gospodarstva“. Indirektno

(sekundarno) doprinosi fokus području 5B: „Povećanje učinkovitosti u korištenju energije

u poljoprivredi i preradi hrane“


M1.2 1.2. razvoj poljoprivrednih proizvoda s visokom dodanom vrijednosti


Cilj ove mjere je omogućiti povećanje vrijednosti proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje, kako

za primarne poljoprivredne proizvođače, tako i za one kojima je prerada poljoprivrednih proizvoda

isključiva djelatnost. Ova mjera će pridonijeti i povećanju konkurentnosti hrvatskih proizvoda i rastu

zapošljavanja u ruralnom području. Također, omogućit će modernizaciju postojećih prerađivačkih




kapaciteta. Potpora će omogućiti uvođenje inovativnih praksi u prerađivačke kapacitete i investicije

usmjerene na energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. Rezultat proizvodnog procesa u sklopu ove

operacije mora biti proizvod iz Dodatka I Ugovora o EU ili pamuka, osim proizvoda ribarstva. Izgradnja

objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koji će se koristiti za preradu hrane doprinosi

povećanju učinkovitog korištenja energije te pomaže opskrbu i uporabu energije iz nusprodukata

obnovljivih izvora.


Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi", Zagorska razvojna agencija, Regionalna razvojna agencija

Zagrebačke županije i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske

tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima

projekata

Vremensko razdoblje provedbe

(broj planiranih projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 0 0 4 0 3

Predviđena financijska alokacija

do 2023 EUR 97.104,00, odnosno 7,14 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Popis tipova operacija operacija za

provedbu Naziv tipa operacije Tip operacije iz PRR Broj Mjere iz PRR

TO 1.2.1

Restrukturiranje, modernizacija i

povećanje konkurentnosti poljoprivrednih

gospodarstava

4.2.1. 4

TO 1.2.2

Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje

stajskog gnoja u cilju smanjenja štetnog

utjecaja na okoliš

4.2.2. 4





Naziv indikatora

(pokazatelja) Početna vrijednost, 2014.

Ciljana

vrijednost,

2018. (EUR

ili broj)

Ciljana vrijednost, 2023.

(EUR ili broj)

Oznaka prioriteta

kojem doprinosi


kojem doprinosi

Ukupno isplaćena

sredstva PRR (javni

rashodi), EUR

0 0,00 EUR 97.104,00 EUR CMES/CMEF CMES/CMEF

Broj kreiranih

radnih mjesta

putem

sufinanciranih

projekata

0 0 0

indikatori

/doprinos

PRR/ZPP


PRR/ZPP

Broj sufinaciranih

projekata 0 0 7

Br. aktivnosti koje

primaju potporu

radi ulaganja u

poljoprivredna

gospodarstva, npr.

u obradu i

plasiranje na tržište

poljoprivrednih

proizvoda

0 0 4 3 3A




ukupno ulaganje u

proizvodnju

obnovljive energije

(EUR)

0 0,00 85.408,00 5 5C

Br. aktivnosti koje

primaju potporu

radi ulaganja u

korištenje

obnovljivih izvora

energije

0 0 3 5 5C

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi)

prema Fokus području (EUR)

FP: 3A FP:5C

54.400,00 42.704,00

Ukupna ulaganja (javna + privatna) prema Fokus

području (EUR)

FP: 3A FP:5C

108.800,00 85.408,00

Naziv i oznaka tipa operacije TO 1.2.1. ulaganja u modernizaciju i razvoj PG koja se bave ili namjeravaju baviti preradom

poljoprivrednih proizvoda (Dodatka I. Ugovora o EU)

Ciljani korisnici

Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koje se bave ili se namjeravaju

baviti preradom poljoprivrednih proizvoda iz Dodatka 1. Ugovora o EU osim proizvoda ribarstva, a čije

se sjedište nalazi te ulaganje provodi na području LAG-a Zeleni bregi

Prihvatljive aktivnosti Gradnja i/ili opremanje objekata - detaljno navedeno u Prihvatljivim troškovima

Kupnja mehanizacije, vozila, strojeva i opreme – detaljno navedeno u Prihvatljivim troškovima




Kupnja zemlje i objekata te aktivnosti radi povećanja energetske učinkovitosti


Ulaganja se moraju odnositi na preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda iz Dodatka 1.

Ugovora o EU, osim proizvoda ribarstva,

Korisnik mora imati podmirene odnosno regulirane financijske obveze prema državnom proračunu.

Korisnik je dužan izraditi poslovni plan za sve zajedničke projekte

Rezultat proizvodnog procesa mora biti proizvod iz Dodatka 1. Ugovora o EU, osim proizvoda ribarstva,

Proizvođačke grupe/organizacije moraju biti priznate sukladno Zakonu o zajedničkoj organizaciji tržišta

poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda,

ukoliko zakonodavstvo Unije nametne nove standarde, korisnik može podnijeti Zahtjev za potporu za

dostizanje tih standarda unutar najviše 12 mjeseci od dana kada su oni postali obvezni za poljoprivredno

gospodarstvo (sukladno članku 17. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1305/2013),

Ako projekt zahtijeva provedbu postupka ocjene o potrebi procjene i/ili procjene utjecaja zahvata na okoliš

u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje procjena utjecaja zahvata na okoliš, ista se mora

provesti prije ulaganja.

Podnošenjem konačnog Zahtjeva za isplatu za izgrađeni objekt za proizvodnju i preradu hrane

neživotinjskog podrijetla potrebno je ishoditi rješenje o registraciji i upisu objekta u Upisnik registriranih

objekata/subjekata koje vodi Ministarstvo nadležno za zdravlje.

Ukoliko zakonodavstvo Europske unije nametne nove standarde, korisnik može podnijeti Zahtjev za

potporu za dostizanje tih standarda unutar najviše 12 mjeseci od dana kada su oni postali obvezni za

poljoprivredno gospodarstvo

Korisnici u teškoćama u smislu smjernica Europske unije o državnim potporama za sanaciju i

restrukturiranje poduzetnika u teškoćama nisu prihvatljivi kao korisnici




Potpora se ne može dodijeliti za ulaganja namijenjena usklađivanju sa standardima Unije osim ukoliko

zakonodavstvo Europske unije nametne nove standarde, korisnik može podnijeti Zahtjev za potporu za

dostizanje tih standarda unutar najviše 12 mjeseci od dana kada su oni postali obvezni za poljoprivredno

gospodarstvo

Visina potpore Iznos potpore po projektu: minimalno = 10.000,00 EUR; maksimalno = 15.000,00 EUR

Intenzitet potpore Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 50% od ukupnih prihvatljivih troškova.




kupnja prava na patente i licence, autorska prava, registracija i održavanje žigova i ostala nematerijalna

ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem.

Prihvatljivi opći troškovi jesu usluge arhitekata, inženjera i konzultanata, studije izvedivosti do 10%

vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta


ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka s pripadajućom

opremom i unutarnjom i vanjskom infrastrukturom, uključujući rashladnu opremu za sirovo mlijeko,

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za klanje, rasjecanje, preradu (mesa, jaja) te uskladištenje

hrane životinjskog podrijetla s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,

ulaganje u građenje i/ili opremanje centra (sabirališta) za sakupljanje i preradu otpada i nusproizvoda

životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju vina),

aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, cvijeća i gljiva s pripadajućom unutarnjom i vanjskom

infrastrukturom uključujući preradu ostataka iz proizvodnje,




ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za preradu maslina, komine masline s pripadajućom

unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za preradu žitarica, uljarica i industrijskog bilja s pripadajućom

unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda s

pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za preradu ostalih proizvoda navedenih u Dodatku 1. Ugovora

o EU, s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,

ulaganje u građenje i/ili opremanje ostalih gospodarskih objekata, upravnih prostorija s pripadajućim

sadržajima, opremom i infrastrukturom koji su u funkciji djelatnosti prerade,

ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme,

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda,

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za obradu otpadnih voda u preradi i trženju, filtriranje zraka i

rashladne sustave s pripadajućom unutarnjom i vanjskom infrastrukturom,

ulaganje u laboratorij i laboratorijsku opremu na poljoprivrednom gospodarstvu za vlastite potrebe

gospodarstva,

ulaganje u kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta do 10 posto vrijednosti ukupno prihvatljivih

troškova ulaganja (bez općih troškova) uz mogućnost kupnje prije podnošenja Zahtjeva za potporu,

ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima sukladno članku 17. Uredbe (EU) br. 1305/2013.

ulaganja radi povećanja energetske učinkovitosti sukladno propisima koji reguliraju područje energetske

učinkovitosti.

Prihvatljiv trošak za sufinanciranje je i stjecanje objekata, strojeva i opreme kroz financijski leasing do

iznosa tržišne vrijednosti imovine.






porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u

registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a te drugi porezi, naknade, doprinosi, kamate,



troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja kamata,

režijski troškovi i troškovi osiguranja,



kupnja prava na poljoprivrednu proizvodnju, prava na plaćanje, kupovina životinja, kupovina i sadnja

jednogodišnjeg bilja,

troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu u 19.2, osim općih troškova i troškova kupnje

zemljišta/objekata, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine,


Kriteriji odabira za tip operacije

(detaljnije u prilogu VI)


broj korisnika uključenih u ulaganje (prednost - zajednički projekti i projekti koje provode proizvođačke

grupe i organizacije)

ulaganja u prioritetne sektore - prerada mesa i mlijeka, prerada voća i povrća, pčelarstvo

tip ulaganja (prioritet - složenija ulaganja)





ulaganje u proizvodne procese iz sheme kvalitete

ulaganje doprinosi promicanju učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom

razinom ugljika otpornom na klimatske promjene

indeks razvijenosti JLS


Doprinos prioritetima i Fokus

područjima PRR

Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju prioriteta 3: „Promicanje organizacije lanaca opskrbe

hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobiti životinja te

upravljanje rizikom u poljoprivredi“ Fokus područje 3A: „Poboljšanje konkurentnosti primarnih

proizvođača njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete,

dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promoviranja na lokalnim tržištima i u kratkim

krugovima opskrbe, ali skupina proizvođača i organizacija i međustrukovnih organizacija.“ ; Indirektno

doprinosi: Prioritet 5: „Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom

razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom

sektoru“ Fokus područje 5B: „Povećanje učinkovitosti u korištenju energije u poljoprivredi i preradi

hrane“; Prioritet 6: „Promicanje društvene uključenosti, suzbijanje siromaštva te gospodarskog razvoja u

ruralnim područjima“ Fokus područje 6A: „Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća

kao i otvaranje radnih mjesta“

Naziv i oznaka tipa operacije TO 1.2.2. ulaganja u primjenu obnovljivih izvora energije PG koja se bave preradom

poljoprivrednih proizvoda (Dodatka I. Ugovora o EU)

Ciljani korisnici

Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koje se bave ili se namjeravaju

baviti preradom poljoprivrednih proizvoda iz Dodatka 1. Ugovora o EU, a čije se sjedište nalazi te

ulaganje provodi na području LAG-a Zeleni bregi





građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za potrebe vlastitih

proizvodnih pogona korisnika s pripadajućom opremom i infrastrukturom,

građenje i/ili opremanje objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina za proizvodnju energije iz

obnovljivih izvora s pripadajućom opremom i infrastrukturom,

građenje i/ili opremanje objekata za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata

za organsku gnojidbu na poljoprivrednim površinama s pripadajućom opremom i infrastrukturom.


Postrojenje za proizvodnju električne energije priključuje se na infrastrukturu poljoprivrednog

gospodarstva, iza obračunskog mjernog mjesta poljoprivrednog gospodarstva kao korisnika

elektroenergetske mreže, te se proizvedena električna i toplinska energija prvenstveno koristi za

podmirenje potrošnje električne i toplinske energije tog gospodarstva.

Korisnicima se dopušta prodaja (viškova) električne i toplinske energije u elektroenergetsku i toplinsku

mrežu uz uvjet iz stavka 5. ovoga članka te uz način priključenja određen stavkom 1.

Prije izgradnje postrojenja, korisnik sredstava je dužan osigurati odgovarajuće uvjete korištenja

priključenja, odnosno budućeg korištenja mreže.

Postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije koje koristi obnovljive izvore energije na

poljoprivrednom gospodarstvu mora:

a) imati instaliranu snagu manju ili jednaku priključnoj snazi poljoprivrednog

gospodarstva,

b) imati planiranu godišnju proizvodnju električne i toplinske energije postrojenja manju

ili jednaku godišnjoj potrošnji poljoprivrednog gospodarstva i koristiti minimalno 50 posto toplinske

energije.

Godišnja potrošnja poljoprivrednog gospodarstva iz stavka 4. točke b) je najveća godišnja potrošnja u

zadnjih pet godina ili planirana potrošnja nakon gradnje ili rekonstrukcije poljoprivrednog gospodarstva




koja su planirana u sklopu ulaganja, ako je ta planirana potrošnja veća. U slučaju električne energije,

godišnja potrošnja se odnosi na potrošnju na obračunskom mjernom mjestu iza koje se gradi postrojenje.

Za proizvodnju električne energije iz biomase prihvatljivo je korištenje silažnog kukuruza, žitarica,

usjeva bogatih škrobom i šećerom dobivenih iz poljoprivredne proizvodnje, i to maksimalno do 20 posto

od ukupno potrebne količine za biomasom na poljoprivrednom gospodarstvu na godišnjoj razini.

Ulaganja u postrojenja za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe iz biomase su isključena iz

potpore, ako ista ne koriste minimalni postotak ukupne godišnje učinkovitosti postrojenja.

Za dokazivanje ukupne godišnje energetske učinkovitosti na proizvodnom postrojenju moraju biti

osigurana mjerenja, odnosno na proizvodnom postrojenju mora biti ugrađena mjerna oprema.

Ukoliko se u projektu ulaganje odnosi na kupnju zemljišta i/ili objekata radi realizacije projekta, opći

troškovi i troškovi kupnje zemljišta i/ili objekata mogu iznositi najviše 15% vrijednosti ukupno

prihvatljivih troškova s tim da opći troškovi ne smiju prelaziti 5% vrijednosti ukupno prihvatljivih

troškova bez općih troškova.

Korisnik je dužan uz Zahtjev za potporu dostaviti Izjavu da mu nisu dodijeljena sredstva za iste

prihvatljive troškove u okviru ove podmjere za koju je podnio Zahtjev za potporu od strane središnjih

tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te svake pravne osobe koja

dodjeljuje državne potpore.

Trajanje projekta nakon izdavanja Odluke o dodjeli sredstava do podnošenja posljednjeg Zahtjeva za

isplatu može trajati najduže:

a) 24 mjeseca za građenje,

b) 12 mjeseci za opremanje.

Nakon konačne isplate, korisnik je dužan najmanje narednih pet godina baviti se djelatnošću za koju je

ostvario potporu.




U slučaju ulaganja u opremanje objekata koji nisu u vlasništvu korisnika, korisnik mora dostaviti Ugovor

o najmu koji mora biti sklopljen na rok od najmanje 10 godina, računajući od trenutka podnošenja

Zahtjeva za potporu. Navedeni Ugovor mora biti upisan u zemljišne knjige.

U slučaju ulaganja kada korisnik kupuje zemljište i/ili objekt prije podnošenja Zahtjeva za potporu,

korisnik mora u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu priložiti Ugovor o kupoprodaji i Prijedlog za

uknjižbu s prijemnim štambiljem općinskog suda. Korisnik mora dokazati pravo vlasništva nad

kupljenim zemljištem/objektom u trenutku podnošenja Zahtjeva za isplatu zadnje rate Izvatkom iz

zemljišnih knjiga.

U slučaju ulaganja kada korisnik kupuje zemljište nakon podnošenja Zahtjeva za potporu, korisnik mora

dokazati pravo vlasništva nad kupljenim zemljištem/objektom u trenutku podnošenja Zahtjeva za isplatu

zadnje rate Izvatkom iz zemljišnih knjiga.

U slučaju ulaganja kada korisnik kupuje zemljište nakon podnošenja Zahtjeva za potporu, korisnik mora

u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu dostaviti Elaborat procjene tržišne vrijednosti nekretnine od

ovlaštenog sudskog vještaka.

Visina potpore Iznos potpore po projektu: minimalno = 10.000,00 EUR; maksimalno = 15.000,00 EUR





kupnja prava na patente i licence, autorska prava, registracija i održavanje žigova i ostala nematerijalna

ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem.

Prihvatljivi opći troškovi jesu usluge arhitekata, inženjera i konzultanata, studije izvedivosti do 10%

vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta





ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za potrebe

vlastitih proizvodnih pogona korisnika s pripadajućom opremom i infrastrukturom,

ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina za proizvodnju

energije iz obnovljivih izvora s pripadajućom opremom i infrastrukturom,

ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu

izlaznih supstrata za organsku gnojidbu na poljoprivrednim površinama s pripadajućom opremom i

infrastrukturom.

Prihvatljiv trošak za sufinanciranje je i stjecanje objekata, strojeva i opreme kroz financijski leasing do

iznosa tržišne vrijednosti imovine.



porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u

registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a te drugi porezi, naknade, doprinosi, kamate,



troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja kamata,

režijski troškovi i troškovi osiguranja,











Kriteriji odabira za tip operacije

(detaljnije u prilogu VI)


vrsta obnovljivih izvora energije iz nusproizvoda proizvodnog procesa

udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije

učinkovitost u korištenju OIE- kogeneracijska postrojenja

indeks razvijenosti JLS


Doprinos prioritetima i Fokus

područjima PRR

Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju prioriteta 5: „Promicanje učinkovitosti resursa te

poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u

poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru“ Fokus područje 5C: „Olakšavanje opskrbe i

korištenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina

u svrhu bio gospodarstva; indirektno doprinosi Fokus području 5B: „Povećanje učinkovitosti u korištenju

energije u poljoprivredi i preradi hrane“;


M1.3 1.3. poticanje i razvoj malih i mladih poljoprivrednika



restrukturiranjem i povećanjem dodane vrijednosti. Ova mjera pruža pomoć malim

potencijalno održivim farmama koje su orijentirane na tržišnu proizvodnju u skladu sa




zahtjevima koje postavlja tržište, ali im nedostaju glavni resursi. Na taj način će se

pomoći takvim gospodarstvima u prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju da


poljoprivrednom sektoru. Cilj mjere je između ostalog poticanje razvoja obnovljenog i

inovativnog poljoprivrednog sektora. Mladi ljudi trebaju biti motivirani za život i rad u

ruralnom prostoru, stvarajući nova radna mjesta za sebe i svoje obitelji. Ova mjera

doprinosi generacijskoj obnovi poljoprivrednih gospodarstava, koja će doprinijeti

održivom razvoju i osigurati ukupno povećanje društvene i ekonomske vitalnosti

ruralnih područja, što je preduvjet za povećanje produktivnosti u poljoprivredi i brži

razvoj poljoprivrednih gospodarstava.


Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi", Zagorska razvojna agencija, Regionalna razvojna

agencija Zagrebačke županije i druge potporne organizacije i ustanove u javnom

vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim

skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata


projekata)

2014

. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 0 3 0 0 2

Predviđena financijska alokacija do 2023 EUR 145.112,00, odnosno 10,67 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Popis tipova operacija operacija za provedbu Naziv tipa operacije Tip operacije iz

PRR Broj Mjere iz PRR

TO1.3.1

unapređenje poslovne



6.3.1. 6




TO1.3.2 ulaganja u razvoj PG mladih

poljoprivrednika 6.1.1. 6


Naziv indikatora (pokazatelja) Početna vrijednost, 2014.

Ciljana

vrijednost

, 2018.

(EUR ili

broj)

Ciljana

vrijednost,

2023. (EUR ili

broj)

Oznaka

prioriteta

kojem

doprinosi


kojem doprinosi


PRR (javni rashodi), EUR 0

15.000,00

EUR

145.112,00

EUR

CMES/CME

F CMES/CMEF


putem sufinanciranih

projekata

0 0 2

indikatori

/doprinos

PRR/ZPP


PRR/ZPP

Broj sufinaciranih projekata 0 0 5

Broj PG kojima je dodijeljena

potpora u okviru PRR za

ulaganja u restrukturiranje ili

modernizaciju

0 0 3 2 2A

Br. korisnika (gospodarstava)

koji primaju potporu u

svojstvu malih


0 0 3 2 2A




Broj poljoprivrednih

gospodarstava kojima je

dodijeljena potpora u okviru

PRR-a za plan razvoja

poslovanja / ulaganja za

mlade poljoprivrednike

0 0 2 2 2B


području (EUR)

FP: 2A FP:2B

45.016,00 100.096,00

Ukupna ulaganja (javna + privatna) prema Fokus području (EUR) FP: 2A FP:2B

45.016,00 100.096,00

Naziv i oznaka tipa operacije TO 1.3.1. unapređenje poslovne konkurentnosti malih poljoprivrednih

gospodarstava

Ciljani korisnici

Korisnici su mala poljoprivredna gospodarstava upisana u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava, ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom

rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura.

Korisnici koji udovoljavaju gore navedenim uvjetima a čije se sjedište nalazi te



Potpora se dodjeljuje obliku bespovratnih financijskih sredstava.za provođenje

prihvatljivih aktivnosti koje moraju biti navedene u poslovnom planu, a odnose se na:

kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog

materijala,




kupnju, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih

gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu

poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili

prerade proizvoda iz Priloga I. ovoga Pravilnika osim proizvoda ribarstva

kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta,

kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,

podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada,

uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne

proizvodnje,

građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih

proizvoda uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda,

stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne

proizvodnje i prerade proizvoda iz Priloga I Pravilnika o provedbi Mjere 6, podmjera

6.1,6.2,6.3 (NN 42/15)

operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva.


Potpora unutar ovog tipa operacije može se dodijeliti samo jednom u cijelom

programskom razdoblju 2014-2020 po jednom korisniku.

Poljoprivredno gospodarstvo u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu pripada

ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu

poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura.

U trenutku podnošenja zahtjeva za potporu poljoprivredno gospodarstvo mora biti

upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva sukladno Zakonu o poljoprivredi.




Korisnik je dužan izraditi poslovni plan za razvoj malog poljoprivrednog gospodarstva u

skladu s odredbama iz Priloga V. o provedbi Mjere 6, podmjera 6.1,6.2,6.3 (NN 42/15).

Korisnik u poslovnom planu obavezno mora definirati ciljeve, koje je dužan ostvariti u

okviru najmanje jedne od aktivnosti, a koje se moraju odnositi na modernizaciju i/ili

unapređenje procesa rada i poslovanja i/ili povećanje proizvodnog kapaciteta iskazanom

kroz povećanje ukupnog standardnog ekonomskog rezultata.

Korisnik je dužan ostati unutar poljoprivrednog gospodarstva i zadržati poljoprivredno

gospodarstvo najmanje pet godina nakon konačne isplate potpore iz ove mjere.

Provođenje prihvatljivih aktivnosti ne smije započeti prije podnošenja zahtjeva za

potporu.

Kod podnošenja zahtjeva za potporu korisnik je dužan dostaviti potvrdu iz koje je vidljiva

ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva iskazana u ukupnom standardnom

ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva. Potvrdu izdaje Savjetodavna

služba.

Korisnik prilikom podnošenja zahtjeva za potporu mora imati podmirene odnosno

regulirane financijske obveze prema državnom proračunu Republike Hrvatske.

Korisnik je dužan uz zahtjev za potporu dostaviti Izjavu da mu nisu dodijeljena

bespovratna sredstva za iste prihvatljive aktivnosti iz poslovnog plana u okviru tipa

operacije za koji je podnio zahtjev za potporu od strane središnjih tijela državne uprave,

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te svake pravne osobe koja

dodjeljuje državne potpore. Nije dozvoljeno poduzimanje radnji koje bi mogle dovesti do

financiranja istih prihvatljivih aktivnosti ostalih EU fondova, uključujući i prijavu na

natječaj za dodjelu sredstava.




Za sve podnijete zahtjeve za potporu izvršiti će se procjena poslovnog plana.

Ukoliko zakonodavstvo Europske unije propiše zahtjeve za dostizanje novih standarda,

korisnik može podnijeti zahtjev za potporu za dostizanje tih standarda unutar najviše 12

mjeseci od dana kada su oni postali obvezni.

Visina potpore Iznos potpore po projektu: 15.000,00 EUR

Intenzitet potpore Intenzitet potpore: 100% prihvatljivih troškova


Potpora se dodjeljuje obliku bespovratnih financijskih sredstava za provođenje

prihvatljivih aktivnosti navedenih u poslovnom planu, a sukladno prihvatljivim

aktivnostima.

Neprihvatljivi troškovi Troškovi koji nisu u skladu s definiranim prihvatljivim aktivnostima i nisu navedeni u

poslovnom planu.


prilogu VI)

veličina poljoprivrednog gospodarstva

korisnikov radni status (prioritet imaju dugotrajno nezaposlene osobe)

utjecaj planiranih djelatnosti na okoliš (prednost imaju djelatnosti s pozitivnim

utjecajem na okoliš)

stupanj razvijenosti JLS

Financijska alokacija iz 19.2 EUR 45.016,00 , odnosno 3,31% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020





Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju Prioritetu 2: „Jačanje isplativosti

poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama

te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama“

fokus područje 2A „Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih

gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem povećanja

sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i diversifikacije poljoprivrede“

Naziv i oznaka tipa operacije TO 1.3.2. ulaganja u razvoj PG mladih poljoprivrednika

Ciljani korisnici

Korisnici su mladi poljoprivrednici (osoba starija od 18 i mlađa od 40 godina na dan

podnošenja Zahtjeva za potporu, koja posjeduje odgovarajuća stručna znanja i vještine

te je po prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljena kao nositelj

poljoprivrednog gospodarstva) koji: – su u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu

registrirani kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva za koje se traži potpora, – u

trenutku podnošenja zahtjeva za potporu nisu registrirani kao nositelji poljoprivrednog

gospodarstva za koje se traži potpora.


Potpora se dodjeljuje obliku bespovratnih financijskih sredstava.za provođenje

prihvatljivih aktivnosti koje moraju biti navedene u poslovnom planu, a odnose se na:

kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog

materijala,

kupnju, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih

gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu

poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili

prerade proizvoda iz Priloga I. ovoga Pravilnika osim proizvoda ribarstva




kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta,

kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,

podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada,

uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne

proizvodnje,

građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih

proizvoda uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda,

stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne

proizvodnje i prerade proizvoda iz Priloga I Pravilnika o provedbi Mjere 6, podmjera

6.1,6.2,6.3 (NN 42/15)

operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva.


Poljoprivredno gospodarstvo za koje korisnik traži potporu u trenutku podnošenja

zahtjeva za potporu pripada ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnom standardnom

ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 8.000 eura do 49.999 eura

Korisnik ne smije biti registriran kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva duže od

osamnaest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za potporu

Korisnik treba biti upisan u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava kao nositelj

poljoprivrednog gospodarstva koje korisnik preuzima ili osniva uz upis zemljišta u

ARKOD sustav i stoke u JRDŽ najkasnije prilikom podnošenja zahtjeva za isplatu prve

rate ali ne kasnije od devet mjeseci nakon dodjele odluke o dodjeli sredstava

Ukoliko korisnik nije nositelj poljoprivrednog gospodarstva u trenutku podnošenja

zahtjeva za potporu, dužan je uz zahtjev za potporu priložiti pisani dokaz (ugovor ili drugi

pravovaljani dokument) u kojemu su navedeni način, uvjeti i rok preuzimanja




poljoprivrednog gospodarstva između trenutnog nositelja poljoprivrednog gospodarstva i

korisnika

Korisnik je dužan izraditi poslovni plan za razvoj malog poljoprivrednog gospodarstva u

skladu s odredbama iz Priloga III. o provedbi Mjere 6, podmjera 6.1,6.2,6.3 (NN 42/15).

Korisnik u poslovnom planu obavezno mora definirati ciljeve, koje je dužan ostvariti u

okviru najmanje jedne od aktivnosti, a koje se moraju odnositi na modernizaciju i/ili

unapređenje procesa rada i poslovanja i/ili povećanje proizvodnog kapaciteta iskazanom

kroz povećanje ukupnog standardnog ekonomskog rezultata.

U slučaju da su poslovnim planom predviđene aktivnosti ulaganja u poljoprivredno

zemljište i objekte koji nisu u vlasništvu korisnika, korisnik mora najkasnije prilikom

podnošenja zahtjeva za isplatu prve rate dostaviti Ugovor o najmu/koncesiji

/zakupu/služnosti koji mora biti sklopljen na rok od najmanje 10 godina, računajući od

trenutka podnošenja zahtjeva za potporu. Navedeni Ugovor mora biti upisan u zemljišne

knjige.

Poljoprivredno zemljište koje je predmet ulaganja unutar poslovnog plana mora biti

upisano u ARKOD sustavu najkasnije prilikom podnošenja zahtjeva za isplatu treće rate

Životinje na poljoprivrednom gospodarstvu koje su predmet ulaganja unutar poslovnog

plana moraju biti upisane u JRDŽ sukladno postojećim propisima najkasnije prilikom

podnošenja zahtjeva za isplatu treće rate.

Korisnik u poslovnom planu mora osigurati da će se uskladiti s definicijom aktivnog

poljoprivrednika sukladno odredbama članka 28. Zakona o poljoprivredi (NN 30/2015)

najkasnije u roku od osamnaest mjeseci od datuma osnivanja poljoprivrednog

gospodarstva




Korisnik mora imati odgovarajuća stručna znanja i vještine za obavljanje poljoprivredne

djelatnosti i to jedno od navedenih: – diplomski ili preddiplomski studij iz agronomskog

ili veterinarskog smjera, – završenu srednju školu iz područja poljoprivrede i veterine, –

radno iskustvo iz poljoprivrede ili veterine u trajanju od najmanje 2 godine i dokaz o

stručnom usavršavanju i osposobljavanju

Korisnik mora imati uspostavljeno knjigovodstvo/poslovne knjige u skladu s

nacionalnim zakonodavstvom i baviti se poljoprivrednim aktivnostima kao glavnim

zanimanjem najkasnije prilikom podnošenja zahtjeva za isplatu treće rate

Korisnik je dužan ostati nositelj poljoprivrednog gospodarstva i biti registriran u Registru

poreznih obveznika kao porezni obveznik po osnovi plaćanja poreza na dobit ili dohodak

i obveznik socijalnih doprinosa (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) po osnovi

poljoprivrede u skladu s nacionalnim zakonodavstvom najmanje pet godina nakon

konačne isplate potpore iz ove mjere

U roku od 36 mjeseci od dana donošenja odluke o dodjeli potpore, a ne kasnije od

podnošenja trećeg zahtjeva za isplatu i pod uvjetom da se te potrebe navedu u poslovnom

planu, korisnik mora realizirati zahtjeve vezane uz stručna znanja i vještine ukoliko iste

ne ispunjava u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu.

Korisnik treba biti registriran u Registru poreznih obveznika kao porezni obveznik po

osnovi plaćanja poreza na dobit ili dohodak i obveznik socijalnih doprinosa (mirovinsko

i zdravstveno osiguranje) po osnovi poljoprivrede u skladu s nacionalnim

zakonodavstvom najkasnije prilikom podnošenja zahtjeva za isplatu treće rate









aktivnostima.


poslovnom planu.


prilogu VI)


Vlasnički status poljoprivrednog gospodarstva

Stupanj razvijenost JLS-a u kojem se provode aktivnosti iz poslovnog plana sukladno

indeksu razvijenosti

Status zaposlenja korisnika

Aktivnosti iz poslovnog plana se odnose na prioritetne sektore voće, povrće, stočarstvo

Aktivnosti iz poslovnog plana se odnose na ekološku poljoprivredu, sustave kvalitete za

poljoprivredne i prehrambene proizvode i agro-okolišne mjere

Stručna sprema i radno iskustvo korisnika

Aktivnosti iz poslovnog plana se provode u područjima sa prirodnim ograničenjima i

ostalim posebnim ograničenjima

Financijska alokacija iz 19.2 EUR 100.096,00 , odnosno 7,36% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020


Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenjuPrioritet 2: „Jačanje isplativosti

poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama

te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama“

fokus područje 2B „Olakšavanje ulaska poljoprivrednika s odgovarajućom izobrazbom u

sektor poljoprivrede, a pogotovo generacijske obnove “





Strateški razvojni cilj 2 Razvoj gospodarske aktivnosti kroz poticanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje, lakšeg

plasmana i tržišnog nastupa te diverzifikaciju poslovanja poljoprivrednih gospodarstava


rast projekata sufinanciranih iz fondova EU

razvoj i rast ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti u ruralni područjima

rast broja poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za sudjelovanje u programima

kvalitete, lokalnim tržištima i kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim

skupinama/organizacijama

porast broja poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u suradnji/lokalnom promicanju među

subjektima u lancu opskrbe

rast broja gospodarstava koje sudjeluju u skupinama proizvođača koje primaju potporu

rast zaposlenosti na poljoprivrednim gospodarstvima putem projekata kojima je dodijeljena

potpora iz PRR RH 2014.-2020.

Predviđena financijska alokacija do 2023 30% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (408.000,00 EUR)

Indikatori (mjerljivi pokazatelji)

rezultata/naziv pokazatelja (result

indicators), CMES/CMEF

Ukupna isplaćena

sredstva (EUR) iz

podmjere 19.2 PRR

2014-2020 (javni

rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih projekata

iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020


putem sufinanciranih projekata

iz podmjere 19.2 PRR 2014-

2020

Početna vrijednost, 2014. 0 0 0




Ciljana vrijednost, 2018. 0,00 0 0

Ciljana vrijednost, 2023. 408.000,00 20 2


Doprinos prioritetima i fokus područjima

PRR P6:/FP:6A, P3/FP:3A

M2.1 2.1. poticanje i unapređenje nepoljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednim

gospodarstvima


Sadašnja razina poljoprivredne proizvodnje ne omogućuje održavanje postojeće

zaposlenosti ili stvaranje novih radnih mjesta kako bi se održalo ruralno stanovništvo i

poticao održivi razvoj ruralnih područja. Budući da sve veći broj obiteljskih gospodarstava

više ne mogu ekonomski održivo poslovati samo od primarne poljoprivredne proizvodnje

bez dodatnog prihoda na gospodarstvu, cilj ove mjere je stvoriti alternativu za nedovoljno

iskorištenu radnu snagu za zapošljavanje na gospodarstvu u nepoljoprivrednim

djelatnostima i uslugama. Potpora ulaganju u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti doprinosi

unapređenju gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima, održavanju i stvaranju novih

radnih mjesta i povećanje prihoda gospodarskih subjekata. Cilj diversifikacije je pružiti

ekonomsku aktivnost koja će privući ljude da žive i rade u ruralnim područjima.

Odgovornost za provedbu Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi", Zagorska razvojna agencija, Regionalna razvojna

agencija Zagrebačke županije i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu,




privatne konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama

odnosno korisnicima – nositeljima projekata


projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 0 0 0 10 0

Predviđena financijska alokacija do 2023 EUR 181.696,00, odnosno 13,36% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Popis tipova operacija operacija za provedbu Naziv tipa operacije Tip operacije iz PRR Broj Mjere iz PRR

TO 2.1.1 pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti 6.2.1. 6

TO 2.1.2 razvoj nepoljoprivredne djelatnosti 6.4.1. 6


Naziv indikatora

(pokazatelja)

Početna vrijednost, 2014.

Ciljana

vrijednost,

2018.

(EUR ili

broj)


(EUR ili broj)

Oznaka prioriteta

kojem doprinosi

Oznaka

Fokus

područja

kojem

doprinosi

Ukupno isplaćena

sredstva PRR (javni

rashodi)

0 0 181.696,00 CMES/CMEF CMES/CME

F

Broj kreiranih radnih

mjesta putem 0 0 2

indikatori

/doprinos

PRR/ZPP

indikatori,

doprinos

PRR/ZPP




sufinanciranih

projekata

Broj sufinaciranih

projekata 0 0 10

Br. Korisnika

(gospodarstava) koji

primaju potporu za

pokretanje

poslovanja/potporu za

ulaganje u

nepoljoprivredne

djelatnosti u ruralnim

područjim

0 0 10 6 6A

Broj radnih mjesta

stvorenih u projektima

za koje je dodijeljena

potpora

0 0 2 6 6A


području (EUR)

FP: 6A

181.696,00

Ukupna ulaganja (javna + privatna) prema Fokus području

(EUR)

FP: 6A

216.667,43





Naziv i oznaka tipa operacije 2.1.1. pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti

Ciljani korisnici

Korisnici su poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika te fizičke osobe koje su

nositelji ili članovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji pokreću novu

nepoljoprivrednu djelatnost u ruralnim područjima na teritoriju LAG-a Zeleni bregi


Građenje i/ili opremanje građevina i/ili turističke infrastrukture za pružanje turističkih i/ili

ugostiteljskih usluga

Građenje i/ili opremanje građevina u kojima se obavlja proizvodnja i/ili trženje proizvoda

tradicijskih obrta, umjetničkih obrtia uključujući i obrte za izradu suvenira i rukotvorina

Građenje i/ili opremanje građevina za pružanje usluga u ruralnim područjima u poljoprivredi

i šumarstvu

Građenje i/ili opremanje građevina za preradu, skladištenje, pakiranje i/ili izravnu prodaju

proizvoda koji nisu obuhvaćeni Dodatkom 1. Ugovora o funkcioniranju EU.


Korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika najmanje jednu godinu prije

podnošenja Zahtjeva za potporu.

Korisnik u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu mora pripadati ekonomskoj veličini

poljoprivrednog gospodarstva od najmanje 1.000 eura.

Ulaganje u okviru tipa operacije provodi se u naseljima s najviše 5.000 stanovnika na

području jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi sjedište korisnika.

Korisnik mora izraditi poslovni plan za projekt koji prijavljuje na ovaj tip operacije




Prihvatljiva ulaganja moraju biti u skladu s važećim strateškim i planskim dokumentima

jedinice lokalne samouprave u kojoj se provodi ulaganje.

Kod ulaganja u pružanje usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu korisnik

mora uspostaviti knjigovodstvo ili odgovarajuću evidenciju sukladno posebnim propisima

koji reguliraju predmetno ulaganje najkasnije na kraju ulaganja kako bi dokazao pružanje

usluga trećim stranama.

Korisnik mora biti registriran i obavljati djelatnost u skladu s posebnim propisima koji

uređuju područje obavljanja djelatnosti najkasnije do podnošenja zadnjeg Zahtjeva za

isplatu.

Proizvod prerade/predmet trženja mora biti proizvod koji nije obuhvaćen Dodatkom 1.

Ugovora o funkcioniranju EU.

Proizvodi koji se koriste unutar ulaganja vezanih za ponudu hrane i pića/turizam moraju

potjecati izravno iz vlastite poljoprivredne proizvodnje ili mogu biti nabavljeni izravno (bez

posrednika) od drugog poljoprivrednika upisanog u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava.Proizvodi koje ne proizvode poljoprivrednici, a nužni su za pružanje

turističkih usluga te preradu i trženje, izuzeti su iz ove odredbe.

Nakon konačne isplate potpore, korisnik je dužan najmanje narednih pet godina baviti se

aktivnošću za koju je ostvario potporu

Na jednom poljoprivrednom gospodarstvu ista nepoljoprivredna djelatnost ne može se

pokrenuti dva ili više puta u cijelom programskom razdoblju 2014. – 202









aktivnostima.


poslovnom planu.


prilogu VI)

Stručna sprema i radno iskustvo nositelja poljoprivrednog gospodarstva ili člana obiteljskog


Stupanj razvijenost JLS-a u kojem se provode aktivnosti iz poslovnog plana sukladno

indeksu razvijenosti

Status zaposlenja nositelja poljoprivrednog gospodarstva ili člana obiteljskog


Ulaganja iz poslovnog plana stvaraju radna mjesta

Aktivnosti iz poslovnog plana imaju pozitivan utjecaj na okoliš

Financijska alokacija iz 19.2 EUR 100.096,00 odnosno 7,36% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020


Ovaj tip operacije je uglavnom pridonosi ostvarenju Prioriteta 6: „Promicanje društvene

uključenosti, suzbijanje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima“ Fokus

područje 6A: „Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća kao i

otvaranje radnih mjesta“

Naziv i oznaka tipa operacije 2.1.2. razvoj nepoljoprivredne djelatnosti

Ciljani korisnici

Korisnici su poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika te fizičke osobe koje su

nositelji ili članovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji pokreću ili razvijaju

nepoljoprivredne djelatnosti, u rangu mikro ili malog poduzeća




Korisnici koji udovoljavaju gore navedenim uvjetima a čije se sjedište nalazi te ulaganje



Građenje i/ili opremanje građevina i/ili turističke infrastrukture za pružanje turističkih i/ili

ugostiteljskih usluga

Građenje i/ili opremanje građevina u kojima se obavlja proizvodnja i/ili trženje proizvoda

tradicijskih obrta, umjetničkih obrtia uključujući i obrte za izradu suvenira i rukotvorina

Građenje i/ili opremanje građevina za pružanje usluga u ruralnim područjima u poljoprivredi

i šumarstvu

Građenje i/ili opremanje građevina za preradu, skladištenje, pakiranje i/ili izravnu prodaju

proizvoda koji nisu obuhvaćeni Dodatkom 1. Ugovora o funkcioniranju EU.


Korisnik mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika najmanje jednu godinu prije

podnošenja Zahtjeva za potporu.

Korisnik u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu mora pripadati ekonomskoj veličini

poljoprivrednog gospodarstva od najmanje 2.000 eura.

Ulaganje u okviru tipa operacije provodi se u naseljima s najviše 5.000 stanovnika na

području jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi sjedište korisnika.

Korisnik mora izraditi poslovni plan za projekt koji prijavljuje na ovaj tip operacije

Prihvatljiva ulaganja moraju biti u skladu s važećim strateškim i planskim dokumentima

jedinice lokalne samouprave u kojoj se provodi ulaganje.

Kod ulaganja navedenih u Prihvatljiivm aktivnostima točka 3. korisnik mora uspostaviti

knjigovodstvo ili odgovarajuću evidenciju sukladno posebnim propisima koji reguliraju

predmetno ulaganje najkasnije na kraju ulaganja kako bi dokazao pružanje usluga trećim

stranama.




Korisnik mora biti registriran i obavljati djelatnost u skladu s posebnim propisima koji

uređuju područje obavljanja djelatnosti najkasnije do podnošenja zadnjeg Zahtjeva za

isplatu.

Proizvod prerade/predmet trženja mora biti proizvod koji nije obuhvaćen Dodatkom 1.

Ugovora o funkcioniranju EU.

Proizvodi koji se koriste unutar ulaganja navedenih u Prihvatljivim aktivnostima točke 1. i

4. moraju potjecati izravno iz vlastite poljoprivredne proizvodnje ili mogu biti nabavljeni

izravno (bez posrednika) od drugog poljoprivrednika upisanog u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava.Proizvodi koje ne proizvode poljoprivrednici, a nužni su za pružanje

turističkih usluga te preradu i trženje, izuzeti su iz ove odredbe.

Korisnik prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu mora imati podmirene odnosno

regulirane financijske obveze prema državnom proračunu Republike Hrvatske.

Korisnik mora biti u rangu mikro ili malog poduzeća sukladno Zakonu o poticanju razvoja

malog gospodarstva (»Narodne novine« br. 29/02, 63/07, 53/12, i 56/13) koji ispunjava

uvjete prihvatljivosti, a koji je izravno odgovoran za početak, upravljanje, provedbu i

rezultate projekta/operacije.

Korisnici u teškoćama u smislu Smjernice o državnim potporama za sanaciju i

restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama (SL C 249, 31. 7. 2014.) nisu

prihvatljivi kao korisnici.

Provođenje ulaganja ne smije započeti prije podnošenja Zahtjeva za potporu sukladno

članku 13. ovoga Pravilnika, osim pripremnih aktivnosti. Pripremne aktivnosti uključuju

nastale opće troškove iz članka 9. ovoga Pravilnika, stjecanje vlasništva nad nekretninom

na kojoj će se obavljati investicija, ishođenje građevinske i drugih dozvola i s njima

povezane aktivnosti do trenutka prijave početka građenja.




Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnik je dužan dostaviti potvrdu Savjetodavne

službe iz koje je vidljiva ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva.

Na jednom poljoprivrednom gospodarstvu ista nepoljoprivredna djelatnost može se

pokrenuti i razvijati samo jednom.

Korisnik je dužan uz Zahtjev za potporu dostaviti izjavu da mu nisu dodijeljena bespovratna

sredstva za ista prihvatljiva ulaganja od strane središnjih tijela državne uprave, jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koja dodjeljuje državne

potpore.

Ako su korisniku dodijeljena bespovratna sredstva u obliku subvencija kamatne stope ili

subvencija naknada za jamstvo, za isti iznos umanjiti će se iznos potpore korisniku koji ne

može biti veći od najvišeg iznosa potpore određenog ovim Pravilnikom.

Nije dozvoljeno poduzimanje radnji koje bi mogle dovesti do financiranja istih prihvatljivih

ulaganja iz ostalih fondova Europske unije, uključujući i prijavu na natječaj za dodjelu

sredstava.

Za sve podnijete Zahtjeve za potporu izvršiti će se procjena poslovnog plana.

Korisnik istovremeno ne može podnijeti Zahtjev za potporu za više od jednog prihvatljivog

ulaganja iz ovog tipa operacije

Zahtjev za potporu za novo ulaganje iz ovog tipa operacije može se podnijeti tek nakon

izvršene konačne isplate potpore po prethodnom Zahtjevu po potporu.

Korisnik tek nakon izvršene konačne isplate potpore unutar ovog tipa operacije. može

podnijeti Zahtjev za potporu za tip operacije 1.1.5

Trajanje projekta nakon izdavanja Odluke o dodjeli sredstava do podnošenja konačnog

Zahtjeva za isplatu može trajati najduže: do 24 mjeseca za građenje te do 12 mjeseci za

opremanje.




U okviru dodjele potpore primjenjivati će se odredbe članka 10. Zakona o državnim

potporama (»Narodne novine« broj 47/15).

Ako korisnik kupuje zemljište i/ili objekt u kojemu će se provoditi ulaganje iz ovog tipa

operacije prije podnošenja Zahtjeva za potporu prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu

mora priložiti ugovor o kupoprodaji i prijedlog za uknjižbu s prijemnim štambiljem

općinskog suda.

U slučaju ulaganja u nekretninu za ovaj tip opreacije korisnik mora prilikom podnošenja

Zahtjeva za potporu dostaviti elaborat procjene tržišne vrijednosti nekretnine izrađen od

ovlaštenog sudskog vještaka.

U slučaju ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata koji nisu u vlasništvu korisnika,

korisnik mora dokazati da ima pravo koristiti katastarsku česticu/lokaciju ulaganja

dostavljanjem Ugovora o najmu/koncesiji/zakupu/služnosti koji mora biti sklopljen na rok

od najmanje deset godina računajući od trenutka podnošenja Zahtjeva za potporu. Navedeni

Ugovori moraju biti upisani u zemljišne knjige

Visina potpore Najniži iznos potpore po projektu: 3.500,00 EUR

Najviši iznos potpore po projektu: 10.200,00 EUR

Intenzitet potpore

Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 70 % od ukupnih prihvatljivih troškova.

Potpora se može korisniku može dodijeliti jednom tijekom provedbe Programa ruralnog

razvoja 2014.-2020. za razvoj jedne nepoljoprivredne djelatnosti.


Prihvatljivi su troškovi unutar sljedećih ulaganja:

turizam u ruralnom području

tradicijski obrt, umjetnički obrti uključujući i obrte za izradu suvenira i rukotvorina




pružanje usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu

prerada, marketing i izravna prodaja proizvoda koji nisu obuhvaćeni Dodatkom 1. Ugovora

o funkcioniranju EU

Prihvatljivi troškovi za sufinanciranje su:

građenje građevina

nabava novih strojeva i opreme, uključujući računalni softver

registracija i održavanje žigova

opći troškovi i

ulaganje u kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta, do 10 % vrijednosti ukupno

prihvatljivih ulaganja (bez općih troškova) uz mogućnost kupnje prije podnošenja Zahtjeva

za potporu.

Opći troškovi iz točke 4. ovoga članka nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu i tijekom

provedbe ulaganja prihvatljivi su u iznosu do 10 % vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova

(bez općih troškova) i uključuju:

troškove pripreme poslovnog plana u iznosu do 2 % od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja

(bez općih troškova)

troškove pripreme dokumentacije u iznosu do 2 % od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja

(bez općih troškova)

troškove projektno-tehničke dokumentacije, geodetskih usluga, elaborata i certifikata te

troškove nadzora i vođenja projekta u iznosu koji čini razliku zbroja troškova navedenih u

podstavku 1. i 2. ovoga stavka i gornje granice od 10 % od ukupno prihvatljivih iznosa

ulaganja (bez općih troškova).




Prihvatljivi su samo oni opći troškovi vezani za ulaganje koji su nastali nakon 1. siječnja

2014. godine. Opći troškovi prihvatljivi su samo uz ulaganje za koje je podnesen Zahtjev za

potporu.



porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV), u slučaju da je korisnik porezni

obveznik upisan u registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a

drugi porezi, prirezi, naknade,doprinosi i druga davanja

kamate

rabljeni strojevi i oprema

kupnja vozila

održavanje građevine i oprema za održavanje građevine


refinanciranja kamata, režijski i operativni troškovi, troškovi osiguranja, troškovi

održavanja i amortizacije, troškovi zakupa kao što je marža zakupodavca

novčane kazne, financijske kazne i troškovi parničnog postupka

troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu, osim općih troškova, ali ne prije 1.

siječnja 2014. godine

opći troškovi vezani uz ulaganje koje je bilo predmet Zahtjeva za potporu ako ulaganje

nije odobreno

nepredviđeni radovi u građenju i ostali nepredviđeni troškovi i

troškovi plaćanja u gotovini.





prilogu VI)

Stručna sprema i radno iskustvo nositelja poljoprivrednog gospodarstva ili člana obiteljskog


Ulaganje doprinosi očuvanju/stvaranju novih radnih mjesta

Status zaposlenja nositelja poljoprivrednog gospodarstva ili člana obiteljskog


Ulaganja iz poslovnog plana imaju pozitivan utjecaj na okoliš

Razvoj nepoljoprivredne djelatnosti kao dodane vrijednosti postojećem poljoprivrednom

gospodarstvu



Ovaj tip operacije je uglavnom pridonosi ostvarenju Prioriteta 6: „Promicanje društvene

uključenosti, suzbijanje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima“ Fokus

područje 6A: „Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća kao i

otvaranje radnih mjesta“




M2.2 2.2. Razvoj lokalnih tržišta i kratkih lanaca opskrbe


Poljoprivrednim proizvođačima potrebno je osigurati lakši plasman proizvoda do

krajnjih potrošača. Osim prodaje proizvoda veletrgovcima potrebno je omogućiti

prodaju proizvoda na lokalnom tržištu. Da bi se potrošaču u što kraćem roku

isporučio konačni proizvod potrebno je smanjiti broj posrednika. Što je lanac opskrbe

kraći, lakše je zadržati i istaknuti autentičnost i izvornost prehrambenih proizvoda u

pogledu njihove kulturne prepoznatljivosti, tradicionalnih načina proizvodnje i

podrijetla sastojaka. Razvoj intenzivnije komunikacije između proizvođača i

potrošača stvorit će dodanu vrijednost proizvodu i razviti dugoročnu sklonost kupnji

upravo tog proizvoda. Cilj ove mjere je potrošačima osigurati kvalitetne proizvode i

smanjiti broj posrednika između proizvođača i potrošača







projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 0 0 2 0 0

Predviđena financijska alokacija do 2023 EUR 50.864,00, odnosno 3,74% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020


TO 2.2.1

potpora za suradnju sudionika u

lancu opskrbe radi uspostavljanja i

razvoja kratkih lanaca opskrbe i

16.4.1. 16




promocija aktivnosti vezanih s

razvojem kratkih lanaca opskrbe


Naziv indikatora


Ciljana

vrijednost,

2018.

(EUR ili

broj)

Ciljana vrijednost,

2023. (EUR ili broj)

Oznaka

prioriteta kojem

doprinosi

Oznaka

Fokus

područja

kojem

doprinosi


PRR (javni rashodi) 0 0 50.864,00 EUR CMES/CMEF CMES/CMEF


mjesta putem

sufinanciranih projekata

0 0 0

indikatori

/doprinos

PRR/ZPP

indikatori,

doprinos

PRR/ZPP

Broj sufinaciranih

projekata 0 0 2





gospodarstava koja

primaju potporu za

sudjelovanje u

programima kvalitete,

lokalnim tržištima i

kratkim lancima opskrbe

te proizvođačkim


0 0 4 3 3A

Br. poljoprivrednih

gospodarstava koja

sudjeluju u

suradnji/lokalnom

promicanju među

subjektima u lancu

opskrbe

0 0 4 3 3A

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema Fokus području (EUR) FP:3A

50.864,00


Naziv i oznaka tipa operacije

TO 2.2.1. potpora za suradnju sudionika u lancu opskrbe radi uspostavljanja i

razvoja kratkih lanaca opskrbe i promocija aktivnosti vezanih s razvojem





Ciljani korisnici

Korisnici su sve pravne osobe iz poljoprivrednog i prehrambenog sektora i njihova

udruženja; proizvođačke grupe i organizacije; druge pravne osobe koje sudjeluju u

kratkim lancima opskrbe i drugi relevantni dionici.



Prihvatljive aktivnosti aktivnosti povezane sa suradnjom sudionika u lancu opskrbe

promocija lokalnih tržišta i kratkih lanaca opskrbe


suradnja se odnosi na horizontalnu i vertikalnu suradnju među subjektima u lancu

opskrbe radi uspostave i razvoja kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta

korisnik mora dostaviti plan o konkretnom projektu

da bi suradnja bila prihvatljiva mora se udružiti najmanje 2 dionika

kratki lanac opskrbe smije sadržavati samo jednog posrednika između proizvođača i

potrošača

mjesto proizvodnje odnosno prerade proizvoda ne smije biti udaljeno više od 50

kilometara od potrošača



Intenzitet potpore

Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 100 % od ukupnih prihvatljivih

troškova.

Potpora se dodjeljuje na period od 2 godine

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi su troškovi unutar sljedećih ulaganja:

tekući troškovi suradnje




promotivne aktivnosti



Svi troškovi vezani uz redovne aktivnosti bilo kojeg dionika u projektu

Tekući projekti

Kriteriji odabira za tip operacije (detaljnije u prilogu VI)

Broj proizvođača s oznakom kvalitete

Stupanj razvijenost JLS-a

Ulaganje u područjima sa prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima

Ulaganje u prioritetne sektore

Aktivnosti iz poslovnog plana imaju pozitivan utjecaj na okoliš






Ovaj tip operacije je uglavnom pridonosi ostvarenju Prioriteta 3: Promicanje

organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih

proizvoda na tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi Fokus

područje 3A: Poboljšanje konkurentnosti primarnih proizvođača njihovom boljom

integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac putem programa kvalitete,

dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, putem promoviranja na lokalnim

tržištima i u kratkim lancima opskrbe, skupina proizvođača i organizacija i

međustrukovnih organizacija; Indirektno doprinosi prioritetu 1: Poticanje prijenosa

znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima Fokus područje

1A Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u ruralnim područjima Fokus

područje 1B Jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva

te istraživanja i inovacija, uključujući u svrhu poboljšanog upravljanja okolišem i

okolišne učinkovitosti; Prioritet 2: Jačanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva

i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih

poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama Fokus područje 2A:

Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje

restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem povećanja sudjelovanja u tržištu i

tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije




M2.3 2.3. razvoj sustava kvalitete u poljoprivredi i skupina proizvođača


Cilj mjere je potaknuti poljoprivredne proizvođače na sudjelovanje u sustavima

kvalitete, koje dodaju vrijednost proizvodima te štite proizvod s oznakom kvalitete

od zlouporabe i imitacije. Učinkovitost dostizanja cilja podrazumijeva prepoznavanje

proizvoda te spremnost potrošača na plaćanje veće cijene za proizvode s oznakom

kvalitete. Prepoznatljiva razina proizvoda koji su uključeni u sustave kvalitete je

niska, što ne daje mogućnost proizvođačima za ostvarivanje većeg prihoda od prodaje

proizvoda s oznakom kvalitete. Bolja informiranost, marketing i uključenost

poljoprivrednih proizvođača u sustave kvalitete omogućuju bolju prepoznatljivost

proizvoda s oznakom kvalitete što utiče i na spremnost potrošača za plaćanje veće

cijene za takve posebne proizvode. Osnivanje i rad proizvođačkih grupa i

organizacija u sektoru poljoprivrede omogućit će prilagodbu proizvodnje (ponude)

zahtjevima tržišta (potražnje), bolju poziciju proizvoda i njihovu konkurentnost na

tržištu kao i smanjenje udjela posredničke prodaje. Zajednički plasman proizvoda na

tržište omogućit će lakšu prodaju proizvoda svih članova proizvođačke grupe ili

organizacije. Sudjelovanje u proizvođačkoj grupi ili organizaciji omogućit će

primjenu novih tehnologija i inovacija. Proizvođačka grupa ili organizacija ostvaruje

potporu na osnovu poslovnog plana koji mora biti odobren od ministarstva nadležnog

za poljoprivredu koje je priznalo proizvođačku grupu ili organizaciju










projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 0 5 2 1 0

Predviđena financijska alokacija do 2023 EUR 175.440,00, odnosno 12,90 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-

2020


TO 2.3.1 poticanje sudjelovanja u sustavima

kvalitete za poljoprivrednike 3.1.1. 3

TO 2.3.2 poticanje uspostave proizvođačkih

grupa i organizacija 9.1.1. 9

TO 2.3.3 informiranje i promocija skupine

proizvođača 3.2.1. 3


Naziv indikatora


Ciljana

vrijednost,

2018.

(EUR ili

broj)

Ciljana vrijednost,

2023. (EUR ili broj)

Oznaka

prioriteta kojem

doprinosi

Oznaka

Fokus

područja

kojem

doprinosi


PRR (javni rashodi), EUR 0 15.028,00 175.440,00 CMES/CMEF CMES/CMEF


mjesta putem

sufinanciranih projekata

0 0 0

indikatori

/doprinos

PRR/ZPP

indikatori,

doprinos

PRR/ZPP




Broj sufinaciranih

projekata 0 5 8


gospodarstava koja

primaju potporu za

sudjelovanje u

programima kvalitete,

lokalnim tržištima i

kratkim lancima opskrbe

te proizvođačkim


0 0 15 3 3A

Broj gospodarstava koja

primaju potporu za

sudjelovanje u

programima kvalitete

0 0 5 3 3A

Broj aktivnosti kojima je

dodijeljena potpora za

osnivanje skupina

proizvođača

0 0 2 3 3A

Br. gospodarstava koje

sudjeluju u skupinama

proizvođača koje primaju

potporu

0 0 10 3 3A

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema Fokus području (EUR) FP:3A




175.440,00


Naziv i oznaka tipa operacije TO 2.3.1. poticanje sudjelovanja u sustavima kvalitete za poljoprivrednike

Ciljani korisnici

Aktivni poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika koji su uključeni u EU

ili nacionalni sustav kvalitete; udruženja ekoloških poljoprivrednih proizvođača.




ulazak u sustav kvalitete

sudjelovanje u sustavu kvalitete

stručne kontrole i certifikacije ovlaštenog kontrolnog tijela

tiskanja znaka kvalitete u svrhu oznaĉavanja proizvoda


Korisnik mora imati prvu potvrdu o sukladnosti proizvoda sa specifikacijom o

provedenoj kontroli u godini prije podnošenja Zahtjeva za potporu, ili potpisan

Ugovor/Sporazum o poslovnoj suradnji s jednim od ovlaštenih kontrolnih tijela za

potvrđivanje sukladnosti sa specifikacijom proizvoda ako je u sustav kvalitete ušao

u godini podnošenja Zahtjeva za potporu

Korisnik u sustavu ekološke proizvodnje je prihvatljiv ako ima status ekološkog

proizvođača u prelaznom periodu

Javna potpora se dodjeljuje za poljoprivredne ili prehrambene proizvode iz sustava

kvalitete i ekološke proizvodnje koji će se stavljati na trţište i biti označeni: a) EU

znakom iz sustava kvalitete (ako je primjenjivo) b) nacionalnim znakom za ZOI,

ZOZP i ZTS c) znakom iz jednog od neobveznih sustava kvalitete (EU neobvezni




izrazi kvalitete, Nacionalni neobvezni izrazi kvalitete) ili d) ekološkim znakom ili

oznakom da je proizvod u prelaznom periodu

Visina potpore 3.000 eur godišnje po korisniku

na vremenski period od 4 godine

Intenzitet potpore Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 100% od ukupnih prihvatljivih

troškova


Prihvatljivi troškovi za sufinanciranje su:

Prihvatljivi troškovi za korisnike u sustavima kvalitete za poljoprivredne i

prehrambene proizvode: a) troškovi ulaska u sustav kvalitete; b) godišnji troškovi

sudjelovanja u sustavu kvalitete; c) troškovi stručne kontrole i certifikacije

ovlaštenog kontrolnog tijela i d) troškovi tiskanja znaka kvalitete u svrhu

oznaĉavanja proizvoda.

Prihvatljivi troškovi za korisnike u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje su

troškovi tiskanja ekološkog znaka ili oznake da je proizvod u prelaznom periodu

Znak kvalitete, ekološki znak i oznaka da je proizvod u prelaznom periodu moţe se

tiskati: a) samostalno i b) u okviru etikete ili deklaracije

Prihvatljivi troškovi tiskanja na raĉunu moraju biti izdvojeni od troškova ambalaţe

koji nisu prihvatljivi

Neprihvatljivi troškovi Neprihvatljivi troškovi za sufinanciranje su:

Troškovi ambalaže




Kriteriji odabira za tip operacije (detaljnije u prilogu VI) vrsta sustava kvalitete




Ovaj tip operacije je uglavnom pridonosi ostvarenju Prioriteta 3: Promicanje







međustrukovnih organizacija; Indirektno doprinosi prioritetu 5: „Promicanje

učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom

ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i

šumarskom sektoru“ Fokus područje 5D: „Smanjenje emisija stakleničkih plinova i

amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost“ Fokus područje 5E: "Poticanje

vezivanje ugljika u poljoprivredi i šumarstvu"

Naziv i oznaka tipa operacije TO 2.3.2. poticanje uspostave proizvođačkih grupa i organizacija

Ciljani korisnici

Proizvođačke grupe ili organizacije iz sektora poljoprivrede u rangu malih i srednjih

poduzeća, priznate ili u postupku priznavanja od 1. siječnja 2014. godine do 31.

prosinca 2020. godine od ministarstva nadležnog za poljoprivredu, a čije se sjedište

nalazi te ulaganje provodi na području LAG-a „Zeleni bregi“

Prihvatljive aktivnosti aktivnosti koje su u skladu s poslovnim planom uspostave proizvođačkih grupa i

organizacija





Proizvođačka grupa ili organizacija mora imati najmanje 5 članova

Proizvođačka grupa ili organizacija predaje Poslovni plan za petogodišnje razdoblje,

navodeći jasne ciljeve proizvođačke grupe ili organizacije, koji mora sadržavati

slijedeće: o prilagodbu proizvodnje i proizvoda zahtjevima tržišta; o zajedničko

plasiranje proizvoda na tržište uključujući pripremu za prodaju, centralizaciju prodaje

i ponude kupcima na veliko; o zajednička pravila o proizvodnji, posebno u pogledu

ubiranja plodova i dostupnosti; o razvoj poslovnih i marketinških vještina te

olakšavanje inovativnih procesa

Visina potpore

Planiran iznos potpore po projektu: u 1. godini 10% od utržene proizvodnje; u 2.

godini 9% od utržene proizvodnje; u 3. godini 8% od utržene proizvodnje; u 4. godini

7% od utržene proizvodnje; u 5. godini 6% od utržene proizvodnje

Intenzitet potpore N/P

Prihvatljivi troškovi Troškovi moraju biti u skladu s Poslovnim planom proizvođačke grupe ili

organizacije

Neprihvatljivi troškovi nedefinirano sukladno PRR RH 2014 -2020 (Pravilnik nije izrađen)


Broj udruženih proizvođača

Ulaganje u prioritetne sektore;

ulaganje u područjima sa prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim

ograničenjima;

Indeks razvijenosti JLS (po mjestu ulaganja)

Broj proizvođača s oznakom kvalitete;




Vrijednost godišnje utržive proizvodnje

Financijska alokacija iz 19.2 EUR 85.272,00 odnosno 6,27 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020


Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju Prioriteta 3: Promicanje







međustrukovnih organizacija;

Naziv i oznaka tipa operacije TO 2.3.3. informiranje i promocija skupine proizvođača

Ciljani korisnici

Skupina proizvođača (udruga) koji su uključeni u EU ili nacionalni sustav kvalitete;

udruženja ekoloških poljoprivrednih proizvođača čiji su članovi sudjelovali u

programu ekološke proizvodnje, a čije se sjedište nalazi te ulaganje provodi na

području LAG-a „Zeleni bregi“


organiziranje i sudjelovanje na sajmovima, izložbama, manifestacijama i drugim

namjenskim promotivnim događanjima gdje će se promovirati proizvodi iz sustava

kvalitete i ekološki poljoprivredni proizvodi

organiziranje i sudjelovanje na radionicama, seminarima i konferencijama,

izrada promotivnih materijala koji mogu biti u obliku razliĉitih medija i

multimedijalnih proizvod; izrada i razvoj web stranica

informativne i promotivne aktivnosti putem različitih kanalia komunikacije od

nacionalnog ili EU značaja ili HoReCa kanala





Korisnici moraju biti organizirani i djelovati kao skupina proizvođača, kako su

definirani člankom 3., stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta

i Vijeća od 21. studenoga 2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene

proizvode (SL L 343, 14. 12. 2012.), čiji ĉlanovi sudjeluju u sustavima kvalitete u

skladu s EU ili nacionalnim zakonodavstvom, te kao udruga ekoloških

poljoprivrednih proizvođača čiji su članovi proizvođači uključeni u ekološku

proizvodnju sukladno ĉlanku 78. Zakona o poljoprivredi

Potrebno je sudjelovanje najmanje jednog novog ĉlana u sustavima kvalitete ili u

udruzi ekoloških poljoprivrednih proizvođača do dana podnošenja Zahtjeva za isplat

Korisnik je dužan podnesti Plan informiranja i promoviranja s vizijom oglašavanja i

informiranja za razdoblje do pet godina i isti će biti ocijenjen

Za provedbu aktivnosti koje se odnose na proizvode obuhvaćene sustavima kvalitete

uvjet je da je najmanje jedan ĉlan udruge korisnik udruga ekoloških poljoprivrednih

proizvođača čiji članovi sudjeluju u sustavima ekološke proizvodnje sukladno

Zakonu o poljoprivredi ili da je pdnositelj zahtjeva ili prima potporu unutar Podmjere

3.1. PRR RH 2014 - 2020 ili tipa operacije 2.3.1. LRS LAG-a "Zeleni bregi"

Aktivnosti koje se provode ne smiju biti upućene na promociju pojedinaĉnih

trgovaĉkih robnih marki

Provođenje aktivnosti predviđenih u Planu informiranja i promoviranja ne smije se

započeti prije podnošenja Zahtjeva za potporu






troškovi organizacija sajmova, izložbi, manifestacija i drugih namjenskih

promotivnih događanja gdje će se promovirati proizvodi iz sustava kvalitete i

ekološki poljoprivredni proizvodi

troškovi sudjelovanja na sajmovima, izložbama, manifestacijama i drugim

namjenskim promotivnim događanjima gdje će se promovirati proizvodi iz sustava

kvalitete i ekološki poljoprivredni proizvodi

troškovi organizacije radionica, seminara i konferencija

troškovi sudjelovanja na radionicama, seminarima i konferencijama

troškovi izrade promotivnih materijala koji mogu biti u obliku različitih medija i

multimedijalnih proizvoda

troškovi izrade razvoja i odrţavanja interaktivne web stranica udruge namijenjene

promoviranju zaštićenih i ekoloških proizvoda

troškovi kupnje oglasnog prostora

troškovi informativnih i promotivnih aktivnosti putem razliĉitih kanala komunikacije

ili prodajnim mjestima od nacionalnog ili EU značaja ili HoReCa kanala



porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik

porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-

a te drugi porezi, naknade, doprinosi, kamate, novčane kazne,


troškova kupnje zemljišta/objekata, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine,






Broj proizvođača koji su uključeni u skupinu

Broj proizvođača koji su uključeni u skupinu

Izlazni proizvod

Vrsta sustava kvalitete

Ocjena plana informiranja i promoviranja



Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju Prioriteta 3: Promicanje







međustrukovnih organizacija; Indirektno doprinosi prioritetu 5: „Promicanje

učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom

ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i

šumarskom sektoru“ Fokus područje 5D: „Smanjenje emisija stakleničkih plinova i

amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost“ Fokus područje 5E: "Poticanje

vezivanje ugljika u poljoprivredi i šumarstvu"





Strateški razvojni cilj 3 Generiranje razvoja životnih uvjeta područja kroz ulaganja u lokalne temeljne usluge za stanovništvo

uključujući slobodno vrijeme te razvoj umrežavanja, suradnje i partnerstva


Rast projekata sufinanciranih iz fondova EU (ESI – OP RR 2014.-2020.)

Rast broja aktivnosti koje se sufinanciraju a usmjerene su na ulaganja u malu infrastrukturu

Porast broja stanovništva koje ima koristi od poboljšanih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo

Rast broja aktivnosti koje se sufinanciraju a usmjerene su na ulaganja u temeljne lokalne usluge za ruralno

stanovništvo i u rekreativnu /turističku infrastrukturu

Jačanje upravljačkih sposobnosti organizacija koje pružaju potporu razvoju ruralnog područja

Jačanje povezanosti LAG-a razvojem projekata suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini

Povećanje (u ha) šuma / drugih šumskih područja te poljoprivrednih površina na kojima se podupire očuvanje

biološke raznolikosti i krajobraz


alokacija do 2023

40,00% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (544.000,00 EUR); 68.000,00 EUR, 5% od planiranog

iznosa za podmjeru 19.2 PRR 2014.-2020.; 357.000,00 EUR, 25% od planiranog iznosa za PM 19.2+19.3 PRR 2014.-

2020.




Indikatori (mjerljivi

pokazatelji)

rezultata/naziv

pokazatelja (result

indicators),

CMES/CMEF


(EUR) iz podmjere 19.2 PRR

2014-2020 (javni rashodi)

Ukupan broj sufinanciranih projekata iz

podmjere 19.2 PRR 2014-2020


sufinanciranih projekata iz podmjere

19.2 PRR 2014-2020

Početna vrijednost,

2014. 0 0 0

Ciljana vrijednost, 2018. 0,00 0 0

Ciljana vrijednost, 2023. 544.000,00 (19.2) + 68.000,00

(19.3.) + 357.000,00 (19.4.) 17 0



fokus područjima PRR P6:/FP:6B, P4/FP:4A

M3.1 3.1.Unapređenje sustava nerazvrstanih cesta





Potpora se dodjeljuje ulaganjima u gradnju nerazvrstanih cesta u ruralnim područjima. Nerazvrstane ceste trebaju

biti u skladu s definicijom nerazvrstanih cesta sukladno nacionalnom zakonodavstvu koje uređuje područje cesta. U

Republici Hrvatskoj u javnom cestovnom sustavu ceste se klasificiraju na: autoceste, državne ceste, županijske ceste,

lokalne ceste i nerazvrstane ceste. Održavanje i gradnja nerazvrstanih cesta financira se prihodima od lokalnih poreza

i komunalnih doprinosa, što može značajno varirati između jedinica lokalne samouprave. Gradnja i rekonstrukcija

nerazvrstanih cesta gdje su takva ulaganja u skladu s lokalnim razvojnim planovima / strategijama doprinose boljoj

prometnoj povezanosti malih seoskih naselja s lokalnim cestama socijalnoj uključenosti i lokalnom razvoju.

Odgovornost za

provedbu

Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi", Zagorska razvojna agencija, Regionalna razvojna agencija Zagrebačke

županije i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije

koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata

Vremensko razdoblje

provedbe (broj

planiranih projekata)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 0 7 0 0 0


alokacija do 2023 EUR 340.000,00, odnosno 25% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020

Popis tipova operacija

operacija za provedbu Naziv tipa operacije Tip operacije iz PRR Broj Mjere iz PRR

TO 3.1.1 ulaganja u nerazvrstane ceste 7.2.2. 7





Naziv

indikatora

(pokazatelja)


Ciljana vrijednost,

2018. (EUR ili

broj)


(EUR ili broj)

Oznaka prioriteta kojem

doprinosi

Oznaka Fokus

područja kojem

doprinosi

Ukupno

isplaćena

sredstva PRR

(javni rashodi)

0 0,00 340.000,00 CMES/CMEF CMES/CMEF

Broj kreiranih

radnih mjesta

putem

sufinanciranih

projekata

0 0 0 indikatori /doprinos

PRR/ZPP

indikatori,

doprinos

PRR/ZPP

Broj

sufinaciranih

projekata

0 0 7




Br. aktivnosti

koje primaju

potporu radi

ulaganja u malu

infrastrukturu,

uključujući

ulaganja u

obnovljive

izvore energije

i uštedu

energije

0

0

7 6 6B

Neto

stanovništvo

koje ima koristi

od poboljšanih

usluga

0 0,00 3.500,00 6 6B

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema Fokus području (EUR) FP:6B

340.000,00


Naziv i oznaka tipa

operacije TO 3.1.1. ulaganja u nerazvrstane ceste

Ciljani korisnici Korisnici su jedinice lokalne samouprave na području LAG-a Zeleni bregi

Prihvatljive aktivnosti Građenje nerazvrstane ceste





građenje nerazvrstane ceste prihvatljivo je u naseljima s najviše 5 000 stanovnika

ukoliko se više naselja povezuje nerazvrstanom cestom svako naselje mora ispuniti ranije navedeni uvjet o broju

stanovnika

nerazvrstana cesta treba biti naznačena u općem aktu - Odluci o nerazvrstanim cestama grada ili općine u trenutku

podnošenja Zahtjeva za potporu ili na kraju ulaganja

ulaganje je prihvatljivo ako je u skladu sa razvojnom dokumentacijom i prostornim planom jedinice lokalne

samouprave

korisnik je dužan uz Zahtjev za potporu priložiti izjavu gradskog / općinskog vijeća / gradske skupštine grada Zagreba

o suglasnosti za provedbu ulaganja na području jedinice lokalne samouprave

korisnik mora osigurati da je ulaganje u funkciji/uporabi uključujući njegovo održavanje i upravljanje najmanje pet

godina od dana konačne isplate sredstava

provedba ulaganja od dana izdavanja Odluke o dodjeli sredstava do dana podnošenja posljednjeg Zahtjeva za isplatu

može trajati najduže do 24 mjeseca



Intenzitet potpore Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 100 % od ukupnih prihvatljivih troškova.

Prihvatljivi troškovi Prihvatljivi su troškovi unutar sljedećih ulaganja:

građenje nerazvrstane ceste



porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV), u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u registar

obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a




drugi porezi, prirezi, naknade,doprinosi i druga davanja

kamate

rabljeni strojevi i oprema

kupnja vozila

održavanje građevine i oprema za održavanje građevine

troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja kamata, režijski i

operativni troškovi, troškovi osiguranja, troškovi održavanja i amortizacije, troškovi zakupa kao što je marža

zakupodavca

novčane kazne, financijske kazne i troškovi parničnog postupka

troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu, osim općih troškova, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine

opći troškovi vezani uz ulaganje koje je bilo predmet Zahtjeva za potporu ako ulaganje nije odobreno

nepredviđeni radovi u građenju i ostali nepredviđeni troškovi i

troškovi plaćanja u gotovini.

Kriteriji odabira za tip

operacije (detaljnije u

prilogu VI)

Stupanj razvijenost JLS-a u kojem se ulaganje provodi sukladno indeksu razvijenosti

Prioritetno ulaganje

Povezanost naselja

Financijska alokacija iz

19.2 EUR 340.000,00, odnosno 25% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020


Fokus područjima PRR

Ovaj tip operacije je uglavnom pridonosi ostvarenju Prioriteta 6: „Promicanje društvene uključenosti, suzbijanje

siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima“Fokus područje 6B: "Poticanje lokalnog razvoja u

ruralnim područjima"




M3.2 Unapređenje životnih uvjeta kroz ulaganja vezana uz slobodno vrijeme stanovništva


Mjera će potaknuti razvoj ruralnog gospodarstva i pomoći u izazovima koji su specifični u ruralnim sredinama

(gospodarski, zemljopisni i demografski uvjeti koji se odnose na udaljenost, smanjenje stanovništva, starenje,

društvenu izolaciju i tržišnu strukturu) koje mogu utjecati na živote ljudi. Udaljenosti od gospodarskih središta i

usluga s ograničenim lokalnim sadržajima stvaraju dodatne izazove. Ulaganja putem ove mjere imaju za cilj ublažiti

neke od tih poteškoća osobito nedostatak pristupa uslugama i infrastrukturi, kao što su ulaganja u razvoj kulturnih,

sportskih sadržaja i sadržaja za slobodno vrijeme.Projekti unutar ove Mjere (npr. izgradnja poučnih staza, malih

rekreacijskih objekata, postavljanje signalizacije, informativnih ploča, skloništa, vidikovaca itd.) učinit će

rekreacijske, turističke i zdravstvene koristi šuma dostupnijima ruralnom i ostalom stanovništvu, što će doprinijeti

povećanju njihove okolišne vrijednosti. Nadalje, realizacija tih projekata istaknut će specifične dijelove šumskih

ekosustava ili područja od posebnog značaja.

Odgovornost za

provedbu

Lokalna akcijska grupa "Zeleni bregi", Zagorska razvojna agencija, Regionalna razvojna agencija Zagrebačke

županije i druge potporne organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije

koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata

Vremensko razdoblje

provedbe (broj


2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

0 0 0 4 4 0 0


alokacija do 2023 EUR 204.000,00, odnosno 15,0 % sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020





operacija za provedbu Naziv tipa operacije Tip operacije iz PRR Broj Mjere iz PRR

TO 3.2.1

ulaganja u opremanje javnih površina vezanih uz

slobodno vrijeme loklanog stanovništva (parkovi,

igrališta, biciklističke staze, tematski

putevi,rekreacijske zone i sl.)

7.4.1. 7

TO 3.2.2 Ulaganja u rekreacijske, turističke i zdravstvene

potencijale šuma 8.5.2. 8


Naziv

indikatora

(pokazatelja)


Ciljana vrijednost,

2018. (EUR ili

broj)


(EUR ili broj)


doprinosi

Oznaka Fokus

područja kojem

doprinosi

Ukupno

isplaćena

sredstva PRR

(javni rashodi)

0 0,00 204.000,00

CMES/CMEF indikatori

/doprinos PRR/ZPP

CMES/CMEF

indikatori,

doprinos

PRR/ZPP

Broj kreiranih

radnih mjesta

putem

sufinanciranih

projekata

0 0 0




Broj

sufinaciranih

projekata

0 0 8

Neto

stanovništvo

koje ima koristi

od poboljšanih

usluga

0 0 0 6 6B

Br. aktivnosti

koje primaju

potporu radi

ulaganja u

temeljne

lokalne usluge

za ruralno

stanovništvo i u

rekreativnu

/turističku

infrastrukturu

0 0 4 6 6B




Površina (u ha)

šuma / drugih

šumskih

područja za

koje su

sklopljeni

ugovori o

upravljanju

kojima se

podupire

bioraznolikost

0 0 ha 4 ha 4 4A

Površina

poljoprivrednog

zemljišta (u ha)

za koje su

sklopljeni

ugovori o

upravljanju

kojima se

podupiru

bioraznolikost

i/ili krajobrazi

0 0 ha 0 ha 4 4A

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni

rashodi) prema Fokus području (EUR)

FP: 4A FP:6B

108.800,00 95.200,00





Naziv i oznaka tipa

operacije TO 3.2.2. Ulaganja u rekreacijske, turističke i zdravstvene potencijale šuma

Ciljani korisnici

Šumoposjednici; Trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama i

šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske; Udruženja šumoposjednika sukladno nacionalnom

zakonodavstvu; Udruge civilnog društva i druge pravne osobe aktivne u zaštiti prirode kojima je predmet ulaganja

na području LAG Zeleni bregi


Gradnja, nabava i opremanje za izvedbu prihvatljive male infrastrukture s ciljem uspostave poučnih staza,

vidikovaca i malih rekreacijskih objekata za javnu upotrebu (npr. uređenje staza, informativni znakovi, informativne

ploče, nadstrešnice, namještaj od prirodnog drva na izletištima itd.);

Uvjeti prihvatljivosti Korisnici u okviru ove operacije moraju dobiti prethodnu suglasnost fizičkih i pravnih osoba koje upravljaju šumama

i šumskim zemljištem na kojem je projekt planiran.

Visina potpore Minimalni iznos potpore po projektu: 5.000,00 EUR

Maksimalni iznos potpore po projektu: 27.0000,00 EUR



materijali, oprema, usluge i radovi te druga prihvatljiva mala infrastruktura s ciljem uspostave poučnih staza,

vidikovaca i malih rekreacijskih objekata za javnu upotrebu (npr. uređenje staza, informativni znakovi, informativne

ploče, nadstrešnice, namještaj od prirodnog drva na izletištima itd.);

usluge konzultanata i drugi opći troškovi potrebni za pripremu i provedbu projekta, uključujući poslovne planove,

studije izvedivosti, analize troškova i koristi te drugu projektnu i tehničku dokumentaciju kao što su studije utjecaja

na okoliš i prirodu (odgovarajuća procjena vezana za ulaganja na području ekološke mreže Natura 2000) itd., u

maksimalnom iznosu od 10% ukupnih prihvatljivih troškova; ·




opći troškovi nastali prije podnošenja zahtjeva prihvatljivi su ako su nastali nakon 01. siječnja 2014.


U PRR 2014.-2020. Nema detaljnih podataka no preliminarno stavljamo:

porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik porezni obveznik upisan u registar

obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a te drugi porezi, naknade, doprinosi, kamate,


troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja kamata, režijski

troškovi i troškovi osiguranja,










prilogu VI)

okolišna vrijednost šumskog područja na kojem se planira operacija (npr. Natura 2000, ekološka mreža itd.); prioritet

se daje operacijama koji uključuju informacije o okolišu i elemente podizanja svijesti (npr. informativne ploče,

tematske poučne staze itd.); tip korisnika; tip ulaganja


19.2 EUR 108.800,00, odnosno 8,00% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020






Ovaj tip operacije uglavnom doprinosi ostvarenju Prioriteta 4: „Obnova, očuvanje i poboljšanje ekosustava

povezanih s poljoprivredom i šumarstvom“ Fokus područje 4A: „Obnova, očuvanje i povećanje bioraznolikosti,

uključujući područja mreže Natura 2000 i u područja s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima

i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao i stanje europskih krajobraza“

Naziv i oznaka tipa

operacije

TO 3.2.1. ulaganja u opremanje javnih površina vezanih uz slobodno vrijeme loklanog stanovništva

(parkovi, igrališta, biciklističke staze, tematski putevi,rekreacijske zone i sl.)

Ciljani korisnici

Jedinice lokalne samouprave; trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave; javne ustanove

neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih

i regionalnih razvojnih agencija; udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim

i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo (isključujući lokalne akcijske grupe) i čije

su djelatnosti sukladno ciljnim skupinama i klasifikaciji djelatnosti udruga, povezane sa prihvatljivim ulaganjem.

Ulaganje mora biti na području LAG-a Zeleni bregi


Prihvatljive aktivnosti su građenje i/ili opremanje:

1. vatrogasnog doma i spremišta,

2. društvenog doma/ kulturnog centra,

3. planinarskog doma i skloništa,

4. turističkog informativnog centra,

5. dječjeg igrališta,

6. sportske građevine,

7. objekta za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom, nadstrešnica i drugo),




8. rekreacijske zone na rijekama i jezerima,

9. biciklističke staze i trake,

10. tematskog puta i parka,

11. građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u

osnovnu školu (dječji vrtić, rekonstrukcija i opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi

te rekonstrukcija i opremanje prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj

ustanovi, udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom

rane i predškolske dobi),

12. javne zelene površine (park i slično.),

13. pješačke staze,

14. pješačke zone,

15. otvorenog odvodnog kanala (koji nije sastavni dio ceste),

16. groblja (komunalna infrastruktura i prateće građevine),

17. tržnice,

18. javne prometne površine (trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz).


Uvjeti prihvatljivosti:

a) ulaganje je prihvatljivo u naseljima s najviše 5 000 stanovnika,

b) ukoliko se ulaganje nalazi na području više naselja svako naselje mora ispuniti uvjet iz točke a)

c) ulaganje je prihvatljivo ako je u skladu sa razvojnom dokumentacijom i prostornim planom

jedinice lokalne samouprave,




d) korisnik mora osigurati da je ulaganje u funkciji uključujući održavanje i upravljanje najmanje

pet godina od dana konačne isplate sredstava,

e) korisnik je dužan uz Zahtjev za potporu priložiti izjavu gradskog / općinskog vijeća/ gradske

skupštine grada Zagreba o suglasnosti za provedbu ulaganja na području jedinice lokalne samouprave,

f) korisnik je dužan uz Zahtjev za potporu priložiti izjavu da će ulaganje biti dostupno lokalnom

stanovništvu i različitim interesnim skupinama,

g) U slučaju ulaganja u opremanje objekata koji nisu u vlasništvu korisnika, korisnik mora dostaviti

Ugovor o najmu koji mora biti sklopljen na rok od najmanje deset godina, računajući od trenutka podnošenja

Zahtjeva za potporu. Navedeni Ugovor mora biti upisan u zemljišne knjige.

h) Provedba ulaganja od dana izdavanja Odluke o dodjeli sredstava do dana podnošenja posljednjeg

Zahtjeva za isplatu može trajati najduže do 24 mjeseci.

- Broj podnesenih Zahtjeva za potporu i odobrenih projekata/operacija po pojedinom korisniku u

programskom razdoblju nije ograničen. Isti korisnik može podnijeti najviše jedan Zahtjev za potporu unutar ovoga

tipa operacije za jedno od ulaganja popisa prihvatljivh aktivnosti tijekom jednog natječaja.

- Zahtjev za potporu za sljedeće ulaganje unutar ovoga tipa operacije može se podnijeti tek nakon

izvršene konačne isplate potpore po prethodnom Zahtjevu za potporu.

- Aktivnosti vezane uz ulaganje ne smiju započeti prije podnošenja Zahtjeva za potporu osim

pripremnih aktivnosti. Pripremne aktivnosti uključuju nastale opće troškove te stjecanje vlasništva nad

nekretninom na kojoj će se obavljati investicija, ishođenje građevinske i drugih dozvola i s njima povezane

aktivnosti.

- Korisnik je dužan fotografirati lokacije ulaganja prije početka izvedbe projekta/operacije, kako bi

se moglo razgraničiti početno i izvedeno stanje projekta/operacije.




- Korisnik prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu mora imati podmirene odnosno regulirane

financijske obveze prema državnom proračunu Republike Hrvatske.

- Ako projekt/operacija zahtijeva provedbu postupka ocjene o potrebi procjene i/ili procjene

utjecaja zahvata na okoliš u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje procjena utjecaja zahvata na

okoliš, ista se mora provesti prije ulaganja.

- Projekti/operacije koji će imati značajan negativni utjecaj na okoliš, neće biti financirani

sredstvima javne potpore osim ako su poduzete korektivne mjere propisane od strane nadležnog tijela.

- Ukoliko zakonodavstvo Europske unije propiše zahtjeve za dostizanje novih standarda, korisnik

može podnijeti Zahtjev za potporu za dostizanje tih standarda unutar najviše 12 mjeseci od dana kada su oni postali

obvezni.

- Korisnik je dužan uz Zahtjev za potporu dostaviti Izjavu da mu nisu dodijeljena bespovratna

sredstva za iste prihvatljive troškove u okviru Podmjere za koju je podnio Zahtjev za potporu od strane središnjih

tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te svake pravne osobe koja dodjeljuje

državne potpore. Korisniku će se umanjiti iznos javne potpore ukoliko su mu dodijeljena bespovratna sredstva za

iste prihvatljive troškove



Intenzitet potpore

do 80 posto od ukupnih prihvatljivih troškova za ulaganje koje se nalazi u jedinici lokalne samouprave čiji je indeks

razvijenosti 100 posto prosjeka Republike Hrvatske i više, - do 90 posto od ukupnih prihvatljivih troškova za ulaganje

koje se nalazi u jedinici lokalne samouprave čiji je indeks razvijenosti 75 posto do manje od 100 posto prosjeka

Republike Hrvatske, - do 100 posto od ukupnih prihvatljivih troškova za ulaganje koje se nalazi u jedinici lokalne

samouprave čiji je indeks razvijenosti manji od 75 posto prosjeka Republike Hrvatske.





Uz navedeno u prihvatljivim aktivnostima:

Prihvatljivi nematerijalni troškovi su:

a) kupnja ili razvoj računalnih programa,

b) kupnja prava na patente i licence, autorska prava, registracija i održavanje žigova i

c) ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem.

Opći prihvatljivi troškovi iznose do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta.

Opći troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu i tijekom provedbe ulaganja prihvatljivi su u iznosu do

10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova (bez općih troškova) od kojih su:

a) troškovi pripreme poslovnog plana prihvatljivi u iznosu do 2% od ukupno prihvatljivih iznosa

ulaganja (bez općih troškova),

b) troškovi pripreme dokumentacije prihvatljivi u iznosu do 2% od ukupno prihvatljivih iznosa

ulaganja (bez općih troškova),

c) troškovi projektno-tehničke dokumentacije, geodetskih usluga, elaborata i certifikata te troškovi

nadzora i vođenja projekta prihvatljivi u iznosu koji čini razliku između troškova navedenih u točki a) ovoga stavka

i gornje granice od 10% od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova).

Prihvatljivi su samo oni opći troškovi vezani za ulaganje, a koji su nastali od 1. siječnja 2014. godine.

Opći troškovi prihvatljivi su samo uz prijavu ulaganja.



a) porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV), u slučaju da je korisnik porezni obveznik

upisan u registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a

b) drugi porezi, prirezi, naknade,doprinosi




c) kamate

d) rabljeni strojevi i oprema

e) kupnja vozila

f) održavanje građevine i oprema za održavanje građevine

g) troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja

kamata, režijski i operativni troškovi, troškovi osiguranja, troškovi održavanja i amortizacije, troškovi zakupa kao

što je marža zakupodavca

h) novčane kazne, financijske kazne i troškovi parničnog postupka

i) troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu, osim općih troškova, ali ne prije 1. siječnja

2014. godine

j) opći troškovi vezani uz ulaganje koje je bilo predmet Zahtjeva za potporu ako ulaganje nije

odobreno

k) nepredviđeni radovi u građenju i ostali nepredviđeni troškovi i

l) troškovi plaćanja u gotovini.



prilogu VI)

tip ulaganja/prioritetno ulaganje

ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta

ulaganje doprinosi kvaliteti života/korisnici

stupanj razvijenost JLS-a u kojem se ulaganje provodi sukladno indeksu razvijenosti


19.2 7,00% sredstava LAG-a iz podmjere 19.2 PRR 2014-2020 (95.200,00 EUR)






Ovaj tip operacije je uglavnom pridonosi ostvarenju Prioriteta 6: Promicanje društvene uključenosti, smanjenje

siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima, s naglaskom na Fokus područje 6B) Poticanje lokalnog

razvoja u ruralnim područjima.

M3.3 implementaciji CLLLD načela razvoja temeljenog na suradnji i umrežavanju unutar područja LAG-a i s

drugim sličnim organizacijama unutar Republike Hrvatske i na međunarodnoj razini


Članovi LAG-a kao i zaposlenici djeluju kao motivatori zajednice te kao osobe sa potrebnim kompetencijama za

prepoznavanja snaga, prilika, slabosti i prijetnji kako bi se detektirale potrebe i viđenje razvoja a samim time kako

bi se realno stanje odrazilo kroz kvalitetno strukturiranu loklanu razvojnu strategiju. Navedeni članovi i zaposlenici

zajedno sa svim stanovnicima LAG-a imaju potrebu za kvalitetnim usavršavanjem i educiranjem o novim

modelima i mogućnostima rasta i razvoja te jačanja kvalitete života kako bi na kvalitetan način mogli osluškivati

potrebe zajednice i osmišljavati kvalitetne odgovore na potrebe zajednice. Velik broj udruga na području LAG-a

omogućava da se potiče socijalno-gospodarski razvoj područja. LAG omogućuje stvaranje kvalitetnih veza za

provedbu transnacionalnih projekata u kojima se razmjenjuju stavovi, iskustva i primjeri dobre prakse u razvoju

poljoprivrede i nepoljoprivrednih djelatnosti.

Odgovornost za

provedbu Lokalna akcijska grupa Zeleni bregi i projektni partneri u projektima suradnje

Vremensko razdoblje

provedbe (broj


2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

0 0 0 0 1 1


alokacija do 2023

68.000,00 EUR, 5% od planiranog iznosa za podmjeru 19.2 PRR 2014.-2020.

357.000,00 EUR, 25% od planiranog iznosa za PM 19.2+19.3 PRR 2014.-2020.





operacija za provedbu Naziv tipa operacije Podmjera (TO) iz PRR

Broj Mjere iz

PRR

TO 3.3.1 Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a 19.3. 19

TO 3.3.2 Jačanje kapaciteta LAG-a i lokalnih dionika za provedbu

LRS 19.4. 19


Naziv

indikatora

(pokazatelja)


Ciljana vrijednost,

2018. (EUR ili

broj)

Ciljana vrijednost, 2023. (EUR ili

broj)


doprinosi

Ukupno

isplaćena

sredstva PRR

(javni rashodi)

0 0,00 425.000,00 CMES/CMEF

Broj kreiranih

radnih mjesta

putem

sufinanciranih

projekata

0 0 0 indikatori /doprinos PRR/ZPP




Broj projekata

suradnje u

okviru

provedbe 19.3

(Uredba (EU)

1303/2013)

0 0 2

Ukupno isplaćena sredstva PRR (javni rashodi) prema indiciranim FP (EUR) 6B

425.000,00


Naziv i oznaka tipa

operacije TO 3.3.1 Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a

Ciljani korisnici Lokalna akcijska grupa Zeleni bregi odobrena za provedbu LRS u okviru M19, PRR 2014.-2020 i lokalni dionici s

LAG područja koje je odabrao LAG.

Prihvatljive aktivnosti Priprema i provedba međuteritorijanih i/ili transnacionalnih projekata suradnje


Lokalna akcijska grupa „Zeleni bregi“ odobrena za provedbu LRS u okviru M19, PRR 2014.-2020.

Uvjeti prihvatljivosti u pripremnim aktivnostima ovog tipa operacije:

cilj, tip ili tematsko područje planiranog projekta suradnje mora biti opisano ili navedeno u LRS

upravno (izvršno) tijelo LAG- a mora donijeti odluku o pokretanju pripremnih aktivnosti za provedbu planiranog

projekta suradnje




troškovi moraju nastati najduže 18 mjeseci od dana donošenja odluke o pokretanju pripremnih aktivnosti za provedbu

planiranog projekta suradnje

pripremne aktivnosti provode se na području partnera koji planiraju sudjelovati u projektu

u planirani projekt suradnje moraju biti uključena najmanje 2 partnera

u projektima suradnje koji se planiraju provoditi s partnerima izvan granica EU, prihvatljive su samo aktivnosti koje

se odnose na ruralno područje

planirani projekt suradnje mora ostvariti najmanje 40 bodova za kriterije odabira zahtjeva za potporu

isti troškovi ne smiju biti sufinancirani drugim javnim sredstvima.

Pripremu projekta suradnje mogu predložiti fizičke i pravne osobe s područja LAG-a.

Partneri odabranom LAG-u u pripremi projekta suradnje mogu biti: drugi LAG i/ili lokalno partnerstvo u ruralnom

ili urbanom području koje provodi neki oblik lokalne razvojne strategije

Uvjeti prihvatljivosti u provedbenim aktivnostima ovog tipa operacije:

cilj, tip ili tematsko područje projekta suradnje mora biti opisano ili navedeno u LRS

partneri na projektu moraju sklopiti Sporazum o suradnji koji sadrži jasnu razdiobu planiranih aktivnosti po svakom

partneru i financijski plan za svakog partnera te jasne zajedničke ciljeve i rezultate projekta suradnje koji moraju biti

u skladu s LRS

financijski plan mora sadržavati razdiobu troškova po svakom partneru te po tipu/vrsti troška

projekt suradnje mora se provoditi na području partnera koji sudjeluju u provedbi projekta suradnje

u projekt suradnje moraju biti uključena najmanje 2 partnera

u transnacionalnim projektima suradnje koji se provode izvan granica EU, prihvatljive su samo aktivnosti koje se

odnose na ruralno područje




troškovi moraju nastati najviše 36 mjeseci od dana potpisa Sporazuma o suradnji

projekt suradnje mora ostvariti najmanje 40 bodova za kriterije odabira zahtjeva za potporu

U slučaju kada projekt suradnje uključuje investiciju, u Sporazumu o suradnji partneri moraju jasno naznačiti tko

preuzima vlasništvo nad investicijom.

Troškovi ne smiju biti sufinancirani drugim javnim sredstvima.

Ugovoreni LAG može sufinancirati najviše do 60 % ukupnih troškova projekta suradnje.

Drugi opći uvjeti koji nisu gore navedeni:

aktivnosti mogu započeti nakon potpisivanja Ugovora i nakon raspisivanja otvorenog natječaja za ovaj tip operacije

Intenzitet potpore po pojedinom projektu suradnje određuje LAG, a može iznositi najviše do 100 % ovisno o

ograničenjima navedenima u Programu.

LAG mora obavijestiti Upravljačko tijelo o svakom projektu transnacionalne suradnje za godinu n najkasnije do 31.

ožujka godine n+1. Obavijest se dostavlja na obrascu propisanom od strane nadležnog tijela.

Visina potpore Planiran iznos potpore: 68.000,00 EUR (5% od planiranog iznosa za PM 19.2)

Intenzitet potpore Intenzitet potpore iznosi 100% prihvatljivih troškova, do maksimuma od 5% od planiranog iznosa za podmjeru 19.2

PRR 2014.-2020.


Prihvatljivi troškovi pripreme moraju biti direktno povezani s pripremom međuteritorijalnih (unutar Hrvatske) i

transnacionalnih (između nekoliko država članica ili sa trećim državama) projekata suradnje te podlijegati

identifikaciji minimalnih ciljeva i karakteru/tipu planiranih projekata suradnje u LRS, kao npr: troškovi putovanja i

smještaja tijekom traženja partnera za suradnju; troškovi prijevoda, simultanog prijevoda, organizacije sastanaka,

itd.; specifična znanja vezana uz djelokrug planiranog projekta suradnje i sl.




Prihvatljivi troškovi unutar provedbe odnose se na troškove koji su izravno povezani s provedbom međuteritorijanih

i/ili transnacionalnih projekata suradnje i na onaj dio troškova iz ukupnih troškova projekta suradnje, koje sufinancira

odabrani LAG i koji su navedeni u financijskom planu.


U aktivnostima pripreme projekata u okviru ovog tipa operacije:

a) porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik porezni obveznik


b) drugi porezi, naknade, pristojbe i doprinosi osim prihvatljivih naknada i pristojbi kod putovanja i

smještaja, javnog bilježnika, biljega i poštarina

c) kamate i tečajne razlike

d) rabljeni strojevi i oprema

e) nabava vozila

f) troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja

kamata i amortizacija

g) troškovi jamstva i slične naknade

h) novčane kazne, financijske kazne te troškovi parničnog i upravnog postupka

i) troškovi nastali prije dana donošenja odluke o pokretanju pripremnih aktivnosti za provedbu

planiranog projekta suradnje

j) troškovi nastali nakon 18 mjeseci od dana donošenja odluke o pokretanju pripremnih aktivnosti

za provedbu planiranog projekta suradnje

k) troškovi pripreme i podnošenja zahtjeva za isplatu

l) stipendije i nagrade

m) troškovi pretplate na časopise i magazine




n) troškovi edukacije i osposobljavanja

o) troškovi izrade studija, analiza, mišljenja, strategija i slično.

U aktivnostima provedbe projekata u okviru ovog tipa operacije:

a) porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik porezni obveznik

upisan u registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a,

b) drugi porezi, naknade, pristojbe i doprinosi osim prihvatljivih naknada i pristojbi kod putovanja i

smještaja, javnog bilježnika, biljega, poštarina, doprinosa iz i na plaće zaposlenika, naknade prijevoza na i s posla,

c) amate i tečajne razlike,

d) rabljeni strojevi i oprema,

e) nabava vozila,

f) troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja

kamata i amortizacija,

g) troškovi jamstva i slične naknade,

h) novčane kazne, financijske kazne te troškovi parničnog i upravnog postupka,

i) troškovi nastali prije dana podnošenja zahtjeva za potporu,

j) troškovi nastali nakon 36 mjeseci od dana potpisivanja Sporazuma o suradnji

k) troškovi pripreme i podnošenja zahtjeva za isplatu

l) stipendije i nagrade

m) troškovi pretplate na časopise i magazine

n) troškovi edukacije i osposobljavanja koji nisu izravno vezani uz provedbu projekta suradnje




o) troškovi izrade studija, analiza, mišljenja, strategija i sličnih dokumenata koji nisu izravno vezani

uz provedbu projekta suradnje.



prilogu VI)

Kriteriji će LAG uzeti u obzir prilikom odlučivanja o intenzitetu potpore su:

1. zajednički interes lokalne zajednice

2. zajedničke korisnike (gdje je primjenjivo)

3. javni pristup rezultatima projekta provedenom projektu

4. doprinos ciljevima LRS

5. raspoloživa alokacija

Isti će biti detaljno utvrđeni po odobrenju LRS i LAG-a od strane tijela nadležnog za provedbu PRR

Kriteriji odabira za Pripremu i provedbu aktivnosti sudjelovanja lokalne akcijske grupe, u dijelu Priprema

aktivnosti suradnje lokalne akcijske grupe, su slijedeći:

- Planirani broj uključenih partnera u projekt suradnje

- Planirani tip projekta suradnje (međuteritorijalni/transnacionalni)

- Planirana uloga LAG-a u projektu suradnje


19.3 68.000,00 EUR, 5% od planiranog iznosa za podmjeru 19.2 PRR 2014.-2020.





razvoja u ruralnim područjima.

Naziv i oznaka tipa

operacije TO 3.3.2 Jačanje kapaciteta LAG-a i lokalnih dionika za provedbu LRS




Ciljani korisnik Lokalna akcijska grupa odobrena za provedbu LRS u okviru M19, PRR 2014.-2020

Prihvatljive aktivnosti 1. Tekući troškovi

2. Animacija


- Lokalna akcijska grupa odobrena za provedbu LRS u okviru M19, PRR 2014.-2020.

- Aktivnosti moraju biti završene i odnositi se na razdoblje koje obuhvaća zahtjev za isplatu.

- U zahtjevu za isplatu jasno se moraju razdvojiti tekući troškovi i animacija.

- Svi računi moraju biti plaćeni prije podnošenja zahtjeva za isplatu.

Opći uvjeti:

- Aktivnosti tekućih troškova i animacije mogu započeti nakon odabira LAG-a za provedbu LRS u

okviru M19, PRR 2014.-2020.

- Odabrani LAG može za aktivnosti tekućih troškova i animacije namijeniti do 25% iznosa javne

potpore za provedbu LRS u okviru svih tipova operacija provedbe bez ovog tipa operacije

- Iznimno, u slučaju da se LAG bavi gospodarskom djelatnošću, visina javne potpore za aktivnosti

tekućih troškova i animacije po LAG-u za vrijeme provedbe Programa iznosi najviše 200.000 eura (pravilo de

minimis).

- Ukoliko se LAG u trenutku odabira nije bavio gospodarskom djelatnošću, već se s

gospodarskom djelatnošću počeo baviti nakon odabira, LAG je dužan u roku od sedam dana od početka bavljenja

gospodarskom djelatnošću pisanim putem obavijesti Agenciju za plaćanja. Ove odredbe se primjenjuju i u

slučajevima kada je LAG osnovao poduzeće u kojemu ima udjela, odnosno dionice u temeljnom kapitalu.

- Odabrani LAG može nakon donošenja Ugovora putem zahtjeva za isplatu predujma tražiti

isplatu predujma.




- Zahtjev za isplatu predujma može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana potpisivanja

Ugovora.

- Iznos predujma ne može iznositi više od 50% dodijeljene javne potpore u ovom tipu operacije.

- Uvjet za isplatu predujma jest dostava bankarske garancije plative „na prvi poziv“ i „bez

prigovora“ u stopostotnoj vrijednosti zatraženog iznosa predujma ili drugog jednakovrijednog jamstva.

- Predujam se može koristiti isključivo za ovaj tip operacije.

- Iznos predujma mora se opravdati najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana isplate predujma.

- Ukoliko se utvrdi da je odabranom LAG-u na dan 31. prosinca 2018. godine za aktivnosti

tekućih troškova i animacija isplaćeno više od 25% ostalih tipova operacija za provedbu LRS Agencija za plaćanja

će umanjiti iznos odobrene potpore prilikom isplate sljedećeg Zahtjeva za isplatu i tako redom dok se ne ispuni

uvjet sukladnosti sa drugom odredbom ovih općih uvjeta.

- Najniži iznos zatražene javne potpore po jednom zahtjevu za isplatu mora biti 3.000 eura u

kunskoj protuvrijednosti.

- Odabrani LAG ne smije naplaćivati usluge izrade poslovnog plana, investicijskih studija i/ili

pripreme/izrade dokumentacije za prijavu na natječaje za tipove operacija opisanih u LRS.

Visina potpore Planiran iznos potpore: 357.000,00 EUR (25% od planiranog iznosa za PM 19.2+19.3)


Prihvatljivi troškovi Tekući troškovi ureda LAG-a i troškovi animacije u svrhu provedbe LRS

Neprihvatljivi troškovi - naknada članovima, volonterima i zaposlenicima LAG-a koji sudjeluju u radu odbora/

komisije/povjerenstva za odabir projekta ne spada u prihvatljive troškove.




- porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) u slučaju da je korisnik porezni obveznik


- drugi porezi, naknade, pristojbe i doprinosi osim prihvatljivih naknada i pristojbi kod putovanja i

smještaja, javnog bilježnika, biljega, poštarina, doprinosa iz i na plaće zaposlenika, naknade prijevoza na i s posla,

naknada za pribavljanje podatka iz institucija i ustanova potrebnih za rad LAG-a

- kamate i tečajne razlike,

- rabljeni strojevi i oprema,

- nabava vozila,

- troškovi vezani uz ugovor o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refinanciranja

kamata i amortizacija,

- troškovi jamstva i slične naknade,

- novčane kazne, financijske kazne te troškovi parničnog i upravnog postupka,

- troškovi nastali prije dana podnošenja zahtjeva za potporu,

- stipendije i nagrade


19.2 357.000,00 EUR (25% od planiranog iznosa za PM 19.2+19.3)





razvoja u ruralnim područjima (definirano Programom ruralno razvoja 2014.-2020.).




No ova Mjera svojim aktivnostima doprinosi i Fokus području 6A)Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja

malih poduzeća kao i otvaranje radnih mjesta te Prioriretu 1: Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi,

šumarstvu i ruralnim područjima; Fokus područjima 1A) Poticanje inovacija, suradnje i razvoja baze znanja u

ruralnim područjima; 1B) Jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i

inovacija, uključujući u svrhu poboljšanog upravljanja okolišem i okolišne učinkovitosti i 1C) Poticanje

cjeloživotnog učenja i stručne izobrazbe u sektorima poljoprivrede i šumarstva




Dodatak 6. Kriteriji odabira projektnih prijedloga (zahtjeva za potporu) LAG-a „Zeleni

bregi“

KRITERIJI ODABIRA 1.1.1

KRITERIJ Bodovi

1 Veličina gospodarstva SO max.

20

do 14.999 15

od 15.000 do 49.999 20

od 50.000 do 99.999 18

od 100.000 do 499.999 10

preko 500.000 5

2 Stručna sprema i radno iskustvo nositelja ili člana/odgovorne osobe ili

zaposlenika max. 5

VSS, VŠS agronomskog ili veterinarskog smjera ili min. 8 g. radnog iskustva u

poljoprivredi 5

SSS agronomskog ili veterinarskog smjera ili min. 4 g. radnog iskustva u

poljoprivredi 3

3 Ulaganje u prioritetne sektore (voće i povrće, stočarstvo (uključujući

peradarstvo)) 20

4 Tip ulaganja max.

15

ulaganje u izgradnju, rekonstrukciju i/ili modernizaciju (sa ili bez opremanja) 10

ulaganje u opremanje 15

nabava poljoprivredne mehanizacije 5

5 Ulaganjem se uvodi inovativni tehnološki proces 5

6 Ulaganje doprinosi obnovi, očuvanju i poboljšanju ekosustava (P4 ) max.

10




ulaganje doprinosi boljem upravljanju vodama, uključujući upravljanje

gnojivima i pesticidima (fokus područje 4B) 5

ulaganje doprinosi sprečavanju erozije tla i bolje upravljanje tlom (fokus

područje 4 C) 5

7

Ulaganje doprinosi promicanju učinkovitosti resursa te poticanje pomaka

prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske

promjene (P5)

max.

15

ulaganje doprinosi povećanju učinkovitosti u korištenju vode u poljoprivredi

5

(fokus područje 5A)

ulaganje doprinosi povećanju učinkovitosti u korištenju energije u

poljoprivredi i preradi hrane (fokus područje 5B) 5

ulaganje doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova i amonijaka iz

poljoprivrede (fokus područje 5D) 5

8 Ulaganje u područjima sa prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim

ograničenjima 5

9 ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta uključujući povećanje

stalne zaposlenosti 10

MAKSIMALNI BROJ BODOVA 105

PRAG PROLAZNOSTI 25





Kriterij Bodovi


20

do 14.999 5

od 15.000 do 49.999 10

od 50.000 do 99.999 15

od 100.000 do 499.999 18

preko 500.000 20

2 Korišteno poljoprivredno zemljište (broj uvjetnih grla po hektaru) max.

15

od 0,62 do 1,2 10

od 1,3 do 2,4 15

3 Ulaganje u zaštićenim područjima prirode, područjima ekološke mreže i

zonama ranjivim nitratima 20

4 Udruživanje proizvođača (proizvođačka grupa/organizacija, zadruga ili

zajednički projekt) 20


6

Ulaganje doprinosi promicanju učinkovitosti resursa te poticanje

pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na

klimatske promjene (P5)

max.

15





5







PRAG PROLAZNOSTI 25

KRITERIJI ODABIRA 1.1.3.

Kriterij Bodovi


20

do 14.999 5

od 15.000 do 49.999 10

od 50.000 do 99.999 15

od 100.000 do 499.999 18

preko 500.000 20

2 Sirovina obnovljivih izvora energije - biomasa 10

3 Ulaganje na objektima bez mogućnosti pristupa električnoj mreži 20

4 Učinkovitost u korištenju OIE- kogeneracijska postrojenja 20


ograničenjima 5





PRAG PROLAZNOSTI 25


KRITERIJ Bodovi

1 Veličina poduzeća max.

15

mikro i mala 15

srednja 10

velika 5

2 Proizvođačka grupa/organizacija/zadruga/zajednički projekt 15

3 Ulaganje u prioritetne sektore (prerada mesa i mlijeka, prerada voća i povrća,

pčelarstvo) 20

4 Tip ulaganja max.

15

ulaganje u izgradnju i opremanje 10

ulaganje u rekonstrukciju, modernizaciju ili opremanje postojećih objekata 15


6 Ulaganje u proizvodne procese iz sheme kvalitete 15

7

Ulaganje doprinosi promicanju učinkovitosti resursa te poticanje

pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na

klimatske promjene (P5)

max.

15


5









8 Indeks razvijenosti JLS (po mjestu ulaganja) max.

10

manji od 50% prosjeka Republike Hrvatske 10

između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske, 8


između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske 2


PRAG PROLAZNOSTI 30


Kriterij Bodovi

1 Veličina poduzeća max. 15

mikro, mala i srednja 10

velika 15

2 Vrsta obnovljivih izvora energije iz nusproizvoda proizvodnog procesa 10

3 Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije max. 10

preko 80% 10

od 51% do 80% 8

4 Učinkovitost u korištenju OIE- kogeneracijska postrojenja 20

5 Indeks razvijenosti JLS (po mjestu ulaganja) max. 10






PRAG PROLAZNOSTI 20





Kriterij Bodovi

1 Ekonomska veličina korisnika Max. 10

2.000 € – 3.999 € 7

4.000 € – 7.999 € 10

2 Status zaposlenja nositelja poljoprivrednog gospodarstva ili

člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Max. 15

Nositelj poljoprivrednog gospodarstva ili član obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva je prije podnošenja Zahtjeva za

potporu bio neprekidno nezaposlen 3 godine i više

15

Nositelj poljoprivrednog gospodarstva ili član obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva je prije podnošenja Zahtjeva za

potporu bio neprekidno nezaposlen manje od 3 godine

10

3 Aktivnosti iz poslovnog plana imaju pozitivan utjecaj na okoliš 5

4 Stupanj razvijenost JLS-a u kojem se provode aktivnosti iz

poslovnog plana sukladno indeksu razvijenosti Max. 10

I. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50%

prosjeka RH 10

II. i III. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 50%

do manje od 100 % prosjeka RH 8

IV. i V. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti 100% i

više od prosjeka RH 6

5 Udaljenost /izoliranost područja (aktivnosti se provode na

području koje se nalazi na otoku ili brdsko-planinskom području) 15

NAJVEĆI MOGUĆI BROJ BODOVA 40

PRAG PROLAZNOSTI 15





Kriterij Bodovi

1 Ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva Max. 10

8.000 € – 24.999 € 5

25.000 € – 49.999 € 10

2 Vlasnički status poljoprivrednog gospodarstva Max. 10

Korisnik ima pravo korištenja poljoprivrednog potencijala kao

vlasnik/posjednik poljoprivrednog potencijala1 10

Korisnik ima pravo korištenja poljoprivrednog potencijala drugom ugovornom

obvezom na period više od 15 godina 5

3 Stručna sprema i radno iskustvo korisnika Max. 15

Korisnik ima završen diplomski (Ms) ili preddiplomski (Bs) studij

agronomskog ili veterinarskog smjera 15

Korisnik ima završenu srednju školu iz područja poljoprivrede ili veterine 10

Korisnik ima 2 godine radnog iskustva na poljoprivrednom gospodarstvu i

potvrdu o stručnom obrazovanju i osposobljavanju iz područja poljoprivrede

ili veterine koji je priznat od strane nadležnog tijela

7

4 Stupanj razvijenost JLS-a u kojem se provode aktivnosti iz poslovnog

plana sukladno indeksu razvijenosti Max. 10

I. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka

RH 10

II. i III. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 50% do manje

od 100% prosjeka RH 8

IV. i V. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti 100% i više od

prosjeka RH 6

5 Status zaposlenja korisnika Max. 10

Korisnik je prije podnošenja Zahtjeva za potporu bio neprekidno nezaposlen 3

godine i više 10

Korisnik je prije podnošenja Zahtjeva za potporu bio neprekidno nezaposlen

manje od 3 godine 5

6 Aktivnosti iz poslovnog plana se provode u područjima sa prirodnim

ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima 10




7 Aktivnosti iz poslovnog plana se odnose na prioritetne sektore voće,

povrće, stočarstvo 15

8 Aktivnosti iz poslovnog plana se odnose na ekološku poljoprivredu,

sustave kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode 10


PRAG PROLAZNOSTI 30

KRITERIJI ODABIRA TIP OPERACIJE 2.1.1.

Kriterij Bodovi

1 Stručna sprema i radno iskustvo nositelja poljoprivrednog gospodarstva ili

člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Max. 10

Nositelj poljoprivrednog gospodarstva ili član obiteljskog poljoprivrednog

gospodarstva ima završen sveučilišni (preddiplomski ili diplomski ili

poslijediplomski studij) ili stručni studij (stručni studij ili specijalistički

diplomski stručni studij) vezano za nepoljoprivrednu djelatnost za koju se

prijavljuje

10


gospodarstva ima završenu srednju školu vezano za nepoljoprivrednu djelatnost

za koju se prijavljuje

7


gospodarstva ima 2 godine radnog iskustva ILI ovjeren završetak stručnog tečaja

vezano za nepoljoprivrednu djelatnost za koju se prijavljuje

5

2 Stupanj razvijenost JLS-a u kojem se provode aktivnosti iz poslovnog plana

sukladno indeksu razvijenosti Max. 10

I. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka RH 10

II. i III. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 50% do manje od

100 % prosjeka RH 8


prosjeka RH 6

3 Status zaposlenja nositelja poljoprivrednog gospodarstva ili člana

obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Max. 10


gospodarstva je prije podnošenja Zahtjeva za potporu bio neprekidno nezaposlen

3 godine i više

10





gospodarstva je prije podnošenja Zahtjeva za potporu bio neprekidno nezaposlen

manje od 3 godine

5

4 Aktivnosti iz poslovnog plana doprinose očuvanju/stvaranju novih radnih

mjesta Max. 15

Aktivnostima iz poslovnog plana očuvati će se postojeća radna mjesta ili ista

povećati do uključujući 0.5 radnih mjesta, iskazano u ekvivalentu pune

zaposlenosti (FTE)

5

Aktivnosti iz poslovnog plana doprinijeti će povećanju radnih mjesta više od 0.5

do uključujući 2 radna mjesta, iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE) 10

Aktivnosti iz poslovnog plana doprinijeti će povećanju radnih mjesta i to više od

2, iskazano u ekvivalentu pune zaposlenosti (FTE) 15



PRAG PROLAZNOSTI 20


Kriterij Bodovi

1 Stručna sprema i radno iskustvo nositelja poljoprivrednog gospodarstva

ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Max. 10


gospodarstva ima završen sveučilišni (preddiplomski ili diplomski ili

poslijediplomski studij) ili stručni studij (stručni studij ili specijalistički

diplomski stručni studij) vezano za nepoljoprivrednu djelatnost za koju se

prijavljuje

10


gospodarstva ima završenu srednju školu vezano za nepoljoprivrednu djelatnost

za koju se prijavljuje

7


gospodarstva ima 2 godine radnog iskustva ILI ovjeren završetak stručnog

tečaja vezano za nepoljoprivrednu djelatnost za koju se prijavljuje

5

2 Razvoj nepoljoprivredne djelatnosti kao dodane vrijednosti postojećem

poljoprivrednom gospodarstvu 10




3 Status zaposlenja nositelja poljoprivrednog gospodarstva ili člana

obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Max. 10


gospodarstva je prije podnošenja Zahtjeva za potporu bio neprekidno

nezaposlen 3 godine i više

10


gospodarstva je prije podnošenja Zahtjeva za potporu bio neprekidno

nezaposlen manje od 3 godine

5

4 stvaranje novih radnih mjesta Max. 15

Stvaranje i zadržavanje jednog ili više stalnih radnih mjesta iz područja turizma

na ruralnom području ili prerade 15

Stvaranje i zadržavanje jednog ili više stalnih radnih mjesta u području

tradicijskih– umjetničkih obrta, pružanju usluga u ruralnim područjima 10

Stvaranje sezonskih/povremenih radnih mjesta u svim područjima 5



PRAG PROLAZNOSTI 20


Kriterij Bodovi

1

Broj proizvođača s oznakom kvalitete (zaštičena oznaka izvornosti,

zaštičena oznaka zemljopisnog podrijetla; oznaka zajamčeno tradicionalnog

specijaliteta)

Max. 10

5 i više proizvođača s oznakom kvalitete 10

2-4 proizvođača s oznakom kvalitete 7


2 Stupanj razvijenost JLS-a u kojem se provode aktivnosti iz poslovnog plana

sukladno indeksu razvijenosti Max. 10




I. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka RH 10

II. i III. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 50% do manje od

100 % prosjeka RH 8


prosjeka RH 6


ograničenjima 10

4 Ulaganje u prioritetne sektore (voće i povrće, stočarstvo uključujući

peradarstvo, prerada mesa i mlijeka, prerada voća i povrća) 10






PRAG PROLAZNOSTI 15


Kriterij Bodovi

1 Vrsta sustava kvalitete Najviše 10

ZOI - Zaštićena oznaka izvornosti 10

ZOZP - Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla 9

ZTS - Zajamčena oznaka tradicionalnog specijaliteta 8

EU neobvezni izraz kvalitete 6

Nacionalni neobvezni izraz kvalitete 5

2

Ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva iskazane u

ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog

gospodarstva

Najviše 10

manje od 8.000 € 10

od 8.000 € do 15.000 € 8

više od 15.000 € 6


PRAG PROLAZNOSTI 10


KRITERIJ Bodovi

1 Broj udruženih proizvođača max. 15

8 i više 15




od 5 do 8 proizvođača 10

od 3 do 5 proizvođača 5

2 Ulaganje u prioritetne sektore (voće i povrće, stočarstvo uključujući

peradarstvo, prerada mesa i mlijeka, prerada voća i povrća) 15

3 Ulaganje u područjima sa prirodnim ograničenjima i ostalim

posebnim ograničenjima 10

4 Indeks razvijenosti JLS (po mjestu ulaganja) max. 10





5

Broj proizvođača s oznakom kvalitete (zaštićena oznaka izvornosti,

zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla; zajamčena oznaka

tradicionalnog specijaliteta)

max. 10

5 i više proizvođača s oznakom kvalitete 10



6 vrijednost godišnje utržive proizvodnje max. 10

204.000 eur i više 7

100.000 eur do 200.000 eur 10

50.000 eur do 100.000 eur 5


PRAG PROLAZNOSTI 25


Kriterij Bodovi

1 Broj proizvođača koji su uključeni u skupinu Najviše 10

više od 10 proizvođača uključenih u sustav kvalitete 10

od 5 do 10 proizvođača uključenih u sustav kvalitete 9

manje od 5 proizvođača uključenih u sustav kvalitete 8




2 Broj proizvođača koji su uključeni u skupinu Najviše 10

više od 100 proizvođača uključenih u udrugu proizvođača ekoloških

proizvoda 10

više od 50 proizvođača uključenih u udrugu proizvođača ekoloških

proizvoda* 8

3 Izlazni proizvod Najviše 10

izlazni proizvod je rezultat prerade proizvoda obuhvaćenih Dodatkom I

Ugovora o funkcioniranju EU 10

izlazni proizvod je primarni proizvod sustava kvalitete iz Dodatka I

Ugovora o EU 5

4 Vrsta sustava kvalitete Najviše 10

Ekološki proizvod 10

ZOI - Zaštićena oznaka izvornosti 10

ZOZP - Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla 9

ZTS - Zajamčena oznaka tradicionalnog specijaliteta 8

EU neobvezni izraz kvalitete 6

Nacionalni neobvezni izraz kvalitete 5

5 Ocjena plana informiranja i promoviranja Najviše 20

broj bodova ostvaren iz plana informiranja i promoviranja

20


PRAG PROLAZNOSTI 15


Kriterij Bodovi

1 Stupanj razvijenost JLS-a u kojem se ulaganje provodi sukladno

indeksu razvijenosti max. 20

I. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50 %

prosjeka RH 20




II. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 50 % do manje od

75 % prosjeka RH 15

III. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 75 % do manje

od 100 % prosjeka RH 10

IV. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 100 % do manje

od 125 % prosjeka RH 5

2 Prioritetno ulaganje max. 15

ulaganje u rekonstrukciju nerazvrstane ceste 15

ulaganje u gradnju nerazvrstane ceste 5

3 Povezanost naselja max. 15

ceste do javnih, poslovnih, gospodarskih i drugih infrastrukturnih objekata 15

ceste koje izravno povezuju naselja 10

ceste koje se izravno spajaju na cestu višeg ranga 5


PRAG PROLAZNOSTI 10


Kriterij Bodovi

1 Stupanj razvijenost JLS-a u kojem se ulaganje provodi sukladno indeksu

razvijenosti max. 20

I. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50 % prosjeka RH 20




II. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 50 % do manje od 75 %

prosjeka RH 15

III. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 75 % do manje od 100 %

prosjeka RH 10

IV. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 100 % do manje od 125

% prosjeka RH 5

2 Ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta 10

3 Doprinos kvaliteti života (potencijalni korisnici) max. 15

Ulaganje u javno dostupnu infrastrukturu otvorenu za sve pojedince i sve interesne

skupine (javne zelene površine – parkovi i sl.; pješačke staze; pješačke zone; otvoreni

odvodni kanali koji nisu sastavni dio ceste; groblja; javne prometne površine –

trgovi, pothodnici, nadvožnjaci, javne stube i prolazi; tržnice; dječja igrališta,

sportske i građevine kojim ne upravlja udruga, rekreacijske zone na rijekama i

jezerima, biciklističke staze i trake, tematski putovi i parkovi, turistički informativni

centri)

15

4 Tip ulaganja/prioritetno ulaganje max. 20

Ulaganje u rekonstrukciju (sa ili bez opremanja) 20

Ulaganje u građenje i opremanje 10

Ulaganje u građenje 5


PRAG PROLAZNOSTI 15

KRITERIJI ODABIRA ZA TIP OPERACIJE 3.3.1 - PROVEDBENE AKTIVNOSTI

Kriterij Bodovi

1 Broj uključenih partnera u projekt suradnje najviše 30

2 10

3 – 4 20

5 i više 30

2 Tip projekta suradnje* najviše 20

međuteritorijani (unutar granica RH) 10

transnacionalni unutar EU (između država članica) 20




transnacionalni (s trećim državama) 15

3 Uloga LAG-a u projektu suradnje najviše 20

nositelj projekta 20

partner na projektu 10


PRAG PROLAZNOSTI 40

* u slučaju da su partneri/nositelji u projektu suradnje iz zemalja članica i iz

trećih država, bodovi se dodjeljuju samo za jedan kriterij i to po onom

povoljnijem za korisnika

Dodatni kriteriji za odabir projektnih prijedloga (LEADER/CLLD)

Kriteriji Maks.

broj

bodova

Ostvaren

broj

bodova

Objašnjenje

/ako je

potrebno Opći kriteriji Opis kriterija

Inovativnost a) Projektni prijedlog zasniva se na

revitalizaciji i promociji tradicijske baštine,

vještina i metoda

revitalizacija/promocija tradicijske

baštine, vještina i metoda – 5 bodova

ako NE – 0

b)Projektni prijedlog doprinosi povećanju

vrijednosti lokalnih proizvoda i/ili usluga,

uvodi nove proizvode i usluge

Ako DA – 5 bodova

Ako NE – 0 bodova

10

Financiranje

(ako se ne nalazi u

matičnim

kriterijima za

pojedini TO)

Projektni prijedlog ima zatvorenu financijsku

konstrukciju (osigurano financiranje)

ako DA – 10 bodova

ako NE – 0

(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)

Napomena: Primjena -u slučaju potpore

projektnim prijedlozima za natječaje kojima

je preduvjet 100% financiranja prije

odobrenja povrata sredstava)

Projektni prijedlog ima osigurano minimalno

50% vlastitih sredstava (za projekte koji

moraju imati osigurano min. 50% vlastitih

izvora financiranja)

ako ima 75% - 10 bodova

ako ima 50-75% - 5 bodova

ako ima manje od 50% - 0 bodova

10




Ujednačen razvoj

cijelog područja

Projektni prijedlog pridonosi ujednačenom

razvoju cijelog područja LAG-a

projektna ideja pridonosi

ujednačenom razvoju svih JLS – 6

bodova


ujednačenom razvoju 50% JLS – 4

boda


ujednačenom razvoju 1 JLS – 2 boda

Ciljevi i očekivani rezultati projekta korisni

su za sve stanovnike područja LAG-a (s

naglaskom na osjetljive skupine društva)

ako DA – 4 boda

djelomično – 2 boda

ako NE – 0 bodova

10

Uključenost

lokalne zajednice

U realizaciju projektne ideje uključeni su

predstavnici više sektora (javni, privatni,

civilni)

uključeni predstavnici sva 3 sektora

– 10 bodova

uključeni predstavnici 2 sektora – 5

bodova

uključeni predstavnici 1 sektora – 2

boda

Projektni prijedlog kreiran je primjenom

načela „odozdo prema gore“

ako DA – 5 boda

ako NE – 0 bodova

10

Održivost Projekt je održiv i nakon obveze od 5 godina

nakon zadnje isplate:

ako DA – 10 bodova

ako NE – 0 bodova

10

Primjena u

drugim

područjima/

multiplikacija

učinaka

Projektni prijedlog primjenjiv je i u drugim

područjima, i omogućuje umrežavanje

aktivnosti

Ako DA – 10 bodova

Ako NE – 0 bodova

10

Upravljanje

projektima

(primjena

obrnutog načela u

svrhu poticanja

korisnika koji

nemaju

dosadašnjeg

iskustva u

Ocjena sposobnosti i reference

podnositelja/nositelja projektnog prijedloga

nema provedenih projekata

vrijednosti veće od 5.000 Eur – 10

bodova

manje od 3 uspješno provedena

projekta vrijednosti veće od 5.000

Eur – 5 boda

10




izradi/provedbi

projekata) 3 i više uspješno provedenih

projekata vrijednosti iznad 5.000 Eur

– 0 bodova

Jednake

mogućnosti

Ciljane skupine projektnog prijedloga su iz

osjetljivih skupina društva (žene, mladi,

osobe 3. životne dobi, osobe s posebnim

potrebama) – povećanje socijalne inkluzije

Projektni prijedlog uključuje 2 i više

osjetljivih skupina – 10 bodova

Projektni prijedlog uključuje 1

osjetljivu skupinau – 5 bodova

Projektni prijedlog NE uključuje

osjetljive skupine – 0 bodova

10

Specifični kriteriji

Projektna ideja značajno doprinosi jačanju

identiteta/prepoznatljivosti područja LAG-a

ako DA - 5

ako NE - 0

5

Projektna ideja značajno doprinosi očuvanju prirodnih,

kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti LAG-a

ako DA - 5

ako NE - 0

10

Projektna ideja značajno doprinosi općem povećanju kvalitete

života na području LAG-a

ako DA - 5

ako NE - 0

5

Ukupan broj bodova: 100




Dodatak 7. Struktura partnerstva i stručne službe (ureda) LAG-a „Zeleni bregi“

Sastav skupštine LAG-a s opisom djelatnosti (aktivnosti za koje je zadužena, sukladno Statutu)

Ime i prezime Naziv organizacije/institucije koju

predstavlja – člana LAG-a Ž M Javni Civilni Gospodarski

1. Krešimir Gulić Općina Bistra x x

2. Klementina Batina KUD Bistra x x

3. Darko Slukan Udruga Bistranjski potepuhi x x

4. Tea Kranjec Krutak d.o.o. x x

5. Josipa Meštrović

Špoljar KUD Bistra x x

6. Domagoj Eršek Udruga vinogradara sv.Nikola x x

7. Darko Ban Općina Bedekovčina x x

8. Vera Hrvoj Srednja škola Bedekovčina x x

9. Karolina Tadić OPG Žarko Tadić x x




10. Tea Ban BAN obrt za poslovno savjetovanje i

upravljanje x x

11. Danijel Sinković OPG Sinković x x

12. Irena Petrinjak Folklorni ansambl „Žuna“ x x

13. Željko Odak DVD Bedekovčina x x

14. Juraj Srebačić Grad Donja Stubica x x

15. Barica Hren Niskogradnja Hren x x

16. Marina Breber Turistička zajednica područja Donja

Stubica i Gornja Stubica x x

17. Martina Znika Udruženje seljaka Donja Stubica x x

18. Siniša Klanjčić Stolnoteniski klub Stubaki x x

19. Damir Belošević Općina Đurmanec x x

20. Ivančica Hrček KUD Đurmanec x x

21. Zvonimir Varjačić OPG Varjačić x x

22. Marijan Cesarec Udruga vinara Đurmanec x x

23. Marija Rodić Sportsko društvo Jezerišće x x




24. Maja Belošević Udruga za šport i rekreaciju Gornja

Podbrezovica x x

25. Jasmin Krizmanić Općina Gornja Stubica x x

26. Tomislav

Haramustek NK Gornja Stubica x x

27. Vladimir Škvorc Općina Gornja Stubica x x

28. Sanja Knezić Osnovna škola Gornja Stubica x x

29. Zdravko Klanjčić Rody x x

30. Snježana Bužinec Općina Jakovlje x x

31. Stjepan Jagušt OPG Jagušt x x

32. Marija Poturica Udruga žena i djevojaka Općine Jakovlje

„Dora“ x x

33. Ivan Coha KUD Jakovlje x x

34. Ljiljana Klepac Osnovna škola Jakovlje x x

35. Goran Vrabec OPG Vrabec Goran – Volim ljuto x x

36. Ivan Maligec Općina Jesenje x x




37. Gordana Maligec AKUD Žensko kazalište Gornje Jesenje x x

38. Katarina Maligec KUD Gornje Jesenje x x

39. Matija Galović Udruga za razvoj turizma „Jasen“ x x

40. Nenad Kranjčec Alum promet d.o.o. Gornje Jesenje x x

41. Zoran Gregurović Grad Krapina x x

42. Tomislav Pernjek TIM PAPIR x x

43. Maja Leljak Fizička osoba x x

44. Tomislav Lež Skupina krapinskih alternativaca - SKA x x

45. Adrijana Kantolić Društvo sportskih igara učenika x x

46. Željko Bobovečki BOBO trgovina, ugostiteljstvo i usluge,

Bobovje x x

47. Zdravko Vlahek Udruga pčelara „Pletara“ x x

48. Verica Bolfek OPG Berislav Bolfek x x

49. Slavko Cvrlja Općina Bedenica x x

50. Mirela Behin KUD Lobor x x




51. Božidar Markuš Općina Lobor x x

52. Stjepan Sokolić Općina Mače x x

53. Stjepan Špoljar OPG Špoljar Stjepan x x

54. Jelena Galic OPG Galic x x

55. Magdalena

Pavlaković

DND Mače x x

56. Davor Marković Udruga proizvođača cvijeća i povrća x x

57. Josip Milički Općina Marija Bistrica x x

58. Lea Mahmet Udruga mladih Marije Bistrice x x

59. Elvis Lacković Teniski klub Marija Bistrica x x

60. Vesna Brlek Osnovna škola Marija Bistrica x x

61. Ivan Rusan Mikron d.o.o. x x

62. Stjepan Muhek Planinarsko društvo Marija Bistrica x x

63. Zlatko Bartolić Općina Mihovljan x x

64. Mario Smetiško Udruga vinara, vinogradara i podrumara

„Lucem“ Mihovljan x x




65. Mateja Svetec Udruga vinara, vinogradara i podrumara

„Lucem“ Mihovljan x x

66. Gordana Vučković Udruga žena Mihovljan x x

67. Damir Gojak „REGAL-MONT“ ELEKTRO-

MONTERSKI OBRT x x

68. Mateja Brković KUD Novi Golubovec x x

69. Biserka Brozd KUD Novi Golubovec x x

70. Tušek Boris Općina Novi Golubovec x x

71. Petar Culjak DVD Novi Golubovec x x

72. Tihomir Kos ŽIVINA TRANSPORTI x x

73. Hrvoje Košćec Grad Sveti Ivan Zelina x x

74. Silvia Kos Nogometni klub „Golubovec“ x x

75. Ivan Tuđa Grad Oroslavje x x

76. Elizabeta Škvorčec Udruga mladih Feniks x x

77. Maja Šijan Turistička zajednica grada Oroslavje x x

78. Ivica Knezić Pireko d.o.o. x x




79. Sanja Šakoronja Osnovna škola Oroslavje x x

80. Andrija Pišković Oro dom d.o.o. x x

81. Kristijan Ležaić Udruga Drienek x x

82. Ivan Šanjug Općina Petrovsko x x

83. Poslončec Marko Planinarsko društvo Brezovica x x

84. Mužek Zdenka Mužek Kaminko d.o.o. x x

85. Darko Puh Fizička osoba x x

86. Tatjana Vuzem KulTuRa d.o.o. x x

87. Vladimir Vidović "VIDOVIĆ" PROIZVODNJA, SERVIS

I TRGOVINA x x

88. Anđelko Topolovec Općina Radoboj x x

89. Neven Košutić Udruga vinara i vinogradara

„Radobojski pajdaši“ x x

90. Alojz Sajko Udruga vinara i vinogradara

„Radobojski pajdaši“ x x

91. Ana Florjan Društvo Naša djeca Radoboj x x




92. Vladimir Bosnar Općina Stubičke Toplice x x

93. Tomislav Mlinarić Malonogometni klub "Stubaki" Stubičke

Toplice x x

94. Nedeljko Ćuk Stolarija Ćuk x x

95. Nadica Jozić Borić Udruga „Hrvatska žena“ x x

96. Ivanka Bartol Automehanički obrt i prodaja auto

dijelova x x

97. Diana Duk Petek Osnovna škola Veliko Trgovišće x x

98. Robert Greblički Općina Jakovlje x x

99. Robert Špoljar Sportska zajednica Veliko Trgovišće x x

100. Neda Jambrek PA-EL d.o.o. x x

101. Danijela Rožić OPG Rožić x x

102. Božidar Hužak RIBIČ 1966 d.o.o x x

103. Josip Ivetić TRGO KOVINA d.o.o. x x

104. Stanko Majdak Grad Zlatar x x

105. Dorotea Žerjavić Biciklistički klub „Lastavica“ x x




106. Ivana Parlov

Roksandić

Biciklistički klub „Lastavica“ x x

107. Jasenka Auguštan-

Pentek

Grad Zlatar x x

108. Krunoslav Klancir Elcon d.o.o. x x

109. Marko Sukreški NK Dinamo x x

110. Žarko Miholić Općina Zlatar Bistrica x x

111. Mira Čiček Stolarija Čiček x x

112. Snježana Klancir Fizička osoba x x

113 Ivan Orsag Elektro Orsag x x

114. Josip Knezić Udruga fizioterapeuta i radnih terapeuta

Zagorja x x

115. Nedeljko Trgovec OPG Trgovec Nedeljko x x

116. Vesna Cvetko Frizerski salon „MONI“ x x

117. Ivanka Hodja

Kukovačec

DVD Gornje Psarjevo x x

118. Edo Orsag OPG Edo Orsag x x




119. Katica Patrčević OPG Katica Patrčević x x

120. Ančica Pečatnik Udruga žena zagorska škrinjica x x

121. Božidar Kušt OPG „Kušt“ x x

122. Miroslav Ričko Gljivarska udruga „Amanita“ x x

123. Juraj Sremec Udruga vinogradara, vinara i podrumara

Cetin x c

Ukupno – Skupština LAG-a „Zeleni bregi“ na dan 26.5.2015. 123 člana Ž M J C G

32 53 25 40 27

Opis djelatnosti Skupštine, sukladno Statutu LAG-a, Članak 19.

Skupština UDRUGE najviše je tijelo upravljanja. Skupština može biti redovna, izborna i izvanredna. Redovne sjednice Skupštine održavaju se

svake godine, izborne svake četiri godine, a izvanredne po potrebi. Skupštinu čine svi redovni članovi.

Skupština UDRUGE nadležna je i obavlja sljedeće poslove:

- donosi statut UDRUGE (izmjene, dopune, tumačenja i druge akte),

- usvaja Lokalnu razvojnu/CLLD strategiju ruralnog područja na kojem djeluje UDRUGA,

- usvaja proračun i godišnji obračun,




- odlučuje o iznosima godišnjih članarina,

- odlučuje o korištenju imovine i dobiti LAG-a,

- bira predsjednika udruge i zamjenika Predsjednika,

- bira članove Upravnog i Nadzornog odbora,

- usvaja prijedloge o radu i različitim izvješćima o aktivnostima UDRUGE,

- odlučuje o promjenama u organizaciji, te prestanku rada UDRUGE i promjeni naziva,

- odlučuje o prigovorima članova UDRUGE u II stupnju,

- odlučuje o udruživanju u nacionalne i međunarodne institucije, saveze ili zajednice udruga,

- obavlja sve ostale aktivnosti koje su joj dodijeljene temeljem Statuta i zakona i koje nisu stavljene u nadležnost drugog tijela UDRUGE.

Sastav Upravnog Odbora LAG-a (s opisom djelatnosti, aktivnosti za koje je zadužen, sukladno Statutu)

Br. Ovlašteni predstavnik Član LAG-a Ž M Javni Civilni Gospodarski

1. Općine Zlatar Bistrica Žarko Miholić x x

2. Grad Oroslavje Ivan Tuđa x x

3. Grad Donja Stubica Juraj Srebačić x x

4. Grad Krapina Zoran Gregurović x x

5. Nogometni klub „Golubovec“ Silvia Kos x x




6.

Amatersko kulturno

umjetničko društvo "Žensko

kazalište", Gornje Jesenje

Gordana Maligec x x

7. Biciklistički klub "Lastavica",

Zlatar Dorotea Žerjavić x x

8. Udruga za šport i rekreaciju

G. Podbrezovica, Đurmanec Maja Belošević x x

9. Udruga vinara, vinogradara i

podrumara "Lucen" Mihovljan Mario Smetiško x x

10. Udruga pčelara "Pletara"

Lobor Zdravko Vlahek x x

11. OPG Goran Vrabec Vrabec Goran x x

12. Mikron d.o.o. Ivan Rusan x x

13. "Mužek Kaminko d.o.o." Zdenka Mužek x x

14. BAN – obrt za poslovno

savjetovanje i upravljanje Tea Ban x x

15. Stolarija Ćuk Nedjeljko Ćuk x x

16. Obrt "Vidović" Vladimir Vidović x x




17. Stjepan Špoljar OPG Špoljar Stjepan x x

Ukupno /Zastupljenost 6 11 4 6 7

Zastupljenost u % 35% 65% 24% 35% 41%

Opis djelatnosti Upravnog odbora, sukladno Statutu LAG-a, Članak 24.

Upravni odbor izvršava odluke Skupštine, te obavlja i druge izvršne funkcije, a naročito:

- odlučuje o rasporedu sredstava UDRUGE,

- predlaže Dnevni red i priprema materijale o kojima Skupština raspravlja,

- priprema prijedlog statuta i drugih akata,

- uspostavlja posebna radna tijela za provedbu određenih aktivnosti programa

- izrađuje prijedlog godišnjeg izvještaja o radu za sjednice Skupštine,

- Utvrđuje prijedlog financijskog plana i završnog računa,

- Brine o informiranju članstva u javnosti,

- Određuje iznose godišnjih članarina,

- Donosi odluke o promjeni sjedišta,

- donosi odluke o osnivanju podružnica,

- imenuje voditelja i zaposlenike LAG-a, sukladno smjernicama za provedbu,

- LEADER programa i potrebama LAG-a,

- obavlja druge poslove koje odredi Skupština.




Sastav Nadzornog Odbora LAG-a (s opisom djelatnosti, aktivnosti za koje je zadužen, sukladno Statutu)

Nadzorni odbor ima tri člana koje bira Skupština na vrijeme od 4 godine, a iste osobe mogu biti birane ponovo. Članovi Nadzornog odbora između

sebe biraju predsjednika Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor razmatra i nadzire:

• Primjenu odredaba ovoga Statuta i drugih općih akata UDRUGE,

• Materijalno-financijsko poslovanje i korištenje imovine UDRUGE,

Član LAG-a Ovlašteni predstavnik člana

LAG-a

Sektori

J G C

Općina Bistra Krešimir Gulić x

NK Gornja Stubica Tomislav Haramustek x

Autoprijevoz i obiteljsko

poljoprivredno

gospodarstvo „Rožić“

Danijela Rožić

x

Općina Bedenica Slavko Cvrlja x

Grad Sveti Ivan Zelina Mario Dukarić x




• Ostvarivanje odluka, zaključaka i drugih pravnih akata,

• Obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština

Stručna služba LAG - a

Antonija Zajec

Završila je Srednju školu Zlatar, smjer Upravni referent, te Stručni studij javne uprave na Društvenom Veleučilištu u Zagrebu. Radno iskustvo

stekla je radeći u sljedećim tvrtkama: M-B Montaža Borovec, DEKRA za privremeno zapošljavanje d.o.o., OŠ K.Š. Gjalskog Zabok, te u ESTARE

CULTO-MODNA ODJEĆA d.o.o..

Elizabeta Škvorčec

Završila je Srednju školu Oroslavje, opću gimnaziju, te trenutno pohađa Visoku školu za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti „Baltazar

Adam Krčelić“, Zaprešić, smjer Poslovna ekonomija i financije, apsolvent.

Radno iskustvo stekla je obavljajući sljedeće poslove:

-Stručno osposobljavanje u gradu Oroslavju na radnom mjestu administratora (referenta) (poslovi administracije, pisanje projekata za apliciranje

na natječaje ministarstva, zaklada, ažuriranje web stranice, pisanje rješenja, zaprimanje i otpremanje pošte, vođenje protokola FIS svjetskog kupa

u ski rolanju i moto utrka „Pokal Stjepana Lepčina“)

-Administrativno-računovodstveni referent u gradu Oroslavje

-Administrator u gradu Oroslavje (poslovi izrada Programa i projekta za natječaj Ministarstva turizma, Ministarstvo gospodarstva, te praćenje i

pripremanje ostalih projekata za kandidiranje Fondovima EU i drugom fondovima, sadržajno održavanje WEB i Facebook stranice Grada




Oroslavje, radnje na provođenju projekta „Grad prijatelj djece“, koordinacija rada s udrugama na kulturnim događanjima Grada, te projektima za

sufinanciranje udruga)

-Stručni suradnik za izradu projekata u LAG-u „Zeleni bregi“ (Upravljanje projektnim ciklusom, priprema i provedba projekta za razvoj zajednice

iz nacionalnih i međunarodnih izvora, priprema i provedba javih događanja)

Danas obnaša funkciju Voditeljice ureda LAG-a „Zeleni bregi“ (Provedba podmjere 19.1. PRR u LAG-u „Zeleni bregi“, upravljanje projektnim

ciklusom, priprema i provedba projekta za razvoj zajednice iz nacionalnih i međunarodnih izvora, priprema i provedba javih događanja).

Lea Mahmet

Završila je gimnaziju općeg smjera, te stekla titulu stručne prvostupnice ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (Studij

ekonomije i managementa), te Stručne specijalistice poslovne administracije na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju (MBA program)

„Upravljanje ljudskim potencijalima“. Sudjelovala je na Studentskoj razmjeni u trajanju od četiri mjeseca (jesenski semestar na Ryerson

University (Ted Rogers School of Management) u Kanadi (Toronto).

Radno iskustvo stekla je na stručnoj praksi obavljajući administrativne poslove; Istraživanje e-learninga i trening dobavljača tvrtke Coca-Cola

HBC Hrvatska, te obradom statističkih podataka u sklopu zaštite na radu tvrtke Coca-Cola HBC Hrvatska, na stručnom osposobljavanju za rad

bez zasnivanja radnog odnosa vodeći administrativne poslove i upoznavanju s pisanjem projekata za fondove Europske unije.

Mario Novosel

Stekao je titulu Sveučilišnog prvostupnika geografije na Preddiplomskom studiju geografije (istraživački smjer) Prirodoslovno-matematički

fakultet u Zagrebu, te magistra geografije na Diplomskom studiju geografije – smjer prostorno planiranje i regionalni razvoj, Prirodoslovno-

matematički fakultet u Zagrebu.




Radno iskustvo stekao je kao Viši stručni suradnik za pripremu i provedbu regionalnih i međunarodnih projekata (volonter) u Gradu Zagrebu,

Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, te je, u poslovne svrhe, završio nekoliko edukacija: Priprema projekata prihvatljivih za

financiranje iz fondova Europske Unije (Ecorys Hrvatska d.o.o.), Strateško planiranje kao osnovica za pripremu projekata (Ecorys Hrvatska d.o.o.),

Državne potpore i EU fondovi (Projekt jednako razvoj d.o.o.), Primjena modela ugovora FIDIC u Hrvatskoj (Projekt jednako razvoj d.o.o.),

Priprema projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije (Grad Zagreb), Vještine upravljanja projektom (Grad Zagreb), Programi

Europske unije (Grad Zagreb), Informiranje i komunikacija s javnosti u kontekstu korištenja EU fondova (Grad Zagreb), Strateško planiranje kao

osnovica za pripremu projekata (Grad Zagreb), Mogućnosti financiranja kroz Europske strukturne i investicijske fondove i operativne programe

za razdoblje 2014.-2020. (Učilište EU PROJEKTI).

Petar Zvonimir Grabušić

Završio je Opću gimnaziju Oroslavje, te Zagrebačku školu ekonomije i managementa.

Radno iskustvo stekao je obavljanjem stručne prakse u građevinskoj firmi u odjelu računovodstva i financija, radom preko student servisa u

građevinskoj firmi u odjelu računovodstva i financija, te je, u poslovne svrhe, pohađao edukaciju “Upravljanje projektnim ciklusom“ – provedba

programa Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije “Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini za

učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije“ za 2015. godinu.

Trenutno radi u udruzi LAG „Zeleni bregi“ kao suradnik na EU projektima na stručnom osposobljavanju.

Tomislav Lež

Završio je srednju ekonomsku školu u Zaboku, te stekao titulu stručnog prvostupnika menadžmenta na Veleučilištu Hrvatskog Zagorja u Krapini.




Trenutno radi u udruzi LAG „Zeleni bregi“.

Radno iskustvo stekao je obnašajući sljedeće funkcije:

- tajnik u Udruzi „SKA“ u Krapini

- voditelj Radija Hrvatsko Zagorje Krapina

- komunikacijski savjetnik - promotor/PR

Valentino Novosel

Završio je srednju stručnu spremu Elektrotehnika - Tehničar za telekomunikacije, te je radno iskustvo stekao radeći privremene studentske poslove

na mjestima skladištara (prijem i otprema robe), te referenta za obradu narudžbi (MST International d.o.o.).

Kristijan Ležaić

Rođen je 24.04.1983. u Zaboku. 2006. godine. Diplomirao je na Fakultetu za turistički menadžment u Opatiji, Sveučilište u Rijeci. Od 2007.

zaposlen u državnoj upravi, prvo u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, zatim u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i

vodnog gospodarstva te u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU. Kao stipendist tadašnjeg Ministarstva vanjskih poslova i europskih

integracija završio je trojezični (engleski, njemački, francuski) Master u području europskih studija i međunarodnih odnosa na Institut Europeen

des Hautes Etudes Internationales u Nici/Berlinu/Rimu godine 2009/2010.

Od samog početka rada u državnoj upravi, radio na različitim vrstama projekata (service, supply, grants) financiranim iz CARDS, PHARE i IPA

Programa. Posljednje tri godine specijalizirao se za područje prekogranične i transnacionalne suradnje kroz razne funkcije u okviru II komponente

programa IPA. Važno iskustvo stekao je u provedbi grant shema te opširnog procesa pripreme, provedbe, monitoringa i evaluacije projekata

financiranih kroz IPA program.




Kao povremeni predavač također sudjeluje u ciklusu Ministarstva vanjskih i europskih poslova "ABECEDA EU", držeći predavanja za seminar

"Regionalna politika EU". Uz praktično iskustvo rada na EU projektima, dodatno se usavršavao kroz specijalizirane programe EU tematike u

Hrvatskoj, Nizozemskoj, Crnoj Gori, Srbiji.




Dodatak 8. Sudionici izrade LRS

Analiza stanja, razvojnih potreba i mogućnosti i SWOT

U analizi stanja, razvojnih potreba i mogućnosti i SWOT analizi pored angažiranih vanjskih stručnjaka

sudjelovali su članovi LAG-a ali i predstavnici pravnih i fizičke osobe koji nisu članovi LAG-a ali su

zainteresirani za izradu LRS. Popis osoba (članova LAG-a) koje su bile angažirane za što uspješniju

realizaciju navednih tema/ poglavlja LRS jesu:

Ime i prezime predstavnika Naziv organizacije/institucije koju predstavlja – člana

LAG-a

Krešimir Gulić Općina Bistra

Klementina Batina KUD Bistra

Darko Slukan Udruga Bistranjski potepuhi

Tea Kranjec Krutak d.o.o.

Josipa Meštrović Špoljar KUD Bistra

Domagoj Eršek Udruga vinogradara sv.Nikola

Darko Ban Općina Bedekovčina

Vera Hrvoj Srednja škola Bedekovčina

Karolina Tadić OPG Žarko Tadić

Tea Ban BAN obrt za poslovno savjetovanje i upravljanje

Danijel Sinković OPG Sinković

Irena Petrinjak Folklorni ansambl „Žuna“

Željko Odak DVD Bedekovčina

Juraj Srebačić Grad Donja Stubica

Barica Hren Niskogradnja Hren

Marina Breber Turistička zajednica područja Donja Stubica i Gornja

Stubica




Martina Znika Udruženje seljaka Donja Stubica

Siniša Klanjčić Stolnoteniski klub Stubaki

Damir Belošević Općina Đurmanec

Ivančica Hrček KUD Đurmanec

Zvonimir Varjačić OPG Varjačić

Marijan Cesarec Udruga vinara Đurmanec

Marija Rodić Sportsko društvo Jezerišće

Maja Belošević Udruga za šport i rekreaciju Gornja Podbrezovica

Jasmin Krizmanić Općina Gornja Stubica

Tomislav Haramustek NK Gornja Stubica

Vladimir Škvorc Općina Gornja Stubica

Sanja Knezić Osnovna škola Gornja Stubica

Zdravko Klanjčić Rody

Snježana Bužinec Općina Jakovlje

Stjepan Jagušt OPG Jagušt

Marija Poturica Udruga žena i djevojaka Općine Jakovlje „Dora“

Ivan Coha KUD Jakovlje

Ljiljana Klepac Osnovna škola Jakovlje

Goran Vrabec OPG Vrabec Goran – Volim ljuto

Ivan Maligec Općina Jesenje

Gordana Maligec AKUD Žensko kazalište Gornje Jesenje

Katarina Maligec KUD Gornje Jesenje

Matija Galović Udruga za razvoj turizma „Jasen“

Nenad Kranjčec Alum promet d.o.o. Gornje Jesenje

Zoran Gregurović Grad Krapina

Tomislav Pernjek TIM PAPIR

Maja Leljak Fizička osoba

Tomislav Lež Skupina krapinskih alternativaca - SKA

Adrijana Kantolić Društvo sportskih igara učenika

Željko Bobovečki BOBO trgovina, ugostiteljstvo i usluge, Bobovje




Zdravko Vlahek Udruga pčelara „Pletara“

Verica Bolfek OPG Berislav Bolfek

Vesna Cvetko Frizerski salon „Moni“

Mirela Behin KUD Lobor

Božidar Markuš Općina Lobor

Stjepan Sokolić Općina Mače

Stjepan Špoljar OPG Špoljar Stjepan

Jelena Galic OPG Galic

Magdalena Pavlaković DND Mače

Davor Marković Udruga proizvođača cvijeća i povrća

Josip Milički Općina Marija Bistrica

Lea Mahmet Udruga mladih Marije Bistrice

Elvis Lacković Teniski klub Marija Bistrica

Vesna Brlek Osnovna škola Marija Bistrica

Ivan Rusan Mikron d.o.o.

Stjepan Muhek Planinarsko društvo Marija Bistrica

Zlatko Bartolić Općina Mihovljan

Mario Smetiško Udruga vinara, vinogradara i podrumara „Lucem“

Mihovljan

Mateja Svetec Udruga vinara, vinogradara i podrumara „Lucem“

Mihovljan

Gordana Vučković Udruga žena Mihovljan

Damir Gojak „REGAL-MONT“ ELEKTRO-MONTERSKI OBRT

Mateja Brković KUD Novi Golubovec

Biserka Brozd KUD Novi Golubovec

Tušek Boris Općina Novi Golubovec

Petar Culjak DVD Novi Golubovec

Tihomir Kos ŽIVINA TRANSPORTI

Silvia Kos Nogometni klub „Golubovec“

Ivan Tuđa Grad Oroslavje

Elizabeta Škvorčec Udruga mladih Feniks

Maja Šijan Turistička zajednica grada Oroslavje

Ivica Knezić Pireko d.o.o.




Sanja Šakoronja Osnovna škola Oroslavje

Andrija Pišković Oro dom d.o.o.

Kristijan Ležaić Udruga Drienek

Ivan Šanjug Općina Petrovsko

Poslončec Marko Planinarsko društvo Brezovica

Mužek Zdenka Mužek Kaminko d.o.o.

Darko Puh Fizička osoba

Tatjana Vuzem KulTuRa d.o.o.

Vladimir Vidović "VIDOVIĆ" PROIZVODNJA, SERVIS I TRGOVINA

Anđelko Topolovec Općina Radoboj

Neven Košutić Udruga vinara i vinogradara „Radobojski pajdaši“

Alojz Sajko Udruga vinara i vinogradara „Radobojski pajdaši“

Ana Florjan Društvo Naša djeca Radoboj

Vladimir Bosnar Općina Stubičke Toplice

Tomislav Mlinarić Malonogometni klub "Stubaki" Stubičke Toplice

Nedeljko Ćuk Stolarija Ćuk

Nadica Jozić Borić Udruga „Hrvatska žena“

Ivanka Bartol Automehanički obrt i prodaja auto dijelova

Diana Duk Petek Osnovna škola Veliko Trgovišće

Robert Greblički Općina Jakovlje

Robert Špoljar Sportska zajednica Veliko Trgovišće

Neda Jambrek PA-EL d.o.o.

Danijela Rožić OPG Rožić

Božidar Hužak RIBIČ 1966 d.o.o

Josip Ivetić TRGO KOVINA d.o.o.

Stanko Majdak Grad Zlatar

Dorotea Žerjavić Biciklistički klub „Lastavica“

Ivana Parlov Roksandić Biciklistički klub „Lastavica“

Jasenka Auguštan-Pentek Grad Zlatar

Krunoslav Klancir Elcon d.o.o.

Marko Sukreški NK Dinamo




Žarko Miholić Općina Zlatar Bistrica

Mira Čiček Stolarija Čiček

Snježana Klancir Fizička osoba

Ivan Orsag Elektro Orsag

Josip Knezić Udruga fizioterapeuta i radnih terapeuta Zagorja

Nedeljko Trgovec OPG Trgovec Nedeljko

Hrvoje Košćec Grad Sveti Ivan Zelina

Slavko Cvrlja Općina Bedenica

Ivanka Hodja Kukovačec DVD Gornje Psarjevo

Edo Orsag OPG Edo Orsag

Katica Patrčević OPG Katica Patrčević

Ančica Pečatnik Udruga žena Zagorska škrinjica

Božidar Kušt OPG „Kušt“

Miroslav Ričko Gljivarska udruga „Amanita“

Juraj Sremec Udruga vinogradara, vinara i podrumara Cetin

Predstavnici šire javnosti koji su zainteresirani za izradu LRS

Definiranje vizije razvoja i razrada TO/M/SC

Prilikom definiranja vizije razvoja i razrade tipova operacija, mjera i strateških ciljeva korišteni su

podaci koji su rezultat analize stanja, razvojnih potreba i mogućnosti te SWOT analize. Konzultiranjem

i komunikacijom između angažiranih vanjskih stručnjaka i članova UO s naglaskom na uvažavanje

podatke i povratne informacija dobivenih od šire javnosti i članova LAG-a odnosno dionika razvoja

područja definirani su konačni tipovi operacija, mjera i strateških ciljeva. Obzirom na navedeno najveći

angažman za dovršetak realizacije ovog poglavlja/ teme LRS, u smislu sumiranja relevantnih povratnih

informacija od strane šire javnosti i dionika lokalnog razvoja i identificiranog stanja na predmetnom

području, imali su vanjski stručnjaci i:

Član LAG-a Ovlašteni predstavnik

Općina Zlatar Bistrica Žarko Miholić

Grad Oroslavje Ivan Tuđa




Grad Donja Stubica Juraj Srebačić

Grad Krapina Zoran Gregurović

Nogometni klub „Golubovec“ Silvia Kos

Amatersko kulturno umjetničko društvo "Žensko

kazalište", Gornje Jesenje Gordana Maligec

Biciklistički klub "Lastavica", Zlatar Dorotea Žerjavić

Udruga za šport i rekreaciju G. Podbrezovica,

Đurmanec Maja Belošević

Udruga vinara, vinogradara i podrumara "Lucen"

Mihovljan Mario Smetiško

Udruga pčelara "Pletara" Lobor Zdravko Vlahek

OPG Goran Vrabec Vrabec Goran

Mikron d.o.o. Ivan Rusan

"Mužek Kaminko d.o.o." Zdenka Mužek

BAN–obrt za poslovno savjetovanje i upravljanje Tea Ban

Stolarija Ćuk Nedjeljko Ćuk

Obrt "Vidović" Vladimir Vidović

OPG Špoljar Stjepan Stjepan Špoljar

Izrada Baze projekata

U izradi Baze projekata glavnu ulogu je imala stručna služba LAG-a i potencijalni nositelji projekata

(fizičke i pravne osobe) koji se odnose na projektne ideje zabilježene unutar Baze projektnih ideja.

Prilikom realizcije Baze projekata bili su uključeni:

Sudionici izrade Baze projekata

Elizabeta Škvorčec

Antonija Zajec

Kristijan Ležaić

Valentino Novosel

Tomislav Lež

Petar Zvonimir Grabušić

Mario Novosel




Lea Mahmet

Dobrovoljno vatrogasno društvo Bedekovčina

Udruga mladih Feniks

Obiteljski dom “ Sretno doba“

Osnovna škola „Ljudevit Gaj“ , Mihovljan

Vatrogasna zajednica grada Sveti Ivan Zelina

Gljivarska udruga "AMANITA" Sveti Ivan Zelina

Udruga vinogradara i vinara „Putar“ , Oroslavje

Općina Marija Bistrica

OPG Katica Patrčević

Općina Jakovlje

EOG d.o.o.

OPG Malrić Miroslav

Dobrovoljno vatrogasno društvo Gornje Psarjevo

Infinitum progresum j.d.o.o.

Grad Sveti Ivan Zelina

Općina Bistra

OPG Bolfek Berislav

Općina Stubičke Toplice

Grad Oroslavje

Udruga za turizam „Jasen“

Udruga KUD „Đurmanec“

Grad Krapina

KUD „Bedekovčina“

Mikron d.o.o.

Općina Lobor

KUEU „KAJ“

Općina Novi Golubovec

Udruga žena općine Jakovlje „Dora“

Općina Radoboj

Općina Mače

Osnovna škola Matije Gupca, Gornja Stubica

OPG Drempetić Andrija




OPG Pišković Miroslav

OPG Stanko Bakek

Osnovna škola Marija Bistrica

Općina Mihovljan

OPG Humljak Ivan

Udruga fizioterapeuta i radnih terapeuta Zagorja

Društvo „Rudolf Perešin“

Turistička zajednica područja Donja Stubica i Gornja Stubica

Udruga „Magdalenić“

Grad Zlatar

Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo

Općina Zlatar Bistrica

Grad Donja Stubica

OPG Franjković

Udruga invalida Bedekovčina

BOBO trgovina

Nogometni klub „Matija Gubec“ , Gornja Stubica

OPG Krog Mario

Dječji vrtić „Pušlek“

OPG Varjačić

Općina Bedekovčina

Općina Bedenica

Općina Gornja Stubica

Zabavne igre i vinogradarstvo „Ksenija“

KUD „Stubica“

Gradsko društvo Crvenog križa Donja Stubica

Eko udruga „Lijepa naša“

Zagorje international d.o.o.

OPG Vinceljak Anica

OPG Klasić

„RUKLJAČ“ obrt za proizvodnju, trgovinu i usluge u poljoprivredi

OPG Gulija

OPG Jagušt Stjepan




Izrada akcijskog i financijskog plana te načina praćenja i provedbe LRS/

Definiranje akcijskog i financijskog plana provedbe LRS/

Definiranje ukupne LRS

Definiranje akcijskog i financijskog plana te načina praćenja i provedbe LRS; konačno definiranje

akcijskog i financijskog plana te definiranje završne verzije LRS uz uvažavanje identificiranog trenutnog

stanja na predmetnom području te stavljanjem naglaska na povratne informacije i podatke od strane

loklanih dionika razvoja je realizirano u suradnji angažiranog vanjskog stručnjaka i:

Član LAG-a Ovlašteni predstavnik

Općina Zlatar Bistrica Žarko Miholić

Grad Oroslavje Ivan Tuđa

Grad Donja Stubica Juraj Srebačić

Grad Krapina Zoran Gregurović

Nogometni klub „Golubovec“ Silvia Kos

Amatersko kulturno umjetničko društvo "Žensko

kazalište", Gornje Jesenje Gordana Maligec

Biciklistički klub "Lastavica", Zlatar Dorotea Žerjavić

Udruga za šport i rekreaciju G. Podbrezovica,

Đurmanec Maja Belošević

Udruga vinara, vinogradara i podrumara "Lucen"

Mihovljan Mario Smetiško

Udruga pčelara "Pletara" Lobor Zdravko Vlahek

OPG Goran Vrabec Vrabec Goran

Mikron d.o.o. Ivan Rusan

"Mužek Kaminko d.o.o." Zdenka Mužek

Stolarija Ćuk Nedjeljko Ćuk

Obrt "Vidović" Vladimir Vidović

OPG Špoljar Stjepan Stjepan Špoljar

BAN obrt za poslovno savjetovanje i upravljanje Tea Ban

LAG „Zeleni bregi“ Elizabeta Škvorčec

LAG „Zeleni bregi“ Antonija Zajec




LAG „Zeleni bregi“ Kristijan Ležaić

LAG „Zeleni bregi“ Valentino Novosel

LAG „Zeleni bregi“ Tomislav Lež

LAG „Zeleni bregi“ Petar Zvonimir Grabušić

LAG „Zeleni bregi“ Mario Novosel

LAG „Zeleni bregi“ Lea Mahmet


rad lag-a sufinanciran je sredstvima europske unije iz .... lrs lag zeleni bregi.pdf · zastupljene...

Documents