Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na raduRadoslava Cimermana 64a, Zagreb, Hrvatskawww.hzzzsr.hr; hzzzsr@hzzzsr.hrSmjernica dobre prakseRAD NA OTVORENOM U UVJETIMA NISKIHTEMPERATURASadraj1. UVOD................................................................................................................................................. 12. UTJECAJ HLADNOE NA RADNIKA ........................................................................................... 23. WIND CHILL INDEKS (TEMPERATURA) WCTI ......................................................................... 34. ODJEA ZA RAD U NEPOVOLJNIMMIKROKLIMATSKIM UVJETIMA ............................... 74.1. Odjea........................................................................................................................................... 74.2.Pokrivala za glavu ....................................................................................................................... 84.3. Obua i arape.............................................................................................................................. 84.4. Zatitne rukavice .......................................................................................................................... 95. ZDRAVSTVENE TEGOBE POVEZANE S RADOM NA NISKOJ TEMPERATURI.................... 95.1. Lokalne promjene....................................................................................................................... 105.1.1. Lokalne promjene kod kojih ne dolazi do smrzavanja tkiva: .............................................. 105.1.2. Lokalne promjene sa smrzavanjem tkiva ............................................................................ 115.2. Ope promjene ........................................................................................................................... 135.3. Ostalazdravstvenastanja ......................................................................................................... 136. PREPORUKE.................................................................................................................................... 146.1. Organizacija rada........................................................................................................................ 146.2. Osposobljavanje radnika za rad na siguran nain....................................................................... 156.3. Praenje uvjeta rada.................................................................................................................... 156.4. Prikladna radna odjea ............................................................................................................... 156.5. Prevencija zdravstvenih tegoba povezanih s radom na hladnoi ............................................... 157. LITERATURA:................................................................................................................................. 1611. UVODOdreeniposlovikaotosuposlovi ugraevinarstvu,ribarstvu,sjeauma, hitneintervencije (na cestama, dalekovodima, plinovodima,) i dr. svuda u svijetu pa i kod nas seobavljaju uzimskomperiodu naotvorenom, unepovoljnimmikroklimatskim uvjetimapriniskim temperaturama, uz vjetar i padaline.Uhrvatskomzakonodavstvuizpodruja zatitenaradu nisupropisaniminimalnizahtjeviupogleduuvjetaradaradnikanaotvorenomunepovoljnimmikroklimatskimuvjetima, a koje bi poslodavci trebali osigurati u cilju zatite zdravlja i sigurnosti radnika naradu.Istotakonijepropisanoprikojimmikroklimatskimuvjetimabiposlodavactrebaoobustaviti radove jer postoji realna opasnost po ivot i zdravlje radnika.NaosnovupreporukanacionalnihinstitucijaKanadekojeimajuvelikoiskustvouorganizacijiradanaotvorenom pri niskimtemperaturamaizraenesu ovepreporuke(smjernice) prvenstvenoza poslodavce, aondai za radnike koji obavljaju poslovenaotvorenom pri niskim temperaturama.imbenici koji utjeu na uvjete rada na otvorenomKlimanekogmanjegprostorakojajeznaajnorazliitaodklime regijeukojojsepromatranopodrujenalazinazivasemikroklima. Umikroklimatske imbenikespadajutemperatura, relativna vlanost zraka, brzina kretanja zraka i suneva radijacija.Temperatura je fizikalnaveliina kojomseizraavatoplinskostanje neketvari, aizraava se najee u C i F. Ovdje nam je vana temperatura zraka a mjerenje se obavljatermometrom.Vlanost predstavljaukupnukoliinuvodenepareuatmosferi.Mjeriserelativnavlaga zraka koja se izraava u postotcima (%), a pokazuje odnos izmeu koliine vodene parekojastvarnopostojiuzrakuunekomtrenutkuimaksimalnekoliinevodeneparekojutajzrakmoeprimitidabibiozasien. Toplijizrakmoeprimitipunovievlageodhladnogzraka pa se u hladnom periodu javlja rosa. Vlanost zraka se mjeri higrometrom.Vjetar je vodoravnostrujanjezrakakojenastajezbograzliitogtlaka uzemljinojatmosferi. Brzina vjetra (v) po definiciji je put (s) zrane struje u jedinici vremena (t)=2Brzina vjetra izraava se u m/s ili km/h, a mjeri anemometrom. Anemometar je mjerniinstrument za mjerenje jaine vjetra i brzine strujanja zraka. Mjerenje brzine vjetra vri se navisiniod10 miznadtla kakobiseizbjeglinegativniutjecaji mijeanjavjetraprisamomtluuzrokovaniraznim imbenicima. Danasnatritupostojivelikiizborrunih mjernihinstrumenata kojima se istovremeno moe izmjeriti brzina vjetra, temperatura zraka i vlanostzraka. Akonemamoinstrumenate zamjerenjebrzinevjetratadanjegovujainuodreujemoprema efektu koji izaziva na objektima i u prirodi: 8 km/h: lagano pomicanje zastave 16 km/h: zbog brzine vjetra zastava je potpuno otvorena 24 km/h: vjetar podie papire sa tla 32 km/h: vjetar odie i otpuhuje snijeg sa tlaJaina se vjetra odreuje prema Boforovoj skali, a raspon skale je od 0-12 Bf [1], tose vidi iz tablice 1.Tablica 1. Brzine i oznake vjetraVJETARBRZINA VJETRAOZNAKA VJETRABofora (Bf) Kilometara/sat (km/h)0 < 1 TIINA1 1-5 LAHOR2 6-11 POVJETARAC3 12-19 SLABI VJETAR4 20-28 UMJERENI VJETAR5 29-38 UMJERENO JAKI6 39-49 JAKI7 50-61 ESTOKI8 62-74 OLUJNI VJETAR9 75-88 JAKI OLUJNI VJETAR10 89-102 ORKANSKI11 103-117 JAKI ORKANSKI12 > ili =118 ORKANIzvor: Dravni hidrometeoroloki zavod http://prognoza.hr/prognoze.php?id=jadran_h&param)Prilikomizvoenjaradovanaotvorenompriniskimtemperaturamaglavniutjecajnaradnika ima temperatura i brzina vjetra.2. UTJECAJ HLADNOE NA RADNIKAPriobavljanju radnihzadatakanaotvorenom,unepovoljnimmikroklimatskimuvjetima priniskojtemperaturiivjetru,radnikjedodatnooptereenobziromna sloenost3posla koji obavlja, te obvezu koritenja osobne zatitne opreme zbog rizika kojima je izloenna radnom mjestu. Zbog toga rad u hladnim uvjetima moe dovesti do nie efikasnosti rada iveeopasnostiod ozljeda naradu ibolestiusvezisradom. Hladnoauzrokujesmanjenjementalnih ifizikihsposobnostizboggubitkaosjetljivostiispretnostiprstijutopoveavarizik od nastankaozljeda na radu.Zaradnike koji su duevrijeme pri radu izloeni niskimtemperaturamaivjetrupoveana je opasnost od nastanka ozeblina (smrzotina) i pothlaivanja (hipotermije).Poslodavacjeobvezan, sukladnoodredbama Zakonaozatitinaradu, poduzetimjerezaosiguranje uvjeta rada pri kojima e radnici kvalitetno obavite radne zadatke a da im pri tomnije ugroena sigurnost i zdravlje zbog nepovoljnih mikroklimatskih uvjeta u kojima rade.3. WIND CHILL INDEKS (TEMPERATURA) WCTIAnalizuuvjetaradanaotvorenompriniskimtemperaturama najpreciznijemoemoodrediti pomou tzv. Wind chill indeksa.Wind chill indeks je temperatura koju ljudi osjeaju kada se nalaze na otvorenom(osjeajna temperatura), pri temperaturi od 10Ci nioj i brzini vjetra veoj od 4,8 km/h [2].Izraava se u stupnjevima celzijusa (C), i ne utjee na temperaturu objekata [2].U tablici 2. moemo oitati vrijednosti wind chill indeksa pri temperaturama zraka od + 5 Cdo - 50 C i brzinama vjetra od 5 km/h do 75 km/h [3].Wind chill indeks je standardiziran indeks. Standard je prihvatila i Republika Hrvatskakao HRNISO11079:2008 - Ergonomijatoplinskogokolia Odreivanjeinterpretacijestresaprouzroenoghladnoomza uporabuzahtjevneizolacijskeodjee(IREQ)ilokalnihuinaka ohlaivanja.Najjednostavnijiprimjerobjanjenjawindchillindeksaje primjerizpriobalnihkrajeva kada puebura.Prilikompuhanjabure naaosjeajna temperaturajeznatnoniaodstvarnetermometarsketemperature tojevidljivoiz tablice 2.:ukolikojetemperaturazraka -5 C, brzina vjetra 75 km/h, tada je osjeajna temperatura (wind chill temperatura) je-17 CFormula wind chill indeks:= , + , , ,+ , ,Gdje su:W = wind chill temperaturaTair= temperatura zraka u CV10m=brzinavjetrana10metara visine (standardnavisinaanemometra),ukilometrima na sat (km/h)4Windchill temperaturatemeljisena modelu osjeta ljudskoglica.Ljudskoliceizabranojejerjenajizloenijeutjecajuniskihtemperatura. Modelosjetaljudskoglicatemeljisenateorijiprijenosatoplinesapovrinekoeuokolizavrijemehladnogivjetrovitog vremena.Brzinavjetramjeriseanemometrompostavljenimnavisinuod10m,meutimdobivena vrijednost se korigira faktorom 2/3, jer je dogovorom uzeto da se ljudsko lice nalazina visini 1,5 m od tla (ta vrijednost je uraunata u formulu). U formulu je uraunata normalnabrzina kretanja izloene osobe od 4,8 km/h kao konstanta.Nedostatak wind chill formule je to nije uzeto u obzir sunevo zraenje, meutim zasasvimsunanogdanawindchillindeksdobivenmjerenjemmoramouveatiza8 - 10jedinica(standard HRNISO11079:2008 - Ergonomijatoplinskogokolia Odreivanjeinterpretacijestresaprouzroenoghladnoomzauporabuzahtjevneizolacijskeodjee(IREQ) i lokalnih uinaka ohlaivanja).Wind chill za temperaturu od +5C do -50CT zraka(C)5 0 -5 -10 -15 -20 -25 -30 -35 -40 -45 -50V10(km/h)5 4 -2 -7 -13 -19 -24 -30 -36 -41 -47 -53 -5810 3 -3 -9 -15 -21 -27 -33 -39 -45 -51 -57 -6315 2 -4 -11 -17 -23 -29 -35 -41 -48 -54 -60 -6620 1 -5 -12 -18 -24 -30 -37 -43 -49 -56 -62 -6825 1 -6 -12 -19 -25 -32 -38 -44 -51 -57 -64 -7030 0 -6 -13 -20 -26 -33 -39 -46 -52 -59 -65 -7235 0 -7 -14 -20 -27 -33 -40 -47 -53 -60 -66 -7340 -1 -7 -14 -21 -27 -34 -41 -48 -54 -61 -68 -7445 -1 -8 -15 -21 -28 -35 -42 -48 -55 -62 -69 -7550 -1 -8 -15 -22 -29 -35 -42 -49 -56 -63 -69 -7655 -2 -8 -15 -22 -29 -36 -43 -50 -57 -63 -70 -7760 -2 -9 -16 -23 -30 -36 -43 -50 -57 -64 -71 -7865 -2 -9 -16 -23 -30 -37 -44 -51 -58 -65 -72 -795Tablica 2. Wind chill temperatura od + 5 C do 50 CProcjena rizika od smrzotinaNizak rizik za smrzotine u veine ljudiPovean rizik za smrzotine kod veine ljudi tijekom izloenosti 10 - 30 minutaVisok rizik za smrzotine kod veine ljudi tijekom izloenosti 5-10 minutaVisok rizik za smrzotine kod veine ljudi tijekom izloenosti 2-5 minutaVisok rizik za smrzotine kod veine ljudi tijekom izloenosti ispod 2 min.Izvor: Environment Canada Wind Chill Cart ;(http://www.ohcow.on.ca/clinics/windsor/docs/workplaceconcernsseminars/windchillchart.pdf) [3]Tablica 3.: Opasnosti od hladnoe i mjere zatiteWind chill(C)Rizik Udobnost preventivne mjere4 do -9 Nizak rizikBlago poveanje neudobnosti. Obui se toplo ukljuujui kapu irukavice.-10 do -25 Povean rizikNeudobnost. Rizik od hipotermije ukoliko je radnik izloen due vrijemebez adekvatne odjee. Nositi vieslojnu odjeu kod koje je vanjski slojvjetrootporan. Nositi kapu,al, rukavice i toplu vodonepropusnuodjeu. Omoguiti pauze za zagrijavanje.-26 do -45 Visok rizikRizik od ozeblina i smrzotina:Provjeriti najizloenije dijelove tijela (lice, nos, ui) na utrnulost ibljedilo.Rizik od hipotermije ukoliko je radnik izloen bez odgovarajue odjeeili sklonita od vjetra i hladnoe.Nositi vieslojnu odjeu kod koje je vanjski sloj vjetrootporan.Prekriti najizloenije dijelove tijela.Nositi kapu,al, rukavice, potkapu itoplu vodonepropusnu odjeu. Bitifiziki aktivan. Uzimati ee pauze za zagrijavanje.-46 do -59 Vrlo visok rizikVanjske aktivnosti ograniiti na vrlo kratak period. Vrlo visok rizik odhipotermije.70 -2 -9 -16 -23 -30 -37 -44 -51 -58 -65 -72 -8075 -3 -10 -17 -24 -31 -38 -45 -52 -59 -66 -73 -806-60 i vie Ekstremno visok rizikNe izlaziti van, ostati u sklonitu.Izvor: The Ontario Weather Page, (http://www.ontarioweather.com/winter/safety/windchill.asp [4]Uprisutnosti vjetra,slojzrakauzkouneprestanosenadomjetanovimzrakom,mnogobrenegoinaepaseigubitaktoplinevoenjem(kondukcijom)poveava.Vjetarbrzine6km/hrashlaujedvaputajaeodvjetrabrzine1,5km/h.Ukolikobrzinavjetrapremauje10km/h,neeseproporcionalno poveavati rashlaivanje jerkadavjetarsnizitemperaturu koe do temperature samog zraka, izdvajanje topline nee se poveati bez obzirana daljnje poveanje brzine vjetra [5].Gubitak topline ovisit e tada o brzini kojom unutarnja toplina pristie do koe [6].Rizik za nastajanje lokalne smrzotine koe u ovisnosti je od brzine vjetra i temperaturezraka [7].Windchillindekssemoeodreditiputemwindchill kalkulatorakojisenalazinastranicama Environment Canada Okoli Kanade.Kalkulator za izraunavanje wind chill indeksaUreajzamjerenjewindchillindeksa moe sekupiti i uHrvatskoj a sastoji seodsljedeih senzora: - anemometra (mjeri brzinu vjetra)- termometra (mjeri temperaturu)- higrometra (mjeri relativnu vlagu)Na mjernom ureaju (LCD zaslonu) oitavaju se sljedee vrijednosti:- brzina vjetra (m/s, ft/min, km/h, mph, vorovi, beaufort)- temperatura ( C, F)- relativna vlaga (%)- barometarski tlak (hPa/mbar)7Slika 1. Ureaj za mjerenje wind chill indeksa4. ODJEA ZA RAD U NEPOVOLJNIMMIKROKLIMATSKIMUVJETIMAZatitnaodjeazaradunepovoljnimmikroklimatskimuvjetimapri niskimtemperaturama na otvorenom treba se odabirati prema odreenim faktorima:- vremenski uvjeti(temperatura, vjetar, kia, snijeg)- intenzitet i trajanje aktivnosti- vrsta posla koji se obavlja.Ukolikosene uzmuuobzirnavedeni faktoripri odabiruodjee, radnik moe bitinedovoljnozatienodhladnoeilipakmoe doidopretjeranogznojenja priradu koje epoveati negativan utjecaj niskih temperatura na tijelo.Zatitna odjea se dijeli prema dijelovima tijela koje titi od hladnoe na: odjeu pokrivala za glavu obuu i arape rukavice4.1. OdjeaNorma HRN EN 342:2004 Zatitna odjea: kompleti i odjevni predmeti za zatitu odhladnoe - propisuje zahtjeve koje mora ispunjavati zatitna odjea za zatitu od temperaturenie od -5C.8Prilikomradana niskimtemperaturamapreporuujese noenjevieslojevaodjeezbogboljezatiteodhladnoe.Zrakizmeuslojevaodjeeboljihjeizolacijskihsvojstavanego to ih prua sama odjea. Slojevita odjea omoguava radniku skidanje pojedinog slojaukoliko doe do prekomjernogzagrijavanja i znojenja.Razlikuju se tri sloja odjee:Bazini sloj odjee (intimni sloj)Sredinji sloj odjee (ostvaruje izolaciju:puloveri, majice, hlae)Vanjski sloj odjee (jakne)Slika 2. Odjea4.2. Pokrivala za glavuGotovo 50 % tjelesne topline moe se izgubiti kroz nepokrivene dijelove glave i vrataukolikosenekoriste pokrivalazaglavu. Vunenapokrivalailipotkapemogusmanjitiprekomjeran gubitak topline. Potkape i marame izuzetno su korisni dodaci koji se nose ispodkacige radi zatite sinusa i uiju od hladnoe te radi upijanja znoja [8].Slika 3. Pokrivala za glavu4.3. Obua i arapePotrebnojenositi2paraarapa.Nepreporuasenoenjepamuniharapa,jerjenjihovoizolacijsko svojstvo znatno loije od bilo kojih arapa od sintetike.Obua se odabire prema normi HRN EN ISO 20344:2007/A1:2008 Osobna zatitna oprema Sigurnosna obua. Obua mora imati dobru izolaciju od hladnoe i ogranienu propusnostza upijanje vode.9Slika 4. Obua i arape4.4. Zatitne rukaviceNorma HRNEN511:2007 Rukavicezazatituodhladnoe odreujezahtjeveimetode ispitivanja rukavica za zatitu od hladnoe do -50C.Nepreporuujuserukaviceodpamukaprilikomradau hladnimimokrimuvjetima,jer on postaje brzo mokar i vlaan, te gubi svoja izolacijska svojstva.Slika 5. Zatitne rukavice5. ZDRAVSTVENE TEGOBE POVEZANE S RADOM NA NISKOJTEMPERATURITijelo se sastoji od centralne jezgre koja sadrivitalne organe (srce, bubrezi i mozak) kojimorajubitinakonstantnojtemperaturiod36,5C 37,0C(0,5C)iperifernogomotaakojegsainjavajukoa,miii,mastikostiijatemperaturamoevarirati.Prijenostoplineizmeu jezgre i perifernog omotaa odvija se preko krvi [9].Kadajetijeloizloenohladnoitijelogubitoplinu brenegotojestvara.Hipotalamus,dio mozga, je odgovoran za odravanje konstantne temperature tijela kodljudi. Hipotalamusprima informacije otemperaturnom stanju tijela i usporeuje ga sa kontrolnom tokom. Akoje potrebno sprijeiti gubitak topline hipotalamus potie mehanizme koji dovode do suavanjakrvnih ila na periferiji i smanjenja znojenja. Do proizvodnje potrebne topline za zagrijavanjetijela dolazi pojavom nevoljne kontrakcije miia koja se naziva drhtanje [10].Ukolikosetemperatura tijelaneodriiznad32C(mjerenorektalno),dolazidoprogresivnogusporavanjasvihfiziolokihprocesa,asmrtnastupakadsetemperaturaspustiispod26C(rektalno) [5, 9]. Naglohlaenjetijelamoedovestidosmrtibezposebnihznakova oteenja tkiva [11].Utjecajhladnoenatijeloovisionekolikofaktorakaotosufizikaaktivnost,odjea,klimatski,socioekonomskiiindividualnifaktori.Odindividualnihfaktoranajvanijaje10prilagodba [12]. Ponovljenomilikontinuiranomizloenouhladnoidolazidotoplinsko-fizioloke prilagodbe tijela. Opa prilagodba odnosi se na cijelo tijelo i dolazi do promjene uhormonskojravnoteidokselokalnaprilagodbaodnosinaudovekodkojihdolazidoboljeprokrvljenosti periferije to dovodi do vee temperature koe [13].Ozljedeuzrokovanehladnoom semoguklasificiratinaope(cijelotijelo)ilokalizirane(izloenidijelovitijela)tenaonesasmrzavanjem (stvaranje kristalialedautkivu)ibezsmrzavanja tkiva [13].5.1. Lokalne promjene5.1.1. Lokalne promjene kod kojih ne dolazi do smrzavanja tkiva: OzeblineNajeesuizraenenarukama,nogamainosu.Dolazidopojaveotoka,boliilokalnogsvrbea.Simptomi semogurazvitinekolikosatinakonpovratkautopliokoliimogu trajati danima [9].Prvapomo: Izloenedijelovetijelapotrebnojepostepeno utopljivati izlauiihsobnojtemperaturi [13].Izvor:www.theswap.com Izvor:www.globalbioweather.comSlika 6. Ozebline Raspukline (fisure) na rukamaNastajunakon due i/iliponovljaneizloenostihladnoi.Upodlozinastankajekombinacija djelovanjehladnoe i isuivanje tkiva. Raspukline su duboke, bolne i mogu bititoliko bolne da potpuno onemoguavaju koritenje prstiju [9].Prevencija: Potrebno je ruke drati toplima i hidratizirati kou kremama [9].11Izvor :www.motouwo.com Izvor :www.windowwashingphoenix.comSlika 7. Raspukline na rukama Rovovsko (imerzijsko) stopaloJavljasekodkontinuiraneizloenostidijelovatijelahladnoi,ukombinacijisauestalom ilistalnom izloenouvodi(npr.noenjemokriharapa). Dopojaverovovskogstopala dolazi zbog toga to mokra stopala gube toplinu 25 puta bre od suhih. Simptomisucrvenilokoe,otok,trnjenjeibol,akodduljeizloenostidolazidopojavemjehuraiodumiranja tkiva [9,14].Prvapomo: Nogepodignutinaviipoloaj,dratiihsuhimipolaganoihutopliti[9].Mjehure i oteena tkivo prekriti sterilnom gazom.Izvor: www.oshawaremembers.wordpress.com Izvor: www.phase.comSlika 8. Rovovsko stopalo5.1.2. Lokalne promjene sa smrzavanjem tkiva SmrzotineJavljaju se prilikom djelovanja hladnoe na kou i povrinsko potkono tkivo. Posebno suizraene na okrajinama (ake, stopala,nos, uke). Rizik od pojave smrzotina je povean kodradnika sa oteenom perifernom cirkulacijom i kod radnika koji nisu propisno odjeveni [14].Prvi simptomi su peckanje, bol, utrnulost i gubitak osjeta. Razlikujemo vie podjela smrzotinasobziromnazahvaenudubinuoteenogtkivairazlikujemovie stupnjevaoteenja.Kodpovrinskihsmrzotina(koaipotkoje)dolazidopojavemjehuraispunjenihbistrom12tekuinom.Dubokesmrzotinezahvaajucijeludebljinukoe,miie,tetiveikosti,anapovrini su mjehuri ispunjeni krvavim sadrajem te moe doi do odumiranja tkiva [5].Prvapomo: Skinutivlanuodjeuiobuuipolagano utopljivati izloenidiotijela.Zahvaeni dio se nikako ne smije trljati, naroito ne sa snijegom, jer se moe otetiti koa, nitisesmijenaglouronitiutopluvodu [5]. Utopljavanjejejakobolnopajeponekadpotrebnodati lijekove protiv boli. Nastale mjehure nikako ne otvarati nego ih prekriti sterilnom gazom[5,9].Izvor: www.catlinarticsurvey2009.com Izvor: www.climbing.insidriinfo.com Izvor: www.thedarkesthorse.co.ukIzvor: www.addoli2.fh2y.comSlika 9. Smrzotine Hladne opeklinePredstavljaju poseban oblik smrzotina do kojih dolazi brzim smrzavanjem tkiva prilikomdirektnog fizikog dodira sa zaleenim predmetom (npr. metalni alat).Prva pomo: Ozlijeeni dio potrebno je uroniti u toplu vodu temperature 40C - 42C oko10 minuta te nakon toga osuiti i prekriti sterilnom gazom [9].13Izvor: www.momlogic.comSlika 10. Hladne opekline5.2. Ope promjeneKoddugotrajneizloenostihladnoitijelogubizalihuenergijeidolazidopothlaivanjatijela. HipotermijaPredstavljastanjekadatemperaturajezgretijelaiznosi ispod35C(rektalno)[9,12].Simptomihipotermijesemogurazlikovatiovisnootomekolikodugojetrajalaizloenostniskimtemperaturama.Vaojenavrijemeprepoznatisimptomehipotermijejerovostanjemoedovestidosmrti. Ranisimptomisunekontroliranodrhtanje,umor,pospanost,gubitakkoordinacije,konfuzija,dezorijentacija. Kakopothlaivanjenapredujedolazidoprestankadrhtanja,koaplavi,dolazidopomuenjasvijesti,proirenjazjenica,ukoenjaudova te smanjenja frekvencije srca i disanja [5, 9,10,14].Prva pomo: Osobu je potrebno odmah njeno i mirno uvesti (unijeti) u toplu sobu, uklonitimokru odjeu te utopliti centralni dio tijela (prsa, vrat, glavu i prepone) dekama, runicima ilielektrinimpokrivaima.Akojeosobaprisvijestiponuditijojtoplopie.Ukolikojeosobabezpulsa stavitiubonipoloaj,provjeritivitalneznakove,ukolikoosobanediepozvatihitnupomoizapoetisoivljavanjem.Nakontosetemperaturatijelapodiglapotrebnojeosobujonekovrijemedratipokrivenusuhimitoplimdekamaukljuujuivratiglavu[5,9,14].5.3. OstalazdravstvenastanjaPrilikomradanaotvorenommoguajeiritacijakoeuslijedjakogvjetra,opeklinenakoiprilikomproduenogizlaganjaUVzrakamakojesereflektirajuodsnijeganaviimnadmorskimvisinama,temehanikeozljede(lomovi,iaenja)kaoposljedicepadovanapovrinama klizavim zbog snijega i leda [9,11].Udisanjehladnogisuhogzrakauzrokujefiziolokepromjenegornjegidonjegdinogsustava.Zimskiperiodgodinepovezanjesa poveanimbrojemoboljenjapovezanihsadinim sustavom. ee su upale gornjih i donjih dinih putova.14Osobekojepateodkroninihbolestiimajupoveanuosjetljivostnahladnouteradnaekspozicijahladnoimoeuzrokovatipojavusimptomaosnovnebolestikaoipojavudrugihstanja vezanih za hladnou ranije nego kod zdravih radnika [12]. Niske temperature posebnoteko podnose osobe koje boluju od sranih bolesti (koronarne bolesti srca) jer se u hladnimuvjetima poveava potreba za kisikom zbog pojaanog miinog radato dodatno optereujerad srca [15].6. PREPORUKEPoslodavacjesukladnoodredbamaZakonaozatitinaraduduanosiguratiuvjeteradanaradnommjestukojineetetnoutjecatinaivotizdravljeradnika.Uprocjeniopasnosti trebaju biti utvrena radna mjesta na kojima radnik tijekom rada moe biti izloennepovoljnim mikroklimatskim uvjetima (niskoj temperaturi, vjetru, kii, snijegu), rizik na timradnim mjestima i mjere koje poslodavac treba poduzeti da bi se taj rizik doveo na najmanjumoguu mjeru.Poslodavacpriradunaotvorenomnemoeutjecatinavanjskeimbenikekaotosutemperatura, vjetar i razliite padavine, ali primjenom pravila zatite na radu, moe u velikojmjeri smanjiti rizik po ivot i zdravlje radnika.Prevencijabisetrebalaprovoditiuskladusagorenavedenimstandardima,odnosnopreporukama,priemuseiodradnikatrebazahtijevatipoduzimanjenekihjednostavnihkorakakojiukljuujuizmeuostalogodlazakuprostorijuzazagrijavanje,pijenjetoplihnapitaka, noenje zatitne odjee i obue i slino.Ovdjesudanepreporukezaposlodavceiradnike,kojeepomoidaserizikodizloenostiniskimtemperaturamanaradnommjestusvedenanajmanjumoguumjeru,tekakopostupatiusluajupojavezdravstvenihproblemavezanihuzradnaniskimtemperaturama.6.1. Organizacija rada Osiguratigrijanasklonitakaotosuatoriiprostorijezazagrijavanje priradunaniskim temperaturama. Formiratigrupeodnajmanje2ilivieradnikakodizvoenjaradnihoperacijananiskimtemperaturama. Educiratiihdanadzirujedandrugog (nikadradniknesmijeostati sam ili se u radu odvojiti od grupe) i kako prepoznati simptome hipotermije. Planirati obavljanje najveeg dijelaposla za vrijeme najtoplijeg dijela dana. Uvoenje dodatne radne snage kod ekstremnih uvjeta. Osigurati pokrivenost termoizolacijskim materijalom svih dijelova sredstava za rad sakojima radnik dolazi u dodir, te mogunost rukovanja bez skidanja rukavica. Izbjegavatiaktivnostikojeuzrokujuprekomjernoznojenje,kaoidugotrajnostajanjeili sjedenje na hladnoi. Osigurati radnicima tople napitke.156.2. Osposobljavanje radnika za rad na siguran nain Upoznati radnike sa opasnostima kojima su izloeni pri radu na otvorenom na niskimtemperaturama i mjerama koje e se poduzimati u cilju zatite ivota i zdravljaradnika. Upoznati radnike sa simptomima bolesti uzrokovanih nepovoljnim mikroklimatskimuvjetima (niska temperatura, vjetar ..). Osposobiti radnike za pruanje prve pomoi.6.3. Praenje uvjeta rada Kontroliratitemperaturuzrakaibrzinuvjetranaradnommjestu(praenjemvremenske prognoze putem medija, odnosno mjerenjem na radnom mjestu). Poduzimati odgovarajue mjere u ovisnosti o oitanim vrijednostima.6.4. Prikladna radna odjea Osigurati radnu odjeu, pokrivala za glavu, obuu, arape i rukavice premanavedenim normama. Obavezno nositi slojevitu, nezategnutu i toplu odjeu, odgovarajuu obuu, rukavice ipokrivalo za glavu.6.5. Prevencija zdravstvenih tegoba povezanih s radom na hladnoi Pridravati se Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN5/84). lankom4.i5.definiranojedaseradnicimorajuuputitinaprethodniiperiodikipregled.UdodatkuPravilnika(Popisposlovasposebnimuvjetimarad, uvjetikojimorajuispunjavati radnici i rokovi za ponovnu provjeru sposobnosti radnika) pod tokom 18.definiranojedaunepovoljnojmikrokliminesmijuraditiradniciispod18 godina,ene za vrijeme trudnoe i radnici koji imaju kronine bolestidinog sustava, bolestiperifernih krvnih ila, kronine i recidivirajue bolesti koe.Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja je svaka 24 mjeseca ako obavljaju rad umikroklimi izvan standarda, odnosno svakih 12 mjeseci ako obavljaju rad umikroklimi izvan fiziolokih granica [16]. Unos tekuine16 Unositi najmanje 2litre tople, zaslaene bezalkoholne tekuine na dan. Zabranjenojekonzumiranjealkoholnihpia jeruztotoizazivajuakutnuopijenost(smanjenakoncentracija,usporenovrijemereakcije,poremeenodoivljavanjeprostoraivremena,nekritinost)smanjujuipodnoenjehladnoe.Alkoholniefektgrijanjalaanjedojamjeralkoholuzrokujeperiferno proirenjekrvnihilatesedovodiveakoliinakrvinaperiferijuidolazi do brzog pothlaivanja krvi i cijelog organizma. Pravilna prehrana Poveatiunoskalorijanaoko4000kcalnadankroz4topla,balansiranaobroka.Dnevnojepotrebnounijeti oko60%ugljikohidrata, 25-30%mastii10-15% proteina [9]. Mastibisetrebalekonzumiratipretenopredveerjerpoveavajutjelesnutemperaturuponoiipoboljavajukvalitetusna.Ugljikohidratikojisebrzoapsorbirajuuprobavnomtraktu,poput eeraislatkia,trebalibisepretenokonzumirati za vrijeme rada i pri direktnoj izloenosti hladnoi jer su brz izvorenergije [9].7. LITERATURA:[1] Tlak zraka: Avaible from http://www.pfos.hr/~dsego/ispitna_literatura/vjezbe/Teoretske%20vjezbe/AKiOF-V_09%20-%20Tlak%20zraka%20i%20vjetar.pdf Accessed:2010-03-15.[2] Environment Canada s. Wind chill Program: Avaiblefrom http://www.ec.gc.ca/meteo-weather/default.asp?lang=En&n=5FBF816A-1 Accessed 2009-09-15.[3] Environment Canada s. Wind chill Calculation Chart Avaible from http://www.ohcow.on.ca/clinics/windsor/docs/workplaceconcernsseminars/windchillchart.pdf Accessed2009-09-15.[4] The Ontario Weather Page, Avaible from http://www.ec.gc.ca/ meteo-(http://www.ontarioweather.com/winter/safety/windchill.asp) Accessed 2010-09-15.[5] Legovi, D.; Gulan, G.; Tudor, A.; anti, V.; Jurdana, H.; Prpi, T.; estan, B.: Tjelesnaaktivnost u hladnim uvjetima okoline i prevencija hipotermije. Hrvat. portskomed. Vjesn.(2009), No.24: 38-44.[6] Guyton, MD.: Medicinska fiziologija: Temperatura tijela, regulacija temperature i vruica.Beograd-Zagreb: Medicinska knjiga (1978): 965-978.[7] Ducharme M., Brajkovi D.: Guideline on the risk and time to frosbite during expoure tocold wind. In: Proceedings oft he RTO NATOFactors andMedicine Panel SpecialistMeeting on Prevantion of Cold Injuries. Amsterdam: NATO (2005): 21-9.[8] Canadian Centre for Occupational Helth and Safety. Cold Enviroments. Working int heCold: Avaible from www.ccohs.ca Accessed 2009-10-1.[9]Barbey, A.; Clyde, D. et al: Health Aspects of Work in Extreme Climates within the17E&P Industry: The Cold, Report (1998), No. 6.65/270, Available from http://www.ogp.org.uk/pubs/270.pdf Accessed: 2010-05-31[10] Giedraityt L.: Indentification and validation of risk factors in cold work-Doctoralthesis, Department of Human Work Scinsis, Lule University of Technoloy (2005)Avaible from http://epubl.ltu.se/1402-1544/2005/24/LTU-DT-0524-SE.pdf Accessed:2009-10-01[11] Launay, J.C.; Savourey, G.: Cold adaptation, Industrial Health Vol.47 ( 2009 ) No 3,207-220[12] Mkinen,T.; Hassi, J. Health problems in cold work. Industrial Health Vol.47 (2009)No 3, 207-220.[13] LaDou, J. et al: Injuries Caused by Physical Hazards, In Current Occupational etEnviromental medicine 4th edt., The McGraw-Hill companies, ISBN-10:0-07-144313-4,London (2007):122-131.[14] NIOSH: Cold stress: Available from http://www.cdc.gov./niosh/topics/coldstress/Accessed: 2010-05-31.[15] Pranji N .(ed.): Nepovoljni toplotni uslovi, In Medicina rada Arthur,ISBN 978-9958-9119-0-2, Tuzla ( 2007 ): 214-215[16] Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada ( NN 5/84 )