radiologija | radioterapija | nuklearna medicina · snimke za svaki dr sustav i za svaku unaprijed...

Godina XXXXII • Broj: 2/2018

HRVATSKO

DRU

ŠTVO

INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE

radiologija | radioterapija | nuklearna medicina

RADIOLOŠKI VJESNIK 2/2018

Nakladnik

HRVATSKO DRUŠTVO INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE

Mlinarska cesta 38

10000 Zagreb

Za nakladnika

Damir Cipriće-mail: [email protected]

Glavni urednik

Damir Ciprić

Grafičko uređenje

Željko Podoreški Tko zna zna d.o.o.

Riječ urednika

Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,

Evo i drugi broj Radiološkog vjesnika je pred Vama. Nema, doduše,

puno članaka ali vjerujem da ćete nam uskoro i svoje poslati.

U ovom broju počinjemo sa Studentskim kutkom, mjestom gdje ćemo

objavljivati radove budućih kolegica i kolega kao prvi korak u znan-

stvenom radu. Naravno, radove objavljujemo uz privolu mentora.

Članke, koje objavite a koji će imati edukativne, znanstvene ili neke

nove spoznaje primjenjive u svakodnevnom radu, trajno ćemo posta-

viti na web HDIMR-a kako bi bili lakše dostupni svima. Kako članak

napisati pogledajte u Uputama za autore u rubrici Časopis, jer to bitno

smanjuje vrijeme pripreme i ne iziskuje dodatni napor uredničkog tijela

kako bi zadovoljili sve pravne i znanstvene regule u objavljivanju Vaših

radova.

Pozivamo Vas da nam pošaljete i svoje postere, koje ste negdje već

izložili i kako bi nam, pružili priliku da ih i mi vidimo.

Do sljedećeg broja srdačan pozdrav,

Za HDIMR

Damir Ciprić

Božićni Domjenak HDIMR8. prosinca 2018. u 20 sati

RESTAURANT KVATRIĆ • Maksimirska 9,Zagreb

Glazba i menu: 200,00 kn/osobi Prijave na www.hdimr.hr

Radiološki vjesnik 2/20182

Sadržaj

4 PROCJENA I USPOREDBA KVALITETE SNIMKE POSREDNIH RAVNIH DETEKTORA S CSI I GOS SCINTILATORIMABranka Horvatinec, Dražen Horvatinec

11 ULOGA RADIOLOŠKIH TEHNOLOGA U KONTROLI KVALITETELeon Aličić

28 HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA I. DIOVladimir Bahun, Damir Ciprić, Tomislav Stanković

32 RADIOTERAPIJA U LIJEČENJU KARCINOMA PLUĆA Petra Vrabec, Zoran Rakušić

37 OSVRT NA 7. KONGRES HRVATSKOG RADIOLOŠKOG DRUŠTVASara Bezak

Radiološki vjesnik 2/2018 3

snimke za svaki DR sustav i za svaku unaprijed zadanu dozu (50,100,150 i 200 µGys), i pohraniti u DICOM 3 formatu. IQFinv vrijednost koristit ćemo kao mjernu jedinicu.

DR sustavi s GOS detektorima pokazuju mala od-stupanja IQFinv vrijednosti unutar istog sustava, i u odnosu na sve sustave, s druge strane CsI detektori pokazuju značajno odstupanje IQFinv vrijednosti. Osim toga CsI detektori (isti model od istog proizvo-đača), korišteni u drugim DR sustavima, rezultirali su značajnim odstupanjima IQFinv vrijednosti. IQFinv vrijednosti CsI detektora su veće i statistički značaj-nije (p < 0,029) u odnosu na GOS detektore.

Ključne riječi:, ravni detektori, CsI scintilator, GOS scintilator, CDRAD fantom, CDRAD Analayzer, IQFinv.

Uvod

Sustavi za digitalnu radiografiju (DR) postupno zamjenjuju analogne i sustave za računalnu radio-grafiju (CR). Viša cijena nove tehnologije mora biti opravdana u smislu veće kvalitete snimke i manjom dozom zračenja za pacijenta. Ravne digitalne ploče se proizvode s različitim vrstama detektora za fiksne i pokretne radiografske uređaje.Također se proizvo-de ravni paneli s različitim vrstama scintilacijskih

Suvremena oprema se isporučuje sa različitim komponentama. Odabir svake od njih ovisi o karakteristikama istih koje će zadovoljiti Vaše potrebe...

Sažetak

Cilj ovog istraživanja je usporediti kvalitetu snimke dobivene na digitalnim ravnim panelima (FPD) s de-tektorima od cezij jodida (CSI) i gadolinij oksisulfata (GOS) .

Za objektivnu procjenu i usporedbu kvalitete snim-ke između ove dvije vrste detektora poslužit će nam CDRAD 2.0 fantom i CDRAD Analayzer, računalni program. Devet različitih digitalnih ravnih panela od šest različitih proizvođača je uspoređeno u ovoj studiji, četiri s CsI a pet s GOS scintilatorima. CDRAD 2.0 fantom koji koristimo u ovoj studiji sastoji se od deset slojeva plexi stakla na vrhu fantoma i deset slojeva pleksi stakla na dnu fantoma i predstavlja zamjenu za ljudsko tijelo. Napraviti će se po tri


Radiološka tehnologija

Procjena i usporedba kvalitete snimke posrednih Ravnih detektora s CsI i GOS scintilatorimaBranka Horvatinec, mag.rad.techn.

Dražen Horvatinec, mag.rad.techn.

KB Sveti duh

detektora. Danas koristimo kvalitativne parametere kao što su modulation transfer function (MTF) i di-rect quantum efficiency (DQE) za procjenu kvalitete digitalne snimke. Kod DR sustava postoje i drugi pa-rametri osim detektora koji utječu na kvalitetu snim-ke kao što je računalni program za obradu snimke, generator rtg cijevi itd. Budući da su potencijalni korisnici zainteresirani za kvalitetu snimke koja uk-ljučuje sve parametre osim navedenih MTF i DQE, potrebno je prikupiti i druge parametre uređaja za procjenu kvalitete snimke. Postoje mnoge studije koje potvrđuju da digitalne ploče s detektorima od cezij jodida (CsI) daju bolju kvalitetu snimke u od-nosu na detektore s gadolinij oksisulfatom (GOS), međutim to još nije potvrđeno kvantitativnim mje-renjem.Tako da je cilj upravo kvantitativna analiza kvalitete dobivene snimke za cjelokupni sistem s ravnim detektorima. Da bi mjerenje bilo objektivno koristit ćemo više različitih uređaja s ravnim detek-torima bez navođenja imena prizvođača uređaja (1).

Flat panel detektorski sustavi

Prema načinu rada, ravni detektori mogu se podi-jeliti na posredne (indirektne) i izravne (direktne) detektore. Indirektni detektorski sustavi pretvaraju rendgensko zračenje u vidljivo svjetlo, koje pada na fotodiodu gdje se pretvara u eletrični signal koji

se očitava pomoću tranzisto ra (TFT). Kod izravnih detektorskih sustava nema međupretvorbe, već se rendgensko zračenje direktno pretvara u električni signal. Kod indirektnih sustava najčešće se koriste scintilatorski detektori od cezij jodida (CsI) i gadoli-nij oksisulfata (G OS) sl.1. Deblji slojevi scintilacijskog materjala apsorbiraju veću količinu rendgenskog zračenja pa tako emitiraju veću količinu svjetlosti. Međutim, deblji slojevi scintilacijskog materijala povećavaju količinu zrnati fosforni sloj koji koriste i konvencionalni zasloni elektronskog pojačala. GOS scintilatori imaju nedostatak smanjene učinkovitosti pri visokim temperaturama (2,4). Osim toga, količina svjetla koju detektori mogu prenijeti je veća kod CsI scintilatora, u usporedbi s GOS sl.2 (2, 3).

Slika 1 Struktura scintilatora CsI i GOS Izvor: http://www.vidisco.com/ndt_solutions/ndt_info_center/ndt_wiki_x_ray

Slika 2. Prijenos vidljive svjetlosti GOS i CsI scintilatora Izvor: http://www.vidisco.com/ndt_solutions/ndt_info_center/ndt_wiki_x_ray



http://www.vidisco.com/ndt_solutions/ndt_info_center/ndt_wiki_x_ray



Procjena kvalitete slika

Postoje brojne studije koje ocjenjuju kvalitetu slike različitih radioloških sustava. Ove studije uspoređu-ju razne radiološke slikovne tehnologije i sustave, koristeći subjektivne i objektivne metode. Bacher uspoređuje kvalitetu slike kod radiografskog filma, CR, i izravanog ravnog detektora, u smislu efektivne doze bolesnika, kontrasnosti i rezolucije (4). CDRAD 2.0 (fantom za radiografiju) i CDMAM 3.4 (fantom za mamografiju) su korišteni u ovom istraživanju, anali-zirani su kontrast i rezolucija (4). U drugoj studiji Lu i sur., analizirali su CR i radiografski film u odnosu na dozu pacijenta, kontrast, i rezoluciju (5).

MA Irvine u odnosu na neizravani ravni detektor i CR u pedijatriji, analizirane su slike u smislu kvalitete i doze zračenja (6). U drugim studijama, ravni detek-tor, CR i radiografski film, uspoređivani su pomoću kvalitete slika i podataka kao što su modulation transfer function (MTF), noise power spectrum (NPS) i detektiv quantum efficiency (DQE) (7,8). Samei je usmjeren na procjenu performansi CR i ravnih ploča sustava u smislu karakteristika šuma i utjecaja na oštrinu digitalnih detektora (11). Za objektivnu anali-zu kvalitete slike u digitalnoj radiologiji, na fantomu se analiziraju kontrast i rezolucija (4,5,7).

U nedavnim studijama za ocjenu kvalitete snimke korišten je fantom CDRAD 2,0 pomoću kojeg je mo-guće kvantificirati razlučivost detalja i kontrasnost snimke na temelju percepcije promatrača. Dobivene podatke o razlučivosti detalja i kontrasnosti snimke moguće je prikazati krivuljom(4,7).

Dva su glavna nedostatka subjektivnog testa od strane ocjenjivača; očitani rezultati mogu se značaj-no razlikovati (ovisno o ocjenjivaču) s toga ne mogu uvjek biti ponovljivi, dok samo očitavanje iziskuje puno vremena. Nedostaci se mogu otkloniti primje-nom objektivnih testova, gdje računalni program analizira slike i primjenjuje statističke metode za utvrđivanje krivulje kontrasta.

CDRAD 2.0 fantom

CDRAD 2.0 fantom sl.3 je ploča od pleksi stakla (26,5 cm. × 26,5cm. x 1cmm) Na ploči se nalazi 225 cilindričnih polja različitih promjera i dubine. Dubine i promjeri polja su veličine od 0,3 do 8,0 mm. Matrica rendgenske snimke je 15x15. U redo-vima matrice, kontrast (dubina kružića) povećava se s lijeva na desno. U stupcima matrice, promjer kružića se smanjuje od vrha do dna. U prva tri reda, postoji jedan kružić unutar svakog kvadrata. Nakon trećeg reda, svaki kvadrat ima dva kružića: jedan u sredini kvadrata, a drugi u nekoj od četiri moguća kuta. Kružići su smješteni nasumično u kutevima kvadrata (4).

CDRAD Analayzer

CDRAD Analayzer je računalni program razvijen od strane proizvođača CDRAD fantoma (11). Pomoću statističkih metoda utvrđuje se kontrast i rezolucija slike. Standardna devijacija i prosječna vrijednost piksela na slici koriste se u statističkim metoda-ma. CDRAD softver daje dvije vrijednosti mjerenih

Slika 3: Shematski prikaz CDRAD 2.0 fantoma Izvor: https://www.researchgate.net/publication/261483259



https://www.researchgate.net/publication/261483259

podataka za kvalitetu slike (11). Točan omjer opa-žanja je postotak ispravno promatranih kvadrata (kružići unutar kvadrata pravilno identificirani) na ukupan broj kvadrata.

Prva mjerna vrijednosti je:

Točan omjer opažanja: točno zapažanje_x100

ukupan broj kvadrata

Druga mjerna vrijednosti je image quality figure IQF: obrnuto proprcionalna kvaliteti slike

IQF =∑i1515iC ja x D (i,th)

D (i, th) – najmanji promjer koji je pravilno uočenC – vrijednosti kontrasta

Budući da je IQF obrnuto proporcionalan kvaliteti slike u našem slučaju uvodi se vrijednost

IQFinv inverzna kvaliteta slike: vrijednost koja raste s kvalitetom slike.

IQFinv = 100

∑i=115 Ci x D (i,th)

Parametri snimanja

Snimke su prikupljene sa 9 različitih sustava ravnih ploča od 6 proizvođača. Za simulaciju pacijenta po-stavi se 10 slojeva od pleksi stakla (PMMA) na vrh i još 10 PMMA na dno (svaki sloj je 26 cm x 26 cm x 1 cm) između je CDRAD 2.0 fantom, kao što je prika-zano na slici 4.

Izvor zračenja udaljen je od detektora 100 cm, au-tomatska kontrola ekspozicije (AEC) je isključena, vrijednost 80 KVp podešena na ručnom modu.(4,5). Vrijednosti mAs podešene su za postizanje ulazne doze 50 µGy,100 µGy,150 µGy i 200 µGy. Postignuta ulazna doza mjerena je pomoću dozimetra. Svaki DR sustav je bio postavljen kao na slici 5. Učinjene su po tri snimke za svaku dozu i pohranjene u DICOM 3.0 formatu. Snimljene slike se analiziraju pomoću CDRAD 2.0 Analayzera. Računa se IQFinv, koji daje realnu vrijedndnost za sustav i svaku specifičnu iz-mjerenu dozu. Prosječna IQFinv vrijednost za svaki sustav može se prikazati krivuljom (2, 7).

Podatci i statistička analiza

Na svakom DR sustavu učinjeno je 12 snimaka (3 slike po dozi za četiri različite doze), na 9 različitih sustava. IQFinv vrijednosti izračunate su za svaku snimku, a te su vrijednosti prosjek za svaku razinu doze. S toga jedna IQFinv mjerna vrijednost se izračunava za svaki sustav i razinu doze. Detektori s GOS i CsI scintilatorima uspoređeni su na svakoj razini doze pomoću Mann-Whitney U testa (10). Dobiveno je značajano odstupanje vrijednosti 0,05 (α = 0,05).

Slika 4 CDRAD 2.0 fantom Izvor: https://www.researchgate.net/figure/261483259_fig1_

Slika 5 Postavke uređaja za snimanje Izvor: https://www.researchgate.net/publication/261483259


X-ray tubecoliminator

100

cm

dosimeter

10-layers plexiglass plate

CDRAD 2.0. phantom

10-layer plexiglass plate

digital detector



Rezultati

Na slici 6 i tablici 1, izračunate su srednje vrijednosti i standardne devijacije za IQFinv koje odgovaraju DR sustavima s GOS i CsI scintilatorom dobivene za različite razine doze. Sve IQFinv vrijednosti pri-kupljene s različitih GOS sustava i različitim dozama prikazani su u Tablici 2. Isto tako, IQFinv vrijednosti za sve CsI sustave prikazani su u Tablici 3.U svim sustavima, IQFinv vrijednosti rastu s povećanjem doze. Odnos između doze ulaz (μ Gy) i

IQFinv za GOS i CsI sustava prikazani su na slici 7. Koristeći linearnu regresiju, pokazalo se da je IQFinv vrijednost veća kod CsI sustava u odnosu na GOS sustav.

Rasprava

U tablici 1, prikazana je srednja vrijednost, standar-dna devijacija i prosjek IQFinv vrijednosti između GOS i CsI sustava. Srednja vrijednost i standardna devijacija izračunate su iz IQFinv vrijednosti dane u tablici 2 i 3. Budući da imaju istu strukturu detektori s GOS scintilatorom imaju sličnu kvalitetu snimke na različitima dozama. Iz tablice 2, također možemo primijetiti, da IQFinv vrijednosti na različitim dozama imaju mala odstupanja unutar istog sustava u odno-su na cijeli sustav. Na višim razinama doze, ostupa-nja IQFinv vrijednosti unutar istog sustava je nisko. S druge strane, odstupanje IQFinv vrijednosti izme-đu dva sustava počinje rasti. Međutim, odsupanje na višim razinama doza i dalje je nisko u usporedbi s prosječnom IQFinv vrijednosti GOS sustava. CsI sustavi imaju slične vrijednosti IQFinv na dozama od 50 i 100 μGy. Međutim, kvaliteta slike raste pove-ćanjem doze (tj. na 150 i 200 μGy). Tablica 3 daje mjerne vrijednosti IQFinv svih CsI sustava mjerene

Slika 6 Usporedba ravnih detektora sa GOS i CsI scintilatorom https://www.researchgate.net/publication/261483259

Slika 7 Odnos između doze((μ Gy)i IQFinv za GOS i Csi Izvor: https://www.researchgate.net/publication/261483259

Tablica 1 Mean i standardna devijacija za IQFinv kod GOS i CsI (1)

GOS Systems

Dose [_Gy] Mean IQFinv Std of IQFinv

50 0.275 0.022

100 0.288 0.023

150 0.304 0.042

200 0.324 0.056

CsI Systems

Dose [_Gy] Mean IQFinv Std of IQFinv

50 0.425 0.055

100 0.472 0.049

150 0.527 0.227

200 0.639 0.316





pri različitim dozama. Iz ove tablice, može se uočiti da IQFinv vrijednosti CsI pokazuju veća odstupanja u usporedbi s GOS unutar istog sustava čak i na vrlo malim dozama. Povećanjem doze preko 100 μGy, IQFinv odstupanje unutar samog sustava te između svih sustava se povećava otprilike za 50% u odnosu

na IQFinv srednje vrijednost. Igličasta struktura CsI sustava pokazuje različite karakteristike pretvaranja vidljive svjetlosti pri različitim uvjetima snimanja i ra-zličitim dozama. Kako se povećava doza, različitost između sustava postaje više izražena. U ovoj studiji analizirani su DR sustavi s GOS i CsI scintilatorom

Tablica 2 IQFinv vrijednost za GOS sustav (1)

GOS A GOS B

Dose [_Gy] IQFinv values IQFinv values

50 0.32 0.29 0.33 0.26 0.26 0.26

100 0.38 0.32 0.26 0.26 0.26 0.27

150 0.35 0.37 0.39 0.26 0.27 0.26

200 0.40 0.40 0.37 0.26 0.26 0.26

GOS C GOS D


50 0.28 0.26 0.26 0.26 0.26 0.27

100 0.30 0.32 0.32 0.29 0.26 0.27

150 0.35 0.29 0.32 0.29 0.26 0.29

200 0.40 0.47 0.26 0.30 0.29 0.30

GOS E

Dose [_Gy] IQFinv values

50 0.29 0.26 0.26

100 0.29 0.26 0.29

150 0.29 0.26 0.27

200 0.30 0.30 0.29

Tablica 3 IQFinv vrijednost za CsI sustav (1)

GOS A GOS B


50 0.39 0.43 0.26 0.40 0.63 0.43

100 0.65 0.42 0.42 0.66 0.64 0.53

150 0.35 0.39 0.39 0.75 0.28 0.36

200 0.39 0.37 0.37 1.26 1.15 0.81

GOS C GOS D


50 0.77 0.33 0.26 0.41 0.39 0.41

100 0.45 0.33 0.28 0.45 0.42 0.39

150 0.34 0.32 0.26 0.84 0.79 0.26

200 0.72 0.47 0.26 0.79 0.68 0.54



(isti model od istog proizvođača) koja pokazuje da je njihova IQFinv vrijednost različita. Vrijednost IQFinv je izraženija kod detektor s CsI sustavom. Različita kvaliteta slike kod istih detektora može biti različita zbog računalne obrade slike i drugih karak-teristika sustava. Za oba sustava GOS i CsI, IQFinv vrijednosti raste linearno s povećanjem doze. Ovaj odnos je prikazan na slici 7. Iz tog možemo zaključiti da je CsI sustavi 4-5 puta osjetljivi na većim dozama u odnosu na GOS sustav. Drugim riječima, kvaliteta slike CsI sustava je veća u odnosu na GOS sustav s povećanjem doze. To je očekivani rezultat, budući da je DQE vrijednosti CsI scintilatora veća od GOS scintilatora. Razlika između svih ovih sustva je stati-stički značajna (p <0,021), osim toga, prosječna vri-jednost IQFinv je statistički značajnija za CsI sustav u odnosu na GOS sustava (p <0,029).

Zaključak

U ovom istraživanju, CDRAD 2,0 fantom i CD Anaalayzer računalni program, služi za objektivno vrednovanje kontrasnosti CsI i GOS scintilatora. Korišteno je devet DR sustava, od toga četiri su ima-la CsI scintilator, a pet GOS scintilator. Učinjene su po tri snimke za različite doze od 50,100,150 i 200 μGy. Dobiveni rezultati pokazuju da sustavi s GOS imaju manja odsupanja unutar istog sustava i između svih sustava, za razliku od CsI sustava koji pokazuju značajna odstupanja. IQFinv vrijednost povećanjem doze je četiri do pet puta veća kod CsI sutava u odnosu na GOS sustava. Ovaj rezultat je u skladu s vrijednostima DQE CsI i GOS scintilatora.IQFinv vri-jednost ravnih panela s CsI detektorima značajno je veća u odnosu na GOS detektore (p<0,029).

Literatura1. Aksoy ME, Kamasak ME, Akkur E, Ucgul A, Basak

M, Alaca H. Evaluation and comparison of Image Quality for Indirect Flat Panel Systems with CsI and GOS Scintillators. Conference: Health Informatics and Bioinformatics (HIBIT), 2012 7th International Symposium on

2. Kim HA, Cunningham IA, Yinn Z, Cho G. On the development of digital radiography detectors: A review. 9(4):86–100, 200

3. Knupfer W, Hell E, Mattern D. Novel x-ray detectors for medical imaging. Nuclear Physics, pages 610–615, 199

4. K Bacher. Evaluation of Image Quality and Patient Radiation dose in Digital RadiologyFaculty of Medicine and Health Sciences Department of HumanAnatomy, Embryology, City, Country, 2006.

5. Lu ZF, Nickoloff EL, So JC, Dutta AK. Compari-son of the computed radiology and film/screen combination using a contrast detail phantom. Journal of Applied Clinical Medical Physics, 4(1):91–98, 2003.

6. Irvine MA. Image quality and radiation dose comparison of a computed radiography system and

an amorphous silicon flat panel system in pediatric radiography:A phantom study. Master’s thesis, RMIT University, 2009.

7. Liu X, Shaw CC. a-si:h/csi(tl)flat-panel versus computed radiography for chest imaging applications: Imagequality metrics measurement. Med. Phys., 31(1):98–111,2004

8. Floyd CE, Warp RJ, Dobbins JT, Chotas HG, Baydush AH, Vorecek RV, Ravin CE. Imagingcharacteristics of an amorphous silicon flat-panel detec-tor for digital chest radiography. Med. Phys., pages 683–688, 2001.

9. McEntee M, Frawley H, Brennan PC. A comparison of low contrast performance for amorphous silicon/cesium iodide direct radiography with a computedradiography: A contrast detail phantom study. Radiology, 13:89–94, 2007.

10. Nachar N. The Mann-whitney u: A test for assessingwhether two independent sample come from the samedistribution. Tutorials in Quantitative Methods for Psychology, 4(1):13–20, 2008.

11. Artinis Medical System. Manuals CDRAD 2,0 Phantom Analayzer Software version 2010.



Uvod

Prateći smjernice Europske unije koje se odnose na usklađivanje protokola kojim se mogu pratiti, mjeriti i uspoređivati postupci u provedbi kontrole kvalitete u zdravstvu uočavamo niz nedostataka postojećeg sustava. Sustav kontrole kvalitete u zdravstvu prem-da je propisima poprilično jasno određen nije vodio računa o realnostima. Uloga medicinskih fizičara je gotovo potpuno preuzeta iz američkog zakono-davstva [1], ne vodeći računa o realnostima a isto-vremeno je umanjena uloga radioloških tehnologa koji svojim kliničkim auditom odgovaraju traženim kompetencijama a među njima posebno skupina magistara radiološke tehnologije. Uloga liječnika u kontroli kvalitete je minimalizirana te svedena na kliničku odgovornost za provedbu dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Upostava i provođenje kon-trole kvalitete je složen i obiman posao koji zahtjeva značajne organizacijske i ljudske resurse. Stoga je ponuđeno i rješenje u članku 17. stavak 4. Pravilnika o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zrače-nja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja (NN 53/18), koji daje široke mogućnosti za uključivanje radioloških tehnologa u sustav osigura-nja kvalitete.

Svaki uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje mora biti pod stalnim nadzorom djelatnika koji ga koriste u svom radu. Uspostavljen sustav kvalitete na radiološkim odjelima mora osiguravati primjereno visoku kvalitetu radioloških usluga koje će garantirati točnost dijagnostičkih informacija, uz najniže moguće troškove i optimalne doze.

Sustav kvalitete u radiološkoj tehnologiji mora osiguravati primjereno visoku kvalitetu radioloških usluga


QA, QC u radiološkoj tehnologiji

Uloga radioloških tehnologa u kontroli kvaliteteLeon Aličić, mag.rad.techn., KBC Split

Što je to kontrola kvalitete

Radiologija je specifična djelatnost u medicini koja obuhvaća dijagnostičku radiologiju, radioterapiju te dijagnostiku i terapiju radionukleidima po čemu se značajno razlikuje od drugih medicinskih dijagno-stičkih djelatnosti. To je jedan od glavnih razloga koje nedvojbeno zahtijeva posebne uređaje, edu-kaciju djelatnika te dobre profesionalne kompeten-cije svih sudionika u procesu.

Proces dobivanja kvalitetne radiološke slike upo-rabom primjerenih uređaja uz korištenje minimalne doze zračenja je izuzetno tehnološki zahtjevan. Svaki uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje mora biti pod stalnim nadzorom djelatnika koji ga koriste u svom radu. Uspostavljen sustav kvalitete na radiološkim odjelima mora osiguravati primje-reno visoku kvalitetu radioloških usluga koje će garantirati točnost dijagnostičkih informacija, uz najniže moguće troškove i optimalne doze. Osim godišnje kontrole vrijednosti uređaja pri čemu se provjeravaju parametri kvalitete izlaznog snopa zra-čenja kontrole se moraju raditi i svakodnevno u cilju pravovremene reakcije te sprječavanja eventualnih nedostataka. Svi djelatnici koji sudjeluju u procesu također moraju zadovoljavati standarde koje propi-suje kontrola kvalitete. Korisnici radioloških uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje su radiolozi i radiološki tehnolozi te sukladno tome njihove pro-fesionalne kompetencije moraju imati formalni oblik (diplomu) koja je sama po sebi samo preduvjet za rad u zoni ionizirajućeg zračenja. Profesionalna edukacija podrazumijeva svakodnevno cjeloživotno učenje u cilju svladavanja novih tehnologija koje se progresivno razvijaju naročito u radiologiji.

Nositelji procesa kontrole kvalitete u radiologiji su radiološki tehnolozi. Specijalisti radiolozi su jedna od karika u lancu, izuzetno važna za opravdanje me-dicinskog postupka te davanje konačne dijagnoze. Njihova uloga u kontroli kvalitete rada radioloških tehnologa provodi se procjenom kvalitete radiološ-ke slike kao konačnog produkta ukupnog procesa

rada radioloških tehnologa. Proces kontrole kvali-tete radioloških uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje provodi također radiološki tehnolog. Za svaki se uređaj provodi poseban standardizirani postupak u dogovorenim periodičkim terminima: dnevno, tjedno, mjesečno, tromjesečno, godišnje te izvanredno. Svi podaci periodičkih pregleda se evidentiraju u protokole. Uloga fizičara u medicini je sudjelovanje u timu za izradu protokola za zaštitu pacijenata u dijagnostičkoj radiologiji, sudjelovanje u timu za izradu pojedinačnih protokola u radiotera-piji te vođenje evidencije i prikupljanje podataka o kontroli kvalitete radioloških uređaja.

Što utječe na sustav kvalitete u radiološkoj tehnologiji

Na sustav kvalitete u radiologiji utjecaj imaju dva značajna faktora:

1. Ljudski faktor koji kvalitetom pridonosi

• znanje ili informacije neophodne za rad s tehničkom opremom i pacijentima,

• motivacija koja se stvara unutarnjim po-trebama ili vanjskim podražajima (pohvale, kritike, novčane stimulacije ili natjecanje zasnovano na jasno postavljenim pravilima – nikako nepotizam),

• sposobnost za rad tj. različito napredovanje pod istim okolnostima sa istom stručnom osposobljenošću,

• poštivanje formalnih kompetencija,

• stupanj raspoloženja za rad.

2. Tehnološka oprema ove specifične djelatnosti mora biti na nivou Europskih standarda pri čemu se vodi računa o standardima kvalitete pri zbrinjavanju pacijenata uz maksimalnu eko-nomsku učinkovitost. Na izbor opreme utječe niz faktora kao što su funkcijske mogućnosti opreme, kvaliteta izrade, brzina servisiranja te cijena aparature.



Implementacija sustava upravljanja kvalitetom

Kvaliteta zdravstvene skrbi i sigurnost pacijenta su preduvjet dobrog zdravstvenog sustava a put do kvalitete je dugotrajan. Raditi na implementaciji kvalitete moramo po fazama koju čine – osiguranje kvalitete u usluzi, kontrola kvalitete usluge, osigu-ranje kontrole kvalitete sustava, kontrola kvalitete sustava. Dakle kao rezultat imamo očuvanje radne sposobnosti i povečanje produktivnosti populacije kao rezultat primjene standarda u radiologiji. Većina zdravstvenih ustanova nastoji poboljšati kvalitetu uz ograničene medicinske, ljudske i financijske re-surse. Istovremeno se zdravstvene ustanove mora-ju prilagoditi postavljenim standardima kvalitete na nacionalnoj razini. Istraživanja sustava kvalitete u hrvatskom zdravstvu (Lazibat et al.,2007) pokazuju nedostatak kvalitete zdravstvene usluge. Zamjerke se očituju u:

• neprepoznavanju standarda kvalitete,

• neprimjena standarda kvalitete,

• različite primjene na različitim nivoima zdravstvene djelatnosti,

• nezadovoljstvu pacijenta.

Središnje pitanje svake kontrole kvalitete je troš-kovna učinkovitost, što ne znači da kvaliteta zdrav-stvene usluge treba biti jeftinija nego dostupnija Možemo reći da je dobra usluga smanjenje pro-stora između očekivanja pacijenta i razine usluge. Kvalitetu radioloških usluga možemo sagledavati iz nekoliko aspekata:

• stručnost u izvedbi,

• brzo zbrinjavanje pacijenata,

• vođenje politike kvalitete i kontrole kvalitete.

U RH kvaliteta zdravstvene zaštite se temelji na Zakonu o zdravstvenoj zaštiti te njegovim izmjenama i dopunama na primarnoj, sekundarnoj, tercijarnoj

razini te razini zdravstvenih zavoda. Kvaliteta i stal-no poboljšanje kvalitete prioritet su nacionalne poli-tike zdravstva na svim razinama zdravstvene zaštite i rezultat su mjera koje se poduzimaju u skladu sa suvremenim potrebama a osiguravaju najpovoljniji ishod dijagnoze i liječenja [2].

Razlikujemo dva seta standarda:

1. Obvezatni standardi kvalitete, koji se primjenju-je kao obvezni jedinstveni sustav kvalitete po-drazumijevajući jedinstvene mjere za opremu materijale i okoliš za sve zdravstvene ustanove i postupke. Baziraju se na preporukama i direk-tivama međunarodne zajednice ali su u RH u sustavu implementacije.

2. Akreditacijski standardi kvalitete za akreditaciju bolničkih ustanova [3].

Ukratko hrvatsko zdravstvo je u sustavu izgrad-nje certificiranog sustava za uspostavu, održanje i provjeru kvalitete prema standardima norme ISO 9001;2008, pri čemu možemo zaključiti da je samo 18% bolničkih ustanova obavilo certifikaciju (Lazibat et al.,2007). Istraživanjem je utvrđeno da 81% (69/86) hrvatskih zdravstvenih ustanova ne pri-mjenjuje međunarodne norme za izgradnju sustava kvalitete (ISO 9001:2008), pri čemu smo na začelju država koje su sudjelovale u istraživanju [4].

Realnost implementacije sustava kvalitete u RH

Uspostava sustava upravljanja kvalitetom zahti-jevan je proces koji traži potpunu posvećenost i uključivanje menadžmenta i svih djelatnika zdrav-stvene ustanove. Želimo li aktivno sudjelovati u rastućoj konkurenciji pružanja zdravstvenih usluga na europskom tržištu potreban je hitan razvoj i ugradnja normi kvalitete u poslovanje svih zdrav-stvenih ustanova RH. Nužna je temeljna promjena u percepciji rukovodećih struktura kako bi se za-obišla paradigma te stvorilo povoljno okruženje



za implementaciju, razvoj, održanje i unapređenje sustava kontrole kvalitete. Uz stvaranje povoljnog okruženja neophodno je povećanje znanja i izo-braze svih sudionika u procesu realizacije sustava kontrole kvalitete.

Ugled procesa kvalitete

Proces kontrole kvalitete ovisi o niz faktora kao što su:

1. dojam pacijenta,

2. komunikacijskih vještina osoblja,

3. profesionalnog pristupa,

4. poštivanju protokola,

5. stručnosti osoblja,

Izuzetno je važno da provjeru stručne kvalitete provode svi pružatelji usluga u okviru svojih ovlasti i kompetencija (uprava, radiolozi, radiološki tehno-lozi, fizičari, serviseri).

Zadaci i odgovornosti vodstva u sustavu kvalitete

Neophodno je definirati ciljeve kvalitete vodeći računa o akreditaciji ustanove. Politiku kvalitete dokumentirati a potom podijeliti uloge u provedbi s naglaskom na razumijevanje svih zaposlenika. Osigurati stalno praćenje provedbe programa kva-litete preko imenovanog ljudstva i osiguranih resur-sa. Planirati unaprjeđenje kvalitete te dokumentirati sve postupke u cilju uklanjanja uzroka neskladnosti. Imenovati kompetentne ili u nedostatku osposo-biti kadrove te uvesti participativni način vođenja uz podjelu odgovornosti i otvorenu komunikaciju. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naglašava dobivanje dijagnostičkih informacija uz najmanju moguću izloženost zračenju i troškove (ALARA) princip.

Osnovni zahtijevi sustava osiguranja kvalitete u radiologiji

Razlučivost radiološke snimke mora biti prilagođe-na standardu pretrage. Doza ionizirajučeg zračenja koju dobiju osoblje i pacijent mora biti zadržana na najmanjim vrijednostima.Voditi posebnu pažnju o fi-nancijskog efikasnosti tijekom planiranja, pripreme i izvedbe radiološkog postupka. Primjeniti sva sred-stva zaštite od ionizirajučeg zračenja za pacijenta i osoblje. Osigurati dobru suradnju tima stručnjaka liječnik radiolog, radiološki tehnolog, fizičar koji su istovremeno zaduženi i za evaulaciju kliničkog au-dita. Povjerenstvo ili tim na osnovi rezultata doza, odbačenih filmova, ponovljenih pretraga, kvalitete opreme donosi odluku o stanju procesa kvalitete te postupcima za unaprijeđenje procesa kvalitete.

Odgovornosti i ovlaštenja za cjelokupni Program kontrole kvalitete, praćenja, evauliranja i mjere korekcije moraju biti određene i evidentirane u Priručniku za osiguranje programa kvalitete. Prije nabave nove opreme tim za kliničku audit (radiolog, mag. Radiološke tehnologije, medicinski fizičar, služ-beni serviser) treba izraditi specifikaciju opreme po-trebne za rad, objektivne standarde kvalitete slike. Rezultati praćenja trebaju biti pokazatelji eventualnih korekcija a priručnik mora sadržavati program ospo-sobljavanja i kompetencija za sve djelatnike koji su odgovorni za osiguranje kvalitete. Broj dijagnostički neiskorištenih postupaka (slika ili digitalnih zapisa) mora se dnevno provjeravati i evidentirati.

Poželjni parametri koji sažimaju dobru strategiju Programa kontrole kvalitete

1. Dostupnost slikovne dijagnostike pravovremeno,

2. Integriranost u neprekidnoj kontinuiranoj skrbi,

3. Primjerenost je suradnja u odabiru primjerene dijagnostičke metode,

4. Sigurnost je smanjenje svih mogućih nepotreb-nih invazivnih metoda,



5. Odgovornost prema dignitetu bolesnika uz potpuno otvorenu komunikaciju,

6. Pravovremenost nalaza i točna intepretacija naročito kod neočekivanih ili hitnih nalaza,

7. Sposobnost ustanove i pojedinca da iskoriste sve svoje mogućnosti i znanja,

8. Učinkovitost je postizanje maximalnih rezultata uz minimalne troškove,

9. Efikasnost u postizanju cilja – dijagnoza ili liječenje. provjeravati [5]

Propisi i pravilnici

Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ioniziraju-čeg zračenja za obavljanje djelatnosti s električnim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje

Zadnji Pravilnik je sastavio državni Zavod za radio-lošku i nuklearnu sigurnost (NN 53/2018) i propisuje uvjete kojim moraju udovoljavati svi uređaji koji proizvode ionizirajuće zračenje te zaštitnu opremu, prostor, opseg i rokove mjerenja. Usklađen je sa aktima Europske unije:

Direktiva vijeća br. 96/29/ Euratom od 13. svibnja 1996. o utvrđivanju osnovnih sigurnosnih normi za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti ionizirajućeg zračenja.

Direktiva vijeća br. 97/43/ Euratom od 30.lipnja 1997 o zdravstvenoj zaštiti pojedinca od opasnosti od medicinskog izlaganja ionizirajućem zračenju.

Iz pravilnika možemo izdvojiti:

Čl.10. – medicinski fizičar jest stručnjak koji primje-njuje fizikalna načela i metode prigodom korištenja ionizirajućeg zračenja u medicini u područjima dijagnostike, terapije i nuklearne medicine s ciljem osiguranja kvalitete postupaka i zaštite od zračenja

Čl.13. – Nositelji odobrenja za obavljanje djelatno-sti s izvorima ionizirajućeg zračenja koji provode

dijagnostičke, intervencijske i terapijske postupke u medicini uporabom rendgenskih uređaja, akcelera-torima i radioaktivnim izvorima obvezni su ustrojiti samostalnu unutarnju ustrojstvenu jedinicu medi-cinske fizike (u daljnjem tekstu: Odjel medicinske fizike).

• Odjel medicinske fizike zapošljava najmanje pet medicinskih fizičara od kojih najmanje jedan mora biti stručnjak za medicinsku fiziku.

Čl.14. – Nositelj odobrenja obvezan je ustrojiti, provoditi i održavati program osiguranja kvalitete sukladno vrsti izvora ionizirajućeg zračenja i djelat-nosti koju tim izvorom obavljaju.

• Nositelj odobrenja koji provodi medicinsko ozračenje i nemedicinsko ozračenje uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja obvezni su ustrojiti, provoditi i odr-žavati program osiguranja kvalitete u skladu s uputama danim u Prilogu 15. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, prilagođen vrsti, raznolikosti i opsegu postupaka koje obavljaju.

• Radnici koji rukuju električnim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje, sustavima za razvijanje filmova te digitalnim prijemnicima slike i uređaja za očitanje slike, radioaktivnim izvorima te uređajima u koji je radioaktivni izvor ugrađen, uređajima koji se koriste za dijagno-stičke postupke u nuklearnoj medicini koji uklju-čuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređajima koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobi-vanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog učinka moraju biti upoznati s pro-gramom osiguranja kvalitete iz stavka 2. ovoga članka o čemu mora postojati pisani zapis.

• Nositelj odobrenja iz stavka 2. ovoga članka obvezan je imenovati osobe odgovorne za provedbu Programa osiguranja kvalitete i oso-be odgovorne za provedbu provjere kvalitete, sukladno uputama danim u Prilogu 15. ovoga Pravilnika.



Čl.16. – Ako posebnim propisima nije određeno dru-gačije, izvori ionizirajućeg zračenja, uređaji i opre-ma iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika moraju se ispitati:

1. jednom godišnje (redovito godišnje ispitivanje)

2. prije njihovog stavljanja u uporabu (prihvatno ispitivanje)

3. u skladu s rokovima ispitivanja određenih pa-rametara koji su pobrojani u Prilozima 3. do 12. ovoga Pravilnika (redovito ispitivanje)

4. nakon obavljenih značajnijih popravaka, preinake ili zamjena dijelova izvora kojima se može bitno utjecati na promjenu uvjeta proizvodnje ionizirajućeg zračenja i/ili kvalitetu dijagnostičke informacije ili terapijskog ishoda, a prije ponovnog početka uporabe (prihvatno ispitivanje)

5. prije početka uporabe na novom mjestu upo-rabe, ako su izvori ionizirajućeg zračenja pre-mješteni s jednog mjesta na drugo (izvanredno ispitivanje)

6. poslije svakog graditeljskog zahvata ili prena-mjene prostorije u kojoj je izvor ionizirajućeg zračenja smješten, a kojima se mogu promijeni-ti uvjeti zaštite od ionizirajućeg zračenja unutar i izvan te prostorije (izvanredno ispitivanje)

7. prigodom pripreme za kliničku uporabu (izvan-redno ispitivanje).

• Na izvore ionizirajućeg zračenja koji su po svojim značajkama i namjeni prenosivi izvori ionizirajućeg zračenja ne primjenjuje se odredba stavka 1. točke 5. i 6. ovoga članka.

• Izvori iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika moraju se ispitati nakon bilo kojeg događaja koji je mogao oštetiti izvor o čemu se prema potrebi izvješćuje nadležno tijelo.

Iz Čl.17.st4. – Redovito ispitivanje iz članka 16. stavka 1. točka 3. ovoga Pravilnika mogu, isključivo unutar ustanove u kojoj su zaposleni, samostalno provoditi:

a) stručnjak za medicinsku fizikub) medicinski fizičar uz nadzor stručnjaka za medi-

cinsku fizikuc) osoba koja je završila preddiplomski i diplomski

sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika ima najmanje četiri godine iskustva na poslovima ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz član-ka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika, o čemu postoji pisani dokaz

d) osobe koje rukuju izvorima ionizirajućeg zrače-nja, uređajima i opremom iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika ukoliko su osposobljene za ta-kvu vrstu ispitivanja, o čemu postoji pisani dokaz.

• Zdravstvene ustanove kao nositelji odobre-nja po čl. 26. obvezni su provoditi provjeru kvalitete električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje, sustava za razvijanje filmova te digitalnih receptora i čitaća.

Zaključak

Proces implementacije sustava ugradnje, razvoja, održanja kontrole kvalitete u većini zdravstvenih ustanova RH je, premda je međunarodna zajednica predložila promjene već 1996.godine, u velikom za-ostatku. Po većini autora glavni razlog je nesnalaže-nje u implementaciji propisa i pravilnika. Krajnje je vrijeme postupiti po zakonskim okvirima te primije-niti pozitivne propise RH što podrazumijeva i primje-nu kaznenih odredbi za čelnike ustanova koji nisu poduzeli nužne korake u Procesu kontrole kvalitete.

Postupak imenovanja svih nadležnih, po njihovim formalnim kompetencijama, je tek početak ali neo-bično važan za prvi korak. Imenovani tim je forma koji pred sobom ima niz zahtjevnih radnji koje mora provesti u cilju zajedničkog interesa. Proces je izu-zetno zahtjevan te njegovo odgađanje pokazuje slabosti sustava. Zadovoljiti formu, što čini većina ustanova, te imenovati osobe koje po svojim struč-nim kompetencijama ne zadovoljavaju propisima ne



skida odgovornost s čelnika i voditelja. Ovakvom podjelom uloga djelatnost radiološke tehnologe je dodatno opterećena poslovima kontrole kvalitete bez da je ta uloga valjano vrednovana. Klinička odgovornost nije podijeljena u skladu sa kompeten-cijama radioloških tehnologa.

Kontrola kvalitete provjereno donosi uz minimalne količine ulaganja veliku dobit za poslodavca koja

se u konačnici višestruko isplati. Povećava se kon-kurentnost na tržištu, zadovoljni su djelatnici jer se mogućnost pogreške radom po protokolu svodi u dozvoljene granice, zadovoljni su pacijenti jer se mogu pouzdat u najkvalitetniju uslugu. Konačno doista je potrebno uložiti veliki napor i neznatna sredstva u provedbu Protokola kontrole kvalitete ali jednom kad se uspostavi uz minimalna ulaganja prateći pisane smjernice svi će biti na dobitku.

Prilog

Parametari koji se ispituju, minimalni zahtjevi na parametre kao i granice dopuštenih odstupanja te rokovi ispitivanja za rendgenske uređaje koji se koriste za dijagnostičke i intervencijske postupke u

medicini i dentalnoj medicini te pratećih sustava za dobivanje dijagnostičke informacije, odnosno tera-pijskog ishoda.

Rendgenski uređaj za snimanje

PARAMETARGRANICE DOPUŠTENIH

ODSTUPANJA

Učestalost ispitivanjaNapomena

Godišnje Mjesečno Dnevno

Visoki napon na rendgenskoj cijevi

Točnost < 10 % ili X

Varijacija sa strujom kroz rendgensku cijev

< 10 % X

Ponovljivost < 5 % X

Sloj poluapsorpcije (HVL)

50 kV >1,8 (1,5*) mm Al X

60 kV >2,2 (1,8*) mm Al X

70 kV >2,5 (2,1*) mm Al X

80 kV >2,9 (2,3*) mm Al X

90 kV >3,2 (2,5*) mm Al X

100 kV >3,6 (2,7*) mm Al X

110 kV >3,9 (3,0*) mm Al X

120 kV >4,3 (3,2*) mm Al X

Dozimetrijske karakteristike

Vrijednost doze po mAs pri 80 kV i filtraciji 2,5 mm Al na 1 m udaljenosti (Y)

25 μ Gy/mAs < Y

80 μ Gy/mAs > YX

Nominalni napon mora biti što je moguće bliže 80 kV

Postojanost doznog izlaza uz nepromijenjene postavke

Odstupanje od srednje vrijednosti mjerenja manje

od 20%X

Ponovljivost doznog izlaza u μ Gy/mAs za raspon mA i mAs vrijednosti

Odstupanje od srednje vrijednosti mjerenja manje

od 20%X Nepromjenjivi kV




ODSTUPANJA



Vrijeme ekspozicije

Točnost< 20 % za > 100 ms

< 30% za t < 100 msX

Geometrija polja zračenja

Sukladnost svjetlosnog polja i polja zračenja

Suma u glavnim smjerovima < 3 % udaljenosti žarište –

prijemnik slikeX X

Sukladnost svjetlosnog polja i centra rešetke

Odstupanje centra svjetlosnog polja i centra rešetke < 1% udaljenosti žarište – prijamnik slike

X

Okomitost snopa zračenja i prijemnika slike

< 1,5º otklona od okomitog položaja

X X

Kolimacija polja zračenja

Automatska kolimacija

< 2 % udaljenosti žarište – prijemnik slike u svim

smjerovima. Unutar granica prijemnika slike.

X X

Rešetka

Artefakti Neprihvatljivi X X X

Pokretljivost Ne smije biti vidljiva X X X

Indikator doze

Kalibracija integriranog “indikatora doze” (točnost DAP/KAP metra)

Ukupna nesigurnost < ±25% X

Propuštanje zračenja

Propuštanje zračenja

Ka (1m) < 1 mGy/h na maksimalnoj ekspoziciji

specificiranoj od proizvođača

X

FILM/FOLIJA SUSTAVI

Automatska kontrola ekspozicije (AEC)

Ograničenje naboja kroz rendgensku cijev

< 600 mAs X

Ograničenje vremena ekspozicije

< 6 s X

Ponovljivost doze u snopu < 10 % X

Ujednačenost komorica AEC< 0,5 optičke gustoće (OD) od srednje vrijednosti za

sve komoriceX X

Iznimka ako su komorice kalibrirane različito zbog

izvedbe uređaja

Kompenzacija atenuacije u snopu zračenja

< 0,3 OD

od srednje vrijednosti za sve mjerene debljine

X XKorak 10 cm tkivno

ekvivalentnog materijala

Kompenzacija visokog napona na cijevi

<0,2 OD

od srednje vrijednosti za sve mjerene vrijednosti kV

X XKorak 20 kV pri 20 cm tkivno ekvivalentnog

materijala




ODSTUPANJA



Kvaliteta slike

Razlučivanje > 1,6 lp / mm X XTest se izvodi sa 20 cm PMMA između testnog

objekta i receptora slike

Kontrast

Potpuno razlučivanje Cu klina s objektima debljine: 0/0,1/0,2/0,3/0,4/0,5/0,6

mm

X X

Kazeta, folija i film

Optičko zacrnjenje referentne snimke

0.9 < OD < 1.4 X X X

Referentna snimka fantomaOdstupanje od referentne

vrijednosti mAs ± 10%X X X

Ponovljivost optičkog zacrnjenja

Odstupanje < 0,3 od referentne vrijednosti

X X

Kazeta i folija Nema vidljivih oštećenja X X X

Kontakt film/folijaJednolika gustoća bez

gubitka oštrineX

KOMPJUTORIZIRANA RADIOGRAFIJA (CR)


Ograničenje naboja kroz rendgensku cijev

< 600 mAs X

Provjera doze na prijamniku slike u AEC načinu rada

< 10 µGy X

Ponovljivost AEC

Odstupanje doznog indeksa ili mjerene kerme < 40%

od srednje vrijednosti svih mjerenja

X

Kompenzacija atenuacije u snopu zračenja



X XKorak 10 cm tkivno


Kazeta i PSP folija

Stanje kazete i folije Nema vidljivih oštećenja X X

Kvaliteta slike

Tamni šum (dark noise)Prema uputama

proizvođača CR sustavaX

Signal transfer properties (STP)

Veza ne smije biti nepoznata ili složena

X

Efikasnost brisanja < 1% X

Ponovljivost doznog indeksaOdstupanje od referentne

vrijednosti < 20%X X X

Provjera točnosti udaljenosti na snimci

Odstupanje < 4% X




ODSTUPANJA



Razlučivanje>2,8 lp/mm za dozu<10µGy

>2,4 lp/mm za dozu<5µGyX X

KontrastPotpuno razlučivanje Cu

klina s objektima debljine:

0/0,1/0,2/0,3/0,4/0,5/0,6 mmX X

DIGITALNA RADIOGRAFIJA (DR)


Granica prekoračenja ekspozicije

> 600 mAs

Verifikacija receptora zrak – kerma

≥ 10 µGy

Ponovljivost AEC



XKorak 10 cm tkivno


Kvaliteta slike

Tamni šum (dark noise)Ne smije biti pretjeranog

šuma u sistemuX

Signal transfer properties (STP)

Veza ne smije biti nepoznata ili složena

X

Zadržavanje slike (ghost image)

< 1% X

Ponovljivost doznog indeksaOdstupanje od referentne

vrijednosti < 20%X X X

Provjera točnosti udaljenosti na snimci

Odstupanje < 4% X

Razlučivanje>2,8 lp/mm za dozu<10µGy

>2,4 lp/mm za dozu<5µGyX X

KontrastPotpuno razlučivanje Cu

klina s objektima debljine:

0/0,1/0,2/0,3/0,4/0,5/0,6 mmX X

* Vrijedi za uređaje proizvedene prije 2012. godine

Rendgenski uređaj za snimanje dojke (mamografiju)


ODSTUPANJA

Učestalost ispitivanjaNapomene



Odstupanje visokog napona < 2 kV X

Sloj poluapsorpcije pri 28 kV (tipične vrijednosti)

Mo + 30 μm Mo 0,36 ± 0,02 mm Al X

Mo + 25 μm Rh 0,42 ± 0,02 mm Al X




ODSTUPANJA



Rh + 25 μm Rh 0,43 ± 0,02 mm Al X

W + 50 μm Rh 0,54 ± 0,03 mm Al X

W + 45 μm Al 0,37 ± 0,03 mm Al X

Dozimetrijske značajke

Dozni izlaz rendgenske cijeviDosljednost s kV

bolja od 20 %X

Ki za referentnu snimku < 10 mGy X 28 kV, 4,5 cm PMMA

Geometrija polja zračenja

Poravnanje polja zračenja i detektora slike

< 5 mm X X

Kompresija

Sila kompresije

< 300 N; Uređaji s automatskim

podešavanjem kompresije: između 150 N i 200 N

X X

Dosljednost < 20 N X X

Rešetka

Artefakti Neprihvatljivi X X X

Pokretljivost Ne smije biti vidljiva X X X

Zahtjevi na kombinaciju film – kazeta

Razlučivanje > 12 lp/mm X

Referentna snimka 1,3 < OD < 2,1 X X Xpri 28 kV uz 45 mm PMMA

fantom

Kontakt film-folija < 1 cm2 lošeg kontakta X

Prag vidljivog kontrasta < 1,5% za objekt 5-6 mm X

Automatska kontrola ekspozicije (AEC): film – kazeta

Dosljednost – referentna snimka

< 5 % varijacije u mAs X X X

Kompenzacija debljine pri 2, 4 i 6 cm PMMA

≤ 0,15 OD u odnosu na 4 cm PMMA fantom (AEC) ili

≤0,35 OD za cijeli raspon (AAEC)

X X

Kompenzacija visokog napona na rendgenskoj cijevi uz 4 cm PMMA fantom

< 0,35 OD

za cijeli raspon (AEC)X X

Zahtjevi na uređaje za digitalnu mamografiju

Prag vidljivog kontrasta

< 0,85% za objekt 5-6 mm

< 2,35 % za objekt 0,5 mm

< 5,45 % za objekt 0,25 mm

< 23 % za objekt 0,1 mm

X

Kliničke ekspozicije koristeći ekvivalent 5

cm PMMA (moralo bi biti dostižno MGD<3mGy)

Automatska kontrola ekspozicije (AEC) – digitalna mamografija

Dosljednost – referentna snimka

< 5 % varijacije u mAs X X X




ODSTUPANJA



Kompenzacija debljine

Odnos kontrast/šum> 115 % za 2 cm PMMA> 110 % za 3 cm PMMA> 105 % za 4 cm PMMA

> 103 % za 4,5 cm PMMA> 100 % za 5 cm PMMA> 95 % za 6 cm PMMA> 90 % za 7 cm PMMA

X

CNR izračunat iz 5 cm PMMA i 0.2 mmAl pri ekspoziciji na kojoj

dobivena CNR vrijednost prolazi kao kriterij

postavljen kao referentni

Rendgenski uređaj za dijaskopiju


ODSTUPANJA



Omjer površina polja zračenja/ površina slike

Površina polja zračenja < 1,25 površine slike

X

Kolimacija

Odstupanje < 3% od SID udaljenosti u lateralnim

ili longotudinalnim smjerovima ili < 4% za sumu

dva smjera

X

Razlučivanje visokog kontrasta

> 0,8 lp/mm za polja veličine >25 cm

> 1 lp/mm za polja manja od 25 cm

> 1,2 lp/mm za kardio sustave

X X

Prag vidljivog kontrasta < 4 % X X

Vremenski alarm za dijaskopiju

Kontinuiran zvuk do manualnog prekida

X

Sloj poluapsorpcije (HVL)

50 kV >1,8 (1,5*) mm Al X

60 kV >2,2 (1,8*) mm Al X

70 kV >2,5 (2,1*) mm Al X

80 kV >2,9 (2,3*) mm Al X

90 kV >3,2 (2,5*) mm Al X

100 kV >3,6 (2,7*) mm Al X

110 kV >3,9 (3,0*) mm Al X

120 kV >4,3 (3,2*) mm Al X

Dozimetrijske značajke

Kalibracija indikatora doze (DAP/KAP)

< 35 % X

Brzina doze na površini pacijenta pri dijaskopiji

< 50 mGy/min za klasično pojačalo slike

< 100 mGy/min za digitalni detektor

X ‘Normal’ način rada




ODSTUPANJA



Brzina doze na površini pacijenta pri akviziciji scena

< 2 mGy po snimci

< 0,2 mGy po snimci za kardio sustave

X ‘Normal’ način rada

Brzina doze na površini detektora – dijaskopija

< 1 µGy/s X‘Normal’ način rada, Cu ili Al atenuator, bez rešetke

Doza na površini detektora pri akviziciji scena

< 5 µGy/snimci

Za kardio sustave

< 0.5 µG /snimci

X‘Normal’ način rada, Cu ili Al atenuator, bez rešetke

* Vrijedi za uređaje proizvedene prije 2012. godine

Rendgenski uređaj za kompjutoriziranu tomografiju (CT)


ODSTUPANJA



Dozimetrijske karakteristike

CTDI HEAD

±20 % od proizvođačke specifikacije

X Kod prihvatnog ispitivanja, najmanje za dvije različite kombinacije kV, debljine

sloja i broja slojevaCTDI BODY

± 0 % od proizvođačke specifikacije

X

CTDI AIR

±20 % ispitivanja prihvaćanja

X

Verifikacija DLP, CTDI VOL

±20 % od indicirane vrijednosti

X

CTDIvol za odabrane kliničke protokole*

Standardna glava, odrasli < 80 mGy

Abdomen, odrasli < 30 mGy

Abdomen, djeca starosti do 5 g < 25 mGy

X

Debljina sloja (klinički korištene vrijednosti)

Debljina sloja

Odstupanje:

<0,5 mm za debljinu sloja < 1 mm;

< 1 mm za debljinu sloja > 2 mm

X

Kvaliteta slike

Šum± 15 % od referetne

vrijednostiX X X

Homogenost CT brojevaOdstupanje od centralne

vrijednostiX X X

Druge vrijednosti za druge materijale

Točnost CT brojevaVoda: ±10 HU za vodu do

promjera 30cmX

Druge vrijednosti za druge materijale

Točnost lasera Odstupanje manje od 5 mm X X

Točnost topograma Odstupanje manje od 2 mm X X




ODSTUPANJA



Prostorna rezolucija

Odstupanje od proizvođačke specifikacije <10%

ili 0.5 lp/mm, ovisno što je veće

X

Mora se koristiti metodologija mjerenja

koju je specificirao proizvođač

* U slučaju neudovoljavanja ovom kriteriju, potrebno je provjeriti može li se protokol snimanja optimizirati jer problem nije nužno izazvan opremom.

Rendgenski uređaj za denzitometriju

PARAMETAR GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJAUčestalost ispitivanja


Ulazna kožna doza± 35 % od tvorničke specifikacije ili < 500 µGy za

pregled kralježniceX

Točnost Standardni protokol s proizvođačkim fantomom X X X

BMD točnost ±3% od specifikacije proizvođača X

Rendgenski uređaj za snimanje zubi



Generator

Odstupanje visokog napona < 10 % X

Odstupanje vremena ekspozicije

< 20 % X

Odstupanje od linearnosti < 10 % X

Ponovljivost doznog izlaza Odstupanje od srednje vrijednosti <20% X

HVL Mora zadovoljavati iste uvjete kao i radiografija X

Razlučivanje Prema specifikacijama proizvođača Prema uputama proizvođača

Kontrast Prema specifikacijama proizvođača Prema uputama proizvođača

Ciljano snimanje zubi

Kerma u zraku na kraju tubusa za tipičnu snimku – gornji molari*

< 4 mGy X

FSD (udaljenost fokus koža) ≥ 20cm X

Panoramski uređaji

Kerma-površina produkt za tipičnu kliničku ekspoziciju*

< 100 mGy/cm2 X

Kefalometrija

Ulazna kerma za lubanju AP/PA *

< 3 mGy X





Ulazna kerma za lubanju lateralno*

<1,5 mGy X

Udaljenost žarište-površina pacijenta

> 1,5 m X

* U slučaju neudovoljavanja ovom kriteriju, potrebno je provjeriti može li se protokol snimanja optimizirati jer problem nije nužno izazvan opremom.

Dentalni cbct uređaj


ODSTUPANJA




Vidi tablicu 1. X Koliko je primjenjivo

Kalibracija indikatora doze (DAP/KAP)

Vidi tablicu 3. X Koliko je primjenjivo

Polje (FOV) manje od veličine detektora X

Geometrijska točnost < 1 mm X

ŠumOdstupanje od referentne

vrijednosti <25%X

Razlučivanje Veće od 1 lp/mm X

U visokorezolucijskom modu koristeći

visokokontrastni rezolucijski uzorak

Vrijednosti gustoće vokselaPrema specifikacijam

proizviđača ili <25% razlike vode i zraka

XPrema EFOMP, 2017 QC

protokolu

Razlučivanje niskog kontrasta (CNR)

Odstupanje referentne vrijednosti <40%

XPrema EFOMP, 2017 QC

protokolu

ArtefaktiNe postoje artefakti koji mogu utjecati na

dijagnostičku informacijuX X X

Sustav za razvijanje filmova, tamna komora



Uređaj za razvijanje

Bazično zacrnjenje filma OD < 0,3 X X X

Indeks brzine 1,2 ± 0,3 X X X

Indeks kontrasta 1 ± 0,3 X X X





Film, folija, tamna komora

Kazeta i folija Nema vidljivih artefakata X X X

Homogenost folije < 10 % ili < 0,3 OD preko cijelog filma X X

Kontakt filma i folije Bez gubitka oštrine X

Sigurnosna rasvjeta tamne komore

Film izložen dvostrukom vremenu uobičajenog rukovanja ne smije pokazivati dodatno ambijentalno

svjetlo – dodatno zacrnjenje mora biti < 0,05 ODX

Ambijentalno svjetlo < 100 lux X

Uređaj za gledanje slike (negatoskop)



Osvijetljenost>1000 cd/m2

Mamografija: 3000 do 6000 cd/m2X

Jednoličnost < 30 % X

Osvjetljenje u prostoriji< 150 lux

Mamografija: < 50 luxX

Dijagnostički monitori

PARAMETAR GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJAUČESTALOST ISPITIVANJA

NAPOMENA

Ambijentalno osvjetljenje

CR/DR radne stanice za očitanje 2 – 10 lux

Mamografske radne stanice za očitanje < 15 lux

CT/MR/NM radne stanice za očitanje15 – 60 lux

Hitna medicina 150 – 300 lux

Kliničke stanice za gledanje 200 – 250 lux

Godišnje Vidi AAPM TG – 18

Provjera kalibracijske krivuljeprimarni monitori 10% od inicijalnih vrijednosti

sekundarni monitori 10% od inicijalnih vrijednostiGodišnje Vidi AAPM TG – 18

Geometrijska distorzija primarni monitori 2%, sekundarni monitori 5% Godišnje Vidi AAPM TG – 18

Spekularna refleksija Ne smiju se vidjeti osvijetljeni objekti na monitoru Godišnje Vidi AAPM TG – 18

Difuzna refleksija Prag vidljivosti ne smije se razlikovati Godišnje Vidi AAPM TG – 18

Provjera odziva svjetlineobjekti niskog kontrasta moraju biti vidljivi u svim

područjimaGodišnje Vidi AAPM TG – 18

Jednoličnost osvijetljenosti monitora

Odstupanje < 30% Godišnje Vidi AAPM TG – 18

Kutna ovisnost Prihvatljive kutove promatranja istaknuti na monitoru Godišnje Vidi AAPM TG – 18



PARAMETAR GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJAUČESTALOST ISPITIVANJA

NAPOMENA

Rezolucijaza primarne monitore 0Cx4 za sekundarne monitore

0Cx6Godišnje Vidi AAPM TG – 18

Šumza primarne monitore moraju biti vidljivi svi osim najmanjeg za sekundarne monitore moraju biti

vidljiva dva najvećaGodišnje Vidi AAPM TG – 18

Veiling glare

Vidljivost objekata ne smije se razlikovati između dva uzorka.

Za primarne monitore 0Cx4, za sekundarne monitore 0Cx6

0 < Cx < 4, 0 < Cx < 6


Unifromnost kromatičnosti monitora

Ne smije biti značajnih odstupanja u boji za svaki monitor, niti među različitim monitorima


Opća provjera koristeći u zorak TG18-QC

Nema artefakata. Nijanse sivila razlučive. Stupci vizualno kontinuiranog prijelaza od tamne prema

svijetloj. Linije ravne, a uzorak centriran na monitoru. Vidljiva slova (QUALITY CONT). 5% kontrast

vidljiv na tamnom (0-5%) polju. 5% kontrast vidljiv na svijetlom (95-100%) polju. Vidljivi i razlučivi

vertikalni i horizontalni kontrastni uzorci (Nyquist) u sva četiri kuta monitora i centru. Mjera 50 mm i slike na uparenim monitorima vizualno identične.

Jednoličnost osvijetljenosti monitora.


Literatura1. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15137216

2. Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012-2020., dostupno na: WWW.zdravlje.hr(pristupljeno:03.07.2018)

3. Pravilnik o akreditacijskim standardima za bolničke zdravstvene ustanove(Nar.nov.,br.31/11)

4. uniji, specijalistički poslijediplomski rad, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (mentor:prof.dr.sc. Tonći Plazibat).

5. Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja (NN 53/2018)



administracije (državni uredi, prosvjetne, zdravstve-ne organizacije); institucija.“[1] Iz navedenih riječi proizlazi da je Komora javna ustanova. Možda je najpotpunija definicija: “Komore su javne ustanove sa zakonom propisanim članstvom i djelokrugom rada“[2]. Na prostorima Hrvatske, prva komora se spominje u spisima grada Dubrovnika i vezana je uz gospodarstvo. U pedesetim godinama devet-naestog stoljeća, carskim patentom i Naredbom ministra, osnivaju se Trgovačko–obrtničke komore u većim gradovima u Hrvatskoj.

Povijest zdravstvenih komora na ovom području započinje osnivanjem Liječničke komore za pod-ručje Splita a 1923. za područje Hrvatske, Slavonije i Međimurja sa sjedištem u Zagrebu. Godine 1929. Komora obuhvaća i Dalmaciju, a djeluje pod ime-nom Liječnička komora za Savsku banovinu. Do kraja II svjetskog rata više puta mijenja ime pod pritiskom političkih promjena a 1945. zabranjen joj je rad. Liječnjička komora obnavlja rad 1995. pod imenom Hrvatska liječnička komora[3].

Večina ostalih zdravstvenih komora osnovane su nakon osamostaljivanja Republike Hrvatske kao što su: Hrvatska komora medicinskih biokemičara 1994. a kasnije i Hrvatska komora medicinskih sestara 2003., Hrvatska komora dentalne medicine 2003., Hrvatska komora fizioterapeuta 2009. te Hrvatska komora primalja 2009.

Hrvatska komora zdravstvenih radnika se pojavila 2010. sa svojim pravilima i obvezama. Kako bi to bolje razumjeli, saznajmo što je Komora i kako je nastala...

Sažetak

Hrvatska komora zdravstvenih radnika osnovana je u veljači 2010. kao posljednja, barem za sada, Komora neke zdravstvene profesije u Hrvatskoj. Osim pravne osnove, kao preduvjeta za osnutak, u prvom dijelu, osvrnuti ćemo se i na vrijeme pri-je ostvarenja zakonskih mogućnosti za osnivanje Hrvatske komore zdravstvenih radnika.

Uvod

Komora je: “ustanova koja zastupa interes jedne grane djelatnosti“[1]. Ustanova je: “organizirano ti-jelo (ob. državno), jedinica javne djelatnosti, vlasti ili


Hrvatska komora zdravstvenih radnika

Hrvatska komora zdravstvenih radnika I. dioVladimir Bahun, mag.rad.techn., Sidra Medical and Research Center, Doha, Katar

Damir Ciprić, mag. rad. tech. KBC “Seste milosrdnice”,

Klinika za radioterapiju i internističku onkologiju

Tomislav Stanković, bacc. rad. Techn.,

Klinički zavod za kliničku i intervencijsku radiologiju, Predsjednik vijeća SR ZRTD

Hrvatska komora zdravstvenih radnika osnovana je 2010. kao posljednja u nizu u zdravstvu. Za razliku od ostalih, Hrvatsku komoru zdravstvenih radnika čine zdravstveni djelatnici četiri struke sukladno Zakonu o djelatnostima u zdravstvu.

Povijest Hrvatske komore zdravstvenih radnika

Spoznajući važnost i snagu komorskog udruživanja, Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije je krajem 2002. godine osnovalo povjerenstvo čiji zadatak je bio analizirati zakonsku osnovu za osnivanje strukovne komore. Osnovna premisa je utvrditi postoji li zakonska osnova za osnivanje Komore. Članak 43. St 1 Ustava Republike Hrvatske (N.N. 56/90) glasi: “Građanima se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga građani mogu slobodno osnivati političke stranke, sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati.

Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je za-branom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.” Ovdje se govori o “slobodnom udruživanju” što, u slučaju Komora, i nije slučaj. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 1/97) u člancima od 171 do175 određuje način osnivanja Komora zdravstvenih djelatnika. U na-vedenim člancima zakonodavac definira osnivanje komora to jest izrijekom, člankom 173., određuje zdravstvenim djelatnicima visoke stručne spreme udruživanje u Hrvatsku liječničku komoru, Hrvatsku stomatološku komoru, Hrvatsku ljekarničku komoru i Hrvatsku komoru medicinskih biokemičara. Iz toga proizlazi da “više stručne spreme” u to vrijeme nisu imale mogućnosti osnovati stalešku komoru.

Šest nacionalnih stručnih udruga: Hrvatska udruga laboratorijske medicine, Hrvatska sanitarna udruga, Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije,

Hrvatska udruga radnih terapeuta, Hrvatski zbor fizioterapeuta i Hrvatska udruga za hipoterapiju potpisale su u lipnju 2008. godine Sporazum o suradnji.

Čin udruživanja smatrali su kao racionalni pomak za učinkovito rješavanje i reguliranje problema u struci velikog dijela zdravstvenih djelatnika. Prema dostupnim podacima radilo se tada od oko 10 000 djelatnika srednješkolskog i visokoškolskog obrazo-vanja. Namjera je bila predložiti izradu zajedničkog zakona, u kojem će se za svaku djelatnost razraditi kompetencije i djelokrug rada kao i osnivanje zajed-ničke Komore. Međutim zakonodavac je u istom raz-doblju pokrenuo dogovore oko zasebnog zakona sa udrugom fizioterapeuta i primalja te su Hrvatska komora fizioterapeuta i Hrvatska komora primalja osnovane 2009. Na osnovu Zakona o primaljstvu (NN 120/08) i Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti (NN 120/08).

U rujnu 2008.godine Ministarstvo zdravstva i soci-jalne skrbi, je pozvalo udruge preostalih četiti dje-latnosti na dogovor oko priprema prijadloga Zakona koji bi se regulirale preostale djelatnosti i u konačni-ci, Zakon o djelatnostima u zdravstvu objavljen je u službenom listu 2009. godine (NN89/09)

Zakon o djelatnostima u zdravstvu

Zakon o djelatnostima u zdravstvu je u Saboru usvojen srpnja 2009. Sam Zakon se sastoji od Općih odredbi članak 1. i 2., članaka koji se odnosi na uređenje svake djelatnosti kako slijedi: Djelatnost sanitarnih inženjera od članka 3. do članka 19., Zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti od članka 20. do članka 36., Djelatnosti radne terapije od članka 37. do članka 54. te Medicinsko–labo-ratoriska djelatnost od članka 55. do članka 72. U ovom dijelu Zakona zanimljiva je razlika među djelatnostima u jednom elementu a to je pravo na samostalni rad koje radiološko-tehnološke i medi-cinsko-laboratoriske djelatnosti nemaju.



Treći dio Zakona o djelatnostima u zdravstvu odnosi se na Hrvatsku komoru zdravstvenih radnika i na kraju su kaznene odredbe.


Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi je sukladno članku 84. Zakona o djelatnostima u zdravstvu po-krenulo postupak osnutka Komore. Na prijedlog če-tiri udruge, iz svake djelatnosi navedenih u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu, potpisnice Sporazuma o suradnji 2008., Ministar zdravstva i socijalne skrbi imenovao je po dva predstavnika u Povjerenstvo za pripremu Osnivačke skupštine kao i petero djelat-nika Ministarstva. Povjerenstvo je u šest sastanaka pripremilo akte mužne za početak rada Hrvatske komore zdravstvenih radnika odnosno akte nužne za rad Osnivačke skupštine. Na sjednici 21. siječnja 2010. godine Odnivački odbor donosi Odluku o osni-vanju Hrvatske komore zdravstvenih radnika. Tim dokumentom su određene osnove za rad Komore kao što su: Naziv i sjedište, Djelatnost Komore, osnovni ustroj Komore kao i osnovne elemente za održavanje Osnivačke skupštine. Isto povjerenstvo je usaglasilo i prijedlog Statuta Hrvatske komore zdravstvenih radnika, prijedlog Poslovnika o radu Skupštine, prijedlog za izbor predsjednika i tri do-predsjednika Komore sa uvjetima koji se moraju za-dovoljiti da bi kandidatura bila pravovaljana, prijed-log članova Vijeća Komore kao i način glasovanja.

Osnivačka skupština je, na poziv Predsjednika Osnivačkog odbora, održana 3. veljače 2010. u pro-storima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. uz prisustvo 34 predstavnika, jedan predstavnik je bio opradano odsutan.

Iako se datum održavanja Osnivačke skupštine smatra početkom rada Hrvatske komore zdrav-stvenih radnika, Konstituirajuća sjednica Vijeća Komore,koja je održana 18. ožujka 2010. godine i donijela prve odluke, je stvarni početak rada nekog tijela Komore [4].

Svrha i namjena Hrvatske komore zdravstvenih radnika

Kao što smo već ranije rekli Komore su ustanove sa javnim ovlastima. U članku 73. Stavak 1 Zakona o djelatnostima u zdravstvu stoji: “Hrvatska komora zdravstvenih radnika (u daljnjem tekstu: Komora) jest samostalna i neovisna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima.“[5] Javne ovlasti navedene istim zakonom su:

1. Vođenje registra svojih članova,

2. izdavanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad

3. Obavljanje stručnog nadzora nad radom svojih članova.

Isti Zakon[5] navodi i ostale poslove a to su:

• čuva i unapređuje položaj i ugled zvanja svojih članova,

• donosi etički kodeks,

• surađuje s Ministarstvom na svim područjima od interesa za djelatnosti članova Komore,

• predlaže ministru standarde i normative za djelatnosti članova Komore,

• donosi opći akt kojim se utvrđuju sadržaj, ro-kovi i postupak trajnog stručnog usavršavanja i provjere stručnosti nad djelatnostima članova Komore,

• predlaže ministru sadržaj dokumentacije za djelatnosti članova Komore,

• propisuje način i uvjete pod kojima se obavlja stručni nadzor nad djelatnostima članova Komore,

• u suradnji s visokim učilištima te stručnim društvima organizira i nadzire trajno stručno usavršavanje svojih članova,

• utvrđuje najniže cijene rada zdravstvenih rad-nika – svojih članova za rad izvan mreže javne zdravstvene službe,



• utvrđuje cijene rada zdravstvenih radnika – svojih članova iz opsega privatnog zdravstve-nog osiguranja,

• utvrđuje povrede radnih dužnosti zdravstvenih radnika – svojih članova,

• provodi disciplinski postupak i izriče disciplin-ske mjere za povrede dužnosti zdravstvenih radnika – svojih članova,

• surađuje sa zdravstvenom inspekcijom Ministarstva,

• brine se za pravnu pomoć svojim članovima,

• brine se o drugim interesima svojih članova,

• koordinira odnose medu članovima te aktivno sudjeluje u rješavanju eventualno nastalih sporova,

• surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organiza-cijom i drugim međunarodnim organizacijama od interesa za djelatnosti koje su članovi Komore,

• obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, Statutom i drugim općim aktima Komore.

Iste javne ovlasti kao i ostale poslove ali različitim redosljedom, u ingerenciji Komore,navodi i Statut Hrvatske komore zdravstvenih radnika u članku 9.

Članovi Hrvatske komore zdravstvenih radnika

Zakon o djelatnostima u zdravstvu propisuje člankom 1. zdravstvene radnike, različitih razina

edukacija i zvanja, koji su dužni biti članovi Komore propisane ovim Zakonom .

Članovi Hrvatske komore zdravstvenih radnika, osim što učlanjenjem zadovoljavaju zakonsku oba-vezu biti članom, participiraju u pravima i obaveza-ma. Statutom Komore [6], člankom 9. su određena sljedeća prava članova Komore:

• svaki član Komore ima pravo birati članove tijela Komore i pravo biti biran u ta tijela,

• pravo na usluge Komore koje proizlaze iz član-ka 9. ovoga Statuta,

• pravo sudjelovanja na tečajevima trajnog usavršavanja, seminarima, simpozijima i drugim oblicima stručnog usavršavanja koje organizira Komora,

• ostala prava utvrđena općim aktima Komore,

• pravo na besplatan primjerak časopisa Komore.

Istovremeno, svaki član ima i propisane obaveze:

• poštivanje svih propisa koje donose tijela Komore,

• rad u stručnim povjerenstvima i radnim grupa-ma Komore,

• redovito dostavljanje podataka prema propisi-ma Komore,

• ispunjavanje svih obveza prema Komori, koje proizlaze iz ovog Statuta, općih akata Komore i drugih pozitivnih propisa,

• redovito plaćanje članarine Komore

Literatura1. http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza

2. teksta: Povijesni razvitak gospodarskih komora u Hrvatskoj 2 na http://www.hgk.hr

3. Iz teksta: Kratka povijest komore na http://www.hlk.hr

4. Zapisnik prve sjednice Viječa komore, arhiva Hrvatske komore zdravstvenih radnika

5. Zakon o djelatnostima u zdravstvu, NN 89/09

6. Statut Hrvatske komore zdravstvenih radnika, http://hkzr.hr/hr/



Studentska niša

operacijom ili kemoterapijom. Za razliku od kemote-rapija, koja je sistemska, RT je lokalizirani tretman. Terapija zračenjem provodi se kroz nekoliko tjedana kako bi se što više tumorskih stanica uhvatilo u fazi diobe i uništilo. Prije početka radijacijske terapije mora se provesti postupak planiranja ili simulacije radioterapije.

Ključne riječi: karcinom pluća1, radioterapija2, si-mulacija3, brahiterapija4

3D konformalna terapija

Započinje uvođenjem kompjuterizacije u radiotera-piju pa se polagano isporuka radioterapije mjenja iz 2D u 3D. Dodatnu revoluciju predstvalja i uvođe-nje multi-leaf kolimatora vođenih kompjuterskim algoritmima.3D CRT je ustvari naziv za niz tehnika baziranih na kompjuteriziranoj tomografiji kako bi se generirali 3D volumeni anatomskih struktura. Ovi setovi podataka se zatim koriste za generiranje 3D računalne slike i razvijanje složenih planova za ispo-ruku visoko fokusiranog zračenja, a štede normalna susjedna tkiva. To je idealno za tumore koji imaju nepravilne oblike ili koji leže u blizini zdravih tkiva i organa. Inicijalno je ova tehnika uvedena 1980-ih godina, a danas se standardno koristi za liječenje mnogih tumora u tijelu i postoji nekoliko inačica

Studenski kutak je namijenjen objavi radova studenata radiološke tehnologije kao prvi korak u znanstveni svijet...

Sažetak

Karcinom pluća predstavlja najčešći oblik karcinoma (gledajući muškarce i žene), godišnje od ovog oblika karcinoma umre 1, 6 milijuna ljudi u svijetu. Razne su mogućnosti tretiranja karcinoma, svaka sa svojim prednostima i nedostatcima. Bez obzira na izuzetan napredak tehnologije zadnjih desetljeća toraks je i dalje jedna od najzahtjevnijh lokalizacija za isporuku radioterapije.(Pomicanje tumora zbog disanja i rada srca te blizine ostalih rizičnih struktura kao što su npr.jednjak, kralješnična moždina). Radioterapijske varijacije sastavni su dio liječenja karcinoma pluća.Mogu se provoditi kao kurativna terapija, palijativna terapija ili kao adjuvantna terapija u kombinaciji s


Radioterapija u liječenju karcinoma plućaPetra Vrabec, bacc.radiol. techn.

Dr.sc. Zoran Rakušić, dr.med.

KBC Zagreb, Klinika za onkologiju

Studentska niša

3D konformalne radioterapije o kojim će biti riječi. (Slika 1.)

IMRT (Intensity modulated radiotherapy)

Radioterapija promjenjivog inteziteta (IMRT) je bazi-rana na konformalnoj vanjskoj radioterapiji. Koristi se od 1995., a u široj primjeni je od 2000. godine.Tehnički iskorak sastoji se od mogućnosti modulira-nja inteziteta fotonskog snopa zračenja što dovodi do optimizacije zračenja po zadanom volumenu (CTV – clinical target volume) i poštede okolnih zdravih organa (OAR-organs at risk). Naziva se još inverznom terapijom. Danas se IMRT najčešće pri-mjenjuje po principu simultanog integriranog busta (simultaneous integrated boost, SIB). Kod SIB-a se dodatna doza primjenjuje istodobno na tumorski volumen sa zračenjem subkliničkog volumena koji se zrači nižim dozama. Time se, bez produljenja vremena zračenja, postiže viša doza na manifestni tumor. IMRT se može primjeniti uprabom lineranih akceleratora sa statičkim multi-leaf kolimatorima (step and shoot IMRT) ili dinamičnim listićima MLC-a (tomoterapija). IMRT je inicijalno primjenjen kod tumora glave i vrata uz znatno bolju poštedu paro-tida i prevenciju posljedične kserostomije. Kod raka

pluća primjena ove terapije ovisi o lokalizaciji tumo-ra, stadiju bolesti i patohistološkoj dijagnozii tumora pluća. Temeljna prednost u odnosu na standardnu 3D RT kod zračenja tumora pluća je manja toksič-nost. Ovaj oblik liječenja zračenjem koristi računala i linearne akceleratore za provođenje trodimenzio-nalne RT i raspodjelu doze zračenja specifičnu za ciljanu lokaciju. Zbog razine preciznosti potrebne za IMRT, detaljni podaci moraju biti prikupljeni o tumorskoj lokaciji. Dakle predonosti IMRT-a su sma-njenje ozračenog volumena, veće doze usmjerene na sam tumor, manje ozračeno okolno zdravo tkivo i kraće vrijeme trajanja tretmana. (Slika 2.)

IGRT (Image guided radiotherapy)

Jedna od najsuvremenijih inovacija u tehnologiji liječenja karcinom na rapolaganju danas. S tom tehnologijom, možemo isporučiti preciznu radiotera-piju na tumore koji se pomiču npr. zbog disanja.To također omogućuje onkolozima tehničke prilagodbe kada se tumor kreće izvan planiranog polja zračenja. Kod IGRT-a koriste se veće doze zračenja, što pove-ćava vjerojatnost kontrole tumora i obično rezultira kraćim trajanjem liječenja. Klinička korist za bole-snika je sposobnost za praćenje i prilagođavanje promjenama koje se mogu pojaviti tijekom liječenja

Slika 1. Multi leaf kolimator Slika 2. IMRT uređaj


Studentska niša

zračenjem. Kako bi se dodatno poboljšali rezultati IGRT-a onkolozi se koriste hipertermijom. (Slika 3.)

SBRT (Stereotactic body radiotherapy)

Ovakav tip tretmana još uvijek se istražuje i slabo je dostupan.Prvi uređaji ovakve konstrukcije korišteni su za zračenje tumora u mozgu i to sa velikim uspje-hom.Nedavna poboljšanja omogućila su njegovu primjenu i na ekstrakranijalno lokalizirane tumore, prvenstveno one u kralježnici ili tumore koji se “po-miču”. Zračenje je fokusirano na tumor sa milimetar-skom preciznošću kako bi se maksimalno poštedilo okolno zdravo tkivo. Koordinirani sistem omoguća-va personalizirano namještanje za svakog bolesnika ovisno o anatomiji, lokalizaciji tumora te disanju bolesnika i pomicanju organa.Tijekom tretmana polja zračanja se konstantno mjenjaju. Bolesnici sa malim tumorima (5cm ili manje), dobro definiranim, u ranoj fazi mogu zamjeniti operaciju kao primarni način liječenja. SBRT je također Indicirana kod oli-gometastatske bolesti s ciljem produženja remisije bolesti i poboljšanja kvalitete života bolesnika s

metastazama u plućima. Toksičnost kod zračenja ovom tehnikom je mala obzirom na ograničene vo-lumene zračenja.

VMAT (Volumetric modulated arc therapy)

Napredna- rotacijska IMRT, u početku poznata kao IMAT. Za razliku od IMRT kod kojeg postoji

Slika 3. Planiranje radioterapije

Slika 4. Uređaj za VMAT


Studentska niša

rotacija gentrija, ali sa višestrukim stankama, kod VMAT doza se isporuči u jednoj rotaciji gentrija oko bolesnika u oko 2minute. Ovakva napredna terapij-ska tehnika postavlja nove standarde u RT-u vidu ubrzavanja tretmana zračenja, i smanjenja doze za bolesnika. Vrijeme jednog tretmana se u odnosu na IMRT smanjuje za 50%. Omogućena je terapija bo-lesnika sa kompleksnim oblicima tumora bolje nego sa ostalim tehnikama. (Slika 4.)

Intraoperativna radioterapija (IORT)

Uz pomoć ovakve tehnologije onkolozima je omo-gućeno jednokratno davanje doze koja odgovara dozi dobivenoj pri 5-6 radioterapijskih tretmana. Obično je ovakva tehnologija rezervirana za po-jedince sa tumorom u ranoj fazi. Tumorsko mjesto je inače visoko rizično za pojavu recidiva, a nakon operacije potrebno je vrijeme oporavka prije zapo-činjanja standardne RT. Radi zaštite okolnih zdravih tkiva za IORT se koristi zračenje elektronima, zbog brzog pada doze kroz tkivni volumen. (Slika 5.)

4DCT

Izvor mnogih problema kod RT pluća je pomicanje. Pomicanje pacijenta, samog tumora i ostalih okol-nih organa prilikom disanja, a isto tako i promjene u konturi tumora tijekom 5-7 tjedana radioterapije. Ovom problemu doskočila je RT industrija dizajni-rajući nove aparata koji imaju mogućnost real-time praćenja pomicanja željene “mete”.Jedna od najso-fisticiranijih tehnika kojom bi se utjecalo problem pomicanja je 4DCT. 4DCT čini niz CT skenova do-bivenih pri različitim fazama dišnog ciklusa.Ovakav pristup omogućava onkologu vizualizaciju pomi-canja tumora tijekom respiracije.Korištenjem ove tehnike značajno se smanjuje nepotrebno zračenja okolnog zdravog tkiva i rizik od komplikacija.

Brahiterapija

Brahiterapija je izraz koji se koristi za opisivanje uporabe radioaktivnih materijala ili izvora zračenja s malim dometom, a koji se smještaju izravno u tumor ili u dišne putove u neposrednoj blizini tumorskog

Slika 5. Uređaj za isporuku intraoperativne radioterapije Slika 5. Uređaj za isporuku intraoperativne radioterapije


Studentska niša

procesa.Može se provoditi preko tzv.vektora-pla-stičnih cjevčica ili igala te sličnih aplikatora ili može biti endokavitarna.S obzirom da se izvor zračenja postavlja blizu samog tumora moguće je isporučiti veće doze, a isto tako i više poštediti okolno zdravo tkivo.Obično se kod tumora pluća brahiterapija pro-vodi palijativno.Postoje 2 oblika brahiterpije (LDR, HDR), izvori koji se koriste su obično Cs137 i Ir192. (Slika 6.)

Zračenje protonima

Nabijene čestice, kao što su protoni, pohranjuju malu energiju dok ne dođu do kraja svog raspona (ovisno o njihovoj energiji), gdje se deponira većina energije na malom području poznatom kao Braggov šiljak. Prednost zračenja protonima u odnosu na fo-tonsko zračenje, je u boljoj homogenosti doze, ma-njoj raspodjeli nižih doza na zdrava tkiva (kupanje doze) kao i poštedi zdravih struktura u neposrednoj blizini tumora. Indikacije za zračenje tumora pluća protonima su inoperabilni tumori ne-malih stanica raka pluća koji se nisu proširili izvan prsnog koša, bolesnici s ograničenim karcinomima koji mogu biti kirurški izlječivi ali koji nisu u mogućnosti tolerirati kirurški zahvat na plućima, kao i bolesnici s recidi-vom raka pluća nakon operacije bez propagacije tumora izvan toraksa. Zračenje protonima, vrlo tan-kim snopom čestica, indicirano je i kod bolesnika s lokalnim povratom bolesti kod kojih je već prethod-no primjenjena radioterapija (Pencil beam scanning

proton therapy).Terapija protonima je zbog skupoće uređaja ograničena na manji broj radioterapijskih centara u Europi i svijetu. (Slika 7.)

Zaključak

Iako su sve ove inovacije dovele do boljeg i preci-znijeg planiranja i isporuke RT tretmana, za većinu bolesnika ipak daljnja poboljšanja u ishodu liječenja očekuju se detaljnijim proučavanjem samog tumora i njegove molekularne strukture. Ono što se očeku-je u budućnosti je personalizirani pristup svakom bolesniku sa karcinomom pluća, uzimajuću u obzir lokalizaciju, tip, i stadij. Od tehnika u razvoju najveći potencijal pokazuju SABRT (Stereotactic ablativ ra-diotherapy), i PBT (Proton beam therapy) te isto tako MR-om vođena radioterapija.

Slika 7. Zračenje protonima

Literatura1. Sarah Baker, Max Dahele, Frank J. Lagerwaard

and Suresh Senan, A critical rewiev of recent developments in radiotherapy for non-small cell lung carcinoma, Baker et al. Radiation Oncology (2016) 11:115 DOI 10.1186/s13014-016-0693-8

2. Juliette Thariat, Jean-Michel Hannoun-Levi, Arthur Sun Myint, Te Vuong and Jean-Pierre Gérard, Past,

present, and future of radiotherapy for the benefit of patients, Nat. Rev. Clin. Oncol. 10, 52–60 (2013);

3. Perez & Brady’s Principles and Practice of Radiation Oncology

4. www.cancerresearch.org

5. EFRS & Radiography journal


http://www.cancerresearch.org

Stručni skupovi

7. Kongres hrvatskog radiološkog društva s među-narodnim sudjelovajem i 3. Hrvatski neuroradiološki sastanak održan je ove godine u Splitu, od 4. do 7. listopada.

Na kongresu je naglasak stavljen na personalizi-ranu medicinu, optimizaciju protokola pretraga u svrhu zaštite od zračenja te na novitete u području medicinske fizike, kliničke radiologije i slikovne dija-gnostike općenito. Osim domaćih predavača i struč-njaka, kongresu su prisustvovali brojni predavači iz Europe i Amerike, što je kongresu dalo jednu višu znanstvenu i stručnu razinu.

Tokom trajanja kongresa imali smo prilike prisustvo-vati iznimno zanimljivim predavanjima iz svih pod-ručja radiologije te smo imali priliku saznati ponešto i o popratnim sadržajima koji su ključni za kvalitetno izvođenje pretrage i funkcioniranje samog odjela radiologije kao što su novi sustavi za aplikaciju kon-trasta, kontrastna sredstva te informacijski sustavi za obradu i pohranu radioloških podataka.

Osim predavanja i interaktivnih radionica, na kon-gresu su predstavljene i dvije knjige. Martina Špero i Hrvoje Vavro predstavili su knjigu “Neuroradiology Expect the Unexpected”, dok je Zoran Rumboldt predstavio knjigu “Clinical imaging of Spinal trauma”.

Dva dana kongresa, subota popodne i nedjelja ujutro, bila su odvojena za radiološku tehnologi-ju. Radiološki tehnolozi aktivno su sudjelovali sa predavanjima i poster prezentacijama iz područja radiologije kojim se bave. Iz radiološko-tehnološke perspektive posebno moramo izdvojiti interaktivnu radionicu: Building CT protocols: Piece-by-Piece

with Peace koju je vodio Mannudeep Kalra, gdje su timovi iz kliničkih bolničkih centara (Rijeka, Split i Zagreb) na primjerima “gradili” CT protokole pri-lagođene pacijentu i kliničkom pitanju. Također, moramo izdvojiti i panel diskusiju o potrebi za ma-gistrima radiološke tehnologije na kojoj su sudjelo-vali radiološki tehnolozi i radiolozi te su bili pozvani i predavači iz Irske i Švedske. Upoznati smo sa tre-nutnim stanjem po pitanju sveučilišnog diplomskog studija iz radiološke tehnologije u Hrvatskoj te je razvijena konstruktivna rasprava o gore navede-nom. Iako bi se u usporedbi sa Irskim i Švedskim modelom moglo protumačiti da nismo u skladu sa europskim zemljama po pitanju edukacije radiološ-kih tehnologa, radiološka tehnologija u Hrvatskoj je prepoznata kao samostalna profesija koja se brzo razvija i kao takva zahtijeva konstantnu edukaciju te nastavak obrazovanja u smislu sveučilišnog diplom-skog studija i daljnjeg znanstvenog napredovanja.

Osim za edukaciju, svako prisustvovanje kongresu otvara mogućnosti za sklapanje novih poznanstava i suradnji, pa smo dvije večeri posvetili upravo dru-ženju u malo opuštenijem okruženju. Prijem dobro-došlice održan je u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, dok je svečana večera održana u po-drumina Dioklecijanove palače. Ovdje su sudionici kongresa imali priliku da se uz prigodnu muziku i zanimljiv catering opuste, stvore nova i učvrste sta-ra poznanstva te razmijene iskustva uz neformalni razgovor i čašu dobrog vina.

Sve u svemu, realizacija kongresa je bila i više nego uspješna, i svi smo se vratili u svoje matične ustanove sa nekim novim idejama i znanjima te se veselimo sličnim događajima u budućnosti.


Osvrt na 7. kongres Hrvatskog radiološkog društvaSara Bezak, bacc. radiol. techn.

Predaja članka

ČIanci koje želite objavit u Radiološkom vjesniku trebate poslati na [email protected] a u subject/pred-met naznačite za RV.

Rukopisi

Rukopisi trebaju biti predani na hrvatskom jeziku u digitalnom word dokumentu.

Naslovna stranica

Naslovna stranica treba sadržavati naslov (podcrta-no), imena autora i naziv odjela i institucije kojoj će rad biti priključen. Naslov mora biti kratak, a uz imena moraju biti navedene samo znanstvene titule i zvanje. Na prvom mjestu mora biti navedeno ime glavnog autora članka, a imena ostalih autora moraju slijediti poredana abecednim redom. Nedostatak prostora i lako snalaženje u referencama ograničava mogući broj koautora na maksimalno šest osoba.

Sažetak

Svaki članak mora biti popraćen sažetkom koji ne smije biti dulji od 100 riječi. Sažetak može utjecati na čitačevu odluku da pročita ili odustane od čitanja članka, te stoga mora biti osobito pažljivo sročen.

Radioški vjesnik izdaje Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije.

Pozivamo Vas da u ovom, novom elektronskom RV-u, objavljujete Vaša postignuća, radove razmišljanja ili osvrte sa profesionalnih skupova i kongresa na kojima ste sudjelovali. Vrata, to jest ove stranice, otvorene su studentima svih razina edukacije, mladim kolegama kao i proizvođačima i zastupnicima medicinskih proizvoda i opreme.

Kako bi to ostvarili kvalitetnu pripremu RV-a, molimo Vas da koristite navedene upute

ISSN: 00352-9835

radiologija | radioterapija | nuklearna medicina

Poziv za suradnju


Upute za autore

Simboli i formule

Simboli, grčka slova, natuknice i bilješke moraju biti točno identificirane. Mora biti uočljivo napravljena razlika između brojke 1 ( jedan) i slova I (el) i između velikog tiskanog slova 0 i brojke 0 (nula).

Elektronska predaja članka

Tekst i ilustracije moraju biti predani kao odvojene datoteke/ fileovi. Tekstualna datoteka/file bi trebao biti predan kao jedan tekst file, po mogućnosti u WORD-u. Koristite uobičajenu postavu i tekst po-kušajte osloboditi od formativnih kodova što je više moguće, jer oni mogu stvarati probleme u trenutku kada se tekst konvertira za tisak. Koristite samo normalan hard return (enter) na kraju svakog odlom-ka ili paragrafa.

Ne koristite automatske alate za ubacivanje refe-renci (npr. automatske grafičke oznake i numerira-nje) itd., jer tako može doći do gubljenja informacija.

Ilustracije i slike ne smiju biti umetnute u tekst, nego slovno (npr. slika 1,2, itd.) trebaju biti naznače-na mjesta na koja idu fotografije ili ilustracije.

Slikovni file – slike i fotografije mogu biti prihvaće-ne u PC tif formatu ili u jpg formatu s kompresijom visoke kvalitete.

Rezolucija slika trebala bi biti 350 dpi u veličini u ko-joj će se objaviti u časopisu. Ilustracije u vektorskoj grafici mogu biti prihvaćene u cdr (Corel Draw 9) ili ai (Adobe Illustrator) formatu.

Posteri

Postere poslati u PDF formatu.

Power Point prezentacije ne zadovoljavaju urednič-ke zahtjeve te ih stoga ne zaprimamo.

Vaš HDIMR


Pišite u jednoj od naših rubrika!

Kako napraviti ... h članak, poster ili stručno istraživanje

Radiološka tehnologija h kruh naš svagdašnji u radiologiji, radioterapiji ili nuklearnoj medicini

Legislativa h prava, dužnosti, obaveze


h kako bi trebalo biti

Studentska niša h seminari, diplomski

Fizičarski kutak

Crtice iz svijeta h što drugi pišu

Najave i događaji h kongresi, seminari, radionice

X-ray klub h neformalna druženja

Upute za autore

HRVATSKO

DRU

ŠTVO

INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE

radiologija | radioterapija | nuklearna medicina · snimke za svaki dr sustav i za svaku unaprijed...

Documents