radionica(1)

5
Grupni pristup Studenti : Denina Omerović i Medina Grošo Tema: Adoloscentna kriza-Kriza identiteta Pokušaj samoubistva Teorija Samoubojstvo ( latinski s uicidium , od sui caedere , "ubiti sam sebe") je čin svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog života. Samoubojstvo se često počini iz očaja, a njegov se uzrok učestalo pripisuje mentalnom poremećaju , kao što je depresija , bipolarni poremećaj , shizofrenija te alkoholizmu ili zlouporabi droga . Vrlo važnu ulogu imaju i čimbenici stresa, kao što su financijske poteškoće ili poteškoće u međuljudskim odnosima. U nastojanju sprječavanja samoubojstva ubrajaju se ograničavanje pristupa vatrenom oružju , liječenje duševnih bolesti i liječenje od zlouporabe droga te poboljšanje gospodarskoga razvoja. Mitovi i činjenice o samoubojstvu 1. Ljudi koji govore o samoubojstvu neće ga nikad počiniti. 2. Kad mlada osoba izvrši samoubojstvo to je obično plod impulzivnog ponašanja ČINJENICA: Za većinu mladih osoba koje su pokušale ili izvršile samoubojstvo utvrđeno je kako su duže vrijeme razmišljale o tome 3. Razgovor o samoubojstvu je opasan i potiče na njegovo izvršenje. Razgovor o samoubojstvu samo će potaknuti osobu da samoubojstvo i počini. ČINJENICA: Potpuno suprotno. Ne razgovarati o samoubojstvu znači odustati od pokušaja da se ono spriječi. Razgovor o toj temi znači brigu za probleme određenog pojedinca. Razgovor o samoubojstvu pokazuje da razumijete ozbiljnost situacije i da brinete. Nikako ne znači da osobi "dajete ideju", već joj pokazujete da ste otvoreni čuti sve, koliko god bilo teško.

Upload: azra-omicevic

Post on 29-Dec-2015

15 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

radionica

TRANSCRIPT

Page 1: Radionica(1)

Grupni pristup Studenti : Denina Omerović i Medina Grošo Tema: Adoloscentna kriza-Kriza identiteta

Pokušaj samoubistvaTeorija

Samoubojstvo ( latinski suicidium, od sui caedere, "ubiti sam sebe") je čin svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog života.

Samoubojstvo se često počini iz očaja, a njegov se uzrok učestalo pripisuje mentalnom poremećaju, kao što je depresija, bipolarni poremećaj, shizofrenija tealkoholizmu ili zlouporabi droga. Vrlo važnu ulogu imaju i čimbenici stresa, kao što su financijske poteškoće ili poteškoće u međuljudskim odnosima. U nastojanju sprječavanja samoubojstva ubrajaju se ograničavanje pristupa vatrenom oružju, liječenje duševnih bolesti i liječenje od zlouporabe droga te poboljšanje gospodarskoga razvoja.

Mitovi i činjenice o samoubojstvu

1. Ljudi koji govore o samoubojstvu neće ga nikad počiniti.

2. Kad mlada osoba izvrši samoubojstvo to je obično plod impulzivnog ponašanjaČINJENICA: Za većinu mladih osoba koje su pokušale ili izvršile samoubojstvo utvrđeno je kako su duže vrijeme razmišljale o tome

3. Razgovor o samoubojstvu je opasan i potiče na njegovo izvršenje. Razgovor o samoubojstvu samo će potaknuti osobu da samoubojstvo i počini. ČINJENICA: Potpuno suprotno. Ne razgovarati o samoubojstvu znači odustati od pokušaja da se ono spriječi. Razgovor o toj temi znači brigu za probleme određenog pojedinca.Razgovor o samoubojstvu pokazuje da razumijete ozbiljnost situacije i da brinete. Nikako ne znači da osobi "dajete ideju", već joj pokazujete da ste otvoreni čuti sve, koliko god bilo teško.

4. Ljudi koji imaju suicidalne namjere snažni su u nakani da umru. Osobe koje su počinile samoubojstvo su željele umrijeti. Ako je osoba odlučila počiniti samoubojstvo nemoguće ju je u tome spriječiti.Većina osoba koje su počinile samoubojstvo je htjela da bol prestane - a to je nešto posve drugačije od toga da život prestane. Samoubojstvo osoba vidi kao rješenje nerješivog problema koji donosi neizdrživu bol. Pomoć u rješavanju problema i smanjenju boli je ono što osobi treba. Samoubojstvo je moguće spriječiti, upravo zbog toga što je ono reakcija osobe na neizdrživu situaciju ili nerješivi problem. Pomoć stručnjaka, ali i članova obitelji i bliskih osoba, je u tome da osobu shvate ozbiljno i pomognu joj da prebrodi krizu i nađe zadovoljavajuća rješenja. Ponekad sama osoba ne može pronaći rješenje, ali ono, u nekom obliku, uvijek postoji.

5. Svako samoubojstvo se može spriječiti. Bez obzira što pokušamo pomoći, ponekad ne postoji način da se samoubojstvo spriječi. To je rijetko, ali događa se.

Page 2: Radionica(1)

ČINJENICA: Većina suicidalnih osoba je neodlučna hoće li nastaviti živjeti ili ne (što prevenciju čini mogućom).

6. Samoubojstvo dolazi bez upozorenja, događa se bez najave. Većina osoba koje počine samoubojstvo daje mnoge znakove upozorenja prije nego što se ubije.ČINJENICA: Suicidalne osobe obično daju mnogo znakova o svojim namjerama.

7. Većina ljudi koji razmišljaju o samoubojstvu su mentalno bolesni. Neke osobe koje počine samoubojstvo jesu psihički bolesne, ali to nije uvjet. Ono što je zajedničko osobama koje su pokušale počiniti ili su počinile samoubojstvo je to da su vrlo nesretne. ČINJENICA: Iako su suicidalne osobe duboko nesretne, nisu nužno i psihički bolesne

8. Neuspjeli pokušaj samoubojstva ne treba uzimati za ozbiljno. ČINJENICA: Četiri od pet osoba pokušalo je samoubojstvo bar jednom prije toga. Neuspjeli pokušaj samoubojstva treba uzeti vrlo ozbiljno i takvoj osobi treba pružiti pomoć

9. Kada se osoba počne osjećati bolje nakon što je željela ili što je pokušala počiniti samoubojstvo, rizik od slijedećih pokušaja je prošao. Većina samoubojstava se dogodi upravo onda kada osoba ima dovoljno snage da može, ono o čemu je razmišljala, sprovesti u djelo. To je zbog toga što osoba kada je jako utučena, razmišlja o samoubojstvu, ali nema snage ideju sprovesti u djelo. Čim se stanje malo popravi, ostaje ideja, kojoj se pridružuje i snaga.

10. Vjerovanje da je samoubojstvo uobičajenije među bogatima ili među siromašnima. ČINJENICA: Samoubojstvo je je zastupljeno proporcionalno, unutar svih razina i skupina zajednice

11. Samoubojstvo je genetički određeno i nasljedno Osobe koje jednom postanu suicidalne bit će takve cijeli život ČINJENICA: Pojedinci koji razmišljaju o samoubojstvu uglavnom su suicidalni jedan određeni period života

-Diskusija sa studentima i iskustvo !!!

Page 3: Radionica(1)

Radionica „Klupko“

Svi članovi grupe sjede u krugu, zatim jedan član uzima klupko vezajući jedan kraj vune za prst, zatim klupko baca drugom članu. Dok baca klupko drugom članu zaželi neku lijepu želju naglas. Osoba koja je primila klupko, ponovno nit veže za svoj prst i baca klupko trećem članu, također mu zaželi lijepu želju na glas. Klupko se baca dokle god na njemu ima vune, tako da se na kraju od niti između članova izgradi mreža koja povezuje sve članove.

Cilj ove radionice je da članovi shvate svoju međusobnu povezanost, te značaj onog što govore, a naročito važnost pozitivnih riječi koje upućujemo jedni drugima.

Materijal: klupko

Radionica „Harmonika“

Svaki član dobiva papir koji je prethodno presavijen u harmoniku, s jedne strane pise „Pozitivno“ a sa druge „Negativno“ . na dnu papira piše ime osobe kojoj papir pripada. Zatim svako prosljeđuje papir na lijevu stranu. Svaki član piše na svaki papir jednu pozitivnu i jednu negativnu osobinu osobe čiji je papir trenutno kod njih, kada ispišu papir ponovo prosljeđuju u lijevu stranu, sve dok papir ponovno ne stigne do svog vlasnika. Svaki put kada napiše osobinu osoba treba da savije jedan dio harmonike tako da prekrije ono što je pisao, da ne bi drugi mogli da vide njegov odgovor i da on ne utiče na tuđe odgovore. Na kraju kada su se svima vratili njihovi papiri, svako za sebe pročita ono što piše na njegovom papiru. Zatim svako prokomentariše šte misli o tome što piše, da li se slažu ili ne sa napisanim. Članovi ne treba da analiziraju ko im je šta napisao! Prilikom pisanja osobina zabranjene su uvrede!

Cilj je da članovi vide šta se od napisanog najviše ponavlja i kakav to utisak ostavljaju na druge.

Materijal: Papiri, flomasteri, olovke

Page 4: Radionica(1)