radno is ocijalno pravo ii - pomoćni materijal za pripremu ispita

7/25/2019 Radno is Ocijalno Pravo II - Pomoni Materijal Za Pripremu Ispita

1/31

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

RADNO I

SOCIJALNO PRAVOSKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM

[email protected]


2/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

PRVI DIO

OOPPAAPPIITTAANNJJAAIIOOSSNNOOVVNNIIPPOOJJMMOOVVIIPPRROOUUAAVVAANNJJAA

POJAM I PREDMET SOCIJALNOG PRAVA

Socijalno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila i normi kojima se regulie socijalnoobezbjeenje ljudi. U subjektivnom smislu, socijalno pravo je ovlatenje fizikog lica nosiocaprava da od nadlenog organa zahtijeva da mu prui odreene socijalne prestacije, odnosnodavanja ili injenja kako bi otklonio ili ublaio socijalni sluaj, odnosno zadovoljio stanje socijalnepotrebe.

Obiljeja socijalnog prava u subjektivnom smislu su:1.

Vezanost za linost i neprenosivost; 2.

Nema definitivan karakter i traje dok postoji stanje socijalne potrebe;3.

Ima karakter izdravanja, tj. obezbjeenja sredstava za egzistenciju.

Predmet regulisanja socijalnog prava su raznovrsni socijalnopravni odnosi. Socijalnopravni odnos

je pravni odnos izmeu odreenog fizikog lica titulara prava i odreenog organa, fonda ili drugeinstitucije.

Socijalno osiguranje se definira kao nastojanje da se naelo nacionalne solidarnosti primijeni kaoskup mjera kojima je svrha da svakom pojedincu omogui postizanje slijedeih ciljeva: 1.

Da sauva zdravlje ili pobolja stanje svog zdravlja ako je ono loe; 2.

Da prebrodi oskudicu sredstava za ivot kad je njegova sposobnost zaraivanja umanjena iliunitena;

3.

Da na sebe preuzme odgovornost zasnivanja porodice, izrodi djecu i prui im odgovarajueuslove za vaspitanje i obrazovanje.

PORIJEKLO I RAZVOJ SOCIJALNOG OSIGURANJA

U periodu liberalizma, u kome drava nije bila zainteresirana za regulisanje u slova rada i socijalnezatite, radnici poinju osnivati drutva za meusobnu uzajamnu pomo i tako sami sebeosiguravati za sluaj nastupa nekog od socijalnih rizika. Ova drutva su prva uvela zatitu odsocijalnih rizika kao garantirana prava za svoje lanove. Izvori sredstava bili su doprinos lanova idoprinos ili pomo poslodavca i drave.

Svijest o potrebi organiziranijeg djelovanja u oblasti socijalnog osiguranja poela je preovladavatinakon perioda ekonomskog liberalizma. Socijalistike ideje, solidarizam Leona Bruoa i uticajkranskih socijalista doprinijeli su pojavljivanju sistema tzv. prenoenja drutvenih dohodaka ito kao socijalna osiguranja nastala u Njemakoj od 1883.-1889.godine; osiguranje protiv nesree

na poslu ostvareno u Engleskoj 1897, Francuskoj 1889. itd.

Kejnsove ideje intervencionizma praktino su dovele do donoenja Zakona o socijalnomosiguranju (Social Security Act) od 1935.godine koji sadri odredbe o osiguranju protivnezaposlenosti i starosnom osiguranju.

RAZVOJ SOCIJALNOG OSIGURANJA NA PODRUJU JUGOSLAVIJE, ODNOSNOBIH

Na podruju BiH prvi oblici obaveznog socijalnog osiguranja uvedeni su na osnovu Rudarskogzakona 1881.godine. Osiguranje provodi Zemaljska bratinska blagajna, kao dravna institucija sasjeditem u Sarajevu. Godinu dana kasnije uvodi se obavezno penzijsko osiguranje za lica

zaposlena na eljeznici, a obavezno bolesniko osiguranje uvedeno je 1909.godine. U trokovima


3/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


osiguranja uestvuju radnici sa 2/3 i poslodavci sa 1/3. U istom omjeru i uestvuju u upravljanjuosiguranjem.

U Kraljevini Jugoslaviji Zakon o socijalnom osiguranju radnika donesen je 1922.godine. Bio jekoncipiran na principima modernog socijalnog osiguranja, meutim poseban problem bilo jeprovoenje ovog zakona jer je sistem socijalnog osiguranja ve nakon nekoliko godina u stvarnostipredstavljao samo jedan sugorat u odnosu na model koncipiran zakonom.

Socijalno osiguranje SFRJ moe se razmatrati kroz 3 perioda, odnosno faze: do 30.06.1952.godine(dravno socijalno osiguranje); 1952.-1974.godine; 1974.godine do disolucije SFRJ.

Prva razvojna f aza. Zakon o socijalnom osiguranju radnika, slubenika i namjetenika donesen je1946, a provoenje je poelo 01.01.1947.godine. Ovim zakonom je socijalno osiguranje postalodravno. Za provoenje osiguranja osnovan je Dravni zavod za socijalno osiguranje podfunkcionalnim rukovoenjem i nadzorom ministra rada FNRJ.

Novi zakon donesen je 16.02.1950.godineZakon o socijalnom osiguranju radnika i slubenika i

njihovih porodica. Novi zakon znatno je proirio zatitu u pogledu broja osiguranika, kao i upogledu obima prava.

Druga razvojna faza, samoupravna faza u razvoju socijalnog osiguranja zapoela je 1952.godinedonoenjem Uredbe o osnivanju Zavoda za socijalno osiguranje i o promjenama u upravljanjusredstvima socijalnog osiguranja. Provoenje socijalnog osiguranja u cjelini povjereno jerepublikim i sreskim zavodima socijalnog osiguranja. Organizacija i finansiranje socijalnogosiguranja je 1962.godine prilagoeno novim uslovima. Proiren je krug osiguranih lica, ali su onapodijeljena na osiguranike, lanove njihovih porodica i lica osigurana za odreene sluajeve pododreenim okolnostima.

Nakon donoenja Ustava 1963.godine, do 1965.godine donose se novi zakoni o socijalnom

osiguranju. Radi se o osnovnim zakonima, jer je po novom Ustavu u nadlenosti Federacije ostalosamo osnovno zakonodavstvo iz socijalnog osiguranja.

Trea razvojna faza zapoela je donoenjem Ustava iz 1974.godine, kojim su znatno proirenaprava i dunosti republika i pokrajina. Na nivou SFRJ reguliu se samo osnovna prava radnih ljudiradi osiguranja njihove socijalne sigurnosti i solidarnosti, te ureuju i osiguravaju osnovna pravaboraca, vojnih invalida i porodica palih boraca.

SOCIJALNA POLITIKA

Socijalna politika u savremenom smislu se oznaava kao organizirana djelatnost drave, drugihsubjekata politike moi i drutvenih institucija u odreivanju ciljeva, naela, prioriteta, sredstava inosilaca socijalne sigurnosti. Kao sredstva svoje socijalne polit ike, moderna drava uspostavljanormativni sistem i odgovarajui sistem institucija sa ciljem garantiranja sigurnosti i blagostanjadrutva kao cjeline.

Ciljevi socijalne politike prvenstveno se svode na stvaranje i reprodukciju radne snage, te

poveanjeproduktivnosti rada. Opi politiki cilj socijalne politike je ouvanje socijalnog nivoa,postojee vlasti i poretka.

Faktori socijalne politi ke

U faktore socijalne politike uvrtavaju se ekonomski i demografski faktor, te socijalpolitikadoktrina.


4/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


1. Ekonomski faktor. U svakom drutvu obim socijalnih davanja realno je ogranien

materijalnim mogunostima drutva, te se nastoji uspostaviti adekvatan odnos izmeumakroekonomske razvojne politike i socijalne politike.

2.

Demografski faktor. Savremena politika socijalnog osiguranja ovisna je prvenstveno oodnosu izmeu aktivnog i izdravanog dijela stanovnitva. Vei broj aktivnog stanovnitva

logino proizvodi vee mogunosti za socijalno staranje.3. Socijalpolitika doktrina u sebi sadri: filozofsko uenje kao bazu, ciljeve koji se ele

postii, te sredstva za postizanje ciljeva.

Modeli socijalne poli tike

Klasini modeli socijalne politike.Najee se obrauju 2 modela socijalne politike:1.

Rezidualni model zasniva se na ideji da se pojedinac treba sam brinuti o zadovoljavanjusvojih potreba, a drava samo garantira ravnopravnost subjektima socijalnih odnosa.

2.

Redistributivni model svojstven je savremenoj dravi blagostanja u kojoj graanin moeraunati na javnu pomo kada se nae u nevolji. Drava je, uz uslov ouvanja sutine

ekonomskih i politikih odnosa, duna da preraspodjelom dohotka svim graanima garantujeosnovnu socijalnu sigurnost.

Savremeni modeli socijal ne politi ke. U teoriji se se obrauju 3 savremena modela i to: moderniliberalni model, socijalno-demokratski model i moderni konzervativni model.

Moderni liberalni model (SAD) oslonjen je na izvorni model liberalne ekonomije. Ovaj model ne

poznaje sistem pomoi u sluaju bolesti, nema programa pomoi za djecu, nema nacionalnog planazdravstvene zatite cjelokupnog stanovnitva. Posljedica ovakvog modela je ogroman brojbeskunika koji ive ispod granice siromatva.

Socijalno-demokratski model (vedska) se u poreenju sa SAD ocjenjuje kao najrazvijeniji i

najhumaniji model socijalne politike, odnosno socijalnog osiguranja u savremenom svijetu.Primjenjuje se u skandinavskim zemljama, ali se za primjer najee uzima vedska. Ovaj modelpraktino primjenjuje doktrinu i razvojnu strategiju UN u oblasti zatite porodice i djece, zatitestarih osoba, drutvenog poloaja ene, likvidacije siromatva itd.

Moderni konzervativni model (SR Njemaka) nalazi se negdje na sredini izmeu 2 prethodnamodela. Oivotvoren je princip osnovnog minimuma koji se ostvaruje putem socijalne pomoi.Ovaj model obezbjeuje zatitu plae, odnosno naknade umjesto plae zaposlenim licima, ali tonije sluaj sa onima koji su van zaposlenja (udovice, samohrani roditelji, lica nezaposlena duevremena, omladina koja se teko zapoljava).

Sredstva socij alne poli tike. Kao glavna sredstva u teoriji se navode: ustanove, kadrovi socijalne

zatite, administrativno organizovanje i funkcionisanje, finansiranje i zakonodavstvo socijalnezatite socijalno pravo.

Vidovi socij alne politikesu: socijalno osiguranje, koje treba da predstavlja opi sistem drutva zaobezbjeenje graana, te socijalna zatita, koja obuhvata socijalno staranje, razne socijalneorganizacije, soc ijalne pomoi itd.

SOCIJALNA POLITIKA U BIH

Polazei od iskljuive nadlenosti institucija BiH, moe se zakljuiti da su entiteti iskljuivonadleni za oblast socijalne politike, osim pitanja izbjeglica i imigracije. Osim toga, BiH je dunada se stara o provoenju meunarodnih obaveza, pa time i obaveza iz oblasti socijalne politike.

Socijalna politi ka u FBiH


5/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


U skladu sa ustavnim naelom da je socijalna politika u zajednikoj nadlenosti FBiH i kantona,kantoni i federalna vlast se o tome dogovaraju na trajnoj osnovi. U cjelini posmatrano, u FBiHpostoje 2 socijalne politike federalna i kantonalna, kao i izvravanje zakona i sprovoenjepolitike, to je u nadlenosti kantona. Openito se moe rei da su u ovoj oblasti u smislu ustavnihodredbi kantoni u poziciji izvrnih organa FBiH.

Ukoliko zakonom nije drugaije odreeno, opina u okviru svog samoupravn og djelokrugaprvenstveno osigurava lokalne potrebe stanovnitva u oblasti brige o djeci, obrazovanja i odgoja ,rada i zapoljavanja i socijalne skrbi.

Odnos normativnih akata u oblasti socijalne poli tike. Socijalno zakonodavstvo u veini sloenihdrava je u nadlenosti drave jer se zbog njegovog znaaja smatra potrebnom jednoobraznost uregulisanju. Negdje se ta jednoobraznost odnosi na cijelu oblast socijalnog osiguranja, a negdje je

ono samo djelomino obuhvaeno zakonodavstvom sloene drave.

POJAM SOCIJALNOG OSIGURANJA

Socijalno osiguranje definie se kao opi sistem koji je zakonom ustanovljen u vidu obaveznematerijalne zatite i obezbjeenja osiguranika i lanova njihovih porodica u sluajevima koji suutvreni propisima iz oblasti socijalnog osiguranja.

Karakteristike pojma socijalnog osiguranja su:

-

Socijalno osiguranje je obavezno osiguranje. Provodi se na osnovu zakona i nije ovisno odvolje subjekata. Od toga treba razlikovati osiguranje kod osiguravajuih drutava, koje seprovodi na osnovu ugovora tj. polise.

-

Zatita i obezbjeenje su prvenstveno usmjereni prema radnicima i lanovima njihovihporodica. Dakle, kao osnov ili uslov za sticanje i uivanje prava iz socijalnog osiguranja javljase lini rad. U veini zemalja ta prava se ire i na druga lica, ime se socijalno osiguranjetransformira u sistem opeg socijalnog obezbjeenja, odnosno u sistem soci jalne sigur nosti .

SOCIJALNA SIGURNOST

Socijalna sigurnost podrazumijeva sistem organiziranih pravno-ekonomskih, normativnih iinstitucionaliziranih socijalnih mjera i aktivnosti u kojem se obezbjeuju:-

stabilni i povoljni uslovi ivota i rada;- mogunost napredovanja u ivotu i radu;

- preventivno otklanjanje ili ublaavanje razliitih uzroka i odnosa ljudskih otuenosti,

ugnjetavanja ili ugroenosti.

OSIGURANI RIZICI

Socijalni rizici su one situacije u kojima osigurana lica mogu ostvariti odreena prava iz socijalnogosiguranja. O snovna klasifikacija osiguranih rizika je:1.

Fizioloki rizici, tj. sluajevi koji su nastali zbog bolesti, materinstva, invalidnosti, starosti,smrti;

2. Profes ionalni rizici, tj. sluajevi koji su nastali zbog vrenja odreenih profesija; 3. Socijalni rizici koji nastaju usljed porodinih uslova i okolnosti;4.

Socijalni rizici nastali zbog drutvene sredine (npr. rat, promjena reima i sl); 5. Socijalni rizici nastali zbog fizike sredine (zemljotresi, klizita, poplave itd).


6/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Prema prikazu novijih istraivanja o rizicima u BiH (prof.V.Trnini), socijalni rizici se mogurazvrstati na:1.

Bio-psihofizioloke (bolest, trudnoa, starost, smrt itd); 2.

Porodine3.

Razni rizici (nezaposlenost, neadekvatna zaposlenost, sprijeenost za rad);4.

Uee u znaajnim drutvenim dogaajima (rat, revolucionarna djelatnost, organizovana idobrovoljna drutveno-korisna djelatnost itd);

5. Socijalno ekonomski (nedovoljna sredstva za izdravanje, neposjedovanje stana itd);

6.

Elementarne nepogode sa posljedicama bolest i, tjelesnog oteenja i smrti;7.

Asocijativne pojave (alkoholizam, narkomanija, delikvencija, prostitucija, skitnienje sposljedicama bolesti).

OSIGURANA LICA

Osigurana lica se mogu podijeliti na slijedee kategorije:

Osiguranici su lica koja su osigurana po osnovu linog statusa. To su sva lica u radnom odnosu i

lica koja su u pogledu prava iz socijalnog osiguranja izjednaena sa licima u radnom odnosu(npr.zastupnici u predstavnikim tijelima, izabrana lica u politikim organizacijama i udruenjimagraana).

lanovi porodice osiguranika su lica koja su osigurana po osnovu rodbinskog svojstva saosiguranikom od kojeg izvode odreena prava iz socijalnog osiguranja.

Lica koja su osigurana za odreene sluajeve pod odreenim okolnostima su lica koja suosigurana za neke rizike, a samo ostvarivanje prava je u pravilu uslovljeno posebnim okolnostima(npr.posljedice nesrea na poslu ili profesionalne bolesti).

PRAVA IZ SOCIJALNOG OSIGURANJA

Prava iz socijalnog osiguranja se u teoriji dijele na osnovna, provizorna, supsidijarna i ostala.

Osnovna prava su ona koja su kao takva utvrena temeljnim zakonom, a koja se priznajuosiguranom licu ako ispunjava propisane uslove (npr. pravo na zdravstvenu zatitu i druga pravaza sluaj bolesti).

Provizorna prava su sva prava koja se priznaju kao alternativa (zamjena) za neko osnovno pravo, ito sve dok se to osnovno pravo ne ostvari. Po pravilu su to jednokratna davanja.

Supsidi jarna prava su prava koja se samostalno ne mogu priznati (npr. pravo na zatitni dodatakuvijek se priznaje samo uz pravo na penziju).

Ostala prava mogu se predvidjeti zakonima i opim aktima organizacija socijalnog osiguranja.

GRANE OPEG SISTEMA SOCIJALNOG OSIGURANJA

Kao najvanije se navode slijedee grane socijalnog osiguranja:

a) Zdravstveno osiguranjekarakterizira je kako kurativna zatita (lijeenje), kao i preventivna

zatita zdravlja, koja je kontinuiranog karaktera;

b) Penzijsko osiguranje spada u grupu dugoronih osiguranja, zajedno sa invalidskim

osiguranjem. Odnosi se na 2 osigurana rizika: starost i smrt.

c) I nvalidsko osiguranje je grana socijalnog osiguranja kojom se pod odreenim uslovima

radnicima priznaju socijalna davanja u sluaju nastupa rizika invalidnosti, tjelesnog oteenja i

neposredne opasnosti od invalidnosti.


7/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Prema krugu osiguranih lica, najvie osiguranih lica obuhvata zdravstveno osiguranje, a zatiminvalidsko osiguranje, jer su pored radnika za odreene sluajeve i pod odreenim okolnostimaosigurana i druga lica (npr.uesnici u raznim drutveno korisnim akcijama, lica na izdravanjukazne zatvora itd).

Prema obuhvatnosti rizika osiguranja, osiguranje se moe posmatrati kao potpuno, nepotpuno iproireno. Potpunim osiguranjem osigurana su lica za sve rizike, osim rizika smrti. Nepotpunoosiguranje je osiguranje za tano odreene rizike i bez obzira na odreene potrebe, prava iz ovogosiguranja mogu se ostvariti ako su ispunjeni uslovi za neke rizike. Proireno osiguranje bazira sena naelu dobrovoljnosti, za razliku od prethodna 2 koja se provode po naelu obaveznosti.

IZVORI SOCIJALNOG PRAVA

Dijele se na dravne propise, ope akte subjekata socij. osiguranja, meunarodne izvore, sudskupraksu.

Dravni propisi kao izvori se dijele na ustav, zakone i podzakonske akte.

Autonomno pravo ine norme koje ne nameu dravni organi, ve drugi drutveni subjekti. Zasocijalno pravo posebno znaajno je djelovanje subjekata koji provode socijalno osiguranje. Radise o raznim kasama, zavodima, fondovima i slinim institucijama koje se javljaju kao obliciorganizovanja u pojedinim granama socijalnog osiguranja.

Meunarodni izvori socijalnog prava su bilateralni i multilateralni ugovori. Da bi predstavljaliizvor prava, trebaju biti ratificirani od strane nadlenog organa. Samo po osnovu sukcesije, BiH jeprihvatila 66 konvencija Meunarodne organizac ije rada. U Aneksu I Ustava BiH navedeni susporazumi o ljudskim pravima koji e se primjenjivati u BiH. BiH se posebno obavezala naprimjenu Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Konvencija br.102 o minimalnoj normi socijalnog obezbjeenja jedna je od najobimnijih iosnovnih konvencija MOR. Ratificirana je od strane bive SFRJ 1954.g, a sukcesijom preuzeta kaozakon BiH. Konvencija ima 87 lanova, a sadri dijelove koji se odnose na zdravstvenu zatitu,naknadu za sluaj bolesti, davanja za sluaj nezaposlenosti, starosti, invalidnosti, materinstva,nesree na poslu i profesionalnog oboljenja, zatim porodinu potporu te davanja lanovimaporodice za sluaj smrti hranitelja porodice.

Evropska socijalna povelja spada u 4 najvanija dokumenta Vijea Evrope. Ostala 3 su Evropskakonvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Evropska konvencija za zatitu od torturei nehumanog ili poniavajueg postupka ili kanjavanja, te Okvirna konvencija za zatitunacionalnih manjina.

Osnovni cilj Evropske socijalne povelje je da progresivno unaprijedi standard ivota u Evropi i dapodstie socijalno blagostanje ljudi. U prvom dijelu povelje navedeno je 19 prava i principa, meukojima i prava sa podruja socijalnog prava (pravo na socijalno osiguranje, pravo na socijalnu izdravstvenu zatitu, na koritenje socijalnim slubama itd). Ova prava su razraena u drugomdijelu povelje.

Obiajno pravo kao izvor prava ima supsidijarni karakter. Ono nastaje kad drava poinjeprimjenjivati sankcije za neizvravanje obiajnog pravila ponaanja.

Sudska praksa. U kontinentalnoj Evropi sudske presude nemaju karakter izvora prava jer sudovisude na osnovu zakona, a ne na osnovu sudskih presuda. Ali i u ovim sistemima dolazi dostvaranja opih pravila koja se nazivaju sudska praksa. Ovu praksu karakterizira postojanje itavogniza sudskih presuda za istovjetne sluajeve, a ne jedna, kao u precedentnom pravu. Sudska praksa


8/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


formalno nije izvor prava, ali je faktiki vrlo slina izvoru prava jer se sudovi po pravilupridravaju sudske prakse kao da je ona zaista izvor prava.

NAELA SOCIJALNOG PRAVA

Opa naela socijalnog prava

Naelo obaveznosti i dobrovoljnosti. Naelo obaveznosti ogledava se u injenici da lice koje jepravnim propisima oznaeno kao osiguranik ne moe dobrovoljno odluiti da li e biti socijalnoosigurano ili ne. Naelo dobrovoljnosti nije u suprotnosti, ve u uskoj korelaciji sa naelomobaveznosti. Ono se javlja u 2 vida:

1. Lica koja su ve obuhvaena socijalnim osiguranjem mogu na osnovu naela dobrovoljnosti

sama odluiti da plaanjem posebnih doprinosa osiguraju vei obim prava od onog koji jegarantiran po naelu obaveznosti;

2. Lica koja nisu obuhvaena obaveznim osiguranjem se po osnovu naela dobrovoljnosti mogu

osigurati na osnovu plaanja posebnih doprinosa.

Naelo uzajamnosti i solidarnosti. Ovo naelo se svodi na mogunost utvrivanja visine potrebnihsredstava za ostvarivanje pojedinih prava, s tim to unaprijed svi osiguranici pristaju da pododreenim uslovima pojedini osiguranici mogu ta prava koristiti bez obzira na svoje ulaganje(npr.koritenje prava iz osiguranja neposredno po zasnivanju radnog odnosa), odnosno po istekuodreenog vremena (npr.ostvarivanje prava na starosnu penziju).

Naelo jedinstvenosti. Prava iz socijalnog osiguranja koja su utvrena zakonom ili ugovorimazasnovanim na zakonu, jedinstvena su za sve osiguranike iste kategorije.

Naelo demokratinosti i participacije osiguranika u upravljanju.

Naelo zakonitosti. Zakonitost u radu subjekata koji primjenjuju pravna pravila u ovoj oblastinuno je postizati istim mjerilima, odnosno sredstvima kao i u dravnoj upravi. Potrebno jerigoroznije postaviti sistem upravnog nadzora, a ini se osnovanim i pitanje potrebe osnivanjaposebnih sudova socijalnog osiguranja, to je praksa vie evropskih zemalja.

Naelo neotuivosti i nezastarjelosti. Prava iz socijalnog osiguranja karakterizira nemogunostotuivanja, jer su u pitanju strogo lina prava i nezastarjelosti koja je odreena pravnim propisima.

Posebna naela socijalnog prava

Naelo meuovisnosti prava o radnom doprinosu osiguranika. Primjenom ovog naela, prava izpenzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se ako je ispunjen uvjet propisanog penzijskog staa.

Visina primanja se odreuje u procentu od osnovice koja se utvruje na osnovu plae ostvarene uodreenom periodu. Sam procenat izmeu ostalog zavisi i od duine penzijskog staa.

Naelo prevencije. U zdravstvenom osiguranju ono se provodi mjerama preventivne zdravstvenezatite (vakcinisanja, sistematski pregledi itd). Naelo prevencije posebno se ogleda u pravuljekara da utvrdipotrebu premjetaja radnika na drugo radno mjesto nakon dueg zaposljenja naposlovima tetnim po zdravlje, kao i u institutu poveanog (beneficiranog) staa osiguranja.

ORGANIZACIJA I FINANSIRANJE SOCIJALNOG OSIGURANJA

Organiziranje sistema soci jalnog osiguranj a

U teoriji je zapaeno da postoje 2 osnovna oblika organiziranja sistema socijalnog osiguranja:


9/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


1. Preko organa dravne uprave, odnosno posebnog organa najee je to ministarstvo za

poslove socijalnog osiguranja ili socijalnog staranja;2.

Prekoposebno organiziranih institucija na bazi manje ili vee autonomije, a koje se nalaze podnadzorom drave.

U FBiH, od 01.01.1994.godine poslove republikih fondova i Zavoda za zapoljavanje BiHpreuzela su odgovarajua ministarstva i nadleni opinski organi uprave i to:

1.

Ministarstvo za izbjeglice i socijalnu politiku preuzelo je poslove Republikog fonda zasocijalnu i djeju zat itu, Drutvenog fonda PIO BiH i Zavoda za zapoljavanje BiH;

2. Ministarstvo zdravlja poslove Republikog fonda za zdravstvenu zatitu;

3.

Opinski organ nadlean za poslove socijalne i djeje zatite preuzeo je poslove opinskogfonda za socijalnu i djeju zatitu.

F inansiranje socijalnog osiguranja

Postoje 3 osnovna oblika finansiranja socijalnog osiguranja: budetskim sistemom, sistemom

kapitalnog pokria i samofinansiranjem.

Budetski nain finansiranja socijalnog osiguranja postoji u sluaju ako je budet ili fond ovisanod uplata i rasporeivanja doprinosa za socijalno osiguranje.

Sistem kapitalnog pokria postoji u sluaju kad se sredstva osiguravaju iz uplaenih doprinosa iostvarenih kamata, u iznosu koji je dovoljan za uspostavu ravnotee izmeu akumuliranihsredstava i obaveza po osnovu potraivanja osiguranih lica. Ovaj sistem se po svojoj prirodiostvaruje van budetskih institucija, odnosno preko neovisnih (samostalnih) fondova, kasa,udruenja i sl. Institucije sistema kapitalnog pokria jednim dijelom svog poslovanja ulaze uukupan finansijski sistem drave, a ne samo u javne finansije. Zbog toga u tom dijelu oveinstitucije spadaju u finansijske organizacije, zajedno sa bankama, osiguravajuim drutvima idrugim finansijskim organizacijama, ije je ukupno poslovanje i organiziranje pod posebnomkontrolom drave.

Samofinansiranje se javlja u sluaju kad se prava osiguranih lica ostvaruju iskljuivo na osnovuuplate doprinosa iz plaa osiguranika i iz sredstava poslodavakih subjekata. Ovaj sistem seostvaruje preko institucija kao i sistem kapitalnog pokria, s tim to u sistemu samofinansiranjavie dolazi do izraaja naelo samoupravnosti iz kojeg proizilazi pravo na samoorganiziranje.

DRUGI DIO

ZZDDRRAAVVSSTTVVEENNOOOOSSIIGGUURRAANNJJEEIIZZDDRRAAVVSSTTVVEENNAAZZAATTIITTAA

Zdravstveno osiguranje je sistem u kome graani ulaganjem sredstava na naelima uzajamnosti isolidarnosti osiguravaju zdravstvenu zatitu i druge oblike osiguranja na nain koji je utvrenzakonom i drugim propisima. Ostvaruje se u okviru kantona.

Zdravstvena zatita graana je skup mjera, aktivnosti i postupaka na unapreenju prava na ivot,ouvanju i poboljanju zdravlja ljudi. Te mjere poduzimaju drutvene zajednice (FBiH, kantoni,opine), zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici, preduzea i druga pravna lica i graani.

Pravo zdravstvenog socijalnog osiguranja je skup pravnih pravila i propisa kojima se reguliuodnosi iz zdravstvenog socijalnog osiguranja.

PRINCIPI ZDRAVSTVENOG SOCIJALNOG OSIGURANJA


10/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Zdravstveno osiguranje obuhvata: obavezno, proireno i dobrovoljno zdravstveno osiguranje.Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje imaju osiguranici i lanovi njihovih porodica.Obaveznim zdravstvenim osiguranjem se obezbjeuje pravo na koritenje zdravstvene zatite,novanu naknadu i razne pomoi. Sredstva za ovo osiguranje obezbjeuju se doprinosima od kojihse obavezno obrazuju fondovi pri zavodima zdravstvenog osiguranja kantona.

Proireno zdravstveno osiguranjeje fakultativne prirode. Moe ga uvesti kanton radi osiguranjaprava koja nisu obuhvaena obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Sredstva se osiguravajudodatnim doprinosima, u skladu sa propisima kantona.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje takoe je fakultativno. Mogu ga osigurati graani za onevidove zdravstvene zatite i prava koja se ne osiguravaju obaveznim i proirenim zdravstvenimosiguranjem. Sredstva obezbjeuju graani lino, na nain koji sami odaberu.

PRAVNI ODNOSI ZDRAVSTVENOG SOCIJALNOG OSIGURANJA

Opi uslovi za nastanak socijalnopravnog odnosa, pa time i pravnog odnosa socijalnog

zdravstvenog osiguranja su:1.

Postojanje pravnog osnova;2.

Postojanje stanja socijalne potrebe, odnosno nastupanje socijalnog sluaja (rizika) pokrivenogpravnim osnovom;

3.

Izjava, odnosno zahtjev lica kojim se trai odreena socijalna prestacija od nadlenog organa.

Navedeni uslovi su kumulativne prirode. Osim navedenih opih uslova, postoje i posebni uslovikoje takoer treba ispuniti jedna osoba lino da bi se mogla uvrstiti u krug osiguranih osoba(ispunjenje odreenog imovinskog cenzusa, navren odreeni broj godina ivota ili radnog staaitd).

Postojanje pravnog osnova zdravstvenog soci jalnog osiguranja kao uslov za sticanje prava.

Zakonom je izriito predvieno da prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja mogu ostvaritisamo ona lica za koja se utvrdi da imaju svojstvo osiguranih lica. To svojstvo utvruju kantonalnizavodi osiguranja, a zainteresirano lice to dokazuje posjedovanjem posebne isprave.

Nastupanje socijalnog sluaja (rizika) kao uslova postanka prava. Zakonom o zdravstvenomosiguranju odreeni su sluajevi koji su pokriveni pravnim osnovom. Za osiguranike i lanovenjihovih porodica ti sluajevi su: zdravstvena zatita i naknada putnih trokova u vezi sakoritenjem zdravstvene zatite. Osiguranicima jo pripada i pravo na naknadu plae.

Zahtjev pogoenog lica osiguranim sluajem. Zahtjev za ostvarivanje prava je trei opi uslov zanastanak pravnog odnosa. Prava iz socijalnopravnih odnosa po pravilu nastaju sa momentompodnoenja izjave odnosno zahtjeva od prvog dana narednog mjeseca.ELEMENTI PRAVNIH ODNOSA ZDRAVSTVENOG SOCIJALNOG OSIGURANJA

Elemeti socijalnopravnih odnosa uope, pa time i pravnih odnosa zdravstvenog socijalnogosiguranja su: subjekti pravnih odnosa, prava i obaveze iz pravnih odnosa, te objekat odnosnosocijalne prestacije iz pravnog odnosa.

Subjekti pravnog odnosa soci ja lnog zdravstvenog osiguranja

To su: osigurana lica, te zavodi i drugi subjekti. Osigurana lica su osiguranici i lanovi njihovihporodica, te druga lica osigurana u odreenim okolnostima.

Osiguranicisu lica koja su osigurana po osnovu svog linog svojstva, po pravilu obaveznim aizuzetno proirenim idobrovoljnim osiguranjem. To su:- lica u radnom odnosu sa domaim poslodavcem, pripadnici VF i MUP -a;


11/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


-

lica u radnom odnosu sa stranim poslodavcem na teritoriji FBiH ili u inostranstvu ako nemajuosiguranje inozemnog nosioca;

-

lica izabrana ili imenovana na stalne dunosti u organima vlasti FBiH ili kantona ako za taj radprimaju plau;

- vlasnici privatnih preduzea;

-

zemljoradnici;-

korisnici penzija i invalidnina;- nezaposlena lica prijavljena Zavodu za zapoljavanje u zakonskim rokovima;

-

lica upuena na kolovanje u zemlji ili inostranstvu od strane pravnog lica;-

vrhunski sportisti ako nisu osigurani po drugom osnovu.

lanovi porodice osiguranikasu:

-

suprunik(brani i vanbrani). Ako je u trenutku smrti branog druga bio stariji od 40 godina(ena), odnosno 55 godina (mukarac), ispunjava uvjete za obavezno zdravstveno osiguranje.U suprotnom (mlai od granice), osiguran je dok je prijavljen Zavodu za zapoljavanje i ako jeta prijava uslijedila 90 dana nakon smrti branog druga. Pod odreenim uslovima pravo naobavezno zdravstveno osiguranje imaju i razvedeni brani drugovi.

-

djeca (sva djeca koju je osiguranik izdravao-brana, vanbrana, pastorad, usvojena i sl).Djeca su zdravstveno osigurana do 15.godine ili do okonanja redovnog kolovanja, a najdue do 26.godine. Dijete koje u meuvremenu postane potpuno nesposobno za rad ima pravo nazdravstveno osiguranje tokom trajanja nesposobnosti.

- roditelji(usvojitelji) osiguranika koje je osiguranik izdravao;

- unuci, braa, dedo i nanaako ih osiguranik izdrava ako su nesposobni za samostalan ivot i

rad i ako nemaju sredstava za izdravanje.

Druga lica osigurana u odreenim okolnostimarazvrstana su u vie grupa. Prvu grupu ine:- uesnici u javnim radovima na teritoriji FBiH;

-

pripadnici c ivilne zatite ili slube osmatranja i obavjetavanja (obveznici za vrijeme trajanjaslube);- lanovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih jedinica.

Drugu grupu ine uenici i redovni studenti, te lanovi njihovih porodica, ako nisu osigurani podrugom osnovu.

Trea grupa obuhvata lica sa prebivalitem na teritoriji FBiH, koja su osigurana pod odreenimzakonskim uvjetima.

Posebnu grupu ine lica koja imaju pravo na zdravstvenu zatitu zbog povrede na radu i oboljenjaod profesionalne bolesti. (uenici i studenti na praktinom radu, hendikepirana djeca, lica koja

uestvuju u akcijama spasavanja, sportisti, treneri, organizatori sportskih aktivnosti itd).

Zavodi i dr ugi subjekti .Na nivou kantona se obavezno osnivaju Zavodi zdravstvenog osiguranja,a na nivou FBiH osnovan je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. Kantonalnizavodi i Federalni zavod su samostalne organizacije sa svojstvom pravnog lica. Njihova prava,obaveze i odgovornosti utvrene su Zakonom o zdravstvenom osiguranju i njihovim sta tutima.

Kantonalni zavodprovodi politiku razvoja i unapreenja zdravstvene zatite, planira i prikupljanovana sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja, obavl ja poslove u vezi sa ostvar ivanjemprava osiguranih l ica, brine se o zakonitom i blagovremenom ostvarivanju ovih prava, te pruastrunu pomo osiguranim licima u ostvarivanju njihovih prava i zatiti interesa.

Federalni zavod osiguranja i reosiguranja obavlja brojne poslove informativno-analitikogkaraktera, kao i poslove obaveznog zdravstvenog osiguranja. Materiju zdravstvenog reosiguranja


12/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


utvruje Parlament FBiH (rizike koji se obavezno reosiguravaju, uvjete, iznos premije, naknade,postupak ostvarivanja itd).

Prava i obaveze iz pravnog odnosa zdravstvenog soci ja lnog osiguranj a

Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja imaju osiguranici i lanovi njihovih porodica.lanovi porodica imaju pravo na zdravstvenu zatitu i naknadu putnih trokova u vezi sakoritenjem zdravstvene zatite, a osiguranici uz ova 2 prava imaju i pravo naknade plae.

Pravo na zdravstvenu zatitu. Zdravstvena zatita koja se obezbjeuje Zakonom o zdravstvenomosiguranju obuhvata: hitnu medicinsku pomo, lijeenje, zdravstvenu zatitu u trudnoi imaterinstvu, zatitu djece, redovnih uenika i studenata, zatitu graana iznad 65 godina ivotapod zakonskim uslovima (visina prihoda), te slubu prikupljanja krvi. Provodi se kao primarna,specijalistiko-konsultativna i bolnika, a po standardima i normativima zdravstvene zatite i poPravilniku o nainu ostvarivanjaprava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koji donosi federalniministar zdravlja.

Zdravstvena zatita prua se samo u onim ustanovama sa kojima je kantonalni zavod osiguranjazakljuio ugovor. Ostale zdravstvene ustanove mogu od kantonalnog zavoda nap latiti samotrokove vezane za medicinsku pomo koja je osiguranim licima pruena u hitnim sluajevima.

Osim navedenog, osigurana lica imaju pravo i na:-

koritenje ortopedskih i drugih pomagala;- stomatoloko-protetiku pomo i nadomjestke

-

koritenje lijekova sa liste lijekova koji se osiguranicima mogu propisati na teret sredstavakantonalnog zavoda osiguranja. Obim ovih prava utvruje se kantonalnim propisima.

Posebnim propisima utvruju se uslovi i nain prava osiguranog lica na lijeenje u inostrans tvu.Ove propise donosi federalni ministar zdravlja.

Pravo na naknadu plae. Ovo pravo ostvaruju zaposlenici kod domaih i stranih poslodavaca nateritoriji FBiH, pripadnici VF BiH ukljuujui i lica na odsluenju vojnog roka, te radnici MUP -aako su:

1.

privremeno sprijeeni da rade zbog bolesti, povrede ili su smjeteni u zdravstvenoj ustanovi;

2.

privremeno sprijeeni da rade zbog medicinskog tretmana koji se ne moe obaviti izvanradnog vremena;

3.

izolovani kao kliconoe, ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini;

4.

odreeni za pratioca bolesnika upuenog na lijeenje ili ljekarski pregled;

5. odreeni da njeguju oboljelog suprunika ili dijete, pod zakonom propisanim uslovima.

Sprijeenost zbog privremene nesposobnosti za rad traje do ponovne uspostave radne sp osobnostiili dok se od strane nadlenog organa ne utvrdi invalidnost.

Ako osiguraniku za vrijeme privremene sprijeenosti za rad prestane radni odnos, pripada munaknada plae najvie 30 dana po prestanku radnog odnosa. Izuzetno, osiguranik kome je pres taoradni odnos ima pravo na naknadu sve do ponovne uspostave radne sposobnosti, odnosno konaneocjene radne sposobnosti ili invalidnosti na due od 12 mjeseci, pod uslovom da je privremenasprijeenost za rad uzrokovana povredom na radu ili oboljenjem odprofesionalne bolesti.

Osnovica za utvrivanje naknade plae je plaa isplaena osiguraniku u prethodnom mjesecu, ili

prosjena plaa na nivou kantona (ako osiguranik nije ostvario plau u prethodnom mjesecu). Ako


13/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


osiguranik prima naknadu due od 3 mjeseca neprekidno, osnovica se valorizira u skladu saporastom plaa, ako je taj porast vei od 5%.

Osiguraniku ne pripada, odnosno obustavlja se isplata naknade za vrijeme privremenenesposobnosti ako:1.

svjesno prouzrokuje privremenu nesposobnost za rad;2.

namjerno spreava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje; 3.

prima plau ili obavlja drugu djelatnost; 4.

bez opravdanog razloga se ne odazove na poziv za ljekarski pregled;5.

ako ljekar ili kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja utvrdi da se ne pridrava uputa zalijeenje ili bez dozvole ljekara otputuje iz mjesta prebivalita;

6.

ako se u roku od 3 dana od poetka bolesti ne javni na ljekarski pregled izabranom doktorumedicine primarne zdravstvene zatite (nadleni ljekar).

Pravo na naknadu putnih trokova u vezi sa koritenjem zdravstvene zatite obuhvata:1.

naknadu za trokove prevoza; 2.

naknadu za trokove ishrane i smjetaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu.

Pod trokovima u smislu Zakona podrazumijevaju se trokovi koji se odnose na prijevoz kolim ahitne pomoi. Propise o visini, kriterijima i nainu koritenja naknade donosi nadleni organkantonalnog zavoda za osiguranje. Pravo na naknadu putnih trokova pripada osiguraniku i zapratioca, ako je po ocjeni ljekara pratilac prijeko potreban za vrijeme putovanja.

Posebno je predvieno da osiguranici imaju pravo na naknadu za pogrebne trokove. Provedbenepropise o tome donosi nadleni organ kantonalnog zavoda osiguranja.

Objak ti pravnih odnosa zdravstvenog socijalnog osiguranja

To su raznovrsne socijalne prestacije: davanja - npr. davanje u novcu, davanje odreenih stvari,

proteza i sl, ili injenja (usluge) bolnika njega, lijeenje i sl.

FINANSIRANJE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja vri se iz 5 grupa izvora i to:1.

Doprinosi;2.

Naknade za zdravstvenu zatitu radnika zaposlenih u inozemstvu, inozemnih penzionera ilanova njihovih porodica;

3.

Sredstva budeta kantona odnosno opine;4.

Sredstva linog uea osiguranih lica u pokriu trokova zdravstvene zatite ;5.

Prihodi od donacija , pomoi, taksi, kamata, dividendi i drugih prihoda.

Sredstva koja se ostvare iz navedenih izvora se moraju voditi i evidentirati odvojeno.

Osnovica i nain obraunavanja doprinosa odreuju se propisima kantonalne skuptine naprijedlog kantonalnog zavoda osiguranja, osim doprinosa radnika u radnom odnosu i dopirnosa naprihod lica koja obavljaju djelatnost linim radom.

Obveznici uplate dopr inosa. Zakonom je predvien vrlo irok krug obveznika. To su:1.

Preduzea i druga pravna i fizika lica koja obavljaju privrednu i vanprivrednu djelatnost zaradnike, volontere i sl;

2.

Zavod za PIOza korisnike penzija i drugih prava po osnovu PIO;3.

Zavod za zapoljavanje za privremeno nezaposlena lica;4.

Zavod za socijalnu zatitu za lica koja primaju stalnu novanu pomo i lica smjetena uustanovama socijalne zatite;

5.

Nosioci investicija javnih radovaza lica na javnim i drugim radovima;


14/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


6.

Lica zaposlena u inostranstvu za lanove svojih porodica koji nisu osigurani po drugomosnovu;

7.

Nadleni organ uprave za pripadnike VF i MUP-a;8.

Nadleni organ uprave kantona za uenike i studente;9.

Nadleni organ uprave kantona odnosno opine za socijalno ugroena lica, invalide,korisnike porodine invalidnine, pripadnike VF i MUP -a, CZ, dobrovoljnih vatrogasnihdrutava i sl;

10.Davalac stipendije za strane dravljane ili apatride koji se koluju u FBiH;

11.

Zemljoradnikza sebe i lanove porodinog domainstva; 12.

Autorske agencije, udruenja graana, sportski savezi i sl. za uesnike u priredbama.

Ostala lica sama uplauju doprinos na osnovu obrauna kantonalnog zavoda osiguranja.Obvezniku doprinosa koji nije uplatio doprinos obustavlja se pruanje zdravstvene zatite, osimhitne medicinske pomoi. Izmirenjem obaveza pravo koritenja zdravstvene zatite se ponovnouspostavlja.

Sredstva budeta

Iz budeta kantona, odnosno opine obezbjeuju se sredstva za:1.

pokrie poveanih trokova zdravstvene zatite usljed veeg odstupanja od planiranihsredstava;

2.

pokrie trokova zdravstvene zatite lica starijih od 65 godina izvan nivoa obaveznogzdravstvenog osiguranja;

3. pokrie trokova naknade plae licima izoliranim kao kliconoe ili izoliranim zbog pojave

zaraze u njihovoj okolini, odnosono licima odreenim za pratioce ili njegu oboljelogsuprunika ili djeteta;

4. pokrie trokova zdravstvene zatite lica ije je prebivalite nepoznato;

5. razvoj nauno-istraivake djelatnosti, statistika istraivanja u oblasti zdravstva.

Lino uee osiguranih lica

Sredstva linog uea osiguranih lica u pokrivanju trokova zdravstvene zatite mogu se utvrditiza odreene vidove koritenja zdravstvene zatite i to na osnovu propisa koje donosi skuptinakantona na prijedlog kantonalnog zavoda osiguranja.

Naelo solidarnosti i reosiguranja u sistemu finansiranja zdravstvenogosiguranja

Svi zavodi socijalnog osiguranja za obavezno osiguranje organiziraju i provode reosiguranje uokviru FBiH. Parlament FBiH utvruje rizike koji se obavezno reosiguravaju i uslove pod kojimase priznaju, kao i iznose premija, naknade koje se osiguravaju u sluaju nastupanja reosiguranogrizika i postupak za ostvarivanje tih naknada. Obavezno se reosiguravaju rizici koji nastaju usljed

elementarnih nepogoda i epidemije irih razmjera.

Od sredstava ostvarenih premijama za reosiguranje, Federalni zavod osiguranja i reosiguranjaobavezno obrazuje fond zdravstvenog osiguranja za FBiH. Ovaj zavod je duan da nakonusvajanja zavrnog rauna Fonda izvri povrat premije kantonalnim zavodima osiguranja, zavisnood procentualnog uea u reosiguranju.

OSNIVANJE I RAD ZDRAVSTVENIH ORGANIZACIJA

Zdravstvena zatita graana FBiH provodi se na vie naela:

Naelo sveobuhvatnosti treba osigurati obuhvatnost svih graana FBiH odgovarajuim mjerama

zdravstvene zatite.


15/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Naelo kontinuiranostipostie se odgovarajuom ukupnom organizacijom zdravstva, posebno nanivou primarne zdravstvene zatite koja treba graanima pruiti neprekidnu zdravstvenu zatitu.

Naelo dostupnosti ostvaruje se adekvatnim rasporedom zdravstvenih ustanova i radnika napodruju FBiH.

Naelo cjelovitog pristupaprimarne zdravstvene zatite osigurava se putem slobodnog izboraljekara i stomatologa.

Naelo specijaliziranog pristupa osigurava se organiziranjem i razvojem posebnih specijaliziranihdostignua i znanja, kao i njihovom praktinomprimjenom.

Osnivanje zdravstvenih ustanova

Kao osnivai zdravstvenih ustanova mogu se pojaviti: FBiH, kanton ili vie kantona, opina, tedomaa i strana fizika i pravna lica. Zdravstvene ustanove bolnike zdravstvene zatite osnivajuse u skladu s mreom zdravstvene djelatnosti na podruju FBiH, koju utvruju Parlament FBiH naprijedlog ministra zdravlja. Zdravstvene ustanove primarne zatite osnivaju se u skladu sa mreomzdravstvene djelatnosti koju donosi skuptina kantona na prijedlog nadlenog min istra.

Izriito je predvieno da djelatnosti zavoda javnog zdravstva, hitna medicinska pomo, djelatnostpresaivanja organa izuzev autotransplantacije, vjetaka oplodnja (heterodomacija), patologija,sudska medicina i mrtvozoraka djelatnost ne mogu biti predmet privatne prakse.

Vrste zdravstvenih ustanova

Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zatite su dom zdravlja, podruna ambulanta iustanova za zdravstvenu njegu u kui.Zdravstvene ustanove specijalistiko-konsultativne i bolnike zatite su: poliklinike, bolnice,ljeilita, zavod, zdravstvene ustanove u kojima se izvodi nastava.Apoteke se osnivaju za odreeno podruje koje odredi kanton, odnosno opina, a u skladu samreom zdravstvene djelatnosti.Federalni zavodi su: Zavod za javno zdravstvo FBiH, Zavod za kontrolu lijekova FBiH i Zavodza transfuzijsku medicinu FBiH.Kantonalni zavodi su: kantonalni zavod za transfuzijsku medicinu, zavod za javno zdravstvokantona, kantonalni zavod za medicinu rada i kantonalni zavod za sportsku medicinu.

Pr ivatna zdravstvena djelatnost

Privatnu praksu moe samostalno obavljati zdravstveni radnik sa visokom strunom spremom akoispuni zakonom utvrene uslove. Privatnu zdravstvenu praksu odobrava kantonalni organ nadleanza zdravstvo. Zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu zdravstvenu djelatnost mogu imati samo

jednu ordinaciju, laboratoriju ili apoteku.

Nadzor nad zdravstvenim ustanovama

Oblici nadzora su unutranji nadzor i zdravstveno-inspekcijski nadzor.

Unutranji nadzor se obavezno provodi nad strunim radom pojedinih organ izacijskih jedinica izdravstvenih radnika. Po pravilu ga obavljaju efovi organizacijskih jedinica, jer se radi oradnicima sa dugogodinjim iskustvom.Zdravstveno inspekcij ski nadzor je poseban vid upravnog nadzora koji obavlja zdravstvenainspekcija sa federalnog ili kantonalnog nivoa. Kantonalni inspektori obavljaju poslovezdravstvene inspekcije u ustanovama osnovanim za potrebe kantona, a federalni u ustanovama

osnovanim za potrebe FBiH.


16/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I WHO I ILO

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) osnovana je 1946.godine. Ima status ustanove UN. Njencilj je zatita zdravlja i unapreenje zdravstvenog stanja svih ljudi u svijetu. Zadaci, rad iorganizacija WHO sadrani su u ustavu WHO iz 1948.godine.Meunarodna organizacija rada (ILO) donijela je vie konvencija iz oblasti zdravstvenogosiguranja koje predstavljaju znaajne izvore meunarodnog prava.

TREI DIO

PPEENNZZIIJJSSKKOOIIIINNVVAALLIIDDSSKKOOOOSSIIGGUURRAANNJJEE

POJAM, PREDMET I OSNOVI STICANJA PENZIJSKOG I INVALIDSKOGOSIGURANJA

U objektivnom smislu, penzijsko i invalidsko osiguranje definira se kao skup pravnih pravila

kojima se odreuju prava, obaveze i odnosi osiguranih lica obuhvaenih tom granom socijalnogosiguranja. Drutveni odnosi koje regulie pravo penzijskog i invalidskog osiguranja s u odnosisocijalne zatite za sluaj starosti, smrti i invalidnosti, kao i drugi sluajevi pokriveni u smisluvaeih zakona.

PRINCIPI PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

Konvencija MOR-a broj 102 ima poseban znaaj za penzijsko i invalidsko osiguranje. Onapostavlja osnove odreene politike u cilju postizanja usklaenog razvoja svih grana socijalnogosiguranja u skladu sa ekonomskim mogunostima zemalja i ekonomskim poloajem zatienihlica.

Princip solidarnosti. Iz principa solidarnosti slijedi obaveza zatite lica sa najniim primanjima,istovremeno vodei rauna o ekonomskoj situaciji zemlje i kategoriji zatienih lica. Doprinos zaosiguranje koji plaaju zatiena lica u radnom odnosu ne moe biti vei od 50% ukupnog iznosasredstava namijenjenih za zatitu lica iz radnog odnosa i lanova njihovih porodica. Kod nasprincip solidarnosti proizilazi iz ustavnih dokumenata prema kojima se pravo na socijalnoosiguranje obezbjeuje obaveznim osiguranjem na naelima uzajamnosti i solidarnosti.

Opa odgovornost drave u sprovoenju PIO. Upravljanje socijalnim osiguranjem treba da seodvija preko dravnih organa, dok se autonomiji subjekata osiguranja daje ogranien i supsidijaranznaaj.

Obuhvaenost kruga zatienih lica. Krug zatienih lica treba obuhvatiti propisane kategorijeradnika i lanova njihovih porodica, s tim da ta obuhvatnost ini najmanje 50% ukupnog brojazaposlenih lica. Ovaj zahtjev konvencije ispotovan je u naem sistemu.

Odreeni kvalifikacioni period uplate doprinosa, odnosno odreena duina staa osiguranjapredstavlja uslov za ostvarivanje prava na starosnu, invalidsku i porodinu penziju. Isto vai i unaem sistemu.

Obezbjeenje prava albe. Zatita prava osiguranih lica i korisnika penzije obezbjeena su nanain predvienpropisima o upravnom postupku i zakonima o PIO, kao lex specialispropisima.

Obustava davanja. Potpuna obustava davanja predviena je kad uivalac prava obavlja izvjesnu

djelatnost uz naknadu. Do djelimine obustave moe doi ako zarada uivaoca prava,ili njegovaimovina, ili obje zajedno, prelaze propisani iznos.


17/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Prema Konvenciji br.102, obustava davanja moe se vriti i u sluaju da se zainteresirano lice nenalazi na teritoriji zemlje lanice, kao i u sluaju da se zainteresirano lice izdrava iz javnihfondova ili o troku neke ustanove ili slube socijalnog obezbjeenja. Obustava davanja, odnosnoogranienja steenih prava u naem sistemu se moe vriti samo u sluajevima i pod uvjetimapredvienim zakonom.

Penzije stranih dravljana koji su se iselili sa ciljem stalnog boravka u inostranstvu isplauju sepod uslovom da sa dravom u koju je lice iselilo postoji meunarodni ugovor i da ta dravapriznaje takvo pravo naim dravljanima. Naim dravljanima penzije se isplauju u inostranstvuako takva obaveza postoji po meunarodnom ugovoru. Ako takve obaveze nema, nosilacosiguranjamoe odrediti isplatu,ako iz porodinih i zdravstvenih razloga na dravljanin odlazi nastalni boravak u inostranstvo.

PRAVNI ODNOSI PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

Tri ve spomenuta opa uslova za nastanak socijalnopravnih odnosa vae i za pravne odnose PIO.

Postojanje pravnog osnova penzijskog, odnosno invalidskog osiguranja. Pitanje svojstvaosiguranih lica regulie se zakonom, to znai da je time regulisano i pitanje postojanja pravnogosnova PIO. Osigurana lica klasificiraju se na vie grupa prema svojstvima, radu koji obavljaju,vrsti radnog odnosa, trajanju radnog vremena i drugim kriterijima.

Nastupanje osiguranog sluaja (rizika) kao uslova postanka prava iz PIO. Izriito je predvienoda se prava iz PIO stiu za sluaj starosti, invalidnosti i smrti.

Starost i smrt. Osiguranici nakon odreenih godina penzijskog staa,odnosno nakon utvrenihgodina ivota i godina penzijskog staa mogu ostvariti pravo na starosnu penziju. Konkretnegranice godina starosti i staa odreuju se u svakoj pojedinoj zemlji. Poslije smrti, lanovi

porodice osiguranika mogu ostvariti pravo na porodinu penziju ako ispune propisane uslove.

Invalidnost postoji kad osiguranik na bilo koji nain postane potpuno nesposoban za obavljanjeposlova radnog mjesta na koje je rasporeen, a nesposobnost je posljedica takve promjene uzdravstvenom stanju koja se ne moe otkloniti lijeenjem ili mjerama rehabilitacije. Prema ovojdefiniciji, bitni elementi invalidnosti su:-

da postoji potpuna nesposobnost ili promjena radne sposobnosti;- da je do nesposobnosti ili promjene sposobnosti dolo usljed trajnih promjena zdravstvenog

stanja koje se ne mogu otkloniti lijeenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije;- da zbog takve promjene zdravstvenog stanja osiguranik ne moe obavljati poslove svog

radnog mjesta.

Invalid rada u smislu Zakona o PIO je osiguranik koji po osnovu invalidnosti ostvaruje prava izPIO. U I kategoriju invalidnosti spadaju osiguranici kod kojih nastane gubitak radne sposobnosti, a

u II kategoriju osiguranici sa promijenjenom radnom sposobnou.

Izjava lica pogoenog osiguranim sluajem kao uslov postanka pravnih odnosa i prava iz PIO.Ova izjava, odnosno zahtjev, je treiopi uvjet za postanak socijalnih prava. Zahtjevom se inicirapokretanje postupka za utvrivanje osiguranog sluaja.

ELEMENTI PRAVNIH ODNOSA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG SOCIJALNOG

OSIGURANJA

Subjekti pravnih odnosa PIO

To su su osigurana lica i nosioci osiguranja (zavodi i druge organizacije, te poslodavaki subjekti).


18/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Osigurana lica dijele se na 2 velike grupe: osiguranici i osigurana lica u uem smislu.

Osiguranici se dijele na ve podgrupa:1.

Lica u radnom odnosu i s njima izjednaena lica; 2.

Dravljani FBiH kod stranih poslodavaca;3.

Strani dravljani i lica bez dravljanstva zaposleni na teritoriji FBiH kod stranih poslodavaca;4.

Lica koja obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost i druga lica koja nisu u radnomodnosu;

Posebnu grupu osiguranika predstavljaju zemljoradnici i lanovi njihovih domainstava.

Osigurana lica u uem smislu su lica koja su bila osiguranici prve, druge i tree podgrupe. Onaostvaruju pravo iz PIO po prestanku radnog odnosa i to:

1. Dok primaju novanu naknadu za vrijeme ekanja na zaposlenje ili prekvalifikaciju, odnosno

dokvalifikaciju;

2.

Privremeno nezaposlena lica koja su prijavljena nadlenoj ustanovi za zapoljavanje FBiH akoje odluka o prestanku njihovog radnog odnosa donesena usljed prestanka (ukidanja) preduzea,pod uvjetom da su prije prestanka radnog odnosa bili osigurani neprekidno najmanje 10mjeseci ili sa prekidima 12 u posljednjih 18 mjeseci. Ovo osiguranje traje najvie 1 godinu usvakom pojedinom sluaju prestanka radnog odnosa, a najvie 3 godine u toku ukupnogradnog vijeka zaposlenika.

Prava iz PIO osiguravaju se svakom graaninu u sluaju gubitka radne sposobnosti, a pravo naporodinu penziju lanovima njegove porodice u sluaju smrti, ako je gubitak radne sposobnostiodnosno smrt posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti nastale za vrijeme rada,volonterskog rada, praktinog rada tokom kolovanja, prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije,obavljanja javnih radova, uea na organiziranim sportskim takmienjima, izdravanja kazne

zatvora itd.

Dravljani FBiH koji nisu obuhvaeni obaveznim PIO mogu sebi i lanovima svoje porodicedobrovoljnim osiguranjem osigurati prava iz PIO. To se odnosi i na dravljane FBiH zaposlene udravi sa kojom nije zakljuen meunarodni ugovor.

Dobrovoljno se moe osigurati lice koje je navrilo 15 godina ivota i koje ima opu zdravstvenusposobnost. Lica koja se nalaze na redovnom kolovanju ili odsluenju vojnog roka se ne moguosigurati dobrovoljnim osiguranjem. Lica koja su se dobrovoljno osigurala, kao i lica kojima jeprestalo svojstvo osiguranika, ne mogu ostvariti pravo po osnovu promijenjene radne sposobnosti.

Nosioci penizjskog i invalidskog socijalnog osiguranja su dosad bili Fond PIO i Fond MIO

(mirovinsko-invalidsko osiguranje iz Mostara).

Prava i obaveze iz pravnog odnosa penzij skog i i nval idskog soci jalnog osiguranj a

Osnovna prava iz PIO su:1.

pravo na starosnu penzijuza sluaj starosti; 2.

pravo na invalidsku penzijuza sluaj invalidnosti; 3.

pravo na porodinu penziju za sluaj smrti osiguranika;4.

pravo osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnou, tj. invalida II kategorije.

Pravo na starosnu penziju osiguranik stie kad navri 65 godina ivota i najmanje 20 godinapenzijskog staa, ili kad navri 40 godina penzijskog staa, bez obzira na godine starosti.Temporalni izuzetak postoji do 31.12.2005.godine. Do tada se pravo na starosnu penziju moestei sa: 55-30 (ene) i 60-35 (mukarci).


19/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Pravo na invalidsku penziju imaju osiguranici kod kojih je utvrena I kategorija invalidnosti poduslovima:- ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu, bez obzira na

duinu penzijskog staa;-

ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, ako je invalid imao navrenpenzijski sta koji mu pokriva najmanje 1/3perioda od navrenih 20 godina ivota do dananastanka invalidnosti.

Osiguranik kod kojeg je utvrena I kategorija invalidnosti do navrene 30.godine ivota, stiepravo na invalidsku penziju ako je invalidnost uzrokovana povredom na radu ili boleu, poduslovom da je prije nastanka invalidnosti imao navren penzijski sta koji mu pokriva najmanje1/3 radnog vijeka, ali najmanje 1 godinu osiguranja.

Za osiguranike koji su bili na redovnom kolovanju i takvim kolovanjem stekli viu ili visokukolsku spremu, radni vijek se rauna od 23 (za VS), odnosno 25.godine ivota (za VSS).

Pravo na porodinu penziju. lanovi porodice stiu pravo na porodinu penziju ako je umrliosiguranik ispunjavao jedan od slijedeih uvjeta:-

ispunio uvjete za starosnu penziju;- po osnovu ostvarenog staa stekao uvjete za invalidsku penziju;

-

bio korisnik starosne ili invalidske penzije.

Pravo na porodinu penziju mogu ostvariti brani drug i djeca (roena, usvojena, izdravana). Akoje smrt nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, lanovi proodiceosiguranika stiu pravo na porodinu penziju bez obzira na duinu penzijskog staa osiguranika.

Udovica stie pravo na porodinu penziju ako je:-

do smrti branog druga navrila 45 godina ivota;

-

do smrtibranog druga ili u roku od 1 godine od dana smrti branog druga postala potpunonesposobna za privreivanje;-

nakon smrti branog druga ostalo 1 ili vie djece koja imaju pravo na porodinu penziju, audovica vri roditeljske dunosti prema djeci. Ako tokom trajanja prava po tom osnovuudovica navri 45 godina ivota, pravo zadrava trajno, ako postane nesposobna zaprivreivanje, pravo na penziju zadrava dok traje ta nesposobnost.

Ista prava ima i udovac, s tim to je umjesto 45 starosna granica 60 godina. Udovica ima pravo napenziju i kad je dijete osiguranika roeno 300 dana nakon njegove smrti, s tim to joj ovo pravopripada od dana smrti osiguranika.

Dijete stie pravo na porodinu penzijuod smrti osiguranika i moe to pravo koristiti do navren ih

15 godina ivota ili do zavretka redovnog kolovanja, a najkasnije do 26.godine ivota. Redovnimkolovanjem ne smatra se ako dijete nastavi kolovanje u koli istog ranga kao ona koju je vezavrilo. Ako dijete u meuvremenu postane potpuno nesposobno za samostalan ivot i rad, imapravo na porodinu penziju za sve vrijeme dok traje takva nesposobnost. Dijete koje je prije smrtiosiguranika bilo potpuno i trajno nesposobno za samostalan ivot i rad, stie pravo na porodinupenziju ako ga je osiguranik izdravao do svoje smrti.

lanovi porodice korisnika starosne ili invalidske penzije stiu pravo na porodinu penziju kao ilanovi proodice osiguranika.

Pravo invalida I I kategorije invalidnosti. Osiguranik kod kojeg je utvrena II kategorijainvalidnosti ima pravo na:-

raspored na drugo odgovarajue radno mjesto; - odgovarajue zaposlenje;


20/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


- prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju (ako je navrio 55 godina ivota);

- naknadu plae od dana nastanka invalidnosti do dana rasporeivanja ili zapoljavanja na

drugom radnom mjestu, odnosno do dana upuivanja na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju;- naknadu plae od dana zavretka prekvalifikacije (dokvalifikacije) do rasporeivanja na drugo

radno mjesto;-

naknadu zbog manje plae na drugom odgovarajuem poslu.

Sva navedena prava osiguranik ostvaruje kod poslodavca.

Objekti , odnosno socijalne prestacije iz pravnih odnosa penzijskog i inval idskog osiguranja

Objekti pravnih odnosa iz PIO su davanje u novcu kod penzijskog osiguranja za sluaj starosti ismrti, te kod invalidskog osiguranja davanje u novcu i pravo na osposobljavanje za rad izapoljavanje.

ZAJAMENA I NAJNIA PENZIJA

Pravo na zajamenu i najniu penziju je supsidijarno jer se priznaje samo uz pravo na starosnu,invalidsku ili porodinu penziju. Pravo na zajamenu penziju priznaje se osiguranicima koji suostvarili pravo na tzv. punu penziju (starosnu penziju i invalidsku penziju po osnovi povrede naradu ili profesionalne bolesti). Visina zajamene penzije ne moe biti ispod 80% prosjene penzijeisplaene u decembru prethodne godine, usklaene za procenat porasta penzije u godini u kojoj seisplauje zajamena penzija.

Pravo na najniu penziju imaju osiguranici koji imaju pravo na zajamenu penziju, kao i korisniciporodinih penzija ovih osiguranika. Visina najnie penzije ne moe biti ispod 60% prosjenepenzije isplaene u decembru prethodne godine, usklaene za procenat porasta penzije u godini ukojoj se isplauje najnia penzija.

POSEBNI USLOVI ZA STICANJE I OSTVARIVANJE PRAVA IZ PIO

Penzijski sta

U postupku ostvarivanja prava iz PIO koja pripadaju na osnovu penzijskog staa, u sta osiguranjauraunava se samo vrijeme za koje je uplaen doprinos.

Penzijski sta se dijeli na sta osiguranja i poseban sta. Sta osiguranika dijeli se na staosiguranja u efektivnom trajanju i na sta osiguranja sa uveanim trajanjem.

Sta osiguranja sa efektivnim trajanjem. U ovaj sta se rauna vrijeme koje je osiguranik proveou radnom odnosu po osnovu kojeg je bio obavezno osiguran na PIO, dakle uraunava se:

-

Svo vrijeme koje je osiguranik proveo u radnom odnosu sa punim radnim vremenom;

- Vrijeme koje je proveo u radnom odnosu sa nepunim radnim vremenom, koje se obraunava

na puno radno vrijeme u skladu sa propisima o radnim odnosima;

-

Periodi provedeni izvan rada tokom trajanja radnog odnosa, kao to su: odsustvo bez naknadeplae do 30 dana u kalendarskoj godini, vrijeme suspenzije do 30 dana, vrijeme u pritvoru ilizatvoru do 30 dana;

-

Vrijeme ekanja za prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, kao i vrijeme ekanja naodgovarajue zaposlenje dok prima naknadu za plau (za invalide II kategorije);

-

Vrijeme za koje je osiguranik bio prijavljen na dobrovoljno osiguranje i za koje je uplaen

doprinos.


21/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Sta osiguranja sa uveanim trajanjem. Zaposlenicima se sta osiguranja moe uveati po 2kriterija i to:

1. Zbog obavljanja poslova koji su posebno teki i tetni po zdravlje;

2. Zbog toga to je vijek obavljanja odreene profesionalne djelatnost ogranien navravanjem

odreenih godina ivota.

Da bi se sta uveao po prvom kriteriju, neophodno je da budu kumulativno ispunjeni slijedeiuslovi:

-

da na radnom mjestu postoje znatniji tetni uticajina zdravstveno stanje i radnu sposobnostzaposlenika, mada su primijenjene sve mjere zatite na radu;

-

da se poslovi obavljaju neposredno pored izvora tetnih uticaja neprekidno u toku rada;

- da poslove obavlja isti radnik tokom punog radnog vremena, uzimajui u obzir i radno vrijeme

krae od 40 sati sedmino, koje se izjednaava sa punim radnim vremenom u skladu sapropisima i opim aktima poslodavca.

U radna mjesta po prvom kriteriju spadaju npr. livci, duhai stakla, rudari, piloti itd. Kad je upitanju drugi kriterij, u takve poslove spadaju posebno poslovi u umjetnikoj djelatnosti (poslovibaletskih igraa, operskih pjevaa i sl).

Radna mjesta na kojima se sta osiguranja rauna sa poveanim trajanjem i stepen uveanjautvruje Vlada FBiH na prijedlog: FMO za vojne osiguranike, FMUP -a za zaposlenike FMUP-a iministra pravde za zaposlenike u sudskoj policiji i KP ustanovama. Ostatak utvruje nosilacosiguranja.

Zakonom je predviena obavezna revizija radnih mjesta na kojima se sta rauna sa poveanimtrajanjem. Revizija se obavlja najkasnije u roku od 5 godina od dana utvrivanja tih radnih mjesta.

Poseban sta. U poseban sta kao sta u dvostrukom trajanju rauna se periodu koji su licaprovela u ueu u pripremama za odbranu BiH i ueu u odbrani B iH kao pripadnici Armije,HVO i organa MUP-a. Priznavanje posebnog staa odnosi se na period od 30.04.1991.-22.12.1995.godine, tj. od poetka rata u RH, do prestanka ratnog stanja u BiH. Licima koja supravosnano osuena zbog ratnog zloina ne moe se priznati poseban sta.

Povreda na r adu i profesionalna bolest

Povreda na radu je svaka povreda osiguranika prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnimmehanikim, fizikalnim ili hemijskim djelovanjem, kao i povrede prouzrokovane naglimpromjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokogstanja organizma, pod uslovom da je takva povreda uzrono povezana sa vrenjem poslova svogradnog mjesta.

Povredom na radu se smatra i:-

povreda koja je na opisani nain pretrpljena na redovnom putu od stana do mjesta rada iliobrnuto, na putu preduzetom radi izvravanja poslova i na putupreduzetom radi stupanja narad;

-

bolest osiguranika koja je nastala neposredno i kao iskljuivo posljedica nekog nesretnogsluaja ili vie sile za vrijeme obavljanja poslova svog radnog mjesta ili u vezi sa njima;

-

povreda koju je pretrpio osiguranik prilikom obavljanja poslova u vrjieme koje se na osnovuzakona o PIO priznaje kao poseban sta;

-

povreda pretrpljena na sportskim takmienjima koja je organizirao nadleni organ.


22/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Profesionalna bolest. Profesionalne bolesti i radna mjesta na kojima se te bolesti pojavljuju,

utvruju nosioci osiguranja, po prethodno pribavljenom miljenju odgovarajuih strunih i naunihorganizacija i uz saglasnost Federalnog ministarstva za socijalnu politiku, raseljena lica iizbjeglice.

OSNOVICA ZA ODREIVANJE PENZIJA I NAIN ODREIVANJA VISINE PENZIJE

Visina starosne penzije zavisi od 2 bitna elementa: penzijskoj osnovici i postotku kojim seodreuje penzija zavisno od duine penzijskog staa.

Penzijski osnov, odnosno osnovica za odreivanje starosne penzije. Penzijska osnovica jemjeseni prosjek plaa koje je osiguranik ostvario svojim radom u bilo kojih uzastopnih 15 godinakoje su za osiguranika najpovoljnije, poev od 01.01.1966. Ako nema tih podataka, uzimaju sepodaci od 01.01.1970. Ovako uzete plae se valoriziraju prema kretanju plaa zaposlenih nateritoriji FBiH, a sa ciljem njihovog dovoenja na realnu vrijednost u trenutku ostvarivanja pravana penziju. Koeficijente valorizacije godinje utvruje nosilac PIO na osnovu statistikih podataka.Za godine za koje se ne raspolae podacima o plai, kao plaa se uzima iznos prosjene plae u

FBiH. Taj iznos se koriguje u skladu s tim koliko je plaa konkretnog osiguranika, u godinama zakoje se raspolae podacima, manja, odnosno vea od prosjene.

Za utvrivanje penzijskog osnova osiguranika koji sami plaaju doprinose, uzimaju se osnovicekoje slue za obraunavanje doprinosa za PIO.

Utvrivanje visine starosne penzije. Visina starosne penzije odreuje se u procentu penzijskogosnova, a prema duini staa. Za 20 godina staa starosna penzija iznosi 45% penzijskog osnova, aza svaku dalju navrenu godinu poveava se za 2% penzijskog osnova, s tim to ne moe iznositivie od 85% penzijskog osnova. Maksimalna penzija sa svim dodacima ne moe biti via oddvostruke prosjene plae usklaene sa procentom porasta penzije u godini u kojoj se starosnapenzija odreuje.

Osnovica za odreivanje invalidskih penzija i utvrivanje invalidskih penzija. Penzijski osnov zainvalidsku penziju se po pravilu utvruje na isti nainkao i za starosnu. Ako se invalidska penzijastie sa staom kraim od 15 godina, penzijski osnov se utvruje na osnovu prosjene plaeostvarene za vrijeme ukupnog trajanja osiguranja, ne uzimajui u obzir godinu u kojoj se ostvarujepravo na penziju. Izuzetak je situacija u kojoj se samo upravo ta godina moe uzeti u obzir.

Ako je rizik invalidnosti nastupio kao posljedica nesree na poslu ili profesionalne bolesti, visinapenzije je 85% od penzijskog osnova. U suprotnom (tj.nesrea ili bolest van posla), visina penzijezavisi od duine penzijskog staa, a u svakom sluaju ne moe biti manja od visine starosnepenzije za isti penzijski sta, niti vea od 85% penzijskog osnova.

Odreivanje porodine penzije. Osnovica za porodinu penziju je penzija koju je uivao umrliosiguranik, odnosno koja bi mu pripadala u trenutku smrti (starosna ili invalidska). Porodinapenzija se odreuje u zavisnosti od broja lanova porodice. Za jednog lana je 70% penzijskogosnova i poveava se po 10% za svakog narednog lana porodice, s tim to ne moe biti vea od100% penzijskog osnova.

Ako pravo na porodinu penziju imaju razvedeni brani drug i brani drug iz novog brakaosiguranika istovremeno, odreuje se jedna porodina penzija u visini koja pripada jednom lanuporodice, pa se ta penzija dijeli na jednake dijelove. Ako nekom od korisnika prestane pravo napenziju ili mu isplata bude obustavljena, preostalim korisnicima se odreuje novi iznos porodinepenzije.

USKLAIVANJE PENZIJA


23/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ureivanje usklaivanja penzije polazi od slijedeih principa:- da je usklaivanje penzija tokom godine obavezno;

-

da se vri prema rastu prosjenih plaa na teritoriji FBiH; - da se vri u skladu sa raspoloivim sredstvima nosioca PIO.

Usklaivanje se dijeli na tekue i konano usklaivanje penzija. Tekue se vri tokom kalendarskegodine. Predviena je obaveza ispitivanja mogunosti usklaivanja penzija svaka 3 mjeseca, a kadse steknu uvjeti penzija se obavezno usklauje. Konano usklaivanje penzija vri se poetkomsvake godine za prethodnu godinu, istovremeno sa usvajanjem godinjeg obrauna nosiocaosiguranja za tu godinu. Razlike izmeu konanog usklaivanja penzije i penzije isplaene uprethodnoj godini isplauju se retroaktivno za cijelu prethodnu godinu.

KORITENJE I PRESTANAK PRAVA IZ PIO

Koritenje prava. Penzija se uivaocu isplauje od dana ispunjavanja propisanih uslova, ako jezahtjev podnesen u roku od 6 mjeseci od dana ispunjenja uslova. Ako je zahtjev podnesen nakontog roka, penzija se isplauje za 6 mjeseci unazad. Osiguraniku koji se u trenutku podnoenja

zahtjeva nalazi u radnom odnosu ili obavlja drugu djelatnost po osnovu koje je osiguran, penzija seisplauje od prvog dana po prestanku radnog odnosa, tj. prestanku osiguranja.

Prava po osnovu invalidnosti pripadaju od dana nastupa rizika. Kao taj dan se najee uzima danutvrivanja invalidnosti od strane strunog organa (komisije). Prava se mogu priznati unatrag, alinajvie 6 mjeseci od dana podnoenja zahtjeva.

Stranom dravljaninu koji se iseli na stalni boravak u inostranstvo, kao i dravljanima FBiH uinostranstvu, Penzije se isplauju pod uslovom da postoji meunarodni ugovor.

Ograniavanje, obustavljanje i prestanak prava. Osiguranik sa promijenjenom radnomsposobnou koji je stekao pravo na odgovarajue zaposlenje, gubi pravo na novanu naknadu ako

bez opravdanog razloga:- stupi na, ili prekine ve zapoetu prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju;

-

odbije da radi na odgovarajuem radnom mjestu.

Korisniku penzije koji nije navrio 40 godina staa i 65 godina ivota, pa zasnuje radni odnos ilipone obavljati samostalnu profesionalnu djelatnost, obustavlja se isplata penzije za vrijeme rada,a najdue do 40 godina staa, odnosno 65 godina ivota. Obavljanje samostalne umjetnikedjelatnosti ne utiena isplatu penzije.

U sluaju izdravanja kazne dugotrajnog zatvora zbog krivinih djela protiv ustavnog poretka, KDprotiv ovjenosti i meunarodnog prava, lanovima porodice osuenika isplauje se penzija dovisine porodine penzije koja im pripada po Zakonu o PIO.

Prestanak prava iz PIO nastupa smru korisnika, a prije toga samo ako se u odgovarajuempostupku naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za sticanje tih prava. Udovica mlaa od 45,odnosno udovac mlai od 60 godina gube pravo na porodinu penziju stupanjem u novi brak, osimako je pravo steeno ili zadrano zbog potpune nesposobnosti za privreivanje. Ponovnouspostavljanje prava na raniju porodinu penziju udovac, odnosno udovica (po prestanku novogbraka) mogu ostvariti ako ispune slijedee uvjete:

1.

da po branom drugu iz novog braka nisu stekli pravo na porodinu penziju;

2. da u trenutku prestanka novog braka, imaju iz prvog braka djecu sa pravom na porodinu

penziju;

3.

da se ispune uvjeti pod kojima, s obzirom na godine ivota, imaju pravona porodinu penziju


24/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Isplata porodine penzije obustavlja se djetetu dok se nalazi na odsluenju vojnog roka.

Ako korisnik stekne pravo na 2 ili vie penzija, moe koristiti samo jednu i to po vlastitom izboru.

ETVRTI DIOSSOOCCIIJJAALLNNAAPPRRAAVVAABBIIVVIIHHBBOORRAACCAA,,VVOOJJNNIIHHIINNVVAALLIIDDAAII

DDRRUUGGIIHHRRTTAAVVAARRAATTAA

OPA PITANJA I OSNOVNI POJMOVI PRAVA BIVIH BORACA I DRUGIH RTAVARATA

Pojam rtve rata u meunarodnom, a ni u unutranjem pravu nije tano odreen. Iz enevskihkonvencija o zatiti rtava rata moe se uoiti koje se grupacije smatraju rtvama rata, ali se timelista rtava rata ne zaokruuje. Prema hakim konferencijama o zakonodavstvu bivih boraca i

drugih rtava rata odranim 1958. i 1966.godine, te stavovima Svjetske organizacije bivih boraca,pod pojmom rtava rata se podrazumijevaju:

- bivi borci;

- uesnici pokreta otpora;

-

ratni zarobljenici;-

ratni i mirnodopski vojni invalidi;

-

deportovana lica;- ratne i mirnodopske vojne udovice i siroad;

- druga lica odreena nacionalnim

zakonodavstvom.SFRJ je svoju disoluciju doekala sa zaokruenim sistemom socijalne zatite bivih boraca, invalida injihovih porodica. Posebno su razmatrane vojne i civilne rtve rata. U vojne rtve uvrtavani su: biviborci, ratni i mirnodopski vojni invalidi, lanovi porodicapoginulih, umrlih ili nestalih boraca, lanoviporodica RVI nakon njihove smrti, te lanovi ue porodice vojnih lica poginulih i umrlih pod zakonompredvienim okolnostima u miru. Meu civilnim rtvama rata posebnu kategoriju ine rtve faistikogterora.

BiH je u aprilu 1992.godine donijela akt o preuzimanju zakona bive SFRJ koji e se primjenjivati u BiH.Iz oblasti borake i invalidske zatite preuzeto je ukupno 5 zakona 1. Drugu grupu ine propisi donesenitokom rata, a koji su i dalje na snazi ako nisu ukinuti naknadnim propisima iste pravne snage.

I zvori socijalnog prava boraca i lanova njihovih porodica. Zakonom o pravima boraca i lanovanjihovih porodica ureena su osnovna i druga prava, uslovi i postupak za ostvarivanje prava boraca,vojnih invalida i lanova njihovih porodica.

NASTANAK PRAVNIH ODNOSA SOCIJALNOG PRAVA RATNIH VOJNIH INVALIDA

Kao i u ostalim socijalnopravnim odnosima, nastanak pretpostavlja ispunjavanje 3 opa uslova: pravniosnov, nastupanje zatienog socijalnog sluaja (rizika) i zahtjev, odnosno izjava lica.

Postojanje pravnog osnova socij alnog prava RVI . Ratnim vojnim invalidima i uivaocima invalidskihprava smatraju se lica :1.

Koja su kao vojna lica VF BiH, odnosno Armije i HVO ili pripadnici MUP-a uestvovali u odbranidomovine, pa do 22.04.1996.godine zadobili ranu, povredu ili bolest, usljed ega je nastupilooteenje organizma za najmanje 20%.

1Zakoni o pravima: nosilaca Partizanske spomenice, Ordena narodnog heroja, uesnika panskog graanskog rata, Zakon o obiljeavanju iodravanju grobalja i grobova pripadnika saveznikih armija i drugih stranih armija na teritoriji Jugoslavije, te Zakon o osn ovnim pravimavojnih invalida i porodica palih boraca.


25/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


2.

Koja naknadno steknu uslove za priznavanje svojstva RVI ako su prethodno proglaenimirnodopskim vojnim invalidima. Uovom sluaju invaliditet se utvruje prema ukupnom oteenjuorganizma po oba osnova.

Mirnodopski vojni invalidi su vojna lica (lica na SVR, pitomci vojne kole ili uesnici vojne vjebe) kojasu nakon 22.04.1996. bez svoje kr ivice:-

ranjeni, povrijeeni ili ozlijeeni, pa je us ljed toga dolo do tjelesnog oteenja za najmanje 20%;-

zadobili oteenje organizma najmanje za 60% usljed bolesti ili pogoranja bolesti.

Nastupanje socijalnog sluaja. Vojni invalidi se razvrstavaju u 10 grupa prema stepenu oteenjaorganizma. Prvu grupu ine invalidi sa 100% invalidnosti kojima je potrebna tua njega i pomo, a od 2.do 10.grupe invalidi sa 100% do 20% invalidnosti (tj. svaka naredna grupa po 10% manje). Nadlenifederalni organ uprave za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata donosi propis outvrivanju procenta vojnog invaliditeta prema stepenu oteenja organizma i drugim uvjetima ikriterijima za utvrivanje vojnog invaliditeta i ortopedskog dodatka.

Prestanak prava nastupa u slijedeim sluajevima:1.

U sluaju smrti uivaoca, kao i u sluajevima kad se ne mogu ni ostvarivati (sluba u neprijateljskojvojsci, samoranjavanje ili samopovreivanje, te osuivanost za odreena krivina djela);

2.

Pravo na porodinu invalidninu i ostala prava prestaju branom drugu i djeci njihovim stupanjem ubrak, osim djece mlae od 15 godina ili djece na redovnom kolovanju do 25 godina. Ova prava naosnovu odluke organa starateljstva prestaju i branom drugu koji ne vri roditeljsku dunost premadjeci sa kojom koristi porodinu invalidninu.

Lice kome su amnestijom ili pomilovanjem ukinute pravne posljedice osude po kojoj nije mogao ostvariti

prava ili su mu prava prestala, moe ta prava ostvariti najkasnije prvog dana narednog mjeseca podonoenju akta o amnestiji ili pomilovanju.

Zahtjev, odnosno izjava pogoenog lica zatienim sluajem, kao uslov nastanka pravnih odnosa.Bitno je razlikovati postupak za ostvarivanje prava i postupak za utvrivanje invaliditeta, jer se ova 2

postupka ne mogu poistovjeivati. Do poistovje ivanja moe doi u sluaju utvrivanja invaliditeta, jer seosnovano pretpostavlja da lice koje je podnijelo zahtjev za pokretanje postupka za utvrivanjeinvaliditeta, istovremeno podnosi i zahtjev za ostvarivanje prava po propisima o vojnim invalidima.Ispravno se razlikuje da te izjave, mada su date istovremeno odnosno jednom zahtjevu, treba razlikovati.

Razlog tome je to ima prava koja ratni vojni invalid ostvaruje ve samim podnoenjem zahtjeva.

ELEMENTI PRAVNIH ODNOSA IZ SOCIJALNOG PRAVA VOJNIH INVALIDA

Subjekti pravnih odnosa soci jalnih prava vojnih invalida

Subjekti pravnih odnosa su zatiena lica i organ uprave nadlean za poslove iz oblasti socijalnog pravaRVI. Zatiena lica su: RVI, te lanovi porodica poginulih, umrlih i nest alih boraca i pripadnika MUP-a.

Pod lanom porodice podrazumijeva se brani drug, djeca (roena, usvojena, izdravana), roditelji kojiizdravali ili bili izdravani od strane poginulog odnosno RVI posljednjih 5 godina prije smrti, te dedo inana po ocu i majci.

Prava ne mogu ostvariti lica: koja su bila u sastavu neprijateljske vojske, lica koja su se sama ranila ilipovrijedila, te lica pravosnano osuena zbog izvrenja krivinih djela protiv ustavnog poretka,ovjenosti i meunarodnog prava i protiv oruanih snaga FBiH, kao ni lanovi njihovih porodica.

Organi uprave nadleni za poslove iz oblasti socijalnog prava RVI, kao drugi subjekt odnosa, su nadlenaopinska sluba i kantonalni organ uprave, te nosilac osiguranja. Obzirom na zajedniku ustavnunadlenost FBiH i kantona u ovoj oblasti, kantoni provode federalnu politiku i zakone iz ove oblasti, teistovremeno utvruju i vlastitu politiku.

Prava i obaveze iz pravnih odnosa socij alnog prava vojnih i nvalida


26/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Osnovna prava vojnog invalida su: lina invalidnina, dodatak na njegu i pomo od strane drugog lica,ortopedski dodatak, zdravstvena zatita i novana naknada u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zatite, tenaknada za ishranu i smjetaj u vrijeme boravka u drugom mjestu.

Lina invalidninapripada vojnim invalidima prema grupi invalidnosti, bez obzira na imovno stanje iliprihod ostvaren po bilo kojem drugom osnovu. Odreuje se u mjesenim iznosima. Osnov je prosjena

plaa u FBiH ostvarena u prethodnoj godini, koja se za I grupu invalida poveava za 52%. Iznosinvalidnine za ostale grupe odreuje se u procentu invalidnine I za I grupu i kree se od 72,47% za IIgrupu, pa do 2,94% za X grupu. Odredbe u prijedlogu novog Zakona su neto drugaije, jer je osnovicaza sve grupe prosjena plaa iz decembra prethodne godine, a visina invalidnine se utvruje od 160%osnovice za I grupu, do 10% za X grupu RVI.

Dodatak za njegu i pomo od strane drugog lica. Ovo pravo pripada vojnim invalidima od I do IV grupe,po razliitim zakonskim osnovama. Vojni invalidi od II do IV grupe ovo pravo imaju ako je kod njihdolo do oteenja organizma nezavisno od vojnog invaliditeta, koje je zajedno sa vojnim invaliditetomjednako oteenju organizma vojnog invalida I grupe. U ranijem zakonskom rjeenju radi ostvarivanjaovog prava vojni invalidi su bili razvrstani u 3 stepena, od ega je zavisila visina dodatka. Nova zakonskarjeenja predviaju da je osnovica prosjena plaa u FBiH iz prethodne godine i da postoje samo 2stepena (invalidi I grupe i invalidi II-IV grupe). Za prvi stepen dodatak je 160% od osnovice, a za drugi100% od osnovice.

Ako je korisnik dodatka smjeten u zdravstvenu ustanovu u kojoj su mu obezbijeeni potrebna njega ipomo, taj dodatak mu ne pripada za vrijeme preko 3 mjeseca.

Or topedski dodatak. Pravo na ortopedski dodatak imaju vojni invalidi ija tea oteenja organizma suneposredno posljedica rata, odnosno zadobijene rane, povrede, ozljede ili bolesti ija posljedica jeamputacija ili teko oteenje ekstremiteta, ili potpuni gubitakvida na oba oka.

Prema teini, vrsti i uzroku, navedena oteenja organizma dijele se na 4 stepena, od ega zavisi i visina

ortopedskog dodatka. Kao osnovica za odreivanje iznosa ortopedskog dodatka po novim zakonskimrjeenjima slui prosjena plaa uFBiH iz decembra prethodne godine. Prethodno zakonsko rjeenje je zaosnovicu uzimalo invalidninu prve grupe RVI.

Zdravstvena zatita i novana naknada u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zatite. Ovo pravo ostvarujuvojni invalidi, korisnici porodine invalidnine, djeca invalida od I do VII grupe, brani drug vojnoginvalida I i II grupe, te brani drug invalida III i IV grupe kome je priznato pravo na dodatak za tuunjegu i pomo, a ako to pravo ne ostvaruju po drugom osnovu. Po pravilu navedena lica imaju pravo nazdravstvenu zatitu i novane naknade u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zatite kao i drugi osiguranici.

RVI i lanovi porodica poginulih, umrlih i nestalih boraca ne uestvuju u trokovima zdravstvene zatite,osim za koritenje lijekovai neobavezne imunizacije.

Naknada za ishranu i smjetaj u vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu. Ovo pravo imaju vojniinvalidi i korisnici porodinih invalidnina kad su od nadlenog organa upueni ili pozvani u drugo mjestoradi pregleda pred ljekarskom komisijom. RVI koji prima dodatak za tuu njegu i pomo ima pravo i nanaknadu za ishranu i smjetaj lica koje mu prua pomo.

Ovo pravo imaju i djeca korisnika porodinih invalidnina do navrene 15.godine ako putuju u drugomjesto zbog toga to ih je nadleni organ uputio odnosno pozvao radi ostvarivanja zakonom predvienihprava.Osnovna prava lana porodice poginulog borca

Ta prava su: porodina invalidnina, uveana porodina invalidnina, zdravstvena zatita i novana naknadau vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zatite, te naknada za ishranu i smjetaj u vrijeme putovanja iboravka u drugom mjestu.


27/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Porodina invalidnina. Pravo na porodinu invalidninu imaju lanovi ue porodice poginulog, RVI od Ido VII grupe nakon njegove smrti i lanovi porodice lica koje je poginulo ili umrlo od posljedica rane, apod slijedeim uslovima:

1. Udovica sa 54 godine, udovac sa 60 godina ivota, ili ranije ako su nesposobni za privreivanje;

2. Djeca, usvojenici i pastorad do 15-te godine ivota ili do kraja redovnog kolovanja, a najkasnije do

navrene 26.godine ivota, kao i djeca nesposobna za privreivanje;

3.

Djeca, usvojenici i pastorad za vrijeme vanrednog kolovanja na prvoj godini vie ili visoke kole,pod uslovom da je dijete na prvoj godini studija upisano u godini u kojoj je zavrilo srednju kolu i daje nezaposleno.

4.

Roditelji, ouh, maeha, usvojilac koji su izdravali ili bili izdravani od strane poginulog, umrlog ilinestalog, odnosno starali se o RVI 5 godina prije smrti. Oni imaju pravo na porodinu penziju i akosu lanovi ue porodice ostvarili isto to pravo. Ouh, maeha ili usvojilac koji ispunjavaju ove usloveimaju pree pravo od roditelja koji nije izvravao roditeljsku dunost prema RVI.

Poseban sluaj je kad je brani drug RVI u vrijeme smrti bio korisnik dodatka na njegu i pomo od stranedrugog lica. On ima pravo na porodinu invalidninu ako je sa RVI ivio u branoj zajednici izajednikom domainstvu posljednjih 5 godina prije njegove smrti.

Osnov za odreivanje visine porodine penzije je invalidnina vojnog invalida I grupe. Porodinainvalidnina za jednog korisnika iznosi 6,51% mjeseno od osnova.

Uveana porodina invalidnina. Pravo na uveanu porodinu invalidninu imaju roditelji poginulog borcakoji vie nemaju djece, te roditelji poginulog borca ije je jo jedno dijete poginulo kao civilna rtva rata.Porodina invalidnina se uveava za 50% pod uslovom da ni jedno od te djece nije ostavilo porod i da tajroditelj kasnije nije imao drugo dijete. Ako se porodinom invalidninom kao sauivaoci koriste obaroditelja, iznos se uveava za 50%.

Pomo u sluaju smrti. Pravo na jednokratnu pomo u visini dvomjesenog iznosa invalidnine umrlogvojnog invalida imaju lanovi domainstva sa kojima je umrli ivio posljednju godinu dana, odn osno licekoje se o umrlom staralo tokom posljednje godine ivota. Posebno je predvieno i pravo na naknaduprijevoza posmrtnih ostataka invalida koji je umro van svog prebivalita.

Druga prava iz oblasti borako-invalidske zatite

Prijedlog Zakona o pravima boraca i lanova njihovih porodica predvia jo neka, dopunska prava: pravona zapoljavanje, na prednost pri zakupu poslovnih prostora, na kolovanje, na prilagoavanje prilazazgradi, na zdravstvenu zatitu, na stan, na carinske i poreske olakice.

Naknada tete nastale tokom ostvarivanja prava iz borako-invalidske zatite

Lice koje je primilo novani iznos na koje nije imalo pravo, duno je da primljeni iznos vrati u slijedeimsluajevima:

1.

Ako je ostvarilo novana primanja koja mu ne pripadaju ili u iznosu veem nego to mu pripada, a naosnovu netanih podataka za koje je znalo ili moralo znati da su netani, ili na drugi pritivpravannain;

2. Ako je ostvarilo novana primanja jer nije prijavilo nastale promjene koje utiu na gubitak prava,

prestanak ili na obim tog prava, a znalo je ili moralo znati za te promjene;

3. Ako je primilo iznos vei od iznosa koji mu je odreen rjeenjem.

O obavezi vraanja donosi se odgovarajue rjeenje u upravnom postupku kojim se utvruje da isplaenoprimanje ne pripada ili pripada u manjem obimu. Lice na koje se odnosi konano rjeenje duno je vratitinovana primanja najvie za posljednje 3 godine od zadnje isplate na koju nije imalo pravo. Ako je


28/31

WWW.BH-PRAVNICI.COM


nepravilna isplata posljedica greke organa koji je vodio postupak, nepravilno isplaena sredstvanadoknadit e taj organ.

Objekat, odnosno socijalne prestacij e iz pravnih odnosa socijalnog prava vojnih inval ida

Socijalne prestacije invalidskog osiguranja vojnih invalida karakterizira diferenciranost i svrsishodnost.Predviene su prestacije u novcu, naturi i uslugama. Samo se tako mogu ostvariti svrha i ciljevi ovog

osiguranja jer ono treba vojnim invalidima uz materijalna davanja osigurati i osposobljavanje za ivot irad putem medici

radno is ocijalno pravo ii - pomoćni materijal za pripremu ispita

Documents