RASPAD SFRJ

Prvi je zakon povijesti:

bojati se reći nešto neistinito

a drugi:

ne bojati se reći nešto istinito.

Ciceron

• svibanj 1980. –

• umro Josip Broz Tito

Grob u Beogradu

Iz bolnice u Ljubljani do Beograda Tito je prevezen posebnim vlakom

• dugotrajna društvena i gospodarska kriza

• krediti – najzaduženija zemlja u Europi

• inflacija - 1989. više od 2000%

Predznaci sloma postojećeg stanja u SFRJ

1981. 1989.

• nestašica osnovnih životnih potrepština

• nestašica naftnih derivata (bonovi za

benzin, par-nepar tablice)

• Predsjedništvo SFRJ - na čelu države

• 9 članova - predstavnici republika, pokrajina i

predsjednik SKJ

Beograd –

Skupština SFRJ

• nakon Titove smrti - jačanje velikosrpske politike

• Srbi smatrali –

• da su postojeće republičke granice nepravedne

• da su u drugim republikama obespravljeni

Beograd –

Sjedište SANU

• Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU)

1986. - izrađen „Memorandum”

• zagovaranje velikosrpskog nacionalizma, isticanje

navodnog zapostavljanja Srba u SFRJ

• iznesena tvrdnja da postoje organizirane antisrpske

snage – poziv svim Srbima na ujedinjenje

• Zemljovid jasno

pokazuje do kuda su

velikosrpski ideolozi

zamislili zapadnu

granicu Srbije.

• dolazak Slobodana Miloševića na čelo srpskog

partijskog vodstva - dodatni zamah

velikosrpske politike

• njegov politički uspon povezan s borbom za

„zaštitu” srpske manjine na Kosovu

• Slobodan Milošević na

Gazimestanu 28. lipnja

1989. prigodom 600.

obljetnice bitke na Kosovu

• U svom je govoru izjavio da

„... ni oružane bitke nisu

isključene.”

1989. Miloševićev govor na Gazimestanu (Kosovo)

• cilj - nametanje srpske prevlasti nad ostatkom

Jugoslavije

• rušenje autonomije pokrajina Vojvodine i Kosova

• rušenje legitimno izabranih rukovodstava u

drugim republikama – prva Crna Gora

• Milošević –

• dobio 4 glasa u Predsjedništvu SFRJ (od 8)

• dobio potporu zapovjedne strukture

Jugoslavenske narodne armije (uglavnom Srbi)

pokušao srušiti Ustav iz 1974. - nije mu

odgovarao

• komunistička vodstva Hrvatske i Slovenije na to

reagirala otporom

• stanovništvo tih republika - zahtjevi za

promjenama u društvu i za uvođenjem

višestranačke demokracije

Ivica

RačanMilan

Kučan

• svibanj 1989. - osnovana prva politička stranka

u Hrvatskoj poslije Drugoga svjetskog rata –

Hrvatski socijalno liberalni savez

• kasnije promijenio naziv u Hrvatska socijalno-

liberalna stranka (HSLS)

Vlado Gotovac –

jedan od osnivača stranke

Zahtjevi za demokracijom u Hrvatskoj

• zahtjevi za uvođenjem višestranačja bili sve

glasniji

• promjene u Savezu komunista Hrvatske - vodstvo

SKH preuzeo Ivica Račan

• početkom 1990. - raspad Savez komunista

Jugoslavije (SKJ)

• 14. Kongres SKJ održan u Beogradu početkom

1990. - definitivan početak kraja Jugoslavije

• nakon oštrog sukoba

predstavnici Slovenije,

Hrvatske i na kraju Bosne i

Hercegovine napustili

Kongres

• Milošević i njegovi suradnici pokušali

preuzeti nadzor nad SKJ

• raspad SKJ

• raspad socijalističkih sustava u istočnoj i

srednjoj Europi

• novi politički odnos snaga u Europi

Prvi višestranački izbori

• od proljeća 1989. – u Hrvatskoj tajno osnivane

nekomunističke političke stranke

• tadašnji Sabor početkom 1990. legalizirao i

registrirao novonastale stranke

• druga osnovana politička stranka - HDZ

(Hrvatska demokratska zajednica)

• u kratkom vremenu osnovano više od 30

političkih stranaka

• zalaganje političkih stranaka za:

• demokratski ustroj vlasti

• višestranački sustav

• tržišno gospodarstvo

• građanska prava

• tadašnji SKH prihvaća

promjene

• mijenja ime u Stranku

demokratskih promjena (SDP)

• na svim demokratskim izborima od osamostaljenja

HDZ i SDP osvajat će najviše glasova

• 22. travnja i 6. svibnja 1990.

• prvi višestranački izbori u Hrvatskoj poslije

Drugoga svjetskog rata

• izborna pobjeda - Hrvatska demokratska

zajednica predvođena prvim predsjednikom

Hrvatske Franjom Tuđmanom

• stranački program HDZ-a:

• samostalnost i suverenost hrvatske države

• demokracija

• političko višestranačje

• vladavina prava

• tržišno gospodarstvo

• Franjo Tuđman

• prvi hrvatski

predsjednik (Veliko

Trgovišće,

14. svibnja 1922. –

Zagreb, 10. prosinca

1999.)

• U Drugom svjetskom ratu sudionik je antifašističkog

partizanskog pokreta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

• Od kraja rata do 1961. godine u Beogradu je na

različitim funkcijama u Ministarstvu obrane i

Generalštabu JNA.

• Završava Vojnu akademiju, a 1960. dobiva čin

generala.

• Već sljedeće godine napušta vojnu službui seli u

Zagreb gdje je obavljao funkciju direktora Instituta za

historiju radničkog pokreta.

• Od 1965. do 1969. bio je zastupnik u Saboru SR

Hrvatske.

• U tekstovima iz povijesti i vojne doktrine isticao je

pravo da svaki narod ima svoju oružanu silu i

naglašavao je doprinos Hrvatske pobjedi Saveznika u

Drugom svjetskom ratu.

• Protivio se nametanju krivnje hrvatskom narodu

zbog uloge NDH u svjetskom ratu te je upozoravao da

preuveličavanje jasenovačkih i drugih ratnih žrtava

produbljuje međunacionalne mržnje.

• Zbog takvih je shvaćanja izbačen iz Komunističke

partije i prisilno umirovljen u 45. godini života.

• Zbog zalaganja za hrvatske nacionalne interese, a

osobito tijekom hrvatskog proljeća, više je puta

osuđivan na zatvorske kazne.

• Godine 1989. sa svojim je istomišljenicima

osnovao u Zagrebu Hrvatsku demokratsku

zajednicu (HDZ), koja je kao politička stranka

pobijedila na izborima za Hrvatski sabor 1990.,

1992. i 1995.

• Nakon donošenja „božićnog” Ustava proglašen je

prvim predsjednikom Republike Hrvatske.

• Na taj je položaj izabran na predsjedničkim

izborima 1992. i 1997.

• Dužnost predsjednika Republike Hrvatske obnašao

je do smrti.

• Uz hrvatske branitelje, najzaslužniji je za stvaranje

samostalne i suverene Republike Hrvatske.

• pobjeda HDZ-a odgovor na agresivnu

nedemokratsku politiku i medijski rat

Beograda protiv zapadnih republika

• do kraja 1990. provedeni izbori i u ostalim

republikama SFRJ

• pobjede nekomunističkih stranaka – Slovenija,

Bosna i Hercegovina, Makedoniji

• Srbija i Crna Gora - komunisti, pod novim

imenom socijalisti, zadržali vlast

Demokratska vlada i Ustav

Republike Hrvatske

• poslije 45 godina komunizma – mirna

primopredaja vlasti

• konstituiranje višestranačkog Sabora

30. svibnja 1990.

• Franjo Tuđman - predsjednik

Predsjedništva Republike Hrvatske

Žarko Domljan -

predsjednik Sabora

Stjepan Mesić -

predsjednik Vlade RH

• 30. svibnja - Markov trg nakon konstituirajuće

sjednice prvog višestranačkog Sabora

• Zastava predsjednika Republike Hrvatske

• ljeto 1990. izmjene Ustava

• izbačene neke ideološke odrednice

Grb Republike Hrvatske

• 22. prosinca 1990.

• usvojen novi Ustav

Republike Hrvatske

• nazvan Božićni ustav

• Ustavom:

• potvrđena trodioba vlasti –

zakonodavna, izvršna, sudska

• posebni članak –

• Hrvatska ostaje u sastavu SFRJ do novog

sporazuma jugoslavenskih republika ili dok

Sabor RH ne odluči drugačije

Pregovori o novom obliku zajedništva

• pregovori predstavnika jugoslavenskih

republika o preuređenju zajedničke države -

nisu donijeli rezultate

Neuspješni pregovori predsjednika republika SFRJ

• predstavnici Srbije i Crne Gore zalagali se za

formalno očuvanje Jugoslavije – bila bi

zapravo pod nadzorom Srba

• Milošević predlagao izborno načelo jedan čovjek

- jedan glas

• Srbi najbrojniji narod – ostvarili bi dominaciju

• protuustavne odluke srpskog vodstva –

• Srbija i Crna Gora uvele carinu na robu iz

Hrvatske i Slovenije

• otuđile imovinu hrvatskih poduzeća u Srbiji

• iz Narodne banke ukrali 800 milijuna dolara

• Jugoslavenska narodna armija –

podržavala Miloševićeve ciljeve

• većina zapovjedne strukture - Srbi

• predsjednici Hrvatske (Franjo Tuđman) i

Slovenije (Milan Kučan) zagovarali

konfederalan preustroj države

• svaka republika bila bi suverena na svom

području

• predsjednici BiH i Makedonije –

• strah od velikosrpske prevlasti

• podržavali njihove prijedloge

• Već od 1988. dolazi do izrazite velikosrpske

promidžbe, koja širom SFRJ organizira narodne

zborove.

• Na njima se čuju uzvici i parole „Ovo je Srbija“ itd. i

vrijeđa se sve što ima hrvatski predznak.

• U takvoj atmosferi odigravalo se i nogometno

prvenstvo u SFRJ.

• Dana 13. svibnja 1990. u Zagrebu se trebala

odigrati nogometna utakmica između zagrebačkog

„Dinama“ i beogradske „Crvene zvezde“.

• No navijači beogradskog kluba izazvali su nerede na

tribinama, a jugoslavenska milicija nije protiv njih

ništa poduzela.

• Naprotiv, nasrnula je na navijače „Dinama“, „Bad Blue

Boyse“.

• U njihovu obranu stao je i kapetan „Dinama“ Zvonimir

Boban, nasrnuvši na milicionera koji je pendrekom

tukao jednog od domaćih navijača, koji su utrčali u

teren.

• Bila je to ujedno zadnja nogometna utakmica održana

između ovih dvaju klubova u prvenstvu SFRJ.

Maksimir, 13. svibnja 1990.

10. POSTANAK I RAZVOJ

SAMOSTALNE HRVATSKE

DRŽAVE

ZAPIŠIMO

Predznaci sloma postojećeg sustava u SFRJ

• 1980. umro Tito

• duboka gospodarska i društvena kriza u SFRJ

• Memorandum SANU – zagovaranje

velikosrpskog nacionalizma

• prihvatio Slobodan Milošević – na čelu srpskih

komunista

• otpor komunističkih vodstva Slovenije i

Hrvatske velikosrpskoj politici

• 1989. osnovana prva politička stranka u

Hrvatskoj (Hrvatski socijalno liberalni savez)

• raspad SKJ – 14. kongres

Prvi višestranački izbori

• od proljeća 1989. - u Hrvatskoj osnivanje

brojnih političkih stranaka

• Hrvatska demokratska zajednica – na čelu

Franjo Tuđman

• 1990. prvi višestranački izbori - pobjeda HDZ-a

• 30. svibnja 1991. zasjedanje prvog

višestranačkog Sabora

Demokratska vlada i Ustav Republike

Hrvatske

• 22. prosinca 1990. novi Ustav – Božićni

ustav

• trodioba vlasti

• višestranačka demokracija

Pregovori o novom obliku zajedništva

• 1991. pregovori s ostalim jugoslavenskim

republikama o preuređenju zajedničke države

• konfederacija - Hrvatska i Slovenija svaka

republika bila bi suverena na svom području

• Franjo Tuđman, Milan Kučan

• federacija - Srbija i Crna Gora očuvanje

jugoslavenske federacije u kojoj bi se provela još

jača centralizacija

• Slobodan Milošević