rast i razvoj djeteta

7/28/2019 Rast i razvoj djeteta

1/64

Rast i razvoj


2/64

Rast je kvantitativni proces-poveanja dimenzija tijela

i kvalitativni proces- promjenestrukture, funkcije i reaktivnostipojedinih tkiva i organa,

promjene psihikih svojstava djeteta,te njegovo prilagoavanje socijalnimi kulturnim uvjetima okoline.


3/64

Rast u uem smislu je poveanjedimenzija tijela, ukupne mase tijela(koje se mogu mjeriti: tjelesna

visina, masa, opseg glave, opsegprsa, debljina potkonog nabora),

ili poveanje dimenzija i masepojedinih dijelova tijela, organa ilitkiva, stanica.


4/64

Razvoj je kvalitativna promjena, toje sloenije zbivanje koje obuhvaapromjene u grai,

diferenciranje, sazrijevanjebiokemijskog sastava, strukture ifunkcije, reaktivnosti i prilagodbe

tkiva, organa i funkcije organizma

od zaetka do kraja razvojne dobi.


5/64

Razvoj podrazumijeva

i tjelesni razvoj,

i psihiki (kognitivni, emocionalni)razvoj, i socijalnu prilagodbu djeteta.


6/64

Razdoblja razvojne dobi

Prenatalno razdoblje: od zaea do

roenjaPrva 2 mjeseca= embrionalno

razdoblje

Od 3.mj. do roenja= fetalnorazdoblje

Plod(-dijete)Prava!?

Zigota

Genetski potpuno odreeno ljudsko bi


7/64

Dojenaka dob: od roenja do kraja1.g.

Prva 4 tjedna= novoroenaka dob


8/64

Predkolska dob: u irem smislu odpoetka 2.g.do kraja 5.ili6.

1. Mlaa predkolska dob, razdobljemalog djeteta: 2.i 3. g.

2. Predkolska dob u uem smislu: od4. do ukljuivo 5./6.g.


9/64

kolska dob: obuhvaa vrijeme od poetkado zavretka kolovanja (14/18 g.)

u uem smislu od 7.g. do poetka puberteta(10g.djevojice, 12 deki)

Unutar toga: bioloki proces ubrzanog tjelesnog i spolnograzvoja - PUBERTET

Pubertet: od pojave prvih sekundarnihspolnih obiljeja (10/12 g.) do spolnezrelosti

Spolna zrelost= pojava zrelih spolnih stanica isposobnost oplodnje

Zavretak puberteta kod djevojica:14/16g., kod djeaka 15/17g.


10/64

Adolescencija ili mladenatvo:od nastupa spolne zrelosti, tj. od

zavretka puberteta (14/16, 15/17 g.),

do zavretka tjelesnog rasta i razvoja ipostizanja psihosocijalne zrelosti

(djevojke 16/18g., deki 18/20g.)ADOLESCENCIJA- psihosocijalne promjene kojevode odraslosti


11/64

SAD: poetak adolescencije=poetak puberteta

WHO: poetak adolescencije=10 g.


12/64

Zdrava djeca iste dobi uvelike se razlikujui u tjelesnim mjerama i u konanojdosegnutoj visini i teini na kraju rasta

Isto vrijedi i za razvoj tjelesnih,motorikih, umnih i drugih funkcija isposobnosti (npr.hod, govor, hodanje postubama, itanje i pisanje)

Rast i razvoj odreeni sumeudjelovanjem naslijeenih i okolinskihfaktora


13/64

Faktori rasta

Genski

Okolinski


14/64

Genski

Genski: djeluju na brzinu sazrijevanjai na konano dosegnutu razinu rasta

(npr.visina djeteta, sazrijevanje kostiju, nicanje zubi,

poetak puberteta- ovise o stanju roditelja, brae isestara)

Spol: razlike pri porodu (djeaci vei),

nestaju krajem 1.g., pa opet upubertetu

Rasa


15/64

Okolinski

Intrauterini uvjeti ivota ivotni uvjeti poslije roenja:ekoloki faktori,

zemljopisni Prehrana: ukoliko gladovanje nije bilo prejako i

predugo, moe se ubrzano nadoknaditiizgubljeno; kronino pothranjivanje sprjeavaostvarenje genskog potencijala

Drutveno i imovinsko stanje obitelji: utjee nabrzinu rasta i na krajnje dosegnutu visinu a iteinu

Bolesti: akutne infekcije ne utjeu, kroninebolesti usporuju al nakon ozdravljenja slijedinadoknaivanje

Nadoknadni rast: dosizanje T i V pretpostavljenog potencijala,

Nakon prestanka kratkotrajnog gladovanja ili bolesti


16/64

Sezonske varijacije: bri rast u visinuu proljee, vei porast mase u jesen

Sekularni porast: poveanjeprosjene visine i teine djece iodraslih u odreenoj populacijitijekom nekoliko desetljea

(vjerojatno zbog boljih uvjeta ivota, prehrane,manjeg pobola): u Hr od kraja 19.do sredine20.st.- porast visine za 5-10cm


17/64

Praenje rasta

Redovitim tjelesnim mjerenjima

Najvanije antropometrijske mjere:tjelesna masa (teina),

tjelesna duljina/ visina,

opseg glave

Redovito se biljee u zdravstvenojdokumentaciji


18/64

Rast u visinu i rast teine

Fiziki rast ocjenjuje se najjednostavnijemjerenjem tjelesne duljine/ visine i teine Za ocjenu napretka u 1.g. slui teina, a

poslije 1.g. visina

Usporeujemo V i T djeteta sastandardima

s odgovarajuim mjerama skupine zdrave

djece koje su prikazane kao tablice ilikrivulje:

oitamo da li se promatrano dijete svojimmjerama uklapa meu svoje vrnjake


19/64

Najee se primjenjujucentilne krivulje: T, V, OGu odnosu na dob

Na apscisi je dob, naordinati dosegnuta T ili V iliOG: to su centilne krivulje

teina-dob, visina-dob,OG-dob Krivulje imaju osim

prosjene visine i teinedjece odreene dobi, jo ivarijacijske irine

Korisno je takoer zaocjenu fizike konstitucije iuhranjenosti usporedititeinu s visinom:teinsko-visinske centilne krivulje


20/64

Tjelesne mjere koje padajuizmeu 5.i 95. centilnekrivulje- normalne; iznad iispod- posljedica nekog

patolokog uzroka kojitreba otkriti

Pogodne su za dugoronopraenje razvojaodreenog djeteta, svakopomicanje T ili V izvan

prvobitne centilne krivuljeupozorava na moguepatoloke uzroke


21/64

Razlike u rastu izmeu organa

Krivulju rasta visine, tj. krivulju opegrasta slijedi vei dio kostura (osimlubanje) i muskulature.

Slino je i s nekim parenhimnimorganima- jetra, bubrezi. Neka tkiva se temeljito razlikuju u rastu

od ope krivulje rasta:

mozak i lubanja, spolni organi, limfno tkivotonzila, adenoida i crijeva, potkonomasno tkivo.


22/64

Rast glave

Pratimo ga mjerenjemfrontookcipitalnog opsega glave

Glava raste usporedno s rastom

modane mase, najbre u prve 3godine

Centilne krivulje- dob:OG

Mali OG/ Preveliki OG- oteenjemozga


23/64

Procjena zrelosti

Djeca se razlikuju i u brzini rasta i usazrijevanju pojedinih organa ili funkcija

Brzina rasta i sazrijevanje funkcija i

organa ne idu uvijek paralelno Bre sazrijevanje znai raniji pubertet

Rast mjerimo tjelesnim mjerenjem

Razvoj dodatno ocjenjujemo (a timeprocjenjujemo i poetak puberteta)-procjenom zrelosti


24/64

Procjena zrelosti

Praenje psihomotorikog razvoja Praenje spolnog razvoja Dozrijevanje kostiju

Razvoj zuba

Kotana dob ili zrelost:Rentgenska slika zapea lijeve ruke- broje se

jezgre okotavanja i usporeuje sa standardima Zubna dob:Broj trajnih zubi izmeu 6.i13.g.


25/64

Razvoj

zubi

Mlijeni zubi (1.denticija): izmeu5. i 9. mj.ivota

prvi zubi S 1 g.dijete ima 6-

8 zubi

S 2 g.ima svih 20

Broj zubi= brojmjeseci-6


26/64

Trajni zubi (2. denticija):

poinje u 6./7.g. pojavljuje se1.molar iza 5.mlijenog (tzv.estica),

pa donji sjekutii,

zavrava u 13.g.


27/64

Predvianje krajnje visine

Longitudinalnim mjerenjemindividualnog djeteta

Poslije 6.g. iz podataka o visini,

kotanoj zrelosti i srednjoj visiniroditelja, uz pomo tablica


28/64

Tjelesna povrina

Iz t i v, uz pomo nomograma Novoroene 0,25m2

Dvogodinjak 0,50 Petogodinjak 0,75 Devetogodinjak 1,0

Odrasla osoba 1,75


29/64

Rast i razvoj u pojedinim

razdobljima

Prenatalno

Dojenaka dob (novoroenaka)

Predkolska (mlaa prek.) kolska Pubertet

Adolescencija


30/64

Novoroene

Tj.teina (masa)~3,4 kg (2,5-4,1) U prvim danima izgubi 10%

Na kraju 1.mj.ima 10-20% vie od RT

Tj.duljina~50cm (46-54)

OG 33-36cm


31/64

Tjelesne proporcije

Glava vea, ekstremiteti relativnokrai, sredina u visini pupka


32/64

Ponaanje

6 stanja budnosti: oddubokog spavanja dobudnosti s plaem

Kad oputen- poloajtotalne fleksije

Asimetrije, prevelikaoputenost iliukoenost- znakbolesti


33/64

Ve 1.dana ivota ukoliko potpunooputen, moe kratko promatrati ljudskolice i predmete, te okrenuti glavu kratko

prema zvuku i pogled prema svijetlu. Spreman za uspostavljanje emotivno

obojenih socijalnih veza s okolinom.

Zbog toga je upravo u tim prvim satima idanima vrlo bitno da dijete bude stalno uzmajku.


34/64

Dojene

U 1.tromjeseju dobiva 25g dnevno,750g mjeseno.

U 2. 600g mjeseno. U 3. 450g mjeseno. U 4. 300g.

U dobi 5 mj.RT podvostruena, udobi 12 mj.potrostruena.


35/64

Poraste s 50cm na 75 cm na kraju1.g.

OGs 34/35 pri roenju,42/44 cm s 6 mj.,

45/47 s 12 mj.

VF se zatvori do 18mj.


36/64

Psihomotorni razvoj

Razvoj motorike(pokreti i dranjeglave, trupa, udova)

Razvoj okulomotorike

i vida

Razvoj sluha i govora

Razvoj drutvenosti


37/64

Pregled za procjenu razvoja motorike:

Potrbuni poloaj Leanje na leima

Pokus posjedanja povlaenjem zapodlaktice Vertikalni poloaj

Funkcija ake


38/64

U potrbunom poloajuiz poloaja totalne

fleksije tijekom 1.mj. kree proceskraniokaudalne ekstenzije

Poinje s odizanjem brade, pa lice i vrat krajem 1. mj.,krajem 3. odupire se na podlaktice i laktove,

u dobi 6 mj. odupire se dlanovima o

podlogu uz pruene laktove, a glava i vratsu ve okomiti na podlogu,i okrene se na lea


39/64

I u poloaju kad lebdi potrbuke uhorizontali, prati se proceskraniokaudalne ekstenzije- poinje s

odizanjem glave, zavravaekstenzijom glave, vrata, trupa idonjih udova- Landauov refleks


40/64

U poloaju na leimadranje je prva3 mj. nesimetrino,

kasnije simetrino,od 5.mj. odie glavu od podloge


41/64

U pokusu posjedanja iz lenogpoloaja povlaenjem za podlaktice,prati se kontrola glavice

Kod novoroeneta glavica zaostaje,pada

U dobi 3 mj zatiljak kratko prati

U dobi 6 mj dojene aktivno pratiposjedanje


42/64

U sjedeem poloaju najprije je utotalnoj kifozi,

zatim se podupire rukom na koljeno,

izmeu 6 i 8 mj. sjedi vrsto i duljevrijeme

U dobi 10-12 mj.sjedi

bez potpore


43/64

U uspravnom poloajunapoetkupokazuje automatski hod,

nakon 3 mj.ne odupire se aktivno-astazija i abazija,

s 5mj.opet se odupire,

s 9-10 stoji uz pridravanje,s 11-12 balansira,

s 12-15 hoda samostalno


44/64

WHO


45/64

aka

Na poetku potpuno stisnuta, reflekshvatanja,

s 3-4 mj.se otvara, palac se odmie oddlana, digitopalmarni hvat- prihvaapredmet s 4 prsta i s dlanom,

s 6-7mj.aktivno posee za predmetom,radiopalmarni hvat i premetanje predmetaiz ruke u ruku

Do kraja 1.g.pincetni hvat-

vrkom kaiprsta i palcem


46/64

2. polovica dojenakog razdoblja

S 6-8 mj.- Sjedi uz potporuvlastitom rukom

S 8-9 mj.- Puzi

S 10-12 mj.- Sjedi bez osloncaneogranieno S 9-10 mj.- Stoji dosta sigurno

drei se S 11-12 mj.- Balansira par sek bezdranja S 12-15 mj.- Prohoda


47/64

Gledanje i sluanje

Krajem 2. mj.fiksira, promatra i prati oima sjasnim interesom lica predmete oko sebe na 30akcm udaljenosti, i okree glavu prema zvuku

Kasnije prati i glavom Koordinacija jabuica sve bolja S 5mj.potpuna koordinacija, binokularni vid i

akomodacija

U prvom tromjeseju reagira na zvukmijenjanjem spontane motorike, plaom,treptanjem

Od 4.mj.okree glavu prema zvuku

Kada posumnjatida slabije uje

ili vidi?


48/64

Drutveno ponaanje

Tijekom 2.mj uzvraa smijekom, mijenjamotoriku na majin glas

S 4 glasno se smije, zna izrazitinezadovoljstvo mimikom, motorikom,glasom

S 6 raspoznaje, boji se stranih

S 9 igra se skrivaa S 12 baca predmete i trai da mu se vrate

G


49/64

Govor

2 faze: predjezina faza - (8mj) jezina U predjezinoj producira vokale, kasnije i

konsonante, u 3.mj.gue - spajasamoglasnike i suglasnike

S 8 mj.tvori jasne slogove bez povezivanjasa znaenjem (ma-ma)

Jezina faza ovisi o normalnom sluhu:reducira se znatan broj glasova, ostaju

samo oni iz materinjeg jezika, povezujeono to uje s odreenim pojmom, s 12mj.vee odreene slogove uz odreenoznaenje (MAMA)


50/64

Mlaa predkolska dob

Svladao je temeljne motorikevjetine - od nesigurnog hoda do tranja,sposobno je samostalno se napojiti iz ae i

nahraniti, svladalo je umijee govora, upravljamokrenjem i stolicom

Istrauje svijet, u to vrijeme radopobjegne

Istrauje predmete, stavlja ih u usta

Opasnost!!!


51/64

Mlaa predkolska dob

Smanjuje se brzina rasta:u 2.g. dobije 2,5 kg i 12 cm --87 cmu 3.g. 2 kg i 7 cm --94 cm Masno tkivo nakon 9.mj.se smanjuje u

korist miia Mozak sporije raste- OG sporije raste:u 2.g. - 2 cmu 3.g. - 1 cm Smanjuje se apetit, interesira ga svijet,

okolina, a ne hrana


52/64

Mlaa predkolska dob Poetkom 2.g.samostalno hoda ali na irokoj

osnovi, od 18 mj.sigurniji S 18 mj.penje se 1 po 1 stubu S 20 se sputa Na kraju 2.g.tri bez pada

S 18 mj.slae 3 kockice, s 24- 6 kockica

S 18 mj.upotrebljava 10 rijei, te poinje spajatiu iskaze, reenice

Tijekom 2.g.javljaju se reenice s 2-3 rijei U 2.pol.2.g. (i tijekom 3.) zna na neki nain izrei

potrebu za obavljanjem nude i obaviti je u


53/64

Predkolsko dijete

Tijekom 3.,4.,5.g.: 2kg/godinu

Visina: 6-8cm/godinu

Sa 6g.: 20kg i 115 cm

S 2 i pol g. ima sve mlijene zube


54/64

Predkolsko dijete

S 3 g. penje se izmjenjujui korake S 4 g. sputa

S 3 g svjestan svoje osobnosti, zna ime i spol

U predkolskoj dobi trai uzor u obitelji i imitiraga- roditelja istog spola, brau, sestre

Postavlja apstraktna pitanja, igra igre sodreenim ulogama

Promjene u odnosima u obitelji i vani dovode dostrahovanja, tjeskobe, agresivnosti- problemi:nona mora, sisanje palca, mokrenje u krevet,mucanje


55/64

Rana kolska dob

Rastu 6 cm/god i 3-3,5kg/god

S punih 6 niu trajni zubi, s 12mlijeni su zamjenjeni trajnim

Limfno tkivo (tonzile i adenoidi)postie svoj maksimum, a spubertetom involuira, i dalje estirespiratorni infekti (6-7 godinje jenormalno), ali nije potrebnatonzilektomija


56/64

Pubertet

Obiljeen je vanim tjelesnimpromjenama,

razvojem sekundarnih spolnih oznaka,

sazrijevaju spolne lijezde,zavrava stjecanjem sposobnosti

reprodukcije

Vrlo varijabilan u vremenu poetka,redoslijedu, brzini, zavretku


57/64

Pubertet

=Kombinacija anatomskih i fiziolokihpromjena koje ukljuuju ubrzanjetjelesnog rasta i razvoja, dozrijevanjegonada,

razvoj sekundarnih spolnih oznaka

Fizike promjene- uslijed hormonskihpromjena- hormoni iz gonada inadbubrenih lijezda (spolni h.+ h. rasta)

Fizike promjene ponajprije sekundarnespolne oznake - klasificiraju se po Tanneru


58/64

Djevojice:poinje s 10g, prvi znakovi:porast dojki (=telarhe),

istodobno ili pola godine kasnije- pubinadlakavost (=pubarhe),pubertetski zamah rasta+ raspodjela

masnog tkiva po enskom tipu,

menarhe s 12/13 g.

Djeacipoinjes 12 g, prvi znakovi:poveanje testisa,

nakon pola godine pubarhe, pa poveanjepenisapubertetski zamah rasta+ porast miine

mase, mutacija glasa.


59/64

Razvoj sek.spolnih oznaka

Tannerove tablice

Razvoj pubine

dlakavosti ispolovila (mukog)


60/64

Razvoj sek.spolnih oznaka

Tannerove tablice

Razvoj dojki


61/64

Osim sek.spolnih oznaka, rasta uvisinu i kotanog dozrijevanja, raste iteina, raste i srce i trbuni organi


62/64

Adolescencija

Samopromatranje, usporeivanje Bojazni i sumnje u normalnost vlastitoga razvoja Interes za spolnost, autoerotinost, prijateljstva s osobama istoga

spola

Separacija (od roditelja) i individuacija, povezanost s vrnjacima,

prihvaanje normi skupine vrnjaka, potreba zasamodokazivanjem Krizne situacije, rizina ponaanja, kolebanje raspoloenja

Intimne veze s osobama suprotnog spola Stjecanje vlastite osobnosti i spolnog identiteta

Postizanje psihosocijalne zrelosti: sposobnost apstraktnogmiljenja, sagledavanja posljedica svojih akcija, izgraen stavprema obitelji i vrnjacima, izgraeni profesionalni ciljevi


63/64

Zaostao rast

Dijete je visinom ispod 5.centile za dob ili je brzina rastamanja od 4 cm/god.

Uzroci: Porodino Konstitucionalno (nadoknadi u/ nakon puberteta)

Primordijalno (u sklopu priroenih bolesti) Nasljedne bolesti- kromosomske, genske, metabolike Zbog pothranjenosti, zaputanja, zlostavljanja

Hormonski (hipofiza, titnjaa) Bolesti kostura (hondrodisplazija) Bolesti organskih sustava (srane)

Otkriti uzrok!!! Otkloniti ga!!!NADOKNADNI RAST!!


64/64

Visok rast

Dijete je visinom iznad 95.c.

Konstitucionalno

Sekundarno uz bolesti

rast i razvoj djeteta

Documents