raste nezadovoqstvo stanovnika …...crni gruja" na sudu strana 21. ili}ka: kroz kaqugu do ku}a...

$: RASTE NEZADOVOQSTVO STANOVNIKA …...CRNI GRUJA" NA SUDU Strana 21. Ili}ka: Kroz kaqugu do ku}a (Snimio M. \OKOVI]) RAZLIÎTI AR[INI - Dok mi ovdje, nadomak grada, ì-vimo bez dovoqno$
DODATAK U "GLASU SRPSKE"

Ponedjeqak, 7. februar 2005. Broj 10.598, cijena 0,6 KMBawa Luka Godina LXII www.glassrpske.com

BR^KO - Vi{e od pet hiqada stanov-

nika br~anskog naseqa Ili}ka, uglavnom

raseqenih Srba, i daqe ìvi u blatu i -

dobrim dijelom - mraku.

Iako je Ili}ka samo dva kilometra

od centra grada, wene ulice nisu asfal-

tirane, dobar dio ku}a uve~e osvjetqava-

ju svije}e i petrolejke, kanalizacija ni-

je dovr{ena...

Uprkos tome, vlast Br~kog do sada

nije na{la za shodno da, u skladu sa mo-

gu}nostima, pomogne ovim qudima. A da

br~anska vlast ima ~im da pomogne, vidi

se iz prijedlog ovogodi{weg buxeta di-

strikta, koji treba da prema{i 195 mili-

ona maraka. Dakle, kasa distrikta je bez-

malo duplo "teà# od kase Bawe Luke, ko-

ja ima gotovo tri puta vi{e stanovnika

nego Br~ko.

Ipak, Ili}ka se nije na{la u prije-

dlogu buxeta Br~kog. Ako tako ostane,

onda }e ovo naseqe i daqe biti bez dobrih

puteva, vode, struje i kanalizacije. To je,

sasvim razumqivo, izazvalo ogor~ewe sta-

novnika ovog naseqa.

Predsjednik mjesne zajednice Ili}ka

Dragoqub @ivkovi} nagla{ava da su qu-

di veoma razo~arani ~iwenicom da nad-

le`ni, i pored svih obe}awa, nisu plani-

rali sredstva kako bi se u ovoj godini

stanovnici ovog naseqa rije{ili muka

koje im svakodnevno zagor~avaju ìvot.

- Podnijeli smo amandman na buxet za

ovu godinu i ~ekamo posqedwu raspravu

na ovu temu. Tada }emo pitati nadle`ne

zbog ~ega rje{avawe puteva, vode, stru-

je... u Ili}ki nije planirano buxetom za

2005. godinu - kaè @ivkovi}.

Prema wegovim rije~ima snabdijeva-

we elektri~nom energijom samo je djeli-

mi~no rije{eno, kanalizacija nije dovr-

{ena, a putevi su u veoma lo{em stawu

pa se od blata ne moè hodati.

- Od predvi|enih 11 trafo-stanica

do sada su izgra|ene samo dvije, {to je ne-

dovoqno da bi sve ku}e mogle imati stru-

ju, pa oni koji se sada doseqavaju ostaju bez

prikqu~ka. A kada je rije~ o ulicama kroz

naseqe, samo ih je pet-{est posuto {qun-

kom - kaè Dragoqub @ivkovi}.

Da je ìvot stanovnika Ili}ke zai-

sta teàk potvr|uju rije~i i ostalih we-

nih stanovnika. Svi oni isti~u da im je

dosta praznih obe}awa i ~ekawa da vla-

sti napokon shvate da su i oni ìteqi

Br~kog i da se prema wima moraju odno-

siti kao i prema svim drugim gra|anima.

Svetozar Grbi} isti~e da mu je najte-

è bez struje, jer ve~eri provodi uz svi-

je}e, a jedino dru{tvo pravi mu tranzistor

koji radi na baterije.

- Ove dvije trafo-stanice ne mogu da

snabdijevaju cijelo naseqe, pa oni koji su

se kasnije doselili ne mogu dobiti do-

zvolu za prikqu~ak dok se ne izgrade no-

ve. Oko mene se nalaze jo{ nedovr{ene ku-

}e tako da nemam mogu}nosti da dovedem

struju od onih koji imaju prikqu~ak - ja-

da se Svetozar Grbi}.

On dodaje da se i oni koji su prikqu-

~eni na mreù zbog optere}ewa susre}u

sa ~estim kvarovima i iskakawem iz mre-

è.

- Ovo je skroz lo{e i nije nimalo po-

voqno za narod koji ovdje ìvi. Nemamo

struje, putevi su prave pravcate kaquge i

ako se uskoro ne{to ne uradi i ovo {to

je ura|eno ubrzo }e potpuno propasti -

smatra Jovo Sofrenovi}.

- Sramota je da ìvimo u ovakvim

uslovima. Dovoqno je samo do}i i pogle-

dati ovo blato. Da je ovo mo`da vi{ena-

cionalno, bo{wa~ko ili hrvatsko nase-

qe vjerovatno bi se na{lo rje{ewe kao

i u mnogim drugim sli~nim naseqima u Bi-

jeloj, Begova~i, Dizdaru{a ili drugim

mjesnim zajednicama gdje ima vrlo malo

ili uop{te nema Srba - kaè Milan Jan-

kovi}.

Stanovnici Ili}ke na kraju kaù da

ukoliko amandmani koje su dostavili ne

budu uvr{teni u kona~nu verziju ovogodi-

{weg buxeta Br~kog, oni }e se za svoja

pravo boriti svi dozvoqenim sredstvima,

ra~unaju}i i gra|ansku neposlu{nost.

Br~ko, uostalom, ìvi od poreza ko-

je i oni pla}aju.

¥ M. \.

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Prognoza vremenaJutro vrlo hladno sa maglom i niskom

obla~no{}u. Tokom dana uglavnom sun-

~ano. Jutarwa temperatura od minus 18

do minus 10, lokalno do minus 20. Najvi-

{a dnevna izme|u minus {est i dva ste-

pena. Na jugu Hercegovine od tri do se-

dam stepeni.

RIJE^ dana

- Pao mi je

kamen sa srca.

Vezao sam ga

oko vrata

- Nenad

Vu~eti}.

1

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.158860 1.161764 1.164668

Kanada 124 CAD 1 1.211689 1.214726 1.217763

Danska 208 DKK 1 0.262100 0.262757 0.263414

Hrvatska 191 HRK 100 25.889814 25.954701 26.019588

Norve{ka 578 NOK 1 0.235280 0.235870 0.236460

Slovenija 705 SIT 100 0.813841 0.815881 0.817921

[vedska 752 SEK 1 0.214736 0.215274 0.215812

[vajcarska 756 CHF 1 1.251325 1.254461 1.257597

V. Britanija 826 GBP 1 2.834433 2.841537 2.848641

SAD 840 USD 1 1.505588 1.509361 1.513134

Srbija i

Crna Gora 891 CSD 100 2.436392 2.442498 2.448604

78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,

informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com

KURSNA LISTA

Zemqa [ifra

valute

Oznaka za

devize i

efekt. valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Sredwi

za devize

Prodajni

za devize

SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.51947

broj 025

Kursevi iz ove liste primjewuju se

od 4.2.2005. godine

Kursevi u konvertibilnim

markama (BAM)

ISTO^NA HERCEGOVINA

@IVOT se polako normalizuje u Neve-

siwu, poslije te{ko}a izazvanih swe`nim

nevremenom, zbog ~ega je u toj hercegova~koj

op{tini prije 10 dana progla{eno vanred-

no stawe.

Snabdijevawe strujom i vodom je norma-

lizovano, a proradio je i signal za mobil-

ne telefone.

Do kvarova je do{lo 25. januara posli-

je ru{ewa osam èleznih stubova u predje-

lu Rabine na dalekovodu prema Mostaru.

U preduze}u "Nevesiwe putevi# ju~e je

saop{teno da je magistralni put Gacko-Ne-

vesiwe-Mostar prohodan. Radnici tog pred-

uze}a ju~e su ~istili lokalni pravac Neve-

siwe-Luka-Zijemqa, a poku{avaju da se pro-

biju i prema op{tini Berkovi}i preko Tru-

sine. Zbog visokih smetova jo{ je zatvoren

put Nevesiwe-Kalinovik.

U Nevesiwu }e danas, poslije prekida

25. januara, ponovo po~eti sa radom {kole,

ustanove i preduze}a.

Stawe je i daqe te{ko u op{tini Ber-

kovi}i gdje je tako|e progla{eno vanredno

stawe. Osim puta Bile}a-Berkovi}i-Sto-

lac, svi ostali drumovi su neprohodni.

Stawe se postepeno normalizuje i u op-

{tini Bile}a, ali jo{ ima sela do kojih ni-

ko nije stigao od nedjeqe, 23. januara.

Regionalni put Bile}a-Qubiwe, pre-

ko Vrawske jo{ nije pro~i{}en pa je na to-

me podru~ju sedam sela i sada odsje~eno od

svijeta. U wima ̀ ive prete`no stariji, ko-

ji su mobilnim telefonima proteklih da-

na javqali da se na tom podru~ju, pod teì-

nom snijega, sru{ilo mnogo krovova, prete-

`no {tala, ali ima i nekoliko o{te}enih

ku}a. ¥ [. A.

BITKA ZA SELA

RASTE NEZADOVOQSTVO STANOVNIKA BRÂNSKOG NASEQA ILI]KA

U prijedlogu ovogodi{weg buxeta nemaulagawa u Ili}ku, ~iji stanovnici, uglavnomraseqeni Srbi, nemaju dovoqno struje,ura|ene puteve, zavr{enu kanalizaciju...

[PANIJA

Kamera ulovila policajce

MADRID - Dva policajca uhap{ena su

po{to se na video snimku kamere iz obezbje-

|ewa jedne prodavnice u {panskom gradu

Marbeqi vidi kako je obijaju i kradu robu

iz we.

Na snimku se tako|e vidi da su policaj-

ci prethodno parkirali slu`beno vozilo

pred prodavnicom tehni~ke robe, a zatim

krenuli u pqa~ku.

Predstavnik policije iz obli`weg gra-

da Malage potvrdio je hap{ewe dvojice ko-

lega, ali nije dao nikakve druge podatke, pre-

nio je ju~e Tanjug vijest agencije Rojters.

Dnevnik "Sur de Malaga# tvrdi da su po-

licajci na djelu snimqeni kamerom iz susjed-

nog butika. Na snimku se vidi tako|e kako

lopovi u uniformama u patrolni automobil

ubacuju televizore i DVD rekordere. ¥

zz

Na deùrni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapaàwa, nedoumice i potraìti odgovore na postavqena pitawaDeùrni telefon 212-848�

@IVOT U BLATU I MRAKU

OTMICA U WEMA^KOJ,

PREDAJAU SRPSKOJ

Strana 2.

KROJI, AGO,KAKO TIJE DRAGO

Strana 5.

"CRNI GRUJA"NA SUDU

Strana 21.

Ili}ka: Kroz kaqugu do ku}a(Snimio M. \OKOVI])

RAZLIÎTI AR[INI- Dok mi ovdje, nadomak grada, ì-

vimo bez dovoqno struje, vode i svako-

dnevno se borimo sa blatom, pra{i-

nom i drugim neda}ama, dotle se ne-

kim selima asfaltiraju putevi i po-

stavqa uli~na rasvjeta do najudaqe-

nijih ku}a, pa ~ak i do wiva - kaè

Velimir Jandri}.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005.NOVOSTI2

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: [email protected]; [email protected]

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

PREDRAG BULATOVI]

Ru{i}emo\ukanovi}a!

PODGORICA - Na êtvr-

tom kongresu opozicione Socija-

listi~ke narodne partije danas je

u Podgorici, kako se i o~ekiva-

lo, za predsjednika stranke iza-

bran sada{wi partijski vo}a Pre-

drag Bulatovi}, javila je Srna.

Za Bulatovi}a, kome je iste-

kao ~etvorogodi{wi mandat, gla-

salo je 450 delegata, 21 je bilo pro-

tiv, a ~etiri uzdràna.

Kongresu nije prisustvovao

potpredsjednik stranke Zoran

@iì}. Predrag Bulatovi} rekao

je sino} na êtvrtom kongresu

svoje partije da je ciq wenog dje-

lovawa u narednom periodu o~uva-

we dràvne zajednice i ru{ewe

vlasti crnogorskog premijera Mi-

la \ukanovi}a.

- Podr{ku za jo{ jedan man-

dat na ~elu stranke shvatio

sam kao veliku obavezu da nasta-

vimo kurs za ostvarewe dva krup-

na ciqa - ru{ewe demokratskim

sredstvima reìma Mila \uka-

novi}a i afirmacije evropskog

puta dràvne zajednice Srbija i

Crna Gora - istakao je Bulato-

vi}.

Prema wegovim rije~ima, So-

cijalisti~ka narodna partija je

spremna na demokratski dogovor i

konsenzus o evropskom putu Cr-

ne Gore, ali konsenzus nije mogu}

dok je na vlasti \ukanovi}.

- Ova godina trebalo je da bu-

de godina evropskih integraci-

ja i godina neposrednih saveznih

izbora, ona ne moè biti predre-

ferendumska godina. Uzalud je

\ukanovi} osnovao Pokret za ne-

zavisnost. [to se nas ti~e, pri-

~e o referendumu nema - zakqu-

~io je Predrag Bulatovi}. ¥

NOVI GRAD - Edin Kanta-

revi} iz Novog Grada, koji je oteo

k}erku Melisu u Wema~koj i pre-

{ao pola Evrope uz policijsku

potjeru, ju~e se predao policiji

u rodnom mjestu.

Kantarevi}, radnik na pri-

vremenom radu u Wema~koj, oteo

je svoju ~etvorogodi{wu k}erku

Melisu od svoje biv{e supruge

Nevenke kod koje je bila.

O otmici je odmah alarmira-

na wema~ka policija kao i poli-

cije zemaqa kroz koje je Kantara-

vi} prolazio. Cijeli put od We-

ma~ke do BiH protekao je uz po-

licijsku pratwu, koja zbog bez-

bjednosti djeteta nije ni poku{a-

vala da reaguje.

Kantarevi}, koji je bio naoru-

àn sa dva pi{toqa i dvije bom-

be, u Republiku Srpsku u{ao je na

grani~nom prelazu u Kostajnici.

Poslije prelaska granice pr-

vo je oti{ao do Otoke, gdje ìvi

wegova sestra Vahida Goriwac i

tu na{ao svoju vjerenicu Mariju

Balaban. Zajedno sa wom, sestrom

i malom Melisom oti{ao je do

svoje ku}e u novogradsko naseqe

Roge, tu ih ostavio, a onda oti-

{ao u policiju i predao se.

êtvorogodi{wa Melisa ko-

ja, kako kaè tetka Vahida Gori-

wac iz Otoke kod Biha}a, malo

govori srpski, a malo wema~ki je

tri ~asa poslije duge vo`we od

Wema~ke do BiH u {oku. Na pi-

tawa nije odgovarala osim {to je

povremeno prsti}ima pokazivala

koliko ima godina.

Ina~e, Edin Kantarevi} je iz

Diseldorfa krenuo prekju~e, dva

~asa poslije pono}i i u Novi Grad

stigao za dvanaesto~asovnu vo`wu,

ta~no u ~etrnaest ~asova i pet-

naest minuta.

Wema~ka policija saop{ti-

la je da nisu uspjeli uspostaviti

kontakt sa Kantarevi}em i da ni-

su ni poku{avali da oslobode di-

jete, jer je on bio naoruàn i uz

to je vrlo brzo vozio svoju "hon-

du sivik# wema~kih registarskih

oznaka MG-VS - 689.

Kantarevi} tvrdi da je do{ao

kod svoje biv{e supruge da vidi di-

jete i da se dogovore oko sudskog

razvoda braka koji je, kako kaè,

bio zakazan za ju~e.

Me|utim, dodaje, da mu je "pre-

kipjelo# kada mu je ~etvorogodi-

{wa k}erka Melisa rekla "da ho-

}e da se qubi onako kako se mama

qubi sa svojim momcima#.

- Nisam mogao da dozvolim da

dijete ostane kod moje biv{e su-

pruge Nevenke i da mi dijete od-

rasta u dru{tvu wenih qubavni-

ka - rekao je Edin okupqenim no-

vinarima isred novogradske po-

licijske stanice, gdje se predao

policiji Republike Srpske.

Kantarevi} kaè da je sve vri-

jeme puta od Wema~ke do BiH kod

sebe imao dva pi{toqa i dvije

bombe, ali da osim prijetwe nije

imao namjeru da ih upotrijebi.

Poslije polu~asovnog uvi|a-

ja u nasequ Roge Kantarevi} se u

pratwi policije vratio u novi-

gradsku policijsku stanicu, a ma-

la Melisa je ostala sa tetkom Va-

hidom i o~evom vjerenicom Ma-

rijom.

¥ M. MIHAJLOVI]

DVANAESTOÂSOVNA DRAMA ÊTVOROGODI[WE MELISE KANTAREVI]

\Edin i Melisa: Dvanaesto~asovna drama

DOZVOLA Portparol austrijskog Mi-

nistarstva unutra{wih poslova

Rudolf Golia rekao je da Kanta-

revi} ima dva pi{toqa i ru~nu

bombu. On je dodao da austrijska

policija nije poku{ala zausta-

viti kola iz "takti~kih razloga#

i da je Kantarevi} poslije tri

~asa u{ao u Sloveniju. Slovena~-

ka policija ga je mirno isprati-

la do granice sa Hrvatskom. Kan-

tarevi} je uvjerio hrvatsku po-

liciju da ne}e povrijediti dije-

te ako mu dozvole da u|e u BiH,

rekao je portparol hrvatske po-

licije Zlatko Mehun i dodao da

je Kantarevi} pokazao policiji

ru~nu bombu kako bi dokazao da

je rije{en na sve.

VA[INGTON - Potpredsednik Sje-

diwenih Ameri~kih Dràva Dik êjni

i ministar odbrane Donald Ramsfeld iz-

javili su ju~e da ne znaju kada }e ameri~-

ka vojska biti povu~ena iz Iraka, ali da

}e ostati u zemqi dok se ira~ke snage

bezbjednosti ne osposobe.

- Kada se misija zavr{i, ira~ka vla-

da do|e na mjesto, a snage bezbjednosti

budu sposobne da kontroli{u situaciju,

mi odlazimo. Nemamo nikakvu èqu da

ostanemo dan duè nego {to je potrebno

- rekao je êjni televiziji "Foks wuz#,

prenijela je Beta.

Ramsfeld je u intervjuu televizi-

ji En-Bi-Si rekao da ne zna kada }e

biti zavr{ena obuka ira~kih snaga

bezbjednosti i dodao da je to nemogu-

}e znati.

Prema wegovim rije~ima, postoji su-

vi{e nepoznatih faktora koji onemogu-

}avaju da se sa sigurno{}u utvrdi kada }e

Ira~ani biti sposobni da preuzmu unu-

tra{wu bezbjednost u svoje ruke.

Ramsfeld smatra da je neizvjesno ka-

ko }e politi~ka situacija uticati na

stanovni{tvo u borbi protiv pobuweni-

ka, ali je dodao da su ekonomski i poli-

ti~ki napredak neophodni u borbi pro-

tiv pobuwenika.

- Ono {to vam je potrebno su eko-

nomski i politi~ki napredak. Oni }e od-

rediti nivo pobune, a nivo pobune }e od-

rediti brzinu kojom }e se ira~ke snage

bezbjednosti osposobiti za borbu pro-

tiv pobuwenika - objasnio je on i dodao

da postoji mnogo "ako#, ali da je "takav

ìvot#. ¥

AMERI^KI ZVANI^NICI O IRA^KOJ MISIJI

Povla~ewe (ni)je daleko?BAWA LUKA - U novoj vla-

di Republike Srpske ne}e biti

ministara iz Partije demokrat-

skog progresa, a odluka o skup-

{tinskoj podr{ci poslanika ove

stranke mandataru za sastav vla-

de Peri Bukejlovi}u zavisi}e od

stava koji zauzmu predstavnici

Srpske demokratske stranke pre-

ma krizi u Savjetu ministara

BiH.

Ono je zakqu~ak Glavnog od-

bora Partije demokratskog pro-

gresa poslije sjednice odràne

ju~e u Bawoj Luci.

- Ovo je definitivna odluka

od koje ne}emo odustati, a o po-

dr{ci na{ih poslanika manda-

taru raspravqa}e i Predsjedni-

{tvo stranke, prije sjednice Na-

rodne skup{tine Republike Srp-

ske - rekao je ~lan Glavnog odbo-

ra Partije demokratskog progre-

sa Rodoqub Trkuqa.

On je naglasio da je ova odlu-

ka posqedica tvrdwi da je Par-

tiji demokratskog progresa na-

vodno stalo "samo do foteqa i

pozicija#. To, kaè Trkuqa, ni-

je ta~no i zbog toga ~lanovi ove

stranke ne}e u~estvovati u radi

vlade.

- O~ekujemo da se predsjed-

nik Republike Srpske Dragan

âvi} javno odredi prema na-

{im ostavkama koje smo podni-

jeli u Savjetu ministara kao mo-

ralni ~in, a od toga }e zavisi-

ti i na{a podr{ka Bukejlovi}e-

vim prijedlozima - istakao je

Trkuqa.

On je rekao da Partija demo-

kratskog progresa ne}e odugo-

vla~iti izbor nove vlade jer to

nije ni u wihovom interesu, ali

ni u interesu Republike Srpske

i da }e po{tovati potpisani

Sporazum o principima usagla-

{enog politi~kog djelovawa.

¥ N. D.

GLAVNI ODBOR PARTIJE DEMOKRATSKOG PROGRESA

Ne}e u novu vladu Govore}i o zakqu~ku Glav-

nog odbora Partije demokrat-

skog progresa mandatar za sa-

stav Vlade Republike Srpske

Pero Bukejlovi} kazao je da o~e-

kuje podr{ku poslanika ove

stranke bez ikakvih uslova.

- Vjerujem da }e poslanici

Partije demokratskog progresa

raditi u skladu sa Sporazumom

o principima usagla{enog po-

liti~kog djelovawa i da }e bez

uslovqavawa Srpske demokrat-

ske stranke prema Savjetu mini-

stara BiH podràti moj prije-

dlog za sastav nove vlade Repu-

blike Srpske - istakao je "Gla-

su Srpske# Pero Bukejlovi}.

MINI-INTERVJU DRAGOMIR STUPAR, NAÊLNIK OP[TINE VLASENICA

VLASENICA - Op{tina Vlase-

nica doìvjela je sudbinu Trebiwa.

Naime, posqedweg dana pro{le godi-

ne blokiran je op{tinski ìro-ra-

~un. Razlog za to su pravosna`ne sud-

ske presude Osnovnog suda u Vlaseni-

ci donesene po tu`bama Bo{waka ko-

ji su traìli od{tetu za poru{ene

stare ku}e u centru grada tokom rata.

U razgovoru za na{ list na~elnik Dra-

gomir Stupar kaè da to prijeti ko-

lapsom ove nerazvijene op{tine.

?Kakvo je trenutno stawe, ~etrdese-

tak dana poslije blokade?

- Vlasenica je pred kolapsom i ako

pomo} u rje{avawu ovog pitawa ne

stigne za koji dan, posqedice }e biti

velike. Posebno su ugroèni korisni-

ci socijalne pomo}i, jer su posqedwu

naknadu dobili prije pet mjeseci. Te-

{ko je i porodicama poginulih bora-

ca, koje su za pro{lu godinu dobili sa-

mo jednu tre}inu iznosa koji im po za-

konu pripadaju. Studenti - op{tinski

stipendisti posqedwu stipendiju do-

bili su u junu pro{le godine. Nismo

u mogu}nosti da uplatimo novac ni

ostalim buxetskim korisnicima, kao

{to su osnovne i sredwe {kole, obda-

ni{te, Dom kulture, Crveni krst,

sportski klubovi...

Ovih dana svim buxetskim kori-

snicima uputili smo pismo u kojem

smo im objasnili trenutno stawe i za-

traìli razumijevawe. Tako|e, pred-

loìli smo im kako da se iskoriste

sve unutra{we rezerve za obavqawe

poslova dok se ne na|u rje{ewa za de-

blokadu buxeta.

?Op{tina je preko republi~kog pra-

vobranila{tva uputila Vrhovnom

sudu Srpske zahtjev za reviziju presu-

da zbog kojih je blokiran buxet. [ta

o~ekujete?

- Vrhovni sud Republike Srpske

}e, nadam se, pozitivno rije{iti na-

{e zahtjeve i donijeti odluku o revi-

ziji sudskih presuda koje su dovele do

blokade ra~una. Posebno {to se radi

o ratnoj {teti koju su pretrpjeli mno-

gi gra|ani u BiH. @elim jo{ jednom

da naglasim da niko o{te}enima ne

osporava pravo na pravednu nadokna-

du. Me|utim, neshvatqivo je da se za

veoma stare objekte odre|uje naknada

po cijeni stambenog prostora od dva

do tri puta vi{oj od trì{ne, za mno-

go novije i komforne objekte. Visine

od{tete odre|ene su na bazi procjena

sudskog vje{taka iz Bratunca, koji vje-

rovatno, te nekada{we, stare objekte

nikad nije ni vidio. Nikome u Vlase-

nici nije jasno na osnovu ~ega je pro-

cijenio wihovu vrijednost.

?Narodna skup{tina Srpske nedav-

no je donijela zakqu~ke vezane za

blokadu buxeta u Trebiwu i Vlaseni-

ci. Da li se naziru rezultati?

- Narodna skup{tini zaista je ve-

oma brzo reagovala i donijela zakqu~-

ke, ~ije sprovo|ewe daje nadu da }e te-

{ko stawe u Vlasnici biti prevazi-

|eno. O~ekujemo da }e Vlada Republi-

ke Srpske, posebno {to je u svim pre-

sudama za u ratu sru{ene objekte so-

ladirani du`nik Republika Srpska,

brzo donijeti mjere za poboq{awe te-

{kog stawa u Vlasenici i Trebiwu.

Jo{ tu pomo} i rezultate mjera Vla-

de nismo osjetili, ali se nadam da }e

uskoro biti pozitivnih pomaka, jer je

nemogu}e da lokalna zajednica sa bli-

zu 15 hiqada stanovnika u ovakvoj si-

tuaciji bude prepu{tena sama sebi.

Narodna skup{tina otvorila je mo-

gu}nost da se ova pitawa rije{e. O~e-

kujem da se utvrdi stvarno stawe, ka-

ko u ratu poru{enih ku}a, tako i u iz-

gradwi novog Tr`nog centra u Vlase-

nici, jer je narodu potrebna puna isti-

na.

?Pored ovih te{ko}a, velike neda-

}e su izazvale i swe`ne padavine?

Kako se borite sa tim?

- Posebne te{ko}e Vlasenici i

wenim gra|anima posqedwih su dana

napravile velike swe`ne padavine.

Prigradska naseqa i sela bila su sko-

ro potpuno zavijana snijegom, ~ija vi-

sina je pre{la 70 centimetara. Na sre-

}u, nai{li smo na razumijevawe vla-

snika mehanizacije. Malo su nam po-

mogli "Zvornik-putevi#, a najvi{e

Milovan Zekanovi} sa svojim radni-

cima i mehanizacijom, tako da je ve}i-

na puteva o~i{}ena od snijega i pro-

hodna za motorna vozila. O~i{}eni

su i putevi do sela povratnika u vla-

seni~ku op{tinu. Vlasnici mehani-

zacije i radnici su radili, kako se to

kaè, na lijepu rije~, ali se nadam da

im op{tina ne}e ostati du`na.

?Da li ste za minula dva mjeseca od

kada ste preuzeli du`nost na~el-

nika uspjeli da sagledate ukupno sta-

we u privredi op{tine?

- Stawe u privredi je veoma te-

{ko. U nekoliko organizacija je u to-

ku ste~ajni postupak. Jedina svijetla

ta~ka od nekada{wih dràvnih pred-

uze}a je Fabrika aluminijumskih pro-

izvoda "Alpro#, u kojoj je po~etkom

pro{le godine zavr{ena privatiza-

cija, {to je uticalo da se sa istim bro-

jem zaposlenih mjese~na proizvodwa

pove}a za skoro tri puta. Nagovje{ta-

je za pozitivan pomak imamo i u Fa-

brici stilskog namje{taja "10. avgust#,

koja bi uskoro trebalo da dobije stra-

te{kog partnera i zavr{i privatiza-

ciju, i da, akobogda, i ona krene sto-

pama "Alpra#.

?Zna~i li to da u Vlasenici ipak

ima pozitivnih pomaka?

- Pored svih te{ko}a ima i pozi-

tivnih pomaka, koji, ako uspijemo usko-

ro deblokirati op{tinski buxet, da-

ju nadu da }emo poslije pobjede na lo-

kalnim izborima uspjeti da sprovede-

mo zacrtane i narodu u predizbornoj

kampawi obe}ane programe. Nekih

konkretnih rezultata ve} ima. Tako

je uz sufinansirawe republi~kog Fon-

da za razvoj u decembru potpisan ugo-

vor za po~etak izgradwe kanalizaci-

je u novom nasequ Toplik, vrijedan 120

hiqada maraka, {to }e za oko 200 do-

ma}instava omogu}iti normalniji ̀ i-

vot. Tako|e smo pri kraju dogovora sa

USAD i {vedskom agencijom "Sid#

na otvarawu {alter-sale u Organima

uprave. Na ovaj na~in gra|ani }e svo-

je poslove zavr{avati na jednom mje-

stu, bez mnogo ~ekawa i {etwi od kan-

celarije do kancelarije.

¥ Z. JOVANOVI]

NARODU POTREBNA ISTINA

OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ Edin Kantarevi} oteo k}erku Melisu i naoruàn sa dvapi{toqa i dvije bombe uspio da pre|e grani~ne prelazeod Wema~ke do BiH. Predao se policiji u Novom Gradu

BUKEJLOVI]

OTMICA U WEMA^KOJ,PREDAJA U SRPSKOJ

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

BAWA LUKA - Qudski je po-

grije{iti, ali je isto tako qudski

grijeh priznati i zbog wega se po-

kajati.

Ovim rije~ima su ju~e u Dra-

kuli}u obratio protojerej stavro-

for Veselin Mijatovi}, koji je uz

sasluèwe sve{tenstva Bawolu~-

ke eparhije u spomen-crkvi "Sve-

tog Georgija# sluìo svetu zaupo-

kojenu liturgiju i parastos za vi-

{e od 2.300 srpskih novomu~eni-

ka, postradalih od zlo~ina~kih

usta{kih ruku 7. februara 1942.

godine.

Time je obiqeèna jo{ jedna

godi{wica stradawa srpskog na-

roda u okolnim bawolu~kim seli-

ma - Drakuli}, [argovac, Motike

i rudniku Rakovac. Usta{e pred-

vo|ene rimokatoli~kim sve{te-

nikom fra Miroslavom Filipo-

vi}em za nekoliko ~asova usmrti-

le su preko 2.300 Srba i to noè-

vima, sjekirama, maqevima, kram-

povima... bez ijednog ispaqenog

metka.

Zbog toga se krvavi pir usta-

{ke soldateske u Drakuli}u, [ar-

govcu i Motikama smatra najma-

sovnijim jednodnevnim pokoqem

Srba u kratkoj i mra~noj istori-

ji Nezavisne Dràve Hrvatske.

- Apostol Pavle kazao je da

smo svi u Bogu jednaki i to bi tre-

balo da bude jevan|eqski put na-

{ih ìvota. Na srpske novomu~e-

nike u Drakuli}u, [argovcu i Mo-

tikama krenuli su qudi hri{}ani,

predvo|eni sve{tenikom, koji se

kasnije istakao po zlo~inima i mu-

~ewima Srba i koga nisu bez raz-

loga zvali fra Satana. Pitam vas,

bra}o i sestre, kakve je veze on

imao sa Jevan|eqem i Hristom -

zapitao je otac Mijatovi}.

Godi{wica pokoqa u okolnim

bawolu~kim selima, prema Mijato-

vi}evim rije~ima, treba da bude

prilika za prisje}awe na zlo, ko-

je je protutwalo ovim prostori-

ma, kako se ono nikada i nikome

vi{e ne bi dogodilo, da se nikada

vi{e kao predvodnici jednog naro-

da ne pojave fra Satane.

- Ipak, bra}o i sestre, ~uste li

ikada da se prinese pokajawe i pri-

znawe za ono {to zlo~inci ovdje

napravi{e? Nije qudska vrlina u

tome da prikrijemo onog ko je u~i-

nio zlo. Vrlina je priznati, poka-

jati se i popraviti. Do sada to ni-

ko nije u~inio za Drakuli}, [ar-

govac i Motike - podsjetio je Mi-

jatovi}.

Gradona~elnik Bawe Luke

Dragoqub Davidovi} podsjetio je

na izreku da je "juna{tvo braniti

sebe od drugih, a ~ojstvo braniti

druge od sebe#, uz napomenu da oni,

koji su osmislili i sproveli po-

koq u Drakuli}u, [argovcu i Mo-

tikama nisu imali ni jedno ni dru-

go - ni juna{tvo ni ~ojstvo.

- Oni prije svega nisu imali

ni{ta qudsko u sebi. Na{e je da se

sa du`nom pa`wom prisjetimo svih

stradalnika i da im odamo po~ast,

u nadi da se takvo zlo nikada i ni-

kome ne}e dogoditi - kazao je Da-

vidovi}.

On je istakao da je Gradska

uprava, koja je uz Crkvenu op{ti-

nu Drakuli}, jedan od organizato-

ra parastosa, pozvala sve politi~-

ke partije na nedjeqni pomen `r-

tvama usta{kog zlo~ina, ali da se

tek mali broj wih i odazvao tom

pozivu.

- U Drakuli} se ne dolazi sa-

mo pred izbore, ve} se ovdje mora

do}i uvijek. Jeste, danas nam je svi-

ma ovdje hladno, ali neka bude

hladno i onima koji nisu ovdje - is-

takao je Dragoqub Davidovi}.

¥ D. MAJSTOROVI]

Srpska pomaèKosmetu

BAWA LUKA - U svim pra-

voslavnim crkvama ju~e je po-

~elo prikupqawe dobrovoqnih

priloga vjernika za pomo} srp-

skim enklavama na Kosovu i Me-

tohiji kojima je iskqu~ena elek-

tri~na energija.

Direktor Sekretarijata

vjera u Vladi Republike Srp-

ske Du{an Anteq izjavio je Sr-

ni da }e prikupqena sredstva

dijelom biti namijewena za rje-

{avawe pitawa sa elektri~nom

energijom, ali i za ostale pote-

{ko}e koje Srbi na Kosmetu

imaju sa namirnicama, odje}om,

obu}om i ostalim potrep{ti-

nama.

On je iskqu~ewe elektri~-

ne energije pravoslavnim hra-

movima okarakterisao kao "sra-

~unat pritisak me|unarodne za-

jednice, koja je oli~ena u Regu-

latornoj agenciji za elektri~-

nu energiju na Kosovu, da se cr-

kva, kao jedan od stubova srp-

skog bi}a, istisne sa tog pod-

ru~ja#.

Odlukom Svetog sinoda

Srpske pravoslavne crkve ova

nedjeqa je posve}ena prikupqa-

wu priloga vjernika za Srbe na

Kosovu. ¥

PODVUÊNO

ponedjeqak, 7. februar 2005. DOGA\AJI 3

FOTO-VIJEST

Prvi korak je uvijek najteì. Te{ko je bilo sa godinu dana, a ~i-

ni se isto tako sa sedam godina na skijama. Bude tu i padova, ali sva-

ki naredni korak je sve sigurniji.

Miladin MIHAJLOVI]

PLAN Usta{ki poglavnik Ante Pa-

veli} namjeravao je Bawu Luku

pretvoriti u administrativni

centar Nezavisne Dràve Hrvat-

ske, zbog ~ega je okolinu grada

morao "o~istiti# od Srba. Po-

koq u okolnim bawolu~kim se-

lima osmislio je i pripremio je-

dan od najekstremnijih zvani~ni-

ka Paveli}eve NDH, veliki ù-

pan Sane i Luke Viktor Guti},

uz svesrdnu pomo} bawolu~kog

ùpnika Nikole Biligorovi}a i

frawevaca iz samostana Petri}e-

vac, predvo|enih fra Satanom -

Miroslavom Filipovi}em.

®N

VO

"AL

TER

" - S

TUD

IO

U DRAKULI]U SLU@EN PARASTOS @RTVAMA USTA[KOG POKOQA

Vrlina je priznati i pokajati se. Do sada to niko nijeu~inio za Drakuli}, [argovac i Motike, podsjetio jeprotojerej stavrofor Veselin Mijatovi}

BIJEQINA - U Kantonalnom

sudu u Sarajevu za 29. maj zakazano je

prvo ro~i{te povodom tu`be koju

je to Udruèwe podnijelo u ime 455

srpskih porodica ~ija je imovina u

Federaciji BiH uni{tena poslije

potpisivawa Dejtonskog sporazuma.

Ovu je informaciju na{em li-

stu potvrdio predsjednik regional-

nog Udruèwa izbjeglih i raseqe-

nih lica Bijeqina, Ugqevik, Lopa-

re i Jawa Veqko Stevanovi}.

- Jo{ 2001. godine podnijeli smo

tu`be u ime 455 porodica ~ija je

imovina u Federaciji BiH uni{te-

na. I pored brojnih ometawa od stra-

ne vlasti u Federaciji BiH pri iz-

davawu odgovaraju}e dokumentacije,

uspjeli smo da pripremimo vaqane

dokaze - rekao je Stevanovi}.

On je podsjetio da je poslije vi-

{egodi{we }utwe federalnih pra-

vosudnih organa ovo udruèwe cje-

lokupnu dokumentaciju proslijedi-

lo Evropskom sudu za qudska prava

u Strazburu, odakle je izraèno in-

teresovawe za ovaj slu~aj i zatraè-

na dodatna dokumentacija.

- Ne znam da li je ta ~iwenica

{to je Sud u Strazburu pokazao in-

teresovawe za na{u tu`bu uticalo

na to da se sarajevski sud kona~no

oglasi i prihvati na{ predmet. Mi,

me|utim, ne}emo stati na tome. U

me|uvremenu smo prikupili jo{ 350

dokumentovanih predmeta o uni{te-

noj srpskoj imovini i nastavqamo

da radimo na tome. Tako|e, nastavi-

}emo i sa na{im aktivnostima pre-

ma Evropskom sudu za qudska prava

- kaè Stevanovi}.

On je, tako|e, pozvao vlasti Re-

publike Srpske da za sada ne ispla-

}uju naknadu za nanesenu materijal-

nu {tetu nesrpskom stanovni{tvu u

Republici Srpskoj, sve dok i vlasti

Federacije BiH ne po~nu da ispla-

}uju od{tetu za poru{enu srpsku

imovinu.

- Imamo dokumenta kojima moè-

mo dokazati da je najve}i dio srpske

imovine u Federaciji BiH uni{ten

poslije potpisivawa Dejtonskog spo-

razuma. Uni{tene su brojne ku}e,

srpske svetiwe, crkve, grobqa i ni-

ko se na to ne obazire. Istovreme-

no, brojne donacije u Federaciji

utro{ene su na sanaciju bo{wa~ke

imovine, ~ak i u slu~ajevima kada se

radilo o bezna~ajnim o{te}ewima.

Uni{tena srpska imovina nije ni~i-

ja briga, ~ak i u slu~ajevima kada su

qudi izrazili èqu za povratak u

predratno mjesto ìvqewa. Nekom,

me|utim, ne odgovara da se stvaraju

uslovi za povratak Srba u Federa-

ciju BiH - kaè Stevanovi}.

On je, tako|e, uputio apel svim

izbjeglim i raseqenim koji su pod-

nijeli dokumentaciju, a jo{ nisu do-

stavili punomo} za zastupawe pred

sudovima, da to u~ine {to prije.

¥ S. RA\EN - TODORI]

VA[INGTON - Generalni in-

spektor Ministarstva unutra{wih

poslova Srbije Vladimir Boò-

vi} ocijenio je u Va{ingtonu da

na Kosovu i Metohiji postoji opa-

snost od povezanosti kriminala i

terorista, {to ugroàva interese

i Sjediwenih Ameri~kih Drà-

va.

- Bilo kakvo razmi{qawe o

jednostranom priznawu nezavisno-

sti Kosmeta, apsolutno ugroàva

ameri~ke interese, s obzirom na

to da se raspolaè sa pouzdanim

podacima da se u pokrajini moè

o~ekivati eskalacija organizova-

nog kriminala, odre|enih terori-

sti~kih napada na vitalne intere-

se, pa i Sjediwenih Ameri~kih

Dràva - kazao je Boòvi}, preno-

si Tanjug.

Boòvi} je u razgovoru za ra-

dio-stanicu "Glas Amerike# kazao

da se ta prijetwa odnosi i na voj-

no prisustvo Amerike u pokraji-

ni.

Boòvi} je govorio o ulozi

Srbije i Crne Gore u globalnom

ratu protiv terorizma i, u tom kon-

tekstu, o saradwi sa Amerikom.

- Svako takvo daqe razmi{qa-

we moglo bi da dovede do toga da se

napravi jedna "Kvazimodo# drà-

va koja bi bila veoma opasno à-

ri{te u regionu i gde bi organi-

zovani kriminal, terorizam, seks-

trafiking i sve ono {to pritiska

savremeno dru{tvo, moglo do}i do

mnogo ve}eg izraàja - rekao je Bo-

òvi}.

Zato se i bavqewe Kosmetom

mora posmatrati iz tog ugla i

aspekta, istakao je Boòvi}.

- Ja nisam traìo nikakav pro-

srpski stav i gledi{te. Ja sam tra-

ìo da se sagleda realno stawe, da

se vidi koje su to velike opasno-

sti koje od jednostranog akta pri-

znavawa i stvarawe takve dràve

moè da do|e - primijetio je Boò-

vi}.

Boòvi} je iznio i da je sago-

vornicima u Va{ingtonu ponudio

punu spremnost i MUP Srbije i

svih dràvnih organa u Srbiji i

Crnoj Gori "da zajedno sa ameri~-

kim snagama gradimo i izgra|uje-

mo mir na dijelu teritorije Bal-

kana i regiona, da se zajedni~ki bo-

rimo protiv terorizma#.

- Me|utim, obele`ja i svojstva

terorizma moraju biti jednaka, ka-

ko u Iraku, Avganistanu, [pani-

ji, Kosmetu ili bilo gde drugo na

svetu - zakqu~io je Vladimir Bo-

òvi}. ¥

MUP SRBIJE UPOZORAVA NA OPASNOSTI NA KOSMETU

Meta i Amerikanci

Drakuli}: Sje}awe na2.300 zvjerski ubijenih Srba

(Snimio R. OSTOJI])

DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI DA SE ZLO NE PONOVI

POSLIJE PODNO[EWA TU@BI ZA UNI[TENU SRPSKU IMOVINU

STRAZBUR PA SARAJEVOPrvo ro~i{te u sarajevskom Kantonalnom sudu 29. maja. Jo{2001. godine podnesene tu`be u ime 455 porodica ~ija je imovinau Federaciji BiH uni{tena poslije potpisivawa Dejtona

JOVAN SIMI]

Hag optuìoHaradinaja

PODGORICA - Jovan Simi},

savjetnik predsjednika Srbije za

odnose sa Hagom, rekao je za pod-

gori~ki "Dan# da je glavni tuì-

lac Ha{kog tribunala Karla del

Ponte "podigla optu`nice pro-

tiv kosovskog premijera Ramu{a

Haradinaja i biv{eg generala

JNA Mom~ila Peri{i}a#, preno-

si Srna.

- Pouzdano znam da je Tuìla-

{tvo podiglo optu`nicu protiv

Ramu{a Haradinaja - kaè Simi},

navode}i da vi{e ni{ta ne moè

re}i o sudbini optu`nice protiv

kosovskog premijera.

Simi} jo{ isti~e da je Karla

del Ponte "podnijela optu`nicu

i protiv Mom~ila Peri{i}a zbog

granatirawa Zadra i nekih doga-

|aja u Mostaru#.

- To je osoba iz Srbije i Crne

Gore koju je svojevremeno pomiwa-

la Karla del Ponte - dodao je Jo-

van Simi}. ¥

PODGORICA - Suvlasnik

londonske kompanije "EFT# Vo-

jin Lazarevi} izjavio je da se ne

pla{i da }e Tuìla{tvo BiH "ot-

kriti bilo {ta nezakonito o po-

slovawu te kompanije, jer je sve ra-

|eno po propisima#.

- Po profesiji sam pravnik i

vjerujem u pravdu. Ne pla{im se da

}e istraga utvrditi bilo {ta ne-

zakonito, jer znam da je "EFT#

radio po propisima. Imam puno

povjerewe u dràvne organe i na-

dam se da }e istragu dovesti do

kraja i staviti ta~ku na sve pri~e

- kazao je Lazarevi} za podgori~ku

{tampu, prenosi Srna.

Agencija BiH za istrage i za-

{titu je prije nekoliko dana iz

prostorija Elektroprivrede Re-

publike Srpske u Trebiwu i Bi-

le}i i kancelarija firmi "EFT#

i "GML# zaplijenila dokumenta-

ciju o finansijskom poslovawu

ovih preduze}a u proteklih ne-

koliko godina. Ta dokumentacija

bi}e predata Tuìla{tvu BiH.

Komentari{u}i mogu}nost iz-

gradwe Hidroelektrane "Buk Bi-

jela#, Lazarevi} je podsjetio da

je javni oglas jo{ otvoren.

- Pretpostavqam da su dvije

vlade, Vlada Republike Srpske i

Vlada Crne Gore, jedine ovla{}e-

ne da stave taj projekat van snage

- dodao je on. ¥

SUVLASNIK KOMPANIJE "EFT" VOJIN LAZAREVI]

Vjerujem u pravdu

DA SE ZLO NE PONOVI

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005.DOGA\AJI4STATUS POLITI^KIH

ZATVORENIKA U FEDERACIJI BiH

Rampa zakonu SARAJEVO - Vlada Federa-

cije BiH odbacila je na posqed-

woj sjednici Nacrt zakona o pra-

vima biv{ih politi~kih zatvo-

renika i `rtava komunizma koji

je u ime kluba hrvatskih poslani-

ka u Predstavni~kom domu fede-

ralnog Parlamenta predloìo

Josip Merxo.

Kako su ju~e objavila sara-

jevska glasila, ovim prijedlogom

bi bio priznat beneficirani

sta` od 18 mjeseci za godinu pro-

vedenu u zatvoru u vremenu od 29.

novembra 1943, do 18. novembra

1991, kao i nov~ane nadoknade od

100 do 1.500 maraka za sve poli-

ti~ke zatvorenike u BiH, preno-

si Tanjug.

- Smatramo pomalo neozbiq-

nim da se raspravqa o `rtvama

komunizma, a da nismo jo{ u pot-

punosti ra{~istili sa `rtvama

fa{izma - izjavio je sekretar

Vlade Federacije BiH Ismet

Trumi}.

Trumi} je istakao da je na

sjednici Vlade izraèna bojazan

mnogih ministara da bi usvaja-

wem ovakvom zakona u potpunosti

bili rehabilitovani ~etnici i

usta{e.

Nacrt zakona o pravima biv-

{ih politi~kih zatvorenika ̀ r-

tava komunizma, za koji su na sjed-

nici Vlade glasala ~etiri mi-

nistra iz Hrvatske demokratske

zajednice, bi}e upu}en i Parla-

mentu Federacije BiH. ¥

ZAGREB - U procesu povratka

Srba u Hrvatsku bilo je napretka,

ali jo{ nije omogu}eno da sve izbje-

glice mogu slobodno da se vrate i do-

biju svoju imovinu nazad - izjavio je

za "Ve~erwi list# {ef misije Oeb-

sa u ovoj zemqi Peter Semnebi, pre-

nosi Tanjug.

Semnebi je pripisao uspjehe di-

jelom i sporazumu vladaju}e Hrvat-

ske demokratske zajednice sa Samo-

stalnom demokratskom srpskom

strankom, kao parlamentarnim pred-

stavnikom Srba.

Me|utim Semnebi je upozorio da

se programi stambenog obezbje|ewa

u dijelovima zemqe van podru~ja po-

sebnog dràvnog starawa stalno od-

ga|aju, a da je veliki broj sela koja ni

10 godina od rata nemaju struju.

Povod za razgovor sa predstav-

nikom Oebsa u Zagrebu bila je me|u-

vladina regionalna konferencija o

povratku izbjeglica koja je 31. janu-

ara odràna u Sarajevu, weni rezul-

tati i proces povratka izbjeglica u

Hrvatsku.

Semnebi je, govore}i o pitawi-

ma infrastrukture, rekao da u banij-

skom selu Lov~ar u Gorwim Kukuru-

zarima kod Kostajnice tamo{wi sta-

novnici nemaju struju iako nikad ni-

su napu{tali svoja sela.

Tako|e, nije do kraja sprovedeno

vra}awe zauzete imovine, jer u vi{e

od hiqadu srpskih ku}a i stanova jo{

ìve privremeni korisnici Hrvati,

dodaju}i da su velike te{ko}e kra|e

i o{te}ewa prije odlaska privreme-

nih korisnika.

- Osim {to privremeni korisni-

ci prostor ostavqaju takav da u we-

mu nema uslova za ̀ ivot, vlasnicima

se ponekad nare|uje da plate kompen-

zacije za navodna ulagawa privreme-

nih stanara u ku}e - istakao je Sem-

nebi.

Semnebi je naveo i primjer iz

li~ke varo{i Korenice gdje je lokal-

ni sud vlasniku naredio prodaju imo-

vine koju je trebao ponovo da preu-

zme 24. februara.

Sud je vlasniku naredio isplatu

30 hiqada evra za nadoknadu, bez ob-

zira {to je privremeni stanar kori-

stio tu ku}u bez ikakvih naknada vla-

sniku, i u toj ku}i vodio uspje{an po-

sao.

Kako vlasnik ne moè da plati

tu svotu, wegova imovina }e biti da-

ta na javnu licitaciju dva ~asa posli-

je predvi|ene primopredaje ku}e, re-

kao je Semnabi isti~u}i da je takva

praksa nedopustiva i primjer nepra-

vednih pravnih propisa koje je pri-

mijenio pristrasni sud. ¥

IZVOZNI PLANOVI PILANE U PETROVU

Briket zaEvropu

PETROVO - Pilana "Ozren#

u Petrovu obnovi}e rad 1. avgusta,

a od 1. septembra ove godine krenu-

}e i sa izvoznim programom, po-

tvrdio je Srni na~elnik op{ti-

ne Petrovo Zoran Blagojevi}.

Dogovor o oìvqavawu pro-

izvodwe u pilani "Ozren#, biv-

{em nosiocu razvoja op{tine Pe-

trovo, postignut je sa vi{e~la-

nom delegacijom italijansko-au-

strijsko-srbijanske korporacije,

objasnio je Blagojevi} i naglasio

da su ve} dopremqene ma{ine za

proizvodwu i pakovawe briketa.

- Na proizvodwi ovog u Evro-

pi traènog ekolo{kog goriva

radi}e sedamdesetak ranijih rad-

nika "Ozrena# - rekao je Blago-

jevi}. On je dodao da }e detaqi

ovog posla biti poznati za oko

mjesec dana, kada }e biti potpi-

san ~etvoropartitni ugovor o

proizvodnoj saradwi.

Od 146 kvadratnih kilometa-

ra op{tine Petrovo 42 odsto je

pokriveno {umama, najvi{e vi-

sokim i veoma kvalitetnim ~eti-

narima i li{}arima, od kojih je

pilana "Ozren#, prije 1992. godi-

ne proizvodila razne sortimente

rezane gra|e i drvnih elementa te

parket. ¥

MISIJA OEBS KRITIKUJE HRVATSKE VLASTI

Od Srba povratnika se traì daplate nadoknade Hrvatima koji suboravili u wihovim ku}ama.Sela kod Kostajnice jo{ u mraku

Golubi} kod Knina: Te{ko do imovine

Na osnovu ~lana 111. Zakona o sredwoj {koli ("Slu`beni glasnik RS# broj: 38/04), ~lana

6. Pravilnika o izboru i imenovawu direktora {kole ("Sl. glasnik RS# br. 85/04), ~lana

65. Statuta {kole i Odluke [kolskog odbora broj:102/ 05, [kolski odbor Gimnazije "Fil-

ip Vi{wi}# u Bijeqini, na sjednici odrànoj 2.2.2005. godine, raspisuje

KONKURS

ZA IMENOVAWE DIREKTORA [KOLE

Imenovawe direktora {kole vr{i se na period od 4 godine.

Za direktora {kole moè biti imenovano lice koje ispuwava sqede}e uslove:

- da ima visoku stru~nu spremu u skladu sa zakonom za nastavnika {kole, odnosno psihologa

ili pedagoga,

- da posjeduje vaè}u licencu za nastavnika,

- da ima poloèn stru~ni ispit za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada,

- da ima najmawe pet godina iskustva u nastavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim poslovi-

ma u {koli,

- da nije osu|ivan pravosna`nom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora,

- da ima predloèn program rada,

- da nije ka`wavan po odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima

Republike Srpske,

- da nije zaposlen na drugom radnom mjestu koje moè uticati na eventualni sukob intere-

sa.

Kandidati su du`ni uz prijavu na konkurs podnijeti sqede}a dokumenta:

1.diplomu o zavr{enom fakultetu,

2. vaè}u licencu za nastavnika,

3. uverewe o poloènom stru~nom ispitu za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada,

4. uvjerewe o radnom iskustvu u nastavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim poslovima u

{koli,

5. uvjerewe Osnovnog suda da nije osu|ivan pravosna`nom presudom na bezuslovnu kaznu zatvo-

ra,

6. predloèn program rada,

7. uvjerewe MUP da nije ka`wavan po odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim

imenovawima Republike Srpske,

8. izjava kandidata da nije zaposlen na drugom radnom mjestu koje moè uticati na eventu-

alni sukob interesa.

9. qekarsko uvjerewe

Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa u "Glasu Srpske#, Bawa Luka.

[kolski odbor }e pismenim putem obavijestiti sve u~esnike konkursa o odluci o imeno-

vawu direktora u roku od osam (8) dana od dana dono{ewa odluke [kolskog odbora.

Nepotpune i neblagovremeno pristigle prijave ne}e se razmatrati.

Prijave sa potrebnim dokumentima kandidati }e dostaviti li~no ili putem po{te, na

adresu: GIMNAZIJA "FILIP VI[WI]# BIJEQINA, Ra~anska 94.

Broj: 105/05

Datum: 3.2.2005.

PREDSJEDNIK [KOLSKOG ODBORA

SARAJEVO - "Region izme|u stabilnosti i ne-

stabilnosti# bila je tema ju~era{we sesije Asocija-

cije nezavisnih intelektualaca "Krug 99# o kojoj je

govorio ~lan Kruga Neven Kazazovi}, javila je Fena.

Zapadne sile i Sjediwene Ameri~ke Dràve, ka-

ko je kazao Kazazovi}, odre|uju}i svoju poziciju pre-

ma Balkanu, pragmati~no odre|uju svoje interese, a is-

to se odnosi i na region u kome se prelamaju razli~i-

ti interesi.

Amerika se, dodao je, nalazi u fazi koja ni najbo-

qim poznavaocima prilika u toj zemqi nije najjasni-

ja. Ameri~ki predsjednik Xorx Bu{ je u drugom man-

datu odredio politi~ke smjerenice, a za Balkan se

obi~no kaè da je u tom kontekstu niì prioritet i

prepu{ten evropskoj brizi.

Me|utim, smatra Kazazovi}, to je povr{an stav

jer Amerika, kao globalna sila, pozicije na kojima je

bila ne napu{ta olako i prepu{ta drugima.

Pozicija Evrope je da "zna {ta ne}e, ali ne zna {ta

ho}e#, rekao je Kazazovi}, podsje}aju}i da }e se ove go-

dine obaviti izja{wavawe na referendumu o evropskom

ustavu, {to moè biti prekretnica za Evropsku uni-

ju.

Evropa kao i Sjediwene Dràve ima problem da

odrì privredni i ekonomski razvoj, {to me|u osta-

lim zahtijeva obnovu radne snage koja se nalazi na Is-

toku, a to tako|e treba posmatrati u regionalnom kon-

tekstu.

- Posmatraju}i iz tih pozicija, zapadni Balkan, na-

{e okruèwe, ima dvije kriti~ne ta~ke BiH i Koso-

vo - kazao je Kazazovi}.

U BiH me|unarodna zajednica je faktor stabilno-

sti, ali treba imati na umu da ni u woj nisu jedinstve-

ni interesi i da je ovdje prisutna radi ostvarivawe

sopstvenih interesa.

- Kosovo je u fazi kada treba usvojiti i primije-

niti standarde i odrediti budu}i status. Rje{ewa za-

sad nema - kaè Kazazovi} i dodaje da postoje naznake

da bi Evropa i Amerika zajedni~ki rije{ili to pita-

we. ¥

"KRUG 99" O ODNOSIMA ZAPADA PREMA BALKANU

Zagonetni Va{ingtonPRIJEDOR - Na~elnici de-

vet op{tina Potkozarja, koji ~i-

ne Inicijativni odbor za obnovu

Kozare, dogovorili su se u subo-

tu na Mrakovici da nastave zajed-

ni~ke aktivnosti za oìvqavawe

te planine i razvijawe kontinen-

talnog turizma, javila je Srna.

Gradona~elnik Bawe Luke

Dragoqub Davidovi} smatra da je

prioritetni posao sanacija i iz-

gradwa putne mreè, te marketin-

{ko predstavqawe turisti~ke po-

nude regiona.

Davidovi} je naglasio potre-

bu mijewawa zakona koji reguli-

{e funkcionisawe Nacionalnih

parkova i turizma, kao i osniva-

wa turisti~kih organizacija i

wihovog uvezivawa.

On je podsjetio da su prote-

kle godine na Kozari obnovqeni

elektro i telefonski vodovi, ski-

liftovi, motel "Bijele vode#, a

u ovoj godini rekao je da treba

o~ekivati obnovu hotela "Koza-

ra#, koji je privatizovan.

Na~elnik prijedorske op{ti-

ne Marko Pavi} rekao je da }e Ko-

zara biti atraktivna turisti~ka

destinacija ukoliko gostima bu-

du ponu|eni kvalitetni sadràji.

Jedan od wih, rasvjeta na ski-

ja{kim stazama na Mrakovici

od subote uve~e je u funkciji na

radost qubiteqa zimskih spor-

tova, za koje je Kozara posqed-

wih desetak dana pravi raj.

Skija{ima su na raspolaga-

wu bebi i ski lift za odrasle,

te dobro ure|ene staze o kojima

brine Planinarsko-skija{ko

dru{tvo "Qubijski rudar#. ¥

BAWA LUKA - Studentska

unija Republike Srpske zatra-

ìla je od mandatara za sastav

republi~ke Vlade Pere Bukej-

klovi}a da sada{wi ministar

prosvjete i kulture Gojko Sava-

novi} ne bude predloèn na tu

du`nost u novom sazivu.

U pismu koje je potpisao

predsjednik Branislav Ra~i} na-

vodi se da je ono upu}eno na osno-

vu dopisa Studentske organizaci-

je Univerziteta u Bawoj Luci i

Saveza studenata Univerziteta

u Isto~nom Sarajevu, koji su ne-

zadovoqni radom ovog ministar-

stva i odnosom ministra prema

svim pitawima iz oblasti viso-

kog obrazovawa i studentskog

standarda.

Svoje nezadovoqstvo studen-

ti ovih organizacija obrazloì-

li su, izme|u ostalog, nepostoja-

wem odgovaraju}e komunikacije

ministra sa studentima, radom

na pro{irewu smje{taja, sufi-

nansirawem ishrane i smje{taja

studenata, nesaradwom sa studen-

tima povodom wihovog zahtjeva

za smawewem tro{kova studija u

{kolskoj 2004/2005. godini, sum-

wivim postupkom osnivawa jav-

ne ustanove "Studentski grad#

koja kr{i autonomiju Univerzi-

teta i principe svih dokumena-

ta iz oblasti reforme visokog

obrazovawa...

- Studentska unija Republi-

ke Srpske nezadovoqna je i radom

ministra na poqu reformi vi-

sokog obrazovawa odnosno nedo-

no{ewem odgovaraju}ih zakon-

skih dokumenata na nivou Repu-

blike Srpske, {to je jedna od va-

`nih stavki za sna`nu Srpsku -

stoji daqe u pismu.

Studentska unija je, navodi

se u dopisu, pra}ewem stawa stu-

dentskog standarda u ~itavoj Srp-

skoj uvidjela katastrofalne

uslove u studentskom domovima,

odnosno uslovima nedostojnim za

ìvot ~ovjeka: nema tople vode,

grijawa, sa lo{om ishranom ili

bez we...

- S druge strane u javnim gla-

silima imali smo priliku da

pro~itamo o rasipawu novca Mi-

nistarstva prosvjete za kupovi-

nu skupocjenog automobila sa ma-

saòm, {to je za nas neprihva-

tqivo i nerazumqivo - podsje}a

Studentska unija.

Ova organizacija }e, navodi

se na kraju pisma, ukoliko se ne

uvaì wihov zahtjev i navedene

~iwenice, u ime studenata oba

univerziteta, preduzeti "ade-

kvatne mjere#, ali nisu precizi-

rali kakve.

¥ M. XEPINA

Mrakovica: Kao nekad

O@IVQAVAWE PRIJEDORSKOG TURIZMA

Raj na Kozari

JEDINICA SAVANOVI]UStudenti nezadovoqni radom ministra Gojka Savanovi}a.Katastrofalni uslovi u studentskim domovima.Rasipni{tvo Ministarstva prosvjete

SU\EWAOebs je u poziciji da kaè da

li Hrvatska ispuwava uslove za

preuzimawe slu~ajeva iz Tribuna-

la u Hagu, istakao je Semnebi.

Semnebi je dodao da treba omo-

gu}iti obuku u hrvatskom sudstvu

kako bi ono moglo da na po{ten na-

~in sudi za ratne zlo~ine, jer je

Oebs zabrinut na~inom vo|ewa

sudskih postupaka u toj zemqi.

PRESU\ENA - NEPRAVDA PRESU\ENA - NEPRAVDA PRESU\ENA - NEPRAVDA PRESU\ENA - NEPRAVDA PRESU\ENA - NEPRAVDA PRESU\ENA - NEPRAVDA PRESU\ENA - NEPRAVDA PRESU\ENA - NEPRAVDA PRESU\ENA - NEPRAVDA PRESU\ENA - NEPRAVDA

STUDENTSKA UNIJA REPUBLIKE SRPSKE

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005. POLITIKA 5

POKU[AVA li visoki

predstavnik Pedi E{daun da

o~uvawe Republike Srpske sve-

de ono {to je Masutacu Ojama

nazvao "wegovawem drveta koje

ne daje plodove#?

Odlukama da, na svoju ruku,

ugasi weno Ministarstvo odbra-

ne i sve {to, su{tinski, ~ine

policijske poslove podigne na

nivo BiH, E{daun je - bez obzi-

ra {ta javno govori - zapo~eo

potkopavawe temeqa Dejtonskog

sporazuma, ~iji sastavni dio ~i-

ni Ustav BiH.

Odlukom o reformi poli-

cijskih snaga, visoki predstav-

nik, izme|u ostalog, namjerava

da izbri{e administrativnu

granicu izme|u Republike Srp-

ske i Federacije BiH. Time bi,

prakti~no, potpuno promijenio

wihove Ustavom utvr|ene nad-

le`nosti. Pogotovo {to bi po-

slije ovog, sasvim sigurno, usli-

jedio jo{ jedan zabriwavaju}i

potez: promjena teritorijalne

nadle`nosti sudova i tuìla-

{tava. [ta bi, onda, ostalo Re-

publici Srpskoj i da li bi ona

uop{te postojala u granicama i

na na~in odre|en Dejtonom?

- Takve promjene nisu mogu-

}e bez odluke Narodne skup{ti-

ne. Ako se bilo ~iji prijedlog

imalo sukobqava sa Ustavom

BiH i Republike Srpske, Sa-

vez nezavisnih socijaldemokra-

ta ga ne}e podràti - kaè po-

slanik nezavisnih socijaldemo-

krata Dimitrije Ivani}.

On veli da se rad Ministar-

stva unutra{wih poslova treba

unaprijediti, ali se to ne bi

desilo primjenom E{daunove

odluke.

Predsjednik Regionalnog

udruèwa izbjeglih i raseqe-

nih u Bijeqini Veqko Steva-

novi} isti~e da srpski narod, a

pogotovu povratnici, nemaju po-

vjerewa u policiju Federacije

BiH. I u vrijeme Boì}nih pra-

znika, istakao je on, ovog udru-

èwu su se obra}ali Srbi po-

vratnici u okolinu Tuzle i pri-

javqivali da su im pokradene

pe~enice, zapaqena sijena, sru-

{eni spomenici na grobqima...

- Pitawe je {ta }e biti sa

ovim narodom u Republici Srp-

skoj, ako do|e do stvarawa po-

licije po èqi Pedija E{dau-

na. Izbjegli i raseqeni su o~e-

kivali da }e biti bezbjedniji u

Republici Srpskoj. Zbog toga je

ve}ina i ostala na wenoj teri-

toriji. Da bi oni i wihova dje-

ca bili bezbjedni, `rtvovali su

imawa u Federaciji i sve ono

{to su vijekovima sticali. Ako,

ne daj boè, pro|e E{daunova

odluka, oni ne mogu vi{e ni u to

da se uzdaju - kaè Veqko Ste-

vanovi}.

- Reforma policije, kako je

predloìo E{daun, nije mogu-

}a bez promjene Ustava BiH. Re-

publike Srpska i srpski narod

ne}e dati svoju saglasnost za ta-

kvu promjenu - kategori~an je

poslanik Partije demokratskog

progresa Mla|an Zari}.

Za pona{awe visokog pred-

stavnika - dono{ewe neustavnih

odluka - u isto~noj Hercegovi-

ni postoji stara uzre~ica:

- Kroji, ago, kako ti je dra-

go.

Izgovaraju}i je Hercegovci

se sje}aju zloglasnog 500-godi-

{weg robovawa pod Turcima.

Odluka nije iznenadila ni

na~elnika bile}ke op{tine Mi-

ladina Samarxi}a.

- Ne slaèm se sa E{dauno-

vom odlukom. Uzdam se da repu-

bli~ko rukovodstvo ne}e dozvo-

liti takav vid organizovawa po-

licijskih snaga. Ja nisam ni za

to da ovo pitawe rje{ava neko

sa strane, pa makar to bio i vi-

soki predstavnik, niti nekakve

komisije koje se formiraju od

slu~aja do slu~aja. Bilo bi mno-

go boqe da to rje{avaju organi

Republike Srpske, Federacije i

zajedni~ki organi BiH. Ne tre-

ba, naravno, ni govoriti o tome

da bi prihvatawem prijedloga

visokog predstavnika Pedija

E{dauna o novoj organizaciji

policijskih snaga u BiH, bio

drasti~no promijewen Dejton-

ski sporazum - nagla{ava Samar-

xi}.

Predsjednik kluba odborni-

ka Saveza nezavisnih socijalde-

mokrata u bratuna~koj skup{ti-

ni Qubisav Jovanovi} ocijenio

je neprihvatqivom odluku viso-

kog predstavnika o regionaliza-

ciji policije u BiH, jer je ona

"potpuno suprotna Dejtonskom

mirovnom sporazumu, ta~nije

Aneksu {est o administrativno-

teritorijalnoj podjeli BiH#.

Jovanovi} upozorava da ne

treba vjerovati E{daunovoj iz-

javi da }e Republika Srpska op-

stati nakon reorganizacije voj-

ske i policije.

Apsurdno je, po wegovom mi-

{qewu, da ovaj dio Srpske nema

regionalni centar u Bijeqini

nego u Tuzli "kada je poznato da

je Bijeqina strate{ki va`na za

spre~avawe svih kriminogenih

pojava i garant bezbjednosti

svih qudi koji ìve u ovom di-

jelu Republike Srpske#.

Jovanovi} je pozvao srpski

narod, posebno predstavnike re-

publi~ke vlasti da jednoglasno

odbace ovu E{daunovu odluku,

napomenuv{i da je to "jedini na-

~in da se sprije~i ukidawe or-

gana Srpske i da se za{titi in-

teres ovog naroda u okviru

BiH#.

¥ E. G. S.

TRAGOM ODLUKE VISOKOG PREDSTAVNIKA O REFORMI POLICIJSKIH SNAGA U BiH

KROJI, AGO, KAKO TI JE DRAGOOdluka Pedija E{dauna isto~ne Hercegovce podsje}a napet vijekova turske vladavine. Raseqeni i izbjegli suostali u Srpskoj da bi bili bezbjedniji

\Miladin Samarxi}: E{daun mijewa Dejton

Veqko Stevanovi}:Vaqda ne}e pro}i

SARAJEVIZACIJA- Nisam previ{e iznena-

|en prijedlogom visokog pred-

stavnika. Svima je dobro zna-

no da ekstremne bo{wa~ke sna-

ge, prvenstveno Stranka demo-

kratske akcije, sve svoje pote-

ze usmjeravaju na na slabqewe

i gubqewe wenih nadle`nosti

Republike Srpske. Jednostav-

no, oni èle da sve premjeste

u Sarajevo. @ele "sarajeviza-

ciju# BiH, kakva je bila pri-

je rata. U tome im obilato po-

maè i Kancelarije visokog

predstavnika. Republika Srp-

ska mora da ima svoju polici-

ju i svoje Ministarstvo unu-

tra{wih poslova. Traìmo sa-

mo ono {to nam pripada po Dej-

tonu i Ustavu i ni{ta vi{e od

toga - izjavio je narodni po-

slanik Srpske radikalne st-

ranke dr Slavko Boqanovi} iz

Trebiwa.

NE DR@I VODUZa svojevrsnu prijetwu vi-

sokog predstavnika - da }e ako

ne prihvati wegovu odluku Re-

publika Srpska biti odgovor-

na za neulazak BiH u Evropsku

uniju - Mla|an Zari} kaè da

"ne drì vodu#. BiH u Evrop-

sku uniju moè u}i samo ako

sama donosi odluke, po{tuju-

}i ustavnost i zakonitost.

- Partija demokratskog

progresa ne}e prihvatiti ni-

jedno rje{ewe, ako ono ne ga-

rantuje opstanak Ministarstva

unutra{wih poslova, direkto-

ra republi~ke policije i o~u-

vawe wene stvarne i mjesne

nadle`nosti na teritoriji Re-

publike Srpske - tvrdi Mla-

|an Zari}.

NIJE PO USTAVU- Ovom odlukom Pedi E{-

daun je vratio organizaciju

Ministarstva unutra{wih po-

slova na predratno stawe. Bri-

sawem administrativne grani-

ce izme|u Republike Srpske i

Federacije BiH, on nastoji da

poni{ti republi~ke i fede-

ralne, Ustavom utvr|ene, nad-

le`nosti. Na taj na~in, E{da-

un je jo{ jednom dokazuje svo-

ju èqu da ukine Republiku

Srpsku - rekao je Qubisav Jo-

vanovi}.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005.EKONOMIJA6

SEKTOR za istrage i kontro-

lu velikih poreskih obveznika

proslijedio je lani 44 izvje{ta-

ja nadle`nim tuìla{tvima o

utajama i prawu poreza. Nezako-

nitosti o kojima govore izvje{ta-

ji o{tetili su buxet Republike

Srpske za 16,3 miliona maraka.

Potvr|uju}i ovu informaci-

ju, pomo}nik direktora Poreske

uprave Republike Srpske za is-

trage i kontrolu velikih pore-

skih obveznika Obrad Petrovi}

napomenuo je da se broj neposto-

je}ih firmi na registrovanim

adresama stalno smawuje, zahva-

quju}i presudama i pritvoru

osumwi~enih za utaju koju spro-

vodi Sud BiH.

- Do sada je otkriveno 378

"fantomskih# firmi u Republi-

ci Srpskoj, kojima je oduzet pore-

ski broj i onemogu}eno poslova-

we - istakao je Petrovi}.

Ovaj Sektor je u pro{loj go-

dini prekontrolisao 228 velikih

poreskih obveznika.

- Inspektori su tom prili-

kom utvrdili razliku izme|u pri-

javqenih i stvarnih poreskih oba-

veza od 31,7 miliona maraka. Zbog

neredovnog pla}awa poreskih oba-

veza obra~unata je kamata od 14,1

miliona maraka, {to }e re}i da

su efekti rada ovog Sektora la-

ni bili 45,8 miliona - naglasio je

Petrovi}.

Od toga, u "dobrovoqnom ro-

ku# napla}eno je samo {est mili-

ona maraka. Od preostalih, nena-

pla}enih 39,8 miliona, za 9,2 mi-

liona istekao je rok za izmirewe

obaveza, {to je proslije|eno pod-

ru~nim jedinicama Poreske upra-

ve za prinudnu naplatu.

Novi zakoni o akcizama i po-

rezu na promet donijeli su, kaè

Petrovi}, vi{e posla poreskim

inspektorima.

- Kontrola obra~una i pla}a-

wa akcize na doma}e proizvode,

kao indirektne poreze, ostaje u

nadle`nosti poreskih uprava Re-

publike Srpske i Federacije BiH

do 30. juna ove godine. Taj posao }e

od 1. jula preuzeti Uprava za in-

direktno oporezivawe, koja bi u

me|uvremenu trebalo kadrovski

da oja~a - rekao je Petrovi}.

Poreska uprava uputila je

Ministarstvu finansija Republi-

ke Srpske brojne primjedbe na za-

kone o akcizama i porezu na pro-

met na nivou BiH.

- U jednom ~lanu zakona kaè

se da su obveznici pla}awa akci-

ze uvoznici i proizvo|a~i, a u

drugom ~lanu da je to i isporu~i-

lac robe, {to nema nikakvog smi-

sla. Pla}awe akcize za pra{ko-

ve od kojih se prave sokovi je ta-

ko|e sporno, jer oni nisu nikakav

proizvod - navodi Petrovi} neke

od primjedbi Poreske uprave.

On dodaje da }e veliki tro-

{ak za poreske obveznike, a i za

poreske uprave biti podno{ewe

poreskih prijava svaki mjesec,

{to se do sada ~inilo kvartal-

no. Forma tih prijava, iako je

januar pro{ao, jo{ nije propi-

sana.

Zakonom o akcizama BiH pro-

pisano je da ukoliko Uprava za

indirektno oporezivawe ne uspi-

je naplatiti akcize pri uvozu, Po-

reska uprava krene u prinudnu na-

platu.

- Sporno je, upozorava Obrad

Petrovi}, {to je u zakonu postu-

pak prinudne naplate druga~ije

definisan od postupka koji se

primjewuje u Poreskoj upravi.

¥ D. VRHOVAC

MIHAJLOVI]

KONTROLA VELIKIH PORESKIH OBVEZNIKA

I FANTOMI OSTAVQAJU TRAG U Republici Srpskoj otkriveno 378 fiktivnih firmi.

U pro{loj godini razlika izme|u prijavqenih i stvarnihporeskih obaveza bila je 31,7 miliona maraka

LOPARE - Od 19 preduze}a na

podru~ju op{tine Lopare, 17 ih je

tokom 2004. zabiqeìlo gubitke u

poslovawu. Najve}i pad od 600 hi-

qada maraka imala je Fabrika sto-

lova i stolica.

Pozitivno poslovawe u 2004.

ostvarili su samo ,,Kristin mod''

i Fabrika opekarskih proizvoda.

Katastrofalna privredna si-

tuacija dovela je do smawewa bro-

ja zaposlenih za oko 30 odsto u od-

nosu na 2003. godinu.

Prema preliminarnim izvje-

{tajima, ukupan gubitak privrede

u Loparama tokom pro{le godine,

bio je preko 1,2 miliona maraka.

Ukupan prihod od 7,5 miliona ma-

raka nadma{ili su ukupni tro{ko-

vi od 8,3 miliona.

Problem je, kako smatraju u

nadle`nom op{tinskom odjeqewu,

u naslije|enim dugovawima, u lo-

{im rukovodnim organima, nedo-

statku trì{ta, kapitala, obrt-

nih sredstava i u ~iwenici da sva

preduze}a jo{ nisu privatizovana.

Od 17 hiqada stanovnika, ve}i-

na posjeduje zemqu izuzetno pogod-

nu za vo}arsku proizvodwu, ali je

i vo}arstvo poslije petnaestogo-

di{we pauze skoro u potpunosti

zamrlo.

I Zadruga "Doj~in Luki}#, ne-

kad izuzetno razvijeno i uzorno ga-

zdinstvo, danas ima brojne proble-

me u poslovawu.

U op{tinskoj upravi smatraju

da angaòvawem poqoprivredne

savjetodavne slu`be u ovoj obla-

sti mogu posti}i zna~ajne rezul-

tate, kako bi obezbijedili ve}u za-

poslenost mladih, donekle poboq-

{ali uslove ìvota u Loparama i

umawili broj odlazaka u inostran-

stvo, u potrazi za poslom i sigur-

nom egzistencijom.

¥ M. S.

PRIVREDA LOPARA

Gubici iseqavaju stanovni{tvo

ZVORNIK - Odluka Savjeta

ministara BiH od 1. februara o

privremenom poni{tavawu nulte

carinske stope na odre|ene vrste

robe iz Srbije i Crne Gore di-

rektno je pogodila jedan broj pro-

izvo|a~a iz Republike Srpske.

Umjesto dosada{we nulte sto-

pe, koja je odre|ena na osnovu Spo-

razuma o slobodnoj trgovini iz-

me|u BiH i Srbije i Crne Gore,

na uvoz bra{na, piva i neke druge

robe, po novoj odluci, napla}iva-

}e se puna carinska stopa u skla-

du sa carinskom tarifom BiH.

- To zna~i da bi na cijenu bra-

{na iz Srbije carina bila 10 od-

sto plus jedan odsto za evidenti-

rawe i 20 maraka kao za{titna

mjera po svakoj toni bra{na - ob-

ja{wava komercijalni direktor

Fabrike konditorskih proizvoda

"@ad# iz Zvornika Ilija Mi{ko-

vi}.

Direktor marketinga kompa-

nije "Aleksandrija# u ~ijem sklo-

pu posluje i fabrika "@ad# Mir-

ko Kova~evi} isti~e da u wihovoj

proizvodwi mlinovi iz vojvo|an-

skog ûruga predstavqaju osnovu

funkcionisawa preduze}a.

- Pored toga {to se sirovina

iz mlinova koristi za proizvod-

wu, kupcima u BiH je ponu|eno i

~uru{ko bra{no, ali, poslije ove

odluke Savjeta ministara wegova

cijena ovde }e biti uve}ana za te

tro{kove i vi{e ne}emo biti kon-

kurentni - poru~uje Mi{kovi}.

Sekretar "@ada# Petko Bu-

di{a smatra da je neobi~no da je

primjena odluke, koja je proizvo-

|a~e zatekla, po~ela onog dana kad

je i donesena.

- Ovakva odluka se pravda od-

lukom Crne Gore o privremenoj

za{titnoj mjeri od prekomjernog

uvoza p{eni~nog bra{na pove}a-

wem carine za 30 odsto. Za{to je

Savjet ministara uveo mjeru i

prema Srbiji kad se zna da Srbi-

ja i Crna Gora imaju autonomne

carinske reìme - pita se Budi-

{a.

Rukovodstvo "@ada# zanima i

{ta je sa ve} zapo~etim poslovi-

ma i ugovorima koji su sklopqeni

prije dono{ewa odluke, a ~ijim

}e stopirawem firme koje su sklo-

pile te ugovore pretrpjeti ogrom-

nu {tetu. Po wihovoj ocjeni, ova-

kva odluka nema upori{te i zato

su pozvali privrednike i Pri-

vrednu komoru da reaguju kako bi

se odluka {to prije ukinula.

Ako se zna da BiH nije veli-

ki proizvo|a~ ni p{enice ni bra-

{na i da joj treba kvalitetna hra-

na kakva se proizvodi u #

Alek-

sandriji#, proizvo|a~ima u BiH

trebalo bi da se omogu}e stabil-

ni uslovi poslovawa. Nasuprot

tome, posqedwa odluka Savjeta

ministara oteàva wihovo poslo-

vawe.

¥ S. SAVI]

U "ALEKSANDRIJI" NEZADOVOQNI ODLUKOM SAVJETA

MINISTARA BiH

STOPA NAGAZILA PROIZVO\AÊPrivremeno ukidawe nulte stope na uvozbra{na iz Srbije dovodi do poskupqewaproizvodwe u BiH. Proizvo|a~ise pitaju gdje je upori{te za takvu odlukuSavjeta ministara BiH

SARAJEVO - Uvoznici, pre-

ra|iva~i i distributeri kafe u

BiH zatraìli su izmjenu Zakona

o akcizama, koji je na snagu stu-

pio prvog januara 2005. godine, jer

ih je, kako navode, doveo u nepovo-

qan poloàj u odnosu na prera|i-

va~e kafe iz susjednih zemaqa.

Oni su u petak u Spoqnotrgo-

vinskoj komori BiH iznijeli za-

htjev da se vrate stare zakonske od-

rednice, koje podrazumijevaju raz-

dvajawe akciza za sirovu i prènu

kafu, te zatraìli da se donesu za-

konska rje{ewa za pojedina~ne ak-

cizne robe, kao {to su donesene za

duvan, naftu ili alkohol.

- Prema zakonu koji je upravo

stupio na snagu, akcize se obra~u-

navaju i na sirovu i na prènu ka-

fu u apsolutnim iznosima, pa oni

koji kafu prera|uju imaju dodat-

ne tro{kove, posebno na prènu

kafu - rekao je direktor Sektora

za privredu pri Spoqnotrgovin-

skoj komori BiH Savo Marjanac.

Prema rije~ima direktora

firme ,,Donkafe'' Veselina Ko-

qanina, wegovo preduze}e je zbog

dono{ewa novog zakona bilo pri-

morano da cijenu kafe pove}a za

40 odsto, {to je za rezultat ima-

lo umawenu prodaju, a u isto vri-

jeme pove}awe tro{kova proiz-

vodwe.

Predatvnik firme ,,Kofi-

kom'', koja distribuira ,,Grand ka-

fu'' Senad ̂ engi} tako|e je iznio

niz primjedbi na novi Zakon o ak-

cizama, posebno nagla{avaju}i da

u wemu ima niz nelogi~nosti i ne-

pravilnosti.

- Neka podzakonska akta, koja

bliè reguli{u ovu oblast, {tam-

pana su i distribuirana pet dana

prije wihovog dono{ewa - upozo-

rio je êngi}.

Doma}i uvoznici prera|iva-

~i i distributeri kafe sloìli

su se da posqedwa zakonska rje{e-

wa ne {tite wihove interese. Oni

su jo{ dodali da su zanemarene sti-

mulativne mjere i da tvorci zako-

na zatvaraju o~i pred problemom

nelojalne konkurencije, jer se ka-

fa na pijaci moè nabaviti po ci-

jeni od {est maraka za kilogram,

dok je kod ovla{}enih prera|iva-

~a cijena dvostruko ve}a.

¥ N. Z.

UVOZNICI, PRERA\IVAÎ I DISTRIBUTERI KAFE O ZAKONU O AKCIZAMA

PRWAVOR - Farma "Vetpro-

dukt# iz Prwavora u 2004. godini

na trì{te je plasirala milion

pili}a, ~ime su ispunili godi-

{wi plan i sa~uvali poziciju jed-

nog od najve}ih isporu~ilaca pi-

li}a u BiH.

Od 1978. godine u "Vetproduk-

tu# proizvode jednodnevne pili-

}e lake i te{ke linije. Obezbi-

je|ena je proizvodwa koka nosili-

ca, konzumnih jaja i tovnih pili-

}a poznate ma|arske rase "ros#

307 i 308.

U posqedwe dvije godine pro-

izvodwa je pro{irena i na jedno-

dnevne }uri}e te{ke linije, ame-

ri~ke rase "nikolas#.

- Saznali smo da izvoz }ure-

tine jo{ nije odobren i da se jo{

niko nije ni registrovao za izvoz

}ure}eg mesa i wegovih prera|e-

vina. Upravo zbog toga i mi smo

se orijentisali na individualne

proizvo|a~e koji kupuju od 20 do

50 }uri}a za svoje potrebe - veli

direktor Akcionarskog dru{tva

"Vetprodukt# Dragica Planin-

~i}, koja je ve} 13 godina na ~elu

ovog preduze}a.

Iako je u pro{loj godini bi-

lo mnogo problema u poslovawu,

plan proizvodwe je ostvaren. Me-

|utim, naplata je ostvarena u mno-

go mawem procentu. Ipak, svih 30

radnika u tom periodu imali su

redovne plate, isti~e Planin~i-

}eva.

- Dosta izvozimo u Federaci-

ju BiH. U Republici Srpskoj dr-

ìmo ovaj dio trì{ta od Prwa-

vora prema Novom Gradu i na dru-

goj strani Republike do Lon~ara,

gdje imamo zaista veliki broj ku-

paca - isti~e Dragica Planin~i}.

Ona dodaje da su pro{le godi-

ne, zbog oteàne nabavke kukuru-

za, imali velikih problema sa

prehranom pili}a.

- Hrana je bila jako skupa. Ove

godine hrana je skoro duplo jef-

tinija, tako da smo i mi smawili

cijenu na{ih pili}a - nagla{ava

Planin~i}eva.

Isporuka "Vetproduktovih#

pili}a odvija se neprestano, a naj-

ve}a je na po~etku proqe}a i kra-

jem qeta. Kao i za ve}inu doma}ih

proizvo|a~a i za ovo prwavorsko

preduze}e stalnu oteàvaju}u

okolnost predstavqa nesre|eno

trì{te u BiH.

¥ B. M.

FARMA PILI]A "VETPRODUKT" PRWAVOR

\ûru{ko bra{no: Novi tro{kovi - nova cijena

- Nedavno smo otkrili poku{aj

jednog fizi~kog lica da putem fal-

sifikovane uplatnice i pe~ata,

kao i la`ne potvrde o registra-

ciji firme, preuzme robu kod ne-

kih pravnih lica. Slu~aj smo pro-

slijedili Ministarstvu unutra-

{wih poslova - kaè Petrovi}.

PREVARE

NEIZVJESNOSTU kompaniji "Aleksandri-

ja# nagla{avaju da je ukidawem

nulte stope ugroèna za{tita

interesa doma}ih preduze}a ko-

ja posluju i na podru~ju BiH i u

Srbiji i Crnoj Gori.

Oni su zabrinuti i zbog mo-

gu}nosti da Srbija uvede kontra

mjere {to bi kompanijama poput

Aleksandrije koja u svom sasta-

vu imaju preduze}a i u BiH i u

Srbiji i Crnoj Gori nanijelo

veliku {tetu.

BRATISLAVA - Slovaci su

pro{le godine za sitnu svakodnev-

nu korupciju izdvojili preko 166

miliona evra, {to je petina svih

prihoda na crno u privredi, pro-

cjewuje Nacionalni zavod za sta-

tistiku, prenijela je Beta.

Najvi{e para na crno, bez po-

tvrda, uzima u Slova~koj privat-

ni sektor, naj~e{}e zanatlije. Sa-

mo zanatlijama i preduzetnicima

u gra|evini Slovaci su dali 434

miliona evra koje preduzetnici

nisu prijavili poreskim vlasti-

ma. ¥

POSLOVNI SVIJET

PRIVREDNA KOMORA REPUBLIKE SRPSKE

PRIVREDNA KOMORA REGIJE BAWA LUKA

Privredna komora Republike Srpske i Privredna komora regije Bawa Luka organizuju raspravu na

temu:

1. PRIMJENA ZAKONA O POREZU NA DODATNU VRIJEDNOST U BiH

- Predava~i:Uprava za indirektno oporezivawe BiH

2. ISKUSTVA REPUBLIKE HRVATSKE U SPROVO\EWU ZAKONA O PDV

- Predava~i: Gospodarska komora Hrvatske

Rasprava }e se odràti u Bawoj Luci (amfiteatar Ekonomskog fakulteta) 10. februara 2005. godine

sa po~etkom u 11 ~asova.

Kotizaciju od 50 KM po u~esniku moète uplatiti na ìro ra~un broj: 562099 00016769 45 - kod Razvo-

jne banke jugoisto~ne Evrope, Bawa Luka, ili gotovinski prije po~etka rasprave.

Kontakt osoba za informacije: Vinko Berak, telefon 051/215-498

PRIVREDNA KOMORA RS

PRIVREDNA KOMORA REGIJE

BAWA LUKA

\ure Dani~i}a 1/2

78000 Bawa Luka,

Republika Srpska - BiH

Telefon: 051/215-987, 215-637

Faks: 051/215-510

E-mail: [email protected] &[email protected]: www.komorabl.inecco.net

Legu se, prodaju se

Lopare: Posla sve mawe

Preprèno pa zagor~ano

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005. DRU[TVO 7BRATUNAC - Pedesetjedno-

godi{wi Milorad \oki} iz kra-

vi~kog zaseoka Dowi Mratiwci

potuca se po tu|im ku}ama od 1993.

godine. Iako je ratni vojni inva-

lid sa mjese~nim primawima od

svega 41 marke, ìvi u tro{noj

bo{wa~koj ku}ici u Bratuncu.

Smje{taj pla}a trideset maraka

mjese~no.

Odvajao je do sada od usta ali,

kaè, da ni sam ne zna kako }e iz-

dràti do proqe}a. Pro{le godi-

ne nevoqa ga je natjerala da se

vrati na svoje imawe, ali tamo

nije imao krova nad glavom. Na-

javquje da }e se tamo ponovo vra-

titi "~im {eva zapjeva#.

- Ni pro{le godine nisam mo-

gao da pla}am kiriju i vratio sam

se u selo gdje sam prije rata zapo-

~eo ku}u. Nadao sam se da }u pri-

kupiti ne{to novca da popravim

zid koji je o{tetila granata i da

}u najlonom zatvoriti otvore na

prozorima, ali nisam uspio da to

uradim do zime. Od rawavawa u

ruku nisam sposoban da radim fi-

zi~ke poslove - kazuje Milorad

svoje muke i napomiwe da od lo-

kalnih vlasti u Bratuncu nije tra-

ìo pomo}, jer razumije te{ku si-

tuaciju na podru~ju ove op{tine.

Milorad nema porodicu, pa

kaè kako bi najprije trebalo da

se rije{e problemi porodica ko-

je imaju djecu.

- Obratio sam se vi{e puta

me|unarodnim organizacijama

traè}i da mi pomognu da popra-

vim makar ovu prostoriju pod plo-

~om u ku}i koju sam zapo~eo, ali

su odbijali moj zahtjev pod izgo-

vorom da nema puta do tog mjesta

- jada se Milorad.

Navodi primjere svojih biv-

{ih kom{ija Bo{waka u Kowe-

vi} Poqu ~ije su ku}e obnovqe-

ne, a oni se ne vra}aju. Ovaj skrom-

ni ~ovjek zimuje u sobi~ku u kome

je jedva stao dotrajali {poret

"smederevac#, naramak drva i sta-

ri krevet. Drugi dio ove }erpi~a-

re odavno je pretvoren u {talu. Tu

je Miloradov privremeni kom{i-

ja smjestio svog kowa. Do izbija-

wa rata Milorad je radio u Rud-

niku "Zaja~a# kod Loznice. Lije-

po je zara|ivao i zapo~eo da gra-

di ku}u u rodnom selu.

Roditeqi su umrli prije ra-

ta i mislio je da }e sa svojom po-

rodicom ìvjeti u Mratiwcima

kao i drugi qudi.

- Sa ratom su stigle sve nevo-

qe. Spaqena je na{a porodi~na

ku}a, a moju pod plo~om razvali-

la je granata. Rawen sam po po-

vratku iz bolnice i morao sam da

na|em neki smje{taj. Potucam se

ovako vi{e od deset godina - pod-

sje}a Milorad.

Wegov brat Boò ostao je po-

slije rawavawa u proteklom ratu,

bez obje noge i kao teàk inva-

lid jedva prehrawuje svoju poro-

dicu. Milorad kaè da mu je rat

sve ìvotne planove poremetio

i o ènidbi, kaè, vi{e i ne raz-

mi{qa.

Poznanici i saborci tvrde da

je on divan ~ovjek, ali da se neka-

ko od svih otu|io i da ̀ ivi u svom

svijetu samo}e. Bio je, kaù, ko-

munikativan i volio je dru{tvo.

Ipak, toplina iz wegovih o~iju

odaje skrivenu ̀ equ za druèwem

i toplim razgovorom.

¥ K. ].

QUDSKE SUDBINE

IAKO popis izbjeglica i ra-

seqenih u Republici Srpskoj tra-

je tri, a u Br~ko distriktu i Fe-

deraciji BiH dva mjeseca i treba-

lo je da se zavr{i 15. februara, od-

ziv qudi koji su deset i vi{e go-

dina imali pomenut status slabi-

ji je od o~ekivanog.

- Od 15. decembra do 4. febru-

ara javila se 371 porodica, odnosno

810 gra|ana sa statusom izbjeglih

i raseqenih. Od ukupnog broja iz

Br~ko distrikta je 125 raseqenih

porodica, Federacije BiH 235 i

Republike Srpske osam porodica.

Iz Hrvatske su se na popis javile

tri izbjegli~ke porodice - rekla

je za "Glas Srpske# {ef Odjeqewa

za raseqene, izbjeglice i stambe-

na pitawa Vlade Br~ko distrikta

Branka \uri}.

Prema podacima kojima tre-

nutno raspolaè nadle`no odjeqe-

we u Br~kom, od 125 raseqenih po-

rodica iz Br~ko distrikta, 67 je

bo{wa~kih, tri su hrvatske, 53 srp-

ske i dvije kao pripadnici osta-

lih naroda. Od 235 raseqenih po-

rodica iz Federacije BiH po jed-

na je hrvatska i iz ostalih naroda,

a 233 su srpske porodice. Iz Repu-

blike Srpske u Br~ko distriktu

prijavilo se osam bo{wa~kih ra-

seqeni~kih porodica.

- O~ekivali smo da se na popis

izbjeglih i raseqenih u Br~ko di-

striktu javi oko 1.600 porodica,

ali se na osnovu trenutnog stawa

moè re}i da je odziv jako slab.

Mnogi su svjesni da }e izgubiti

status, pa se zbog toga i ne prija-

vquju - kaù u Odjeqewu za rase-

qene, izbjeglice i stambena pita-

wa Vlade Br~ko distrikta.

U Republici Srpskoj, u kojoj

je popis izbjeglica i raseqenih po-

~eo 1. novembra, do kraja januara

prijavilo se vi{e od 14,4 hiqade

raseqenih porodica iz Federaci-

je BiH i samo 1,376 porodica iz-

bjeglih iz Hrvatske.

Iako je republi~ko Ministar-

stvo za izbjeglice i raseqene o~e-

kivalo da se na popis prijavi naj-

mawe 20 hiqada raseqenih i od dvi-

je do tri hiqade izbjegli~kih po-

rodica, odziv je daleko mawi od

o~ekivanog.

- Preko javnih glasila dobro

smo "pokrili# i upoznali gra|ane

sa popisom. Krajwi rok je polovi-

na februara, pa se moè dogoditi

da se qudi mahom po~nu prijavqi-

vati u posqedwi ~as. [tampali

smo 30 hiqada obrazaca za popis,

ali sumwamo da }e svi oni biti po-

puweni - rekla je za "Glas Srpske#

na~elnik Odjeqewa za analitiku i

informisawe republi~kog Mini-

starstva za izbjeglice i raseqene

Jagoda Petrovi}.

Prema podacima koje je u janu-

aru iznio ministar za qudska pra-

va i izbjeglice BiH Mirsad Kebo,

u Federaciji BiH se tada prijavi-

lo oko devet hiqada raseqenih po-

rodica. ¥ J. NOVKOVI]

POPIS IZBJEGLIH I RASEQENIH U BiH

ODZIV KRIJE PRAVO STAWEIako je republi~ko ministarstvo o~ekivaloda se na popis prijavi najmawe 20 hiqada raseqenihi od dvije do tri hiqade izbjegli~kih porodica, odzivje daleko mawi od o~ekivanog

VI[EGRAD - U okviru

programa obilaska seoskih i

prigradskih podru~ja u petak

su predsjednik Skup{tine op-

{tine Rexep Jela~i} i na~el-

nik op{tine Vi{egrad Mila-

din Mili}evi} posjetili mje-

snu zajednicu Me|e|a.

Radi se o podru~ju sa ve-

}inskim povratni~kim - bo-

{wa~kim stanovni{tvom u ko-

me je raznim donacijama obno-

vqeno 187 porodi~nih ku}a,

odnosno stambenih jedinica u

tri zgrade. I pored toga, na

{irem podru~ju ove mjesne za-

jednice na obnovu ~eka jo{

skoro 300 porodi~nih ku}a.

O svemu ovome, kao i o ni-

zu prate}ih problema sa najod-

govornijim qudima zakonodav-

ne i izvr{ne vlasti op{tine

Vi{egrad razgovarali su mje-

{tani Me|e|e, isti~u}i neo-

phodnost zavr{etka elektri-

fikacije, posebno na podru~-

ju sela Crijep i Kao{tice.

Informi{u}i gra|ane o

nacrtu buxeta op{tine, koji

je na javnoj raspravi, Jela~i}

je rekao da }e se najve}i dio

planiranih sredstava za seosku

infrastrukturu usmjeriti na

podru~je Me|e|e. On je tako-

|e podsjetio da predstoje izbo-

ri u savjetima mjesnih zajed-

nica, pa }e od izbora pravih

qudi u ta tijela najdirektni-

je zavisiti i realizacija pla-

nova na obnovi ovog podru~ja

i otvarawu mawih proizvod-

nih pogona, u {ta se ubraja i

najava gradwe dva savremena

ribwaka na Drinskom jezeru.

Na~elnik op{tine Mila-

din Mili}evi} obe}ao je hit-

no ure|ewe prostorija mjesne

zajednice i mjesnog ureda, te

usmjeravawe zna~ajnih sred-

stava za kompletirawe infra-

strukture.

¥ S. H.

VI[EGRADSKA MJESNA ZAJEDNICA ME\E\A

DRVAR - Poslije izrade i pot-

pisivawa Dejtonskog sporazuma 11

drvarskih sela pripalo je biha}koj

op{tini.

Formalno-pravno oni se tamo

nalaze, ali su ìvotno vezani za

Drvar. U Drvaru su wihove zemqi-

{ne i mati~ne kwige, tu su im rod-

bina, prijateqi, kumovi, a i saobra-

}ajno su boqe povezani sa ovim gra-

dom. Me|utim, {ta sve to vrijedi

kad je granice odre|ivao neko dru-

gi, neko kome o~igledno qudi ni-

su bili na prvom mjestu.

Tada je bilo bitno zadovoqi-

ti neke druge stvari, a {ta }e ka-

snije biti sa tim qudima, to je ta-

da bilo najmawe va`no. Shvataju-

}i situaciju, mje{tani Voboqusa-

ka, Velikog i Malog Cvijetni}a,

Trubara i drugih sela obra}ali su

se vlastima kantona kojem su pri-

pali za pomo} u rekonstrukciji ku-

}a, za struju, za sve ono {to im je

taj kanton i bio duàn pruìti,

ali do sada je od svega toga bilo

malo koristi.

Malo je ku}a obnovqeno, a o

struji da se i ne govori. Da se Bi-

ha}ki kanton ma}ehinski odnosi

prema ovim qudima, pokazao je i

posqedwi primjer. Zatrpani sni-

jegom, odsje~eni od svijeta, pred-

stavnici Voboqusaka i drugih se-

la traìli su da im se pro~isti

put, ali u Biha}u su bili gluvi za

to. Kad su vidjeli da od ~i{}ewa

ne}e biti ni{ta, zatraìli su po-

mo} u op{tini Drvar. Znali su da

administrativno ne pripadaju ovom

gradu, ali su se nadali da }e tu na-

i}i na razumijevawe. Na wihovu

sre}u, tako je i bilo.

Iako je na~elnik Drvara An-

ka Papak Dodig poku{avala da stu-

pi u kontakt sa nadle`nim u bi-

ha}koj op{tini, od toga nije bilo

koristi. Ona je zatim uputila op-

{tinsko komunalno vozilo da pro-

kr~i snijegom zametene puteve pre-

ma selima.

Jo{ jednom su qudi pomenutih

sela shvatili da ni na koji na~in

ne pripadaju Biha}kom kantonu i

da sve ono {to imaju i qudsko i

materijalno pripada wihovoj ne-

kada{woj mati~noj op{tini, {to

se pokazalo i na ovom najnovijem

primjeru.

¥ Q. D.

DRVARSKA SELA NEVESELA

Prepu{teni slu~aju

BAWA LUKA - Za 30 godina po-

stojawa i rada kroz Ekonomski fa-

kultet pro{lo je desetine hiqada

studenata. Svake godine fakultet

otvara svoja vrata za oko 400 bruco-

{a, a za ove tri decenije, kroz ista

ta vrata, sa diplomom u rukama iza-

{lo je 2.745 ekonomista.

Sada{wi dekan Stanko Stani},

13. na toj funkciji, pri~a da je fa-

kultet pretrpio mno{tvo promjena

od osnivawa 6. februara 1975. godi-

ne do danas.

- Ono {to nas sada karakteri{e

je ~iwenica da smo jedan od najbo-

qih fakulteta, ne samo u Republi-

ci Srpskoj, nego i {irem okruè-

wu. Aktuelni smo po nastavnim pro-

gramima, savremenoj opremi i {to je

najva`nije, bogati smo stru~nim ka-

drom - isti~e Stani}.

Na posqedwoj generaciji stude-

nata ovog fakulteta primijewen je

novi plan rada, koji predvi|a da fa-

kultet traje tri godine, s mogu}no-

{}u upisivawa postdiplomskih, do-

diplomskih i doktorskih studija.

- Uvijek je postojao veliki in-

teres za ekonomiju, a mawe zati{je

vladalo je jedino u ratnom periodu.

Nije bilo nijedne generacije koja

nije izwedrila velike talente, od

kojih smo neke nastojali da zadrì-

mo kao asistente - kazao je dekan Sta-

ni}.

Pretposqedwa generacija di-

plomaca dala je Ekonomskom fakul-

tetu dva asistenta - bra}u Dalibora

i Darka Toma{a.

Prosje~na ocjena bra}e Toma{

bila je 9, 06, zbog ~ega su dobili ne-

koliko priznawa, izme|u ostalog -

Zlatnu plaketu Univerziteta u Ba-

woj Luci.

Wihov ciq je, kako pri~aju, da

mla|im kolegama prenesu znawe ko-

je su stekli, ali da i sami jo{ mno-

go nau~e. I jedan i drugi upisali su

postdiplomski studij, Dalibor u Be-

ogradu, a Darko u Bawoj Luci.

- Diplomirali smo isti dan, obo-

jica sa najve}om ocjenom. Na{i pu-

tevi su se razi{li prilikom izbo-

ra katedri. Meni je povjerena oblast

Mikroekonomije, a Darku Kontrola

i revizija poslovawa, Korporacij-

sko izvje{tavawe i Analiza poslo-

vawa hotelsko-turisti~kih preduze-

}a - pri~a Dalibor Toma{.

Darko tvrdi da se kvalitet na-

stavnog procesa kod nas ne razliku-

je od nastavnog procesa u Beogradu.

- Mi smo u nekim stvarima ~ak

i u prednosti i smatram da je Eko-

nomski fakultet pravi izbor za mno-

ge sredwo{kolce, jer ovo je zanima-

we budu}nosti. Na na{em fakulte-

tu zaista se ima od koga nau~iti -

podvla~i Darko Toma{.

On je dodao da na fakultetu ima

mnogo vi{e doma}ih profesora ne-

go onih koji dolaze iz Beograda, a

da nastavu na prvoj i drugoj godini

predaje, uglavnom, na{ kadar.

Ako ima nedostataka na ovom

fakultetu, onda bi to, prema deka-

novom mi{qewu, bio veliki broj

studenata.

- Problem je {to bi mawi broj

studenata zahtijevao ve}u {kolari-

nu. Mawe studenata omogu}avalo bi

rad u grupama koji ima najboqi u~i-

nak - rekao je dekan Stanko Stani}.

Najva`nija stvar koju donosi re-

formisani program rada koji se pri-

mjewuje od oktobra 2004. godine je-

ste obavezna praksa u preduze}ima za

studente {estog semestra.

- Tako otklawamo najve}i nedo-

statak koji postoji na gotovo svim

fakultetima, a to je mawak prakti~-

ne nastave - podvla~i Stani}.

On je dodao da je uz dobar rad

pred Ekonomskim fakultetom jo{

mnogo ro|endana, dobrih studenata

i jo{ boqih stru~waka iz ove obla-

sti. ¥ @. MARÊTA

S. MILANKOVI]

EKONOMSKI FAKULTET PROSLAVQA 30 GODINA POSTOJAWA

\Bra}a Toma{: Ponos fakulteta (Snimio R. [IBAREVI])

USAVR[ENA PREDAJA ZNAWANa posqedwoj generaciji studenata primijewen je noviplan rada, koji predvi|a da fakultet traje tri godine,s mogu}no{}u upisivawa postdiplomskih, dodiplomskihi doktorskih studija

KRATAK ROKIako se u Federaciji BiH

popisuju samo raseqeni, nezva-

ni~no se moè ~uti da weni nad-

le`ni organi traè da se produ-

ì rok popisa. Kao razloge za

produètak u Federaciji BiH

navode to {to su oni sa ovim po-

slom po~eli mjesec i po dana po-

slije Republike Srpske, odno-

sno 15. decembra.

Podsje}amo, isti dan kada i

u Federaciji BiH, popis je po-

~eo i u Br~kom, ali nadle`ni u

distriktu nisu traìli produ-

èwe roka.

OPREMANa Ekonomskom fakultetu

u Bawoj Luci nastavu trenutno

poha|a 2.350 studenata. Prema

rije~ima dekana Stanka Stani-

}a, fakultet je jedan od najboqe

opremqenih u okruèwu.

- Imamo dvije ra~unarske sa-

le sa oko 120 mjesta, dobro opre-

mqenu biblioteku, dovoqno pro-

stora od kojeg smo mnoge u~ioni-

ce ustupili drugim fakultetima

~iji studenti nemaju gdje da slu-

{aju nastavu - veli Stani}.

OSNIVAWE Ekonomski fakultet je ~e-

tvrti osnovani fakultet na Ba-

wolu~kom univerzitetu. Prvi je

zaìvio Tehni~ki fakultet

1961. godine. Iz wega su kasnije

nastali Elektrotehni~ki i Teh-

nolo{ki, a poslije toga osnovan

je Ma{inski fakultet. Istog

dana, 6. februara 1975. godine,

osnovani su Ekonomski i Prav-

ni fakultet.

Milorad \oki}: Stari "smederevac"i tro{an krevet je sve {to ima

Posjeta Me|e|oj: Utvr|iva-we stawa i predstavqawenovih programa

Jad u samo}i

Najava izgradwe ribwakaNajava izgradwe ribwakaNajava izgradwe ribwakaNajava izgradwe ribwakaNajava izgradwe ribwakaNajava izgradwe ribwakaNajava izgradwe ribwakaNajava izgradwe ribwakaNajava izgradwe ribwakaNajava izgradwe ribwaka

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005.SRBIJA I CRNA GORA8

Pripadnici francuskog ba-

taqona Kfora, pomaù prili-

kom istovara bra{na namijewe-

nog Srbima u selu Prilu`je u

vu~itrnskoj op{tini. Pomo} za

557 srpskih doma}instava sti-

gla je u dva kamiona, a u wima se,

pored bra{na i prehrambenih

proizvoda, nalaze jo{ i sred-

stva za li~nu higijenu. Ovu po-

mo} obezbijedili su Vlada Sr-

bije, Crveni krst Srbije i Cr-

ne Gore, Koordinacioni centar

za Kosmet i jo{ neke druge or-

ganizacije i ustanove. ¥

FOTO-VIJEST

Pomaù i pripadnici Kfora

STARA PAZOVA - Kome-

sarijat za izbjeglice Srbije sa-

op{tio je ju~e da je kolektivni

centar "Planum# u Staroj Pazo-

vi zatvoren u skladu sa progra-

mom objavqenim 31. decembra

2004. godine, da je izbjeglicama

prije {est mjeseci najavqeno

wegovo zatvarawe i ponu|ena

"odgovaraju}a rje{ewa#.

- Od 164 osobe wih {ezdeset

i ~etiri je dobilo besplatne

placeve i kompletan gra|evin-

ski materijal za izgradwu ku}a

koje su ve} izra|ene i useqive

- kaè se u saop{tewu Komesa-

rijata.

U wemu se dodaje da je dvade-

set i devet osoba dobilo pomo}

u gra|evinskom materijalu za

zapo~ete objekte, dok su wih dva-

deset i ~etiri prihvatile po-

mo} od sto dvadeset hiqada di-

nara po porodici. ¥

STARA PAZOVA

Raspu{ten centar

ÂÂK - Konak manastira

Nikoqe u Ov~arsko-kablarskoj

klisuri kod â~ka bi}e obno-

vqen do jeseni, re~eno je agen-

ciji Beta.

U â~ku je formiran Odbor

za obnovu konaka u kome se na-

laze predstavnici Ministar-

stva za kapitalne investicije

Srbije, ~a~anske Skup{tine op-

{tine, Srpske pravoslavne Cr-

kve, Republi~ke direkcije za pu-

teve i "Eksim banke#.

^lanovi odbora procjewuju

da }e za obnovu konaka biti po-

trebno oko 2,5 miliona dinara.

Novac }e obezbijediti Skup-

{tina op{tine â~ak, Vlada

Srbije, a prikupqa}e se i do-

brovoqni prilozi privrednika

i Gra|ana. Radovi }e, kako je na-

javqeno, po~eti na proqe}e.

U okviru obnove konaka bi-

}e rekonstruisana fasada, za-

mijewen krov i dotrajale drve-

ne grede, a bi}e ura|ena i izo-

lacija od vlage, po{to se mana-

stir nalazi na obali Morave.

Manastir Nikoqe je osno-

van krajem 14. vijeka, dok je ko-

nak, koji je zadu`bina Milo{a

Obrenovi}a, sagra|en na po~et-

ku 19. vijeka.

Obrenovi} je 1817. godine

obnovio Nikoqe, poklonio mu

vodenicu i imawe i sagradio ko-

nak, u znak zahvalnosti manasti-

ru u kome je poslije sloma Pr-

vog srpskog ustanka bila sklo-

wena Milo{eva porodica i u

kome su sahrawena wegova dva

sina.

Konak je u to doba sluìo i

za prepisiva~ku {kolu, koja je

postojala u manastiru na po~et-

ku 15. vijeka i u kojoj je, izme-

|u ostalog, ura|eno rukopisno

jevan|eqe na pergamentu "Ni-

koqsko jevan|eqe#, jedan od naj-

zna~ajnijih crkvenih rukopisa

iz tog razdobqa. ¥

KONAK MANASTIRA NIKOQE KOD Â^KA

OBNOVA DO JESENIManastir Nikoqe osnovan je krajem 14. vijeka, dokje konak, koji je zadu`bina Milo{a Obrenovi}a, sagra|enna po~etku 19. vijeka

U@ICE - Da pri~am jednom

Amerikancu da negdje u Srbiji u

nekom selu Ma~katu moè pet

stotina qudi besplatno, koliko

im voqa, jesti uì~ku pr{utu,

kobasicu, stequ ili slaninu, ni-

kad ne bi povjerovao. A i da vi-

di rekao bi da smo mi Srbi ~udan

narod - sa ushi}ewem pri~a Mir-

jana iz Kraqeva, koja je 35 godi-

na radila u Americi, a sada do-

{la da posjeti Peti sajam uì~-

ke pr{ute i suvomesnatih proiz-

voda u selu Ma~katu, kod Uìca.

Na ovoj, kako re~e vitez ku-

linarstva Milijan Stojani} iz

Kosjeri}a, jedinstvenoj u svijetu

smotri suvog mesa i ostalih su-

vomesnatih proizvoda, ove godi-

ne u~estvovala su 22 proizvo|a-

~a iz sela Ma~kata, Ka~ara i Kri-

ve Reke.

Specijalno napravqene drve-

ne tezge u zgradi parohijskog do-

ma prolamale su se pod teìnom

sviwske i gove|e pr{ute, aran-

ìrane glavicama bijelog luka,

klipovima kukuruza, suvim {qi-

vama i orasima i svim onim {to

podsje}a na miris kuhiwa na{ih

baka.

Dah praiskonski ~iste pri-

rode opijao je posjetioce sajma

koji su stigli iz mnogih gradova

Srbije i Republike Srpske, me|u

kojima je bilo dosta turista sa

Zlatibora koji su na ~asak trk-

nuli do Ma~kata da gricnu par-

~e pr{ute i napune wom gepeke

svojih automobila.

U gu`vi ispred izlo`be pri-

mije}en je i "pokretni `bun sa

Zlatibora#. Bio je to prodava~

trava Milivoje [i{ovi}, ~ovjek

sa tovarom trava na le|ima i {e-

{irom od wih ispletenim. Pre-

ma wegovoj teoriji, "pr{uta je

meze za sutradan#, jer tek tada

weni sladokusci nenormalno pi-

ju vodu, a tajna wenog ukusa kri-

je se u mirisu zlatiborskih tra-

va.

Sve{tenik Radojica Vasiqe-

vi} kaè da je tajna uì~ke pr-

{ute u podnebqu gdje se proiz-

vodi.

- Prevoj gdje leì selo Ma~-

kat je posqedwa terasa Panon-

skog mora odakle neprestano du-

vaju kontinentalni vjetrovi, ko-

ji se tu sudaraju sa morskim stru-

jama. Prilikom tog sudara iz me-

diteranskih vjetrova pada neo-

bi~no velika koli~ina joda ko-

ja pr{uti daje specifi~an ukus,

prirodno je konzervira pa ~ak joj

daruje i posebnu boju - obja{wa-

va prota iz hrama Svetog Ilije u

~ijoj porti se sajam i odràva.

Zoran [opalovi}, jedan od

najve}ih proizvo|a~a suvomesna-

tih proizvoda na Ma~katu, kaè

da se specifi~an miris uì~ke

pr{ute ne moè objasniti po{to

se "on moè samo osjetiti u usti-

ma#.

- Godi{we proizvedem oko

200 tona suvomesnatih proizvoda

i dosad nisam imao nijednu pri-

medbu kupaca - kaè Zoran i po-

tvr|uje da pr{utu pravi na opro-

ban na~in svojih pradjedova, ali

uz savremena tehni~ka pomagala.

Tajnu kako za sajam pripre-

miti najteù i najduù pr{utu

otkrio nam je proizvo|a~ Mili-

ja Brkovi} ~ija je pr{uta u ko-

madu te{ka ta~no 13 kilograma,

a duga~ka, ~ak dva metra i jedan

centimetar.

- Tajna je u ogromnom volu iz

kog je pr{uta dobijena - lakonski

odgovara Brkovi}.

Proizvo|a~ Radivoje Stoja-

novi} jo{ àli za trì{tem

biv{e, predratne BiH.

- Tone pr{ute sam prodavao

u Vi{egradu, Fo~i, Gora`du, a

tek na sarajevskoj pijaci... A sad

nam i za pr{utu stavili rampu u

Vardi{tu - vajka se Radivoje Sto-

janovi}. ¥

ODR@ANA PR[UTIJADA U MA^KATU KOD U@ICA

BEOGRAD - Novac vi{e ne-

}e pratiti qekare, nego pacijen-

te, i to je predvi|eno kao jedna

od bitnih promjena u finansi-

rawu primarne zdravstvene za-

{tite, izjavila je ju~e Tanjugu

pomo}nik ministra zdravqa dr

Sneàna Simi}.

Ona je najavila da }e refor-

ma preventivnih zdravstvenih

usluga biti regulisana sistem-

skim zakonima, ~ije se usvajawe

planira do kraja godine. Na pre-

poruku stru~waka iz Evropske

agencije za rekonstrukciju, raz-

matra se i mogu}nost dono{ewa

posebnog Zakona o javnom zdra-

vqu.

U Srbiji je ve} sproveden

projekt unapre|ewa partona`ne

slu`be, uz finansijsku podr{ku

Kanadske asocijacije za javno

zdravqe i me|unarodnih organi-

zacija Unicef. U okviru wega je

zavr{ena obuka 2.400 medicin-

skih sestara i izdat "Vodi~ do-

bre prakse za rad polivalentne

patrona`ne sestre u porodici#.

Kad su u pitawu domovi zdra-

vqa, u Kraqevu je primijewen

novi na~in pla}awa usluga i ugo-

varawa sa fondovima osigurawa

koji }e biti model za sve ustano-

ve primarne zdravstvene za{ti-

te u Srbiji.

Ugovor je zasnovan na broju

pacijenata svakog izabranog qe-

kara op{te medicine, kao i re-

zultata i kvaliteta wegovog ra-

da. Podsje}aju}i da je akcent na

prevenciji, umjesto na lije~ewu

bolesti zajedni~ki za sve evrop-

ske zemqe, dr Simi} je rekla da

}e se i "kod nas vi{e raditi na

podizawu svijesti stanovni{tva

o zna~aju preventivnih zdravstve-

nih usluga, putem informisawa

o zdravim stilovima ìvota i

izbjegavawu zdravstvenih rizi-

ka. ¥

ZDRAVSTVENA ZA[TITA U SRBIJI

Novac prati pacijente INCIDENT NA PUTU

KOD SRBICE

Tu~a "delija"

i AlbanacaKOSOVSKA MITROVI-

CA - Poslije vi{e od dva sata

pripadnici me|unarodnih snaga

na Kosovu deblokirali su lokal-

ni put izme|u srpskih sela Ba-

we i Suvo grlo, gdje se dogodi-

la tu~a grupe Albanaca i navi-

ja~a Sportskog dru{tva "Crve-

na zvezda#, koji su nosili pomo}

Srbima na Kosovu.

Navija~i "Zvezde#, koji su u

Beogradu prikupili pomo} za

srpsko stanovni{tvo na Kosovu,

otputovali su autobusom prema

selima Bawe i Suvo grlo u op-

{tini Srbica.

Kada su krenuli iz sela Ba-

we prema Suvom grlu, na putu su

nai{li na grupu Albanaca, ko-

ji su ~istili snijeg i potom je na-

stala op{ta tu~a, iako je auto-

bus navija~a bio pod pratwom

policije.

Poslije tog incidenta me|u-

narodne snage su blokirale put

izme|u ova dva sela. Srpski iz-

vori iz tih sela rekli su agen-

ciji Beta da je u selima sada mir-

no, ali daqe napeto, a autobus

sa navija~ima "Zvezde# napustio

je ovaj dio Kosova. ¥

BEOGRAD - Episkop ra{ko-

prizrenski Artemije upozorio

je specijalnog savjetnika {efa

Unmika za pitawa nacionalnih

zajednica Krejga Xenesa na izu-

zetno te{ku situaciju u srpskim

selima centralnog Kosmeta ko-

ja vi{e od mjesec dana nemaju

struje ni vodu.

U razgovoru u manastiru Gra-

~anica, Xenes je episkopu Arte-

miju rekao da je li~no angaò-

van na rje{ewu problema sa snab-

dijevawem srpskih porodica ele-

ktri~nom energijom u Lipqanu i

Batusu, ali da Srbi nisu sprem-

ni da potpi{u ugovore sa Kosov-

skom energetskom kompanijom.

Kako navodi Informativna

slu`ba Srpske pravoslavne cr-

kve, vladika Artemije je obja-

snio Xenesu da Srbi na Kosovu

i Metohiji godinama "ìve kao

zatvorenici# i da "zatvorenici

nigdje ne pla}aju struju#.

Vladika Artemije je Xenesa

zapitao kako Srbi mogu da pri-

me na sebe neku obavezu kada im

nije omogu}eno da rade i zara|u-

ju, i da "ovdje nije rije~ o pita-

wu redovnog pla}awa struje kao

bilo gdje u svijetu, ve} o humani-

tarnom problemu, koji tako tre-

ba i rje{avati#.

U pismu patrijarha Pavla,

koje je Artemije predao je Xene-

su za {efa Unmika Serena Je-

sen-Petersena, patrijarh isti~e

da se odluka o iskqu~ewu stru-

je srpskim selima i naseqima

usred zime moè tuma~iti kao

nastavak politike koja za ciq

ima "Kosovo i Metohija bez Sr-

ba, uz usputne nove bajke o wego-

voj multietni~koj svijetloj bu-

du}nosti#. ¥

VLADIKA ARTEMIJE UPOZORAVA UNMIK

Srbi kao zatvorenici BEOGRAD - Srpska spoqno-

trgovinska razmjena u pro{loj go-

dini zna~ajno je porasla - blizu 40

odsto, ali je do{lo i do bitnih

promjena u wenoj strukturi, tako

da je zabiqeèn ve}i uvoz inve-

sticionih sredstava, kapitalnih

proizvoda i opreme, dok je blago

porastao izvoz industrijskih pro-

izvoda, izjavio je Tanjugu Goran

Nikoli} iz Centra Privredne ko-

more Srbije za nau~no-istraì-

va~ki rad.

On je rekao da je lani u odno-

su na 2003. godinu uvoz investici-

onih sredstava porastao sa 19,1 na

19,9 odsto, kapitalnih proizvoda

sa 26,7 na 28,1 odsto, a da je uvoz

opreme uve}an sa 10,9 na 12,8 od-

sto.

- [to se ti~e izvozne struk-

ture, tu nema zna~ajnijih promje-

na, iako je zabiqeèn blagi po-

rast izvoza prera|enih industrij-

skih proizvoda sa 63,7 na 64,3 od-

sto, {to je, ipak, daleko ispod

udjela kod razvijenih zemaqa - ka-

zao je Nikoli}.

Prema wegovim rije~ima, ka-

da se uporedi struktura srpskog

uvoza sa uvozom zemaqa Evropske

unije tu dolazi do stalnog pove}a-

wa sli~nosti, {to ukazuje na to

da je doma}a tra`wa sve sli~nija

evropskoj.

Nikoli} je podsjetio da ten-

dencija poboq{awa strukture

uvoza traje od 2000. godine, {to

otvara pitawe da li bi se unapre-

|ewe uvoza moglo pozitivno od-

slikati na izvoz u smislu pove}a-

nog udjela proizvoda vi{ih faza

obrade.

Nikoli} smatra da su pozi-

tivne strukturne promjene u spoq-

notrgovinskoj razmjeni, posebno

na strani uvoza, ohrabruju}e ali,

ipak, nedovoqne. ¥

SPOQNOTRGOVINSKA RAZMJENA

Evropa jo{ uvijek daleko

BEOGRAD - Ministar za rad,

zapo{qavawe i socijalnu poli-

tiku Slobodan Lalovi} izjavio

je Tanjugu da je mogu}no da je vla-

da Srbije imala propuste i pone-

kad r|ave procjene, ali da je we-

na ekonomska i socijalna politi-

ka "ispravna i jedino mogu}a u

Srbiji#.

Lalovi} u intervjuu nacio-

nalnoj novinskoj agenciji nije is-

kqu~io mogu}nost socijalnih pro-

testa, ali je rekao da ne vjeruje da

bi oni mogli da prerastu u ne{to

ozbiqnije, jer za to nema socijal-

nih, ekonomskih, psiholo{kih, pa

ni politi~kih uslova.

- Mi kroz ovaj proces mora-

mo da pro|emo i ve}ina gra|ana

to, na sre}u, razumije - rekao je

ministar i dodao da bi svaki ve-

}i organizovani protest zausta-

vio proces promjena od ~ega bi

{tetu imali organizatori, bez

obzira da li je rije~ o sindika-

tima ili politi~kim organizaci-

jama.

Odgovaraju}i na pitawe da li

je ta~no da }e novi Zakon o radu

300 hiqada qudi ostaviti bez

posla i da u Srbiji ne}e biti ino-

stranih investicija, {to }e nas

udaqiti od svijeta, on je rekao

da svaki propis koji donosi Vla-

da i wegovo ministarstvo treba

da zadovoqi najmawe dva uslova.

Prvi je da je potpuno u skla-

du sa evropskim standardima, a

drugi da su ga podràle me|una-

rodne organizacije od kojih veo-

ma zavisi Srbija, a to je Svjet-

ska banka.

Upitan da li je Srbija zemqa

du`na da "sve uskla|uje s direk-

tivama Evropske unije#, on je ob-

jasnio da je politi~ki ciq Srbi-

je ~lanstvo u Evropskoj uniji, {to

je definisano rezolucijom usvo-

jenom u republi~kom parlamentu.

- Nema govora o nametawu, jer

mi moèmo da donesemo i rezolu-

ciju da ne èlimo ni sa kim da se

druìmo, ali bi to bilo pogubno

za Srbiju - rekao je Lalovi}.

Na primjedbu da narod ima od-

bojnost prema svemu {to ostavqa

utisak nametawa, on je primije-

tio da je vlast i dio intelektual-

ne elite u narodu niz godina stva-

rala netrpeqivost prema razvije-

nom svijetu. ¥

MINISTAR RADA SLOBODAN LALOVI]

PROQE]E BEZ NEMIRA

Crkva u Ma~katu: Nagra|eni na okupu

Tajna u mirisu trava

Ministar Lalovi} ne iskqu~uje mogu}nost protesta,ali isto tako ne vjeruje da bi oni mogli prerastiu ne{to ozbiqnije jer za to nema nekih ve}ih razloga

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9

Na osnovu Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawa radova ("Sluèni glasnik RS#,

broj 20/01), Preduze}e za po{tanski saobra}aj RS AD Bawa Luka, ul. Kraqa Petra IKara|or|evi}a br. 93. objavquje:

JAVNI OGLAS

ZA PRIKUPQAWE PONUDA I IZBOR NAJPOVOQNIJEG

PONU\AÂ ZA NABAVKU

LOT - 1 vodomaterijal

LOT - 2 elektro materijal

LOT - 3 gra|evinski materijal

LOT - 4 alati i oprema

LOT - 5 bijela tehnika

I PRAVO UÊSTVOVAWA

Pravo u~estvovawa imaju sva Preduze}a koja ispuwavaju Zakonske uslove za obavqawe ove

djelatnosti.

II SADR@AJ PONUDE

1. Ovjerenu fotokopiju Rje{ewa upisa u sudski registar

2. Potvrda o pla}enim PIO i zdravstvenim doprinosima zakqu~no as 31.12.2004. godine

3. Uvjerewe Osnovnog suda da se ne vodi ste~ajni i likvidacioni postupak protiv pravnog

lica koje podnosi ponudu (original ili ovjerena fotokopija)

4. Ovjerena kopija Uvjerewa iz poreske uprave o izmirewu svih poreskih obaveza zakqu~no

sa danom 31.12.2004. godine.

III PREUZIMAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE

Tendersku dokumentaciju moète dobiti nakon dokaza o izvr{enoj nepovratnoj uplati u izno-

su od 50,00 KM na ìro ra~un broj 564-100-80000005-31, koji se vodi kod LHB banke Bawa Lu-

ka ili na blagajni Preduze}a svaki radni dan od 8 do 14 ~asova u Sektoru za logistiku.

IV ROK ZA DOSTAVQAWE PONUDA

Ponude dostaviti sa punom adresom ponu|a~a, imenom kontakt osobe i naznakom: "Ponuda za

LOT 1, 2, ...5 - ne otvarati#, zakqu~no sa danom, 17.2.2005. godine do 14 ~asova li~no na pro-

tokol Preduze}a.

V KRITERIJUM IZBORA

- cijena

- kvalitet

- uslovi i na~in pla}awa

- rok isporuke

- garancija

- reference

VI OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda obavi}e se dana, 18.2.2005. godine u 13 ~asova u prostorijama Preduze}a, ul.

Kraqa Pera I Kara|or|evi}a 93.

Otvarawu ponuda moè prisustvovati zakonski zastupnik ili opunomo}eni predstavnik

ponu|a~a.

Komisija za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a, zadràva pravo da prihvati u potpunosti ili dje-

limi~no ponudu, odbije svaku ponudu, poni{ti nadmetawe, odbije ponude u bilo koje vrijeme

ili traì dodatno obja{wewe a da pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu|a~ima,

niti je obavezna objasniti razloge takve odluke.

O svim rezultatima javnog oglasa svi u~esnici bi}e pravovremeno obavije{teni, odmah po

izboru ponu|a~a.

BEOGRAD - Pomo}nik mi-

nistra inostranih poslova Sr-

bije i Crne Gore Predrag Bo-

{kovi} najavio je da }e Crna Go-

ra traìti od Evropske komisi-

je ubrzan samostalni pristup

Evropskoj uniji ako Srbija do

kraja marta ne ispuni svoje oba-

veze prema Hagu.

- Ako do tog roka ne bude po-

zitivnih pomaka u tom pravcu

Crna Gora }e poku{ati da pre-

ko svojih dràvnih organa da stu-

pi u kontakt sa predstavnicima

Evropske komisije i traìti

pravce za ubrzano prikqu~ewe

evropskoj uniji - rekao je Bo{ko-

vi}.

On je kazao da ostaje da se vi-

di da li }e to biti uvo|ewe "dvo-

strukog kolosijeka# i za prikqu-

~ewe Srbije i Crne Gore bez-

bjednosnim strukturama, kao {to

je to u septembru u Mastrihtu

odobreno za oblast ekonomije.

- U svakom slu~aju Crna Go-

ra mora ne{to preduzeti da we-

ni gra|ani ne bi vi{e trpjeli

posqedice odlagawa ispuwava-

wa me|unarodnih obaveza Srbi-

je - dodao je Bo{kovi}.

On je rekao da }e "Crna Go-

ra posebno osjetiti posqedice

nesaradwe Beograda sa Hagom#,

ukoliko do kraja marta ne bude

pune saradwe Srbije sa tim sudom

objasniv{i da bi to dovelo u pi-

tawe dobijawe Studije o izvo-

dqivosti i daqi napredak ka

evropskim integracijama. ¥

MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA

Dvostruki kolosijek

OBILI] - U kampu koji se

nalazi na putu izme|u Obili}a

i sela Plemetina, desetak kilo-

metara daleko od Pri{tine, da-

nas ìvi vi{e od sto porodica

Roma, Askalija i Srba, sa svojom

brojnom djecom. Ovo mjesto zva-

ni~nici Vlade Kosova nazivaju

sramotom kosovskog dru{tva.

Kamp, prema wihovim navodima,

treba da bude zatvoren {to pri-

je, a raseqeni da se vrate svojim

ku}ama, odnosno da se pomogne

onima koji su ostali bez svojih

kuca. Rok za raspu{tawe je mje-

sec juni. ¥

NA PUTU OBILI]-PLEMETINA

Najmla|i stanovnici kampa: Radost u mukama

Sramota kosovskog dru{tva

BEOGRAD - Pokret za zajed-

ni~ku evropsku dràvu Srbije i

Crne Gore, koji se zalaè za o~u-

vawe dràvne zajednice i jednaka

prava svih dràvqana Crne Gore

da odlu~uju o dràvno-pravnom

statusu Crne Gore, bez obzira gdje

ìve, odrào je u subotu osniva~-

ku skup{tinu u Beogradu.

U deklaraciji, koja je usvoje-

na na skup{tini Pokreta, zakqu-

~eno je da se zajedni~ka dràva Sr-

bije i Crne Gore ne moè dijeli-

ti bez {tetnih posqedica po we-

ne gra|ane i da je u toj zajednici

sve nedeqivo - zemqa, vjera, jezik,

istorija, tradicija, kultura, pre-

ci i potomci.

- Odvajawe Crne Gore od Sr-

bije je interes malog broja vla-

stoqubivih i sebi~nih qudi - is-

taknuto je u deklaraciji Pokreta

i ocijeweno da bi raspadom dràv-

ne zajednice najve}em dijelu gra-

|ana, "izuzev separatisti~koj oli-

garhiji Crne Gore#, bilo mnogo

gore.

Predsjednik Inicijativnog

odbora Pokreta [}epan U{}u-

mli} je istakao da se ne sme do-

zvoliti da "separatisti~ka oli-

garhija# Crne Gore osujeti sve

Crnogorce koji ne ìve u zavi~a-

ju da odlu~uju o sudbini sopstve-

ne dràve.

On je izrazio uvjerewe da }e

takvu ideju podràti i cijeli

svijet, koji se ujediwuje, napome-

nuv{i da ne postoji nijedna drà-

va u Evropi koja je svoje drà-

vqane "obespravila do besmisla#.

- Ne}emo dozvoliti jednom

retrogradnom pokretu u Crnoj

Gori da nam izbri{e istorijsko

pam}ewe i promijeni identitet -

istakao je akademik Qubomir Ta-

di}, jedan od inicijatora osniva-

wa Pokreta.

Predsjednik Upravnog odbo-

ra Pokreta za evropsku dràvu

Srbije i Crne Gore, koji je 27. ja-

nuara formiran u Crnoj Gori,

Zoran @iì} izjavio je da su ci-

qevi dva pokreta plemeniti i da

se oni zalaù za ukidawe grani-

ca, a ne za postavqawe novih ba-

rijera.

Mitropolit crnogorsko-pri-

morski Amfilohije podrào je

osnivawe Pokreta za o~uvawe za-

jednice Srbije i Crne Gore i oci-

jenio da se taj pokret nalazi "u

temeqima dràve#.

- Otkad postoji Crna Gora i

Srbija ona ìvi i di{e ovim po-

kretom - rekao je Amfilohije ko-

ji je prisustvovao konstitutiv-

noj Skup{tini Pokreta za o~uva-

we Srbije i Crne Gore.

On je istakao da je wegovo

prisustvo na tom skupu "normal-

no# jer on, kao mitropolit, ide

"tamo gdje ga zove narod#. ¥

POKRET ZA ZAJEDNI^KU SRBIJU I CRNU GORU

IDEJA U TEMEQIMA DR@AVEMoje prisustvo na skupu Pokreta za zajedni~ku Srbijui Crnu Goru, je

"normalno" po{to, kao mitropolit idem

tamo gdje me zove narod, kaè Amfilohije

BATI]Predsjednik Demohri{}an-

ske stranke Srbije Vladan Ba-

ti} ju~e je kritikovao dono{e-

we deklaracije Pokreta za za-

jedni~ku evropsku dràvu Srbi-

je i Crne Gore, ocijeniv{i da

ona "vrije|a gra|ane koji su za

nezavisnu Srbiju#.

- S kojim pravom "terazij-

ski# Crnogorci sva|aju Srbiju i

Crnu Goru, obru{avaju}i se na

aktuelno crnogorsko rukovod-

stvo koje ima apsolutnu ve}insku

podr{ku gra|ana Crne Gore - na-

vodi Vladan Bati}.

Sudija Suda dràvne zajednice

Blagota Mitri} izjavio je danas da

taj sud nije institucija koja odlu~u-

je o eventualnom produètku man-

data poslanicima u Skup{tini Sr-

bije i Crne Gore.

On je kazao da poslanici u par-

lamentu Srbije i Crne Gore i nakon

isteka dvogodi{weg roka "zadrà-

vaju fakti~ki funkciju, ali da bi

je i pravno zadràli trebalo bi iz-

mijeniti Ustavnu povequ#.

- [to se ti~e mandata poslanika

Skup{tine dràvne zajednice, tu Sud

Srbije i Crne Gore nema nikakvih in-

gerencija, zato {to on ocjewuje ustav-

nost propisa, a ne ocjewuje te fakti~-

ke stvari, odnosno ne ocjewuje {ta bi-

va sa poslani~kim mandatom kad is-

tekne - rekao je Blagota Mitri}.

MITRI]

Predsjednik Skup{tine Sr-

bije Predrag Markovi} izrazio

je ju~e o~ekivawe da }e Beograd i

Podgorica posti}i dogovor o iz-

borima za parlament Srbije i Cr-

ne Gore.

Markovi} je dodao da }e se, usva-

jawem zakona o neposrednim izbori-

ma u crnogorskom parlamentu, ste}i

uslovi za raspisivawe izbora za

Skup{tinu Srbije i Crne Gore.

- Beograd i Podgorica mora-

ju da na|u neko rje{ewe, jer ne

treba zaboraviti da je Srbija i

Crna Gora od marta, poslije dobi-

jawa Studije izvodqivosti, blià

Evropskom uniji - zakqu~io je

Predrag Markovi}.

PODGORICA

BEOGRAD - Zamjenik srpskog tu-

ìoca za ratne zlo~ine Milan Pe-

trovi} izjavio je ju~e da je pravosu-

|e Srbije osposobqeno i stru~no da

"procesuira# predmete koje bi mu mo-

gao ustupiti Ha{ki tribunal.

Petrovi} je drugog dana skupa u

Beogradu o mogu}nosti preno{ewa sud-

skih procesa sa Tribunala nacionalnim

sudovima rekao da su dokaz za tu tvrd-

wu procesi za ratne zlo~ine koji se

ve} vode pred sudovima u Srbiji.

On je podsjetio da se u Srbiji vo-

de postupci za ratne zlo~ine koji su

se dogodili na farmi "Ov~ara# kod

Vukovara, u Severinu i Podujevu i

da je u svim slu~ajevima data kvali-

fikacija "ratni zlo~in, a ne obi~no

krivi~no djelo#.

Petrovi} je kazao da Tuìla-

{tvo radi pod odre|enim pritiskom

javnosti jer postoji dio javnosti ko-

ji optuène smatra herojima, ali da

se takva slika sve vi{e mijewa i sve

vi{e qudi misli da treba suditi

krivcima pred sudovima u Srbiji.

Prema wegovim rije~ima, ni u

jednom od navedenih slu~ajeva nije

do{lo do "izigravawa pravde#.

Sudija Kantonalnog suda u Sara-

jevu Aleksandra Martinovi} kazala

je da su pred tim sudom do sad done-

sene 23 sudske presude za ratne zlo-

~ine.

Ona je rekla da su najve}i pro-

blemi s kojima se susre}u sudovi u

BiH postojawe ~etiri krivi~na za-

konika i nemogu}nost da se na pravi

na~in za{tite svjedoci.

Zamjenik hrvatskog tuìoca za rat-

ne zlo~ine Josip Cule kazao je da je

problem s kojim se susre}e hrvatsko

pravosu|e obezbje|ivawe dokaza koji

se nalaze u posjedu druge dràve.

Na po~etku dvodnevnog skupa u

organizaciji Nacionalnog savjeta za

saradwu s Tribunalom ju~e je potpi-

san sporazum o saradwi Republi~kog

javnog tuìla{tva i Tuìla{tva za

ratne zlo~ine Srbije s jedne strane,

i dràvnog tuìla{tva Hrvatske, s

druge strane. ¥

ZAMJENIK TU@IOCA ZA RATNE ZLOÎNE MILAN PETROVI]

Procesi pred doma}im sudovima

NOVI SAD - Predstavnik

Kancelarije Vlade Srbije za pri-

druìvawe Evropskoj uniji Ni-

kola Jovanovi} izjavio je ju~e da

je osnovni uzrok usporenog puta

Srbije u Evropsku uniju neposto-

jawe nacionalnog konsenzusa o

neophodnosti ukqu~ivawa u

evropske integracije.

- Neki konsenzus u smislu sa-

glasnosti stanovni{tva postoji

ali politi~ke elite, mislim na

gotovo sve stranke, tome ne pri-

daju dovoqno zna~aja - rekao je

Jovanovi} agenciji Beta.

Prema wegovim rije~ima,

osnovni uzrok nepostojawa konsen-

zusa je nepoznavawe ~iwenica ve-

zanih za prednosti kojem sobom do-

nosi pristupawe Evropskoj uniji.

Jovanovi} je naveo da se na

sjednicama Vlade Srbije veoma

rijetko raspravqa pitawe dokle

se stiglo u procesu pridruìva-

wa Evropskoj uniji, odnosno ko-

je su glavne prepreke na tom pu-

tu. ¥

DR@AVNA ZAJEDNICA U EVROPSKOJ UNIJI

Vlada nije zainteresovana

BEOGRAD - Ministar za

qudska i mawinska prava Sr-

bije i Crne Gore i predsjednik

Nacionalnog savjeta za sarad-

wu sa Ha{kim tribunalom Ra-

sim Qaji} trebalo bi danas, po

drugi put formalno uputiti za-

htjev tom sudu da u Beograd do-

|e komisija koja bi ustanovila

zdravstveno stawe generala

Sretena Luki}a i Neboj{e

Pavkovi}a.

- Po{to formalni zahtjev

stigne, za nedjequ dana o~ekuje-

mo da qekarska komisija do|e,

{to je dokaz spremnosti sarad-

we Srbije i Crne Gore, ali i do-

kaz spremnosti saradwe samog

Ha{kog trinbunala - izjavio je

Qaji} novinarima povodom odr-

àvawa konferencije posve}ene

pitawima preno{ewa nadle`no-

sti u postupcima koji su zapo~e-

ti pred Tribunalom na doma}e

sudove.

Qaji} je rekao da o~ekuje da

}e se oba generala, i Luki} i Pav-

kovi}, dobrovoqno predati uko-

liko qekarska komisija ustano-

vi da }e im u [eveningenu biti

omogu}en adekvatan qekarski

tretman.

Ina~e, grupa novinara iz Sr-

bije bi}e od 7. do 11. februara u

studijskoj posjeti Me|unarodnom

tribunalu za ratne zlo~ine u Ha-

gu radi upoznavawa s radom ha-

{kog tuìla{tva i suda.

Posjetu je organizovalo srp-

sko tuìla{tvo za ratne zlo~i-

ne i vije}e Okru`nog suda u Be-

ogradu za ratne zlo~ine, u okvi-

ru projekta "Strategija podi-

zawa nivoa informisanosti

gra|ana o radu tuìla{tva za

ratne zlo~ine#.

Novinari }e se, tokom po-

sjete Tribunalu, upoznati s po-

stupkom istrage i su|ewa, polo-

àju optuènih i za{titi

identiteta za{ti}e-

nog svjedoka,

odnosima Tri-

bunala i medi-

ja, dostupno-

{}u infor-

macija, odno-

sno {ta sudi-

je i tuìoci

mogu javno da

kaù o slu-

~ajevima.

Za medi-

je je to je va-

`no jer se

o~ekuje da ve}i broj predmeta ha-

{kog tuìla{tva bude ustupqen

doma}im tuìla{tvu i vije}u za

ratne zlo~ine.

Predvi|eno je da novinarima

o radu Tribunala govore zamje-

nik glavnog tuìoca Dejvid Tol-

bert, portparol suda Xim Len-

del i portparol tuìla{tva

Florens Artman. ¥

NOVI ZAHTJEV HA[KOM SUDU

QAJI] ZOVE QEKAREKomisija Ha{kog tribunala trebalo bi da do|e i ispitazdravstveno stawe generala Luki}a i Pavkovi}a.I to je dokaz na{e spremnosti za saradwu saTribunalom, kaè Rasim Qaji}

Rasim Qaji}: Spremnost za saradwusa Tribunalom

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005.ponedjeqak, 7. februar 2005.SVIJET10DOWI DOM

BRITANSKOG PARLAMENTA

Princ rasipao pare

LONDON - Komisija Doweg

doma britanskog parlamenta za

javne fondove saslu{a}e danas

jednog od finansijskih savjet-

nika princa ârlsa da bi se

utvrdilo da li se na wegovu pri-

jateqicu Kamilu Parker Bouls

tro{i novac namijewen izdrà-

vawu kraqevske porodice, javio

je Tanjug.

Parker Bouls nema nikakvu

javnu funkciju, pa ne bi treba-

lo da koristi prihode od posje-

da u Kornvolu koji sluè za po-

krivawe tro{kova ìvota prin-

ca ̂ arlsa i wegova dva sina Vi-

lijama i Harija. Sve wene li~-

ne tro{kove trebalo bi da pod-

miruje britanski prestolona-

sqednik iz dijela prihoda od po-

sjeda u Kornvolu namijewenom

wegovom li~nom izdràvawu.

Portparol zvani~ne rezi-

dencije princa ̂ arlsa ve} je jav-

no potvrdio da britanski pore-

ski obveznici ni{ta ne pla}a-

ju za gospo|u Parker Bouls. Svi

koji su u wenoj slu`bi pla}eni

su iz prin~evih prihoda, za ko-

je pla}a uredno porez.

Posjed u Kornvolu ustano-

vio je 1337. godine kraq Edvard

III, upravo da bi osigurao novac

neophodan za izdràvawe na-

sqednika krune, kako bi se ras-

teretili poreski obveznici.

Princ ârls ga je naslije-

dio kada je napunio 21 godinu i

od tada prihod imawa pokriva

tro{kove wega li~no kao i we-

gove porodice. ¥

SIDNEJ - U Singapu-

ru hara denge groznica ko-

ju izaziva ujed komarca ae-gis egipti ~iji ishod pone-

kad moè da bude fatalan,

javio je Tanjug.

Samo u januaru ove go-

dine, javio je singapurski

radio, zabiqeèno je 1.145

slu~ajeva denge groznice.

Tokom pro{le godine bi-

lo je 9.459 oboqelih od

denge groznice {to je dvo-

struko vi{e nego u 2003.

Aegis egipti je ove}i,

crni komarac koji se obi~-

no razmnoàva po ba{ta-

ma ili terasama ku}a, a na-

pada po pravilu dawu.

U Singapuru ve}ina

stanovnika stanuje u vi-

{espratnicama, ali obi~-

no imaju na terasama sak-

sije sa cvije}em. Tamo{we

vlasti su zapo~ele o{tro

ka`wavawe onih kod ko-

jih prona|u mjesta gdje se

razmnoàvaju komarci.

Kazne se izri~u na li-

cu mjesta a, pored visokih

nov~anih globa, moè da

uslijedi i kazna do {est

mjeseci zatvora. Dengde

groznica se posqedwi de-

cenija pro{irila po ~i-

tavom svijetu tako da se,

u ve}em ili mawem obi-

mu, sada pojavquje u ~ak

stotinak zemaqa. ¥

SEUL - Slojevite odnose iz-

me|u Sjeverne i Ju`ne Koreje, zbog

kojih se Korejsko poluostrvo i da-

qe smatra potencijalnim ratnim

àri{tem, ponovo obiqeàvaju

zvani~ne izjave koje otkrivaju du-

boko nepovjerewe me|u wima, ja-

vio je Tanjug.

U "bijeloj kwizi#, koju je upra-

vo objavila vlada u Seulu, Sjever-

na Koreja je ponovo ozna~ena kao

"ratna prijetwa#, a iznijeta je i

procjena da ta komunisti~ka dr-

àva posjeduje nuklearno oru`je.

Iako u tom dokumentu, posli-

je duèg vremena, sjeverni susjed

nije ozna~en terminom "glavni ne-

prijateq#, wegova ukupna sadrì-

na ukazuje da je strah od ratnog uda-

ra iz tog pravca i daqe veoma jak

i da se na wemu temeqi odbrambe-

na strategija.

Na opasnost od izbijawa rata

izme|u dvije zemqe ukazuje se i u

Pjongjangu, s tim {to se kao glav-

ni razlog za to pomiwe mogu}nost

da SAD izvr{e agresiju na Sje-

vernu Koreju, ra~unaju}i u toj ak-

ciji na punu podr{ku Ju`ne Kore-

je.

Dokaz za to je izjava prethod-

ne sedmice jednog visokog sjever-

nokorejskog oficira, emitovana

preko nacionalnog radija, da }e

wegova zemqa, u slu~aju da je Ame-

rika napadne, odmah napasti ame-

ri~ke baze u Ju`noj Koreji i pre-

tvoriti ih u "more vatre#.

Na tlu Ju`ne Koreje je oko 37

hiqada ameri~kih vojnika, u baza-

ma na vi{e lokacija, ukqu~uju}i

okolinu prijestonice Seula. SAD

su nedavno najavile izvjesno pre-

strukturi-

rawe svojih

snaga, uvje-

ravaju}i do-

ma}ine da je

glavni ciq

predupre|e-

we "opasno-

sti sa sjeve-

ra# (iz Sje-

verne Kore-

je).

Sjever-

na i Ju`na Koreja su i daqe for-

malno u ratu, jer je sukob od 1950.

do 1953. godine okon~an samo pot-

pisivawem primirja, ali ne i mi-

rovnog ugovora. Otad poti~e save-

zni{tvo Seula i Va{ingtona, ali

i animoziteti izme|u SAD i vla-

sti u Pjongjangu. U "bijeloj kwi-

zi# je navedeno i da }e Amerika za

potrebe odbrane

Ju`ne Koreje

p o k r e n u t i

skoro 700 hi-

qada svojih

vojnika, 160

ratnih brodova i

2.000 bobenih

aviona.

S j e v e r n a

Koreja, koja

pod oru`-

jem ima

1,2 mi-

li-

ona vojni-

ka - ve}i-

nom raz-

mje{tenih

du` ju`ne

granice -

sve ~e{}e

se sumwi-

~i da, os-

im velikih zaliha hemijskog i

biolo{kog oru`ja, posjedu-

je i atomsko oru`je, ili

bar mogu}nost da ga brzo

proizvede. Ju`na Koreja

ima oko 680 hiqada vojni-

ka, ali se smatra da je wena ar-

mija tehni~ki boqe opremqe-

na.

Odbijawe Pjongjanga da se

ukqu~i u nastavak razgovora

za eliminisawe wegovog nu-

klearnog programa dodat-

no poja~ava strahovawa

Ju`nokorejaca od

izbijawa novog

rata.

U Ju`noj

Koreji, su-

o~enoj sa

v e l i k i m

ekonomskim

te{ko}ama i

padom standarda,

naoruàvawe ostaje

prvorazredni dru{tve-

ni ciq.

Vlastodr{ci u

Pjongjangu tvrde da je to

"nametnuta nu`nost# i

uporno ponavqaju

da SAD, uz pomo} Ju-

`ne Koreje, èle da po-

kore wihovu zemqu.

Zastoj u pregovo-

rima {est nacija

(dvije Koreje, SAD,

Rusije, Kine i Ja-

pana) o nuklear-

noj krizi posqe-

dica je spora Va-

{ingtona i Pjon-

gjanga. ¥

MOSKVA - Minutom }utawa

i otkrivawem memorijalne plo-

~e kod moskovske stanice Avto-

zavodskaja ju~e je obiqeèna go-

di{wica samoubila~ko-terori-

sti~kog akta u kojem su poginu-

le 42 osobe, ukqu~uju}i i tero-

ristu, javio je Tanjug.

Na ceremoniji se okupilo

oko 800 qudi, predstavnika grad-

skih vlasti, porodica poginu-

lih i obi~nih gra|ana, a u ~ita-

voj podzemnoj èqeznici za}u-

tali su radiopredajnici.

Terorista samoubica, ~iji je

identitet saop{ten uo~i godi-

{wice u petak, aktivirao je im-

provizovanu eksplozivnu napra-

vu od smjese amonija~ke {ali-

tre i aluminijumskog praha ukup-

ne teìne izme|u 2,9 i 6,6 kilo-

grama i napuwena {rafovima i

zavrtwima, koja je bukvalno raz-

nijela qudska tijela.

Prve informacije su govori-

le o 39 poginulih i 250 rawenih

da bi istraga kasnije ustanovi-

la identitet 41 `rtve, ~ija su

imena navedena na spomen-plo~i.

Prema rije~ima predstavnika

Moskovskog tuìla{tva Serge-

ja Mar~enka, tokom istrage oba-

vqeno je 270 kriminalisti~kih

ekspertiza, od toga 30 moleku-

larno-genetskih.

Na osnovu analize fragmena-

ta tijela samoubice ustanovqe-

no je da se radi o stanovniku Ka-

ra~evo-êrkesije Anzoru Inà-

jevu, pripadniku nelegalnih na-

oruànih formacija od ranije

poznatom organima reda. ¥

MOSKVA - Na listi ruskih

milijardera, koji }e sutra obja-

viti ruski ~asopis "Finans#, na

prvom mjestu je i daqe oligarh

Roman Abramovi~, izvijestio je

radio Eho Moskve.

Imovina Abramovi~a pro-

cijewena je na 11,5 milijardi

dolara, a uprkos vijestima da

je wegov fudbalski klub êl-

zi pro{le godine imao rekord-

ni gubitak, wegova aktiva je

mawa za svega 4 odsto u odnosu

na pro{logodi{we procjene.

Drugo mjesto zauzeo je biv{i

partner Abramovi~a na trì-

{tu aluminijuma i automobila

Oleg Deripaska, dok wega u sto-

pu prati {ef finansijske "Al-

fa-grupe# Mihail Fridman.

Prosje~na starost ruskih

milijardera je 49 godina - naj-

stariji je 59-godi{wi odbjegli

oligarh Boris Berezovski, koji

ìvi u Londonu, precizirao je

~asopis. ¥

ANKARA/MOSKVA - Rusi-

ja i SAD su savezni~ki u borbi

protiv terorizma, bez obzira na

izvjesna neslagawa, istakao je u

Ankari ruski ministar inostra-

nih poslova Sergej Lavrov, ja-

vio je Tanjug.

- I pored razmimoilaèwa,

odre|enih te{ko}a u sprovo|e-

wu nekih sporazuma, mi smo sa-

veznici u borbi protiv terori-

zma, {irewa oru`ja za masovno

uni{tavawe i nelegalnog pro-

meta narkotika - naglasio je u

subotu kasno uve~e Lavrov po-

slije razgovora sa Rajsovom po-

slije prvog susreta otkako je ona

pro{le nedjeqe naimenovana na

tu du`nost.

[efovi diplomatije dvije

zemqe su potvrdili namjeru da

politi~kim sredstvima teè rje-

{avawu svih problema oko nu-

klearnog programa Irana Tome,

prema Lavrovu, prednost daje i

Va{ington.

- Rusija i SAD nisu nikada

bili jednoglasne o svakom pita-

wu, ali mi po{teno razmatramo

razmimoilaèwa - konstatovao

je ruski ministar i dodao da se

u nizu slu~ajeva pronalaze uza-

jamno prihvatqiva rje{ewa.

U dijalogu Lavrov-Rajs raz-

motrena su sva pitawa koja }e bi-

ti na dnevnom redu razgovora

predsjednika dvije zemqe u Bra-

tislavi 24. februara, koji, kako

je re~eno, "treba da daju ton od-

nosima u naredne ~etiri godine#.

Obje strane imaju ideje o sa-

radwi u oblasti ne{irewa oru`-

ja za masovno uni{tavawe, pri

~emu }e posebna pa`wa biti po-

sve}ena spre~avawu da ono padne

u ruke terorista, ukazao je La-

vrov.

- Rusija i SAD su uspostavi-

li odnose koji omogu}avaju da se

odgovara na sva pitawa i da se

jedni prema drugima odnose s

po{tovawem - naveo je {ef ru-

ske diplomatije.

U tom svjetlu, prema La-

vrovu, ruski predsjednik Vla-

dimir Putin "bi}e spreman

da u Bratislavi razmotri i

postavi svako pitawe# tokom

susreta sa predsjednikom Xor-

xom Bu{om.

Me|u temama razgovora bio

je i proces ulaska Rusije u

Svjetsku trgovinsku organiza-

ciju, pri ~emu, napomenuo je La-

vrov, "on treba da se sprovodi

pod uslovima koji ne bi nani-

jeli {tetu interesima Rusije#.

Razmijewena su i mi{qewa o

"situaciji u Ukrajini u kontek-

stu OEBS#. Lavrov je izloìo

pristup reformisawu ove orga-

nizacije "uspostavqawem ravno-

teè izme|u tri korpe - u poli-

ti~kom, ekonomskom i humani-

tarnom# aspektu, a Rajs se sloì-

la sa "potrebom da se reformi-

{e sistem pra}ewa izbora#. ¥

AMERI^KI DR@AVNI SEKRETAR U POSJETI MOSKVI I ANKARI

SAVEZNICI PROTIV TERORIZMASergej Lavrov izjavio da }e se ipored odre|enih te{ko}a Rusijai Amerika zajedni~ki boriti protiv{irewa oru`ja za masovno uni{tewei nelegalnog prometa narkotika

GODI[WICA SAMOUBILA^KOG NAPADA U MOSKVI

ZAO[TRAVAJU SE ODNOSI NA KOREJSKOM POLUOSTRVU

KOM[IJE SMRTNI NEPRIJATEQIPjongjang strahuje od napada SAD,uz pomo} Seula, dok Ju`na Korejasjevernog susjeda i daqe ozna~avakao

"ratnu prijetwu"

JOHANESBURG - Predsjednik Ma-

lavija Bingu va Mutarika saop{tio je

da napu{ta vladaju}u stranku Ujediwe-

ni demokratski front (UDF) jer mu je

dosta optu`bi izre~enih na wegov ra-

~un zbog sada{we bitke protiv korup-

cije, javio je ju~e ujutro radio ove is-

to~noafri~ke dràve.

Kako je prenio Tanjug predsjednik

Mutarika, koji je u predsjedni~ku fo-

tequ sjeo prije samo devet mjeseci, smi-

jenio je prethodno troje ministara u

vladi za koje se znalo da su lojalisti

biv{em predsjedniku Bakiliju Mulu-

ziju.

Mutarika je nedavno naredio hap{e-

we nekolicine biv{ih dràvnih funk-

cionera, ukqu~uju}i nekada{weg mini-

stra finansija Frajdeja Xumbu koga je

optuìo da je pronevjerio oko ~etiri

miliona dolara iz dràvne kase.

Iako je bio li~ni izabranik biv{eg

{efa dràve Muluzija za novog pred-

sjednika, Mutarika se ubrzo okomio na

svog prethodnika koga je ~ak optuìo da

je kovao zavjeru da ga likvidira.

UDF je saop{tila da je Mutariki-

na odluka da napusti stranku "spasla

partiju od sramote da mora da ga iskqu-

~i# i najavila je da }e napustiti vladi-

nu koaliciju. Dosad vladaju}a stranka je

istovremeno optuìla predsjednika da

smjera da osnuje vlastitu partiju. ¥

SINGAPUR

Trese denge groznica PREDSJEDNIK MALAVIJA

Napustio partiju zbog korupcije

Sergej Lavrov i Kondoliza Rajs: Razgovor o svim pitawima (Foto-Rojters)

@eqezni~ka stanica u Moskvi: U pro{logo-di{wem napadu poginule 42 osobe

(Foto-Rojters)

Pomen `rtvama

LISTA RUSKIH MILIJARDERA

Abramovi~ kao Bil Gejts

POTJERNICE[ef ruske diplomatije

Sergej Lavrom je dotakao u raz-

govoru sa ameri~kim dràvnim

sekretarom Kondolizom Rajs i

pitawe boravka u SAD pred-

stavnika ruske naftne kompa-

nije "Jukos# za kojima je ras-

pisana potjernica.

Dràvni sekretar je potvr-

dila da to pitawe treba razma-

trati u skladu sa ruskim zako-

nodavstvom, naveo je Lavrov.

Ruski ministar je tako|e

podsjetio da je predsjednik

Bu{ odavno potvrdio svoje u~e-

{}e na sve~anosti povodom 60.

godi{wice pobjede nad fa{i-

zmom u Moskvi u maju ove godi-

ne.

GARANCIJEA m e r i k a n c i

odbijaju zahtjev

Sjevernokorejaca

da im, prije odustaja-

wa od nuklearnog progra-

ma, daju garancije da ih ne}e na-

pasti i da }e im, zajedno sa sa-

veznicima, osigurati ekonomsku

pomo}.

Sjevernokorejski oficir:Pogled na ju`nog susjeda

(foto-arhiva)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005. SVIJET

M E R I D I J A N I

BANGKOK - U Tajlandu su

ju~e odràni op{ti izbori na

kojima je partija premijera Tak-

sina [inavatre osvojila 399 od

500 poslani~kih mjesta u par-

lamentu, pokazali su rezultati

ankete koju su po zatvarawu bi-

ra~kih mjesta sproveli {est te-

levizijskih stanica i Univer-

zitet u Bangkoku, javio je Tan-

jug.

O~ekuje se da }e izbori doni-

jeti jo{ jedan ~etvorogodi{wi

mandat tajlandskom premijeru, kao

i da }e wegova Taj Rak Taj parti-

ja formirati prvu jednopartijsku

vladu u istoriji zemqe, javio je

tajlandski radio. ¥

Pobje|uje premijerova stranka

SIDNEJ - Indonezija, naj-

mnogoqudnija muslimanska zemqa

u svijetu, sprema novi zakon koji

}e o{tro ka`wavati one koji se

qube na javnom mjestu, a nisu bra~-

ni partneri, javio je Tanjug.

Kako danas pi{e dnevnik

"Xakarta post#, nacrtom novog

zakona koji se predlaè parla-

mentu na usvajawe predvi|a se

~ak da policija moè da u|e u

stan ili ku}u ako postoji osno-

vana sumwa da tamo ìvi nevjen-

~ani par.

Krivi~ni zakon koji je sada

na snazi je u stvari naslije|en

iz doba kada je Indonezija bila

holandska kolonija, ta~nije iz

1886. godine, a sada{wi prije-

dlog novog zakona plod je 25-go-

di{weg rada na wegovoj refor-

mi. ¥

Prvo brak pa poqubac

PRVA ODLUKA UKRAJINSKE VLADE

"Krivolo`staq"vra}en dràvi

KIJEV/MOSKVA - No-

va vlada Ukrajine primila je

du`nost od stare, a ve} na pr-

voj sjednici donijela odluku

o vra}awu najve}eg metalur-

{kog kombinata "Krivolo`-

staq# u vlasni{tvo dràve i

sprovo|ewu nove licitacije

za wegovu privatizaciju, ja-

vio je Tanjug.

Kako je saop{tila pre-

mijer Julija Timo{enko, "svi

dokumenti o privatizaciji

tog preduze}a, koje je nezako-

nito donijela prethodna vla-

da, poni{teni su#.

Premijer je istovremeno

umirila investitore, nagla-

siv{i da "nikakve masovne

deprivatizacije ne}e biti,

te da }e vlada djelovati stro-

go u okviru zakona#.

Predsjednik Viktor Ju-

{~enko najavio je ranije pre-

ispitivawe rezultata priva-

tizacije kombinata, koji je

pro{le godine kupio zet biv-

{eg predsjednika Leonida

Ku~me Viktor Pin~uk, a udio

u vlasni{tvu nad wim ima i

Rinat Ahmetov, glavni fi-

nansijer predizborne kampa-

we poraènog kandidata na

predsjedni~kim izborima

Viktora Janukovi~a. ¥

SIDNEJ - Komandant taliba-

na Mula Dadulah demantovao je spe-

kulacije da su wegovi gerilci obo-

rili avganistanski putni~ki avion

koji se sru{io na obronke planine

u blizini Kabula, javio je Tanjug.

Dadulah je tako|e rekao da mu je

ào zbog udesa u kojem je, vjeruje se,

stradalo 96 putnika i osam ~lano-

va posade "boinga -737#, prenio je u

nedjequ australijski radio.

Ina~e, u Kabulu, uprkos pret-

hodnih izjava raznih funkcionera,

jo{ nema zvani~ne potvrde o kona~-

nom bilansu tragedije. Danas se, na-

ime, ispostavilo da spasila~ke eki-

pe, zbog swe`nih smetova i te{ko

prohodnih puteva, jo{ nisu stigle

do samog mjesta tragedije, na visi-

ni od 3.300 metara.

Me|utim, upu}eni smatraju da

bi, ~ak i da je neko preìvio udar

aviona u planinu, te{ko mogao da

ostane u ̀ ivotu 72 sata po tolikom

mrazu. Ostatke aviona "boing -737#,

koji je letio na liniji od Heruta do

Kabula, najprije je primijetila po-

sada holandskog vojnog helikopte-

ra koja je javila komandi tako da su

odmah upu}eni spasioci, oko stoti-

nak kanadskih i slovena~kih vojni-

ka iz redova mirovnih snaga NA-

TO.

U istoj akciji u~estvovalo je i

oko hiqadu avganistanskih vojnika

dok je jedan avganistanski vojni he-

likopter morao da, zbog magle i ne-

vremena, odustane od poku{aja da

sleti na mjesto udesa.

Me|u nastradalim putnicima

bilo je devet Turaka, ~etvoro Ame-

rikanaca, trojica Italijana i jedan

Iranac. Avion je bio iznajmqen od

Kirgistana a posadu su ~inila ~e-

tvorica Rusa, dvojica Kirgistana-

ca i isto toliko Avganistanaca.

Dodaje se da su neki le{evi ve} pre-

ba~eni u Kabul ali se ne pomiwe da

li je prona|ena "crna kutija# koja

bi trebalo da odgovori za{to se

sru{io "boing-737#.

Kabul je okruèn planinama

tako da se vjeruje da je pilot zalu-

tao u swe`noj me}avi i udario u ne-

ki planinski vrh. Pilot nije mo-

gao da spusti avion zbog swe`ne

me}ave koja je u ~etvrtak vladala

iznad Kabula, glavnog grada Avga-

nistana, tako da se povjerovalo da

}e odletjeti do nekog aerodroma u

Pakistanu.

Me|utim, iz Pakistana je javqe-

no da nijedan avganistanski avion

nije kontaktirao tamo{wu kontro-

lu leta.

Postoje i mi{qewa da zlosre}-

ni "boing-737# nije ni imao dovoq-

no goriva da stigne do aerodroma u

Pakistanu. "Boing-737# je pripadao

privatnoj avionskoj kompaniji "Kam

er# koja je prevozila na vi{e unu-

tra{wih linija u Avganistanu, kao

i na linijama prema Dubaiju i Is-

tanbulu. ¥

POSLIJE PADA AVGANISTANSKOG AVIONA U BLIZINI KABULA

TALIBANI @ALE @RTVEKomandant talibana demantovao da su wegovi gerilci oborili avion sa preko 100 putnika. Spasila~ke ekipe jo{nisu stigle do mjesta tragedije, na visini od 3.300 metara

11

AVIONSKE NESRE]EPo~etkom 1998, jedan avgani-

stanski avion koji zbog snijega

nije mogao da sleti na aerodrom u

Kabulu, sru{io se u blizini pa-

kistanskog grada Kveta i tom pri-

likom stradalo je 51 lice.

Samo nekoliko mjeseci kasni-

je u blizini Kabula sru{io se avi-

on i tada je stradalo 45 osoba.

MOSKVA - Predsjednik ̂ e-

~enije Alu Alhanov izjavio je ju-

~e da ne raspolaè informaci-

jama koje bi potvrdile da je li-

der separatista u toj ruskoj au-

tonomnoj republici [amil Ba-

sajev mrtav.

- Da li je ìv ili mrtav, zna

samo Svevi{wi - rekao je pred-

sjednik Alhanov, objasniv{i da

ne moè "ni da potvrdi, ni da

opovrgne# vijesti o smrti Basa-

jeva, jer su za to potrebni kon-

kretni dokazi.

Istovremeno, Alhanov je na-

glasio da kurs i politiku repu-

blike i dràve ne mogu da pro-

mijene ni Aslan Mashadov, ni

Basajev.

Prema informacijama koji-

ma su raspolagali organi reda

ê~enije, Basajev je zaista imao

problema s bubrezima, kao i sa

operisanom nogom. Tokom ove ne-

djeqe iz slu`be bezbjednosti gru-

zijske pokrajine Abhazije, u ko-

joj je Basajev 1990-ih ratovao, po-

javile su se informacije da je on

stradao ili u okr{aju sa arap-

skim pla}enicima, ili da je um-

ro od komplikacija izazvanih bo-

le{}u bubrega.

Gotovo istog dana britanski

TV Kanal 4 emitovao je intervju

sa Basajevom, napravqen prije

mjesec dana, u kojem on potvr|u-

je umije{anost u teroristi~ki

akt u Beslanu i obe}ava nove

sli~ne napade.

U Beslanu je u septembru pro-

{le godine stradalo oko 350 qu-

di, me|u wima polovina djece,

kada su snage bezbjednosti okon-

~ale trodnevnu dramu stotina ta-

laca ~e~enskih separatista. ¥

PREDSJEDNIK ÊÊNIJE

Nema dokaza o smrti Basajeva

\ [amil Basajev: Neiz-vjesna sudbina

(Foto-Rojters)

DUBAI - Naoruàni qudi

oteli su ~etvoricu egipatskih in-

èwera koji u Iraku rade za tele-

komunikacionu kompaniju "Ora-

skom#, izjavio je ju~e portparol

ira~ke partnerske firme.

- Inèweri su oteti dok su iz-

lazili iz ku}e u kojoj ̀ ive, u zapad-

nom dijelu Bagdadu - precizirao je

portparol "Irakne# [amal Hana-

fi, dodav{i da nije poznato ko sto-

ji iza otmice.

"Oraskom# ima vi{e ugovora u

Iraku, ukqu~uju}i i ugovor s ira~-

kim mobilnim operaterom "Irak-

na# o izgradwi i odràvawu mre-

è u Bagdadu.

Ira~ki pobuwenici oteli su za

proteklih godinu dana vi{e od 10

egipatskih dràvqana u Iraku,

ukqu~uju}i {estoricu zaposlenih

u firmi "Irakna#. Vjeruje se da su

dvojica egipatskih talaca ubijena,

a svi drugi oteti Egip}ani, me|u

kojima i diplomata Muhamed Mah-

mud Kutb, oslobo|eni su, uglavnom

zahvaquju}i posrednicima, podsje-

tio je Rojters.

Jo{ jedna islamska grupa tvr-

di da je otela novinarku Zgrenu

Militantna islamska grupa

Organizacija xihad preuzela je od-

govornost za otmicu italijanske

novinarke \ulijane Zgrene (56) i

zaprijetila da }e je ubiti, dva da-

na po{to je odgovornost preuzela

grupa sli~nog imena.

U saop{tewu Organizacije xi-

had, objavqenom u subotu na inter-

net sajtu koji ne koriste glavne po-

buweni~ke grupe, navedeno je da }e

Zgrena, novinarka lista "Manife-

sto#, biti ubijena do ponedjeqka

ukoliko Italija ne povu~e vojni-

ke iz Iraka, prenio je Rojters. ¥

U IRAKU NASTAVQENA SERIJA OTMICA

JOHANESBURG - Afri~ka

unija (AU) osudila je odluku armi-

je u Togou da nekoliko sati posli-

je smrti predsjednika Gnasingbea

Ejademe (69) naimenuje za novog {e-

fa dràve jednog od wegovih sino-

va Foru Ejademu (39), dosada{weg

ministra za komunikacije, prenio

je Tanjug.

Komesar AU Alfa Umar Ko-

nare, ocijenio je takav potez armi-

je kao vojni pu~.

- Jasno je da AU ne moè da po-

drì nasilno preuzimawe vlasti,

zato je va`no da se vratimo po{to-

vawu ustavnih pravila - rekao je

Kunare.

Predsjedavaju}i AU, nigerij-

ski predsjednik Olusegun Obasan-

|o poru~io da ta kontinentalna or-

ganizacija ne}e priznati protivu-

stavan prenos vlasti u Lomeu, ja-

vio je ju~e ujutro Ju`noafri~ki ra-

dio.

Na~elnik General{taba togo-

anske armije, general Zakari Nan-

|a, je rekao da je Ejademin sin nai-

menovan za vr{ioca du`nosti {e-

fa ove zapadnoafri~ke dràve ka-

ko bi bio popuwen ustavni vakuum.

Po togoanskom ustavu, du`nost

{efa dràve treba da preuzme pred-

sjednik parlamenta, u ovom slu~aju

Fambare Utara Na~haba, ali se on

u trenutku Ejademine smrti nalazio

u inostranstvu.

Na~aba je doputovao u subotu

uve~e u Benin avionom aviokompa-

nije Er Frans koji je skrenut za

glavni grad te zapadnoafri~ke ze-

mqe Kotonu, saop{tile su aero-

dromske vlasti. Avion je normalno

trebalo da sleti u Lomeu, ali su

togoanske vazdu{ne, kopnene i mor-

ske granice zatvorene poslije smr-

ti predsjednika Ejademe, javio je

AFP.

Prema ustavu Togoa, predsjed-

nik nacionalne skup{tine obavqa

privremenu funkciju {efa drà-

ve, a izbori treba da budu odràni

u roku od 60 dana.

Na~abea, ~lana predsjedni~ke

partije Okupqawe naroda Togoa

(RPT), na aerodromu u Kotonuu su

do~ekali predsjednik nacionalne

skup{tine Benina Antoan I|i Ko-

lavole i ministar komunikacija

Frederik Dohu.

Togoanski zvani~nik je zatim

smje{ten u hotel u glavnom gradu

Benina. Predsjednik Ejadema umro

je u subotu uve~e od sr~anog udara,

u trenutku kada je trebalo da ode na

hitno lije~ewe u inostranstvu.

Vijest o smrti Ejademe, koji

je imao najduì predsjedni~ki

sta` u Africi, saop{tio je li~-

no premijer Kofi Sama koji je re-

kao da je zemqa doìvjela "naci-

onalnu katastrofu#. Od Ejademe

je u svijetu duè na vlasti jedino

kubanski vo|a Fidel Kastro, ko-

ji tom karipskom dràvom upra-

vqa od 1959. godine.

Togoanski premijer Sama je

tako|e rekao da su policija i ar-

mija u pripravnosti te da se sta-

raju o o~uvawu reda i mira u ze-

mqi. Ejadema je do{ao na vlast u

Togou, nekada{woj francuskoj ko-

loniji, vojnim pu~em jo{ 1967. Od-

mah je zabranio svaku politi~ku

aktivnost u zemqi i ~vrsto je dr-

ào sve poluge vlasti u svojim ru-

kama. Ponovo je dozvolio politi~-

ku aktivnost 1991, ali je Evrop-

ska unija dvije godine kasnije su-

spendovala pomo} toj zemqi zbog

izbornih manipulacija reìma u

Lomeu. ¥

AFRI^KA UNIJA OSUDILA IMENOVAWE POSLIJESMRTI EJADEME

VOJNI PU^ U TOGOUKomesar Konare izjavio da Afri~ka unija ne}e priznatinasilno preuzimawe vlasti i da se moraju po{tovatiustavna pravila u Togou

GIMNAZIJA

ULICA ZMAJ JOVINA 13

BAWA LUKA

OGLAS

za prikupqawe pismenih ponuda za izvo|ewe maturske ekskurzije

(destinacija [PANIJA)

1. Predmet ponude je:

- izvo|ewe maturske ekskurzije u~enika tre}ih razreda Gimnazije u Bawoj Luci

- destinacija [panija

2. Sadràj ponude treba da bude u skladu sa Programom izvo|ewa ekskurzije.

3. Program za izvo|ewe maturske ekskurzije se moè dobiti u sekretarijatu {kole.

4. Podno{ewe i otvarawe ponuda:

- Rok za podno{ewe ponuda je sedam dana od dana objavqivawa oglasa.

- Ponude koje stignu poslije ovog roka ne}e se uzimati u razmatrawe.

- Ponu|a~ je obavezan dostaviti zape~a}enu ponudu sa naznakom na koverti:

Ponuda za ekskurziju

- Ponude dostaviti na adresu:

Gimnazija

Bawa Luka

Zmaj Jovina 13

ili predati li~no u sekretarijat {kole.

PUT DEMOKRATIJE Gnasingbea Ejadema je tri

puta uzastopno pobje|ivao na

predsjedni~kim izborima za ko-

je su lokalna opozicija i me|u-

narodna zajednica tvrdili da su

uvijek bili manipulisani.

Me|u prvima je na smrt Eja-

deme reagovao Gilhrist Olim-

pio, wegov glavni rival, koji je

poèlio u izjavi AFP da vo|i-

na smrt omogu}i da "Togo krene

putem demokratije#.

- Volio bih transparentne i

slobodne izbore za dva do tri

mjeseca - dodao je Olimpio u te-

lefonskom razgovoru iz Pari-

za, gdje ìvi u izgnanstvu otka-

ko je rawen u atentatu 1992. go-

dine.

\Spasila~ke ekipe: Potraga za `rtvama avionske nesre}e (Foto-Rojters)

Oteta ~etiri inèwera

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005.CRNA HRONIKA

ISTO^NO SARAJEVO -

Policija Centra javne bezbjed-

nosti Isto~no Sarajevo uhap-

sila 14 osoba za koje se sumwa

da su po~inili nekoliko pqa~-

ki i razbojni{tava na podru~-

ju Sokolca i Pala.

- Rasvijetlili smo sedam

razbojni{tava, osam te{kih

kra|a i nekoliko drugih kra|a

po~iwenih tokom pro{le i po-

~etkom ove godine - kaè port-

parol CJB Isto~no Sarajevo

Radovan Peji}.

On je dodao da su uhap{eni:

D.V. (19), V.P. (25), S.Z. (21),

M.K. (20), M.T. (21), M.M. (21),

O.D. (29), M.M. (17), S.R. (22),

M.K. (23), M.V. (22), Z.\. (21)

svi iz Sokoca, te B.T. (20) i

M.K. (21) iz Pala.

Peji} je rekao da su privo-

|eni mnogi za koje se sumwa da

su bili o~evici ili su sami

po~inili kra|e i razbojni-

{tva.

- U vr{ewu krivi~nih dje-

la mnogi su povratnici - ista-

kao je Peji}.


rasvijetqene su provale: u pro-

storije Telekoma Srpske i Srp-

skih po{ta u Sokocu, u trgovi-

nu "Momo-komerc#, u prodavni-

cu "Sandra# u mjestu Kaqina, u

prodavnicu \or|e Krsmanovi-

}a 4. avgusta u Kneìni... Ot-

kriveni su i po~inioci pqa~-

ke prodavnice Du{ka Ora{a-

nina u mjestu @qebovi, razboj-

ni{tva nad radnicima preduze-

}a "Onogo{t#, te poku{aja

razbojni{tva nad radnikom

benzinske pumpe u Sokocu.

- Hap{ewa su izvr{ena na

osnovu operativnih saznawa po-

licije i u saradwi sa nadle-

`nim tuìla{tvom i sudom.

Protiv 12 lica iz Sokoca ovih

dana bi}e podnesen kompletan

izvje{taj o po~iwenim krivi~-

nim djelima - obja{wava Peji}.

On je istakao da se sumwa

da su O.D., V.D., M.K. i M.M.

opqa~kale prodavnicu "Ono-

go{t# 17. januara u nasequ Mo-

kro kod Pala.

Peji} je rekao da je rasvi-

jetqeno nekoliko kra|a motor-

nih pila na podru~ju op{tina

Pale i Han Pijesak, koje su po-

~inili M.T., M.V. i S.R.

Otkriveno je da su B.T. i

M.K. iz Pala ukrala tri para

skija iz vikendice u Palama 1.

februara.

- Sokola~ki policajci pre-

tresli su stanove i ku}e M.K,

V.K, M.T, M.K, M.M. i V.D. iz

Sokoca i oduzeli mobilni te-

lefon, ~etiri selotejp trake,

{est pari rukavica, 15 metaka

kalibra 7,62 milimetra i kuti-

ju od {ibica u kojoj je bila ma-

rihuana - naveo je Peji}.


identifikovan je izvr{ilac

razbojni{tva nad radnikom po-

{te u sokola~kom selu Poji{ta

Lazarom [ibalijom, izvr{enog

10. jula pro{le godine.

- Razbojni{tvo je po~inilo

B.S. (27), koje se nalazi u bjek-

stvu, pa je za wim raspisana po-

tjernica - kaè Peji}.

On je posebno istakao da su

rasvijetqene pqa~ke poslovni-

ce "Nove banke# u Rogatici ko-

ja je izvr{ena 31. januara, raz-

bojni{tvo u kladionici "Der-

bi#, te razbojni{tva po~iwe-

na nad radnicima benzinskih

pumpi "Petrola# u Palama 28.

januara i Han Pijesku 12. janu-

ara.

¥ N. ZELENOVI]

POLICIJA ISTO^NOG SARAJEVA RASVIJETLILA NEKOLIKO RAZBOJNI[TAVA I KRA\A

KRIMINALCI IZA RE[ETAKA 12

Uhap{eno 14 osumwi~enih, a za jednim raspisanapotjernica. Protiv 12 lica iz Sokoca bi}e podnesenizvje{taj o po~iwenim krivi~nim djelima, kaèRadovan Peji}

Mada Radovan Peji} nije

èlio da potvrdi, prema sazna-

wima na{eg lista, uhap{eni su:

Vladimir Dubov~anin, Vladi-

mir Powarac, Sa{a Zoranovi},

Milan Kova~evi}, Mladen To-

{i}, Mirko Ma~ar, Oliver Do-

bov~anin, Sa{a Radi}, Marko

Kusmuk, Mirko Vukosavqevi},

Zoran \eri}, Bojan Tadi}, Mar-

ko Koroman i Veqko Ko{arac,

te sedamnaestogodi{wi M.M.

UHAP[ENI

BAWA LUKA - Vatrogasci

su uspje{no ugasili poàr koji

je izbio u subotu oko 11.30 ~aso-

va u biv{em pogonu viskoze "In-

cela# u Bawoj Luci, saznajemo u

Centru javne bezbjednosti Bawa

Luka.

"Glas Srpske# nezvani~no sa-

znaje da su radnici preduze}a

"Ekofer# radili na demontaì

pogona, tako {to su sjekli sta-

re ma{ine. Prilikom sje~ewa

jedna varnica bila je dovoqna da

prouzrokuje poàr koji je tre}i

po redu u posqedwih mjesec dana.

Prvo su intervenisali va-

trogasci "Incela#, a zatim su

do{la jo{ tri vozila Vatrogasne

brigade Bawa Luka i poàr je

ubrzo lokalizovan. Materijalna

{teta je neznatna.

¥ O. M.

PO@AR U KRUGU "INCELA"

Vatrogasci brzo intervenisali: Poàr nijeizazvao ve}u {tetu (Snimio M. [UKALO)

BR^KO - Osnovni sud Br~-

ko distrikta odredio je pritvor

u trajawu od mjesec dana I. D.(42)

iz Br~kog.

On je osumwi~en za posjedo-

vawe droge.

Prema saop{tewu policije

distrikta, policajci su uo~ili

da je osumwi~eni odbacio pro-

vidnu najlonsku vre}icu u kojoj

su se nalazili paketi}i sa nepo-

znatom pra{kastom materijom u

dvori{te svojih kom{ija.

Poslije preliminarnog vje-

{ta~ewa i vagawa pokazalo se da

se radi o 30 grama kokaina i 6,5

grama heroina.

¥ M. \.

BR^KO

Drogu bacio kom{ijama

Varnica izazvala plamen

BAWA LUKA - Ugqe{a Pe-

trovi} (46) iz Kqu~a osu|en je u

bawolu~kom Okru`nom sudu na

tri godine i {est mjeseci zatvo-

ra. Wemu je kazna izre~ena zbog

krivi~nog djela izazivawe op-

{te opasnosti.

Mecima koje je Petrovi} is-

palio iz automatske pu{ke usmr-

}en je Jovo Gaji} (ro|en 1947. go-

dine) iz Velija{nice kod Rib-

nika.

Presudu je izreklo Vije}e pe-

torice kojim je predsjedavala

Qiqana Bo{wak - Glizijan.

Do tragi~nog doga|aja do{lo

je 2. marta 1995. godine u mjestu

Korita na grmu{kom rati{tu

gdje je Petrovi} boravio sa jo{

{est boraca iz svoje jedinice

Vojske Republike Srpske.

Oko 21.30 ~asova do{lo je do

sva|e i tu~e izme|u Ugqe{e Pe-

trovi}a, Milorada Vasi}a i Mi-

hajla Bilakovi}a. Ostali vojni-

ci poku{avali su da ih razvade.

Petrovi} je zatim do{ao do

vrata barake u kojoj su bili Jo-

vo Gaji}, Gojko Tepi} i Mile Tu-

~i} iz koje je uzeo automatsku pu-

{ku. Potom je iza{ao i ispalio

rafal od sedam metaka prema ba-

raci.

êtiri hica pogodila su ne-

sre}nog Gaji}a (dva u grudi, jed-

na u lijevu nadlakticu, a jedna u

natkoqenicu desen noge) i usmr-

tila ga.

Petrovi}u su pred nekada-

{wim Vojnim sudom bile izre-

~ene dvije presude, a tad je bio op-

tuèn zbog ubistva. Obje ove pre-

sude poslije ̀ albi ukinuo je Vr-

hovni vojni sud. Prvom presudom

7. maja 1997. godine Petrovi} je

bio osu|en na sedam godina za-

tvora. Poslije wenog ukidawa,

na ponovqenom su|ewu Vojni sud

ga je oslobodio. Tad se ̀ alio voj-

ni tuìlac, a Vrhovni vojni sud

ju je ponovo ukinuo 30. maja 1999.

godine.

U me|uvremenu ukinuti su

vojni sudovi pa je predmet dosta-

vqen Okru`nom sudu. Ponovo je

bio optuèn da je ubio jednu i

doveo u opasnost ìvote vi{e

osoba. Poslije sprovedenih do-

kaza na glavnom pretresu okru-

`ni tuìlac Hana Vrawe{evi}

promijenila je optu`nicu pa je

Petrovi} optuèn za izazivawe

op{te opasnosti. Ovo je prihva-

tilo Sudsko vije}e pa je Ugqe{i

Petrovi}u izreklo pomenutu ka-

znu. ¥ M. D.

OKRU@NI SUD U BAWOJ LUCI

Ispalio smrtonosni rafal

DOBOJ

Vezali pa opqa~kali

DOBOJ - Tri maskirana i

pi{toqima naoruàna razboj-

nika opqa~kali su D.K. (44) i

wegovu suprugu N.K. (42) u Pod-

novqu, op{tina Doboj.

Oni su u no}i izme|u subote

i nedjeqe provalili u ku}u, za-

vezali bra~ni par, tukli ih pi-

{toqem, a potom uzeli 3.600 evra

i 1.300 maraka, kao i zlatni na-

kit i pobjegli. Policija je oba-

vila uvi|aj i traga za po~inio-

cima.

U Doboju je zabiqeèno jo{

jedno razbojni{tvo. U ulici

Kraqa Aleksandra, u subotu oko

21.30 nepoznato lice je napalo

maloqetnog M.C. (14) iz Dobo-

ja.

Dje~ak se vra}ao ku}i sa tre-

ninga kada mu je pri{ao razboj-

nik, zavrnuo ruku i traìo od

wega da mu da pare. Drugom rukom

ga je pretraìo i iz xepa uzeo

mobilni telefon vrijedan 350

maraka. Potom je pobjegao.

Nepoznata lica su u perio-

du izme|u 1. i 5. februara u

Plo~niku, op{tina Doboj, izvr-

{ila provalne kra|e u dvije vi-

kendice.

Uz vikendice B.V. ukrali su

raznog alata i posteqine u vri-

jednosti od 3.000 maraka, a iz vi-

kendice D.S. odnijeli su bu{i-

licu, brusilicu, ne{to rakije i

suvog mesa u ukupnoj vrijednosti

od 1.500 maraka.

U kafi}u "Kraqica# na au-

tobuskoj stanici u Doboju pija-

ni B.J. (49) iz Osojnice i S.S.

(47) iz Dowe Paklenice prvo su

se prepirali, pa potom prevrnu-

li sto i potukli se, saop{teno

je u Centru javne bezbjednosti

u Doboju.

Po{to su razmijenili vi{e

udaraca, S.S. je pobjegao u obli-

`wu benzinsku pumpu "Energope-

trol# gdje ga je B.J. sa dvojicom

nepoznatih lica sustigao. Troj-

ka ga je tukla tupim predmetom

tako da je S.S. povrije|en. Poli-

cija je uhapsila B.J.

¥ Sl. P.

DOBOJ - Policija je u Kova~evcima, op-

{tina Derventa, zatekla D.B. (29) iz Derven-

te prilikom provalne kra|e u ku}u S.V. Po-

licajci su od S.V. oduzeli stvari koje je ukrao

i uhapsili ga. Poslije kriminalisti~ke obra-

de S.V. je pu{ten. ¥ Sl. P.

...BAWA LUKA - Policija je oduzela od

Borisa Jovanovi}a "mercedes# (017-A-849)

vlasni{tvo Igora Jovanovi}a, zbog osnovane

sumwe da je falsifikovao carinsku ispravu.

¥

...GRADI[KA - U Brestov~ini je prova-

qeno u prodavnicu "Jelena# vlasni{tvo Mi-

lenka Hrva}anina. Lopovi su odnijeli raznu

robu vrijednu oko 400 maraka. ¥

ÊLINAC - U ulici Kraqa Petra Pr-

vog Kara|or|evi}a nepoznata osoba pro-

valila je u kiosk Fabrike duvana Bawa Lu-

ka. Materijalna {teta bi}e naknadno utvr-

|ena. ¥

...MRKOWI] GRAD - U mjestu Podbrdo

provaqeno je u prodavnicu "Zadru`na trgo-

vina#. Lopovi su odnijeli ve}u koli~inu su-

homesnatih proizvoda.

¥ O. M.

...DOBOJ - Lopovi su u Skugri}u, op{tina

Modri~a, iz ku}e T.I. koji boravi u inostran-

stvu ukrali dvije motorne pile i jednu bu{i-

licu i tako vlasniku pri~inili {tetu od dvi-

je hiqade maraka. ¥

UDES NA PUTU PRIJEDOR - BAWA LUKA

Povrije|en voza~ PRIJEDOR - Milica Kon~ar (60) teè je

povrije|ena u saobra}ajnoj nesre}i koja se do-

godila u subotu na magistralnom putu Prije-

dor - Bawa Luka, saznajemo u Centru javne bez-

bjednosti.

Do nesre}e je do{lo kada su se oko 18 ~a-

sova u mjestu Orlovci sudarili "golf# (234-

T-463) kojim je upravqala Milica Kon~ar i

"audi# (534-T-880) kojim je upravqao Zoran Ve-

laula.

¥ O. M.

BAWA LUKA - Na prodavni-

cu "Vi{wa# Esada i Nade Musi}

ju~e je oko jedan ~as poslije po-

no}i, u bawolu~kom nasequ La-

u{, nepoznata osoba bacila bom-

bu, saznajemo u Centru javne bez-

bjednosti Bawa Luka.

Prodavnica mje{ovite robe

nalazi se u prizemqu ku}e u Uì~-

koj ulici br. 6. Za vrijeme napa-

da Esad je spavao u prodavnici,

ali na sre}u nije povrije|en.

- Probudio me je lom stakla,

vjerovatno kad je bomba uba~ena, a

onda sam ~uo jaku detonaciju od ko-

je mi se sledila krv u ̀ ilama. Sre-

}om, nijedan geler me nije pogodio.

Pivske gajbe i razne kutije su po-

sluìle kao zaklon - pri~a Musi}.

Prema wegovim rije~ima, to

je peti put da se na wegovu ku}u i

prodavnicu baca bomba. Nekoli-

ko puta je i opqa~kana, pa je zbog

toga Esad spavao u prodavnici ka-

ko bi se za{titio od lopova.

- Ovdje vi{e nije rije~ o pro-

vali i materijalnoj {teti. Ovo

je poku{aj ubistva! Naàlost, ni-

sam uspio da vidim ko je to u~i-

nio. Poslije eksplozije nisam od-

mah smio da iza|em jer su u rani-

jim napadima poslije bombe sli-

jedili rafali. Pri~ekao sam mi-

nut-dva, ali tada je ve} bilo ka-

sno - isti~e Musi}.

Policija je obavila uvi|aj i

o svemu obavijestila deùrnog tu-

ìoca Okru`nog tuìla{tva u

Bawoj Luci. "Glas Srpske# nezva-

ni~no saznaje da je na licu mjesta

prona|ena "ka{ika# od bombe,

{to bi mogao da bude glavni trag

u daqoj istrazi.

[teta koja je Musi}evima pri-

~iwena prilikom ovog napada pro-

cjewuje se na oko {est hiqada ma-

raka, jer je uni{tena velika koli-

~ina razne robe.

¥ O. MATAVUQ

EKSPLOZIJA U BAWOLU^KOM NASEQU LAU[

"KA[IKAROM" NA PRODAVNICUProbudio me je lom stakla, vjerovatno kad je bombauba~ena, a onda sam ~uo jaku detonaciju od koje mi sesledila krv u ìlama, kaè Esad Musi} kojeg su gajbei kutije spasile od gelera

Velika {teta: Esad Musi} pokazuje mjesto eksplozije

TELEGRAF

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005. CRNA HRONIKA

BAWA LUKA - Na podru~ju ko-

je pokriva bawolu~ki Centar jav-

ne bezbjednosti minulog vikenda

zabiqeèno je 37 krivi~nih djela,

me|u kojima su 22 provalne kra|e i

jedno razbojni{tvo u poku{aju, sa-

znajemo u Centru.

Poku{aj razbojni{tva dogodio

se u porodi~noj ku}i Ante Andri-

jevi}a (64) u mjestu Ba{tina kod

Kotor Varo{a. Maskirani razboj-

nik u{ao je u ku}u Andrijevi}a, na-

pao ga i traìo novac. Nije na{ao

novac, pa je potom oti{ao. Istra-

ga je u toku.

U ulici Nenada Kosti}a pro-

vaqeno je u skladi{te preduze}a

"Tropik#, vlasni{tvo Mirka Ri-

sovi}a. Lopovi su odnijeli ve}u ko-

li~inu deterxenata i ostala higi-

jenska sredstva vrijedna oko 600 ma-

raka.

Ra~unar "pentium 4# ukraden je

u ulici Kraqa Petra Drugog Kara-

|or|evi}a iz dvori{ne ku}e B. V.

[teta je procijewena na oko dvije

hiqade maraka.

U dvori{tu Osnovne {kole

"Branko ]opi}# dvije nepoznate

osobe izvr{ile su drsku kra|u mo-

bilnog telefona od Ogwena Putni-

ka. Istraga je u toku.

Patrola Policijske stanice 2

Bawa Luka kod Sini{e M. (18) pro-

na{la heroin. Priveden je u prosto-

rije Centra odakle je poslije in-

formativnog razgovora pu{ten.

U Prwavoru u ulici Vida We-

ì}a patrola policije prona{la je

"ka{ikaru# i jedan paket plasti~-

nog eksploziva u torbi kod Miro-

slava Bawca. On je time izvr{io

krivi~no djelo nedozvoqene pro-

izvodwe i prometa oru`ja i eks-

plozivnih materija.

¥ O. M.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BAWA LUKA

Otkriven heroin

BAWA LUKA - Goran Tru-

barac (41) i @eqko Javor (40),

obojica iz Prijedora, osu|eni su

u bawolu~kom Osnovnom sudu na

po dvije godine zatvora.

Oni su po~inili krivi~no

djelo neovla{}ene proizvodwe i

prometa opojnih droga.

Protiv Marija Gligi}a (35)

iz Bawe Luke, koji je optuèn da

je Trubarcu i Javoru pomogao u

dràwu i prodaji droga, izdvojen

je postupak.

Presudu Trubarcu i Javoru

izreklo je Vije}e trojice kojem

je predsjedavala sudija Sweàna

Kudri}. Prethodio joj je spora-

zum o priznawu krivice koji su

optuèni u prisustvu svojih advo-

kata Radovana Stani}a i Dra{ka

Zeca zakqu~ili sa okru`nim tu-

ìocem Hanom Vrawe{evi}.

U optu`nici se navodi da je

Trubarac 11. decembra oko 18 ~a-

sova u Trnu kod Lakta{a od za sa-

da nepoznate osobe nabavio ve}u

koli~inu kokaina. Potom je stu-

pio u kontakt sa Javorom radi

primopredaje droge te angaòvao

Marija Gligi}a da ga vozi svojim

automobilom "opel vektra#.

Krenuli su iz restorana "Je-

zero# prema motelu "Bomi# u Tr-

nu. Iza wih se u "pasatu# kretao

Javor. Oba automobila, navodi se

daqe u optu`nici, zaustavila su

se na oko stotinu metara od mo-

tela "Bomi#.

Trubarac je iz gepeka "opel

vektre# uzeo najlonsku kesicu u

kojoj se nalazio paket od 570 gra-

ma kokaina zajedno sa hranom za

pse i to predao Javoru. Poslije

dogovora o isplati Javor se vra-

tio do restorana "Jezero#.

Na parkingu drogu je trebalo

da preda osobi sa nadimkom "Slo-

venac# za odre|en iznos novca.

Me|utim, u tome su ga sprije~i-

li inspektori Odjeqewa za su-

zbijawe proizvodwe i prometa

opojnih droga bawolu~kog Cen-

tra javne bezbjednosti.

Protiv Trubarca i Javora

produèn je pritvor u kojem se na-

laze od 11. decembra pro{le go-

dine.

¥ M. DIZDAR

IZREÊNA PRESUDA GORANU TRUBARCU I @EQKU JAVORU

DILERIMA PO DVIJE GODINEProtiv Marija Gligi}a iz Bawe Luke, koji je optuènda je Trubarcu i Javoru pomogao u dràwu i prodajidroga, vodi se izdvojen postupak

13

DAVOS - Dva skija{a, jedan

Italijan i jedan [vajcarac, pogi-

nula su od swe`nih lavina u [vaj-

carskoj, saop{tila je lokalna po-

licija, a prenijele agencije.

Italijanskog skija{a starog 40

godina iznenadila je lavina popod-

ne u Davosu, u kantonu Graubinden,

dok je wegov zemqak, koji je bio sa

wim na skijawu, ostao neozlije|en.

U Klostersu, u istom kantonu,

poginuo je 55-godi{wi {vajcarski

skija{ na koga se obru{ila lavina.

Od lavina u [vajcarskoj je, s

najnovijim `rtvama, nastradalo

ukupno deset osoba od po~etka ove

zimske sezone, podsje}a agencija

Frans pres. ¥

LAVINE U [VAJCARSKOJ

Nastradala dva skija{a

SOFIJA - Bugarski carinici

su na grani~nom prelazu sa Srbijom

zaplijenili oko 300.000 pilula efe-

drina, javio je bugarski dràvni ra-

dio a prenijele agencije.

Kako navodi radio, droga je za-

plijewena na prelazu Katalina u au-

tobusu sa turskim tablicama.

Pilule efedrina su prona|ene u

~etiri ta{ne, a voza~ autobusa je

priznao da je torbe preuzeo u Istan-

bulu i da je trebalo da ih preda "od-

re|enom ~ovjeku# u Sloveniji.

Efedrin je supstanca, koja se

koristi za proizvodwu nekih vr-

sta sinteti~kih narkotika, a ta-

ko|e je zabrawen doping za spor-

tiste. ¥

SOFIJA

Policija zaplijenila drogu

TREBIWE

Obijen kiosk

TREBIWE - Kiosk preduze-

}a "Hercegovinaplasman# u Tre-

biwu obijen je u no}i izme|u pet-

ka i subote. Lopovi su odnijeli

robe u vrijednosti od oko 300 ma-

raka.

U Centru javne bezbjednosti

Trebiwe su potvrdili da je obi-

jen kiosk, i isti~u da policija

traga za po~iniocima.

Ina~e, kra|e i te{ke kra|e

na jugu Srpske ostaju kao jedno od

naj~e{}ih krivi~nih djela, a na

meti su, uglavnom, prodavnice,

kiosci, ku}e, stanovi, preduze}a...

¥ M. B.

\Kiosk "Hercegovinapla-

smana": Lopovi ostavilivrata otvorena

(Snimio P. MUCOVI])

AUTOBUSKA NESRE]AU KA[MIRU

Poginulo 27 qudi

[RINAGAR - U nesre}i au-

tobusa u indijskom dijelu Ka-

{mira poginulo je 27 qudi, a 35

je raweno, saop{tila je polici-

ja, a prenijele agencije.

Nesre}a se dogodila kada se

autobus survao u provaliju u

okrugu Udhampur, oko 200 kilo-

metara ju`no od ka{mirske pre-

stonice [rinagar, saop{tio je

portparol policije.

On je dodao da se i jedan broj

rawenih nalazi u kriti~nom sta-

wu. ¥

FRANCUZ OSU\EN NA25 GODINA ZATVORA

Pucao izzabave

DUAI - Francuz @oel Da-

man (50), koji je pucao na fran-

cuske Arape iz zabave jer ih je

smatrao "niòm vrstom#, osu|en

je na 25 godina zatvora zbog ubi-

stva tinejxera i 16 poku{aja ubi-

stva.

Daman je sudu u gradu Duaiju

na sjeveru Francuske priznao da

je tokom "lova# i{ao ulicama

obli`weg Dankerka traè}i po-

jedince sa arapskim izgledom.

On je rekao da je, dok je tra-

ìo "glinene golubove# u veli-

koj imigrantskoj arapskoj zajed-

nici u Francuskoj, na sebi imao

tamnu lova~ku odje}u, kapu i tam-

ne nao~are, a na vozilu je pokrio

broj registarskih tablica.

U oktobru 2002. godine pucao

je i ubio sedamnaestogodi{weg

dje~aka sjevernoafri~kog pori-

jekla Muhameda Magaru, a ranio

je tri lica koja su stajala ispred

kafi}a.

Daman kaè da je taj dan bio

posebno gwevan zbog su|ewa

islamskim militantima u Pari-

zu i jer je djevojku wegovog sina

opqa~kala banda Arapa.

Tog dana je popio lijekove i

zalio ih bocom vina. Na pitawe

suda {ta danas misli o qudima iz

sjeverne Afrike, Daman je rekao

da ih sada smatra qudskim bi}i-

ma, ali da ih je tada vidio kao

"niù vrstu#. ¥

SUBOTICA - Poli-

cijsko-istra`ni organi za-

vr{ili su uvi|aj u dvije ku-

}e Joèfa i Nandora Sal-

me u Horgo{u, u kojima je 1.

februara prona|ena ubije-

na {esto~lana porodica

Salma, javila je Srna.

Istra`ni organi nisu

za sada ni{ta saop{tili o

nalazima na mjestu trage-

dije, a nastavak istrage ne-

kih tragova najavili su ka-

da okopni snijeg.

Tako|e je najavqeno da

}e doma}oj policiji u ra-

svjetqavawu ovog ubistva

vjerovatno pomagati i ko-

lege iz Ma|arske.

Trgovac Nandor Salma

(36), wegov otac Jano{ (67),

majka Jolika (65), supruga

Neli (34) i djeca David (12)

i Betina (9) prona|eni su

u utorak mrtvi u svojim ku-

}ama na ulasku u naseqe

Horgo{, u blizini granice

Srbije i Crne Gore sa Ma-

|arskom.

Tijela Nandora, supru-

ge i djece prona{ao je u

wihovoj porodi~noj ku}i

Nelin otac, a kada je sti-

gla policija, oko 14 ~aso-

va, u susjednoj ku}i prona-

|eni su i le{evi Nando-

rovih roditeqa koji su ̀ i-

vjeli u odvojenom doma}in-

stvu.

Svih {est le{eva bili

su stari oko nedjequ dana i

ve} su bili u fazi truqe-

wa, ali je hladno}a uspori-

la raspadawe.

Jano{ i Jolika su za-

klani, a ostali su ubijeni

mecima iz pi{toqa, na {ta

ukazuju prona|ene ~aure.

Porodica Salma bila

je bogata, bavili su se vo-

}arstvom, proizvodwom i

preradom jabuka. Osim broj-

nih vo}waka, imali su ne-

kretnine u Srbiji, ali naj-

vi{e u Ma|arskoj.

Predsjednik op{tine

Kawià Karoq Klemenci

smatra da ubistvo ma|ar-

ske porodice Salma u Hor-

go{u nije motivisano na-

cionalnim ili sli~nim

razlozima, ve} koristoqu-

bqem. ¥

ISTRAGA POVODOM UBISTVA PORODICE SALMA U HORGO[U

Nastavak kad okopni snijegSANKT PETERBURG

Poàri odnijeli ìvote

SANKT PETERBURG - Najmawe

12 osoba je poginulo, dok su tri povri-

je|ene u dva poàra koji su izbili u

zapadnoj Rusiji, saop{tili su zvani~-

nici, a prenijele agencije.

Pet osoba izgubilo je ìvot je u

poàru koji je rano jutros izbio u do-

mu za hendikepirana lica u nasequ

Lodeinoje, u blizini Sankt Peter-

burga. Jo{ jedna osoba umrla je u bol-

nici. U drugom poàru, koji je u iz-

bio u spavaonici za zaposlene fabri-

ke stakla u gradu Solne~nogorsk, u

blizini Moskve, poginulo je {est oso-

ba dok su tri povrije|ene, saop{tilo

je rusko Ministarstvo za krizne si-

tuacije. Uzroci oba poàra nisu po-

znati. ¥

MAJDANPEK

Ubijena ènaMAJDANPEK - Policija Majdanpeka

uhapsila je Borisa Boìnovi}a (20) iz Maj-

danpeka zbog sumwe da je ubio Dobrilu Dra-

gomirovi} (52) u wenom stanu, javila je Be-

ta.

Kako se navodi u saop{tewu policije,

Boìnovi} je uhap{en u subotu kasno u sta-

nu `rtve, nakon {to su stanari obavijesti-

li policiju da se u wihovom kom{iluku do-

ga|aju neobi~ne stvari.

Policija je razvalila vrata stana na-

kon, {to se niko nije odazvao na zvono i za-

tekla Boìnovi}a nedaleko od `rtve. Bo-

ìnovi} nije pruào otpor prilikom hap-

{ewa.

Agenciji Beta je re~eno u policiji da je

Dragomirovi}eva zadobila vi{e udaraca no-

èm ili satarom, i da je od zadobijenih po-

vreda preminula na licu mjesta. Motiv ovog

ubistva za sada nije poznat ali se pretposta-

vqa da je u pitawu koristoqubqe. ¥

HAG - Penzionisani general

Vojske Jugoslavije Vladimir La-

zarevi} }e se danas prvi put po-

javiti pred sudijom Ha{kog tri-

bunala i izjasniti o krivici za

ratne zlo~ine na Kosovu za koje

je optuèn, javila je Beta.

Da li je kriv ili ne, general

Lazarevi} }e izjaviti pred sudi-

jom Karmelom A|ijusom sa Mal-

te na zasjedawu koje }e po~eti u 13

~asova.

Pet ta~aka optu`nice na te-

ret mu stavqa zlo~ine protiv

~ovje~nosti i kr{ewe zakona i

obi~aja ratovawa tokom sukoba

na Kosovu u prvoj polovini 1999,

kada je on bio komandant Pri-

{tinskog korpusa Vojske Jugosla-

vije.

General Lazarevi} optuèn

je za progon, deportaciju i pri-

silno premje{tawe oko 800.000

Albanaca, kao i ubistvo vi{e sto-

tina albanskih civila. Istom op-

tu`nicom obuhva}eni su generali

Neboj{a Pavkovi}, Sreten Luki}

i Vlastimir \or|evi}.

Po optu`nici, svi generali

snose individualnu i komandnu

odgovornost za po~iwene zlo~ine.

Oni su zajedno sa Slobodanom Mi-

lo{evi}em, Milanom Milutino-

vi}em, Nikolom [ainovi}em i

Dragoqubom Ojdani}em bili u~e-

snici u "zajedni~kom zlo~ina~-

kom poduhvatu#, ~iji je ciq bilo

"isterivawe znatnog dela alban-

skog stanovni{tva sa teritorije

Kosova u nastojawu da se obezbe-

di trajna srpska kontrola nad po-

krajinom#, navodi se u optu`nici.

Ha{ki tribunal optu`nicu je po-

digao pod pe~atom 22. septembra,

a otpe~atio je 20. oktobra 2003.

godine.

Su|ewe biv{em predsjedniku

Srbije i SRJ Slobodanu Milo-

{evi}u trebalo bi da, poslije jed-

nonedjeqne pauze zbog bolesti op-

tuènog, bude pred Ha{kim tri-

bunalom nastavqeno u utorak, 8.

februara.

Ukoliko se Milo{evi} bude

oporavio od gripa, zbog kojeg ni-

je bilo su|ewa pro{le nedjeqe,

iskaz o doga|ajima na Kosovu to-

kom devedesetih godina trebalo

bi da nastavi svjedok odbrane Mi-

tar Balevi}, biv{i zvani~nik So-

cijalisti~ke partije Srbije u

Pri{tini. Nakon {to Balevi}

zavr{i svjedo~ewe, predvi|eno je

da se pred sudijama pojavi biv{i

{ef jugoslovenske diplomatije i

ambasador u UN Vladislav Jova-

novi}, ali nije izvjesno da }e to

biti do kraja nedjeqe.

Biv{i predsjednik Srbije i

Savezne Republike Jugoslavije op-

tuèn je za zlo~ine protiv ~ovje~-

nosti na Kosovu i u Hrvatskoj i

genocid u BiH.

Tokom cijele idu}e nedjeqe, u

ha{kom sudu odvija}e se i proce-

si protiv biv{ih bo{wa~kih

oficira Nasera Ori}a, Sefera

Halilovi}a, te Envera Haxihasa-

novi}a i Amira Kubure. Bi}e na-

stavqeno i su|ewe trojici pri-

padnika OVJ Fatmiru Qimaju,

Haradinu Baqaju i Isaku Musli-

juu.

Nove svjedoke optu`be, sud-

sko vije}e }e danas da saslu{a na

procesu protiv Ori}a, ratnog ko-

mandanta bo{wa~-

kih snaga u Srebre-

nici optuènog za

zlo~ine nad Srbi-

ma iz okolnih sela

1992. i 1993.

Dokazni postu-

pak Tuìla{tva

traje i na su|ewu

biv{em zapovjedni-

ku Armije BiH Ha-

lilovi}u, kome se

na teret stavqa

ubistvo 63 hrvatska

civila u Hercego-

vini koje su po~i-

nile snage pod we-

govom komandom u je-

sen 1993.

Tuìoci ve} os-

am nedjeqa izvode dokaze i protiv

pripadnika OVK Qimaja, Musli-

jua i Baqaja kojima se na teret

stavqaju zlo~ini nad srpskim i

albanskim civilima u logoru La-

pu{nik u qeto 1998. godine.

Na su|ewu visokim oficiri-

ma Armije BiH Haxihasanovi}u i

Kuburi, optuènim za ratne zlo-

~ine nad hrvatskim i srpskim ci-

vilima u sredwoj Bosni 1993, do-

kaze iznosi odbrana. ¥

PRED SUDIJAMA HA[KOG TRIBUNALA DANAS VLADIMIR LAZAREVI]

GENERAL SE IZJA[WAVAOve nedjeqe u Hagu bi}e nastavqeno nekoliko su|ewa, izme|u ostalih Slobodanu Milo{evi}u,koje je bilo odgo|eno zbog bolesti biv{egpredsjednika Srbije i Jugoslavije

\ Vladimir Lazarevi}: Prvi putu ha{koj sudnici (foto-arhiva)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

DERVENTA - Ovog pijevca

snijeg je mnogo iznenadio. Na-

{ao se u ~udu kad je jo{ pospan

upao u snijeg. Upla{io se i je-

dva je na{ao svoj koko{iwac,

umalo nije usko~io u sviwac. Ni

kokama nije bilo ba{ milo {ta

se to s wihim pijevcem zbilo.

Naprosto, i one su po~ele da ko-

koda~u i po snijegu za svojim pi-

jevcem ska~u.

¥ S. P.

U OBJEKTIVU

ÂJNIÊ - Gra|ani âjni-

~a su u saradwi sa privatnim

preduze}ima, Javnim preduze}em

"1. mart# i op{tinskom upravom

organizovali su Akciju ~i{}ewa

snijega.

Oko trideset gra|ana, koji

su se odazvali na javni poziv,

uspjeli su o~istiti snijeg u uli-

cama Seredar Janka Vukoti}a,

Kraqa Petra Prvog Oslobodio-

ca i \enerala Draè Mihailo-

vi}a.

Obilne snije`ne padavine

stvorile su velike naslage na

trotoarima i drugima javnim po-

vr{inama i pored toga {to su

mehanizacija i radnici "Roma-

nija-puteva# svakodnevno obavqa-

li ~i{}ewe.

U ovu akciju bili su ukqu~e-

ni Komunalna policija i pripad-

nici Policijske stanice koji su

kontrolisali odvijawe saobra-

}aja i uklawawe parkiranih au-

tomobila u pomenutim ulicama.

Uklowene su i ledenice sa

krovova stambenih i poslovnih

zgrada koje su prijetile pje{a-

cima. I daqe je na snazi apel da

gra|ani vode ra~una prilikom

kretawa ispod streha i zgrada

zbog leda i snijega koji moè pa-

sti na wih. ¥ R. O.

ZVORNIK - U zvorni~kom

Odsjeku ministarstva za izbje-

gla i raseqena lica od 1. novem-

bra do danas registrovano je 1.050

porodica koje imaju status rase-

qenih lica, potvrdio je {ef Od-

sjeka Nedeqko Zupur.

Prema wegovim rije~ima, u

op{tini Osmaci koju pokriva

Odsjek iz Zvornika, zahtjev za

registraciju je podnijelo 70 po-

rodica.

Zupur je rekao i da se iz ove

dvije op{tine odsjeku nije pri-

javila ni jedna porodica sa izbje-

gli~kim statusom.

Rok za registraciju je 15. fe-

bruar ove godine. ¥ S. S.

BRATUNAC - Iz dana u dan

sve je vi{e Bratun~ana koji se

obra}aju Centru za socijalni rad

traè}i pomo}. Zbog lo{eg mate-

rijalnog stawa u kome se ìvi u

bratuna~kom kraju qudi traè ka-

ko nov~anu, tako i sve druge vido-

ve pomo}i.

- Veliki je broj nezaposlenih

i porodica koje su nakon progona sa

svojih ogwi{ta na{le uto~i{te u

ovoj op{tini, kao i starih i izne-

moglih osoba o kojima nema ko da

brine. Iz tih razloga ne treba da

~udi {to se stalno pove}ava broj za-

htjeva za pomo} - rekao je direktor

Centra za socijalni rad êdomir

Pavlovi}.

Prema podacima Centra zbog

niskog standarda stanovni{tva ove

op{tine, pove}an je i broj oboqe-

lih od raznih zaraznih bolest, ane-

mije i drugih.

Pavlovi} je naglasio da su ma-

terijalne mogu}nosti op{tine Bra-

tunac male tako da Centar ~esto

nije u mogu}nosti da udovoqi za-

htjevima.

- Zbog malog priliva novca u

buxet op{tine mi smo u pro{loj go-

dini isplatili samo ~etiri nov-

~ane pomo}i stalnim korisnici-

ma, iako je taj iznos premali - re-

kao je Pavlovi} i naveo da na pod-

ru~ju ove op{tine stalnu socijal-

nu pomo} prima 127 porodica. Sred-

stva u iznosu od 189 hiqada mara-

ka, planirana za rad ovog centra u

2005. godini, bilo bi po Pavlovi-

}evim rije~ima dovoqno za redov-

nu isplatu socijalnih davawa ali

ona, naàlost, nisu redovna.

Pored stalne nov~ane pomo}i

bratuna~ki Centar mjese~no izdvo-

ji oko pet hiqada maraka za jedana-

est osoba ometenih u psiho-fizi~-

kom razvoju koje su smje{tene u spe-

cijalizovanim ustanovama.

- Naàlost, nismo u mogu}no-

sti da pomognemo velikom broju so-

cijalno ugroènog stanovni{tva.

Niko ne pomaè osobama sa poseb-

nim potrebama koje ne mogu same

da brinu o sebi, istakao je Pavlo-

vi} naglasiv{i da me|u wima ima

veliki broj mladih, prili~no naru-

{enog zdravqa.

Napomiwu}i da se socijalni

problemi u Bratuncu pove}avaju iz

godine u godinu Pavlovi} navodi

primjer qudi koji od Centra tra-

è nov~anu pomo} za prevoz do ve-

}ih zdravstvenih ustanova, kao i za

sahrane ~lanova uè porodice jer

nisu u mogu}nosti da sami obezbi-

jede sredstva.

- U Bratuncu su specifi~ni

problemi jer postoje centri u ko-

jima privremeno ̀ ive qudi o koji-

ma, naàlost, nema ko da brine. Ra-

di se, uglavnom, o starim i bole-

snim osobama koje nemaju bliìh

srodnika i kojima je neophodna tu-

|a wega i pomo} - naveo je Pavlo-

vi} dodaju}i da se centru za pomo}

obra}aju i penzioneri sa malim

primawima traè}i novac za lije-

~ewe.

Problema zasad, po wegovim

rije~ima, nema sa isplatom dje~i-

jeg dodatka i materinskog dodatka

jer sredstva obezbje|uje Javni fond

za dje~iju za{titu Republike Srp-

ske. Trenutno u ovoj op{tini ovo

pravo ostvaruje petsto korisnika.

U ciqu poboq{awa rada bra-

tuna~ki Centar za socijalni rad je

uspostavio dobru saradwu sa pred-

stavnicima mjesnih zajednica, {ko-

lama, policijom i nevladinim or-

ganizacijama.

- Uz wihovu pomo} kompletnih

podataka o socijalnom stawu sta-

novni{tva i nastoja}emo da zajed-

ni~ki rije{imo prioritetne pro-

bleme sa kojima se susre}u ugroè-

ne porodice - zakqu~io je Pavlo-

vi}. ¥ K. ]IRKOVI]

KOZARSKA DUBICA -

Na~elnik op{tine Kozarska Du-

bica Branko Bara} potpisao je

odluku o stipendirawu studena-

ta iz ove op{tine za {kolsku

2004/2005. godinu.

Prema toj odluci student-

ske stipendije iz op{tinske ka-

se dobi}e 64 studenta koji su is-

punili uslove po prethodno ras-

pisanom konkursu.

Odlukom o dodjeli stipendi-

ja predvi|eno je da se stipendi-

je za {kolsku godinu ispla}uju

deset mjeseci dok je mjese~ni iz-

nos stipendije 100 maraka.

Zahtjeve za dodjelu stipendi-

ja podnijelo je 167 studenata od

kojih ~ak 103 nisu ispunili, ina-

~e vrlo o{tro postavqene, kri-

terijume za dodjelu studentskih

stipendija.

Studenti kojima su odobre-

ne stipendije potpisa}e, nared-

nih dana, ugovor o stipendirawu

sa nadle`nom op{tinskom slu-

`bom.

¥ M. B.

UKLAWAWE SNIJEGA U ÂJNIÛ

âjni~e: Pune ruke lopata

îste ulice

REGISTRACIJA IZBJEGLICA U ZVORNIKU

Rok 15. februar

BRATUNA^KOM CENTRU ZA SOCIJALNI RAD STI@E SVE VI[E ZAHTJEVA

TRA@E I ZA SAHRANUMnogo je onih koji od Centra traè pare za prevoz dobolnica, ali i onih koji sami ne mogu snositi tro{kovesahrane ~lanova uè porodice, rekao je Pavlovi}

14

STIPENDIRAWE STUDENATA U KOZARSKOJ DUBICI

Ulagawe u znawe PRIJEDOR - I pored toga

{to je u protekloj godini zabi-

qeèno pove}awe naplate ra~u-

na za utro{enu vodu, u prijedor-

skom Gradskom vodovodu tvrde da

je ono i daqe nije blizu onog ni-

voa koji bi zadovoqio potrebe

odràvawa mreè.

Prema rije~ima Vlade Reqi-

}a, tehni~kog direktora "Vodo-

voda# naplata ra~una za utro{e-

nu vodu dostigla je nivo od 60 od-

sto, {to je zna~ajan pomak ima-

ju}i u vidu da je u 2003. godini

naplata iznosila 46 odsto.

- Ako se uzme u obzir podatak

da je 2001. godine naplata utro-

{ene vode u kategoriji doma}in-

stava iznosila svega 17 odsto, a

u godini iza nas 41 odsto to je

dobar napredak - rekao je Reqi}.

On je naglasio da bi samo na-

plata od 90 procenata mogla za-

dovoqiti potrebe "Vododvoda#.

Reqi} je istakao da je napla-

ta u zanatskom i privrednom sek-

toru znatno boqa od doma}insta-

va koja u 90 odsto slu~ajeva vodu

pla}aju pau{alno.

- Pau{alno pla}awe ode po

sistemu ~lanova doma}instava, a

prema postoje}oj tarifi za jed-

nog mjese~na rata je 2,51 maraka

dok se kubni metar vode onim po-

tro{a~ima koji vodu pla}aju po

osnovu o~itanog utro{ka napla-

}uje po cijeni od 0,435 maraka -

istakao je Reqi}. ¥

DERVENTA - S t a n o v n i c i

Dervente se i ove zime griju kako zna-

ju i umiju. "Toplana - Derventa# pre-

stala je sa radom jo{ po~etkom rata,

a od 1992. godine se vode razgovori o

wenom oìvqavawu.

Najvi{e problema imaju gra|ani

koji ìve u stanovima, jer u mnogim

zgradama nisu ostavqeni dimwaci.

Stanari u takvim stanovima i poslov-

nim prostorima bili su primorani da

iskoriste ventilacione otvora, {to

je izazvalo velike probleme onima ko-

ji su koristili ventilaciju.

Toplifikacioni sistem u Der-

venti napravqen je 1979-1980. godine,

a u funkciji nije od izbijawa rata.

Sada se postavqa pitawe koliko je is-

plativo ulagati u "Toplanu# i ko bi

trebao da snosi tro{kove obnove.

Gradska toplana je 1996. godine

izdvojeno iz Fabrike tekstila "Ukri-

na# i formirano kao samostalno Jav-

no preduze}e "Toplana - Derventa# od

interesa za op{tinu i odmah nakon

toga su preduzete neke mjere, kao {to

je sanacija dimwaka, rezervoara, zgra-

de kotlovnice, popravak trafo-stani-

ce, remont dva kotla i dio poslova na

remontu vrelovoda. Sredstva za ove

poslove je obezbijedila op{tina iz

buxeta.

U procesu privatizacije Javno

preduze}e je transformisano u akci-

onarsko dru{tvo, a najve}i akcionar

je dràva sa 65 odsto kapitala. Sitni

akcionari imaju 20 odsto akcija, Fond

PIO 10 i Fond za restituciju pet od-

sto kapitala.

Na ovaj na~in je Direkcija za pri-

vatizaciju Republike Srpske svrsta-

la "Toplanu# u strate{ka preduze}a od

interesa za op{tinu i odredila struk-

turu vlasni{tva. Zbog ovakve odluke

stanovnici Dervente }e morati ~eka-

ti Uredbu Vlade Republike Srpske po

kojoj }e se prodavati dràvni kapital

u javnim komunalnim preduze}ima.

U jednom od prijedloga za rje{e-

we ovog problema isti~e se da bi tre-

balo pravo upravqawe ovim preduze-

}ima prenijeti na op{tine, uz nadzor

Vlade, {to bi omogu}ilo razgovore sa

zainteresovanim partnerima o ulaga-

wu u toplanu.

Po~etkom ove godine, ameri~ko

preduze}e "Omega enginering C.O.

Lankaster Kalifornija# ponudilo je

saradwu za pokretawe rada toplane i

eventualno ulagawe u toplanu. Ponu-

da je stigla i od austrijske firme BauGes.m.b.H iz Be~a.

Sreto Kova~evi}, v. d. direktor

"Toplana - Derventa# isti~e da ruko-

vodstvo preduze}a jo{ nije donijelo

kona~nu odluku o sudbini ovih ponu-

da, jer je nejasna situacija oko pravnog

statusa preduze}a.

- I pored svih te{ko}a uvjeren

sam da }e se bar dio stambenih i po-

slovnih objekata mo}i ve} slijede}e zi-

me grijati se iz "Toplane-Derventa#,

optimisti~an je Grozdan Ruì~i}, na-

~elnik Odjeqewa za privredu i dru-

{tvene djelatnosti u op{tini Der-

venta.

¥ S. PE]I]

PRIJEDORSKI "VODOVOD" MUKU MUÎ SA NAPLATOM DUGOVAWA

Jedva preko pola

TREBIWE - U Trebiwu je u

toku konkurs za dodjelu 30 sti-

pendija redovnim studentima sa

podru~ja ove hercegova~ke op-

{tine, kako bi se pomoglo {ko-

lovawe mladih kadrova i wihov

povratak u rodni grad sa fakul-

tetskom diplomom.

U op{tinsku Komisiju za do-

djelu stipendija stiù prijave

sa potrebnim dokumentima, me|u

kojima je i izjava da studenti ne

primaju stipendiju ili drugu ma-

terijalnu pomo} za studirawe.

U uslovima za ostvarivawe

prava na stipendiju ne navodi se

prednost nekog od fakulteta, jer

u vrijeme posustale privrede,

o~ito nema deficitarnih kadro-

va ni u jednoj oblasti. Traì se

prosjek ocjena sa prethodnih go-

dina studija najmawe 7,5 i status

redovnog studenta druge, tre}e,

~etvrte, pete ili {este godine

studija, s tim da se za drugu go-

dinu studija dodjequje sedam, za

tre}u osam i 15 stipendija za stu-

dente ~etvrte, pete i {este go-

dine.

Konkurs je otvoren do 15. fe-

bruara.

¥ M. B.

TREBIWE

Stipendije najboqima

Iznena|eweIznena|eweIznena|eweIznena|eweIznena|eweIznena|eweIznena|eweIznena|eweIznena|ewe

GRADI[KA - Meso dvije di-

vqe sviwe koje je na analizu donio

Milutin Tenxeri} lovac iz Gorwih

Podgradaca zaraèno je trihinelom

- rekao je direktor Veterinarske

stanice "Zoizo# Boris Kukuq.

On je naglasio da je trihinela

utvr|ena vje{ta~kom digestijom,

prije ~ega su veterinari radili uo-

bi~ajenu analizu na plo~i i tada na-

laz nije bio pozitivan.

- Obavijestili smo veterinar-

sku inspekciju op{tine Gradi{ka

koja je du`na da obi|e doma}ina i da

mu kaè {ta daqe treba raditi - re-

kao je Kukuq i dodao da je vlasnik

obavezan spaliti meso dvije divqe

sviwe ~ime bi se zaustavilo {ire-

we bolesti.

Milutin Tenxeri} kaè da {te-

ta i nije tako velika koliko je ko-

risno zaustaviti {irewe bolesti,

pa }e spaliti zaraèno meso.

¥ B. V.

VETERINARSKA STANICA "ZOIZO" GRADI[KA

Vepar zaraèn trihinelom

OBNOVANi izmirewe dugova koji

~ine zna~ajnu sumu, ni redovna

naplata ne mogu obezbijediti

dovoqno sredstava za obnovu

kompletne vodovodne mreè na

podru~ju grada, koja je dosta za-

starjela i usqed koje gubitak

vode prelazi 50 procenata. Zbog

toga u Gradskom vodovodu pola-

ù veliku nadu u najavqenu po-

mo} od strane [vajcarske vla-

de koja bi posredstvo Agenci-

je SEKO ove godine za obnovu

prijedorskog "Vodovoda# obez-

bijedila 12,5 miliona maraka

od ~ega 7,5 miliona pomo}i, a

pet miliona kredita.

¥ P. [.

RADIJATORI KAO UKRASI "Toplana" je napravqena 1979-1980. godine, a u funkciji

nije od izbijawa rata. Postavqa se pitawe koliko jeisplativo ulagati u wenu obnovu i ko bi trebaoda snosi tro{kove

NEIZVJESTAN POÊTAK RADA "TOPLANE - DERVENTA"

"Toplana - Derventa": Dima ni na vidiku

Iznena|ewe

SRBAC - Sa krajem pro{le go-

dine na evidenciji srba~kog Biroa

rada bile su 1.834 osobe, {to je u

odnosu na prethodnu godinu vi{e za

oko 200 lica.

Me|u onima koji traè posao

predwa~e kvalifikovani radnici

681, a potom slijede nekvalifikova-

ni - wih 597. Posao traì 332 teh-

ni~ara sa sredwom stru~nom spre-

mom, {est visokokvalifikovanih

radnika, 17 sa vi{om stru~nom spre-

mom i 10 sa visokom stru~nom spre-

mom. Samo u decembru 2004. prija-

vqena su 82 nova radnika. Od ukup-

nog broja nezaposlenih, 589 su de-

mobilisani borci.

- Posredstvom Biroa zaposlena

su 182 radnika, {to je 46 odsto vi-

{e nego prethodne godine, rekao je

rukovodilac Biroa rada u Srpcu Da-

libor @uni}. Sedamdeset i dva rad-

nika do posla su do{la zahvaquju}i

realizaciji 14 programa Zajednice

zapo{qavawa za {to je dato 85.500

maraka bespovratnih sredstava u

2004. godini .

U pro{loj godini, prema poda-

cima ovog Biroa, u srba~koj op{ti-

ni bio je zaposlen ukupno 3.491 rad-

nik. @uni} je naglasio da ovaj po-

datak nije vjerodostojan s obzirom

na ~iwenicu da jedan broj posloda-

vaca izbjegava obavezu traèwa rad-

nika preko Biroa, tako da ima do-

sta rada na crno. ¥ S. K.

PRIJEDOR - U Prijedoru je

ovoga vikenda obavqeno osve{tawe

Doma prijedorskih êha, ~ija je

gradwa trajala puna dva mjeseca, a

zavr{ena je krajem pro{le godine.

Ovome ~inu je, pored ùpnika

Marjana Stojanovi}a, prisustvo-

vao veliki broj ~lanova Udruèwa

êha, op{tine Prijedor i ostali

gostiju.

Gradwa ovoga zdawa po~ela je

u qetnim mjesecima pro{le godi-

ne, a imala je za ciq obnovu Doma

ove nacionalne mawine u Prijedo-

ru koji je bio dotrajao poslije pu-

nih osamdeset godina postojawa.

- U tome smo, kao {to vidite,

i uspjeli. Sada imamo svoj Dom, u

kojem se okupqamo, druìmo i "~u-

vamo# na{u kulturu od zaborava,

rekao je Zvonko Man, predsjednik

Udruèwa ̂ eha, sekcija Prijedor.

On je tako|e dodao da ovo Udru-

èwe broji 170 ~lanova i da ê-

{ka besjeda u Prijedoru postoji

jo{ od 1919. godine. Aktivno je ra-

dila sve do 1938, i nakon toga, zbog

ratnih zbivawa, gasi svoj rad koji

je obnovqen 1998. godine.

Novosagra|eni Dom prijedor-

skih ̂ eha izgra|en je uglavnom li~-

nim u~e{}em, odnosno vlastitim

donacijama samih ~lanova Udruè-

wa u visini od 22 hiqade maraka i

u~e{}em Skup{tine op{tine Pri-

jedor, koja je u ove svrhe izdvojila

pet hiqada maraka.

- Iako je bilo najavqeno da }e

ve}inu para obezbijediti ~e{ka

Vlada, ~ak 52 hiqade maraka, to se

nije desilo, kaù u Udruèwu

Od aktivnosti koje sprovodi

sekcija Udruèwa êha op{tine

Prijedor sem okupqawa i druèwa

tu je i edukacija mladih u ciqu u~e-

wa jezika, folklora, plesova, rije~-

ju, narodnih obi~aja svojih suna-

rodnika. U planu je tako|e, kako

organizovawe putovawa prijedor-

skih êha u posjetu svojoj domovi-

ni tako i brojne aktivnosti veza-

ne za Dan èna i ostalo. ¥ D. B.

MRKOWI] GRAD - Zimski tu-

risti~ki centar "Balkana#, udaqen

je ~etiri kilometra od Mrkowi}

Grada prema Kqu~u.

Zimski centar sa dva "gorska

oka#, Velikim i Malim jezerom "ug-

nijezdio# se na 750 metara nadmor-

ske visine ispod planine Lisine, uz

samu magistralu koja vodi prema

Kqu~u, Bosanskom Petrovcu, Biha-

}u, Zagrebu..., odnosno Glamo~u, Liv-

nu i Splitu.

Ovih februarskih dana kom-

pleks ZTC "Balkana# "obu~en# je u

bijeli dekor. Visina snijega je oko

pola metra, {to je omogu}ilo zapo-

slenim u Turisti~kom centru da uz

pomo} "ratrakta# urede staze za ski-

jawe, kako bi u zimskim ~arolijama

mogli da uìvaju brojni gosti.

Treba re}i da su qubiteqi ski-

jawa i zimskih sportova u Mrkowi}

Gradu i susjednim mjestima dugo ove

zime ~ekali snijeg, kako bi mogli da

uìvaju u zimskim ~arolijama na

Balkani. Zato ne ~udi {to je prote-

klog vikenda na Balkani bilo dosta

gostiju, koji su se skijali, sankali,

klizali, {etali...

- Ovdje je prekrasno. Staza je po-

godna za po~etnike, rekreativce i

one iskusnije skija{e, koji se pri-

premaju za skijawe na zahtjevnijim

stazama, kaè Du{an Kockar iz Ba-

we Luke

Prema wegovim rije~ima, najve-

}i problem za skija{e predstavqa

{to na Balkani radi samo jedan ma-

wi ski-lift, a {teta je i {to staza

nije duà.

- Problem duè staze lako je rje-

{iv, po{to se postoje}a staza moè

produìti, tvrdi Kockar. Ali teè

}e biti rije{iti problem izgrad-

we duèg ski-lifta, bez ~ega nema

razvoja zimskog turizma.

Balkana je prije rata imala ski-

lift duìne oko hiqadu metara. Za

vrijeme okupacije ovoga podru~ja u

jesen 1995. godine od strane hrvat-

skih oruànih snaga lift je demon-

tiran i odnesen, pa nedostatak vu~-

nih "ìca# predstavqa veliki pro-

blem za skija{e.

- U pripremu skija{kih terena

na Balkani potrebno je uloìti vi-

{e novca, kaè Milorad Ka~ar iz

Mrkowi} Grada.

- Potrebno je za narednu zimsku

sezonu izgraditi veliki ski-lift,

kao i jo{ nekoliko mawih ski-lif-

tova za po~etnike i djecu. Uz to, Bal-

kani nedostaju smje{tajni kapaci-

teti, po{to je hotel u ratu zapaqen.

Prema wegovim rije~ima, iz-

gradwom ovih objekata bili bi stvo-

reni uslovi da Balkana tokom cije-

le godine bude u funkciji boravka

gostiju.

Toga su svjesni i odgovorni u

"Balkani#, gdje imaju ambiciozne pla-

nove da vrate stari imix jednog od

najboqih zimskih centara u Krajini.

- U planu je izgradwa savreme-

nog hotela, kao i rje{avawe ski-lif-

tova i ure|ewa skija{kih staza.

@elimo da na Balkanu dolaze gosti

i iz Dalmacije i Vojvodine, koji su

nas posje}ivali i prije rata, rekao

je direktor Vitomir Roà.

I dok odgovorni "kuju# planove

kako da vrate predratni sjaj, na Bal-

kani "okupanoj# suncem u nedjequ je

uìvalo u zimskim ~arolijama i bez

vrhunskog luksuza nekoliko stotina

posjetilaca, naro~ito onih mladih.

- Uìvam u skijawu, kaè sed-

mogodi{wi Sa{a ]ulum, ne pla{im

se mada sam prije tri godine slomio

nogu. Na Balkani sam svaki dan od

kada je pao snijeg.

Sli~no pri~a i wegov prezime-

wak Vawa, koji je nau~io da skija u

petoj godini. Kaè da je poha|ao i

{kolu skijawa.Oni koji nisu vi~ni

skijawu, na Balkani se sankaju ili

kliù.

I za rekreativce ovdje je pravi

raj. Ko ne ̀ ele da skija i sanka, osta-

je mu da uìva u {etwi oko jezera,

koja su okovana ledom. Naime, zima

i polarna hladno}a zaledile su po-

vr{inu Malog i Velikog jezera. Za-

le|ena povr{ina jezera privla~i

pa`wu posjetilaca, a ima i doma-

}ih, koji se pro{etaju zale|enom po-

vr{inom, mada postoji znak sa nat-

pisom da je strogo zabraweno {eta-

ti ledom po povr{ini jezera.

Oni koji se odvaè da {etaju le-

dom, tvrde da je led ~vrst i da nema

opasnosti od pucawa, po{to jezerom

{etaju divqe zvijeri. One kaù ima-

ju instinkt da utvrde opasnost, a po-

vr{ina jezera "i{arana# je stopica-

ma divqa~i, koja preko jezera stabil-

no prolaze.

Zanimqivo je ista}i da ve} go-

dinama niko od {eta~a po ledenoj

plo~i nije propao u jezero, ~ak ni

grupe mladi}a koje ponekada na je-

zeru igraju neku vrstu hokeja na le-

du.

¥ S. DAKI]

LAKTA[I - Narkomanija ni-

je zaobi{la ni op{tinu Lakta{i.

Prema rezultatima istraìvawa

koje je tokom protekle godine na

podru~ju op{tine sprovelo Dru-

{tvo psihologa Republike Srpske,

pokazali su da je droga sve vi{e pri-

sutna i me|u osnovcima.

Rezultati istraìvawa, finan-

siranog iz buxeta op{tine, obja-

vqeni su u bro{uri "Mladi i tok-

sikomanija#, ~iji su potpisnici Sa-

wa Lovri} i Strahiwa Dimitrije-

vi}.

Autori tvrde da je anketa po-

kazala da je 2,2 odsto osnovaca pro-

balo drogu, a da je wih 4,3 odsto bi-

lo u prilici da je proba. Zabriwa-

va i podatak da 16,5 odsto mladih

poznaje nekoga ko uzima drogu, a 29

odsto ih smatra da svako "kada do-

|e u frku mora uzeti ne{to da po-

bjegne od stvarnosti#.

Prema sprovedenom istraìva-

wu taj bijeg od stvarnosti ne mora

biti samo odlazak u narkomaniju.

Naime, 10 odsto mladih navelo je da

su zapalili cigaretu, a skoro polo-

vina ispitanih pije pivo. Wih 3,8

odsto pivo pije svake nedjeqe, a 44,6

odsto samo povremeno. @estoka pi-

}a konzumira 12,5 odsto u~enika za-

vr{nih razreda osnovnih {kola.

Istraìvawa su pokazala da mo-

tivi uzimawa droge imaju i li~nu i

socijalnu dimenziju, od potreba da

se bude vaàn, preko sukoba u poro-

dici do dru{tva u kojem se provodi

slobodno vrijeme.

Da se narkomanija iz ve}ih gra-

dova {iri i u mawe sredine znalo

se i prije ovog istraìvawa, koje je

pokazalo da 57,4 odsto osnovaca sma-

tra da je droga dostupna na svakom

koraku, a wih 28,6 da je to djelimi~-

no ta~no.

Polaze}i do pretpostavke da je

boqe sprije~iti nego lije~iti, u

Op{tini je osnovan Odbor za pre-

venciju, odnosno borbu protiv nar-

komanije. Pored op{tinskog refe-

renta za mlade, tu su i psiholog i so-

ciolog Op{tinskog centra za soci-

jalni rad, dvoje qekara Doma zdra-

vqa, krim inspektor Policijske

stanice Lakta{i, te predstavnici

Crvenog krsta, Udruèwa sporti-

sta, nevladinih organizacija, gla-

sila i osnovnih {kola. Prevenci-

ja narkomanije u{la je i u buxet op-

{tine za proteklu godinu, a za spro-

vo|ewe programa Odbora lakta{ki

poreski obveznici platili su 20 hi-

qada maraka.

Anketa o narkomaniji sprovede-

na je u sedmim, osmim i devetim raz-

redima osnovnih {kola u Lakta{i-

ma, Aleksandrovcu, Bo{kovi}ima,

Slatini, Trnu i Kri{kovcima, ob-

uhvatila je 404 dje~aka i 402 djevoj-

~ice od 12 do 16 godina.

¥ D. DAVIDOVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Prijedor: ûvawe tradicije

Balkana: Ure|ivawe staze

Uìvawe: Ko ne skija moè i na sanke

ponedjeqak, 7. februar 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU 15ZAPIS SA BALKANE KOD MRKOWI] GRADA

BIRO RADA U SRPCU

Duga lista nevoqnika

KOLIKO JE NARKOMANIJA PRISUTNA ME\ULAKTA[KIM OSNOVCIMA

DOM ÊHA U PRIJEDORU

Osve{taneprostorije

Zabriwava i podatak da 16,5 odsto mladih poznajenekoga ko uzima drogu, a 29 odsto ih smatra da svako

"kada do|e u frku mora uzeti ne{to da pobjegne

od stvarnosti"

DROGA U KLUPAMA

I dok odgovorni "kuju" planove kako da vrate predratni

sjaj, na Balkani, u zimskim ~arolijama i bez vrhunskogluksuza, uìva nekoliko stotina posjetilaca, naro~itoonih najmla|ih

HOKEJ NA JEZERU

Na osnovu ~lana 8. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Sl. glasnik Repub-

like Srpske#, broj 20/01) na~elnik op{tine Prwavor objavquje sqede}i

JAVNI OGLAS

za izbor najpovoqnije ponude za plasman kreditnih sredstava

I - PREDMET JAVNOG NADMETAWA:

Predmet javnog nadmetawa je izbor najpovoqnije ponude za plasman kreditnih sredstava u iznosu do

500.000,00 KM za kreditirawe individualnih poqoprivrednih proizvo|a~a za proqe}nu sjetvu i

nabavku poqoprivredne mehanizacije.

- krediti od 500,00 - 2.000,00 KM za nabavku repromaterijala za proqe}nu sjetvu sa rokom otplate do

jedne godine,

- krediti do 15.000,00 KM za nabavku poqoprivredne mehanizacije sa rokom otplate do tri godine.

Detaqni uslovi i kriterijumi za plasman kreditnih sredstava su odre|eni u tenderskoj dokumentaciji.

II - PRAVO UÊ[]A:

Imaju sva pravna lica koji su registrovana za obavqawe djelatnosti koja je predmet javnog nad-

metawa osim:

1. ponu|a~a koji nije bio uspje{an u izvr{avawu bilo kojeg ugovora iz javnog nadmetawa u protekle

tri godine,

2. ponu|a~a koji su u postupku bankrotirawa ili koji su objavili bankrot, odnosno protiv kojih se

vodi ste~ajni postupak,

3. ponu|a~a protiv kojih se vodi postupak zbog nepla}awa poreza ili doprinosa,

4. pravnih lica koja su ka`wena za prekr{aj zbog zloupotrebe potpisanih ugovora, a u ciqu neza-

konitog sticawa profita.

III - TENDERSKA DOKUMENTACIJA

Tenderska dokumentacija moè se podi}i u {alter sali op{tine Prwavor svakog radnog radna od 8

do 15 ~asova uz naknadu od 10 KM koja se upla}uje na ìro-ra~un br. 5510160000623004, vrsta prihoda

722521, {ifra op{tine 075, primalac: Javni prihodi op{tine Prwavor, svrha: naknada za tendersku

dokumentaciju.

Rok za podizawe tenderske dokumentacije je 7 dana od dana objavqivawa oglasa.

IV - PODNO[EWE I OTVARAWE PONUDA

Ponude sa punom adresom ponu|a~a, dostavqaju se preporu~enom po{iqkom na adresu: Op{tina

Prwavor, Odjeqewe za op{tu upravu sa naznakom "NE OTVARATI, NADMETAWE ZA PLASMAN

KREDITNIH SREDSTAVA#, ili li~no u {alter salu op{tine Prwavor.

Rok za dostavqawe ponuda je 21.2.2005. godine do 11 ~asova.

Neblagovremene i nepotpune ponude ne}e se uzimati u razmatrawe prilikom izbora najpovoqnije

ponude.

Otvarawe ponuda izvr{i}e se dana 21.2.2005. godine u 11 ~asova u sali Skup{tine op{tine Prwavor.

Ponu|a~i, ili wihovi pismeno ovla{}eni zastupnici imaju pravo da prisustvuju otvarawu ponuda.

O rezultatima nadmetawa svi u~esnici bi}e obavije{teni u roku od 3 dana od dana otvarawa

ponuda.

V - OSTALE ODREDBE

Naru~ilac ne snosi nikakve tro{kove ponu|a~a u postupku nadmetawa.

Naru~ilac moè zatraìti od svakog ponu|a~a obja{wewe odre|enih elemenata ponude {to ne}e

omogu}avati bilo kakvu prednost u postupku izbora najpovoqnije ponude.

Naru~ilac nije obavezan prihvatiti nijednu razmatranu ponudu.

Sve informacije o predmetu nadmetawa moète dobiti na telefon: 051/660-860.

Kontakt osoba je Igwati} Petar.

Broj: 01/1-330-1/05

Datum: 5.2.2005.

NAÊLNIK

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005.BAWA LUKA

BIOSKOPI

"PALAS#

MI NISMO AN\E-

LI 2 - film Sr|ana Dra-

gojevi}a

Uloge: Nikola Kojo,

Sr|an Todorovi}, Vesna

Trivali}, Zoran Cvijano-

vi}

Termini: 17, 19, 21, 23

BRIXIT XONS 2

(NA IVICI RAZUMA)

- komedija

Uloge: Rene Zelveger,

Hju Grant, Kolin Firt

Termini: 20

RIDIKOVE HRONI-

KE

Uloge: Vin Dizel

Termini: 18

MULTIPLEKS

"KOZARA#

MI NISMO AN\E-

LI 2 - film Sr|ana Dra-

gojevi}a

Uloge: Nikola Kojo,

Sr|an Todorovi}, Vesna

Trivali}, Zoran Cvijano-

vi}

Termini: 16, 18, 20, 22

PRAVILA PRI-

VLA^NOSTI - roman-

ti~na komedija

Uloge: Pirs Brosnan,

Xulijan Mur

Termini: 19, 21, 22.15

DRUGA @ENA - tri-

ler

Uloge: Xo{ Hartnet,

Metju Lilard, Dajan Kri-

ger

Termini: 19.30, 21.30

SERIJA NESRE]-

NIH DOGA\AJA - LE-

MONA SNIKETA - avan-

tura

Uloge: Xim Keri, Me-

ril Strip, Xud Lov

Termini: 16.30, 18,

20.15

¥ Pripremio M. F.

RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR

BIOSKOPI

SERVISNEINFORMACIJE

HITNA POMO] - Deùrni

qekari Slu`be hitne pomo}i Doma

zdravqa u protekla 24 ~asa pregle-

dali su 107 odraslih pacijenata i 12

djece. Mobilne ekipe ove slu`be

obavile su 11 ku}nih posjeta, a in-

tervenisale su i poslije saobra}aj-

ne nesre}e. U stomatolo{koj ambu-

lanti pregledan je 51 pacijent.

PORODILI[TE - Na Gineko-

lo{ko-aku{erskom odjeqewu Kli-

ni~kog centra na Paprikovcu u pro-

tekla 24 ~asa obavqeno je 10 poro-

da. Ro|eno je {est djevoj~ica i ~e-

tiri dje~aka.

VATROGASCI - Vatrogasna je-

dinica imala je dvije intervenci-

je. Prva je bila u ulici Koste Jari-

}a u 9.11 ~asova zbog zapaqenog kon-

tejnera, a druga u 11.36 ~asova zbog

poàra u Incelu.

¥ Pripremila D. T.

UDRU@EWE ZA POMO]MENTALNO NEDOVOQNO

RAZVIJENIM LICIMA

Nedostajura~unari

U Udruèwu za pomo} mental-

no nedovoqno razvijenim licima u

toku su aktivnosti na formirawu

informati~kog kabineta. Ameri~-

ki konzulat u Bawoj Luci u tu svr-

hu darovao je tri ra~unara, a od Jav-

nog fonda dje~ije za{tite dobili su

kopir-aparat.

- Zahvaqujemo na poklonima i

smatramo da se ovom donacijom stva-

raju preduslovi za rje{avawe pro-

blema mentalno nedovoqno razvi-

jenih lica - rekao nam je predsjed-

nik ovog udruèwa Miroslav Sta-

novi} i dodao da su im za po~etak

rada informati~kog kabineta po-

trebna jo{ najmawe tri ra~unara.

U toku pro{le godine 30 ~lano-

va ovog udruèwa, kao i 30 rodite-

qa zavr{ilo je prvi stepen obuke

za rad na ra~unaru, a wih deset je

krajem decembra zavr{ilo i drugi

stepen i savladalo kori{}ewe in-

terneta.

Novac za obuku obezbijedio je

republi~ki Zavod za zapo{qavawe,

uz pomo} preduze}a "Logos Lamb-

da#.

- Formirawe ovakvog kabineta

je sloèn posao, jer je pored opre-

me potrebno obezbijediti i stru~-

ni kadar za rad sa ovim kategorija-

ma invalida - kaè Stanovi} i do-

daje da bi wegovo otvarawe sluì-

lo na ~ast gradu i gra|anima Bawe

Luke, jer u BiH ne postoji nijedan

ovakav kabinet.

Iz ovog udruèwa apeluju na

sva preduze}a, institucije i qude

dobre voqe da im pomognu i poru-

~uju da je rad sa mentalno nedovoq-

no razvijenim licima human posao

u koji bi svi trebalo da se ukqu~e.

¥ D. Mo.

Problemi 23 porodice koje ̀ i-

ve u "Incelovoj# baraci izme|u

novog-starog Rebrova~kog grobqa

jo{ nisu rije{eni. Stanari kaù

da je wihov ìvot u tro{noj bara-

ci pored skoro svakodnevnih sa-

hrana pod wihovim prozorima - ne-

podno{qiv.

"Incelova# baraka sedamdese-

tih godina pro{log vijeka dodije-

qena je kao privremeni smje{taj

radnicima ovog preduze}a, a svaka

porodica ima po jednu sobu i kupa-

tilo.

Neki u baraci ìve godinama

jer nemaju gdje da odu.

Predsjednik ku}nog savjeta

Dmitar Maksimovi} tu je ve} 21

godinu.

- Kom{ijska ku}a i grobqe je-

dino je {to vidimo svakog dana. Ba-

raka proki{wava, a pravi proble-

mi nastaju kada snijeg po~ne da se

topi. Para za opravku nemamo, pa

se snalazimo kako znamo i umijemo

- pri~a Dmitar Maksimovi}.

Sahrane se moraju obavqati,

kaè Dmitar, ali svaki sprovod

pro|e bukvalno ispred wihovih

prozora.

- Bilo je slu~ajeva da qudi pa-

le svije}e uz baraku ili ulaze unu-

tra i jedu i piju, {to zaista nema

smisla. Osim toga, bilo je i slu~a-

jeva kada su grobnice otvarane zbog

ekshumacija. Velike probleme ima-

li smo i tokom same izgradwe gro-

bqa zbog velike koli~ine pra{i-

ne i buke - tvrdi Maksimovi}.

Prema wegovim rije~ima, sta-

nari su nekoliko puta zvali i sa-

nitarnu inspekciju, ali su uvijek

dobijali odgovore da nema inspek-

tora ili da ne mogu da do|u.

Maksimovi}eva kom{inica

Milomirka Popovi} kaè da u ba-

raci ̀ ivi i petoro djece od tri do

devet godina.

- Mali{ani uglavnom budu u

sobama jer nemaju gdje da se igraju.

Roditeqi ne èle da im djeca da-

ne provode u blizini grobqa. Kad

se obavqaju sahrane, kom{ije dje-

cu odvode kod rodbine - kazuje Po-

povi}eva.

"Incel# je obezbijedio zemqi-

{te u nasequ Ada za izgradwu no-

ve zgrade u koju bi bili smje{teni

stanari barake, i to bi, kaù oni,

bilo rje{ewe wihovih problema.

- Potpisali smo ugovor sa Ur-

banisti~kim zavodom o izradi re-

gulacionog plana za ovu lokaciju.

Poslije izrade, regulacioni plan

na}i }e se pred odbornicima Skup-

{tine grada, i ako bude usvojen, ide

na javni uvid - rekao je portparol

Gradske uprave Milenko [aji}.

On je dodao da }e se nakon ove

procedure traìti preduze}a koja

su zainteresovana za gradwu na

ovom zemqi{tu.

- O~ekujemo da }e na{ problem

{to prije biti rije{en. Nismo

protiv grobqa, ve} protiv ̀ ivota

u wemu - naglasio je Dmitar Mak-

simovi}.

¥ S. MILETI]

HO]E LI SKORO BITI RIJE[EN PROBLEM STANARA "INCELOVE" BARAKE NA REBROVCU

16

ÊKAJU]I NOVU ADRESUÊKAJU]I NOVU ADRESUÊKAJU]I NOVU ADRESUÊKAJU]I NOVU ADRESUÊKAJU]I NOVU ADRESUÊKAJU]I NOVU ADRESUÊKAJU]I NOVU ADRESUÊKAJU]I NOVU ADRESUÊKAJU]I NOVU ADRESU

U skladu sa novom Odlukom o orga-

nizovawu i radu higijeni~arske slu-

`be, koju su odbornici Skup{tine gra-

da usvojili krajem pro{le godine, Grad-

ska uprava je u petak raspisala javni

oglas za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a

za obavqawa poslova ove slu`be. Rok za

podno{ewe prijava je 15. februar, a mo-

gu se prijaviti sva pravna lica regi-

strovana u Republici Srpskoj.

- Odlukom o organizovawu i radu

higijeni~arske slu`be regulisan je po-

stupak radwi koje se preduzimaju sa

psima i ma~kama lutalicama. Odluka

je ura|ena s ciqem za{tite zdravqa i

bezbjednosti gra|ana, kao i za{tite

napu{tenih pasa i ma~aka - saznajemo

u Odjeqewu za komunalne i stambene

poslove.

¥ D. R.

GRADSKA UPRAVA

Oglas za higijeni~ara

Prihvatna stanica za djecu u

skitwi od prvog januara ove godi-

ne organizovana je kao stalni pro-

gram pomo}i nezbrinutoj djeci.

Koordinator za razvoj ovih

aktivnosti u Centru za socijal-

ni rad Nikola Doronti} kaè da

bi po sli~nom modelu u ovoj go-

dini trebalo da bude osnovana i

ku}a za odrasle besku}nike.

- U prihvatnoj stanici djeca

najvi{e borave tri do pet dana.

U tom periodu stupimo u kontakt

sa starateqem kako bi rije{ili

problem i u ve}ini slu~ajeva

obezbijedimo povra-

tak djece u poro-

dicu. Dok bora-

ve u stanici

imaju sve uslove

za normalan ̀ i-

vot - kazao je Do-

ronti}.

On je dodao

da je veliki pro-

blem da budu

obezbije|eni

uslovi za ponov-

ni povratak dje-

ce u porodice,

ali ako se to ne

uspije pronala-

zi im se smje{taj

u domovima.

Pro{le go-

dine radnici

prihvatne stani-

ce zbrinuli su 12

djece, a u januaru petoro.

- Samo za Srpsku novu godinu

zbrinuli smo ~etvoro djece, a ima-

li smo i slu~aj ène sa djetetom

koja je bila na ulici. Zbrinuli

smo je i uspostavili kontakt sa

wenim muèm i porodicom - ka-

zao je Doronti}.

Volonter u prihvatnoj stani-

ci, student Nada \aji}, odbjegloj

djeci ~esto zamjewuje majku.

- Drago mi je {to djeci mogu

da pomognem. Imamo dobru sarad-

wu sa policijom koja nam, kada

prona|u neko dijete, odmah javi,

{to olak{ava na{ rad - kazala je

Nada \aji}.

Nada pri~a da da su djeca pr-

vo nepovjerqiva prema wima, a

onda kada osjete da im neko èli

pomo}i otvore se i ispri~aju svo-

ju tu`nu pri~u.

Naj~e{}i razlozi za bjeà-

we i skitwu djece su nesre|eni

odnosi u porodici, sva|e, nasi-

qe, siroma{tvo i alkoholizam.

Nikola Doronti} kaè da dje-

ca ~esto iznova bjeè iz porodi-

ce, {to govori da u rje{avawe

ovog problema treba da bude

ukqu~eno cijelo dru{tvo.

Direktor bawolu~kog Cen-

tra za socijalni

rad Borka Vukaj-

lovi} kaè da

postoje te{ko-

}e u zbriwava-

wu `rtava po-

rodi~nog nasi-

qa.

- Tu je pro-

blem {to zakon

vi{e {titi nasil-

nike nego `r-

tve.

@rtve ~esto ne bivaju zbrinute

kako treba, nudi im se alternativ-

ni smje{taj na neko vrijeme. Po-

slije se obi~no vra}aju u porodi-

cu, a da problemi ne budu rije{e-

ni - kazala je Vukajlovi}eva.

Ona je dodala da bi osniva-

wem prihvatne stanice za odrasle

po modelu za djecu u skitwi bila

otvorena mogu}nost za rje{ava-

we ovakvih slu~ajeva.

- Nadam se da }emo ove godi-

ne uspjeti da osnujemo i prihva-

tili{te za odrasle. Pro{le go-

dine imali smo 53 odrasla bes-

ku}nika - istakla je Borka Vukaj-

lovi}. ¥ N. T.

CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZBRIWAVABESKU]NIKE

Vra}aju porodi~nu toplinu Pro{le godine radnici prihvatne stanicezbrinuli su 12, a u januaru petoro djece

\

Nikola Doronti}: Uskoro ku}a za punoqetne besku}nike

TUGA- Kada se sa mali{anima na-

|em o~i u o~i obuzme me tuga,

ali se prijatno iznenadim kad

vidim da nisu zaboravili higi-

jenske navike i da se pridrà-

vaju reda - pri~a volonter u

prihvatnoj stanici, student Na-

da \aji}.

Radovan Kopawa, radnik - Ima-

ju}i u vidu da je snijeg bio velik

i pao iznenada, dobro rade i ve-

}inom sam zadovoqan. Ipak, tro-

toari su mogli biti boqe o~i-

{}eni kao i pojedine sporedne

ulice. Jeste da su centar najboqe

o~istili, ali putare treba razu-

mjeti, jer pitawe je da li imaju do-

voqno radnika i potrebnih ma-

{ina. Ne mogu qudi ni sti}i na

sve strane.

Ranka Blaènovi}, nezapo-

slena - S obzirom na uslove i

hladno}u, dobro je o~i{}eno i

svaka im ~ast. Jedina zamjerka su

neo~i{}eni trotoari. Ipak, ne

moèmo o~ekivati da sve bude

idealno jer za kratko vrijeme pa-

lo je dosta snijega. Mora se pri-

znati da su za ~i{}ewe trotoara

smetali i parkirani automobili.

Smatram da su se i gra|ani mora-

li ukqu~iti u ra{~i{}avawe i

o~istiti bar oko svojih vozila.

Sve u svemu, nije lo{e i ako ova-

ko nastave radnici "îsto}e#

ste}i }e sve ve}e po{tovawe gra-

|ana.

Du{an Laji}, penzioner -

Prigradski dijelovi grada i ni-

su najboqe o~i{}eni, kao ni

trotoari. Tako|e, mogli bi se

malo vi{e angaòvati na par-

kinzima. Trebalo bi i da se gra-

|ani vi{e solidari{u i o~iste

oko svojih zgrada i ku}a, ispred

kapija. Kakva je situacija bila

i koliko je snijega palo za tri

dana, i nije tako lo{e. U prin-

cipu sam zadovoqan wihovim ra-

dom.

Mira Te{anovi}, penzioner

- U odnosu na pro{le godine sa-

da je boqe o~i{}eno. Bilo je i

neo~i{}enih ulica na perife-

riji, ali treba shvatiti da puta-

ri nisu mogli sti}i na sve stra-

ne istovremeno jer je snijeg bio

velik. Bilo bi dobro i da se gra-

|ani vi{e angaùju i ukqu~e u

ra{~i{}avawe. Najva`nije je da

se voza~i prilagode zimskim

uslovima vo`we, kako se ne bi

stvarale gu`ve u saobra}aju i do-

ga|ale ve}e nezgode.

Vladimir ôrda{evi}, stu-

dent - Prili~no je dobro, iako

su trotoari mogli boqe da budu

o~i{}eni. U gradu je kretawe pje-

{aka ipak oteàno, posebno sta-

rijih osoba i invalida. Ali za

to su krivi i gra|ani, koji su au-

tomobile parkirali na trotoari-

ma, pa radnici "îsto}e# nisu

mogli svoj posao da urade kako

treba. Qudi bi trebalo da budu

malo obzirniji i zimi da ne par-

kiraju vozila na pje{a~kim sta-

zama. To bi trebalo ka`wavati.

@eqka Majstorovi}, student

- Centar su najboqe o~istili i

posvetili mu vi{e pa`we nego

ostalim dijelovima grada. Malo

su zakazali na ~i{}ewu parkin-

ga i trotoara na kojima ponegdje

ima leda. Ipak, zimske slu`ba

dobro su obavile svoj posao i na-

dam se da }e nastaviti ovako i

ako bude novih padavina. Ulice

su ve}inom dobro o~i{}ene u ci-

jelom gradu. ¥ Pripremio

N. TOMA[EVI]

(Snimio R. [IBAREVI])

DA LI STE ZADOVOQNI RADOM ZIMSKE SLU@BE?

"PALI" NA TROTOARIMAPITAMO SUGRA\ANE

Du{an Laji}

Radovan Kopawa

Ranka Blaènovi}

@eqka Majstorovi}

Mira Te{anovi}

Vladimir ôrda{evi}

PENZIJEMilomirka Popovi} kaza-

la je da ve}ina stanovnika ba-

rake te{ko ìvi.

- Mla|i povremeno nalaze

posao, ali sve je to sitno. Ne-

ki imaju male penzije, a neki

~ak ni to. Ja ve} deset godina

nemam nikakvih primawa - is-

takla je Popovi}eva.

Kom{ijska ku}a i grobqe jedino je{to vidimo svakog dana. Para zaopravku nemamo, pa se snalazimokako znamo i umijemo, kaè stanarDmitar Maksimovi}

\"Incelova" baraka: Najgore je kada snijeg

po~ne da se topi (Snimio Z. STAMENI])

ÊKAJU]I NOVU ADRESU

Iako je ju~e bilo dosta hlad-

no na auto-pijaci se na{lo oko

dvije stotine automobila. Pored

vozila, koja ve} nekoliko nede-

qa ~ekaju na svog kupca, ponudu

je osvjeìo veliki broj karava-

na dovezenih iz Italije, Wema~-

ke, [vajcarske...

Jedan od najpovoqnijih, ali

i najmawih karavana bila je "kia

prajd# iz 1999. godine. Ovaj auto

sa 1,3 litarskim benzinskim mo-

torom vlasnik je cijenio pet hi-

qada maraka.

Registrovani "Fordov# mo-

del "eskort# proizveden 1996. go-

dine sa 1,8 TD motorom ko{tao

je 8,5 hiqada maraka.

Za broj ve}i "Fordov# mo-

del, "mondeo#, sa istim motorom

iz 1996. godine ko{tao je 9,5 hi-

qada maraka.

Za neregistrovanu "opel vek-

tru# proizvedenu 1998. godine sa

2,0 dizelskim agregatom traè-

no je 9,2 hiqade maraka, a za "Re-

noovu# "lagunu# sa 2,2 litarskim

turbo dizela{em - deset hiqada

maraka.

Od skupqih i boqe opremqe-

nih karavanskih modela izdvoji-

la su se dva automobila.

Na "audiju A6# iz 1995. go-

dine sa 2,5 TDI motorom i do-

sta dodatne opreme stajala je

cijena od 15,5 hiqada maraka.

Najskupqi, ali i najopremqe-

niji karavan ove nedjeqe bio je

registrovani "BMV serija 5# iz

1998. godine sa 2,5 litarskim

dizel motorom koji je ko{tao

32,5 hiqade maraka.

¥ D. No.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Nekada je kroz èqezni~ku

stanicu svake nedjeqe ̀ urilo na

desetine putnika da "uhvate# svoj

voz. Za samo jedan dan ~ak dvije

hiqade putnika iz Bawe Luke do

odredi{ta stizalo je vozom.

Danas je slika

sasvim druga~ija.

Tek pokoji

putnik, uglavnom

radnik, u~enik

ili student iz

obli`weg naseqa

ili grada, zauzme

mjesto u jednom od

vagona. Bilo je,

kaù u stanici, i

gorih vremena, na-

ro~ito u godina-

ma poslije rata...

- Narod je iz-

gubio naviku da

putuje vozom. Sad

svi uglavnom ima-

ju automobile. A

i me|u ovima {to

idu vozom, najvi-

{e je u~enika i

radnika ̀ eqezni-

ce - kaè nam vla-

snik prodavnice

"Gabi#, smje{tene

u novoj zgradi sta-

nice, Sla|ana

Plav{i}.

I ona se sje}a dana kada je na

stanici sve vrvjelo od qudi, ko-

ji nekud ùre. Sada u prodavni-

cu, jednu od nekoliko koje su otvo-

rene u zgradi ̀ eqezni~ke stani-

ce, svra}aju uglavnom |aci.

A |aci, kaè Sla|ana, tra-

è sok sa dvije slam~ice.

- To pokazuje kolika je bespa-

rica. Do|u i i u~enici sa 30 fe-

ninga i pitaju {ta mogu za to da

dobiju. Ipak, sad je malo promet-

nije. Prije {est mjeseci ovdje

predve~e nije bilo ìve du{e -

pri~a Plav{i}eva.

I u restoran preko puta, do-

daje ona, qudi slabo navra}aju.

[to zbog ùrbe {to zbog bespa-

rice, svi se odlu~uju za ru~ak kod

ku}e.

- Rijetko dolazim u Bawu Lu-

ku, a kad se na to odlu~im uglav-

nom koristim voz. Uglavnom do-

|em na pijacu, malo obi|em rad-

we i vratim se ku}i - kaè Mio-

mir Karali} iz Omarske.

Prije dvije i po godine na

mjestu stare zgrade stanice iz

1874. godine napravqena je nova.

Iako jo{ nekoliko lokala

nije useqeno i ne zna se kad }e bi-

ti, u stanici kaù da dolaze bo-

qi dani. Prevoz vozom je, vele, je-

dan od najjeftinijih i najbezbjed-

nijih na~ina da se stigne do è-

qenog mjesta.

- Danas iz Bawe Luke putuje

po jedan brzi voz za Beograd i Za-

greb i imamo po pet polazaka za

Doboj i Novi Grad. Pored radni-

ka i u~enika, na|e se me|u putni-

cima vozom i onih koji u najve}i

grad Srpske do|u da obave neki od

administrativnih poslova - kaè

{ef èqezni~ke stanice Rado-

van Dani~i}.

Problem je, dodaje, {to malo

putnika na stanici po{tuje za-

branu prelaska preko kolosijeka,

iako je napravqen podzemni pro-

laz. Tako je prije nekoliko godi-

na nastradala djevojka, kojoj je

voz odsjekao noge.

- Ohrabruje ~iwenica da je

èqezni~ki saobra}aj oìvio.

Pove}ava se broj polazaka i put-

nika, a naro~ito teretni saobra-

}aj. Kad privreda oìvi, èqe-

znica }e dobiti svoje mjesto. A

bi}e, sigurno, i vi{e putnika -

dodao je Radovan Dani~i}.

¥ D. RA\AN

BAWOLUÂNI SVE MAWE DO ODREDI[TA STI@U VOZOM

@eqezni~ka stanica: Nekada vrvjelo od putnika (Snimio Z. STAMENI])

ponedjeqak, 7. februar 2005. BAWA LUKA 17

PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA PERONI BEZ PUTNIKA Narod je izgubio naviku da putuje vozom. Sada sviuglavnom imaju automobile. A i me|u onima koji iduvozom, najvi{e je u~enika i radnika èqeznice, kaèSla|ana Plav{i}

KARTE Putovawe vozom jeftinije

je od prevoza autobusom.

[ef èqezni~ke stanice

Radovan Dani~i} kaè da po-

vratna karta do Beograda ko-

{ta 36, a do Zagreba 40 maraka.

Iako je interesovawe za prevoz

èqeznicom opalo, nadle`ni

isti~u da se posqedwih godina

zna~ajno ulaè u opremawe va-

gona i ma{ina.

AMERI^KI "PASAT"Me|u mnogim automobili-

ma iz uvoza na auto-pijaci na-

{ao se jedan iz Amerike. Za

22,5 hiqade maraka mogao se ku-

piti "folksvagen pasat 5# sa

1,8 turbo benzinskim motorom

i bogatim paketom opreme.

ZABIQE@ENO NA AUTO-PIJACI

Najvi{e karavana

OKOM KAMERE

Na Poqoprivrednom fakultetu

u subotu je, u organizaciji Ameri~-

ke organizacije za me|unarodnu sa-

radwu, odràno predavawe o temi

"Savremeno p~elarstvo# kojem je pri-

sustvovalo pedesetak p~elara bawo-

lu~ke regije.

- Program "Lamb# Ameri~ke

organizacija za me|unarodni raz-

voj podràva male proizvo|a~e u

BiH, pruàju}i im mogu}nost kre-

dita preko ~etiri mikrokreditne

organizacije: EKI, Mikrofin,

Prizma i Partner. Da bi proizvo-

|a~, u ovom slu~aju p~elar, dobio

kredit neophodno je da bude pove-

zan sa nekim od prera|iva~a ili

zadruga koji zadovoqavaju na{e

uslove - rekla nam je rukovodilac

"Lamb# programa agronom Sla|ana

Bundalo.

Predava~, magistar Goran Mir-

jani} kaè da je predavawe organizo-

vano kako bi se p~elari, koji imaju

vi{e od 50 ko{nica, podstakli na

profesionalno bavqewe p~elare-

wem.

- P~elarima prvo treba pribli-

ìti sve prednosti profesionalnog

bavqewa ovim poslom i ubijediti ih

da se od p~elarstva moè pristojno

ìvjeti - kaè Mirjani}.

P~elarima je, pored programa

"Lamb#, predstavqena i mogu}nost

za dobijawe kredita.

Goran Mirjani} kaè da je zabi-

qeèna proizvodwa la`nog meda i to

u velikim koli~inama.

- Nazovi med pravi se od {e}e-

ra, vode i kiseline, a u sebi sadrì

kancerogene materije, koje su jako

{tetne po zdravqe qudi - istakao je

Goran Mirjani}.

¥ D. No.

PÊLARI PRO[IRUJU ZNAWE

Ko{nica po ko{nica - profesijaPredajom kqu~eva stana doju~era-

{wem vlasniku ku}e na Zapadnom

tranzitu Vojku Savi}u, Gradska upra-

va zavr{ila je rje{avawe imovinsko-

pravnih predmeta na ovoj saobra}aj-

nici.

Vr{ilac du`nosti na~elnika

Odjeqewa za komunalne i stambene

poslove u Gradskoj upravi Budimir

Balaban rekao nam je da }e za nekoli-

ko dana Savi}eva ku}a biti sru{ena,

~ime }e biti stvoreni svi uslovi za

po~etak izgradwe Zapadnog tranzita.

U Javnim putevima Republike

Srpske saznajemo da radnici ovog

preduze}a nisu sjedili skr{tenih ru-

ku - projektna dokumentacija za Za-

padni tranzit zavr{ena je i trenut-

no se nalazi na reviziji.

- Kada revizorska komisija da

svoju ocjenu projektne dokumentaci-

je, zatraì}emo od Gradske uprave

gra|evinsku dozvolu. Od gradskih

vlasti jo{ nismo dobili potvrdu o

rije{enim imovinsko-pravnim odno-

sima na Zapadnom tranzitu, ali se

nadamo da }e i ona ubrzo biti na na-

{em stolu - istakla je glavni inè-

wer za izgradwu autoputeva u predu-

ze}u Javni putevi Republike Srpske

Mira Soviq.

Ona je dodala da }e, poslije dobi-

jawa gra|evinske dozvole, biti ras-

pisan javni konkurs i biti izabran

najpovoqniji izvo|a~ radova od uli-

ca Ranka [ipke do Trive Amelice.

Izgradwa Zapadnog tranzita ko-

{ta}e oko pet miliona maraka. Novac

je obezbijedilo preduze}e Javni pu-

tevi Republike Srpske putem kredi-

ta Evropske investicione banke.

¥ P. P.

PRIPREME ZA IZGRADWU ZAPADNOG TRANZITA

Zavr{ena dokumentacija

^lanovi humanitarne organi-

zacije "Prvi osmijeh# i predstav-

nici Hipo Alpe-Adria banke po-

dijelili su u subotu u prostorija-

ma banke paketi}e sa bezgluten-

skom hranom mali{anima oboqe-

lim od celijakije, odnosno aler-

gije na p{eni~no bra{no.

- Pro~itali smo ~lanke u dnev-

noj {tampi o problemima ove or-

ganizacije u prikupqawu sredsta-

va za kupovinu paketi}a. Odlu~i-

li smo da im pomognemo i darova-

li smo ~etiri hiqade maraka - re-

kla je izvr{ni direktor Hipo Al-

pe-Adria banke \ur|ica Davido-

vi}.

Predsjednik "Prvog osmijeha#

Nada Stojanac kazala je da su no-

vac za paketi}e dala preduze}a

"Alf-om#, "Mobis#, Sindikalna

organizacija "Elektroprenosa# iz

Rami}a, Pravoslavna crkva i "To-

plig Prwavor#, a "Koka kola# je

mali{anima darovala sokove.

- Bra{no, hqeb, kifle, kroasa-

ne, biskvite i druge proizvode ko-

ji se nalaze u paketi}ima nabavi-

li smo od proizvo|a~a "Doktor

[er# iz Italije. Ova hrana ne mo-

è se kupiti u Republici Srpskoj

- kazala je Stojan~eva.

Paketi}e su dobila 64 mali-

{ana iz Republike Srpske a pri-

sutne je uveseqavao student Aka-

demije umjetnosti u Bawoj Luci Ve-

limir Blani}.

- Problemima oboqelih od ce-

lijakije bavimo se od 2000. godine.

U Srpskoj ima registrovanih 69

mali{ana i 105 gra|ana izme|u 18

i 20 godina koji su oboqeli od ove

bolesti - naglasila je Stojan~eva.

\oko i Amela Vukovi} ~iji

~etvorogodi{wi sin Filip bolu-

je od celijakije kaù da bezgluten-

sku hranu veoma te{ko nabavqaju.

- Neki proizvodi mogu se ku-

piti u "Tropiku#, ali hranu nam

uglavnom nabavqaju prijateqi iz

inostranstva. Prije smo je mogli

kupiti u dvjema prodavnicama ko-

je prodaju zdravu hranu, ali je iz-

bor bio veoma lo{ - istakao je \o-

ko Vukovi}.

Prema wegovim rije~ima, bez-

glutenska hrana je prili~no skupa,

tako da im ovakva pomo} mnogo zna-

~i, a Filip bezglutensku hranu ko-

risti otkako je napunio godinu dana.

Nada Stojanac istakla je da ki-

logram bezglutenskog bra{na ko-

{ta vi{e od deset maraka.

- Agencija za lijekove progla-

sila je bezglutensko bra{no osnov-

nim lijekom, ali ova odluka jo{

stoji u Ministarstvu zdravqa i so-

cijalne za{tite. Ukoliko bi bila

sprovedena, sva djeca bi mogla da

bra{no nabave besplatno, na re-

cept, {to bi im olak{alo ìvot -

kazala je Nada Stojanac.

¥ S. MILETI]

"PRVI OSMIJEH" I HIPO ALPE ADRIA BANKA POMA@U OBOQELIM

OD CELIJAKIJE

MALI[ANI DOBILI PAKETI]EBezglutensku hranu dobila 64 djeteta oboqela odcelijakije - alergije na p{eni~no bra{no

Paketi}i: Mali{ane uveseqavao i klovn(Snimio Z. STAMENI])HUMANITARNE

AKCIJE\ur|ica Dragojevi} kazala je

da prvi put pomaù organizaciji

"Prvi osmijeh#, i da }e to nasta-

viti i u budu}nosti.

- Svake godine planiramo dio

novca za humanitarne akcije. Do sa-

da smo pomogli Zavodu za rehabi-

litaciju "Doktor Miroslav Zo-

tovi}#, u~estvovali smo u akciji

"Pobijedimo ti{inu# i drugim

akcijama - istakla je Dragojevi-

}eva.

PERONI BEZ PUTNIKA

(Snimio R. [IBAREVI])

BAWA LUKA - Milan Nena-

di} mi je uvijek bio jedna od naj-

draìh li~nosti iz kwièvnih

krugova. Iako smo dosta vremena

provodili zajedno u kafani i na

kwièvnim skupovima uspjeli smo

do danas, uprkos tome {to vi{e ne

stanujemo blizu ostanemo u stal-

nom kontaktu - kaè kwièvnik

Ranko Preradovi}.

On se prisje}a da su se upozna-

li u Sarajevu kao studenti, ali da

su ve} bili afirmisani pisci.

- U svojoj karijeri drugovao

sam sa mnogim piscima, sa nekima

sam postao i ostao dobar prijateq,

a jedan od wih je Milan Nenadi}.

Dolaskom u Sarajevo 1968. izme|u

ostalih mla|ih kolega sreo sam

dvojicu sa kojima se ubrzo zbli-

ìo, Milana Nenadi}a iz Grahova

i Branka û~ka iz Han Pijeska.

Na{e prijateqstvo zapo~elo je u

onda{wim kafanama, gdje su se

obi~no sastajali pisci - pri~a kwi-

èvnik Ranko Preradovi}.

Daqine ova dva pjesnika nika-

da nisu razdvajale. Prijateqe, pi-

sce i zavi~ajne slike Milan Ne-

nadi} nikada nije zaboravqao.

- Nenadi} mi je uvijek bio jed-

na od najdraìh li~nosti iz kwi-

èvnih krugova. Iako smo dosta

vremena provodili zajedno i u ka-

fani, uspjeli smo da, uprkos tome

{to vi{e ne stanujemo blizu osta-

nemo u stalnom kontaktu - kaè

Preradovi}.

Na Stru{kim ve~erima poezi-

je, prije mnogo godina, pri~a Pre-

radovi}, susret sa Nenadi}em bio

je vi{e nego tek obi~no vi|ewe.

- Posebno sam bio obradovan

wegovom tvrdwom da ne pije, ali

ne lezi vraè. Dok sam pio

pivo, dotle je Milan pio

"koka-kolu#. Dru{tvo se mi-

jewalo za na{im stolom, u

~uvenom stru{kom hotelu, a

i mi smo se mijewali od pi-

}a. ûdno je bilo da se Ne-

nadi} mijewao od soka. Pri

jednoj naruxbi ve} mnogo raz-

dragan, kao u lijepim alko-

holnim danima rekao je ko-

nobaru "Daj i meni ono mo-

je#. Shvatio sam da mu za

{ankom u kolu sipaju alko-

hol - prisje}a se Ranko Pre-

radovi}.

Druèwe sa Milanom

Nenadi}em Ranko Prerado-

vi} nastavio je na odsluè-

wu vojnog roka u Beogradu,

1972. godine.

- U vojni~kim danima

me|u najdraìm prijateqi-

ma bio mi je Milan Nena-

di}. U kafanama "Pod li-

pom#, "Znak pitawa# i "Ko-

larac# umjeli smo ponekad

ostati sami. U jednom takvom

susretu priznao mi je da da ga

hvata nemo} pijewa. Savjetovao sam

mu da proba da pije ne{to drugo

umjesto viwaka, koji je uporno na-

ru~ivao. Poslu{ao me odmah i pre-

{ao na pivo, ali je i daqe pio do

iznemoglosti - kaè Preradovi}.

Milan Nenadi} je, tvrdi Pre-

radovi}, bio sa wim i van kafane

i na mnogim kwièvnim susretima,

poetskim ve~erima i raspravama o

kwièvnosti.

- Nismo drugovali samo uz pi-

}e i dobru kapqicu, jer upo-

znao sam i wegovu pjesni~ku

stranu. On je jedan od najve-

}ih srpskih pjesnika, sada

ve} sredwe generacije. @iv-

ot provodi pored pjesniki-

we Ileane Ursu, sa kojom je

u braku ve} mnogo godina -

govori Preradovi}.

Dodaje da je nezaborav-

no i jedinstveno bilo wi-

hovo zajedni~ko gostovawe

i druèwe na kwièvnoj

ve~eri u Mrkowi} Gradu,

gdje su se dva pjesni~ka

bra~na para Nenadi} i

Preradovi} predstavili

stihovima.

- Moram da kaèm da je

i pored ogromnog snijega

prvih poratnih godina sa-

la u hotelu Mrkowi} Gra-

da bila prepuna, a i mi

smo uspjeli da je zagrijemo

poezijom. Bilo je to samo

jedno u nizu na{ih lijepih

zajedni~kih susreta - ka-

è Preradovi}.

Sje}aju}i se dana provedenih u

dru{tvu sa Nenadi}em Ranko Pre-

r a d o -

v i } ,

isti~e

da alko-

hol nije

imao nika-

kve veze sa

k w i ` e v n i m

stvarala{tvom.

- Nije ta~no

da je pi}e imalo

uticaj na Nenadi-

}evo pisawe. Kao i

ve}ina pisaca i on

pi{e iskqu~ivo samo

trijezan. Istina, on

prepisuje pjesmu koju

ve} nosi u sebi, samo sva-

ki put na druga~iji na~in.

Kada je "Oslobo|ewe# obja-

vilo wegovu zbirku pjesa-

ma, dugo smo raspravqali

o temi stvarawa kwi-

èvnog djela, ali to

nam je bila tema i

mnogih drugih raz-

govora - isti~e

P r e r a d o v i } .

Osvr}u}i se na

susret sa Ne-

nadi}em, od

prije ne-

koliko godina na Ko~i}evom zbo-

ru, Preradovi} pri~a da tada uop-

{te nisu pili alkoholna pi}a.

- Tri dana druìli smo se bez

alkohola. Bilo je to vrijeme kada

~ak i qudi poput Nenadi}a prave

pauze. Shvatili smo da se moèmo

sresti i bez ~a{ice - kaè Pre-

radovi}.

Pri~a da sa Nenadi}em sada

naj~e{}e razgovara telefonom, pa

tako i daqe odràvaju prijateq-

stvo, na liniji Bawa Luka - Novi

Sad. ¥ A. RAJKOVI]

ponedjeqak, 7. februar 2005.KULTURA

SUSRET RANKA PRERADOVI]A SA MILANOM NENADI]EMPISAC PISCUO18

\

Milan Nenadi}: Zavi~aj u srcu

DRU@EWE POD LIPOM Kwièvno ve~e u Mrkowi} Gradu bio je jedan u nizu na{ih lijepih zajedni~kih susreta, kada smo hladnu salui smrznutu publiku uspjeli da zagrijemo poezijom

\Ranko Preradovi}: Prijateq-stvo zapo~eli u kafani

BAWA LUKA - Promocija

kwige "Op{tina Novi Grad kroz

istoriju# Desimira Dropca odrà-

na je u petak u Banskom dvoru - Kul-

turnom centru.

Pred punom Vije}nicom Ban-

skog dvora o kwizi su govorili pro-

fesor Predrag Lazarevi}, Drago

Todi}, Blagoja Gaji}, recezent i

prire|iva~ kwige Pero \ur|evi}

i prijateq pokojnog Desimira

Dropca Nikola Drqa~a.

Kwiga "Op{tina Novi Grad

kroz istoriju# obuhvata period od

rimskog doba, preko turske i au-

strougarske okupacije do perioda

Kraqevine Jugoslavije u prvom di-

jelu, dok je u drugom dijelu ove mo-

nografije obra|en period Narod-

nooslobodila~ke borbe.

- Ova kwiga je dragocjen pri-

mjer istorije novogradskog kra-

ja. Drugi dio kwige, koji govori

o periodu Drugog svjetskog rata,

je najvjernija predstava o doga|a-

wima u op{tini Novi Grad. "Op-

{tina Novi Grad kroz istoriju#

je dragocjena gra|a za sve genera-

cije, a razlikuje se od drugih mo-

nografija po tome {to u potpuno-

sti prikazuje nedjela po~iwena

nad Srbima. Upravo ta ~iweni-

ca, da se o tome nije vjerodostoj-

no govorilo, ko{tala nas je zad-

weg rata - kazao je profesor Pre-

drag Lazarevi}.

O po`rtvovanosti Desimira

Dropca kao pisca govorio je Drago

Todi}, bez kojega, kako je rekao Pe-

ro \ur|evi}, ova kwiga ne bi ugle-

dala svjetlo dana.

- Kada je 4. decembra 2004. godi-

ne bila promocija ove kwige u Be-

ogradu, Desimir Drobac je umro na

samoj promociji. Takva situacija

nije zapam}ena u kwièvnosti. Dro-

bac je, tada u Beogradu, drào govor.

Zadwe rije~i su mu bile "Imao sam

jednu marku u xepu, a dvoumio sam

se da li da kupim olovku da pi{em

kwigu ili hqeb da jedem# - rekao je

autorov prijateq Nikola Drqa~a.

Drago Todi} je istakao da je ova

kwiga najve}i spomenik koji je De-

simir Drobac mogao sebi da podig-

ne.

¥ M. J.

PREDSTAVQENA KWIGA DESIMIRA DROPCA

BEOGRAD - Jedinstveni "Srp-

ski pravoslavni leksikon#, prvi

te vrste u osam vijekova dugoj isto-

riji srpske autokefalne crkve,

ugleda}e svjetlost dana do kraja

2005. godine, izjavio je Tanjugu we-

gov autor protojerej dr @arko Ga-

vrilovi}.

On je rekao da }e leksikon

imati oko 6000 odrednica i da }e

vjerovatno biti u dva toma, jer na-

stoji da u svim slu~ajevima gdje je

to mogu}e ilustruje odrednice.

Tekstualni dio ima oko 1500 stra-

na. Izdava~ bi trebalo da bude

"Prozaik#.

Rad na leksikonu traje devet

godina, ali prema rije~ima Ga-

vrilovi}a, to je relativno malo

vremena u odnosu na wegov rad na

"Enciklopediji pravoslavqa#,

koju smatra za svoje ìvotno dje-

lo i koje tek ~eka da bude dovr-

{eno.

On je objasnio da je ve} davno

dobio blagoslov Svetog arhijerej-

skog Sinoda za taj "herkulovski#

poduhvat, ali u odsustvu sredsta-

va wegova enciklopedija jo{ je u

rukopisu i prikupqenoj gra|i, ko-

ja ispuwava cijelu jednu prosto-

riju.

- Po savetu prijateqa pristu-

pio sam jednom lak{em programu

i izradio sam Leksikon, u nadi da

}e se putem wegove prodaje obez-

bediti sredstva za vi{etomnu En-

ciklopediju - rekao je Gavrilovi}.

Letimi~an pogled na biogra-

fiju i bibliografiju dr Gavrilo-

vi}a otkriva izuzetnog eruditu i

vrijednog pisca. ¥

PROTOJEREJ DOKTOR @ARKO GAVRILOVI]

Srpski pravoslavni leksikon

TRADICIONALNA MANIFESTACIJA

U BIJEQINI

îja frulaSemberijom

sviraBIJEQINA - Srpsko kultu-

rno-prosvjetno dru{tvo "Prosvje-

ta# iz Bijeqine je kao izuzetno

uspje{no ocijenilo planove za

oìvqavawe Festivala seoskih

mjesnih zajednica pod nazivom

"Znawem, pjesmom i igrom kroz

Semberiju# i "Bijeqinsko kultur-

no qeto#.

Prepune sale seoskih domova

kulture potvrdili su, u prvih pet

sedmica, pretpostavke da postoje

brojni qubiteqi umjetnosti i u

seoskoj sredini. Na{a namjera da

se obnovi festival se pokazali

kao opravdana - kaè predsjednik

"Prosvjete# i direktor Muzeja

Semberije Mirko Babi}.

Sve~anost "Znawem, pjesmom i

igrom kroz Semberiju# koja je u

seoskim sredinama, prije gra|an-

skog rata organizovana u zimsko

doba pauze u poqoprivrednim ra-

dovima razvijala je takmi~arski

duh i angaòvala znatan broj mje-

{tana u pripremi programa, a sa-

da je, kaè Babi} organizovana u

dva dana.

Prvog dana su na programu

sportska takmi~ewa. Drugog dana

selo doma}in i gostuju}e selo ogle-

daju snage u oblasti znawa iz isto-

rije, poqoprivrede i bolesti za-

visnosti, zatim u umje{nosti svi-

rawa {est instrumenata - dvojni-

ca, frula, {argija, gusle, harmo-

nika, violina.

Takmi~e se na sve~anosti i u

umje{nosti recitovawa. Bitku za

najboqe vode i folklorni ansam-

bli, a na programu je i takmi~ewe

vokalnih solista i grupa, u plesu

i narodnim umotvorinama.

- Tokom godine }emo poku{a-

ti da u na{em gradu osnujemo i

klub "Prosvete# koji bi imao ka-

rakter izlo`beno-prodajne gale-

rije. U wemu bi se mogli prodava-

ti i radovi koje ste zapazili po

svim na{im mjesnim zajednicama

obilaze}i manifestaciju "Zna-

wem, pjesmom i igrom kroz Sem-

beriju#. To bi bio novi podsticaj

razvoju narodnih rukotvorina, et-

no, ali i stvarala{tva uop{te -

kaè Mirko Babi}.

Obje manifestacije, ali i po-

kretawe etno galerije u budu}no-

sti bi, smatraju u "Prosvjeti#, mo-

gli zna~ajno uticati i na oboga}i-

vawu turisti~ke ponude Bijeqine.

¥ M. S.

SANKT PETERSBURG - Ru-

bensovo platno "Tarkvinije i Lu-

krecija#, koje pripada ruskom bi-

znismenu Vladimiru Logvinen-

ku, a koje je bilo predmet sudskog

spora, bi}e izloèno u "Ermi-

taù# najmawe dvije godine, izja-

vio je direktor tog ~uvenog mu-

zeja u Sankt Peterburgu Mihail

Pjotrovski, prenose agencije.

- Ne moraju da se izlaù

samo eksponati koji pripa-

daju na{em muzeju, nego i

druga vrijedna djela koja se

nalaze u Rusiji - naglasio je

Pjotrovski.

Prema wegovim rije~i-

ma, Rubensovo platno, nasli-

kano izme|u 1610. i 1611. go-

dine, prije restauracije se

nalazilo u veoma lo{em sta-

wu. Ova Rubensova slika, za

koju se mislilo da je izgu-

bqena, otkrivena je u sep-

tembru 2003. godine u Mo-

skvi. Tada je predstavnik ru-

skog Ministarstva kulture

izjavio da se problemom te

slike bavi tuìla{tvo, jer

se postavqa pitawe wenog

vlasni{tva.

"Tarkvinije i Lukreci-

ja#, jedno od najboqih djela

rane flamanske {kole, sa-

da popuwava kolekciju "Er-

mitaà# od 22 slike i 19 cr-

teà Pitera Paula Ruben-

sa. ¥

MUZEJ SANKT PETERBURGA

Rubensovo platno u "Ermitaù"

PRIJEDOR - Poslije predsta-

vqawa slika novogradskog slikara

Slobodana Miki}a, u muzeju Koza-

re u Prijedoru otvorena je izlo`ba

prijedorskog umjetnika Vladimi-

ra Kneèvi}a. Rije~ je o izlo`bi

koju su vidjeli i Bawolu~ani u

Francuskom kulturnom centru.

Otvorena je pod simboli~nim na-

zivom "Povr{ina# i drugo je pred-

stavqawe ovog umjetnika u muzeju

Kozare u Prijedoru.

Uz prisustvo velikog broja

Prijedor~ana izlo`bu Vladimira

Kneèvi}a otvorio je kwièvnik

Ranko Risojevi}, koji je izme|u

ostalog rekao da ovaj autenti~ni

umjetnik koristi odba~eni mate-

rijal, kao {to je lim, èqezo i

sli~no daju}i mu sasvim novi oblik

i da u tome i jeste wegova snaga.

[ta se krije pod povr{inom

metalnog lima, koja struktura, ko-

je nevi|eno obiqe tu spava i ~eka

da ga umjetnik probudi. Umjetnik

prihvata i djelovawe prirodnih

sila, r|u kao nezaobilaznog sarad-

nika, ali uvijek ide korak daqe,

metalnom ~etkom, {mirglom papi-

rom i drugim, samo metalcima zna-

nim oru|ima - kazao je Risojevi}.

Ovaj prijedorski slikar i

skulptor, osobenog stila i umjet-

ni~ke poetike izloìo je vi{e od

30 radova. Ovo je wegova deseta sa-

mostalna izlo`ba a do sada je iz-

lagao u Beogradu, Zagrebu i Novom

Sadu.

Poslije izlo`be "Na{e ri-

jeke, na{a brda i na{i qudi# pri-

jedorskog slikara Tihomira Ili-

ja{evi}a naredne sedmice u Gale-

riji Prijedor bi}e otvorena iz-

lo`ba Danijele \uki}, asistenta

na Akademiji umjetnosti u Bawoj

Luci i akademskog slikara sa li-

kovne Akademije u francuskom

Nantu.

¥ D. BULI]

IZLO@BA VLADIMIRA KNE@EVI]A U PRIJEDORU

TAJNE ORU\AUmjetnik koristi odba~eni materijal, kao {to je lim, èqezoi sli~no daju}i mu sasvim novioblik, istakao Ranko Risojevi}

\Postavka: [ta se krije ispod povr{ine

PRIJATEQSTVO - Interesantno je da ni-

smo samo Milan i ja postali

dobri prijateqi. Na{e supru-

ge, pjesnikiwe, uspostavile su

jako dobar odnos i ~ak su za-

jedno putovale u Rumuniju,

odakle je Milanova supruga.

Tada me nazvao i rekao "Do-

|i da se napijemo# - pri~a Ran-

ko Preradovi}.

Hqeb za olovku

BAWA LUKA - Ja ve} dugo, du-

go nisam mladi}, ali, bez obzira na

sve jo{ nisam prepoznao u sebi

glumca Dragana Nikoli}a. Mislim

da tek treba da ga prepoznam i da

napravim neku kapitalnu stvar iza

koje mogu da stanem i da se potpi-

{em kao glumac - istakao je u raz-

govoru za na{ list poznati srpski

glumac Dragan Nikoli}.

?Danilo Lazovi} je jednom pri-

likom rekao da srpskoj film-

skoj zori tek svi}e. Slaète li se

s tim?

- Slaèm se, naravno. Nemam

ni{ta protiv svitawa srpskom

filmu. Ali, to mawe zavisi od nas

i od izjava koje }emo mi dati. To za-

visi od onih koji su merodavni u

kulturi, a pre svega zavisi od nov-

ca. Ako wega bude bi}e i zore. Ne

bude li wega ne}e biti ni filma,

a kamoli zore. Pare su neophodne

za celokupnu umetnost, a pogotovo

film.

?Nedavno su u srpskoj kinemato-

grafiji snimqena dva zanimqi-

va, ali za nas neuobi~ajena filma.

Rije~ je o "T. T. sindromu#, prvom

srpskom hororu Dragana Ze~evi}a

i "Lavirintu#, trileru u kojem ste

i Vi glumili. Otkud potreba a tim

novim izrazima?

- Naàlost, "T. T. sindrom# ni-

sam gledao, iako sam ~uo pohvalne

kritike o wemu. U "Lavirintu#

sam sre}om i igrao. To su ànro-

vi koji su pre bili deficitarni.

Ali, za{to da ne?

Posle ere ratnih filmova i

lakih komedija normalno je da su i

takvi ànrovi do{li na red. Mi-

slim da publika voli da pogleda

takve filmove.

?Glumili ste razne likove u ka-

rijeri, od humoristi~nih, kakav

je s po~etka Va{e karijere bunov-

ni patriota Prle, pa do tragi~-

nih, kakav je li kojeg tuma~ite u

"Buretu baruta#. [ta Vam je bli-

è komedija ili drama? Suze ili

smijeh?

- Gluma~ki simbol su dve maske

- komi~na i tragi~na. Tako da je to

sve to objediweno u jedinstvo i

mislim da je glumcu najteè odgo-

voriti na pitawe: "[ta vi{e vo-

li - komediju ili dramu, to jest tra-

gediju#.

Za svakog glumca je i te kako

va`no da se isproba i u jednoj i u

drugoj ulozi, i da se tek onda pro-

na|e.

?Pored fantasti~nih ostvarewa

u srpskoj kinematografiji, ka-

kvi su filmovi "Lepa sela lepo

gore# i "Podzemqe# nijedan na{

film nije ovjen~an Oskarom, iako

su neki put bili veoma blizu

tome? Za{to zlatni kip

nikada nije do{ao u ru-

ke srpskih rediteqa?

- Ne zaboravimo

da je u tim prili-

kama politika

~esto ume{ala

prste, jer se dru-

ga~ije taj feno-

men ne da obja-

sniti. Politi-

ka je sveprisut-

na, tako da su i

na (ne)dodjeqiva-

wu Oskara srp-

skom filmu naj~e-

{}e uticali poli-

ti~ki razlozi.

Bilo je mno-

{tvo filmova koji

su ~esto ulazili u

najboqih pet. Bilo je

{ansi i filmova ko-

ji su i te kako zaslu-

ìli ovu nagra-

du. Ali,

za Oskar nije va`no napraviti sa-

mo dobar film. Tu i novac igra ve-

liku va`nost. U trci za Oskarom

ve}e su producentske bitke od umet-

ni~kih.

?Dijelite li pozori{nu od

filmske glume? Razlikuju li

se one po ne~emu?

- Ne. Razlika ne postoji, s tim

{to je filmska gluma trajnija. Ona

ostaje negde zapisana. Pozori{na

traje samo ako je neko zabeleì vi-

deo-kamerom. Ona je prisutna ono-

liko koliko se igra. U tom smislu

je ̀ ivotnija, dok filmska ostaje u

nekim arhivama kinematografije.

?S obzirom na to da je i Va{a su-

pruga Milena Dravi} glumica

koliko vi kao par unosite film i

pozori{te u svoj dom? Da li se po-

rodi~ne pri~e govore dok se pro-

baju neke pozori{ne ili filmske

scene?

- Mi se trudimo da ne me{amo

te dve ustanove. Brak i posao na-

stojimo da drìmo odvojeno. Na-

dam se da u tome uspevamo.

¥ Gr. DAKI]

DERVENTA - U~enici der-

ventske Gimnazije sa tehni~kim

{kolama u proteklih nekoliko

godina organizovali su niz kul-

turnih sve~anosti i tako su po-

stali nosioci kulturnog ìvo-

ta u ovom gradu.

[kola ima folklornu, reci-

tatorsku, lingvisti~ku, biolo-

{ku, geografsku, ekolo{ku i

mnoge druge sekcije, kao i pod-

mladak Crvenog krsta i dramski

studio. Me|u ovim u~enicima je

mnogo onih ~iji talenat daje za

pravo wihovim nastavnicima da

od wih traè maksimum i da ih

tjeraju da rade danono}no, jer su

svjesni da veliki broj wih moè

da postigne dobre rezultate.

Posebno je zna~ajno {to su

neke sve~anosti organizovane kao

humanitarne akcije, a sve u ciqu

pomo}i bolesnim u~enicima ili

ustanovama koje vode brigu o dje-

ci. Kroz humanitarne aktivno-

sti sa sadràjem kulturno-zabav-

nog karaktera u~enici su obez-

bijedili novogodi{we paketi}e

za djecu iz Zavoda za slijepa i

slabovida lica "Budu}nost# i 38

paketi}a za {ti}enike doma za

nezbrinutu djecu "Rada Vrawe-

{evi}# u Bawoj Luci.

Po~etak rada u drugom polu-

godi{tu bio je obiqeèn pri-

premom i izvo|ewem Svetosav-

ske akademije. Na ovoj akademi-

ji u~enici Gimnazije sa tehni~-

kim {kolama pokazali su dio

kulturnog programa koji se moè

ocijeniti najvi{om ocjenom.

Bogat kulturno-zabavni sa-

dràj akademije, uz prisustvo

mnogobrojnih gra|ana gimnazi-

jalci su izveli za po~etak Him-

nu Svetom Savi u izvo|ewu hora

Gimnazije. O Svetom Savi je go-

vorio profesor Jovan Babi}, a

onda je izveden i scenski prikaz

"Od Rastka do Svetog Save#. Sve

je to uqep{ano u~e{}em i nastu-

pom recitatora i folklorne sek-

cije ove {kole.

¥ S. P.

BAWA LUKA - Predstava "Ko

ovdje traì# Teatra Novoga Fron-

ta iz Praga bi}e izvedena u Narod-

nom pozori{tu Republike Srpske

devetog februara.

Rije~ je o pozori{nom komadu

koji predstavqa pri~u o novopri-

do{lom mladom ruskom emigrant-

skom paru koji izgra|uje svoj novi

dom. Wihovi snovi, koji ih ~ine

ìvim, razbijaju se pod pritiskom

problema bez kraja. To je tragiko-

mi~na pri~a vi|ena iz neuobi~aje-

ne perspektive, ispri~ana jezikom

na granici plesa i teatarskih kli-

{ea. U ovoj monodrami glumi Iri-

na Andrejeva, ~lan Teatra Novoga

Fronta.

Po~eci djelovawa Teatra No-

voga Fronta vezani su za Sankt Pe-

terburg, gdje je ova teatarska dru-

ìna osnovana 1993. godine. Wihov

rani rad proistekao je iz eksperi-

menta u oblasti odnosa izme|u

glum~evog tijela - jednog materija-

la koji koriste i prostora de{ava-

wa. Sa trupom su kao ~lanovi ili

gosti sara|ivali umjetnici iz ê-

{ke, Japana, Kanade, Rusije, Ita-

lije, Slova~ke, Wema~ke, Francu-

ske, Sardinije, Togoa i Poqske.

Teatar je izveo mnogo predsta-

va {irom ê{ke, kao i u Wema~-

koj, Poqskoj, [vajcarskoj, Ma|ar-

skoj, Slova~koj, Sloveniji i En-

gleskoj. U~estvovali su na festi-

valima u [kotskoj, Ma|arskoj,

BiH, Latviji i Danskoj.

Predstave Teatra Novoga

Fronta stvorene su iz slika koje na

granicama izme|u misticizma i ap-

strakcije, cirkuske umjetnosti i

modernog plesa. Kroz radwu, im-

provizacije i tenzije, prenesena je

sva apsurdnost tragedije qudskog

bi}a.

Ulaz za predstavu je slobodan,

a ulaznice se mogu preuzeti na bi-

letarnici Narodnog Pozori{ta

svaki dan, od 10 do 12 i od 17 ~aso-

va do po~etka predstave.

¥ A. R.

BEOGRAD - Likovna izlo`ba pod nazivom "Smjestiti sebe# otvo-

rena je u subotu u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, javqa "Srna#.

Izlo`ba je ocijewena kao proces u nastajawu i dugo putovawe kroz

razna stawa, mjesta i situacije, a mnogi od prisutnih umjetnika izradi-

li su eksponate specijalno za ovaj nastup. ¥

¹ ¹ ¹

BERLIN - U wema~koj prestonici ove sedmice po~iwe 55. jubilar-

ni Berlinski filmski festival, poslije Kana i Venecije najva`ni-

ji filmski doga|aj, koji }e okupiti evropske i svjetske filmske ve-

li~ine i popularne glumce iz gotovo svih dijelova svijeta, prenosi

Tanjug. ¥

¹ ¹ ¹

BEOGRAD - Srpska publika je pro{le godine veoma lijepo primi-

la prvi roman Borisa Akuwina "Azazel#, u izdawu "Informatike#, pa

je logi~no {to su u me|uvremenu objavqeni "Turski gambit# i sada "Le-

vijatan# s rado{}u do~ekani me|u ~itaocima, javqa Beta.

Za razliku od prve kwige, u kojoj se ~itaoci sre}u sa mladim sawa-

rom Fandorinom, kome se ostvario san da uspje{no rije{i jednu kompli-

kovanu svjetsku zavjeru, a zatim u drugoj je iskusni ratni obavje{tajac

koji raskrinkava {pijunsku mreù u rusko-turskom ratu, u tre}oj ga sre-

}u na luksuznom brodu "Levijatan#, koji plovi sa Dalekog istoka ka

Evropi. ¥

TREBIWE - Prepuna pozori-

{na sala trebiwskog Doma kulture,

igre i pjesme iz srpskih krajeva od

Hercegovine do Vrawa i [umadije,

smjewivawe mladi}a i djevojaka

Kulturno-umjetni~kog dru{tva "Se-

mendria# iz Smedereva i razigranih

"alatni~ara# - slika je ma{tovite

ve~eri, na Trebi{wici, koju }e qu-

biteqi folklora dugo pamtiti.

U okviru saradwe sa dru{tvom

iz grada na Dunavu, ili posqedwe

sredwovjekovne prijestonice Srbi-

je, kako Smederevo ponekad zovu,

~lanovi gradskog Kulturno-umjet-

ni~kog dru{tva "Alat# ugostili

su mlade iz Kulturno-umjetni~kog

dru{tva "Semendria#.

Ve~e je bilo satkano od igre,

pjesme i zabave, kojom su u~vr{}e-

ni mostovi izme|u Trebiwa i Sme-

dereva. Gosti iz "Semendrie# iz-

veli su igre i pjesme iz Srbije, i to

iz Obrenovca, Leskovca, Vrawa i

Vla{ke igre, a nastupila je i èn-

ska izvorna grupa ovog dru{tva, ko-

ja weguje narodne pjesme iz raznih

srpskih krajeva.

Trebiwci su se predstavili

igrama iz Hercegovine i dubrova~-

kom posko~icom "Lin|o#.

- Ovo je uzvratna posjeta na{ih

pobratima iz Smedereva, gdje smo

boravili po~etkom decembra, a

ovim nastupom zapo~eli smo aktiv-

nosti u 2005. godini - rekao je pred-

sjednik Kulturno-umjetni~kog dru-

{tva "Alat# iz Trebiwa Dragan

Mijovi}, koji podsje}a da ~lanovi

ovog dru{tva sara|uju i sa dru{tvi-

ma iz Nik{i}a, Herceg Novog, ̂ a~-

ka, Gajdobre i italijanskog grada

Barija.

Isti~u}i da su prvi put u Her-

cegovini, iako ve} dugo sara|uju sa

amaterima iz Prijedora, Prwavora

i nekih drugih gradova u Republi-

ke Srpske, predsjednik i osniva~

"Semendrie# Slobodan Sedlarevi}

kaè da ovo dru{tvo postoji tri go-

dine, da okupqa oko 350 ~lanova.

- Kraji{nici su divni qudi, a

sada smo bliè upoznali i Herce-

govce i sa juga nosimo mno{tvo uti-

saka, sa Crkvine, iz manastira Tvr-

do{, iz va{eg lepog grada na Tre-

bi{wici. Trebiwe nema tako veli-

ku reku, kao mi Dunav, ali ima ve-

liko srce - dodaje Sedlarevi}.

Program i druèwe zavr{eno je

pjesmom doma}ina "Oj |evojko Sme-

derevko - otvori mi Smederevo,/

otvori mi Smederevo - da ti qubim

lice bijelo#.

U subotu su Trebiwci i Smede-

revci zajedno putovali u Herceg

Novi, na tradicionalnu manifesta-

ciju "Dani mimoze#, na defile od

Bao{i}a do Herceg Novog i "fe-

{tu ribe i vina#, jer iako je i pri-

morje ove zime u snijegu, ovih dana

na hercegnovskoj rivijeri rascvje-

tao se ~udesni cvijet. Pjesnici ka-

ù :"Ako si ~ovjek - budi qubav,

ako si qubav - budi cvijet, ako si

cvijet - budi mimoza#.

¥ M. BE[TI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005. KULTURA

KWI@EVNO VEÊU DRVARU

Poezija ispisanaqubavquDRVAR - Kulturno-umjetni~-

ko dru{tvo "Drvar# iz Drvara

proteklog vikenda organizovalo

je promocije kwiga tri pjesnika,

Mladena Popovi}a, Radojke Vje-

{tice i Radoslava Ra{e Popo-

vi}a.

U svojoj kwizi "Zidovi na pu-

tu# Mladen Popovi} otkriva ko-

liko je wegovo lirsko stvarala-

{tvo proèto snagom tragi~nog

doìvqaja, zbivawa u pro{lom

ratu koja su o~ito ostavila sna-

`ne tragove, napisala je u recen-

ziji Slobodanka Grubor i dodala

da je to pjesnik koji svojim sna-

`nim emotivnim doìvqajem pre-

nosi svoje vi|ewe ovog svijeta i

istovremeno mnogo obe}ava.

Iako najstarija od troje pje-

snika, Radojka Vje{tica sa pono-

som je rekla da je sre}na {to je do-

~ekala da objavi zbirku koja no-

si naziv "Pjesme moje mladosti,

moje tuge i radosti#.

Kwiga obiluje tu`nim pje-

smama ali ima i onih veselih, ko-

je su uglavnom posve}ene djeci.

- Iako sam ga fizi~ki upo-

znala tek ve~eras ~itaju}i wego-

ve pjesme imala sam utisak da ga

zapravo znam ~itav ̀ ivot - rekla

je recenzent kwige Ra{e Bosni-

}a, Zdravka Stojisavqevi}. Umje-

sto radosti, nastavqa ona, quba-

vi, misaonost se gotovo filo-

zofski uselila na stranice Ra{i-

ne poezije.

¥ Q. D.

DRAGAN NIKOLI], GLUMAC

JEDNA GLAVA, DVIJE MASKEGlumac ima dva simbola: tragi~nii komi~ni koji su objediweni. Jako jeva`no da se glumac isproba u svimànrovima i da se tek onda prona|e

REKLAMA - Uspeh "Grand kafa# rekla-

ma je, pre svega, u dobroj smi{qe-

nosti. U tim malim vremenskim

trenucima vaàn je zajedni~ki

pogleda na neku stvar. I vara se

svako ko misli da je reklamu la-

ko snimiti. U desetak sekundi

treba staviti sve {to je osmi-

{qeno. To su velike uloge.

SEKCIJE DERVENTSKIH GIMNAZIJALACA

[kola talenata

NASTUP FOLKLORNIH ANSAMBALA IZ TREBIWA I SMEDEREVA

VIJENAC PJESME I IGRENARODNO POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE

Izme|u sna i jave

Cjelove~erwi program dru{tava iz Trebiwai Smedereva obogatio kulturnim de{avawimasiroma{ne zimske ve~eri na jugu Srpske

Kulturno-umjetni~ko dru{tvo "Alat": Izmamilo aplauze (Snimio P. MUCOVI])

^LANOVI U zimskom upisnom roku,

za samo deset proteklih dana

u "Alat# se prijavilo oko 100

mladih. Prostorije za rad u

Domu mladih ve} sada su pre-

tijesne za probe i redovne ak-

tivnosti - rekao je predsjed-

nik Kulturno-umjetni~kog

dru{tva Dragan Mijovi}.

19

MOZAIK

Dragan Nikoli}: Filmska gluma je trajnija(Snimio Z. STAMENI])

Sve~ana akademija:Svetom Savi u slavu

FOÂ - Snijeg je napoqu

zatrpao ulice, kada je ove}e

dru{tvo zaposlenih u op{tin-

skoj upravi nestrpqivo i{~e-

kivalo slavqenika, wihovog

Gojka, koji je tog ponedjeqka,

posqedweg januarskog dana,

marqivo kao uvijek odra|ivao

svoju posqedwu kurirsku {ih-

tu.

Bila su ve} tri popodne

kada je na vratima op{tine

Gojko sreo Milija, mati~ar,

ina~e predsjednik sindikata

op{tinske uprave.

- Bolan Gojko, hajde, ~eka-

mo te - pozvao ga je za~u|en

Milija, a Gojko, sa neizbje-

`nom dostavnom kwigom u ru-

ci, sasvim mu ozbiqno odgo-

vorio:

- Samo jo{ nekoliko pozi-

va da odnesem, uostalom, rad-

no vrijeme je do pola ~etiri!

U maloj op{tinskoj sali

za sastanke, prestao je àgor

i me|usobno zadirkivawe. Svi

su na noge ustali kada je zbu-

wen u{ao Gojko Kujunxi}, ko-

ji je navr{io 64 godine ìvo-

ta i skoro 35 godina neprekid-

nog rada u organima op{tin-

ske uprave i za koga wegove

radne kolege imaju samo rije-

~i hvale.

- To je mali, veliki ~ovjek,

koga nikad nisu krasili funk-

cije i foteqe, ali jesu skrom-

nost i po{tewe - kazao je Mi-

lija Radovi} pozdravqaju}i

~ovjeka koji je u radnom vije-

ku uru~io desetke hiqada pi-

sama, poruka i poziva, dopisa

i àlbi rje{ewa i opomena

bez gun|awa i qutwe.

I nikad zakasnio na posao

nije, niti je na bolovawe oti-

{ao.

- Jesam jednom, kad sam se

ubo na ekser - prisjetio se Goj-

ko svojih po~etaka slu`bova-

wa u op{tini Fo~a, davnih se-

damdesetih godina pro{log vi-

jeka.

Tada je, ni sam ne zna za-

{to, poslije zavr{ena dva raz-

reda, napustio U~iteqsku

{kolu. Ubrzo se oènio i po-

~eo praviti ku}u.

- Ne jednu, nego dvije - re-

}i }e Gojko, jednu u rodnom se-

lu Ligati, a drugu u Ustikoli-

ni, iz koje je tri decenije sva-

kodnevno vozario na posao.

U zadwem ratu ku}a u Li-

gatima je uni{tena, ona u Us-

tikolini, koja je po Dejtonu

pripala Federaciji BiH,

ostala je ~itava. Gojko se u

ku}u u Ustikolini vratio tek

prije ~etiri godine.

Kada se digla zdravica i

kada je Gojko svim kolegica-

ma i kolegama poèlio da i

oni odu u zaslu`nu penziju, po-

~e{e pitawa kako mu je èna

reagovala na vijest o penziji.

- Dobro, {ta }e - odgova-

ra Gojko - ali mi je sin Goran,

sasvim ozbiqno i pomalo tu-

`no rekao: "Blago tebi tata

{to ide{ u penziju, ali ho-

}e li nama mladima iko dati

penziju?#

Prisjetio se Gojko broj-

nih zgoda i nezgoda sa pred-

sjednicima i raznim na~elni-

cima op{tine. Bilo ih je dva-

deset, dvadeset i pet, ko bi ih

zapamtio; oni su prolazni, sa-

mo je Gojko ostajao. Tako re-

ko{e wegove kolege @ara,

Sreten, Zora, Mira, Brana,

Boban, Banana, Mile...

E, ba{ je na toj sve~ano-

sti Milu Sekulovi}u Gojko

predao kwigu dostavnu, a

Milija, u ime sindikata, pre-

dao Gojku na poklon televi-

zor.

- Ma, nemam ja vremena za

televiziju - pravdao se zbuwe-

no Gojko, koji }e, kako re~e,

svoje penzionerske dane uglav-

nom provoditi sa p~elama, ko-

je voli od malih nogu. Tog da-

na smo, {to je poseban kurio-

zitet, ~uli pri~u kako je op-

{tinsku upravu Fo~e u novoj

2005. godini "pravo krenulo#.

A evo za{to:

- Evo, u tri dana imamo

~etiri sre}na doga|aja - po-

hvali{e nam se op{tinari. -

Najprije, ̂ aruga dobio tre}eg

sina, onda se @eqka udala i

Stanoje oènio, a danas u pen-

ziju ispra}emo Gojka. Neka je

sa sre}om i ìvjeli!

¥ D. TODOROVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

KURIR OP[TINE FOÂ GOJKOKUJUNXI] ISPRA]EN U PENZIJU

PARFEMISTI se u dana-

{we vrijeme sve vi{e utrkuju ko

}e osvojiti {to opojnije mirise

sa notom egzotike. Vanila, plod

orhideje koju su iz Ju`ne Ameri-

ke donijeli konkvistadori, a po-

tom je gajili na ostrvu u Indij-

skom okeanu, {iri miris djetiw-

stva - ne{to izme|u sutlija{a i

zagorjelog mlijeka. Egzoti~na je,

medena, tropska, uvijek neodoqi-

va.

Da biste osvojili nekog mu-

{karca, miri{ite na vanilu! Ta-

ko bar savjetuju stru~waci, a i

praksa i mnogobrojna istraìva-

wa idu u prilog toj tvrdwi. Par-

femi pod nazivom "[umska ~aro-

lija#, smjesa mode i mirisnih pu-

tovawa, odi{u egzotikom u kojoj

uz miris sandalovine, irisa, ko-

kosa i jo{ mnogo toga preovla|u-

je, poga|ate - vanila.

Smokva, mitsko drvo koje

predstavqa simbol plodnosti,

oboàvana od Indije pa sve do

drevnog Rima, inspiri{e parfe-

miste ve} 20 godina. Ona ujedno

predstavqa i veliko otkri}e mo-

derne parfimerije.

Pionir nove sveìne devede-

setih godina pro{log vijeka je

miris ~aja, koji u paleti drugih

mirisa nudi svjeìnu i stimuli-

{e duh, opu{ta tijelo. Smatra se

da je ~aj pravi izvor vedrine.

[ta tek re}i o porodici

agruma? Od ovih "zlatnih jabuka#

branih u vrtu bogova koji su ~u-

vale nimfe Hesperide odvajkada

su pravqeni svjeì parfemi, i to

od wihovih vitaminskih sokova

do kore, li{}a i grana sa drveta.

Wihov kiselkast ukus i boje sun-

ca, vedrine i qepote na{li su se

u novim mirisima pod tako|e pri-

mamqivim i egzoti~nim nazivi-

ma - eufori~ni koktel, oranà-

da ili qubimica.

Sasvim je sigurno da ni sami

niste mogli da odolite ovakvim

mirisima i da u svojoj ku}noj ko-

lekciji parfema imate neke ova-

kve slatkaste primjerke koje vo-

lite da nosite samo u specijal-

nim prilikama, ili toliko ne mo-

ète bez wih da ih nosite svakog

dana. ¥

Amerikanizam i islamizam

me|usobno se pothrawuju. O tome

Aleksandar del Bal kaè: "Isla-

mizmu je potrebno kulturno i duhov-

no opadawe Mc Worlda da bi se po-

tvrdio, a Mc Worldu je potrebno da

fiktivno krenu u krsta{ki pohod

protiv crvenog ili islamskog te-

rorizma, kako bi opravdao svoju

pseudoza{titni~ku hegemoniju#.

Dakle, iako radikalno suprot-

stavqeni, Mc World civilizacija i

islamizam su, zapravo, me|usobno

zavisni. Nesporna je wihova su-

{tinska razlika u civilizacijskom

smislu, ali je evidentna wihova po-

dudarnost u globalnim ciqevima

vladawa svetom. Me|utim, wihovo

me|usobno "ratovawe# najvi{e ose-

}a Stari kontinent, jer se duhovno

ni{tavilo Amerike transferuje

preko Evrope i slabi joj nacional-

nu otpornost, tako da amerikaniza-

cija Evrope priprema plodno tlo

i za wenu islamizaciju.

Evropa je stoga danas toliko

rawiva jer se nalazi u srì nihi-

listi~ke kulture koja dominira

Amerikom, a svaka neplodna civi-

lizacija je civilizacija smrti:

"Materijalisti~ka i hedonisti~-

ka civilizacija ne moè dugo da

traje, jer postepeno uni{tavawe

prirodnih celina, kao {to je poro-

dica i iskorewivawe svakog gra-

|anskog i moralnog duha, neophod-

nog za dru{tvenu koheziju i opsta-

nak nacije, neizbe`no vode ka samo-

uni{tewu i kolektivnom samoubi-

stvu#.

Podilaèweislamu

Dakle, odbrana Evrope mora

se voditi na dva koloseka: od ame-

rikanizma - obnovom evropske sve-

sti o vlastitoj duhovnosti i iden-

titetu i odlu~nom pobedom isla-

mizma na evropskom tlu - ja~awem

nacionalne i hri{}anske kulture.

Kult zemaqskog blagostawa je

sama sr` ameri~ke kulture, a ona

nakon Drugog svetskog rata ulazi u

najdubqe delove svesti Evropqa-

na. To moralno i kulturno propa-

dawe evropskih zemaqa raduje isla-

miste jer predstavqa znak da je

Evropa postala rawiva i da }e bi-

ti lako uni{tena od strane isla-

ma, nekada poniènog a sada pre-

punog osveta. Jedan islamski po-

glavar rekao je hri{}anima na Za-

padu: "Zahvaquju}i va{im demo-

kratskim zakonima - mi }emo vas

osvojiti. Zahvaquju}i na{im ku-

ranskim zakonima - mi }emo nad va-

ma prevladati.

Propagiraju}i multietni~ka,

multikulturalna i multireligij-

ska dru{tva, Amerika u stvari za-

govara regionalizaciju velikih

evropskih nacija i separatizam u

rejonima, kao i sve religijske prav-

ce (sekte) koje destabilizuju Rusi-

ju i Kinu.

Ameri~ka podr{ka islamskim

pokretima je, u stvari, potraga za

saveznikom koji predstavqa pri-

rodnog neprijateqa i budu}e Rusi-

je, EU i Kine. Kazahstan je, na pri-

mer, teritorijalno ve}i od svih ve-

}ih evropskih dràva zajedno. U

wemu je do 1995. godine bilo 46 od-

sto kaza{kog stanovni{tva, a osta-

lo je rusifikovana slovenska - ne-

ma~ka ve}ina. Kaza{ki jezik govo-

ri tre}ina stanovnika, ali se ubr-

zano radi na pretvarawu te ruske

zemqe u Kaza~ku. To je teàk i dug

put. Otuda se nastoji na destabili-

zaciji cele sredwe Azije, ubacuju-

}i u wu virus avganistanskog rasu-

la.

Amerika se ne pla{i islama

jer smatra da ga drì pod kontro-

lom. Ona misli da je razumela is-

lam i zato mu podilazi i za{ti}u-

je wegove interese. U tom pravcu

preduzela je mnoge mere - od poku-

{aja izraelsko-palestinskog pri-

bliàvawa, pregovora sa frontom

islamskog spasa (u Va{ingtonu),

}utawa pred masakrima u Alì-

ru, progawawem Kurda od Turske,

odbrani i naoruàvawu muslima-

na u Bosni, obu~avawu albanskih

terorista i otvorenoj pomo}i

[iptarima na Kosovu da dobiju

nezavisnost.

Islam je samo drugo lice mon-

dijalisti~kog fundamentalizma,

jer anglosaksonska civilizacija ve-

li~a apsolutni individualizam dok

islamska u~vr{}uje grupu indok-

trinisanu da osvoji svet. Zato oni

koji se bore da o~uvaju naciju pred-

stavqaju tabor razli~itosti, tole-

rancije i slobode, tj. suprotstavqa-

ju se ameri~kom multikulturali-

zmu i islamskom imperijalizmu ko-

ji predstavqaju tabor novog ideo-

lo{kog i kulturnog otu|ewa, uni-

formisanosti, i{~upanosti kore-

na i potla~enosti.

Iako Evropa ne moè da veru-

je da Amerika moè da podràva

pokrete koji otvoreno osu|uju za-

padnu civilizaciju, ipak je stvar-

nosti da "xihad i Mc World imaju

zajedni~ku ta~ku: i jedan i drugi su

protivnici suverenih dràva - na-

cija i miniraju wihove demokrat-

ske institucije#.

Muslimanski sve bi, po Ame-

rikancima, trebalo da postane tr-

ì{te od oko milijardu potenci-

jalnih kupaca. Smatraju da je taj

svet jo{ nesposoban da dostigne

svoju politi~ko-vojnu i eko-

nomsku autonomiju usled teh-

nolo{ke zaostalosti. Zato

SAD koriste takvu poziciju

islamskog sveta i teè da se

ukotve u zonama nekada{wih

evropskih kolonija i ruskog

uticaja u Africi, na Bli-

skom istoku, Kavkazu i na

Balkanu.

Terorizam- komunizam...

Odnosi SAD sa nekim

islamskim zemqama su takve

prirode da intenziviraju

{irewe terorizma u svet-

skim razmerama. O tome ne-

dvosmisleno govori i Noam

ômski u svojoj analizi pod

naslovom: "Amerika {iri

teror#, a prenosi "Feral

Tribun# (od 29.4.2002), gde

kaè: "Amerika je velika te-

roristi~ka dràva, a wezi-

ni saveznici u borbi protiv te-

rorizma su: Ujediweno Kraqev-

stvo, Rusija, Kina, Turska i

ostale zemqe. Amerika i Bri-

tanija su u potpunosti podrà-

le Sadama u vrijeme wegovih naj-

gorih zlo~ina, ukqu~uju}i i ko-

ri{}ewe bojnih otrova protiv

kurdskog stanovni{tva#.

Jo{ po~etkom 1990. godine

Xorx Bu{ je podrào Sadama bo-

je}i se da }e ga {iiti zbaciti s

vlasti tokom revolucije aprila

1991. na jugu zemqe. Sada{wi na-

padi su sasvim druge prirode. Irak

je druga dràva u svetu po naftnim

rezervama i "Amerika }e na bilo

koji na~in vratiti nadzor nad wi-

ma, a Bu{ovi stratezi smatraju da

je verovatno sada iskrsla dobra

prilika#.

ômski daqe zakqu~uje da

Amerika ne moè da predvodi svet

u borbi protiv terorizma kad "me-

|unarodni rat protiv terorizma

ne postoji#? i ukazuje da "terori-

zam# danas igra sli~nu ulogu kao

"komunizam#, "kriminal#, "dro-

ga# i ostala sredstva zastra{iva-

wa javnosti, kako bi ova podrà-

la politiku koja {titi interese

centara mo}i. "Kad jedna isprika

izgubi mo}, poput 'komunizma', na-

staje druga i zauzima wezino mje-

sto, gotovo bez ikakvih prigovo-

ra obrazovanih slojeva#. ¥

(Nastavi}e se)

OSVETA RAWIVOJ EVROPI

ponedjeqak, 7. februar 2005.FEQTON/REPORTA@A20

DOSTAVNA KWIGO!Blago tebi tata - uzviknuo jeGojkov sin Goran, kada je ~uoda mu otac ide u starosnupenziju, pitaju}i se ho}e li oni wegovi vr{waci koji godinama~ekaju posao imati mirnu starost

MIRIS DALEKIH KRAJEVA

Sr` ameri~ke kulture je kult zemaqskog blagostawa,{to ulazi u najdubqe delove svesti Evropqana.To moralno i kulturno propadawe evropskih dràvaraduje islam, koji uo~ava da je Evropa rawiva. Islam,nekada poniàvan, sada prepun osvete, ~eka svojevreme da,

"zahvaquju}i kuranskim zakonima" pobedi

hri{}ane na Zapadu

ISLAM I GRA\ANSKI RAT U BiH 7.

Stanko Ni{i} - "Od Jugoslavije do Srbije"

: u razbijawu SFRJ,

i BiH je neizbe`no bila `rtva spoqnih i unutra{wih ~inilaca rata

Sada{wi napadi na Irak su druge prirode: to jezemqa druga u svetu po naftnim rezervama i SAD}e na svaki na~in vratiti nadzor nad wima:Ira~ke ratne slike - Basra

Stanko NI[I]

Gojko Kujunxi}:Skromnost i po{tewe

ÂROLIJA ZAGORJELOG MLIJEKAÂROLIJA ZAGORJELOG MLIJEKAÂROLIJA ZAGORJELOG MLIJEKAÂROLIJA ZAGORJELOG MLIJEKAÂROLIJA ZAGORJELOG MLIJEKAÂROLIJA ZAGORJELOG MLIJEKAÂROLIJA ZAGORJELOG MLIJEKAÂROLIJA ZAGORJELOG MLIJEKAÂROLIJA ZAGORJELOG MLIJEKA

Nivo unutra{weg duhovnog

razvoja naroda u Sjediwenim

Ameri~kim Dràvama potpuno

je srozan. Americi stoga ne

predstoji ni{ta drugo nego da se

eksponira na spoqa{wem planu

i da od toga pravi slavu i ute-

hu svojim gra|anima. Ali, za-

{to se Evropa ugleda na Ameri-

ku, u kojoj je kult zemaqskog bla-

gostawa sama sr` ameri~ke kul-

ture?

SROZAN DUHOVNI RAZVOJ

Kwiga Od Jugoslavije do Srbije, moè se nabaviti na {tandu u ulici Veselina

Masle{e u Bawoj Luci, ili na telefone 051/217-295 i 065/922-216

ÂROLIJA ZAGORJELOG MLIJEKA

ZBOGOM

POPULARNI crnogorski

pjeva~ Bojan Marovi} nedavno se

preselio u Beograd.

Sada Beogra|anke mogu da se

nadaju da }e ovaj student violon-

~ela, talentovani glumac (upravo

je snimio film "Imam ne{to va-

`no da kaèm#) i oboàvani pje-

va~, na}i onu pravu ba{ u glav-

nom gradu.

- Do sada su me mediji povezi-

vali sa svakom djevojkom s kojom

sam vi|en. Ne smeta mi, takva je

priroda ovog posla, ali daleko je

to od onog pravog. Znam samo da }u

zanijemiti kad je vidim, da ne}u

imati o~i ni za {ta drugo osim za

wu. Jo{ uvijek tragam za pravom

qubavi - kaè Marovi}.

On dodaje da nije od onih ko-

ji se foliraju. Kad se zaqubi, u

stawu je da sve uradi sve za voqe-

nu osobu. Ali do sada su mu se

iskrenost i potpuno predavawe

samo obijali o glavu.

Zbog toga, ali i zato {to mu

je karijera na prvom mjestu, Bo-

jan se umjesto s djevojkama radije

druì s bratom.

- On mi je savr{eno dru{tvo.

Raspravqamo iskqu~ivo o bitnim

stvarima - da li je Bekam ozbiq-

no povrijedio nogu, koje su kopa~-

ke boqe i sli~no - priznaje sim-

pati~ni Crnogorac.

Snimawe filma za wega je

bio veliki izazov, mada mu je sce-

nario olak{ao posao - povu~eni

student violon~ela ùdi za vje~-

nom slavom...

Kada su u pitawu glasine da mu

je mati~na diskografska ku}a "Go-

raton#zabranila nastup na "Evro-

pjesmi#, samo odmahuje glavom.

- Naravno da }e u~estvovati!

To su sve "naklapawa#. Ne znam

za{to bi moja ku}a to zabranila!

- rekao je Bojan Marovi} .¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005. ESTRADA 21

SLAVNA mane-

kenka i glumica

Elizabet Harli gr-

ozila je svoje zdra-

vqe, jer je pretjera-

la sa strogom dije-

tom, koju je zapo~e-

la kako bi skinula

nekoliko kilograma,

koje je "nakupila#

jo{ u trudno}i. Eli-

zabet jede samo jed-

nom na dan i u krevet

ide gladna.

Prema mi{qe-

wu doktora, takva

dijete kroz duì pe-

riod pove}ava rizik

od bolesti kostiju i

mi{i}a i dovodi do

lo{eg zdravstvenog

stawa, a tako|e znat-

no smawuje mogu}-

nost ponovnog za~e-

}a kod Harlijeve -

isti~u doktori.

- Liz bi treba-

lo da pove}a unos

hrane na bar dvije

hiqade kalorija

dnevno. Jesti samo

jedan obrok na dan

pomaè u mr{avqe-

wu, ali se ne bi

smjela toliko iz-

gladwivati. Velika je {ansa da

izgubi velik dio tjelesne mase i

da vi{e nikad ne bude majka - upo-

zorio je doktor Alan Stjuart iz

londonske "Klinike za ènsko

zdravqe#. ¥

KORTNI Lav, biv{a {efi-

ca benda "Hol# i supruga pokojnog

Kurta Kobejna, na{la se u velikim

finansijskim problemima zbog ne-

pla}awa starih dugova, a moglo bi

do}i i do zapqene imawa, na kojem

ìvi Kobejnova porodica.

Divqi ìvot i pravne bitke

koje je vodila dovele su je u silne

dugove (rije~ je, navodno, o najma-

we ~etiri miliona dolara), ali

ona ne priznaje svoju krivicu i op-

tuùje druge za situaciju u kojoj

se na{la.

- Kreditne ustanove ukrale su

40 miliona dolara koje su pripa-

dale meni i mojoj k}eri Frensis -

rekla je Kortni Lav. Toga se sje-

tila malo prekasno - ako do subo-

te ne plati nekih 300 hiqada do-

lara (kojih nema), Kobejnova poro-

dica mora}e da potraì novo mje-

sto za stanovawe. A nema se vi{e

ni za heroin. ¥

OVOGODI[WI iz-

bor za izvo|a~a iz Srbi-

je i Crne Gore, koji }e

zapjevati na "Evrovizi-

ji#, bi}e odràn 4. mar-

ta u Podgorici, dok }e 14

predstavnika iz Srbije

biti odre|eno na osnovu

plasmana na "Beoviziji#,

koja }e biti odràna 19.

i 20. februara u Centru

"Sava#.

U prvoj, takmi~arskoj

ve~eri (drugo ve~e je re-

vijalno), izme|u ostalih,

pjeva}e Viktorija, Ogwen

Radivojevi}, Teodora Bo-

jovi}, Nata{a Koji} i

Marija [erifovi}. Na-

stupi}e i finalista pro-

{logodi{weg "Idola#,

Du{an Zrni}, kao i gru-

pa "Luna#...

Uprkos pro{logodi-

{wem nesporazumu i pre-

pucavawima sa RTS u uì

izbor je u{la Leontini-

na pjesma, koju }e izvesti

"Koktel bend#.

Pro{logodi{wi po-

bjednik @eqko Joksimo-

vi} komponovao je pjesmu

koju }e otpjevati Jelena

Toma{evi}. U posqed-

wem trenutku, Aleksan-

dra Kova~ je otkazala

u~e{}e na "Beoviziji#, a

umjesto we nastupi}e Xej

Ramadanovski u duetu sa

izvjesnom Majom. ¥

SA[A Baron Kohen, pozna-

tiji pod imenom Eli Xi i wego-

va vjerenica Isla Fi{er ostali

su bez "krova nad glavom#, a kri-

vac za to je nedavni raskid holi-

vudskog para Eniston-Pit.

Britanski komi~ar je upo-

znao Xenifer Eniston na dodje-

li nagrada "Emi# prije dvije go-

dine i od tada unajmquje wenu ku-

}u u Los Ang|elesu, za koju mje-

se~no izdvaja deset hiqada dola-

ra.

Kada je oti{la od Pita, Xe-

nifer Eniston je neko vrijeme

ìvjela kod svog frizera i pri-

jateqa Krisa Mekmilana, a kada

se dovoqno isplakala, odlu~ila

je da nastavi sa ìvotom i zato

se èli vratiti u svoju ku}u.

Sa{a i Isla su se ve} ise-

lili i nestali u nepoznatom

smjeru. ¥

SRBI kao okorjeli zlo~in-

ci u sukobima na prostoru biv{e

Jugoslavije, vi|eni o~ima holi-

vudskih scenarista, sve vi{e pri-

vla~e producente, koji u takve

filmove ulaù veliki novac. Ta-

ko }e uskoro da zapo~ne snimawe

filma "Prqavi rat#, u kojem je je-

dan od glavnih likova @eqko Ra-

`natovi} Arkan, a Amerikanci su

za ulogu komandanta "Tigrova#

angaòvali Vinija Xonsa, biv-

{eg fudbalera Vimbldona, koji se

proslavio u ostvarewima "[i-

fra sabqarka#, "Dve ~a|ave dvo-

cijevke# i "Sne~#.

Na drugoj strani, jedan beo-

gradski nedjeqnik objavio je in-

formaciju da se srpski glumac,

producent i rediteq Lazar Ri-

stovski uveliko sprema da ekra-

nizuje pri~u o bra~nom paru Ra-

`natovi}, a po najavama, on bi tu-

ma~io lik Arkana, dok bi Sve-

tlana Ra`natovi} "glumila# sa-

mu sebe.

- Zaista ne znam ni{ta o to-

me. Nemam ni{ta protiv da

igram Arkana, ali kad bi neko

drugi umjesto mene sve to produ-

cirao i distribuirao. U ovoj ze-

mqi je izuzetno te{ko skupiti

finansijska sredstva, a ukoliko

bi nekome to po{lo za rukom,

veoma rado bih obavio gluma~ki

deo posla - otkriva Laza Ristov-

ski, koji je sa Cecom ve} odigrao

ulogu reklamiraju}i jedno doma-

}e pivo. ¥

PARIS Hilton kaè da ima

veoma malo ̀ enskih prijateqa iz

prostog razloga {to ne vjeruje

ènama.

Kaè da se vrlo te{ko veè

sa drugim djevojkama. Ali zato

ima mnogo mu{kih prijateqa.

Nije ba{ da ne vjerujem ni-

jednoj ̀ eni. Vrlo sam bliska s ko-

leginicom Nikol Ri~i i besko-

na~no joj vjerujem. Ipak, puno ~e-

{}e se druìm sa mu{karcima.

Djevojke imaju obi~aj da ti zabi-

ju no` u le|a - priznaje Paris

Hilton. ¥

LIJEPA glumica [arliz Te-

ron uskoro zapo~iwe sa snimawem

novog filma. Rije~ je o istini-

tom doga|aju, prvoj velikoj sud-

skoj tu`bi za polno uznemirava-

we, koja je uspje{no rije{ena u

korist èna, koje su tuìle.

Za sada neimenovani projekt

"Varner Brosa# - prethodno poznat

kao "Class Action", po~e}e se sni-

mati krajem ovog mjeseca u Novom

Meksiku i Minesoti, u reìji no-

vozelandske redateqke Niki Karo.

Teronova }e glumiti samohra-

nu majku, koja okupqa svoje kole-

ginice kako bi se pobunile pro-

tiv vrije|awa, terora i omalova-

àvawa od strane mu{kih kolega

u rudniku.

Ovih dana, gluma~koj ekipi

pridruìli su se i Vudi Harlson,

koji }e glumiti wenog advokata,

[on Bin ("Gospodar prstenova#)

i Mi{el Monagan ("Bornova nad-

mo}#). Frensis Mekdormand, Si-

si Spejsek i Xeremi Rener tako-

|er su na listi glumaca za ovo

ostvarewe. ¥

ELIZABET HARLI NA DIJETI

U SUSRET "BEOVIZIJI"

U prvoj, takmi~arskoj ve~eripjeva}e Viktorija,Nata{aKoji}, Marija [erifovi},grupa

"Luna"...

Ostala bez para

KORTNI LAV U TE[KOJ SITUACIJI

U POTRAZI ZA PRAVOM QUBAVIKad se zaqubim u stawu sam da ba{sve uradim za voqenu osobu. Ali,do sada su mi se iskrenosti nesebi~no predavawe samo obijalio glavu, kaè Marovi}

Gladovawem do dobrelinije

U VI[EM privrednom sudu u

Beogradu prije nekoliko dana odr-

àno je prvo ro~i{te po tu`bi

produkcijske ku}e "BS grup#, koja

je tuìla BK televiziju zbog neis-

pla}enih dugovawa i nepo{tova-

wa koproducentskog ugovora oko

serije "Crni Gruja#.

Emitovawe druge sezone popu-

larne serije na Kari}evoj televi-

ziji zavr{eno je nedavno prikazi-

vawem posqedwe, 15. epizode, a

spor izme|u producentske ku}e (po-

znate po filmovima "Zona Zamfi-

rova# i "Pqa~ka Tre}eg rajha#) i

BK kompanije nastao je jo{ prije

po~etka prikazivawa.

Kako kaè direktor "BS gru-

pa#, Bogdan Stojiqkovi}, Kari-

}i su vi{e puta su izigrali dogo-

vore.

- U ovaj posao smo u{li kao

partneri. Poslije wihovog prvog

ka{wewa sa isplatom, poku{ao sam

da kontaktiram direktora Neboj{u

Kari}a i urednicu Bojanu Leki},

ali to se ispostavilo kao nemogu-

}a misija. I pored toga {to emito-

vawe nije smjelo da po~ne prije iz-

mirivawa svih obaveza, serija je

krenula, a ja sam u op{tem intere-

su pristao da "za`murim# na jedno

oko. Me|utim, nakon devete epizo-

de sam presavio tabak i tuìo ih,

traè}i nadoknadu {tete i sudsku

zabranu emitovawa. Preko svojih

veza u sudu Kari}i su pomjerili su-

|ewe za februar, kada je serija ve}

zavr{ena. Sada je dug narastao na

oko devet miliona dinara - isti~e

Stojiqkovi}. ¥

"BK" TELEVIZIJA PROTIV PRODUKCIJSKE KU]E

"Crni Gruja" ELI XI OSTAO BEZ

"KROVA NAD GLAVOM"

ULOGE LAZARA RISTOVSKOG I CECE

PARIS HILTONO PRIJATEQSTVU

NOVO OSTVAREWE [ARLIZ TERON

Qepotica protiv terora

Ne vjeruje ènama

Arkan u filmu

Reper postao

besku}nik

na sudu

BOJAN MAROVI] PRESELIO U BEOGRAD

UÊSTVUJE I XEJUÊSTVUJE I XEJUÊSTVUJE I XEJUÊSTVUJE I XEJUÊSTVUJE I XEJUÊSTVUJE I XEJUÊSTVUJE I XEJUÊSTVUJE I XEJUÊSTVUJE I XEJUÊSTVUJE I XEJ

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Vodoravno:

1. Naumiti, re{iti; 9. Marka francuskog automobila; 10. Pan-

tqika; 12. Gr~ko poluostrvo; 14. Jama u zemqi za ~uvawe krompira;

15. Vrag, |avo; 17. Vrsta ve`be u ma~evawu; 18. Me|unarodna ozna-

ka za Austriju; 19. Ubistvo iz zasede (str.); 21. Auto oznaka za No-

vi Sad; 23. Miraz (lat.); 24. Energija (skr.); 25. Pisac Andri}; 27.

Japansko ostrvo; 28. Sportski klub (skr.); 29. Obilno hraniti sto-

ku; 31. Bugarska telegrafska agencija; 32. Starosedeoci Apenin-

skog poluostrva; 33. Prastanovnik Novog Zelanda; 34. Ju`noame-

ri~ka zmija, udav.

Uspravno:

1. îsta teìna; 2. Glumica Ekberg; 3. Plodovi visoke tropske

palme; 4. Amper (skr.); 5. Hemijski znak za niton; 6. Francuska glu-

mica Eleonora; 7. Zrnato testo; 8. Ekvadorski pisac Horhe; 9. Oda-

gnati san; 11. Farmaceut; 13. Analiti~ar; 16. Prva sultanova èna;

20. Spilbergov vanzemaqac iz filma; 22. Nov~ana suma; 26. Mu`jak

jedne doma}e ìvotiwe; 28. Zenonova {kola; 30. Vrsta zemqe; 31.

Filmski komi~ar Spenser; 33. Mnoìna (skr.); 35. Hemijski znak

za kiseonik.

Re{ewe prethodne ukr{tenice:

Ereuksis, amaterstvo, nina, sirt, ana, al, sak, ta, udes, bo, o, ada-

mit, v, lokomotiva, iri, on, nit, jara, sisi, romanist.

UKR[TENE RIJEÎ 1

Vodoravno:

1. Maj~ina ili o~eva majka; 5. Vino (franc.); 8. Deseto slovo azbu-

ke; 9. Pristalica u~ewa joge; 10. Velika obredna vatra; 12. Re~ca za

potvr|ivawe; 14. Rols Rojs (skr.); 15. Ime glumice iz SAD, Smit;

16. Biv{i {panski fudbalski golman; 19. Beogradska industrija

mesa (skr.); 20. Kwièvnik; 22. Rastko Petrovi} (inic.); 23. Pozna-

ti francuski {ansower Montan; 24. Pi}e; 26. Grizlica; 28. Navod

iz teksta (mn.); 29. Nebesko plavetnilo; 31. Doktor; 32. Hemijski znak

za indijum; 33. Vrsta fine koè za rukavice; 34. Gr~ki prefisk u

sloènicama sa zna~ewem "brod#; 36. Dvadeset prvo slovo azbuke;

37. Nema~ki kwièvnik Tomas; 38. Ime poznate ameri~ke glumice,

Irving.

Uspravno:

1. Drugo slovo azbuke; 2. Uzvik o~aja; 3. @eqan borbe; 4. Onaj

koji se bavi agrarom; 5. Inicijali litvanskog kwièvnika Vinca-

sa Krevea Mickjevi~ijusa; 6. Gr~ki bog mraka; 7. Pobijati; 8. Kao

idila; 11. Prezime atleti~ara iz SAD, ârli; 13. Skorojevi}stvo;

17. Hemijski znak za itrijum; 18. Brze (str.); 21. Treptaj; 25. Poka-

zna zamenica; 27. Jama; 30. Prevremen; 35. Pamet; 39. Veznik.

Rje{ewe prethodne ukr{tenice:

Neumesno, d, u~a, kofa, ri, en, ivan, amanet, ant, guliver, ze, on,

karabin, cis, redovi, etat, to, ec, nema, avi, a, tavanica.

("Skordisk#)

UKR[TENE RIJEÎ 2

TAKMIÊWE za pjesmu Evro-

vizije moglo bi ove godine biti

vrlo vru}e ako se ostvare planovi

prsate Britanke Xordan. Ova star-

leta rasko{nih oblina nagovara

qude da glasaju za wu kako bi po-

stala predstavnica Ujediwenog

Kraqevstva na godi{wem izboru

za pjesmu Evrope.

Dvadeset{estogodi{wa zaru~-

nica nekada{weg pjeva~a Pitera

Andrea rekla je tabloidu "San# da

namjerava stupiti na pozornici i

zapjevati za Britaniju:

-Voqela bih razviti britan-

sku zastavu i pobijediti na Euro-

songu. Zato, ~itaoci "Sana# - gla-

sajte za mene!

Xordan }e tu ~ast morati izbo-

riti 5. marta u "Bi-Bi-Sijevoj#

emisiji uìvo "Make our Mind

Up#, u kojoj }e morati skupiti vi-

{e glasova publike nego ostalih

pet potencijalnih britanskih

predstavnika. Pitawe je samo ho-

}e li Xordan biti u stawu otpje-

vati neku pjesmu i za to zaraditi

vi{e od nula bodova. Ona ne sum-

wa:

-Spremna sam. Nadam se da mo-

gu sve Britance u~initi ponosnim.

Xordan je prvi put javno zapje-

vala upravo na Bi-Bi-Siju u decem-

bru pro{le godine, kada je izvela

klasik Net Kinga Kola "When IFall In Love#, u posebnoj boì}noj

emisiji megapopularnog boj-benda

"Vestlajf#. ¥

XORDAN @ELI NA EVROVIZIJU

KRAQICUQepotica i xet-seterica Xordan,odlu~ila je da svoje poprsje i grlostavi u slu`bu Wenog kraqevskogveli~anstva

ponedjeqak, 7. februar 2005.KOLA@22

SILIKONI PJEVAJU ZA

Kaè Perica ocu:

-Tata, dobio sam jedinicu.

-Za{to?

-Pitala u~iteqica: "Ka-

ìte mi jednu ìvotiwu iz

pro{losti.# Javi se drugarica

i kaè: "Mamuti.#

-I zbog toga si dobio jedi-

nicu?

-Ne. Ja se javim i kaèm:

"Sestru ti#.

Par vodi qubav. Ona po-

~iwe da stewe:

-Da, da, ja~e, govori mi

prqave stvari!

On:

-Kuhiwa, kupatilo, so-

ba...

Za{to ène ne igraju va-

terpolo?

Pa bilo bi previ{e lop-

ti u vodi.

Ako kaè{ neku tajnu svom prijatequ, vodi ra~una da i on ima

svog prijateqa.

. . .

Arhitekti svoje gre{ke pokrivaju mramorom, qekari zemqom,

a ène dekolteom.

. . .

Brak je nalik na pe~urku; da li je dobra ili otrovna primi-

jeti{ tek kad je kasno.

RIZNICA MUDROSTI

KRIPTOGRAMNA UKR[TENICAA- J- S-8

B- K- T-

V- L-24 ]-

G- Q- U-

D- M- F-18

\- N- H-

E- W- C-

@- O- ^-

Z-23 P- X-

I- R- [-

Slova u ozna~enim poqima daju naziv

za lovca na ribu.

OSMOSMJERKA

DA@BINA

DANAS

DASA

DEBLO

DEDA

DEKORATER

DELO

DEONIÂR

DESERT

DESTILAT

DETAQ

DETE

DETERXENT

DETIWSTVO

DEÂK

DIJALOG

DINA

DIREKTOR

DIRKA

DISKUTANT

DIVA

DIWA

DIZALICA

DLAN

DNEVNICA

DOBRIÎNA

DOCKAN

DOK

DOKOLICA

DOKTOR

DOPISNIK

DOSETKA

DOWI

DOÊK

DRVO

DU@INA

DVOBOJ

DVOR

Na slovo, na slovo - D

JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA "SRPSKE [UME#

REPUBLIKE SRPSKE

SOKOLAC

[UMSKO GAZDINSTVO "JAHORINA# PALE

Srpskih ratnika br. 45

Broj: ________/05.

Pale, 4. 2. 2005. godine

Na osnovu ~lana 46. Zakona o {umama ("Sl. glasnik RS" br. 13/94, 10/97, 23/98, 43/02) i ~lana 6.

Pravilnika o postupku ustupawa radova u {umarstvu i nadzoru nad wihovim izvo|ewem, di-

rektor [.G. "Jahorina"#Pale o b j a v q u j e:

OGLAS

ZA PRVOPRVO JAVNO NADMETAWE O USTUPAWU SQEDE]IH RADOVA

U [UMARSTVU NA IZVO\EWE

I

Po~etak izvo|ewa radova 20. 2. 2005. godine, dnevna dinamika 50 m3

, rok zavr{etka izvo|ewa rado-

va 31. 6. 2005. godine.

IIU~esnici u javnom nadmetawu moraju ispuwavati slede}e uslove:

- da su registrovani za izvo|ewe radova u {umarstvu u nadle`nom sudu (obrazac broj 3 iz sud-

skog registra);

- da imaju rje{ewe o ispuwavawu uslova za izvo|ewe radova u {umarstvu izdato od strane Min-

istarstva za poqoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu Republike Srpske;

- da posjeduju sredstva rada potrebna za izvo|ewe radova u {umarstvu koji su predmet javnog nad-

metawa i da zapo{qavaju u stalnom radnom odnosu potreban broj radnika odgovaraju}e kvali-

fikacione strukture (obrazac M-1);

- da su uplatili naknadu za kori{tewe tenderske dokumentacije u iznosu od 127.00 KM (0,2%)

za odjel 116, 53.00 KM (0,2%) za odjel 143, 184.00 KM (0,2%) za odjel 105 i 117.00 KM (0,2%) za

odjel 22/1 od predra~unske vrijednosti radova koji su predmet javnog nadmetawa. Naknada se be-

spovratno upla}uje na ìro ra~un 5657011100044750 kod Bobar banke;

- da su uspje{no izvodili radove u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima sa JP[

"SRPSKE [UME" RS ili drugim preduze}em {umarstva van granica RS.

IIIPonude (propisno ovjerene od ovla{}enog lica) zajedno sa dokumentima o ispuwavawu naprijed

navedenih uslova dostavqaju se u zatvorenoj koverti na adresu: [G "JAHORINA# PALE, Srp-

skih ratnika br. 45 - Komisiji za otvarawe ponuda, sa naznakom PONUDA za oglas broj _-

_____________/05 i napomenom NE OTVARATI.

Ponude se dostavqaju preporu~enom po{tanskom po{iqkom ili li~no na protokol naru~ioca.

Rok za podno{ewe ponuda je 10 (deset) dana od dana objavqivawa oglasa.

IVOtvarawe ponuda obavi}e se javno uz prisustvo ovla{tenih predstavnika ponu|a~a dana 15. 2.

2005. godine u 10 ~asova u prostorijama [G"Jahorina# Pale (mala sala).

VNeblagovremene kao i ponude uz koje nije priloèna traèna dokumentacija ili koje odstupa-

ju od utvr|enih uslova nadmetawa, ne}e se uzeti u razmatrawe pri odre|ivawu najpovoqnije ponude.

VIKriteriji za izbor najpovoqnije ponude su sqede}i:

- najpovoqnija ukupna bruto cijena - cijena nià od cijene nazna~ene u ovom oglasu iznad koje

se ne smiju prihvatiti ve}e cijene, ili cijena ista kao u oglasu;

- referenca o izvo|ewu radova u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima sa JP[

"SRPSKE [UME# RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica RS;

- kvalifikaciona struktura stalno zaposlenih radnika;

- tehni~ka opremqenost i finansijska stabilnost;

- dinamika i rok zavr{etka.

VIIZainteresovani izvo|a~i radova mogu kod naru~ioca, nakon uplate naknade u iznosu od 127.00

KM (0,2%) za odjel 116, 53.00 KM (0,2%) za odjel 143, 184.00 KM (0,2%) za odjel 105 i 117.00 KM

(0,2%) za odjel 22/1 od predra~unske vrijednosti radova, preuzeti tendersku dokumentaciju i

izvr{iti uvid (pregled) u objekat rada na terenu dana 11. 2. 2005. godine.

Tenderska dokumentacija se preuzima do 100 ~asova a nakon toga se odlazi na objekat rada sa

odre|enim predstavnikom naru~ioca.

Ovla{teni predstavnik naru~ioca za kontakte sa zainteresovanim izvo|a~ima radova je Pavlovi}

Momir, broj telefona 057/226-251, faks 057/223-757.

DIREKTOR

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, Vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Sl.

glasnik RS#, broj 25/03), i ~lana 11. Statuta op{tine Srpski Stari Grad ("Sl. novine Grada S. Saraje-

vo#, br. 5/02), Skup{tina op{tine Isto~ni Stari Grad raspisuje

KONKURS

za izbor i imenovawe direktora Javne zdravstvene ustanove

ambulante op{te medicine "Stari Grad# Hre{a

OPIS POSLOVA

Direktor ambulante rukovodi ambulantom i obavqa stru~ne i druge poslove u skladu sa Zakonom i

Statutom ambulante.

Radno-pravni status

Direktor se imenuje na period trajawa mandata od 4 godine.

Prava i du`nosti se ostvaruju u skladu sa Zakonom i Statutom ambulante.

USLOVI

Pored op{tih uslova propisanih Zakonom, kandidati treba da ispuwavaju i sqede}e posebne uslove:

- zavr{en medicinski fakultet, poloèn specijalisti~ki ispit za qekara porodi~ne medicine i naj-

mawe 3 godine radnog iskustva.

- poloèn stru~ni ispit

Rok za prijavqivawe:

Prijave na konkurs dostavqaju se na adresu:

Skup{tina op{tine Isto~ni Stari Grad

Crepoqsko bb,

71144 Hre{a

u roku od 14 dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku RS# i dnevnom listu "Glas Srpske#.

Ukoliko objavqivawe ne bude istovremeno, vrijeme se ra~una od posqedweg objavqivawa.

PREDSJEDNIK SKUP[TINE OP[TINE

Slavko Vasi} s.r.

Broj: 013/01-23/05

Dana: 21.1.2005. g.

U skladu sa ~lanom 4.3 Zakona o prenosu, regulatoru i operateru sistema elektri~ne

energije u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH#, br. 7/02 i 13/03) i ~lanom

16. Statuta ("Slu`beni glasnik BiH#, br, 41/03 i 59/04), Dràvna regulatorna komisi-

ja za elektri~nu energiju, objavquje

SA@ETAK

PRAVILNIKA O LICENCAMA

Zakonom o prenosu, regulatoru i operateru sistema elektri~ne energije u Bosni i

Hercegovini "Slu`beni glasnik BiH#, br. 7/02 i 13/03) utvr|ena je nadle`nost i

ovla{tewe DERK da izdaje, mijewa, suspenduje, ukida i prati, te provodi po{tovawe

licenci kao i obaveza DERK da svojim pravilima i propisima propi{e uslove za do-

bijawe licence. Rije~ je o licencama za obavqawe aktivnosti prenosa elektri~ne en-

ergije, nezavisnog operatera sistema, me|unarodne trgovine elektri~nom energijom ili

drugim aktivnostima vezanim za prenos elektri~ne energije.

^lanom 50. Poslovnika o radu DERK ("Slu`beni glasnik BiH#, broj 2/05) odre|eno je

da DERK donosi pravila za rje{avawe zahtjeva za dodjelu licence koja sadrè postu-

pak pono{ewa zahtjeva i kriterijume za izdavawe licence.

Pravilnikom o licencama se defini{u procedura i kriterijumi za izdavawe licen-

ci od strane DERK, ukqu~uju}i proceduru podno{ewa i pregleda zahtjeva, pripreme i

izdavawa licenci, kao i rokovi za odlu~ivawe o zahtjevu, te sadràj i uslovi ko-

ri{}ewa licence.

Zahtjevi za dodjelu licence se obra|uju u postupku koji se odvija u svemu na trans-

parentan na~in. Rje{avawu podnijetog zahtjeva DERK }e pristupiti nakon {to na-

jprije utvrdi wegovu kompletnost i potpunost i nakon {to o wemu sa~ini kratko obav-

je{tewe za javnost, s pozivom zainteresovanim licima da daju komentare na sam zaht-

jev, da zatraè potrebne informacije ili kandiduju svoj interes da u~estvuju u samom

postupku rje{avawa zahtjeva. Odluka o dodjeli licenci donije}e se nakon {to se o

wenom nacrtu, odnosno prijedlogu, prethodno pribave komentari javnosti, odnosno

samog podnosioca zahtjeva ili drugih zainteresovanih strana, provo|ewem op{te, ili

tehni~ke, ili formalne rasprave, kako se DERK odlu~i prema svojim pravilima i

propisima.

Pravilnik o licencama omogu}ava unaprijed poznate kriterijume koje je podnosilac

zahtjeva duàn zadovoqiti. To mogu biti op{ti kriterijumi, bez obzira na djelatnost

~ije obavqawe podnosilac zahtjeva ̀ eli licencirati, a to mogu biti i specifi~ni kri-

terijumi, predvi|eni samo za odre|enu vrstu licencirane aktivnosti. Tako|e, ovaj

pravilnik bi trebao da omogu}i saznawa o mogu}im zahtjevima kojima kori{tewe li-

cence moè biti uslovqeno kao i o svim relevantnim dokumentima i drugim dokazi-

ma kojima }e odgovaraju}e ~iwenice, ili svoje mogu}nosti i sposobnosti, podnosilac

zahtjeva odnosno vlasnik licence mo}i uspje{no potvrditi.

Pravilnik sadrì i odredbe statusnim promjenama licence, o vo|ewu registra iz-

datih licenci koji je otvoren za javnost, te o na~inu objave odluka o licencama.

DERK nadzire obavqawe licencirane aktivnosti i provedbu odluka, pravila i propisa

DERK u licenciranim kompanijama, prema kojima mogu biti primijewene odgovaraju}e

kaznene sankcije odnosno druge mjere ukqu~uju}i i suspenziju ili ukidawe licence, ako

na to upu}uju rezultati kontrole.

Istovremeno, Dràvna regulatorna komisija za elektri~nu energiju, daje

OBAVJE[TEWE

O ODR@AVAWU JAVNIH RASPRAVA

U POSTUPKU KREIRAWA I DONO[EWA PRAVILNIKA O LICENCAMA

Nacrt pravilnika o licencama daje se na uvid javnosti u ciqu prikupqawa primjedbi,

komentara i mi{qewa zainteresiranih lica.

Zainteresovani ~lanovi javnosti mogu bez naknade dobiti Nacrt pravilnika o licen-

cama u sjedi{tu DERK u Tuzli, Mi{ka Jovanovi}a 4 ili isti preuzeti u elektronskoj

formi sa internet stranica DERK (www.derk.ba) u periodu od 7.2.2005. do 7.3.2005. go-

dine.

Usmeni i pisani komentari o Nacrtu pravilnika o licencama mogu se dati na op{tim

raspravama koje }e se odràti:

u Mostaru, u hotelu "Ero#, 22.2.2005. godine u 12 sati, i

u Bawa Luci, u hotelu "Bosna#, 28.2.2005. godine u 12 sati.

Op{toj raspravi mogu prisustvovati sva zainteresovana lica bez posebnih ograni~ewa

osim u pogledu trajawa izlagawa komentara.

U ciqu pribavqawa i razmjene stru~nih komentara i dodatnih informacija o speci-

fi~nim tehni~kim pitawima koja su predmet nacrta dokumenta, DERK }e organizovati

i tehni~ku raspravu uz u~e{}e stru~waka koja }e se odràti:

u Sarajevu, u velikoj sali Vawskotrgovinske/Spoqnotrgovinske komore BiH, 21.2.2005.

godine sa po~etkom u 12 sati.

Komisija }e obavijestiti odgovaraju}a pravna lica koja obavqaju elektroenergetske

djelatnosti ili koriste usluge elektroenergetskog sektora, te druge stru~ne institu-

cije i asocijacije da putem ovla{}enih predstavnika mogu na tehni~koj raspravi iz-

loìti kvalifikovane komentare i mi{qewa i doprinijeti da se stru~na pitawa rel-

evantno rasprave.

Prisustvo tehni~koj raspravi omogu}ava se i {iroj javnosti ali bez prava izlagawa

komentara.

Pisani komentari mogu se uputiti na adrese DERK (Tuzla, M. Jovanovi}a 4, faks:

035 302077, e-mail:[email protected]) najkasnije do 07.03.2005. godine.

Sje~a ~etinara 3025 6.00+2.00 1192 6.00+2.00 2987 6.00+2.00 2788 6.00+2.00

Sje~a li{}ara - - - - 363 6.00 - -

Sje~a ogreva - - - - 362 8.00 - -

Izvoz ~etinara 3025 15.00 1192 16.22 2987 18.60 2788 15.00

Izvoz li{}ara - - - - 363 18.60 - -

Iznos ogreva - - - - 362 19.00 - -

VRSTA

RADOVA

ODJEQEWE 116

G.J. "R. MOKRO#

KOL.

m3

BRUTO CIJENA

PO m3

KOL.

m3

BRUTO CIJENA

PO m3

ODJEQEWE 143

G.J. " R. MOKRO #

KOL.

m3

BRUTO CIJENA

PO m3

ODJEQEWE 105

G.J. "G. PRAÂ#

KOL.

m3

BRUTO CIJENA

PO m3

ODJEQEWE 22/1

G.J. "JAHORINA#

Bosna i Hercegovina

DR@AVNA REGULATORNA KOMISIJA

ZA ELEKTRI^NU ENERGIJU

Bosna i HercegovinaDR@AVNA REGULATORNA KOMISIJA

ZA ELEKTRI^NU ENERGIJU

ponedjeqak, 7. februar 2005. OGLASI 23

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005.26Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini i prijateqima da je dana 6.2.2005. godine u 73. godini ìvota preminuo na{ dragi

ÊDO

(Cvije)

KECMAN

iz Petrovca

Sahrana }e se obaviti 7.2.2005. godine u 13 ~asova na gradskom grobqu u Mrkowi} Gradu.

Oàlo{}eni: supruga Dobrila, sinovi Jovo i Vojo, snahe Qiqana i Mira, unuke Jovana, Dragana i Ana, brat Branko, sestre Dara i Drena, ma}eha Jovanka, te ostala mno-

gobrojna rodbina i prijateqi

003985 B-7 Z

Posqedwi pozdrav dragom ocu

PETRU

od sina Nedjeqka i unu~adi Swe-

àne i Dragana.

003982-A1Z

Posqedwi pozdrav stricu

PETRU

od sinovca @ike sa porodicom.

003982-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom stricu

PETRU

od sinovke Slavice sa porodicom.

003982-A1Z

Posqedwi pozdrav djeveru i stricu

PETRU

od snahe Dragice, sinovaca Milen-

ka, Radenka, Vida i sinovke Qiqe

sa porodicom.

003982-A1Z


MIRKU

od sina @eqka i unu~adi: @ane, Mi-

lice, Slavice i Milana.

003984-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom

ÊDI

od prijateqa Mile i Milke Jak{i}

iz Bawe Luke.

003985 A-1 Z


ÊDI

od kom{ije @arka Kozomare sa po-

rodicom iz Mrkowi} Grada.

003985 A-1 Z


PETRU

GALI]U

od porodice Brki}.

003978-A1Z


MIRKU

od k}erke @eqke, zeta Miodraga i

unu~adi Igora i Ingrid.

003984-A1Z


ÊDI

od prijateqa Vojina i Zorke La-

bus iz Prusaca.

003985 A-1 Z


ÊDI

KECMANU

od porodice Gaji} i Labus.

003986 A-1

Posqedwi pozdrav prijatequ

DRAGI - MACANU

od porodice Keki}.

003988 A-1 Z

Posqedwi pozdrav

dragom prijatequ

MIRKU

od porodice Kasipovi}.

003984-A1Z

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana

5.2.2005. godine u 72. godini ìvota nakon kra}e bolesti preminuo na{ dragi

PETAR (Svetozara)

GALI]Sahrana }e se obaviti dana 7.2.2005. godine u 13 ~asova na porodi~nom gro-

bqu Gole{i.

Pogrebna povorka kre}e ispred ku}e àlosti, ul. Milo{a Mati}a br. 1, u

12 ~asova.

Oàlo{}eni: supruga Mirjana, sinovi Milomir, Nedjeqko, Boìdar, @eq-

ko, snahe, unu~ad, praunu~ad, te ostala mnogobrojna rodbina, kumovi i pri-

jateqi 003982-A8Z


PETRU

od sina Boìdara, snahe Slavice

i unuka Vedrana.

003982-A1Z


PETRU

od sina @eqka, snahe Milanke i

unuka Aqo{e i Aleksandra.

003982-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

PETRU

od supruge Mirjane.

003982-A1Z


PETRU

GALI]U

od sina Milomira, snahe Dragice i

unu~adi Jasne i Borisa.

003982-A1Z

Tu`no sje}awe na na{u

dragu k}erku, sestru i tetku

SWE@ANU

(ro|. Diqevi})

ERCEG

8.2.2003-8.2.2005.

Toga dana posjeti}emo wen grob.

Majka Mileva, brat Radenko i bra-

ti~ina Milica 004670 A-2 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 5.2.2005. godine u

71. godini ìvota preminuo na{ dragi

MIRKO (Stanka)

TOPI]24.3.1934-5.2.2005.

Sahrana }e se obaviti 7.2.2005. godine u 13 ~asova na porodi~nom grobqu u selu

Topi}i.

Tu`na povorka kre}e ispred ku}e àlosti, ulica Uro{a Drenovi}a 194.

Oàlo{}eni: supruga Slavka, sin @eqko, k}erka @eqka, zet Miodrag, unu~ad

@ana, Igor, Milica, Ingrid, Slavica i Milan i ostala rodbina i prijateqi

003984-A8Z

ponedjeqak, 7. februar 2005. 27Tu`nim srcem javqamo svoj rodbi-

ni i prijateqima da je u petak,

4.2.2005. godine u 57. godini ìvo-

ta, preminuo na{ dragi

DRAGO

(Gojka)

BRKI]

Sahrana }e se obaviti u ponedje-

qak, 7.2.2005. godine, u 14 ~asova na

Novom grobqu u Bawoj Luci.

Oàlo{}eni: sin Dario, k}erka

Nata{a, bra}a Branko i Darko, se-

stre Gordana i Sweàna, unu~ad

Vedrana, Adrijana i Vladan, zeto-

vi Budimir, Du{ko i Milojica,

svastika Maja, pa{anac Ile i osta-

la oàlo{}ena mnogobrojna rod-

bina i prijateqi.

003974-A5Z

Posqedwi pozdrav dragom tati

DRAGI

od sina Darija.

003974-A1Z


DRAGI

od Maqke, Mali}a, Bobana, ]ine,

Toke, Dede, Beri}a, Vlade, Tanasi-

}a i Lemija.

003974-A2Z


prijatequ

DRAGI

od prijateqa Alekse i prije Vide.

003974-A1Z


i voqenom sinu

MARINKU

od oca Qubana i majke An|e.

003975-A1Z


i voqenom bratu

MARINKU

od brata Draènka, snahe Petre, si-

novca Sa{e i sinovke Keke.

003975-A1Z

Posqedwi pozdrav voqenom

i dragom bratu

MARINKU

od brata Milorada.

003975-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom sinovcu

MARINKU

od strica @elimira sa porodicom.

003976-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom svaku

MARINKU

od svastike Aleksandre sa porodi-

com.

003976-A1Z


i voqenom bratu

MARINKU

od sestre Sweàne, zeta Branka i

sestri}a Nemawe.

003975-A1Z


suprugu i ocu

MARINKU

od supruge Eulalije, sinova Stefa-

na i Mihajla i k}erke Jovane.

003975-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom zetu

MARINKU

od tasta Nenada i ta{te Branke.

003976-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom sinovcu

MARINKU

od strica Tihomira sa porodicom.

003976-A1Z

Posqedwi pozdrav dragoj supruzi

i majci

NEVENKI

JOKI]

od supruga Neboj{e i k}erke Qi-

qane.

003973 A-1 Z

Posqedwi pozdrav dragoj majci

NEVENKI

JOKI]

od k}erke Obrenke i zeta Marin-

ka.

003973 A-1 Z

Posqedwi pozdrav dragoj

NENI

JOKI]

od radnika iz prodavnice "Jagoda#.

003977 A-1 Z


i voqenom bratu

MARINKU

od brata Mirka, sinovca Mladena i

sinovke Milice.

003975-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom ne}aku

MARINKU

od ujaka Mile i ujne Nade sa

porodicom.

003975-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom unuku

MARINKU

od djeda Milorada.

003976-A1Z


prijatequ

MARINKU

MAJKI]U

od prijateqa Drage, Gospe i Slavi-

{e Milakovi}.

03983 A-1 Z

Sje}awe na dragog brata

JO[KA

8.2.2003 - 8.2.2005.

U du{i tuguje brat Stanko

004665 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog

BRANKA

MARI]A

1989-2005.

Porodica

004635 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

DRAGI

BRKI]U

od sestre Sweàne sa porodicom.

003981-A1Z


DRAGI

BRKI]U

od sestre Gordane sa porodicom.

003981-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom ujki

DRAGI

BRKI]U

od ne}akiwe Sawe sa porodicom.

003981-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom stricu

DRAGI

BRKI]U

od Damira, Dijane i snahe Nisvete.

003980-A1Z


DRAGI

BRKI]U

od brata Branka, snahe Ivke, Bran-

kice i Brune.

003980-A1Z


DRAGI

BRKI]U

od porodice Medakovi}.

003979-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom tati

DRAGI

od k}erke Nata{e, zeta Burimira

i unu~adi Vedrane, Vladana i

Adrijane.

003974-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom svaku

DRAGI

od svastike Maje i pa{anca Ile.

003974-A1Z

Posqedwi pozdrav dragom ~ika

DRAGI

od Sawe sa porodicom.

003974-A1Z


DRAGI

BRKI]U

od porodice Doj~inovi}.

003979-A1Z

Dana 7.2.2005. navr{avaju se dvije

godine pune bola i tuge za tobom.

JELENA

LABOTI]

1985-2003.

Uvijek i u svakoj minuti mog ì-

vota si sa mnom. Volim te najvi{e

na svijetu.

Toga dana u 11 ~asova na Rebrova~-

kom grobqu }e se odràti godi-

{wi pomen.

Tvoja mama.

003972-A3Z

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana

5.2.2005. godine u 37. godini ìvota, nakon duge i te{ke bolesti od posqe-

dica rata preminuo na{ dragi

MARINKO

(Qubana)

MAJKI]Sahrana }e se obaviti dana 7.2.2005. godine u 15 ~asova na Novom grobqu u

Bawoj Luci.

Oàlo{}eni: supruga Eulalija, sinovi Stefan i Mihajlo, k}erka Jovana, otac

Quban, majka An|a, sestra Sweàna, bra}a Draènko, Mirko i Milorad, po-

rodice: Tojagi}, Ba{i}, Milakovi} i Simi}, te ostala rodbina i prijate-

qi. A8-R

Posqedwi pozdrav radnom kolegi

MARINKU

MAJKI]U

od radnika DOO "Krajina klas#

003968 A-8 Q

Dana 8.2.2005. godine navr{avaju se ~etiri godine otkako je umro na{ dra-

gi suprug i djed

ZVONKO

LEGIN

Oàlo{}eni: supruga Qerka, unuka Ivana i unuk Aleksandar

003970 A-8 Q

Dana 8.2.2005. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog

JOVE

JO[KA

PANI]A

Voqeni ne umiru, oni ìve vje~no.

Oàlo{}eni: supruga Quba, sin Zoran, k}erka Suzana, unu~ad, zet i sna-

ha.

004665 A-8 G

Povodom smrti na{e majke

MILEVE

MANDI]

Doniramo nov~anu pomo} djeci bez roditeqskog starawa u Dje~ijem domu

"Rada Vrawe{evi}# u Bawoj Luci za pokoj du{e na{e drage majke.

Zahvaqujemo porodici Mandi}.

Djeca i radnici Dje~ijeg doma "Rada Vrawe{evi}# Bawa Luka

003971 A6 Q

Prijave po ovom pozivu mogu podnijeti organizacije/udruèwa proiza{le iz

Odbrambeno-otaxbinskog rata Republike Srpske i antifa{isti~ke i oslo-

bodila~ke borbe tokom 20. vijeka.

1. REPUBLI^KE ORGANIZACIJE/UDRU@EWA

Ovaj poziv upu}uje se republi~kim (entitetskim) organizacijama/udruèwima

koje ispuwavaju sqede}e uslove:

- djeluju na podru~ju Republike Srpske, i organizovane su kao Savez, ili Re-

publi~ka organizacija/udruèwe te da imaju ~lanstvo organizovano kroz

op{tinske i mjesne organizacije;

- imaju vaqanu registraciju prema propisima Republike Srpske;

- svojim programskim ciqevima, kao i ukupnom djelatno{}u zalaù se za ost-

varivawe najvi{ih vrijednosti ustavnog poretka; slobodu, jednakost, po{tovawe

prava ~ovjeka, nacionalnu ravnopravnost, socijalnu pravdu, vladavinu prava,

demokratski vi{estrana~ki sistem, moralni dignitet srpskog naroda i svih

gra|ana RS koji su sudjelovali u odbrani otaxbine;

- da im je programska aktivnost uskla|ena sa resornom nadle`nosti ovog min-

istarstva;

- da su u 2004. godini uredno i na vrijeme podnosili finansijske i druge izv-

je{taje ministarstvu rada i bora~ko-invalidske za{tite uz pravdawe doz-

na~enih finansijskih sredstava na ime odobrenih programa.

2. PRIJAVA PROGRAMA

Svaka organizacija moè prijaviti do pet programa, po vlastitom izboru, ko-

ji su u interesu wenih ~lanova i koje sa sigurno{}u moè realizovati.

Organizacija/udruèwe je du`na:

- prijaviti svaki program zasebno, na predvi|enom obrascu;

- dostaviti finansijski plan za svaki program zasebno, na predvi|enom obras-

cu;

- dostaviti detaqno razra|eni elaborat za svaki program zasebno;

- dostaviti i procjenu mogu}eg oblika sufinansirawa prijavqenih programa;

- dostaviti ovjerenu kopiju rje{ewa o registraciji organizacije;

- dostaviti popuwen obrazac sa podacima o organizaciji, potpisan i ovjeren od

strane ovla{tenog lica.

3. PREDNOST U ODOBRAVAWU POMO]I

Prednost u dodjeli pomo}i da}e se udruèwima - organizacijama koje svoje pro-

grame temeqe na dosada{wim rezultatima, odnosno programima koji su najbo-

qe elaborirani.

4. KORI[]EWE ODOBRENE POMO]I

Odobrena sredstva mogu se koristiti iskqu~ivo za namjene utvr|ene programom.

Odobrena sredstva za provo|ewe programa, organizacije/udruèwe ne mogu ko-

ristiti za promociju politi~kih stranaka, komercijalni interes, niti se mogu

dijeliti osobama u nevoqi.

Zabrawuje se organizacijama/udruèwima da koriste sredstva za provo|ewe

programa koja su dobila iz Buxeta RS za finansirawe prava koje ~lanovi or-

ganizacije/udruèwa ostvaruju po posebnim propisima.

5. ROK ZA PRIJAVU PROGRAMA

Rok za dostavqawe prijave, sa kompletnom dokumentacijom, je 20.2.2005. godine.

Iskqu~ivo po{tanskim putem dostaviti komplet traèni materijal na adresu

ovog Ministarstva ulica Vuka Karaxi}a 4. Bawa Luka.

Neblagovremene, nepotpune i prijave koje ne zadovoqavaju osnovne kriterije

iz ovog poziva ne}e biti razmatrane.

6. KOMISIJA ZA IZBOR PROGRAMA

Ovo Ministarstvo }e obrazovati posebnu komisiju od tri ~lana koja }e raz-

motriti prijave i programe, utvrditi kriterije na osnovu kojih }e komisija

odobravati pojedina~ne programe i predloìti ministru dodjelu sredstava za

finansirawe programa. Sa organizacijom/udruèwem ~iji se program prihvati

i kome se odobre sredstva, sklopi}e se poseban ugovor u tom ciqu.

MINISTAR

Mi}o Mi}i}

_____________________________________________________________________________________

(naziv organizacije/udruèwa i sjedi{te)

prijavquje program

Kao prilog ovom obrascu dostavqamo finansijski plan i {iri elaborat detaqniju razradu

plana realizacije prijavqenog programa.

Prilog obrascu prijave i elaboratu

FINANSIJSKI PLAN PRIJAVQENOG PROGRAMA

ponedjeqak, 7. februar 2005.OGLASI28REPUBLIKA SRPSKA

MINISTARSTVO RADA I

BORA^KO-INVALIDSKE ZA[TITE

Broj: 05/5- 578/05

Bawa Luka, 1.2.2005. godine

Ministarstvo rada i bora~ko-invalidske za{tite raspisuje

JAVNI POZIV

za prijavu Programa za dobijawe finansijske pomo}i u okviru raspoloìvih sredstava

u Buxetu za 2005. godinu, namijewenih za bora~ko-invalidsku za{titu

1. Naziv programa

2. Planirani 3. Zavr{etak 4. Mjesto

po~etak programa programa odràvawa prog.

5. Bili smo organizatori prijavqenog programa ranijih godina DA NE

godine organizacije: ___________________________________

_________________________________________________________________________________________

6. Program koji prijavqujemo organizovali smo i u 2004. godini DA NE

_________________________________________________________________________________________

7. Prijavqeni program organizovali smo: SAMOSTALNO ili KAO ZAJEDNI^KI PROGRAM

u saradwi sa

_________________________________________________________________________________________

8. Ako je odgovor, na ta~ku 6. DA, isti JE - NIJE u potpunosti realiziran.

Za program su nam odobrena sredstva u iznosu:

od _______________________________KM, a utro{eno u realizaciju je ____________________ KM.

Red. broj PLANIRANI PRIHODI

1. Vlastiti prihodi

2. Donacije, sponzori

3. Ostali prihodi

4. Od Ministarstva

UKUPNI PLAN PRIHODA

Red. Broj PLANIRANI RASHODI

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

UKUPAN PLAN RASHODA

Puni naziv

Sjedi{te (mjesto i adresa)

Brojevi telefona Broj faksa E-mail adresa WEB – stranica

Datum prve registracije Datum zadweg upisa u registar Mati~ni broj @iro ra~un i naziv banke

Predsjednik Generalni sekretar

UNUTRA[WA ORGANIZACIJA

Gradska organizacija Op{tinska org.

(ukupan broj)

Mjesni odbori

(ukupan broj)

^lanstvo u me|unarodnim organizacijama ako DA

Upisati naziv organizacije

Ukupan broj

~lanova org.

Prostor za rad organizacije

Vlastiti - iznajmqen

Broj zaposlenih u

organizaciji

OSNOVNI PODACI O ORGANIZACIJI/UDRU@EWU

U ____________________ 2005. godine Pe~at Potpis odgovornog lica

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005. VODI^ 29Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

Aùrirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 301-300

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 304-745

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Gradska uprava 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 835-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 305-895

Agencija za prodaju avio karata 219-973

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Taksi stanica 215-333

"A# taksi 1500

"Bel# taksi 1550, 1544

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol#taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

Vodovod i kanalizacija 212-316

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-842

Veterinarska stanica 303-113

"îsto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/305-182, 065/646-312

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 211-096, 211-010

Komisija za traèwe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 212-323

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 304-590

AMS RS 1285, 301-464, 349-412

Narodno pozori{te RS 314-006

Galerija likovnih umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

12 ~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom

u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u

9.30 ~asova

Bawa Luka - Be~, nedjeqom u 13.15 ~asova, srijedom i

~etvrtkom u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom i nedjeqom u 14.00 i sri-

jedom u 12 ~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac u 5 i 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Crvenka petkom i nedjeqom u 11 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedje-

qom u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, ned-

jeqa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30, 16 i 20 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, petkom, subotom, nedjeqom i poned-

jeqkom u 22 ~asa

Bawa Luka - Vukovar, utorkom i srijedom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 i 13 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45 i 16 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kneèvo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11 i 13 ~asova osim subote

i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30

~asova

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.14 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.12, 15.26 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.15, 7.21, 10.06, 15.30, 19.20

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.12, 12.06, 15.26, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.12, 12.26, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.01 u Bawoj Luci

Plo~e - Zagreb u 15.15 u Bawoj Luci

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Beograd: ponedjeqak, srijeda, petak i ned-

jeqa u 6.20; Beograd - Bawa Luka: utorak, ~etvrtak, sub-

ota i nedjeqa u 21.10

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Kasindo 676-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Kasindo 677-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 677-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto savez Pale 223-842

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Kasindo 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114


Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-041

DOBOJ 053

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989


Slu`ba za odràvawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udruèwe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Revena# 216-301

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164


Taksi 211-740

BR^KO 049


Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 220-220

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334



Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277

Op{ta bolnica 813-433

Vodovod 813-624


Skup{tina op{tine 813-377

Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603



Vodovod 209-259

Gradska toplana 209-520

Meteorolo{ka stanica 202-442

Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231


Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294

Narodna biblioteka 751-260

Radio Novi Grad 751-271

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti

(centrala) 730-010

Dom zdravqa, prva pomo} 732-719


Skup{tina op{tine

(centrala) 731-710


Hotel "Panorama# (recepcija) 730-192

Vlaseni~ka

Radio-televizija VRT 731-731

Komesarijat za izbjeglice 734-208

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 731-877

Dom kulutre 730-248

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918


Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056


Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 620-654

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina

- centrala 620-586

Rehabilitacioni centar

"Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinska stanica

"Energopetrol# 620-261

Romanijaputevi 620-722

VI[EGRAD 058


Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199

Stanica policije 210-906

Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FOÂ 058

8.02 Horoskop

8.07 Divqa ma~ka, serija

9.00 Gospodin La`ni},

crtani film

9.35 Gastronomski

dnevnik

9.55 Vijesti

10.00 Korak naprijed,

serija

11.00 Vje~na qubav, serija

11.55 Vijesti

12.00 Film

13.55 Vijesti

14.00 Timofejev, {ou

14.55 Mjesto zlo~ina,

serija

15.45 Vijesti

16.00 Radni dan

16.45 Horoskop

16.50 Gastronomski

dnevnik

17.00 Divqa ma~ka, serija

18.00 Sport centar

18.05 Korak naprijed,

serija

19.00 Vijesti

19.30 VJ tajm

20.00 Alijas, serija

20.55 Sport centar

21.00 Dosije

22.00 Vje~na qubav, serija

23.00 Vijesti

23.05 Sport centar

23.10 Mjesto zlo~ina,

serija

00.10 Dok. program

00.45 Horoskop

6.30 Jutarwi program

8.30 Qubavni ìvot

Budimira Trajkovi}a,

film

10.00 Novosti

10.05 Divqa Amerika

10.35 Svijet na dlanu

11.05 Zapisi iz Australije

11.48 Horoskop

12.00 U rat sa vojskom, film

13.40 Boèn

14.00 Novosti

14.05 Razgoli}eni, serija

14.30 Putopis

14.50 Horoskop

15.00 Novosti

15.05 Nitel, nagradna igra

15.35 Crtani film

15.55 Telefakt

16.15 Film

17.55 Alo, o|e mobilni

18.00 Novosti

18.15 Svijet danas

18.55 Alo, o|e mobilni

19.05 Gra|ani govore

19.10 Sport fle{

19.30 BN monitor

20.00 Sport fle{

20.15 BN koktel

21.50 Alternativa medika

22.00 Pregled dana


22.50 Horoskop

23.00 Glas Amerike

23.30 BN sport

00.00 Deset qubavnih

pri~a, film

1.35 Satelitski program

6.15 Siti

6.25 Sarajevo na liniji

6.35 Mejd in Bawa Luka

6.45 Sportisimo

6.50 Vrijeme

7.00 Srce u plamenu,

serija

8.00 Vila Marija, serija

9.00 Balkan net

10.00 Alo, alo, serija

11.00 Marijana, serija

11.40 A sada Zijah

11.45 Siti kids

11.55 Vrijeme

12.10 Mu}ke, serija

13.00 Xejk. serija

13.45 Vrijeme


14.20 Ne moè da {kodi


14.35 A sada Zijah

14.40 Sportisimo

14.45 Skrivena kamera

15.00 Siti kids

15.10 Izi

15.40 Vrijeme


16.10 Srce u plamenu,

serija

17.00 Mu}ke, serija



18.30 Vrijeme


19.25 Xejk, serija

20.10 A sada Zijah


20.30 Serija

21.20 Krvosqedbenici,

film

23.00 Alo, alo, serija

23.30 ûvari plaè, serija

00.20 Ne moè da {kodi

00.25 A sada Zijah

00.35 Siti



1.05 Sportisimo

1.10 Vrijeme

1.15 Avioni, vozovi,

automobili, film

3.00 Xejk, serija

4.00 Gold mjuzik

6.00 Jutarwi program RTS

9.15 Ko se igra taj se voli

10.00 Vukov video bukvar

10.45 BK izbor

11.55 Telefakt

12.25 Muzi~ki intermeco

13.15 Muzi~ki program

15.00 U gostima kod

15.55 Telefakt

16.35 Zvijezde melosa

17.30 U trendu

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS

20.15 Muzi~ki intermeco

20.30 Sport ponedjeqkom

21.30 Biseri

22.10 Serija

23.00 Svitac

23.55 Telefakt

9.05 Klinika Sveti Viktor,

serija

10.05 22 ~asa

10.40 Krug

10.50 Mali ku}i ogledi

11.05 Serija

11.55 Film

13.35 Vrele gume

14.10 Kuda ide Vojvodina

14.35 Film

15.55 Telefakt

16.30 Poslovne veze

17.10 Serija

17.45 Vremenko

18.00 BEL dan

18.15 Vrijeme

18.30 Mobile

18.55 Telefakt

19.45 Mali ku}ni ogledi

20.05 Klinika Sveti Viktor,

serija

21.00 Evropske aktuelnosti

21.30 Fle{ TV liberti

22.00 22 ~asa

22.40 Krug

22.45 Arsenal

23.55 Telefakt

00.30 Glas Amerike

9.35 Kraq sto~ara, serija

10.25 Horoskop

10.35 Me|unarodni pres-

centar

11.00 Lavxoj, serija

12.00 Kenonbol, film

13.10 Mjesta, krajevi i

zanimqivosti

14.00 Nova zemqa, serija

15.00 Xeri Springer, {ou

16.00 Lavxoj, serija

16.50 Horoskop

17.00 Doboj danas, hronika

17.50 Kraq sto~ara, serija

19.00 Novosti K3

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Sport kafe

20.10 Nova zemqa, serija

21.00 Iskorak

22.00 Novosti K3

22.20 Sport kafe

22.35 Pravo na jug, serija

23.35 Horoskop


--- Program RTS

8.00 Zabavno-muzi~ki

program


10.00 Svijet

10.15 Luka ~uda, serija

11.15 Kod tajm

12.00 Svijet

--- Na dana{wi dan

--- Horoskop

12.15 Poqoprivreda

13.15 Misterije postawa

14.15 Zabavni program

15.00 Evromaks

16.00 @eqoteka

17.30 Luka ~uda, serija

18.30 Vi i sport

19.15 Folk 10

20.10 Svijet

20.30 Hronika

21.00 Gost s povodom

--- Va{a èqa na{a pjesma

--- Zvijezde melosa

23.00 Glas Amerike

00.00 No}ni marketing

9.30 TV berza

14.00 Najava programa

14.02 Hit dana

14.05 Glas Amerike

14.35 Gejm zoun

14.50 Horoskop

15.00 Odjeci nedjeqe

15.40 Rekli su...

15.50 Portal

16.30 DW tajm

17.15 Doba promjene, film

19.00 ATV vijesti

19.35 DW tajm

20.00 Pozitiv

21.00 Iz drugih TV centara -

dosije (ATV)

22.10 Krivica, serija

23.00 Auto {op magazin,

reportaà

23.30 Glas Amerike

23.58 Horoskop za naredni

dan

00.00 Najava programa za

sutra

00.05 Reprizni program

OSM TV

12.45 Bio jednom jedan

Dnevnik

13.00 BHT vijesti

13.15 Dok. program

14.15 Liberti TV

14.45 Mjesto zlo~ina, serija

15.30 BHT SAT program

18.00 Neuhvatqivi, serija

18.45 Program za djecu

19.00 BHT vijesti

19.30 Tim snova, serija

19.55 Top gol

20.55 Izvor, drama

22.00 BHT vijesti

22.35 Hardbal, film

00.15 Bio jednom jedan

Dnevnik

00.30 Vijesti

6.35 Osveta qubavi, serija

7.20 Anastazija, serija

8.05 Voqeni doktor

Martini, serija

9.00 Simpsonovi, serija

9.25 Sabrina, mala

vje{tica, serija

9.50 Rozen, serija

10.15 Bra~ne vode, serija

10.40 Dadiqa, serija

11.10 Sawa, {ou

12.05 Zabrawena qubav,

serija

12.30 Anastazija, serija

13.20 Osveta qubavi, serija

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

6.00 TV slagalica


9.30 Simoni i Baldini,

serija

10.00 Vijesti

10.05 Ma{tovnik

10.45 Crtani film

11.10 Znate li?

11.15 Crtani film

11.15 Snop

12.00 Vijesti

12.30 Hrabri otac Huan,

serija

13.20 Lete}i cirkus

Montija Pajtona,

serija

14.00 Vijesti

14.05 Ispod povr{ine,

serija

15.05 Ameri~ki film,

dok. program

16.00 Simoni i Baldini,

serija

16.30 Srpska danas

17.05 Hrabri otac Huan,

serija

18.00 Aktiva

18.35 Pitajte, traìmo

odgovor

19.00 Kenguri ko{arka{i,

crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 TV bingo

21.05 Pe~at

21.50 Svijet izbliza

22.15 Lo{e djevojke,

serija

23.05 Info profil

23.35 Zrak sunca, film

1.25 Vijesti

Zrak sunca23.35RT RSUloge: Tran Nu,

Nu Kvin Nguen

"Zrak sunca# je savremeni vijetnamski

film, ~iji kvalitet fotografije i spontanost

radwe ~ini da nosi festivalsku etiketu. Bez

ikakvih relacija sa morem ratnih filmova,

"Zrak sunca# prati opu{ten ìvot porodi~no

povezanih qudi i bave}i se simpati~nim

qubavnim problemima prikazuje metafizi~ki divan gradi} u blizi-

ni Sajgona. ¥

Uloge: Korbin Bernsen,

Kristin Harnos

ârls Vizi je ubica policajca koji je

osu|en i ~eka izvr{ewe smrtne kazne. Jednog

dana mu se ukazuje prilika i on bjeì iz zatvo-

ra. ]erka wegove `rtve odlu~na je da ga

prona|e bez obzira na negodovawe wenih pret-

postavqenih. ¥

Uloge: Stiv Martin,

Xon Kendi

Sve {to Nil èli je da stigne ku}i i

provede praznik s porodicom. Kad saznaje da je

wegov let otkazan, on odlu~uje da poku{a drugim

prevozom. Tako upoznaje veoma interesantnog

~ovjeka. ¥

Uloge: Rada Mi~el, Alisia Vit

@ene se sje}aju mu{karaca. Mu{karaca koje

su voqele. Sa kojima su vodile qubav. Za koje su

se udavale. Sawarile. Koji su im se smu~ili. Od

kojih su se razvele. Koje su sahranile. U seriji

brutalno iskrenih monologa deset èna pri~a o

onom jednom specijalnom mu{karcu u wihovim

ìvotima, o onom koji je ostao u wihovim mis-

lima kao duh, u dobru i zlu, dugo nakon {to je

oti{ao. Ali, za{to ba{ taj odre|eni ~ovjek? Za{to on ostaje u

sje}awu dok svi ostali blijede. Da li je u pitawu ~ovjek ili trenu-

tak ostvarewa snova? ¥

Uloge: Kijanu Rivs,

Dajan Lejn

Konor O Nil je kockar kojem je sre}a okrenu-

la le|a, a pri tome jo{ i duguje novac opasnim

kriminalcima. U o~ajni~kom poku{aju da nekako

do|e do novca mora prihvatiti posao trenera ju-

niorske ekipe u bejzbolu. Kad stigne na prvi tren-

ing, shvata da je ta ekipa obi~na hrpa klinaca ko-

ja dolazi iz najsiroma{nijih dijelova îkaga.

Konor ih namjerava iskoristiti za prevaru s velikom opkladom,

ali uskoro shvata da dje~aci u wemu vide ne samo trenera ve} i neko-

ga kome vjeruju. ¥

Uloge: Samjeul Le Bjan,

Monika Belu~i

Film baziran na istinitoj pri~i o zvijeri

koja je sredinom 18. vijeka terorisala Fran-

cusku. Zvijer uglavnom napada ̀ ene i djecu, ali

niko nije uspio da joj na{kodi, ~ak ni dobro da

je vidi. ¥

Uloge: Mi{el Fajfer, Bruklin Haris

Kada Lu En Xonson, biv{i marinac sa profe-

sorskom diplomom, zapo~ne novi posao u {koli, up-

ravnik je upozorava da }e joj biti jako te{ko. Naime,

wen razred se sastoji od "u~enika iz pakla#, djece

sa ozbiqnim dru{tvenim i privatnim problemi-

ma. Prvi susret sa wima je dramati~an. Djeca koja

obrazovawe ne smatraju nimalo zanimqivim je nipo-

da{tavaju. Ipak, kombinacijom ucjene, zastra{ivawa i podsticawem

kreativnosti, Lu En uspijeva da uspostavi autoritet i dopre do

u~enika kojima je najpotrebnija. ¥

Uloge: Kristijan Slejter,

Mila Jovovi}

Bred je vlasnik specijalne patrole civilne

rezervne policije kojeg tokom posjete brata Xorxa

ubijaju. Xorx kao svjedok ubistva preuzima wegovu

jedinicu da bi se osvetio za ubistvo brata. ¥

Uloge: Beatriz Luengo, Monika Kruz

JJ je iznenadila svoje kolege jer je uspjela da

[ajen nastupi u {koli. Kristobal i Dijana su

po~eli sentimentalnu vezu. Krili su se cijelo qe-

to kako bi wihova qubav ostala tajna. Dijana je

umorna od te situacije i traì od Kristobala da

sve ispri~aju svojim cimerima. Wega je strah

re}i to Huanu jer se pla{i wegove reakcije. Par

je iskoristio ve~eru s prijateqima kako bi ima

saop{tili najnoviju vijest i Kristobal im tako|e, na Dijanino iz-

nena|ewe, govori da }e se vjen~ati. ¥

Uloge: Xenifer Garner, Ron Rifkin

CIA. Vonu je te{ko povjerovati u to. U me|uvre-

menu, Bomani i Sark dolaze u posjed Rambaldijeve

ma{ine. Sidni i Von moraju zaustaviti virus koji je

zahvatio cijeli svijet. Xek saznaje Slounovu tajnu.

Bomani po~iwe gubiti vjeru u Loreninu sposobnost

da ispuni svoju misiju. ¥

Avioni, vozovi, automobili1.15PINK - BH

Krvosqednici21.20PINK - BH

Deset qubavnih pri~a00.00BN

Hardbal22.35BHT 1

Opasne misli00.15RTS 1

Pakt s vukovima2.15TV PINK

Alijas20.00ATV

Korak naprijed18.05ATV

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

ponedjeqak, 7. februar 2005.PROGRAM30

S E R I J S K I P R O G R A M

Kafs21.00BK

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

14.10 Voqeni doktor

Martini, serija

15.00 Ekskluziv

15.20 Simpsonovi, serija

15.45 Sabrina, mala

vje{tica, serija

16.10 Rozen, serija

16.35 Bra~ne vode, serija

17.00 Dadiqa, serija

17.30 Sawa, {ou

18.25 Ekskluziv

18.45 Vijesti

19.10 Eksploziv


serija

20.15 Srcolovka

21.15 Luda vjen~awa, film

22.50 Kobra 11, serija

23.40 Vijesti

23.55 Dvostruka misija,

serija

1.30 FBI: Istraga, serija

2.15 Novi forenzi~ari,

serija


7.00 Svi gradona~elnikovi

qudi, serija

7.30 Qubav je kocka, serija

8.30 Pokemoni, animirana

serija

9.00 Balkan net, jutarwi

program

10.00 Skrivene strasti,

serija

11.00 Zato~enica qubavi,

serija

12.05 Nikad izvini

12.10 Sportisimo

12.15 Qepota, zdravqe i jo{

pone{to

14.00 Tedovo i Bilovo

nestvarno putovawe,

film

16.05 Nikad izvini

16.10 Sportisimo


17.05 Zato~enica qubavi,

serija

18.00 Skrivene strasti,

serija

19.00 Sportisimo

19.20 Pokemoni, animirana

serija

20.00 Qubav je kocka, serija

20.55 Grand parada

23.00 Zamka, politi~ki tok

{ou

00.45 Salon 1, film

2.15 Pakt s vukovima, film


9.05 U zdravom tijelu

9.20 Kuvati srcem

9.35 Slagalica, kviz

10.05 Misterija piramida,

obrazovna serija

11.05 Advokat za{titnik,

serija

12.00 Dnevnik 1

12.30 Zaqubqene ène,

serija

13.30 Neza{ti}eni svjedok

15.10 Crna hronika, serija

16.05 Jednostavan ìvot

17.00 Dnevnik 1

17.25 [arene laè Milana

Gutovi}a

17.45 Okno, informativni

magazin

18.00 Porodi~no blago,

serija

19.00 Slagalica, kviz

19.30 Dnevnik 2

20.05 Crna hronika, serija

20.45 Jedna pjesma jedna èqa

21.50 Kqu~, info tok {ou

23.05 Mjesto zlo~ina, serija

00.00 Dnevnik 3

00.15 Opasne misli, film

2.15 Repriza dnevnog

programa


8.00 Marseliwo, animirana

serija

9.00 Ja~a od sudbine, serija

10.00 [kolski program

12.00 Koncert u podne

12.30 Nau~ni program

13.00 Ekolo{ki program

13.45 Kuvati srcem

14.00 Sve o Evi, film

15.30 sasvim prirodno

16.00 Ovo je Srbija

17.00 Dokumentarni program

17.30 Bunga banga re, serija

za djecu

18.00 Beogradska hronika

19.00 Marseliwo, animirana

serija

19.30 Dnevnik

20.00 Engleski fudbal,

pregled

21.00 Paradoks, TV teatar

22.35 Bunt, kulturni program

23.00 U spomen velikom ratu,

dokumentarni program

00.00 Milenijum, serija

1.00 Repriza dnevnog

programa


serija

7.00 Budilnik

10.00 Crtani film

11.00 Jelena, serija

12.05 Lopta

12.20 planetarijum

12.50 Tabloid

14.00 Erogena zona, film

15.55 Telefakt

16.10 Crni Gruja, serija

16.40 Netvork

17.10 Crtani film


18.55 Telefakt

19.50 Lopta

20.00 Milioner, kviz

21.00 Kafs, film

23.00 Sport

23.55 Telefakt

00.15 Lopta

00.20 Japi

00.30 Glas Amerike


serija

2.00 Ulovi trofej

2.30 Kowi ponovo jure

3.00 U trendu

4.30 Sport

7.00 Nova kids

--- Djeca iz u~ionice 402

--- Diabolik

--- Nevjerovatni Hulk

--- Harvi Tuns

--- Djeca iz u~ionice 402

--- Diabolik

--- Nevjerovatni Hulk

9.55 Uqez, serija

10.40 Izlog strasti, serija

11.10 Qubav bez grijeha,

serija

12.00 Zato~enica, serija

13.00 Crveni tepih

13.55 Malkolm u sredini,

serija

14.20 Lude sedamdesete,

serija

14.45 Sve je relativno,

serija

15.10 Te divne reklame

15.45 Zato~enica, serija

16.45 Qubav bez grijeha,

serija

17.35 Vijesti


18.10 Uqez, serija

19.00 24 sata

19.50 Laku no} Hrvatska,

crtani film

20.00 Jedan na jedan, {ou

21.00 Prvi grijeh, film

23.00 Pret-a-porter,

film

6.30 Dobro jutro, Hrvatska

9.15 Lugarnica, serija

10.00 Vijesti

10.10 Putovawe oko svijeta

11.05 Opra {ou

12.00 Dnevnik

12.30 Sedam èna, serija

13.20 Maja, {ou

14.00 Vijesti

14.10 Serija

15.05 Betmen, serija

15.30 Nora Fora

16.00 Hrvatska danas

16.20 @ivot uìvo

17.00 Vijesti

17.10 @ivot uìvo

17.55 Najslabija karika


19.30 Dnevnik

20.10 Latinica

21.50 Dok. program

22.45 Otvoreno

23.40 Dnevnik

23.55 Muzika

1.15 Smrt za ìvot, film

2.35 Latinica

4.05 Zabavna emisija

4.55 Maja, {ou

5.30 Sedam èna, serija

8.00 Program za djecu

10.25 Serija

10.50 Betmen, serija

11.15 Muzi~ka TV

11.50 Film

13.25 Direkt

14.00 Religijski program

15.00 Lugarnica, serija

15.50 Vijesti za gluve

16.00 Dobro jutro, Majami,

serija

16.25 Zvjezdane staze, serija

17.15 Program za mlade

18.20 @upanijska panorama

18.45 Internacional

19.30 Muzi~ka TV

20.05 Kome zvoni Dora

20.35 Vupi, serija

21.00 Bez traga, serija

21.45 Vijesti

22.00 Zabavna emisija

22.55 Oz, serija

23.45 Film

1.35 Serija

2.20 Vupi, serija

2.45 Dobro jutro, Majami,

serija

3.10 Bez traga,

serija

6.30 The best of OBN7.15 Harvi Tuns

8.15 Digimoni, animirana

serija

9.00 Dje~ji kviz

9.15 Crtani film

10.00 To sam ja, rialiti {ou


12.40 Sumwa, serija


14.10 Mo}ni par, film

15.30 Svijet slavnih, zabavni

program

16.30 Kubiks



18.00 Sumwa, serija




21.00 Neki novi klinci,

serija


serija


00.15 Vil i Grejs, serija


1.25 Neki novi klinci,

serija


serija

8.30 Ekstremni sportovi, 9.00 Spust (`) (Bormio), 10.00 Bilijar (Malta),

11.30 Ski skokovi (Saporo), 13.00 Fudbal - Liga {ampiona, pregled, 14.00

Ski skokovi (Saporo), 15.30 bilijar (Malta), 17.15 Fudbal "Gooooal# mag-

azin, 17.30 Evrogolovi, 18.30 Sportske zanimqivosti, 19.00 Fudbal - Liga

{ampiona, pregled, 20.00 Alpsko skijawe, 20.15 Borila~ki sport, 22.30

Evrogolovi, 23.30 Sportske vijesti, 23.45 Fudbal - Liga {ampiona, pregled,

00.45 Sportske zanimqivosti.

6.30 Doppelpass, , 8.30 Fudbal - Hettrik Bundesliga, 9.00 Sportski kviz,

13.30 Fudbal - Hettrik magazin, 15.00 Sportski kviz, 17.10 Fudbal - Bun-

desliga, 18.30 Fudbalske vijesti, 19.55 Fudbal - Hettrik magazin, 20.15

Fudbal: Burghauze - Drezden, 22.15 Fudbal - Hettrik magazin, 22.30 Laola,

23.30 Sportski kviz, 00.00 Sport spotovi.

9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Motor je ro|en, 10.00 Kubanska oruàna kriza,

11.00 Hitlerov bunker iznutra, 12.00 Tajna zavjera za ubistvo Hitlera,

14.00 Virtuelna istorija, 14.30 Najzloglasniji qudi u istoriji, 15.00 Ali-

gator protiv mrkog medvjeda, 16.00 Bojno poqe, 17.00 Avanture R. Hanta,

17.30 Ribolova~ki klub, 18.00 Strah od letewa, 19.00 Morski vuk, 20.00 Xon

Pol 2, 21.00 Dismorfija tijela, 22.00 Ubrzano starewe, 23.00 Seks za jed-

nu osobu, 23.30 Seksualna ~ula, 00.00 Ratni saveznici, 1.00 Bojno poqe.

7.45 To nije samo jo{ jedna afera, film, 9.30 Borba za pravdu, film, 11.00

Misterije oca Daulinga, serija, 12.00 Meklaudove k}erke, serija, 13.00 Di-

vqawe rijeke, film, 14.45 To nije samo jo{ jedna afera, film, 16.30 Bor-

ba za pravdu, film, 18.15 Mama florina porodica, serija, 20.00 Meklau-

dove k}erke, serija, 21.00 Odjeqewe, serija, 22.00 Xordanino raskr{}e,

serija, 23.00 Mamac, film.

6.45 Jutarwi program, 11.35 Kulinarski recepti, 14.10 Gostiona, {ou, 15.00

La Signora in giallo, serija, 15.45 La vita in diretta, 17.00 Film, 18.40 "L'ered-ita#, kviz, 20.00 TV dnevnik, 20.30 Le tre scimmiette, varijete, 21.00 Il cuorenel pozzo, serija, 22.55 Porta a porta, magazin aktuelnosti, 2.00 Film.

6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 XoniBravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Couragethe Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova laboratorija,9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 Xoni Bra-vo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20 Looneytoons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Mendoza, 14.05Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek, 14.55 Avan-ture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Codename: Kids Nextdoor, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat zvijezda:rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri, 18.00 Sku-bi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45 Tom i Xeri,20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.

5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dismissed,13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00 The WadeRobson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00 Hit List UK, 20.00MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Punk'd, 21.30 Ozbornovi,22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show, 23.30 Snoop Fizzle Telly Viz-zle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must See MTV.

6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VIVA,11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 Planet VI-VA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 Planet VI-VA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Feat., 17.30 Trav-el Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport, 19.30 Special10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 Da Ali G Show, 21.30Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna, 23.00 Fast Forward, 00.00 South-park, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.

6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTL shop,9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Einsatz in 4Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisen show, 14.00Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendgericht, 17.00Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL, 18.30 Exclusiv,18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 20.15Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas Welt, Elvis Mania, 21.45 TrautesHeim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt Dangerfield, 00.00 Nachtjournal, 00.40Golden Girls (r).

6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 World News,11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News, 13.30 Worldreport, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business International, 16.00World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today, 21.00 World NewsEurope, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Room, 23.30 Living Golf,00.00 World News, 00.30 World Business This Week, 1.00 World News, 1.30 In-ternational Correspondents, 2.00 World News, 2.30 World Sport, 3.00 Lari Kinguìvo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00 World News, 5.30 DiplomaticLicense.

6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 9.00 ModelTalk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London,Milano), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 Model Talk, 13.30 Fash-ion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 14.00 Flashback, 14.30Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 15.00 HappyBirthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 Designer's Talk, 16.30Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 17.00 F Men,18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London,Milano), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wu-jork, London, Milano), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk, 22.30 FashionWeeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 23.00 Happy Birthday,23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi, 2.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men,5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-don, Milano).


10.00 Vijesti

10.05 Zajedni~ki talas

12.00 Podnevne vijesti

12.15 Poslije dvanaest

14.05 Svilen konac

16.00 Dnevnik

16.30 Muzi~ka kutija

17.00 Tematikum

19.00 Ve~erwe novosti

19.30 Emisija narodne

muzike

20.00 Vijesti

20.05 Fokus

21.05 Najsvjetlije

stranice

umjetni~ke muzike

22.00 Hronika dana

22.15 Starogradska

sje}awa

23.00 Muzika za laku no}

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 @ivotok

2.00 Hronika dana (r)


3.05 Najsvjetlije

stranice

umjetni~ke muzike


5.00 Emisija narodne

muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

ponedjeqak, 7. februar 2005. PROGRAM 31

PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Ovan 21.3-20.4.

U vama se pokrenuo takmi~arski

impuls i ne moète da se zadovoqi-

te prosje~nim rezultatima. Pri-

vla~e vas veliki izazovi ili mo-

gu}nost da udvostru~ite svoje poslovno-fi-

nansijske rezultate. Ipak, nemojte dozvoli-

ti da vam velike ambicije pomute razum.

Partner ponekad ne razumije sve va{e ide-

je, potrebno je da razjasnite zajedni~ke ne-

sporazume. Poboq{ajte svoju psiho-fizi~-

ku kondiciju.

Bik 21.4-20.5.

Neko iznenada kritikuje va{ na-

~in rada. Dobro razmislite o sve-

mu, nema potrebe da reagujete su-

jetno na razli~ite komentare. Po-

slovni propust nije toliko zna~ajan, da bi-

ste previ{e brinuli o posqedicama. Upor-

no poku{avate da promijenite partnerovo

mi{qewe, ali nailazite na znake odbijawa

ili na jasno negodovawe. Opustite se uz ne-

ku omiqenu zabavu, prija}e vam relaksaci-

ja.

Blizanci 21.5-20.6.

Va`no je da napravite dobru poslov-

no-finansijsku procjenu, kao i da

plasirate svoje ideje na pravom mje-

stu. Nema potrebe da donosite za-

kqu~ak na osnovu prvog utiska i bez konsul-

tacija. Iskreno razgovarajte sa voqenom oso-

bom, prije nego {to se opredijelite za novo

rje{ewe. Zajedni~ki dogovor, uvijek vodi ka

najboqem rje{ewu. Ne prenagqujte. Primi-

jenite neku od tehnika psiholo{ke relaksa-

cije.

Rak 21.6-20.7.

Posre}ilo vam se da ostvarite ve-

}i uspjeh mimo ne~ijih o~ekivawa.

Zadrìte svoju pa`wu na zapo~e-

tim poslovima i izbjegavajte tak-

mi~arsku atmosferu. Ne~ije pona{awe mo-

è da vam poremeti tok misli i budu}e pla-

nove. Nema razloga da forsirate situaci-

je koje iritiraju voqenu osobu, boqe je da

strpqivo sa~ekate svoju {ansu. Va`no je da

pravilno usmjeravate svoju kreativnu ener-

giju.

Lav 21.7-21.8.

Na vama je da sprovedete u djelo

zajedni~ke ideje ili da obezbije-

dite boqe uslove za saradwu. U

prilici ste da ostvarite dvostru-

ki dobitak, pod uslovom da nastupite pro-

fesionalno i sugestivno pred saradnici-

ma. Djelujete raspoloèno i dobro}udno.

Kod vas provijava romanti~no raspoloè-

we, a partner èli iskreno da vam ugodi.

Priu{tite sebi neku omiqenu zabavu, kao

podsticaj za dobro raspoloèwe.

Djevica 22.8-22.9.

Poloàj Mjeseca djeluje na va{e

psihi~ko stawe, osje}ate poja~anu

emotivnu uznemirenost ili li~nu

nesigurnost. Va`no je da pravil-

no razdvojite zajedni~ke interese od li~nih

ambicija. Odloìte naporne situacije ko-

je vas previ{e iscrpquju. U susretu sa vo-

qenom osobom, preuveli~avate svoje potre-

be i preosjetqivo reagujete na razli~ite

sitnice. Prija}e vam vi{e sati zdravog sna,

obratite pa`wu na svoje snove.

Ribe 19.2-20.3.

Novi doga|aji na poslovnoj sceni

imaju negativan uticaj na va{u kon-

centraciju, stoga ne uspijevate da

zavr{ite planirane obaveze. Postoje poslo-

vi koji se zavr{avaju po hitnom postupku,

sve drugo odloìte za boqu priliku. Boqe

je da se ne zanosite velikim emotivnim è-

qama ili ne~ijim obe}awima. Budite umje-

reni u svojim o~ekivawima. Nema razloga da

precjewujete li~ne mogu}nosti.

Vodolija 20.1-18.2.

Ukoliko nemate dovoqno povjere-

wa u odre|ene saradnike, u~inite

ono {to je neizbje`no kako biste

sa~uvali svoje poslovne interese. Izbjegavaj-

te poslovno rivalstvo sa osobom koja uìva

negativnu reputaciju. Nalazite se u emotiv-

nom raskoraku, dilema koju poku{avate da ri-

je{ite vi{e zavisi od ne~ije voqe ili uti-

caja. Obratite pa`wu na zdraviji na~in is-

hrane.

Jarac 21.12-19.1.

Planirani doga|aji ne idu u èqe-

nom pravcu, ali vi se dobro snala-

zite u razli~itim okolnostima na

poslovnoj sceni. Umijete da namet-

nete svoje mi{qewe i da stvorite boqe uslo-

ve. Partner ~esto mijewa svoje odluke i na

takav na~in podsti~e va{u nervozu. Ne voli-

te kada vam neko saop{tava odluke u posqed-

wem trenutku. U ve~erwim ~asovima prija-

}e vam izlazak ili susret sa prijateqima,

opustite se.

Strijelac 23.11-20.12.Neko vas dovodi u neugodnu situa-

ciju, stoga izbjegavajte afektivno

pona{awe i zatraìte dobar savjet

kod bliskih saradnika. Potrudite

se da zavr{ite svoje obaveze u predvi|enom

roku. Nemojte dozvoliti da vas neko ispro-

vocira na pogre{nu odluku. U susretu sa vo-

qenom osobom zaboravite teme koje vas suvi-

{e optere}uju. Emotivna bliskost djeluje qe-

kovito. Va`no je da sa~uvate prisebnost du-

ha i samokontrolu.

[korpija 23.10-22.11.

Ponekad nemate dovoqno strpqewa

da odgovarate na razli~ita pitawa

ili da ispuwavate brojne zahtjeve.

Lak{e se snalazite u situacijama

kada su vam otvorene razli~ite mogu}nosti

na {iri izbor i slobodno djelovawe. U su-

sretu sa voqenom osobom ne odstupate od svo-

jih zacrtanih ciqeva. Razmislite, velika

upornost moè imati i lo{e posqedice. Bu-

dite umjereniji u svemu, optere}ujete se ve-

likim ambicijama.

DNEVNI

Va`no je da se pravilno razumijete

sa bliskim saradnicima i da posta-

vite zajedni~ka pravila u poslov-

nom dogovoru. Svako treba da obavi svoj dio

posla u planiranom roku i bez pretjeranog

eksponirawa li~nih sposobnosti. Ponekad

pretjerujete u svojim zahtjevima pred voqe-

nom osobom. Pokaìte vi{e we`nosti i

iskrenu zahvalnost za ono {to dobijate. Iz-

bjegavajte nezdravu ishranu i lo{e navike.

Vaga 23.9-22.10.

HORO

SKOP

HORO

SKOP

SLOBODNO VRIJEME

PPOOGGLLEEDDIIZZBBLLIIZZAA

KAD NEMA PARA ZA SAHRANU

Umotaniotac

DVOJICA bra}e iz Malezije

dràli su u ku}i o~evo tijelo dva-

deset godina poslije wegove smrti,

jer nisu mogli skupiti dovoqno pa-

ra za dostojnu sahranu.

Ostaci kostura Li Jing Fuka

otkriveni su kada je jedan od bra}e

unajmio vlasnika pogrebne kompa-

nije da tijelo pripremi za sahranu.

[okiran prizorom tijela koje je

na krevetu leàlo umotano u tanki

~ar{av, pogrebnik je odmah obavije-

stio policiju.

Vjeruje se da su bra}a od 53 i 55

godina ~uvali o~evo tijelo u svojoj

ku}i u gradu Iphonu sve dok nisu

skupili dovoqno novca za primjere-

nu sahranu, pi{e list "Berita har-

jan#.

Zajednica etni~kih Kineza,

uglavnom sqedbenika taoisti~ke ili

budisti~ke vjere, organizuje rasko-

{ne sahrane za svoje pokojnike. Spro-

vodi katkad mogu potrajati tri da-

na i ko{tati nekoliko hiqada do-

lara. ¥

SVI znamo ko su bili ma-

muti, kada su ìveli i gdje.

Ipak, nauka jo{ ne moè da pre-

cizno utvrdi za{to su nestali

sa lica Zemqe. Evo jedne zani-

mqivosti upravo o mamutima,

to jest o jednoj grupi mamuta sa

daleke i hladne Aqaske.

Vunasti mamuti lutali su

svijetom prije osam hiqada go-

dina, kada su se pojavili prvi

tragovi qudske civilizacije. To

je nedavno otkrio tim nau~nika

i stru~waka na Aqasci.

Dosad se pretpostavqalo da

su te praistorijske ìvotiwe

izumrle pribli`no hiqadu go-

dina prije kraja posqedweg le-

denog doba. Me|utim, novi do-

kazi pokazuju da je jedna grupa

mamuta na Aqasci uspjela da

preìvi mnogo duè. Radiokar-

bonsko datirawe fosilnih

ostataka pokazuje da su prije

osam hiqada godina te ìvoti-

we jo{ postojale na ostrvu Sve-

ti Paul.

Pribli`no u to doba pojavi-

li su se i prvi tragovi qudske

civilizacije u drevnoj Mesopo-

tamiji, koja se nalazi na podru~-

ju dana{weg Iraka.

Analiza dijelova zuba, me-

|utim, pokazuje da su mamuti ko-

ji su preìvjeli na ovom ostr-

vu bili mawi od ve}ine srodni-

ka svoje vrste. Pretpostavqa se

tako|e da su ìvotiwe ostale

na ostrvu u vrijeme kada se ono

odvojilo od kopna, i to u vrije-

me prije oko 13 hiqada godina.

Ipak, jedna stvar nije jasna,

a to je ~iwenica kako to da te

mamute nisu istrijebili i uni-

{tili prvi doseqenici koji su

imali ~amce. Na to pitawe tim

nau~nika sa Aqaske jo{ nije us-

pio da pruì zadovoqavaju}i od-

govor - barem ne zasad.

Neki stru~waci vjeruju da

je pretjeran lov prouzrokovao

izumirawe mamuta, me|utim, iz-

gleda da to ne vaì i za mamute

sa ostrva Sveti Paul. ¥

KUDA SU OTI[LI MAMUTI

ONI koji ne mogu izdràti a

da ne porazgovaraju sa svojima naj-

draìma, koji vi{e nisu me|u ì-

vima, sada to mogu u~initi - u pra-

vom smislu rije~i. I to zahvaquju-

}i posebnoj vrsti mobilnog telefo-

na kojeg je izmislio Nijemac, koji

je na taj na~in èlio ostati u kon-

taktu sa svojom preminulom maj-

kom.

Sistem za vezu izme|u ovog i

onog svijeta, nastao u glavi prona-

laza~a Jirgena Bretera i u proda-

ji od decembra, sastoji se od tele-

fona i zvu~nika, koji se moè uko-

pati blizu sanduka sa posmrtnim

ostacima pokojnika sa kojim se ̀ e-

li razgovarati. Jirgen garantuje

neometano preno{ewe glasovnih

poruka od onih nad zemqom onima

pod zemqom u trajawu od godine da-

na.

Breter je rekao za AFP da je

wegov ure|aj, kojeg je nazvao "te-

lefonski an|eo#, nastao iz po-

trebe za diskrecijom razgovora

sa preminulom majkom, kojoj je,

kako isti~e, od 1988. kad je umr-

la do danas imao mnogo toga da

ispri~a.

- Dok su na grobqu, qudima je

veoma neprijatno jer osje}aju da ih

drugi posmatraju, pa moraju da {a-

pu}u svojim dragim pokojnicima.

Ali uz moj "zagrobni# telefon, sve

se mijewa iz temeqa, jer pokojnika

moète nazvati i u neko doba no}i

kad je grobqe zatvoreno - kaè on,

dodaju}i da se razgovor izme|u ì-

vih i mrtvih ne moè ~uti iznad po-

vr{ine zemqe.

Breter, koji ̀ ivi u gradu Osna-

briku, sa ponosom isti~e da je do sa-

da prodao tri ure|aja za 1.495 evra

po komadu. Opremqen posebnim ba-

terijama, "an|eoski telefon# ra-

di godinu dana, i za to vrijeme wi-

me se moè obaviti 200 sati razgo-

vora. Poslije tog perioda, kori-

snici ga mogu vratiti Breteru i

dobiti 50 evra, ili dati da se na-

puni i doplatiti 730 evra. ¥

BIZARAN IZUM JEDNOG NIJEMCA

DRU[TVO ZA POKOJNIKEJirgen Breter osmislio je ure|aj pomo}u kojeg se moèrazgovarati sa pokojnicima, dodu{e - samou jednom smjeru

IAKO su se tu`be koje ameri~-

ka muzi~ka industrija podiè pro-

tiv svih mogu}ih i nemogu}ih pira-

ta pokazale podosta nedjelotvorne,

one ne prestaju. U me|uvremenu, i

izbor krivaca je sve bizarniji.

Nakon {to je nedavno tuìla

jednu 12-godi{wu djevoj~icu, Ame-

ri~ka agencija za muzi~ku industri-

ju (RIAA) podnijela je jo{ jednu vr-

lo bizarnu tu`bu.

Naime, ovaj put tuèna je kori-

snica koja je nudila na internetu

vi{e od 700 pjesama za download.

U tome ne bi bilo ni{ta pro-

blemati~no da se nije radilo o 83-

godi{woj Gertrudi Volton, koja u

svojoj ku}i ne da nije imala kompju-

ter i da se nije znala wime kori-

stiti, ve} je u me|uvremenu i umr-

la.

Nakon {to su je osumwi~ili za

zlo nad svim zlima, poslali su joj

pismo opomene i prijedlog da se po-

ku{aju nagoditi izvan sudnice. Od

wene k}eri su primili odgovor -

smrtovnicu nesre}ne gospo|e Vol-

ton.

Agenciju to nije smelo, pa je sve-

jedno predala tu`bu na sud, a kad su

svi dokazi bili izneseni, tu`ba je

morala da bude povu~ena jer bakica

nije bila kriva, ve} samo krivo iden-

tifikovana. ¥

[TA SE SVE RADI ZBOG MUZI^KE PIRATERIJE

I mrtvi kradu

KANADSKI bra~ni par po-

krenuo je zanimqivi porodi~ni

biznis: zabrinutim roditeqima

i {efovima nudi brzo i pouzda-

no otkrivawe droga svih vrsta -

nijedan }o{ak sobe ili kancela-

rije vi{e ne}e mo}i sakriti ni

gram marihuane, heroina ili

sli~nih sredstava.

Ras Rati iz gradi}a Pensa

osnovao je malo preduze}e pod

nazivom "Kruzejder risorsiz#,

u kojem su zaposleni, osim we-

ga i supruge, i jedan wema~ki

ov~ar koji ima vi{e nego do-

bar wuh za drogu svih boja i

vrsta.

Pas po imenu Alis Vikona

bra~ni par Rati ko{tao je 20 hi-

qada kanadskih dolara, ali u ci-

jenu je ura~unata wegova sposob-

nost da i poslije 30 dana otkri-

je tragove droge u prostorijama

ili odje}i.

- Ukoliko sumwate da va{e

dijete voli da "snifa# ili da se

bocka, ovo je najsigurniji na~in

da to provjerite, umjesto da ot-

krijete kada ve} postane kasno i

va{ sin ili }erka postanu zavi-

snici, ili vam jednog dana poli-

cija pokuca na vrata - kaè Ras.

Ukoliko pas otkrije trago-

ve droge, od klijenta onda zavi-

si kakve }e biti posqedice sve-

ga toga:

- Da li }e kontaktirati po-

liciju ili }e bijeli prah is-

tresti u klozetsku {oqu - od-

luku prepu{tamo onome ko nas

je unajmio. Mi }emo im samo

preporu~iti da pozovu nadle-

`ne organe - pri~a Ras detaqe

"protokola#. ¥

Wuhom protiv bijelog praha

PORODI^NI BIZNIS NA KANADSKI NAÎN

Preìvjeli na ostrvu

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

TUNIS - Selektor rukometne reprezentacije Srbije i Cr-

ne Gore Veselin Vujovi} istakao je, poslije osvojenog pe-

tog mjesta na Svjetskom prvenstvu, da ne zna da li }e

ostati na klupi "plavih#.

- U ovom tre-

nutku ne znam

da li }u

ostati

s e -

l e k -

t o r .

Na Ol-

impijskim

igrama u Si-

dneju sam bio

~etvrti, pa je to

ocijeweno kao neu-

spjeh. Vidje}emo - ka-

è Vujovi}.

On je dodao da su

"plavi# u Tunisu

igrali na zavidnom

nivou i da je cijela

sportska javnost bi-

la uz wih.

- Dobijamo ~e-

stitke i pozdrave,

ali to ni{ta ne zna~i. Ne znam svoj status, ali u svakom slu~aju ukoli-

ko ovaj sastav ostane na okupu i ako bude napravqen plan i pro-

gram, ova reprezentacija ima budu}nost. To bi, naravno, do-

nijelo i medaqe na{oj zemqi - re-

kao je Vujovi}.

Selektor

" p l a -

vih#

pono-

vio je

da je za

wega ~ast

da vodi re-

prezentaciju

Srbije i Crne

Gore i da je to mje-

sto koje se ne odbija.

- Da li }u ostati se-

lektor ne zavisi samo od

mene. @elio bih da nasta-

vim da radim, ali moramo

neke stvari postaviti na svo-

je mjesto. Ne moè uspjeh da

pripada svima nama, a neu-

spjeh samo meni - naglasio je

Vujovi}. ¥

VESELIN VUJOVI], SELEKTOR RUKOMETA[A SRBIJE I CRNE GORE

ÊSTITKE NI[TA NE ZNAÊ

\ Veselin Vujovi}:Ne zna svoj status

\Vladimir Joji}:Nadigrana SlobodaDita

(Snimio M. [UKALO)

KO[ARKA[KA LIGA BiH

"PIVARI"PRATE

IGOKEU

\Nagra|eni sportisti: Obiqeìli pro{lu godinu (Snimio V. BLAGOJEVI])

IZBOR NAJBOQIH SPORTISTA

MODRIÂ MAKSIMA,JELI], LUKI]...

\ Tomo Savi} i Mile Kova~evi}: Priznawe Lakta{ima(Snimio R. OSTOJI])

MARKO POPOVI] ODLAZI U RUMUNIJU

IME KLUBA - TAJNA!TREBIWE - Do{lo doba da se i u inostranstvu proba! Poslije odli~nih

partija u dresu Leotara, fudbaler Marko Popovi} najvjerovatnije }e ove zi-

me promijeniti klupske boje. On je ve} otputovao u tursko qetovali{te An-

taliju, gdje treba da se ukqu~i u pripreme jednog prvoliga{a iz Rumunije.

- Sve {to mogu da potvrdim je da se radi o klubu iz samog vrha rumunskog

fudbala. Ime }e biti poznato u narednih nekoliko dana kada }e definitiv-

no biti poznato da li }u ve} sada potpisati ugovor. Vjerujem da }e bi-

ti sve u redu, odnosno, da }u sa novim poslodavcima prona}i zajed-

ni~ki jezik - rekao je Marko Popovi}.

Rukovodstvo nekada{weg {ampiona Zajedni~ke fudbalske lige

BiH sa "Polica# ne}e praviti smetwe ovom igra~u zbog iznenadnog

odlaska iz Trebiwa. A u slu~aju uspje{nih pregovora i kasa Leota-

ra bi}e dobro popuwena. ¥ M. P.

DARKO MANOJLOVI] @ALI ZA BIV[IM KLUBOM

ISPISNICA UMJESTO HVALA

\Darko Manojlovi}: Srce ostalo uOmladincu

Strana 5. Strana 6.

GRADSKI FUDBALSKI SAVEZ GRADI[KA

NAGRADE ZA DOBAR RAD

Strana 3.

Marko Popovi}: Opro{taj od Leotara

Strana 4.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005.SPORT2PRIJATEQSKE FUDBALSKE UTAKMICE

MODRIÂ - Umjesto Me|u-

gorja, Buna kod Mostara. Tako su

Modri~ani promijenili plan

priprema, te svoj rad nastavqa-

ju u sad ve} svojoj staroj bazi. Na

ovim pripremama "ùto-plavi#

osta}e deset radnih dana i odi-

gra}e nekoliko kontrolnih utak-

mica.

- Ovdje }emo se uglavnom ba-

zirati na treninge sa loptom -

rekao je {ef stru~nog {taba Mo-

dri~a Maksime Mitar Luki}.

Zbog velikog snijega to nismo

mogli raditi na na{em stadio-

nu, pa zbog toga nismo ni odigra-

li barem jedan test susret. Dobi-

li smo informaciju da je ne{to

sli~no u Me|ugorju. Nadam se da

}e nas vrijeme posluìti u Bu-

ni, gdje postoje idealni uslovi za

zimske pripreme.

O dosada{wem pripremnom

radu on je naglasio sqede}e:

- Snijeg nam je umnogome po-

kvario planove i bili smo pri-

nu|eni da jedan dio obavqamo u

sportskoj dvorani. Ovome treba

dodati da smo imali problema i

sa povredama na koje su se àli-

li golman Tripi} potom Vasi-

qevi}, Jolovi} i Stoji}. Ovaj

posqedwi nije krenuo u Bunu, jer

mora na dodatne preglede koqe-

na. Tek poslije toga prikqu~i-

}e se ostalim saigra~ima - do-

dao je Luki}.

Provjereni fudbalski stru~-

wak zadovoqan je zimskim poja-

~awima.

- Na{i novi ~lanovi posta-

li su Bojan Magazin, Borislav

Luki}, Du{an ]irkovi} i Fat-

mir Bajramovi}. U svakom slu~a-

ju najvi{e o~ekujem od Magazi-

na, dok bi ostali tek trebalo da

se dokaù - zakqu~io je Mitar

Luki}.

Kako smo saznali, prvi rival

Modri~ana u Buni bi}e najvjero-

vatnije Radni~ki iz Lukavca, a

potom ~lan Druge lige Srpske,

Vele`. ¥ V. BLAGOJEVI]

MODRIÂ MAKSIMA OTPUTOVALA NA PRIPREME

PONOVO BUNANadam se da }e nas vrijemeposluìti, {to nije bio slu~aju minulom periodu, kaè Mitar Luki}

BIJELA - Od subote uve~e

fudbaleri Qubi}a nalaze se na

Crnogorskom primorju. Deseto-

dnevna baza Prwavor~ana bi}e,

prema ranije utvr|enom planu,

hotel "Delfin# i sportski te-

reni u Bijeloj, kod Herceg No-

vog. "Plavima# je to podru~je

dobro poznato jer su i ranijih

godina boravili na ovom dijelu

Jadrana.

- Lo{e vremenske prilike

spre~avale su nas da krenemo sa

serijom kontrolnih me~eva. Ov-

dje }emo imati znatno boqe uslo-

ve, {to }emo iskoristiti i za

odigravawe najmawe pet utakmi-

ca. Tokom zimske pauze bilo je

mnogo pretumbavawa u igra~kom

kadru, pa moramo blagovremeno

ukomponovati nova imena u eki-

pi koja ne odustaju od trke za pr-

vo mjesto - rekao je u telefon-

skom razgovoru pomo}ni trener

Milorad Segi}.

Sa {est novih imena u od-

nosu na jesewi sastav, bra}om

Demowi}, Kajtezom, Tatare-

vi}em, Kquni}em i Milo{e-

vi}em, stru~ni {tab Qubi}a

nastoja}e da prona|e novi

tim, spreman da ispuni klup-

ske ambicije. Klupske pri-

stalice obradova}e i odlu-

ka pouzdanog libera Dali-

bora Toma{a da prolongi-

ra odluku o povla~ewu iz

fudbala. Najavqeno je da }e

se ovaj 24-godi{wi fudbaler

ovih dana pridruìti svojim

drugarima i

Bijeloj.

- Atmos-

fera kakva je

karakterisa-

la rad prote-

klih dvadese-

tak dana

govori

da mo-

èmo

n a

proqe}e mnogo posti}i, pa i

ugroziti bodovnu prednost li-

dera iz Bijeqine. Mnogo toga

moglo bi biti izvjesnije ve} po-

slije prva ~etiri kola, kada smo

tri puta doma}ini - procjewuje

golman Mladen Bobar.

Prvu provjeru Prwavor~a-

ni }e u Bijeloj imati vjerovat-

no ve} u utorak sa nekom od eki-

pa koje se ve} nalaze u ovom di-

jelu primorja. ¥

IGRA^KI KADARNa pripreme u Bunu kod Mostara otputovali su: golmani Bojan Tri-

pi}, Milan Petrovi} i Nenad ]ukovi}, te igra~i: Du{ko Qubi~i},

Nikola Vasiqevi}, Aleksandar Raili}, Bojan Maksimovi}, Sreten

Vasi}, Gvozden Zelin~evi}, Bojan Magazin, Dragan Jolovi}, \or|e Sa-

vi}, Milisav [e}kovi}, Dario Puri}, Marko Baji}, Du{an ]irkovi},

Stevo Nikoli}, Joco Stoki}, Tomislav Bajunovi}, Goran Pavi}, Pe-

tar Jeli}, Fatmir Bajramovi} i Borislav Luki}.

BAR - Prvo pa pobjeda. U sklo-

pu priprema na Crnogorskom pri-

morju fudbaleri Slavije su u test

utakmici savladali Topli~anin

iz Prokupqa sa 1:0. Strijelac je-

dinog pogotka bio je napada~ Mi-

lan Muminovi}. On se u 30. minu-

tu iznenada odlu~io na udarac sa

gotovo 25 metara i lopta se na we-

govu radost zakoprcala iza le|a

golmana Nikoli}a.

Treba ista}i da je ovaj susret

odigran po te{kim uslovima, jer je

sve vrijeme duvao jak vjetar. Kasno

ju~e tim iz Isto~nog Sarajeva tre-

balo je da se sastane sa crnogor-

skim liga{em ekipom Grbqa. Ve}

u srijedu igraju sa Mogrenom iz

Budve, a dan kasnije sasta}e se Pe-

trovcem. ¥

GRADI[KA - Pripremaju-

}i se za nastavak prvenstva u

prvoj ligi Srpske Kozara i Ru-

dar Prijedor odigrali su kon-

trolnu utakmicu. Na snijegom

prekrivenom terenu doma}i

"crveno-bijeli# boqe su se sna-

{li i golom Zorana Blagojevi-

}a zabiqeìli minimalnu po-

bjedu 1:0.

U ovoj fazi priprema igrom

su bili zadovoqni treneri Dra-

gan Vuk{a i Mihajlo Bo{wak.

Malobrojni gledaoci vidjeli

su zavidnu fudbalsku borbenost

sa jedne i sa druge strane. Svo-

ju idu}u pripremnu utakmicu

Kozara }e odigrati u srijedu,

9. februara, u Gradi{ci pro-

tiv Lijev~a. U istom terminu

Prijedor~ani }e odmjeriti sna-

ge sa Podgrme~om iz Sanskog

Mosta. ¥ Z. V.

ZVORNIK - Trener Drine Dar-

ko Nestorovi} zadovoqno trqa ru-

ke. Mladi i talentovani fudbaler

Rade \oki} vratio se iz Austrije i

do kraja sezone nosi}e dres fudbal-

skog prvoliga{a iz Zvornika.

- On je stigao prije dva dana i od-

mah se ukqu~io u trena`ni proces.

Sa wim bi}emo kudikamo ja~i za dru-

gi dio takmi~ewa u Prvoj ligi Re-

publike Srpske. Od wega dosta o~e-

kujem, ba{ kao i od ostalih kandi-

data za prvi tim - isti~e {ef stru~-

nog {taba Drine Darko Nestorovi}.

Kormilar ~ete iz Zvornika tre-

nutno na okupu ima 26 fudbalera.

- Svi oni ravnopravno konkuri-

{u za prvih jedanaest i sigurno je da

}e igrati samo oni koju budu i naj-

spremniji. Moram spomenuti da za

svako mjesto u ekipi imamo po dva

kvalitetna igra~a, {to ranije nije

bio slu~aj - sumirao je Nestorovi}.

¥ D. Ga.

Milan Muminovi}(Slavija): Gol sa 25metara

Mladen Bobar: Odli~na atmosfera

STRIJELAC: Muminovi} u 30. minutu, stadion Mornara, gleda-

laca: 100, sudija: Slobodan Stojanovi} (Surdulica).

SLAVIJA; Krstaji}, Stefanovi}, @urìnov, Bjelica, Regoje,

Prodanovi}, Delipara, Simi}, Vuksanovi}, \eri}, Muminovi}. Jo{

su igrali: Lu~i}, Kokot, Dobrijevi}, Kosori}, Papaz, Radowa, Iwac,

Kre{talica.

TOPLIÂNIN: Nikoli}, Arsenijevi}, Jovanovi}, Beni}, Jo-

vi}, Tomi}, Veqkovi}, Panti}, Dimki}, Kosti}, Mijalkovi}. Jo{ su

igrali: Vu~eti}, Kosti}, Peri{i}, Stankovi}, \oki}, Filipovi},

Stojanovi}, Lutovac, ]irkovi}, Labovi}, [ubaranovi}.

SLAVIJA TOPLIÂNIN1:0Projektil Muminovi}a

POVREDEIvan Andan i Igor Rado-

vanovi} napustili su pripreme

u Baru i vratili se u Isto~no

Sarajevo. Prvi ima problema

sa koqenom, a drugog mu~i me-

niskus. Ovome treba da dodamo

da protiv Topli~anina nije na-

stupio Ivan Stankovi}. On se

poàlio na bolove u prepona-

ma i stru~ni {tab Slavije od-

lu~io je da se ni{ta ne riziku-

je, te je propustio megdan pro-

tiv tima iz Prokupqa.

PUTNICIZajedno sa trenerima Vuja-

sinom, Segi}em i Samarxijom,

u Bijelu su u subotu otputova-

li: Baji}, Bobar, Vukovi}, Ga-

ji}, Daki}, Debeqak, V. Deket,

Z. Deket, G. Deket, Q. Deket,

S. Demowi}, M. Demowi},

Zeqkovi}, Kajtez, Kquni},

Kraji{nik, Mehica, Miloje-

vi}, Milo{evi}, Nikoli},

Pezer, Wegomirovi}, Popo-

vi}, Prodanovi}, Simi}, Tata-

revi} i Topi}.

TRENER PRVOLIGA[A DRINE DARKO NESTOROVI] MO@E DA ODAHNE

Povratak napada~a

STRIJELAC: Blagojevi} u 68. minutu, pomo}ni stadion: FK

Kozara, gledalaca: 50, sudija: Aleksandar Mandi} (Gradi{ka).

KOZARA: Kozlina, Sekuli}, Kova~evi}, Beri}, Male{evi},

ôli}, Kiti}, \uri}, Buqugi}, Kajkut, Malinovi}. Jo{ su igra-

li: Puqarevi}, Bijeli}, Toqagi}, Gigovi}, Tomi}, Api, Blago-

jevi}, [andara, Topi}, Slijep~evi}, Radojevi}.

RUDAR PRIJEDOR: Jovi}, Bui}, Kotroman, Staki}, [odi},

Zmijawac, Mi{kovi}, B. Kesi}, Kraq, Despotovi}, Ku{mi}. Jo{

su igrali: Pepi}, Goli}, Ba{i}, \urki}, Topi}, Gavranovi}, Mi-

qatovi}, Panti}, N. Kesi}, Duvwak, Milutinovi}, Radulovi}.

KOZARA RUDAR P.1:0Rezervista tajni adut

BAWA LUKA - Kontrolni

susret izme|u Omladinca Mo-

bi'S i BSK "Crni \or|e# za-

vr{en je pobjedom tima sa "â-

ira#, 1:2. Utakmica je odigrana

u izuzetno te{kim uslovima, na

snijegom prekrivenom terenu,

ali to nije smetalo igra~ima

oba tima da odigraju zanimqiv

me~. Doma}i su poveli sa 11 me-

tara (strijelac Divqak) dok su

"plavi# zahvaquju}i [akoti}u

uspjeli da dobiju ovaj me~.

¥ N. D.

LAKTA[I - Fudbaleri

Lakta{a porazom su krenuli sa

odigravawem test utakmica.

Na gostovawu u Doboju izgu-

bili su od doma}e Sloge sa

ubjedqivih 0:3. Zanimqivo

je ista}i da su Lakta{ani

minule jeseni svoj prvi pr-

venstveni neuspjeh doì-

vjeli upravo od Dobojlija

(0:1).

- @ao mi je {to smo uop-

{te i odigrali ovaj susret -

kaè {ef stru~nog {taba

Lakta{a Vlado Jagodi}. Raz-

log je taj {to smo sa na{im do-

ma}inom igrali na wihovom

pomo}nom terenu koji je

bio izuzetno teàk

za igru. Pored

toga {to

smo izgubi-

li, u ovom

me~u lak-

{e se po-

v r i j e d i o

i s k u s n i

Vinko Marinovi}. Nadam se da }e

se on vrlo brzo ukqu~iti u redov-

ne treninge.

U stru~nom {tabu Lakta{a

narednu utakmicu planirali su

za 12. februar. Rival }e im biti

prvoliga{ki sastav BSK "Crni

\or|e#.

- Nadamo se da }e se do tada

promijeniti vremenska situaci-

ja kako bi nastavili sa odigrava-

wem test utakmica. Do tada ra-

di}emo dva puta dnevno i vjeru-

jem da }e igra~i spremno do~eka-

ti drugi dio takmi~ewa u Prvoj

ligi Republike Srpske - zakqu-

~io je Jagodi}.¥ D. D.

KOTOR VARO[ - Sa pripre-

mama je krenuo i kotorvaro{ki

drugoliga{ Mladost. Na prvu

prozivku odazvalo se dvadeset

igra~a, od kojih nekoliko junio-

ra koji konkuri{u za prvu ekipu.

Pojedini fudbaleri zbog zauze-

tosti na radnom mjestu nisu se

odazvali prvom okupqawu. Od

standardnih prvotimaca iz minu-

le jeseni klub su u prelaznom ro-

ku napustili Damir Varo{i} i

Strahiwa Kezija, koji su poja~a-

li bawolu~ki Omladinac Mobi'S.

- Za pripreme imamo na ras-

polagawu vi{e od mjesec dana i

nadam se da }e ekipa biti dobro

pripremqena za drugi dio takmi-

~arske sezone na drugoliga{kom

zapadu. O~ekujem da }e se u idu}ih

nekoliko dana prikqu~iti i osta-

li kandidati za prvi tim, a koji

su nosili dres Mladosti i u pro-

teklom periodu - rekao je {ef

stru~nog {taba ekipe iz Kotor

Varo{a Milorad Bilbija.

Po~etak priprema kasnio je

desetak dana. Razlog je {to je po

zavr{etku jesewe sezone klub zbog

duga bio iskqu~en sa elektromre-

è. A zbog nastalog kvara na in-

stalacijama Mladost je ostala i

bez vode. U skladu sa zakqu~cima

posqedwe sjednice skup{tine

kluba preduzete su mjere u ciqu

obezbje|ewa uslova za po~etak

trena`nog procesa.

Pripreme }e se realizovati

u dvorani kotorvaro{ke Osnovne

{kole "Sveti Sava# i na za sada

snijegom prekrivenom terenu. U

zavr{noj fazi priprema predvi-

|eno je odigravawe prijateqskih

utakmica sa ekipama iz susjednih

op{tina.

- Nastoja}emo da odigramo

{to ve}i broj susreta kako bi

ukomponovali tim za proqe}ni

dio {ampionata u Drugoj ligi Re-

publike Srpske, grupa zapad - jo{

je istakao kormilar Mladosti

Milorad Bilbija. ¥ D. K.

LAKTA[I PORA@ENI OD SLOGE (0:3)

Povreda Marinovi}a

STRIJELCI: Ra{i} u 15, Arsi} u 52. i Jovanovi} u 71. minu-

tu, pomo}ni teren u "Lukama#, gledalaca: 50, sudija: Danijel Ati-

jas (Doboj).

SLOGA: Gavrilovi}, Sofi}, D. Filipovi}, Kr{i}, Pe{i},

Milanovi}, Omer~i}, Stojanovi}, Ra{i}, Gari}, Joksimovi}. Jo{

su igrali: Rosuqn, I. Filipovi}, Jovanovi}, Arsi}, Blagojevi}, Ra-

di}, Saporac, ]osi}, Kvrì}.

LAKTA[I: Mejaki}, Vi{i}, Marinovi}, Zrni}, Lovri}, Ko-

kanovi}, Sekuli}, Brqi}, Ga~i}, Barovi}, Milakovi}. Jo{ su igra-

li: Ra~i}, Halilovi}, êko, Zdjelar, Ostoji}, ]ori}, [olak, Lu-

kendi}, Tomanovi}, Slijep~evi}.

SLOGA LAKTA[I3:0

PRO[AO ODMOR IGRAÎMA IZ KOTOR VARO[A

Po~ele pripreme Mladosti

TEST SUSRET

Dva gola[akoti}aVlado

Jagodi}:Poraz

u DobojuOMLADINAC M. 1BSK

"C. \." 2

STRIJELCI: Divqak u 10.

minutu iz jedanaesterca za Omla-

dinac Mobi'S, a [akoti} u 49. i

65. minutu za BSK "Crni \or-

|e#, igrali{te: FK Omladinac,

sudija: Radomir Popovi} (Bawa

Luka), ùti karton: Kurtovi}

(Omladinac Mobi'S)

OMLADINAC MOBI'S:

Perduh, Vukeqa, Devu{i}, Lu-

gi}, ûkovi}, Divqak, Vuji~i},

Varo{i}, Petri}, Novkovi}, Ba-

bi}, @uti}. jo{ su igrali: Dra-

gi}, Stupar, Jovi}, Majki}, Ke-

zija, Kurtovi}, Nagraisalovi},

Mi. Pajagi}, M. Pajagi}, Bodi-

roà.

BSK "CRNI \OR\E#: Va-

sili}, [ormaz, Dizdar, \uduro-

vi}, Jankovi}, Kukoq, Mejaki},

Puziga}a, Baki}, Joji}, Raj~e-

vi}. igrali su jo{: Damjanovi},

[ormaz, ]ulum, Iveti}, Keki},

Stanivukovi}, Ruì~i}, [ako-

ti}.

Ovaj fudbaler je prolongirao odlukuo povla~ewu, tako da }e se uskoro i onpojaviti u Bijeloj

QUBI] SA RADOM NASTAVIO NA CRNOGORSKOM PRIMORJU

NA JADRANU ÊKAJU TOMA[A

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005. SPORT 3

LAKTA[I - Sve~ano i rad-

no obiqeèna je redovna Skup-

{tina Podru~nog fudbalskog sa-

veza Gradi{ka koja je u subotu

odràna u Lakta{ima. Ovom pri-

likom sumirani su rezultati u

proteklom periodu, a po prvi put

uru~ene su nagrade najuspje{nijim

klubovima, fudbalerima i sport-

skim radnicima. Isto tako, za vi-

{egodi{wi rad dodijeqena su i

posebna priznawa.

- Moèmo biti ponosni na

ekipe iz na{eg saveza, koje su mi-

nule godine imale dobre rezulta-

te. To se, prije svega, odnosi na

Lakta{e, koji su izborili ulazak

u Prvu ligu Srpske. Ni{ta zapa-

èniji nisu bili ni @upa, trnska

Sloga, Jedinstvo iz @eravice,

Qubi}, Kozara iz Turjaka. Tako-

|e, neki od wih su i puno uradi-

li na poboq{awu uslova, kao {to

su: Kalemi, Laminci, Mladost i

drugi - rekao je predsjednik PFS

Gradi{ka Mile Kova~evi}.

Na Skup{tini je, izme|u osta-

log, podnesen i finansijski iz-

vje{taj za 2004. godinu.

- Nismo se rasipali i tako }e

biti u vremenu koje dolazi - na-

glasio je Kova~evi}. Zato nije ~u-

do {to smo {tedjeli na svakom

koraku. Na kraju, kada smo podvu-

kli crtu, moèmo se pohvaliti

da smo u plusu za 14,5 hiqada kon-

vertibilnih maraka. Ova sredstva

bi}e utro{ena za kupovinu vla-

stitih prostorija i nadam se da

}emo u tome svi zajedni~ki i us-

pjeti.

Osim radnog dijela uslijedi-

lo je progla{ewe najboqih me|u

najboqima. Epitet fudbalera go-

dine pripao je prvotimcu Qubi-

}a Zoranu Deketu. Odmah iza we-

ga plasirali su se golgeter Je-

dinstva iz @eravice Rade [u-

{war i golman @upe Mladen Ma-

ri~i} dok su Lakta{i progla{e-

ni za najuspje{niji klub. Kadet

Kozare Miroslav Zori} izabran

je za najboqeg mladog fudbalera.

Godi{wa priznawa dobili su

jo{: Dragan Ili{evi} (najuspje-

{niji fudbalski sudija) i tre-

ner Jedinstva Dragan Skaki}.

Zlatnom plaketom nagra|en je FK

Lakta{i, a od pojedinaca Mirko

Bawac, Dragi{a Savi}, Milovan

Malinovi} i Zoran Vrani}, a sre-

brnom biv{i fudbalski sudija

Radislav Plotan, dok je zaslu`ni

sportski radnik Vid Balaban.

Sportski direktor lakta-

{kog prvoliga{a Tomo Savi} je

ovom prilikom rekao:

- U jubilarnoj godini ostvari-

li smo odli~ne rezultate i mi-

slim da je nagrada stigla u zaslu-

ène ruke. Drago mi je da su fud-

balski radnici to prepoznali i

ovom prilikom im zahvaqujem na

tome. A na{ plan je da u budu}no-

sti vi{e posvetimo pa`we omla-

dinskoj {koli Lakta{a i u tome

}emo istrajati - kazao je Savi}.

¥ Z. VAJKI]

NA SKUP[TINI PODRU^NOG FUDBALSKOG SAVEZA GRADI[KA IZABRANI NAJBOQI ZA 2004. GODINU

NAGRADE U PRAVIM RUKAMAU jubilarnoj godini ostvarilismo najboqi rezultat i stoga smo sezasluèno na{li me|u nagra|enima,kaè Tomo Savi}

Najboqi na jednom mjestu: Oni su obiqeìliminulu godinu

Mirko Bawac, Milenko Peji}, Nikola Vukota i Rade [u{war: Zadovoqni ura|enim

\or|e Star~evi} i Mile Kova~evi}: Uspje{novode savez

@EQA "KU]A FUDBALA"

Mile Kova~evi}, predsjednik Podru~nog fudbalskog saveza Gra-

di{ka, naglasio je:

- Odràvawem sjednica Izvr{nog odbora Podru~nog fudbalskog

saveza Gradi{ka u op{tinskim sredinama poku{avamo da damo zna~aj

na{im ~lanicama i to }emo raditi i u narednom periodu. @eqa svih

nas je da imamo ku}e fudbala u Gradi{ci. U~ini}emo sve da to u na-

rednom periodu i ostvarimo - istakao je Mile Kova~evi}.

Rodoqub Petkovi}:Pohvale doma}inu

Radislav Plotan i Branko Bjelovuk: Nagradanekada{wem sudiji (Snimio R. OSTOJI])

Milan Struni} i Dragan Ani~i}: Fudbal naprvom mjestu

Rade [u{war:@eqa povratak u Kozaru

Generalni sekretar Fudbalskog saveza Republi-

ke Srpske, Rodoqub Petkovi}, koji je prisustvovao sve-

~anosti u Lakta{ima rekao je:

- Podru~ni fudbalski savez Gradi{ka moè da

sluì svima za primjer. Po rezultatima i kvalitetu

je odmah iza Fudbalskog saveza Bijeqina jer ima 62

kluba. Postigli su u pro{loj godini i izuzetno vri-

jedne rezultate. Posebno raduje da predstavnici ovog

saveza u organima FS Republike Srpske i FS BiH:

Mile Kova~evi} Rodoqub Oqa~a, Ilija Gigovi},

Vlado Marijanovi}... na pravi na~in {tite interese

na{eg saveza. Podru~ni fudbalski savez Gradi{ka

dobio je sve pohvale u FS BiH kao najboqi za teh-

ni~ko i organizaciono vo|ewe omladinske lige gru-

pa Zapad u kojoj se takmi~i osam klubova iz Srpske i

~etiri iz Federacije BiH - rekao je Petkovi}.

IZAZOVRade [u{war sijao je od sre}e {to se

na{ao u odabranom fudbalskom dru{tvu.

- Progla{en sam za najboqeg fudbale-

ra op{tine Gradi{ka, ali i ovo prizna-

we me je izuzetno obradovalo. U jakoj kon-

kurenciji biti najboqi za mene je jo{ ve-

}i izazov i podsticaj za budu}i rad i na-

predovawe. Trudi}u se da dobrim igrama

i golovima obiqeìm proqe}e u dresu Je-

dinstva i @eravice, te da opravdam sve

ove nagrade. @elim igra~ki da napredujem

i da se vratim u Kozaru - rekao je [u{war.

PODRU^NI SAVEZ GRADI[KE DOBIJA SAMO POHVALE

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005.SPORT4

C MY K

C MY K

BAWA LUKA - Stara qubav zabo-

rava nema. Iako je ove zime pristupio

trnskoj Slogi, fudbaler Darko Manoj-

lovi} ne moè, niti ho}e da zaboravi

Omladinac Mobi'S. On je za tim iz ba-

wolu~kog naseqa Lazarevo nastupao u

periodu od 1993. do 2004. godine.

- Kako da zaboravim jedanaest go-

dina provedenih u pomenutom sport-

skom kolektivu. Iako }u na proqe}e no-

siti dres drugoliga{a iz Trna, moje sr-

ce bi}e i daqe u Omladincu Mobi'S.

Ali, to ne zna~i da ne}u "ginuti# na sva-

koj utakmici u dresu novog kluba - pri-

~a na po~etku razgovora veliko poja~a-

we Sloge Darko Manojlovi}.

Redove kluba iz Lazareva nije na-

pustio zato {to je on tako htio. A raz-

lozi prekida vi{egodi{we "qubavi#

sa Omladincem Mobi'S su sasvim dru-

ga~ije prirode.

- Oti{ao sam zbog qudi koji tre-

nutno "vode brigu# o ovom sportskom

kolektivu. Oni su stalno izjavqivali

kako ih zanima prvo mjesto i povratak

na prvoliga{ku scenu. Samo su pri~a-

li, a malo su {ta uradili za Omladi-

nac Mobi'S. Poznato je da smo minule

jeseni i {trajkovali. Tada nismo poput

drugih klubova traìli novac, ve} sa-

mo da nam se obezbijede uslovi i opre-

ma za trenirawe. Morali smo moliti

da do|e neko iz rukovodstva kluba i da

sa nama razgovara. A, traìli smo sa-

mo ono {to je vaqda normalno, da ima-

mo uslove za rad kako bi ostvarili {to

boqi rezultat - isti~e Manojlovi}.

Pored uloge kapitena, Manojlo-

vi} je bio i pomo}nik Slobodanu Tri-

funovi}u.

- Samo nas dvojica, kao i fudba-

leri, znamo kroz {ta smo pro{li u mi-

nulom periodu. Nije bilo lako zadr-

àti fudbalere poslije nesre}nog is-

padawa iz Prve lige Srpske. Uspjeli

smo u tome i to je na{ najve}i uspjeh.

Ekipu Omladinac Mobi'S stavili smo

na drugo mjesto sa kojeg se vidi elitno

dru{tvo. Rukovodstvo kluba umjesto da

nam ~estita za ono {to smo uradili,

uru~ili su {efu stru~nog {taba Tri-

funovi}u i meni otkaz. [ta bi tek bi-

lo da smo umjesto drugog mjesta prezi-

mili na desetom. A obojici su ostali

du`ni dosta novca. Mnogo vi{e nas je

zabolio nekorektan odnos rukovodstva

kluba nego {to su "zaboravili# ispla-

titi ono {to smo na terenu zaradili.

Osim ru`nih, ovaj fudbaler imao

je i svijetlih trenutaka u dresu tima iz

Lazareva.

- Sje}am se na{eg prvog nastupa na

prvoliga{koj sceni u sezoni 1997/98.

U jesewem dijelu sezone vodio nas je

Josip Pelc, a onda su "palicu# preuze-

li Slavoqub Stojanovi} i Zoran Jova-

ni}. U to vrijeme igrali smo mo`da

najboqi fudbal, bez obzira na to {to

smo na kraju zavr{ili na {estom mje-

stu - prisje}a se Manojlovi}.

Sad Omladinac Mobi'S polako pa-

da u zborav, sve misli okrenute su ka

Slogi.

- Moram ista}i da su qudi iz Tr-

na na ~elu sa Aleksandrom Zrni}em,

Predragom Miqevi}em i @eqkom To-

qagi}em bili vi{e nego korektni, jer

smo se za saradwu dogovorili za tri

minuta. Za to }u im se oduìti na naj-

boqi mogu}i na~in, dobrim igrama na

terenu kako bi ispunili zacrtani ciq

- titula na drugoliga{kom zapadu i

plasman u prvoliga{ko dru{tvo. Ima-

mo kvalitetan sastav u kojem, izme|u

ostalog, igraju iskusni Milan Ozren,

Aleksandar Petre{, Vladimir \ur-

|evi} i to su garancije da }emo na kra-

ju biti najboqi - zakqu~io je Darko

Manojlovi}. ¥ S. BABI]

BAWA LUKA - Neboj{a Go-

li} ponovo u Borcu! Lijepo zvu~i,

ali od toga, na àlost svih qubi-

teqa "crveno-plavih# boja, za sada

nema ni{ta.

- Iskoristio sam pauzu u {am-

pionatu Wema~ke da skoknem do rod-

nog grada, obi|em roditeqe, prija-

teqe, ali i posjetim trening biv{eg

kluba - kaè Neboj{a Goli}, koji

sa uspjehom nosi dres bundesliga-

{a Veclara. Lijepo je ponovo biti

na parketu "Borika#, ali ve} u po-

nedjeqak ujutro moram nazad u We-

ma~ku.

Dok su se rukometa{i Borca

TS zagrijavali za prijateqsku utak-

micu sa gradskim rivalom Kosig

Dunav osigurawem, Goli} je razgo-

varao sa trenerom Stojanom Atla-

gi}em.

- Eh, da nam je Ne{o. Sa wim bi

ovo bila potpuno druga ekipa - ote-

lo se {efu stru~nog {taba Borca

TS.

Ipak, Stojan Atlagi} i ~elni-

ci Borca TS mora}e jo{ mnogo da

~ekaju da se Neboj{a Goli} vrati u

mati~ni klub. Nije tajna da sjajni

rukometa{ èli da zavr{i karije-

ru u Bawoj Lucu, ali to }e biti tek

za nekoliko godina. ¥ D. Pr.

DOBOJ - Ekipa Doboja trijum-

fovala je u zavr{nici juniorskog

{ampionata Republike Srpske za ru-

kometa{ice. Na turniru, koji je odr-

àn u subotu u dvorani Sredwo{kol-

skog centra, Dobojke su ubjedqivim re-

zultatom savladale svoje protivnice

i vi{e nego zasluèno osvojile po-

bjedni~ki pehar.

Odlu~uju}i me~ za titulu, kako

se i predvi|alo, odigrali su Doboj i

Borac SP iz Bawa Luke, koji u svo-

jim redovima ima tri reprezentativ-

ke BiH. Me|utim, izostala je velika

borba i dra` neizvjesnosti, jer doma-

}e rukometa{ice su bile nadmo}ne i

u jednom trenutku vodile i sa jedana-

est golova prednosti - 16:5.

- O~ekivali smo znatno ve}i ot-

por Borca, ali to ne zna~i da se ma-

we radujemo tituli. Ova generacija je

nastavila sa dobrim rezultatima, jer

prije dvije godine bila je kadetski

{ampion RS i BiH i to je ono {to je

za nas najzna~ajnije - kaè Goran Sto-

ji}, u~iteq dobojskih rukometa{ica.

A da su Dobojke ovdje zaista bi-

le bez premca govori i podatak da su

osvojile i sva pojedina~na priznawa.

Vawa Lazendi} progla{ena je za naj-

boqu igra~icu zavr{nice turnira,

Daliborka Ninkovi} za najsigurnijeg

~uvara mreè, a Verica Ze~evi} je sa

18 postignutih golova bila najefi-

kasnija rukometa{ica.

- Radost je pomu}ena time {to ni-

smo imali nikakvu podr{ku od op-

{tine. Prije mjesec dana obratili

smo im se, rekli kakve aktivnosti

imamo, ali ni marke nismo dobili.

Morali smo novac da pozajmimo kako

bismo u~estvovali na ovom turniru -

razo~aran je predsjednik @enskog ru-

kometnog kluba Doboj Momir Deja-

novi}.

Iako se kvalifikovala na turni-

ru nije u~estvovala Una iz Kozarske

Dubice.

Rezultati: Doboj - Brod 26:20

(16:9), Doboj - Borac SP 23:17 (13:5),

Borac SP - Brod 25:19 (14:8).

¥ Sl. P.

FUDBALER DARKO MANOJLOVI] OVE ZIME NAPUSTIO OMLADINAC MOBI'S

UMJESTO POHVALA - RASTANAK!Ekipu Omladinca Mobi'S ostavili smo na drugom mjestusa kojeg se vidi elitno dru{tvo, a rukovodstvo kluba jeza to treneru Trifunovi}u i meni uru~ilo otkaz,kaè Darko Manojlovi}

BIV[I KAPITEN NA TRENINGU BORCA TELEKOM SRPSKE

Sini{a Mar~eti} i Darko Manojlovi}: Jedan ostao, drugi oti{ao(Snimio M. [UKALO)

Stojan Atlagi} i Neboj{a Goli}: Dobro raspoloèwe na treningu(Snimio Z. STAMENI])

Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}Eh, da nam je Goli}

PRVENSTVO SRPSKE ZA RUKOMETA[ICE

Sve u znaku Doboja

BAWA LUKA - Kapiten

@enskog rukometnog kluba Vr-

bas 2000 Bojana Bijeli} optimi-

sta je kada je u pitawu opstanak

u Zajedni~koj ligi BiH. Iako su

jesewi dio prvenstva zavr{ili

na pretposqedwem mjestu ona vje-

ruje da }e se i idu}e sezone tak-

mi~iti u eliti.

- Mislim da imamo snage i

znawa da izborimo opstanak u

elitnom dru{tvu BiH. Vjerujem,

~ak, da se na kraju {ampionata

moèmo plasirati i u sredinu

tabele, jer ima dosta ekipa koje

su sli~nog ili istog kvaliteta

kao i mi i koje mo-

èmo pobijediti.

Nadam se da }emo

u tome i uspjeti i

da }emo i idu}e se-

zone nastupati u

Zajedni~koj ligi

BiH - rekla je Boja-

na Bijeli}.

Iako je nov~ana

situacija u klubu iz-

uzetno lo{a i jo{ se

uvijek ne zna da li

}e uprava

uspjeti

d a

obezbijedi potrebna sredstva za

nastavak takmi~ewa djevojke tre-

niraju bez prestanka.

- Na nama je da treniramo i

da se pripremamo za takmi~ewe,

a na upravi da pro-

na|e neophodna

nov~ana sred-

stva. Nadam

se da }e se

sve sredi-

ti u {to

s k o r i j e

vrijeme

kako bi

bez pro-

blema na-

s t a v i l i

takmi~e-

we u {am-

pionatu BiH.

Vjerujem da ima

qudi koji su nam

spremni pomo}i, a

mi ih sigurno

ne}e-

m o

razo~arati ako to urade - istakla

je Bojana Bijeli}.

U dosada{wem pripremnom

periodu za proqe}ni dio prven-

stva ekipa Vrbas 2000 odigrala je

dvije prijateqske utakmice. Bi-

li su to me~evi sa Crvenom zvi-

jezdom i Radni~kim Jugopetro-

lom u okviru "Svetosavskog ku-

pa#.

- Iako smo poraèni u oba

me~a, moèmo biti zadovoqni on-

im {to smo pruìli u tim susre-

tima. Tek smo tada bili po~eli

sa treninzima. U narednih dese-

tak dana radi}emo upravo na fi-

zi~koj pripremi, a onda imamo u

planu odigravawe nekoliko kon-

trolnih utakmica. Tek tada }emo

vidjeti kakve su nam mogu}nosti

i {ta jo{ "ne {tima# u igri.

Imamo vremena do starta pro-

qe}nog dijela prvenstva da sve

popravimo i vjerujem da }emo to

i uraditi - naglasila je Bojana

Bijeli}.

¥ S. POPOVI]

DVORANA Sredwo{kolskog centra, gledalaca: 200, sudije: Jo{i} i

Raca (Bawa Luka), sedmerci: Doboj 6 (4), Borac SP 5 (2), iskqu~ewa: Do-

boj 12, Borac SP 4 minuta.

DOBOJ: Ninkovi}, Ivanovi}, Ubiparipovi} 1, Goji} 1, Raukovi}, So-

fi}, Vasili}, Ze~evi} 11, Niki}, Pani}, Blaànovi} 3, Mi{anovi}, Pe-

ji}, Lazendi} 7 (4).

BORAC SP: Kosi}, Pala~kovi}, Todorovi} 1, Malba{i} 3, So. Osto-

ji} 3, \ur|evi}, Su~evi}, Raili}, Crnobrwa, Su. Ostoji}, ]uk, Radano-

vi}, îv~i} 4, Crni} 5 (2), Smiq~i}, Kreti}.

DOBOJ BORAC SP23:17

KOTOR VARO[ - Pobjed-

nik drugog memorijalnog turni-

ra, koji je organizovao kotorva-

ro{ki [ahovski klub Proleks u

znak sje}awa na svog dugogodi-

{weg ~lana Milenka Bilbiju, je

Zlatko Kragi}. On je u odlu~u-

ju}em, posqedwem sedmom kolu

bio uspje{niji od Dragoslava Jo-

tanovi}a i sa 6,5 poena, bez izgu-

bqenog me~a, osvojio prvo mje-

sto. Drugi je bio Draè Obrado-

vi} sa 5,5, a tre}i Jelenko Kra-

gi} sa pet poena.

Najuspje{niji mladi u~esnik

bio je Slobodan Blagojevi}. Pet

prvoplasiranih {ahista dobilo

je nagrade, a pobjednik i pehar.

Nagrade je najboqima uru~ila

Milenkova supruga Mirjana, ko-

ja je zahvalila svima koji su po-

mogli organizovawe memorijal-

nog turnira.

Plasman: Z. Kragi} 6,5 poe-

na, Obradovi} 5,5, J. Kragi} 5,

Tepi}, Gavrani} i Jovanovi} 4,5,

Jotanovi}, Eski}, Blagojevi} G.

Bilbija i Kurbegovi} 4, Boì}

i Karali} 3,5, [ebi}, Ba{i},

\uki} Z. Bilbija 3, Kalamanda

i Stankovi} 2.5, Cicmanovi} 1,5,

Tomi} i Bori} 1 poen. ¥ D. K.

[AHOVSKI TURNIR U KOTOR VARO[U

Kragi} prije Obradovi}a

PRIJEDOR - Rukometa{ice

"Mire# odigrale su dva prijateq-

ska susreta sa ekipom Vrbasa iz

istoimenog grada i u oba su pora-

èna.

Go{}e iz Vojvodine bile su

znatno boqe i u jednom i u drugom

me~u. U subotu, kada su se ove dvi-

je ekipe prvi put sastale, rezul-

tat je bio 31:24, dok je u nedjequ

na semaforu stajalo 36:25 za Vr-

bas.

U igri Prijedor~anki osje-

tio se izostanak kapitena Sawe

Jefti} koja je opravdano bila od-

sutna, kao i to da u ekipi vi{e

nema iskusne Olge Kisil.

Trener Zlatko Josi} pruìo

je priliku svim djevojkama koje su

mu bile na raspolagawu. ¥ L. R.

"MIRA" ODIGRALA DVA PRIJATEQSKA MEÂ

Vrbas znatno ja~i

KAPITEN VRBASA 2000 BOJANA BIJELI] OPTIMISTA

NE]EMO ISPASTI IZ ELITE

VARNICA- Ne mogu da vjerujem da niko iz

naseqa Lazarevo, gdje egzistira

Omladinac Mobi'S, nema svoje mje-

sto u ovom klubu. A jedan od wih

koji zasluùju da se tu na|e je sva-

kako Aleksandar Varnica. On je

godinama bio standardni prvoti-

mac i tu je i zavr{io igra~ku ka-

rijeru i bio pomo}ni trener. Zna

se koliko je on dao i {ta je u~inio

za klub - dodao je Manojlovi}.

POJAÂWAU zimskom prelaznom roku u

redove Vrbasa 2000 do{le su dvi-

je rukometa{ice. To su Sla|ana

Topi} i Milijana Bjeqac.

- One su se odli~no uklopi-

le u ekipu i kao da su oduvijek bi-

le ~lanice na{eg tima. Obje su

iskusne rukometa{ice i wihova

pomo} }e nam sigurno dobro do-

}i u drugom dijelu Zajedni~ke li-

ge BiH - naglasila je Bojana Bi-

jeli}.

TRENERNovi trener Vrbasa 2000 je

Milan Kupre{anin. On je ekipu

preuzeo poslije odlaska Nikole

Pavli{ina koji nije mogao da se

dogovori sa upravom oko anga-

`mana.

- Kupre{anin je ve} po~eo da

radi. Na nama je da se sad privik-

nemo na wegov na~in rada. Mi-

slim da tu ne}e biti problema, da

}emo zajedno do}i do na{eg ciqa,

opstanka u ligi - istakla je Bo-

jana Bijeli}.

Mislim da imamo snage i znawa daizborimo opstanak u Zajedni~kojligi BiH, kaè Bojana Bijeli}

Bojana Bijeli}: Zajedno do ciqa

Eh, da nam je Goli}

FINALE

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005. SPORT

DOBOJ - U nastavku pripre-

ma za {ampionat BiH, rukome-

ta{i dobojske Sloge odigrali su

test utakmicu sa Kowuhom.

Za razliku od dosada{wih

kontrolnih me~eva u kojima je

doma}in bio boqi od gostiju, ovo-

ga puta to se nije dogodilo. Eki-

pa iz @ivinica ostvarila je ne-

rije{en rezultat i to golom ko-

ji je postigao Mexi} u posqed-

wem sekundu utakmice.

- Vodili smo petnaestak se-

kundi prije kraja i onda u po-

sqedwem napadu poku{ali sa sed-

mim igra~em da povisimo pred-

nost. Ali, Ja{ki} nije iskori-

stio ~isti zicer, pa je protiv-

nik izveo brz kontranapad i iz-

jedna~io - kaè pomo}ni trener

Dobojlija, Dragan Star~evi}.

Sloga je tokom cijele utak-

mice bila u vo|stvu, i tri minu-

ta prije kraja tri gola predno-

sti - 23:20, ali nije trijumfova-

la.

- Trener Vojislav Ra|a je is-

probavao sve varijante i omogu-

}io svim da u|u u igru. Na kraju,

eto, nismo imali ni sre}e. Ovo-

ga puta vi{e je do izraàja do{la

odbrana. Mi tek sada radimo na

odbrani, polukontri i kontri -

isti~e Star~evi}.

Poslije ovog okr{aja, Doboj-

lije o~ekuje utakmica u \akovu,

a potom, idu}eg vikenda turnir

u Rumi.

- To je jedan veoma jak tur-

nir, a Sloga }e igrati u grupi sa

Partizanom, Vojvodinom i Pro-

leterom. Bi}e to pravi ispit za

na{e momke - kaè Star~evi}.

¥ Sl. P.

PRIPREME RUKOMETA[A DOBOJSKE SLOGE

Ispustili pobjedu

PRWAVOR - @enska senior-

ska ekipa Atletskog kluba "Pr-

wavor#, dostojno se predstavila

na me|unarodnoj sceni. U Kupu

evropskih {ampiona u krosu, Pr-

wavor~anke su osvojile deseto

mjesto, ~ime su prevazi{le i vla-

stita o~ekivawa. Ekipu trenera

Dalibora Vrhovca predstavqalo

je pet djevojaka. Najboqi plasman

u pojedina~noj konkurenciji ima-

la je Jasminka Guber, poja~awe iz

Tuzle, koja je na stazi dugoj 6.600

metara osvojila 23. mjesto. Kapi-

ten ekipe, Nevena Lizdek, bila je

43.

Na takmi~ewu odrànom u su-

botu u italijanskom gradu Man-

tovi, Nata{a Petrovi} osvojila

je 50. a \ur|ica Kuzmanovi} 57.

mjesto. Nastupalo je 16. ekipa sa

ukupno 65 takmi~arki, a za klup-

ski plasman bodovan je u~inak po

tri najboqe atleti~arke iz svake

ekipe.

- Prezadovoqni smo kona~nim

u~inkom, jer je i ovo dokaz vrijed-

nosti na{ih sredwopruga{ica.

Postali smo neko i ne{to i na

Balkanu, jer je ispred nas, sa ovog

dijela kontinenta, bila samo Sr-

bija i Crna Gora, ~ije su djevojke

osvojile deveto mjesto. Zahvalni

smo svima koji su nam pomogli da

se predstavimo u Italiji, a po-

sebno op{tinskoj vlasti u na{em

gradu, jer bez wihove pomo}i ne

bismo dobili priliku da se ogle-

damo sa najja~im evropskim ekipa-

ma - izjavio je trener Dalibor Vr-

hovac po povratku u Prwavor.

Kapiten Nevena Lizdek tako-

|e ne krije zadovoqstvo...

- Da nam je neko prije po~et-

ka takmi~ewa ponudio deseto mje-

sto, pristali bi bez razmi{qa-

wa. Neiskustvo, ali i umor od pu-

tovawa, ostavili su traga, ali ovo

sjajno deseto mjesto bi}e krupnim

slovima upisano u klupskoj isto-

riji. Na najqep{i na~in smo obi-

qeìli desetogodi{wicu na{eg

kolektiva - rekla je Lizdekova.

Ne{to skromniji u~inak ima-

li su mu{karci. U konkurenciji

22 zemqe, osvojili su 17. mjesto.

Tr~alo je 112 atleti~ara, a naj-

boqi pojedina~ni u~inak imao je

\uro Koxo, poja~awe iz Mrkowi}

Grada, koji je osvoji 34. mjesto.

Prili~no slabiji bili su Goran

Je{i} (72.), Slavi{a Buni} (86.)

i @eqko Petrovi}, povratnik na

stazu, kome je pripalo 104. mjesto.

- Ni na{a mu{ka ekipa nije

razo~arala. Naprotiv, srazmjer-

no uslovima u kojima radimo i

okolnostima koje su pratile na{

odlazak u Mantovu, ovo je tako|e

rezultat vrijedan pa`we. velika

je stvar uop{te pojaviti se na

startu sa konkurentima me|u ko-

jima su i osvaja~i olimpijskih me-

daqa - ocjena je trenera seniora,

Dragomira âbrila.

Poslije dva-tri dana pauze,

prwavorski atleti~ari }e pono-

vo na treninge, koje u nedostatku

staze, organizuju na jednoj grad-

skoj ulici. Uskoro ih ~eka novo

isku{ewe. Sredinom narednog

mjeseca brani}e prvo mjesto na

tradicionalnoj {tafetnoj uli~-

noj trci, koja }e biti odràna po-

vodom proslave op{tinskog pra-

znika. ¥ B. RADULOVI]

PRWAVORSKE ATLETIÂRKE OSVJETLALE OBRAZ U KUPU [AMPIONA

NA CIQU - DESETE!Prezadovoqni smo kona~nim u~inkom, jer je i ovo dokazvrijednosti na{ih sredwopruga{ica, kaè DaliborVrhovac

5

USPOMENAIako je dan uo~i prvenstva

imala povi{enu temperaturu,

mlada Nata{a Petrovi} zauze-

la je mjesto na startu, da bi na

kraju wen plasman bio 50. mje-

sto.

- Imali smo kvalitetan

smje{taj u hotelu "Kristal#,

Lijepo smo primqeni od doma-

}ina, a ono {to nas je iznena-

dilo je dobro ura|ena staza, na

kojoj uop{te nije bilo snijega.

Nastup u Manovi osta}e mi u

uspomeni za sva vremena. To je

ne{to neponovqivo - kaè Pe-

trovi}eva.

BAWA LUKA - Najuspje{ni-

ja sezona u dosada{woj istoriji je

iza Karate kluba "[esnaesta#. To

je ocjena svih ~lanova Skup{tine

ovog bawolu~kog sportskog kolek-

tiva.

- U 2004. godini, u kojoj smo

obiqeìli deset godina postoja-

wa, u klupske vitrine su stigle

dvije zlatne medaqe sa prvenstva

Evrope za seniore, kao i jedna sa

Svjetskog juniorskog prvenstva.

Pored toga, takmi~ari na{eg klu-

ba u minuloj sezoni osvojili su na

mnogobrojnim doma}im i me|una-

rodnim smotrama ukupno 75 zlat-

nih, 81 srebrnu i 94 bronzane me-

daqe. Svi moramo da budemo pono-

sni na ove rezultate, jer je malo

klubova koji se mogu pohvaliti

ovakvim uspjesima. Nadam se da }e

i u godini koja je ispred nas na{i

borci nastaviti sa postizawem

ovakvih rezultata - rekao je pred-

sjednik Skup{tine Mladen Mak-

si}.

Jednoglasno je usvojen finan-

sijski izvje{taj za pro{lu godi-

nu kao i nov~ani plan za ovu sezo-

nu.

- Pred nama je godina u kojoj

nas o~ekuje Svjetsko prvenstvo u

Brazilu na kojem }e na{i borci

sigurno nastupiti, kao i mnogo-

brojna takmi~ewa, kako u na{oj

Republici tako i na me|unarod-

noj sceni. Poku{a}emo da uradi-

mo sve kako bi na{i takmi~ari

oti{li na sve te smotre, a prije

svega da im omogu}imo normalne

uslove za rad i trenirawe. Nadam

se da }emo uspjeti ispuniti nov-

~ani plan za ovu sezonu kako bi

im sve to i omogu}ili - istakao je

sekretar kluba Zoran Zrni}.

Najuspje{niji takmi~ari u

pro{loj godini, Milan [aki},

koji je osvojio 40 medaqa i Sini-

{a Xida, evropski prvak u te{koj

kategoriji, dobili su zahvalnice

od kluba.

Karatisti "[esnaeste#, Dra-

ènku [krbi dodijeqena je di-

ploma Karate saveza Republike

Srpske za osvojeno prvo mjesto na

Svjetskom prvenstvu za juniore.

¥ S. P.

ODR@ANA SKUP[TINA KARATE KLUBA"[ESNAESTA"

BAWA LUKA - Ove sezone

nije odigrao nijednu utakmicu

za prvi tim Borca Telekom Srp-

ske, ali }e, prema rije~ima tre-

nera Stojana Atlagi}a, odla-

skom Sini{e Baji}a ponovo do-

biti {ansu da pokaè nesporan

talenat.

Vladimir Vrawe{ ima samo

16 godina i mnogi mu predvi|a-

ju blistavu rukometnu karije-

ru.

- Ne mogu da opi{em koliko

sam sre}an {to }u ponovo tre-

nirati i igrati u prvoj ekipi

Borca TS - kaè mladi rukome-

ta{ kojeg je pro{le godine "u

vatru ubacio# trener Branislav

Zeqkovi}. Imam veliku èqu

da se dokaèm i ~vrsto vjerujem

da }u iskoristiti ukazanu {an-

su.

Vrawe{ isti~e da su ga sta-

riji igra~i odli~no primili i

da ne}e imati problema da se

uklopi:

- Sve prvotimce odli~no po-

znajem, jer sam pro{le godine

odigrao skoro sve me~eve u pr-

venstvu i Kupu BiH. Zna~i, ja

sam se samo vratio u staro dru-

{tvo i svim silama }u se trudi-

ti da tu i ostanem - dodaje Vra-

we{.

Mladi igra~i obi~no imaju

tremu kada igraju na va`nim

utakmica, a Vrawe{ kaè da je

ovaj osje}aj za wega pro{lost.

- Priznajem, nije bilo sve-

jedno u po~etku. Ruke se tresu,

protivni~ki igra~i mnogo sta-

riji, boji{ se da ne pogrije-

{i{... Ali, iz me~ u me~ dobi-

jao sam sigurnost, pa mislim da

sada ne}u imati problema sa

tremom - isti~e Vrawe{.

Na pitawe da li }e, i u ko-

joj mjeri, mo}i da zamijeni isku-

snog i kvalitetnog rukometa{a

kakav je bio Sini{a Baji}, Vra-

we{ kao "iz topa# odgovara:

- Siguran sam da ho}u. Ia-

ko sam veoma mlad, mislim da

mogu pomo}i Borcu da ostvari

zacrtane ciqeve. U svakom slu-

~aju, maksimalno }u se truditi

da ne iznevjerim povjerewe tre-

nera Atlagi}a - zakqu~io je

Vladimir Vrawe{, igra~ za bu-

du}nost Borca Telekom Srpske.

¥ D. Pr.

MODRIÂ - Fudbaler Modri-

~a Maksime Petar Jeli} progla-

{en je za najboqeg sportistu u 2004.

godinu, u tradicionalnom deveto

po redu izboru koji organizuje op-

{tina Modri~a.

Drugo mjesto pripalo je odboj-

ka{u Modri~a Optime Veselinu

Drobwaku, a tre}e karatistkiwi

Kluba borila~kih sportova Mo-

dri~a Sandri \o{an, osvaja~u mno-

gobrojnih medaqa na evropskim i

svjetskim takmi~ewima.

Za najboqi sportski kolektiv

progla{en je Fudbalski klub Mo-

dri~a Maksima, osvaja~ Kupa BiH

i ~esnik Kupa UEFA u pro{loj go-

dini. Drugi su {ampioni Republi-

ke Srpske, odbojka{i Modri~a Op-

time, a tre}e mjesto pripalo je fi-

nalistkiwama Kupa Srpske za pro-

teklu godinu odbojka{icama Mo-

dri~e.

Za najuspe{nijeg trenera pro-

gla{en je Mitar Luki}, {ef stru~-

nog {taba modri~kih fudbalera,

koji je istovremeno i najboqi

stru~wak dobojske regije, a prizna-

we za najboqeg sportskog radnika

dodijeqeno je Tomi Qubi~i}u, pred-

sjedniku Fudbalskog kluba Mladost

iz Dobriwa, ~ijom je zaslugom ovaj

sportski kolektiv prvo formiran,

a onda za samo jednu sezonu presko-

~io dva ranga takmi~ewa.

Odlukom Komisije za najper-

spektivnije mlade sportiste pro-

gla{eni su fudbaler Modri~a

Maksime Dario Puri}, karatista

Kluba borila~kih sportova Mo-

dri~a Mladen ]ulum i ko{arka{

Modri~e Boris Vla~o.

I ove godine uru~ena su poseb-

na priznawa za razvoj sporta na

ovom podru~ju, i to Klubu borila~-

kih sportova Modri~a i Milanu

Jeli}u, predsjedniku Fudbalskog

saveza Republike Srpske.

Manifestaciji posve}enoj

sportu Modri~e prisustvovali su

brojni gosti kao i prvi ~ovjek op-

{tine Mladen Kreki} koji je po-

zdravio sportiste i naglasio da }e

se sportu kao posebnoj oblasti dru-

{tvenog ìvota i ubudu}e pokla-

wati posebna pa`wa.

¥ V. BLAGOJEVI]

DEVETI IZBOR SPORTISTE GODINE MODRIÊ

[aki}, Leki}, Maksi} i Zrni}: Godina uspjeha (Snimio Z. STAMENI])

Jubilej ukrasili evropskim zlatom

DVORANA: Sredwo{kolskog centra, gledalaca: 200, sudije:

Tubin i Dragi~evi} (Doboj), sedmerci: Sloga 2 (1), Kowuh namje-

{taj 2 (2), iskqu~ewa: Sloga 6, Kowuh namje{taj 8 minuta.

SLOGA: Vujevi}, Dejanovi}, Dugi} 1, Ja{ki} 3 (1), Mihailo-

vi} 2, B.Stojanovi}, Doki} 5, Pani} 1, Stankovi}, Pijetlovi},

Aleksandrovi}, [kori} 3, Star~evi} 1, Omerovi}, V.Stojanovi}

1, Veselinov 6.

KOWUH NAMJE[TAJ: Cipurkovi}, Be{irovi}, Laben{, \er-

zi} 5 (2), Muhi} 2, Jagodi}, Aqi}, Mexi} 6, Bjelobrkovi} 2, Jan-

kovi}, Begi} 3, Rahimi}, Kamberovi} 2, Burgi} Mi{i} 3.

SLOGA KOWUH23:23

PRVI AS PETAR JELI]Fudbaler Modri~a Maksime iza sebe je ostavio odbojka{aVeselina Drobwaka i karatistkiwu Sandru \o{an

Risto Mari} i PetarJeli}: Priznawe upravim rukama

VladimirVrawe{:Ponovo ustaromdru-

VLADIMIR VRAWE[, MLADI RUKOMETA[ BORCA TELEKOM SRPSKE

Ne}u razo~arati Atlagi}a

DVORANA: "Borik#, gledalaca: 50, sudije: Jo{i} i Raca (Bawa

Luka), sedmerci: Kosig Dunav osigurawe 1 (1), Borac Telekom Srpske

5 (4), iskqu~ewa: Kosig Dunav osigurawe 12, Borac Telekom Srpske

12 minuta.

KOSIG DUNAV OSIGURAWE: Radomirovi}, Luìja, Pilipo-

vi}, Nedovi} 8 (1), Ivankovi} 3, Mandi} 4, M. Srdi} 1, Kuzmanovi}

3, B. Srdi} 3, Medarevi} 1, [obot 2, Mar~eta 1, ]urlik.

BORAC TELEKOM SRPSKE: Grahovac, Mali} 3, Obradovi} 4,

Torbica, \ogo 2, Me|edovi} 1, Stevanovi} 7 (3), Raca 1, Crnomarko-

vi} 1, [aula, \udurovi}, Bjeli} 5, Gudura{, Qubi{i}, Un~anin 2 (1),

Vrawe{.

KOSIG DO BORAC TS26:2626:26AKONTROLNI ME^

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005.SPORT6ZAJEDNI^KA LIGA BiH ZA KO[ARKA[E 10. KOLO

ALEKSANDROVAC - Igokea

je lako do{la do bodova u susretu

protiv Posu{ja savladav{i ga sa

97:65. Aleksandrov~ani su domini-

rali u svim elementima igre i pi-

tawe pobjednika rije{ili ve} po-

slije 10 minuta ovog trening - me-

~a. Igokea se brzo rezultatski od-

lijepila i nije smawivala tempo.

Poslije prve ~etvrtine bila je u

plusu od 12 poena. Na poluvremenu

razlika se uve}ala jer je ritam bio

sve ja~i. Gosti su poku{ali "troj-

kama# da sustignu doma}ina, ali

nisu uspjeli. U drugi dio utakmi-

ce igra~i trenera Simovi}a u{li

su sa "vi{kom# od 17 ko{eva, ali

time nisu bili zadovoqni. Iako je

trener Aleksandrov~ana pruìo

{ansu i igra~ima sa klupe pred-

nost doma}ih stalno se uve}avala.

Odbrana Igokee djelovala je ~vr-

sto. Gosti su u tre}oj dionici po-

stigli 16 a posqedwoj tek 13 poe-

na.

U taboru Aleksandrov~ana uz

dobru odbranu i skok nadovezao se

i sjajan procenat {uta. Od 18 po-

ku{aja za tri poena ubacili su 10

puta. Bekovi Vukosavqevi} i Rado-

vi} bili su odli~ni. Pod ko{em

dobar u~inak imali su ]up i \a-

leti}. ¥ Z. VAJKI]

Slobodan Simovi} iDragan Ristanovi} (Igokea): Lako sa gostima

KAO NA TRENINGUDVORANA: "Nenad Ba{tinac#, gledalaca: 300, sudije: Milan

Adamovi} (Bawa Luka), Ante Drmi} i Mate Kriànac (Tomislav-

grad).

IGOKEA: Vukosavqevi} 26, Radovi} 17, Gvozdenovi}, Barjakta-

revi} 8, \urica 2, Radi}, ]up 12, Ristanovi} 9, Tmu{i} 6, Radivojac

4, ûbrilovi}, \aleti} 13.

POSU[JE: D. Rezo 9, S. Rezo 27, Milas 10, Be{li}, Berek 2, Ba-

kovi} 8, Penava 3, Mustapi} 6, Ramqak, Bakula.

IGOKEA POSU[JE97:65(28:16, 25:20, 24:16, 20:13)

ZENICA - Igra~i

Hercegovca odràli su

obe}awe koje su dali

pred polazak u Zenicu

i iz tog grada ku}i se

vratili sa bodovima.

Bile}ani su igrali

~vrsto u odbrani i bi-

li precizni u napadu,

pa wihova pobjeda ni u

jednom trenutku nije do-

lazila u pitawe. [ef

stru~nog {taba Herce-

govca Dragan Va{~anin

uvodio je u igru svih 11

igra~a koji su putova-

li u Zenicu ~ak i pole-

tarce Milo{evi}a i

Jokanovi}a. U redovi-

ma Bile}ana najpreci-

zniji je bio Kova~evi},

koji je imao stopostot-

ni u~inak iz igre.

¥ [. A.

Ispuweno obe}awe

DVORANA: "Bilimi{}e#, gledalaca: 200, sudije: Edin Husari}, Edis

Ali{ehovi} (Tuzla) i Seid Noìnovi} (Tuzla).

ZENICA ̂ ELIK: Brki} 18, Sadiba{i} 18, Avdibegovi}, Jahi} 4, De-

di}, Begovac 16, Toma{evi}, [i{i} 2, Lazi}, Ali} 12, Muminovi}, De-

li}.

HERCEGOVAC: Vukajlovi} 4, Vujovi} 8, Pavlovi} 2, Kisi} 4, Mi-

lo{evi}, Sunturli} 2, M. Vukovi}, Ron~evi} 21, Kova~evi} 16, Gojni} 27,

Jokanovi}.

ZENICA ^. HERCEGOVAC70:84(17:20, 19:24, 19:21, 15:19)

BAWA LUKA - Iako su gosti

iz Tuzle pruìli snaàn otpor

"pivari# su uspjeli da ukwiè oba

boda na startu proqe}nog dijela

zajedni~ke lige.

Bawolu~ka pivara vodila je

tokom cijelog me~a ali u prvoj di-

onici nije uspijevala da stekne

ozbiqniju razliku. Tuzlaci su ju-

rili i dostizali rezultat, pa je

prvih 10 minuta zavr{eno sa samo

"plus dva# poena za doma}ina. U

drugoj dionici doma}i su zaigrali

ne{to boqe. Ponajvi{e zahvaqu-

ju}i odli~noj partiji Vladimira

Joji}a, koji je serijski ubacivao

"trojke# (ukupno pet), odlijepili

su se na ne{to sigurniju razliku

koja se kretala od sedam do devet

poena (35:26, 47:38...)

U nastavku prednost doma}ina

je i pove}ana, pa je u 22. minutu iz-

nosila 11 ko{eva (49:38). Ali, go-

sti nisu imali namjeru da se pre-

daju. Do kraja utakmice u nekoli-

ko navrata sustizali su vo|stvo

Bawolu~ana na samo dva poena. Po-

slije prednosti "pivara# od 11 po-

ena 71:60, pred sami kraj Sloboda

Dita ponovo je smawila razliku -

71:69. Ipak, bilo je to sve {to su

gosti mogli da urade. Igra~i tre-

nera Drage Karali}a su sve rije{i-

li u posqedwa dva minuta. Izme-

|u ostalih, u drugom poluvremenu

posebno razigran bio je Vladan Jo-

covi}. ¥ M. I.

Razigrani Joji}

DVORANA: "Borik#, gledalaca: 200, sudije: Dragan Kraq (Tre-

biwe), Aco Okuka (Kiseqak) i Haris Bjedi} (Sarajevo).

BAWALU^KA PIVARA: Mijatovi} 1, ̂ ubrilo, Stupar 13, Kon-

di}, Palali} 9, Zujovi} 6, Kova~, Jocovi} 18, Mijovi} 13, Pejovi},

Markovi} 6, Joji} 22.

SLOBODA DITA: Panti} 8, Jahi} 2, Zahirovi}, Korlatovi} 4,

Mladenovi} 10, Hrn~i}, Kriànovi} 4, ûstovi}, Andelija 9, Gema-

qevi} 23, Spahi} 15, Tanaskovi} 2.

B. PIVARA SLOBODA D.88:77(25:23, 22:15, 14:18, 27:21)

U susretima 11. kola sasta}e

se: TREBIWE: Leotar - Vogo{}a,

BIJEQINA: Radnik - Bawalu~-

ka pivara, TUZLA: Sloboda Dita

- êlik, BILE]A: Hercegovac -

Igokea, [IROKI BRIJEG: Po-

su{je - Zriwski.

IDU]E KOLOTREBIWE - Ko{arka{i Le-

otara slavili su protiv Radnika

u derbiju klubova iz Srpske na

po~etku drugog dijela {ampiona-

ta 85:66. Doma}i igra~i izuzetno

lo{e su otvorili susret, tako da

su Bijeqinci prvu dionicu rije-

{ili u svoju korist sa pet poena

prednosti (16:11). U drugoj ~etvr-

tini do{lo je do preokreta jer su

Trebiwci zaigrali boqe u odbra-

ni. Za devet minuta gosti su po-

stigli svega tri poena, da bi u

fini{u tog perioda Radi} uba-

cio "trojku#. Ekipa trenera Ki-

si}a tada je stekla odlu~uju}u

prednost.

U tre}oj dionici Leotar je

nastavio sa poja~anom odbranom

i efikasnim napadom, tako da su

doma}ini u pojedinim trenucima

vodili i sa 22 ko{a razlike

(52:30).

U posqedwoj ~etvrtini tre-

ner Kisi} uveo je sa klupe mlade

ko{arka{e, {to je publika na-

gradila gromoglasnim aplauzom.

I pored pobjede od 19 poena

razlike, Leotar nije odigrao na

visokom nivou dok su gosti iz Bi-

jeqine pruìli solidan otpor

kakav se od wih i o~ekivao.

¥ M. P.

Odluka do odmora

DVORANA: "Bregovi#, gledalaca: 800, sudije: Damir Kunosi}

(Tuzla), Denis ]ori} (Mostar) i @eqko Ostoji} (îtluk).

LEOTAR: Aleksi}, Radovanovi} 10, [arenac 2, Ikoni} 14, Po-

robi}, Zotovi} 12, N. \urasovi} 20, B. \urasovi} 3, Markovi} 21, Vre-

}a 3, Mastilovi}, Radulovi}.

RADNIK: Radi} 14, Boì} 9, Mitrovi} 2, Soji} 19, Gli{i}, Bo-

rov~anin 5, Vukovi}, Krsti} 8, Leki} 2, Andri}, Lazi}, Malovi} 7.

LEOTAR RADNIK85:66(11:16, 22:6, 26:18, 26:26)

U me~evima 10. kola postig-

nuti su sqede}i rezultati: VO-

GO[]A: Vogo{}a - Zriwski

92:89, ALEKSANDROVAC:

Igokea - Posu{je 97:65, ZENI-

CA: Zenica ̂ elik - Hercegovac

70:84, BAWA LUKA: Bawalu~-

ka pivara - Sloboda Dita 88:77,

TREBIWE: Leotar - Radnik

85:66.

REZULTATI

ZAJEDNI^KA LIGA BiH ZA KO[ARKA[ICE 10. KOLO

DBR^KO - Ekipa Mladosti te-

{ko je izvojevala trijumf u Br~-

kom protiv doma}eg tima - 69:64.

Br~anke, koje jure bodove za opsta-

nak, motivisane time od po~etka

su krenule agresivno i nisu se è-

qele predavati. Neizvjestan re-

zultat bio je sve do posqedwe ~e-

tvrtine kada su Bawolu~anke ko-

na~no pokazale ko je favorit u

ovom susretu.

¥ M. I.

Favorit se namu~io

VORANA: sportska u Br~kom, gledalaca: 100, sudije: Zoran

Markovi}, Ernad Karovi} i Aldin Kajmakovi} (Zenica).

BR^KO DISTRIKT: Vujatovi} 5, Marjanovi}, Milinkovi}

5, Kusturica 8, Devi}, Radinovi} 2, \ur|evi}, Radi}, Kosanovi},

Bijelovi}, Papkovi} 27, Jovanovi} 18.

MLADOST: [trki} 13, M. Peri{i} 25, Prpo{ 4, Z. Peri{i}

9, Boìnovi}, Vukojevi}, Ku{mi} 2, Kisin 2, Gavrilovi}, M. Sto-

janovi}, N. Stojanovi} 14, Glu{ac.

BR^KO D. MLADOST64:69(18:22, 20:17, 9:18, 17:12)

BAWA LUKA - Desetkovani sa-

stav Borca nije pruìo otpor raspo-

loènim Zeni~ankama, koje su slavi-

le sa visokih 112:65.

Gostuju}e ko{arka{ice su tokom

cijelog susreta imale nedosti`nu pred-

nost. Poslije pete li~ne gre{ke Lugo-

we u tre}em periodu, doma}e su se pre-

pustile porazu, i rijetko su uspijeva-

le organizovati napade. S druge stra-

ne, Zeni~anke su i kod prednosti od 30

poena, igrale ~vrsto i organizovano,

pove}avaju}i razliku iz napada u napad,

do samog kraja susreta. ¥ N. D.

Brza predaja doma}ih

DVORANA: "Obili}evo#, gledalaca: 50, sudije: Zoran [arenac,

Sa{a ]ori} (Sarajevo) i Dragan Nenadi} (Fojnica).

BORAC: Ra~i} 2, Bosni} 2, Jovani} 9, Stijakovi} 3, Latinovi}

2, [urlan 4, â|o 16, Lugowa 17, Mitrovi} 10.

ÊLIK: Iri{ki} 24, Lokmi} 17, Z. Kova~evi} 3, Mehanovi} 8,

Skelo 24, A. Kova~evi} 10, Pripoqac 8, Pilav 10, Martinovi} 4, De-

dovi}, Mari~i}, Smaji} 4.

BORAC ÊLIK65:112(14:22, 21:29, 19:28, 11:33)

U susretima 10. kola postig-

nuti su sqede}i rezultati: Î-

TLUK: Brotwo - Banovi}i 81:56,

BAWA LUKA: Borac - êlik

65:112, BAWA LUKA: Mladi

Kraji{nik - Zriwski 60:54,

BR^KO: Br~ko distrikt - Mla-

dost 64:69. Slobodna je bila eki-

pa Jedinstva Trokal.

REZULTATI

BAWA LUKA - Pobjeda protiv

Zriwskog u premijernom me~u drugog

dijela zajedni~kog {ampionata BiH

vratila je ko{arka{icama Mladog

Kraji{nika samopouzdawe uzdrma-

no porazom od êlika. Igra "male-

nih# ponovo je oscilovala a jedan od

razloga jo{ je nepovoqan zdravstve-

ni bilten tima. Bawolu~anke su pa-

dale, gubile me~ i ponovo se vra}a-

le i to pobjedni~ki.

Jedna od djevojaka koja je u najva-

`nijim trenucima "~upala# rezul-

tat bila je Dragana Svitlica, naje-

fikasnija igra~ica svog tima ali i

utakmice sa ukupno 24 poena.

- Mi smo vaìle za favorita i

tu nije trebalo da bude problema,

ali bolest nam jo{ ne da

da sve zaigramo. Na po~et-

ku smo pravile po~etni~-

ke gre{ke {to se odrazi-

lo i na rezultat tokom ci-

jelog prvog poluvremena.

Nije nas i{ao {ut za dva

poena. Protivnik je bio u

prednosti ne toliko zbog

wihove dobre igre ve}

zbog na{ih gre{aka, pa

smo u drugo poluvrijeme

u{le sa "minus 10# poena

- kaè Svitlica.

Ve} je izgledalo da se

doma}e ne}e mo}i izbori-

ti sa Mostarkama. Tako je

bilo sve do ulaska u po-

sqedwih 10 minuta igre

kada je pala odluka o po-

bjedniku. "Malene# su sustizale re-

zultat i izjedna~ile u 32. minutu na

47:47. Zatim se igralo poen za poen

da bi pet minuta prije kraja Bawo-

lu~anke kona~no i povele.

- Trebalo nam je samo da pre|emo

u vo|stvo i vi{e ga nismo ispu{tale.

Naravno, jo{ je sve bilo mogu}e ali

mi smo znale da nema vi{e kockawa.

Pobjeda jeste tijesna, ali je jako va-

`na. Bitno nam je da smo ostale u vr-

hu, me|u vode}im ekipama. Nadamo se

da }e se bolesne i povrije|ene ko{ar-

ka{ice vratiti uskoro u tim kako bi

do kraja ispunile svoje ciq, plasman

u drugi krug takmi~ewa - naglasila je

Svitlica. ¥ M. ILI]

"MALENE" PRATE VODE]ETABELA

1. Jedinstvo 10 9 1 840:583 19

2. êlik 10 8 2 874:654 18

3. M. Kraji{nik 10 8 2 697:637 18

4. Mladost 10 7 3 670:578 17

5. Brotwo 10 5 5 720:679 15

6. Zriwski 10 5 5 30:688 15

8. Br~ko D. 10 3 7 622:769 13

9. Draversi 10 2 8 472:611 12

7. Borac 10 2 8 598:774 12

10. Banovi}i 10 1 9 583:787 11

Bawolu~anke su na premijeri proqe}nog dijela{ampionata savladale Zriwski i ostaleu dru{tvu tri najboqa tima

Milena Ra|enovi} (Mladi Kraji{nik): Osvo-jeni va`ni bodovi

DVORANA: "Obili}evo#, gledalaca: 150, sudije: Milan Ada-

movi}, Sa{a Babi} i Miqan [obot (Bawa Luka).

MLADI KRAJI[NIK: Deura 2, Stupar, Ra|enovi} 4, Zec

9, Svitlica 24, Bawac, \ur|evi}, Vukovi} 12, Todorovi}, Mak-

si} 9.

ZRIWSKI: Qubi}, Bure~i} 4, Puce 7, Zubac, Mili} 3, Fa-

lak 8, Bagari} 5, N. Peku{i} 11, Opan~ar, Bili} 16, Pilavxi},

\. Peku{i}.

M. KRAJI[NIK ZRIWSKI60:54(14:20, 11:15, 18:12, 17:7)

TABELA1. Igokea 10 8 2 879:782 18

2. B. Pivara 10 7 3 828:728 17

3. Zriwski 10 7 3 874:827 17

4. Leotar 9 7 2 702:626 16

5. Hercegovac 10 6 4 793:742 16

6. Radnik 10 5 6 856:865 15

7. Posu{je 10 3 7 655:774 13

8. Sloboda D. 9 3 6 723:714 12

9. Vogo{}a 10 2 8 818:929 12

10. Zenica ^. 10 1 9 711:852 10

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005. SPORT 7

RADES - [panija je novi

svjetski {ampion u rukometu.

"Crvena furija# je sino} u fi-

nalnom me~u 19. planetarne smo-

tre savladala Hrvatsku sa ubje-

dqivih 40:34 (21:13) i tako prvi

put u istoriji osvojila titulu.

[panci su, kona~no, napra-

vili veliki uspjeh na jednom ve-

likom takmi~ewu. Bili su kon-

stantno u vrhu svjetskog rukome-

ta, ali do medaqe nikako nisu

mogli. Prije ovog prvenstva do-

bili su novog selektora s kojim

su dobili novi, o~igledno pobjed-

ni~ki mentalitet.

Ne samo da je [panija pobi-

jedila "kockaste# u odlu~uju}oj

utakmici za zlato, nego ih je pot-

puno ponizila. Vodili su [pan-

ci cijelu utakmicu (u pojedinim

momentima i sa 13 golova razli-

ke) i na kraju vi{e nego zasluè-

no osvojili veliki pehar.

Francuzi su pobjedom nad Tu-

nisom (26:25) ipak do{li do me-

daqe na Svjetskom prvenstvu, ali

za taj uspjeh su se morali dobro

namu~iti. "Trikolori# su lo{e

krenuli u utakmicu, {to su Tuni-

àni iskoristili i ve} poslije

desetak minuta do{li do {est

golova prednosti (10:4). Ipak,

Francuska je do poluvremena sma-

wila na 14:10.

U nastavku se vodila velika

bitka. Francuzi su konstantno

smawivali zaostatak, a potpuno

su ga anulirali tek u samom fi-

ni{u utakmice. Preuzeli su i

vo|stvo, a pobjedu im je donio

Abati pola minute kraja pogot-

kom iz sedmerca.

Tunis je imao posqedwi na-

pad sa igra~em mawe i priliku za

produètke. U napad je oti{ao i

golman Magaiz, izgubio loptu i

tako prokockao veliku priliku

za produètke.

Tuniàni i wihovi navija~i

bili su jako razo~arani, jer su

silno èqeli da osvoje tu meda-

qu i tako u|u u istoriju kao eki-

pa koja je napravila najve}i usp-

jeh afri~kog rukometa. ¥

Golman Danijel [ari} i

sredwi bek Srbije i Crne Gore

Danijel An|elkovi} àle {to

"plavi# nisu osvojili jednu od

medaqa.

[ari} je istakao da je SCG

objektivno "morala# da se na|e

u polufinalu.

- Igra~i su pruìli maksi-

mum na {ampionatu, ispoqili

su veliko zalagawe i borbenost.

Po kvalitetu sigurno zasluù-

jemo da budemo me|u ~etiri naj-

boqe ekipe, ali zbog sticaja ra-

znih okolnosti i nedostatka

sportske sre}e samo smo peti.

Ukoliko ostanemo na okupu, vje-

rujem da }emo ve} na sqede}em

velikom takmi~ewu izboriti

visok plasman - rekao je Dani-

jel [ari}.

An|elkovi} nije krio tugu

poslije utakmice sa Grcima, bez

obzira na to {to su "plavi# sla-

vili ubjedqivu pobjedu:

- Jedino dobro {to nam se

desilo u Tunisu je to {to smo za

tri mjesta na vi{oj poziciji u

odnosu na pro{logodi{we pr-

venstvo Evrope u Sloveniji - ka-

è An|elkovi}. ¥

TUNIS - Selektor rukomet-

ne reprezentacije Srbije i Cr-

ne Gore Veselin Vujovi} ~esti-

tao je svojim izabranicima peto

mjesto na Svjetskom prvenstvu u

Tunisu, ali je izrazio àqewe

{to nisu uspjeli da ostvare bo-

qi plasman.

- Ostaje nam da analiziramo

{ta se sve doga|alo. Su|ewe je

za nas dio jednog miqea koji pra-

ti sva velika takmi~ewa. Uvijek

je bilo gre{aka i na na{u i na tu-

|u {tetu, ali mislim da smo u ne-

kim momentima mogli da odigra-

mo mnogo boqe - rekao je Vujovi}

poslije pobjede reprezentacije

Srbije i Crne Gore nad Gr~kom

37:26 u borbi za peto mjesto.

On je dodao da smatra da po-

jedini igra~i nisu bili u formi

u kakvoj je o~ekivao i da ga je to

sprije~ilo da do kraja sprovede

{ta je zamislio.

- Pokazali smo dobru igru.

Ostavili smo iza sebe mnogo re-

prezentacija koje su na ranijim

takmi~ewima bile boqe - We-

ma~ku, [vedsku, Norve{ku, Dan-

sku i Island. Prije dola-

ska u Tunis rekao sam da

mo`da ne}emo donijeti

medaqu, ali da se sigurno

ne}emo obrukati. Ipak,

ostaje àl za polufina-

lom - naglasio je Vujovi}.

Selektor Srbije i

Crne Gore istakao je da

su "plavi# igrali po`r-

tvovano i borbeno, ali i da ovaj

sastav ima budu}nost koju }e ve}

pokazati na narednom Evropskom

prvenstvu 2006. godine u [vaj-

carskoj. On je naglasio da se na-

da da }e poslije Svjetskog prven-

stva rukomet u Srbiji i Crnoj

Gori dobiti na popularnosti.

- Mislim da su to ovi momci

zasluìli. Me|utim, da se ne la-

èmo, nismo pokazali igru eks-

tra kvaliteta. Bilo je puno gre-

{aka i nedostataka, ali oni su

"ginuli# na svakoj utakmici. To

im se vratilo, jer su sada sport-

ski junaci, kojima je nedostajao

samo jedan korak za veliki uspjeh

- navodi je Vujovi}.

Komentari{u}i utakmice na

Svjetskom prvenstvu u Tunisu, on

je naglasio da je "znao da ih neke

gre{ke mogu puno ko{ta-

ti#.

- Mogu igra~e da nau-

~im da igraju u napadu i

odbrani, ali ne mogu da

im dam iskustvo. To je ne-

mogu}e. Vjerovatno Vla-

dica Stojanovi} vi{e ne-

}e na kraju utakmice br-

zo {utirati, mo`da bi

Dragan Suxum sada pogodio gol

da opet dobije loptu, kao u me~u

protiv Hrvatske. Nismo realizo-

vali neke {anse, imali smo lo-

{u sre}u i nedostajalo nam je is-

kustvo - glasno razmi{qa Vujo-

vi}.

On je dodao da sigurno posto-

je i wegove gre{ke u vo|ewu utak-

mica i da }e ih analizirati.

- Trudim se da pred ekipu iza-

|em najspremniji. Moram da znam

vi{e od igra~a, po{to je to jedi-

ni na~in da mi vjeruju i da me

slu{aju - zakqu~io je selektor

Srbije i Crne Gore Veselin Vu-

jovi}.

Zauzimawem petog mjesta na

Svjetskom prvenstvu u Tunisu

"plavi# su popravili za tri po-

zicije svoj plasman u odnosu na

pro{li evropski i svjetski {am-

pionat. ¥

Pobjedom protiv Gr~ke (37:26)

"plavi# su osvojili peto mjesto na

prvenstvu svijeta, ali ni poslije

tog me~a sa lica "plavih# nije si-

lazila poti{tenost zbog propu-

{tene prilike da izbore

polufinale.

Kapiten Srbije i Crne

Gore @ikica Milosavqe-

vi} naveo je da mu je pred-

stavqalo ~ast {to je na

{ampionatu predvodio ovu

generaciju "plavih#, ista-

kav{i da su svi dobri mom-

ci i odli~ni rukometa{i.

- Ponosan sam na sai-

gra~e. Oni su zacrtali no-

vi put na{e reprezentaci-

je i Svjetski {ampionat u

Tunisu je za wih novo, zna-

~ajno iskustvo. Ne znam da

li }u ubudu}e biti sa wima,

ali im u svakom slu~aju oda-

jem priznawe na borbeno-

sti i zalagawu. @ao mi je

{to nismo igrali polufi-

nale, jer smatram da smo to

zasluìli - rekao je Milo-

savqevi}.

On je ponovo naglasio

da su sudije glavni krivci

{to "plavi# nisu osvojili

jednu od medaqa.

- Protiv nepravde nismo mo-

gli. Sudije su nam oduzele {ansu

da svijetu pokaèmo koliko zaista

vrijedimo. @alosno je to - ista-

kao je @ikica Milosavqevi}. ¥

ZAVR[ENO 19. RUKOMETNO PRVENSTVO SVIJETA U TUNISU

[PANIJA [AMPION

DANIJEL AN\ELKOVI] I DANIJEL [ARI] @ALE ZBOG PROPU[TENE [ANSE

DVORANA: "7. novembar# u Radesu, gledalaca: 10.000, sudi-

je: Lem i Urlih (Wema~ka), sedmerci: [panija 4 (3), Hrvatska

6 (6), iskqu~ewa: [panija 8, Hrvatska 10 minuta.

[PANIJA: Hombrados, Entrerios 6, Rokas 2, Garabaja 2,

Urios 4, Garalda 4, Lozano, Hernandez, Perez 1, Barufet, Gar-

sija 11 (2), Romero 4 (1), Ortega 3, Rodrigez 3.

HRVATSKA: [ola, Losert, Kaleb, Bali} 6, Lackovi} 3, Zr-

ni} 2, Vori 4, Dominkovi} 2, Xomba 7 (5), Goluà 2 (1), [prem

4, [poqari} 1, Metli~i} 1, Bunti} 2.

[PANIJA HRVATSKA40:34

DVORANA: "7. novembar# u Radesu, gledalaca: 13.000, sudi-

je: Lauren i Nilsen (Danska), sedmerci: Francuska 8 (5), Tunis

4 (3), iskqu~ewa: Francuska 4, Tunis 16 minuta, crveni karton

(tre}e iskqu~ewe): Isam Tej (Tunis) u 60. minutu.

FRANCUSKA: Karbou, Omejer, Fernandez 1, Dinar, Bur-

de 4 (1), @il 3, Kervadek, Narcis 1, Anketil 1, @iro 2 (1), Ka-

rabati} 4, Kempe 1, Abati 3 (2), Gigu 6 (1).

TUNIS: Magaiz, Zaheni, Hedou, Garbi, Tej 3, Hmam 11 (2),

Said, Madi, Jarou, Haj Ahmed 1, Seboui 4, Bousnina 2, Ben Azi-

za 1 (1), Meganem 3.

FRANCUSKA TUNIS26:25

Alberto Entrerios ([panija): Rapsodija u finalu

@ikica Milosavqevi}:Protiv sudija se ne moè

ME^ ZA 3. MJESTO

Danijel An|elkovi}: Pruìli maksimum na {ampionatu

Veselin Vujovi}: Neiskustvo najve}i problem

VESELIN VUJOVI] ZADOVOQAN I TU@AN U ISTO VRIJEME

OSTAO @AL ZA POLUFINALOMIgra~i su sada sportski junaci kojima je nedostajao samojedan korak za veliki uspjeh, kaè Veselin Vujovi}

Nismo imali sre}eNismo imali sre}eNismo imali sre}eNismo imali sre}eNismo imali sre}eNismo imali sre}eNismo imali sre}eNismo imali sre}eNismo imali sre}e@IKICA MILOSAVQEVI], KAPITEN "PLAVIH"

Ponosan na saigra~e

DVORANA: "7. novembar# u Radesu, gledalaca: 2.000, sudije: Ar-

naldson i Vidarson (Island), sedmerci: Gr~ka 1 (1), Srbija i Cr-

na Gora 2 (1), iskqu~ewa: Gr~ka 4, Srbija i Crna Gora 4 minuta.

GR^KA: Karilos, Cimortos, Vasilakis 1, Zaravinas 3, Balo-

menos 3, Kokolodimitrakis 2, Gramatiko 1, Kafatos, @ivulovi}

3, Krisopul, Kalkidis 2, Sanikis, Alvanos 5, Karipidis 6.

SRBIJA I CRNA GORA: \urkovi} 3, ]uruvija 5, Ma. Kri-

vokapi} 4, Mi. Krivokapi} 2, \ukanovi}, Stojanovi} 6, [ari}, Pe-

tri} 5, Muratovi} 4, Suxum 1, [terbik, Milosavqevi} 5, An|el-

kovi} 1, Nikoli} 1.

GR^KA SRBIJA I C. GORA26:37

Nismo imali sre}e

REZULTATIZa 5. mjesto

Gr~ka - SCG 26:37

Za 7. mjesto

Norve{ka - Rusija 30:27

Za 9. mjesto

Wema~ka - ê{ka 39:34

Za 11. mjesto

[vedska - Slovenija 32:29

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005.SPORT8

BEOGRAD - Pobijedio je

kompromis, makar privremeno.

Selektor mlade reprezentacije

Milorad Kosanovi} nije smije-

wen na sjednici Izvr{nog odbo-

ra FS SCG, ali }e mu biti pre-

do~eni propusti u radu u intere-

su boqih rezultata.

[kolskim rje~nikom re~eno,

dobio je posqedwu opomenu ili

ukor pred iskqu~ewe. O wegovoj

smjeni nije se glasalo, iako su

predstavnici crnogorskog saveza

na ~elu sa Dejanom Savi}evi}em

do{li na sjednicu rije{eni da na

tome insistiraju.

- Nismo htjeli da postavqa-

mo ultimatume, ostavili smo mo-

gu}nost qudima iz FS Srbije da

razgovaraju sa wim i prona|u rje-

{ewe. Na{e zamjerke ostaju i cr-

nogorski klubovi do daqeg ne}e

davati igra~e za mladu selekciju.

Oni su neopravdano zapostavqe-

ni i zato se ne}e odazivati na se-

lektorove pozive - rekao je Savi-

}evi}.

Usvojen je stav da je Kosano-

vi} grije{io i ispoqavao nedo-

sqednost u izboru igra~a. Davao

je prednost rezervnim fudbale-

rima u odnosu na one koji stan-

dardno igraju u klubovima, nedo-

voqno je sara|ivao sa crnogor-

skim savezom i davao u {tampi

neodmjerene izjave. Zato }e pred-

stavnici wegove baze razgovara-

ti s wim u ̀ eqi da propusti i ne-

sporazumi budu prevazi|eni.

- Kosanovi} je pravio gre{ke

i Crnogorci imaju razloga za ne-

zadovoqstvo. Pitawe je da li je to

dovoqno za wegovu smjenu - rekao

je novi predsjednik FS Srbije

Zvezdan Terzi}.

Ostaje da se vidi kako }e na

sve reagovati nekada{wi trener

Vojvodine, Crvene zvezde i kine-

skog Dalijena. On je prije nekoli-

ko dana rekao da se pri izboru re-

prezentativaca nikad ne}e ruko-

voditi "kqu~em# nego stru~nim

procjenama.

Ju~e su se u Beogradu okupili

igra~i mlade selekcije koji da-

nas putuju u Sofiju na prijateq-

sku utakmicu sa vr{wacima iz Bu-

garske.

Me|u wima ne}e biti Laki}a

iz Budu}nosti i Todorovi}a iz

Zete, shodno odluci crnogorskog

saveza.

Fudbaleri "A# selekcije SCG

kre}u na put sutra, a wihov me~ sa

izabranicima Hrista Stoi~kova

igra se u srijedu u 14 ~asova.

¥ B. MARKOVI]

FUDBALSKI SAVEZ SCG NIJE SMIJENIO SELEKTORA MLADE SELEKCIJE

@UTI KARTON KOSANOVI]U

\ Dejan Savi}evi}:Na{e zamjerke ostaju

WUJORK - Vladimir Radma-

novi} je ponovo bio {uterski ras-

poloèn, {to je uz povratak Reja

Alena bilo dovoqno da Sijetl po-

novo slavi. U trijumfu nad [ar-

lotom Radmanovi} je zabiqeìo

23 poena, uz pet trojki iz devet po-

ku{aja.

Drugi po u~inku od interna-

cionalaca iz SCG bio je @arko

âbarkapa. Iako je wegov Golden

Stejt ubjedqivo poraèn od Den-

vera, on ima dosta razloga za zado-

voqstvo. Prvi put ove sezone do-

bio je priliku da igra vi{e od dva-

deset minuta, {to mu je bilo do-

voqno da ostvari u~inak od 16 po-

ena i 6 skokova.

Rezultati: Wu Xersi - Detro-

it 107:85 (Karter 41, 11 sk, Krsti}

4, 1 sk, 1 as, 1 uk - Prins 17, Mili-

~i} 0 p, 1 sk), Atlanta - Indijana

79:84 (Herington 26, Drobwak 9, 2

sk - O'Nil 38), Va{ington - Mil-

voki 112:94 (Arenas 31, 9 as, Tomas

23 - Red 26), Klivlend - Orlando

101:92 (Xejms 30, 9 as, Pavlovi} 11,

3 sk, 2 as, 4 uk - Hil 17), Majami -

îkago 108:97 (O'Nil 26, 10 sk -

Gordon 25), Feniks - Wujork

114:106 (Studemajer 32, 15 sk - Mar-

beri 33), Juta - Wu Orleans 108:92

(Buzer 18 - Nahbar 21), Sijetl -

[arlot 113:99 (Alen 25, Radmano-

vi} 23, 2 sk, 2 as, 1 uk - Eli 22, 9 sk),

Portland - Sakramento 114:108

(Studemajer 30, 8 as - Bibi 35, Ve-

ber 20, 13 sk, 10 as, Stojakovi} 15,

1 sk, 4 as, 1 uk), Denver - Golden

Stejt 107:91 (Martin 24, 9 sk -

Klekston 17, âbarkapa 16, 6 sk, 1

as, 1 uk). ¥

SIJETL SLAVIO PROTIV [ARLOTA

Raspoloèni Radmanovi}BEOGRAD - Ubjedqivom po-

bjedom nad Splitom ko{arka{i

Crvene zvezde potvrdili su odli~-

nu formu. Od prvog minuta "crve-

no-bijeli# su krenuli agresivno, a

to se odrazilo i na rezultat. Ka-

ko je vrijeme odmicalo prednost je

rasla, do kona~nih "plus 19# (89:70).

Najefikasniji kod Beogra|ana bi-

li su Dragojlovi} sa 24 i Viznev-

ski sa 21 poenom.

Refleks je bez ve}ih problema

stigao do trijumfa nad posqedwe-

plasiranom ekipom Gudjer lige, He-

liosom, dok je Budu}nost u "Mora-

~i# slavila nad Geoplin Slovanom.

Ko{arka{i Hemofarma su po-

raèni na gostovawu kod Pivovar-

ne La{ko, {to je iskoristio Zadar

i pobjedom nad Partizanom izbio

na ~elo kolone. Treba ista}i da se

na parket, poslije dva mjeseca pa-

uze, vratio Dejan Milojevi}, ali to

nije pomoglo "crno-bijelim# da

slave u "Jazinama#.

Rezultati 21. kola: Cibona -

[ibenka 96:88 (Sesar 23 - Brojles

20), Olimpija - [iroki 87:59 (Man-

ce 13 - Perkovi} 13), Split - Cr-

vena zvezda 70:89 (Ran~i} 25 - Dra-

gojlovi} 24, Viznevski 21), Pivo-

varna La{ko - Hemofarm 69:65

(Joksimovi} 33 - Popovi} 25, Bo-

gavac 11), Zadar - Partizan PMB

81:72 (Bani} 25 - Perovi} 14, Bog-

danovi} 11), Budu}nost - Geoplin

Slovan 97:93 (Mini} 27 - Petrov

29), Bosna - Zagreb 93:92 produè-

tak (Markovi} 19 - Tomas 26).

Plasman: Zadar 36, Hemofarm

36, Union Olimpija 36, Cibona 34,

Crvena zvezda 34 (me~ mawe), Pi-

vovarna La{ko 34, Partizan 33

(me~ mawe), Refleks 33 (me~ ma-

we)... ¥

KO[ARKA[KA GUDJER LIGA, 21. KOLO

Zvezda u pobjedni~kom ritmu

[TUTGART - Wema~ki gol-

man Timo Hildebrand promijenio

je mi{qewe i ipak ne}e napusti-

ti redove [tutgarta. Produìo je

ugovor za jo{ dvije godine.

On je ina~e tre}i golman we-

ma~ke reprezentacije iza Olive-

ra Kana i Jensa Lemana. Spremao

se na odlazak iz kluba po{to pro-

{li mjesec nije uspio posti}i do-

govor sa vo|stvom [tutgarta oko

novog ugovora.

Wema~ki mediji objavili su

kako je Hildebrand bio spreman za

novo pregovarawe poslije raskida

saradwe sa menaxerom. Zato je pot-

pisao novi ugovor, koji ga veè uz

klub do qeta 2007. godine.

- Drago mi je da sam se rije{io

ove brige. [tutgartu mnogo dugu-

jem u svojoj karijeri i nadam se da

bismo u sqede}e dvije sezone mogli

osvojiti naslov prvaka Wema~ke -

izjavio je Hildebrand. ¥

REPREZENTATIVNI GOLMAN TIMO HILDEBRAND I [TUTGART SE DOGOVORILI

Saradwa jo{ dvije godine

Titula[arapovoj

TOKIO - Ruska te-

niserka Marija [arapo-

va pobjednica je mili-

on i tri stotine hiqa-

da dolara vrijednog

VTA turnira u Tokiju.

Ona je u finalu bila bo-

qa od Lindzi Devenport sa

6:1, 3:6, 7:6 (7-5).

U dvoboju drugog i

prvog nosioca prvi

set pripao je Ruski-

wi.

Mlada teni-

serka je ekspre-

sno slavila sa

6:1 poslije sa-

mo 22 minute

igre.

Ipak, ~e-

t v o r o s t r u k a

osvaja~ica Toki-

ja uspjela se u dru-

gom setu vratiti i

poravnati rezultat

na 1-1.

Tre}a dionica igrana

je najduè i bila je vrlo iz-

jedna~ena i napeta. Obje igra-

~ice su dràle servis, iako je

17-godi{wa [arapova imala

tri me~ lopte.

Onu ~etvrtu, u "taj-brejku#,

pretvorila je u pobjedu. Ina~e,

ovo je osmi osvojeni turnir [a-

rapove u karijeri, ~ime }e do-

}i na tre}e mjesto VTA liste.

O~igledno je da se [arapo-

va brzo oporavila od poraza u

polufinalu Otvorenog prven-

stva Australije, u kojem je pro-

tiv Serene Vilijams imala tri

me~ lopte, ali ih nije uspjela

iskoristiti.

¥

TENISKI VTA TURNIR U TOKIJU

BEOGRAD - Plejmejker

Crvene zvezde, Endrju Viznev-

ski, najboqi je strijelac ti-

ma u Gudjer ligi. Uz to, pro-

veo je najvi{e vremena na

terenu, vode}i je asistent

i kradqivac lopti. Neka-

da{wi plejmejker ameri~-

kog kolexa Senteneri o~e-

kuje uspje{an nastavak sezo-

ne u "crveno-bijelom# dre-

su i nada se da }e ponovo do-

biti {ansu da u|e u neki NBA

tim.

- Proveo sam pripremni pe-

riod sa Sakramentom i Toron-

tom. Bio sam veoma blizu potpisa za

Reptorse, me|utim, oni su odlu~ili

da angaùju veterana Olstona, koji

je sada jedan od glavnih igra~a tima.

Poslije toga dobio sam priliku da

se oku{am u Evropi i odlu~io sam

da do|em u Zvezdu. Ovdje mi je za sa-

da dobro, a vjerujem da }e tako biti

i u nastavku sezone.

?Kako je bilo trenirati

sa Torontom?

- Sjajno ali i te{ko, pogotovo

kada vidite da ste toliko blizu igra-

wa u NBA. Sigurno je da mi je bilo

te{ko kada nisam u{ao u tim, ali

cijelo iskustvo }e mi pomo}i da se

boqe predstavim ako ponovo dobi-

jem {ansu u NBA.

?I daqe ste u kontaktu sa qudi-

ma iz NBA?

- Da, mnogi timovi su slali agen-

te da me gledaju dok igram za Zvezdu.

Mnogima od wih svi|a se moj poten-

cijal i na~in na koji doprinosim

igri ekipe. Vidje}emo kako }e se sve

zavr{iti...

?Ko su najboqi igra~i iz NBA

sa kojima ste igrali?

- Sigurno Stefon Marberi, ko-

ji je jedan od najboqih plejmejkera,

potom Kris Bo{, centar Toronta,

kao i Lebron Xejms, protiv kojeg

sam igrao u qetnoj ligi.

?U Zvezdi ste od po~etka sezone.

Da li vam nedostaje ku}a?

- Da, veoma, moja porodica je ve-

oma slo`na i jaka. Znate kako je,

dok sam odsutan mnoge stvari se de-

{avaju i ponekad me zaboli {to ni-

sam dio toga. Ali moji znaju za{to

sam ovdje i da }u se jednog dana vra-

titi ku}i. ¥

ENDRU VIZNEVSKI, KO[ARKA[ CRVENE ZVEZDE

ÊKAM NOVU [ANSUÊKAM NOVU [ANSUÊKAM NOVU [ANSUÊKAM NOVU [ANSUÊKAM NOVU [ANSUÊKAM NOVU [ANSUÊKAM NOVU [ANSUÊKAM NOVU [ANSUÊKAM NOVU [ANSUIskustvo iz Toronta }e mi pomo}ida se boqe predstavim, ako dobijemjo{ jednu priliku u NBA ligi, kaèViznevski

Biv{i trener Crvene zvezde dobioposqedwu opomenu ili ukor prediskqu~ewe

ULAZNICERukovodstvo srpsko-crno-

gorskog fudbala odlu~ilo je da

za utakmicu protiv [panije ne-

}e biti besplatnih ulaznica.

Svi oni koji ̀ ele da se na|u na

stadionu mora}e da plate kako

bi vidjeli Raula, Kasiqasa, i

ostale {panske asove.

Utakmica godine za izabra-

nike Ilije Petkovi}a igra}e

se 30. marta na beogradskoj "Ma-

rakani#. Pobjedom u ovom me~u

"plavi# bi napravili ogroman

korak ka prvenstvu svijeta u

Wema~koj.

Izvr{ni odbor odredio je selektore najmla|ih nacionalnih se-

lekcija. Igra~e do 15 godina predvodi}e nekada{wi igra~ Sutjeske

Sa{a Medin, a selekciju kadeta do 17 godina Zlatko Krmpoti} biv-

{i Zvezdin bek i reprezentativac.

U novoj ulozi Krmpoti} je zamijenio Tomislava Sivi}a koji je

postao trener prvoliga{a Sartida iz Smedereva.

KRMPOTI] UMJESTO SIVI]A

Endru Viznevski:Prvi strijelac

"crveno-bijelih"

HERCEG NOVI - Vater-

polisti Jadrana odigrali su u

svom bazenu nerije{eno sa ita-

lijanskim Pro Rekom 7:7 u 4.

kolu grupe "B# Evrolige.

Doma}inu je remi doneo

Vladimir Gojkovi}, tri sekun-

de prije kraja me~a. Za razliku

od me~a u \enovi, kada je Ja-

dran bio u prednosti i nadomak

pobjede, ali je na kraju Pro Re-

ko slavio, ovaj put je italijan-

ska ekipa bila u stalnom vo|-

stvu, ali su Novqani u posqed-

wa dva napada uspjeli da osvo-

je bod.

¹ ¹ ¹

ANTALIJA - Fudbaleri

Partizana poraèni su od Haj-

duka 1:0 u posqedwoj utakmici

na pripremama u Turskoj. Jedi-

ni gol na susretu postigao je

Dragi}evi} u 74. minutu. To je

bio prvi susret dvije ekipe od

raspada biv{e Jugoslavije i

ujedno susret dvije ekipe koji su

jesewi dio prvenstva zavr{ile

kao prve u svojim prvenstvima.

¹ ¹ ¹

NI[ - Vaterpolisti Ni-

{a izgubili su u svom bazenu

od ma|arskog Va{a{a sa 7:6 u 4.

kolu grupe "A# Evrolige. Ni-

{lije su pruìle vrlo jak ot-

por velikom favoritu i mnogo

iskusnijoj i kvalitetnijoj eki-

pi, ali nisu imali snage da na-

prave podvig. Doma}i su vodi-

li u jednom trenutku i sa 4:2,

ali je Va{a{ uspio da do kra-

ja me~a preokrene rezultat.

Ovom pobjedom Ma|ari su obez-

bijedili plasman u ~etvrtfina-

le Evrolige.

¹ ¹ ¹

BORMIO - Po{to je osvo-

jio najsjajnije odli~je u super-

veleslalomu, Bode Miler oki-

tio se i drugim zlatom, u spu-

stu, na Svjetskom prvenstvu u

skijawu. Amerikanac je do no-

vog zlata do{ao s vremenom od

1:56,22 minuta. Srebrnu meda-

qu osvojio je wegov sunarodwak

Deron Ralvs sa 44 stotinke za-

ostatka, dok je bronzu osvojio

branilac naslova Austrijanac

Mihael Valhofer sa 89 stotin-

ki lo{ijim vremenom od pobjed-

nika. Titula najboqe spusta-

{ice ponijela je Janica Koste-

li}. Druga je bila Elena Fan-

kini, dok je tre}e mjesto pripa-

lo Renati Ge~l.

¹ ¹ ¹

MOSKVA - Vaterpolisti

Partizana plasirali su se u po-

lufinale Kupa LEN. "Crno-

bijeli# su u Moskvi poraèni

sa 7:4, ali su zahvaquju}i pobje-

di u Beogradu od 12:8 uspjeli da

se plasiraju u naredni krug tak-

mi~ewa. ¥

Marija [arapova: Os-mi trofej u karijeri

ÊKAM NOVU [ANSU

GACKO - Odbojka{i Gacka su

bez ve}ih problema pobijedili fa-

vorizovanu ekipu Radnik Elvaka

sa 3:1. Gosti iz Bijeqine nastupi-

li su oslabqeni, {to je bio i jedan

od razloga za wihov neuspjeh u Gac-

ku.

Prvi set protekao je u znaku

doma}ih igra~a - 25:19. Sa pola sna-

ge rije{ili su i sqede}u prepre-

ku, ali je u nastavku do{lo do opu-

{tawa. To su iskoristili Bije-

qinci i bili uspje{ni u tre}oj

rundi, koju su rije{ili u svoju ko-

rist - 18:25. Me|utim, to je bilo

sve {to su gosti pokazali u Gacku.

U posqedwem setu doma}i igra~i

su se vratili u formu i zasluèno

osvojili nove bodove. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 7. februar 2005. SPORT 9PRVA LIGA REPUBLIKE SRPSKE ZA ODBOJKA[E 13. KOLO

PRVA LIGA REPUBLIKE SRPSKE ZA ODBOJKA[ICE 13. KOLO

DVORANA: Sportska u Vi{egradu, gledalaca 300, sudije: Ma-

ri~i} (Bijeqina) i Lazanovi} (Zvornik).

HE NA DRINI: \ogi}, Andri}, U{}umli}, Baranac, Obra-

dovi}, Sari}, Boì}, Uji}, Peri{i}, ]evriz, Ple}i}.

FAMOS KORAN: ̂ voro, Slijep~evi}, Biqanovi}, Ili{ko-

vi}, Savi}, Cvijeti}, Cicovi}, Mili~evi}, Peri}, Forcan, Kne-

èvi}, Sikira{.

SETOVI: 25:16, 27:25, 25:18.

HE NA DRINI FAMOS K.3:0

DVORANA: Sportska u Modri~i, gledalaca 400, sudije: Ba-

rali} (Vi{egrad) i Ovuka (Bawa Luka).

MODRIÂ: [ravan, Kopawa, Milo{evi}, Jovi}, Stevi}, Ga-

ji}, Ili} Grozdi}, Simi}, \ur|i}, Alatovi} i Stevanovi}.

MAGLI]: \or|evi}, Pqevaq~i}, Vojvodi}, Vujadin, T. Mar-

kovi}, Davidovi}, D. Markovi}, Liki}, Vra~ar i Blagojevi}.

SETOVI: 25:17, 25:13, 25:16.

MODRIÂ MAGLI]3:0

VI[EGRAD - Odbojka{ice

HE na Drini opravdale su ulogu

favorita zabiqeìv{i maksi-

malnu pobjedu nad ekipom Famos

Korana. Ovim trijumfom odboj-

ka{ice iz Vi{egrada dokazale

su dobru formu i sigurno je da

}e se ukqu~iti u borbu za najvi-

{i plasman.

¥ S. V.

MODRIÂ - Od-

bojka{ice Modri~e

nastavile su pobjedo-

nosnu seriju. Za svega

60 minuta savladale su

ekipu Magli}a sa ubje-

dqivih 3:0.

Ni u jednom tre-

nutku, pa ~ak ni na po-

~etku setova, go{}e iz

Fo~e nisu vodile. Mo-

dri~anke su u sva tri

seta od samog po~etka

razliku u poenima po-

ve}avale i na kraju la-

ko slavile. Ovom po-

bjedom doma}e odbojka-

{ice osvojile su peto

mjesto u ligi.

¥ V. B.

QUBIWE - Jedinstvo nije

opravdalo ulogu favorita i ci-

jeli plijen je ostavio u Qubiwu,

~iji su odbojka{i slavili sa mi-

nimalnih 3:2.

Poslije brze, lake i uvjerqi-

ve pobjede u prvom setu, te vo|-

stva od ~ak 12:4 u drugom, kada je

sve upu}ivalo da }e Br~aci biti

prosto zbrisani sa parketa, Qu-

biwci su iznenada psiholo{ki

"pali# i doveli cijeli ishod

utakmice u pitawe.

A razlog naglog preokreta je

iskqu~ivo u ~iwenici da su do-

ma}ini glavnu nadu i teret igre,

po obi~aju, prebacili na ple}a

korektora Ilije ]uka, pa kako

je on funkcionisao tako se i si-

tuacija na terenu razvijala. Na

sre}u po wih, u dramati~noj zavr-

{nici "taj-breka# ]uk je ponovo

zablistao, {to je na kraju i od-

lu~ilo pobjednika me~a.

Gosti iz Br~kog se ni najma-

we nisu nadali porazu. Tokom su-

sreta u nekoliko navrata ù~no

su protestovali zbog sudijskih

odluka, a u tre}em setu kod re-

zultata 12:9 zbog nesportskog re-

agovawa wihov kapiten Igor

Skeli} dobio je ùti karton.

¥ @. JAWI]

]UK DONIO RADOSTDVORANA: SRC "Borovi#, gledalaca 100, sudije: Slijep~e-

vi} (Gacko) i Savi} ( Isto~no Sarajevo).

QUBIWE: Vidakovi}, ]uk, Sr|an Milo{evi}, Brbori},

Kruni}, Kruq, Medan, Nedeqko Dangubi}, Radovan Dangubi}, Gra-

hovac, Savo Milo{evi}.

JEDINSTVO: Igor Skeli}, Mitrovi}, Tomi}, Vasiqevi}, Pa-

ji}, Karanovi}, Keserovi}, Pavlovi}, Simi}, Boì}, Sa{a Ske-

li}, [ormaz.

SETOVI: 25:19, 24:26, 23:25, 25:20, 20:18

QUBIWE JEDINSTVO3:2

DVORANA: u Modri~i, gledalaca 400, sudije: Ovuka (Bawa

Luka) i Barali} (Vi{egrad).

MODRIÂ: Milo{evi}, Pupi}, Milojevi}, Cvijanovi}, Si-

mi}, Kuzmanovi}, Vukovi}, Milankovi}, Karali}, Drobwak i

Blagojevi}.

DRINA: S. Tomi}, Z. Grbi}, Radi}, Suboti}, Jawi}, ]irko-

vi}, Manojlovi}, Pelemi{, N. Tomi}, N. Grbi}, \ukanovi} i ]o-

ri}.

SETOVI: 25:20, 25:14, 25:22.

MODRIÂ O. DRINA3:0

REZULTATIGRADI[KA: Gradi{ka -

Student 1:3, QUBIWE: Qubi-

we - Jedinstvo 3:2, GACKO:

Gacko - Radnik Elvako 3:1, MO-

DRIÂ: Modri~a Optima -

Drina 3:0.MODRIÂ - Lide-

ru i aktuelnom {ampi-

onu Republike Srpske

ekipi Modri~e Optime

nije trebao ni jedan ~as

da ubedqivo savladaju

nejaku Drinu - 3:0.

Prvi set trajao je

svega 18 minuta, a Zvor-

ni~ani u tom periodu

pruìli najè{}i ot-

por. Kod rezultata 14:14

trener gostiju poku{ao

je izmjenama ne{to da

u~ini. Me|utim, sve je

bilo uzaludno. Pupi},

Milo{evi} i Drobwak

"dodali su gas# za sigur-

nu pobjedu.

U pobjedni~kom sa-

stavu istakao se mladi

Dejan Milo{evi}, koji

je imao sedam as servi-

sa i bio stalna enigma

za protivni~ki blok.

S obzirom na to da

je br~ansko Jedinstvo

poraèno u Qubiwu, od-

bojka{i Modri~e na do-

brom su putu da obezbi-

jede prvu poziciju pred

nastavak takmi~ewa u

mini-ligama, iako ih

narednog vikenda o~e-

kuje derbi protiv Stu-

denta iz Pala.¥ V. B. \Dejan Milo{e-

vi}: Gosti lakplijenTABELA

1. Modri~a 13 10 3 34:12 31

2. Student 13 10 3 34:22 27

3. Jedinstvo 12 9 3 32:15 26

4. Radnik E. 13 8 5 29:19 25

5. Qubiwe 13 8 5 28:22 23

6. Gacko 12 3 9 16:29 12

7. Drina 13 3 10 14:35 8

8. Gradi{ka 13 0 13 7:39 1

IDU]E KOLOU 14. kolu, koje

je na programu 11. i

12. februara, sasta-

ju se: PALE: Stu-

dent - Modri~a Op-

tima, ZVORNIK:

Drina - Gacko, BI-

JEQINA: Radnik

Elvako - Qubiwe,

BR^KO: Jedinstvo

- Gradi{ka.

SOKOLAC - Odbojka{ice

Glasinca zasluèno su savladale

ekipu Jedinstva Mobi'S sa 3:2.

Br~anke su lako dobile prvi set,

a prva uzbu|ewa donio je drugi

period igre. Tada su Soko~anke

zaigrale kao preporo|ene i sti-

gle do vo|stva od 21:19. Go{}e su

uspjele da izjedna~e na 21:21, ali

je fini{ seta u potpunosti pri-

pao Glasincu. Nastavak utakmi-

ce opet je bio u znaku Jedinstva

Mobis'S. Ponovila se repriza iz

prvog seta, a i rezultat je bio

identi~an - 15:25. ̂ etvrti set do-

nio je pravu dramu. U dvorani je

bilo malo onih koji su vjerova-

li da moè do}i do novog preo-

kreta. Tako nisu mislili trener

Marko Obrenovi} i wegove od-

bojka{ice. Soko~anke su igrale

sve boqe i do prvog izjedna~ewa

stigle pri rezultatu 22:22. Uz od-

li~ne servise An|ele Ba{evi}

proradio je i blok doma}ih odboj-

ka{ica, {to je donijelo izjedna-

~ewe u setovima - 2:2. U taj-bre-

ku Glasinac se predstavio u svom

najboqem izdawu i tako stigao

do pobjede.

¥ B. GAJEVI]

LIDER PAO U SOKOCU

\Suzana [ukovi} (Glasinac): Zasluèno do bodova

REZULTATIVI[EGRAD: He na Drini

- Famos Koran 3:0, SOKOLAC:

Glasinac - Jedinstvo Mobi'S

3:2, GACKO: Gacko - Radnik Bi-

jeqina put 3:2, MODRIÂ: Mo-

dri~a - Magli} 3:0.

PAROVIU 14. kolu, koje se igra 11.

i 12 februara, sastaju se: PA-

LE: Famos Koran - Modri~a,

FOÂ: Magli} - Gacko, BI-

JEQINA: Radnik Bijeqina

put - Glasinac, BR^KO: Je-

dinstvo Mobis'S - He na Dri-

ni.

GLASINACJEDINSTVO M.

32

DVORANA: u Sokocu, gle-

dalaca: 200, sudije: Pavi} (Bi-

jeqina) i Pecikoza (Doboj).

GLASINAC: Bakmaz, M.

Krsmanovi}, Zuban, [iqak,

Su. [ukovi}, Ba{evi}, Sa. [u-

kovi}, V. Krsmanovi}, Mari}.

JEDINSTVO MOBI'S:

Boì}, Mitrovi}, Sijini},

Popovi}, Blagi}, Luki}, Sav-

ki}, J. Markovi}, Petrovi},

Savi}, Mihajlovi}, A. Marko-

vi}.

SETOVI: 15:25, 25:21,

15:25, 25:23, 15:10.

TABELA

1. He na Drini 13 12 1 37:10 34

2. Jedinstvo M. 12 11 1 35:7 34

3. Glasinac 13 9 4 30:17 26

4. Radnik BP 13 6 7 27:22 21

5. Modri~a 13 6 7 20:22 18

6. Gacko 12 5 7 17:24 14

7. Magli} 13 2 11 7:35 5

8. Famos K. 13 0 13 3:39 1

GACKORADNIK BP

32

DVORANA: O[ "Sveti

Sava#, gledalaca: 400, sudije:

Ili} (Qubiwe) i Ko{evi}

(Modri~a).

GACKO: G. Peri{i}, Da-

mjanac. J. Peri{i}, Hrwez,

Sokni}, Lozo, [oji}, A{ra-

bi}.

RADNIK BIJEQINA

PUT: Deli}, Todi}, Savi}, Bu-

jak, Mi}i}, Ini}, Beqanovi},

Bartula, Babi}, Kandi}.

SETOVI: 20:25, 25:18,

25:27, 25:18, 15:12.

GACKO - Odbojka{ice Gac-

ka savladale su ekipu Radnika

Bijeqina put sa 3:2. U prvom se-

tu go{}e su bile boqe i dobrom

igrom nagovijestile su ̀ equ sa-

mo za pobjedom. Me|utim, u na-

stavku su se revan{irale doma-

}e igra~ice. Najvi{e uzbu|ewa

donio je tre}i set. Igra~ice iz

Bijeqine napravile su pravi

preokret.

U zavr{nici su imale vi{e

sre}e i slavile sa 27:25. Odboj-

ka{ice Gacka nisu se predale i

u ~etvrtom setu bile su boqe -

25:18. Nastavak im je donio zaslu-

ènu pobjedu. ¥

GRADI[KA STUDENT

13

DVORANA: Sredwo{kol-

skog centra, gledalaca: 100, su-

dije Keserovi} (Br~ko) i Ko-

sti} (Bawa Luka).

GRADI[KA: Karan, Ra-

|enovi}, Bo{kovi}, Danilo-

vi}, Radi{i}, Jankovi}, San-

di}, Nedi}, Ili}, Marijano-

vi}, Stojni}.

STUDENT: Vasiqevi},

Pepi}, Todorovi}, Boì}, Gu-

taq, Tomi}, Markovi}, êre-

mixi}, ^voro, Furtula, Ko{a-

rac.

SETOVI: 25:22, 15:25,

17:25, 14:25.

GRADI[KA - Student je

prema o~ekivawu zabiqeìo

pobjedu - 1:3. Gosti su olako

shvatili me~ u Gradi{ci, pa su

ka`weni u prvom setu. Tim Dar-

ka Pepi}a u uzbudqivoj zavr-

{nici prvog seta slavio je sa

25:22.

U preostale tri runde dile-

me nije bilo. Ekipa Darka Kalaj-

xi}a nije dozvoqavala nikakvo

iznena|ewe, pa je iz seta u set po-

en razlika bila sve ve}a. Odboj-

ka{ima Gradi{ke ostaje i daqe

glavni ciq da do kraja {ampio-

nata iznenade nekog od budu}ih

rivala, a prema igri i usponu

forme sve su bliì ostvarewu

tog ciqa.

¥ Z. V.

\ Ekipa Radnik Elvaka: Povrede kumovale porazu

DVORANA: O[ "Sveti Sava# u Gacku, gledalaca: 400, sudi-

je: Ili} (Qubiwe) i Ko{evi} (Modri~a).

GACKO: Bjelogrli}, M. Koprivica, Milovi}, I. Koprivi-

ca, [upi}, Antunovi}, G. Koprivica, Peri{i}, ]uri}, Bo{ko-

vi}, Maqevi}, Starovi}.

RADNIK ELVAKO: Mili}evi}, Duri}, \uri}, Mitrovi}, Vu-

janovi}, Boì}, Gojkovi}, Ani~i}, Sari}, Kuragi}.

SETOVI: 25:19, 25:13, 18:25, 25:21.

GACKO RADNIK E.3:1

I Predmet javnog nadmetawa je prikupqawe ponu-

da za nabavku gra|evinskog materijala za potrebe

MUP RS za 2005. godinu po grupama:

1. ELEKTROMATERIJAL

2. VODOMATERIJAL

3. OKOV ZA GRA\EVINSKU STOLARIJU

4. RAZNI GRA\EVINSKI MATERIJALI

II Pravo u~e{}a imaju sve firme sa podru~ja BiH,

registrovane za ovu vrstu posla. Uz ponudu potreb-

no je dostaviti izvod iz registra nadle`nog

privrednog suda i vaè}e poreske uvjerewe o

izmirenim obavezama.

III Uz ovla{}ewe zainteresovani ponu|a~i mogu

se upoznati i preuzeti specifikaciju artikala ko-

ji su predmet javnog ogla{avawa u Upravi za ma-

terijalno-finansijske i pravne poslove, Bawa Lu-

ka, ulica Hvarska bb.

IV Zape~a}ene ponude sa punom adresom ponu|a~a

dostaviti sa naznakom "PONUDA ZA GRA\EVIN-

SKI MATERIJAL - NE OTVARAJ# na adresu

MUP RS, Uprava za mat. - fin. i imovinske poslove,

Hvarska bb, Bawa Luka.

V Ponude moète dostaviti najkasnije do 15.2.2005.

godine do 16 ~asova.

VI Javno otvarawe ponuda izvr{i}e se komisijski

18.2. 2004. godine s po~etkom u 12 ~asova, u pros-

torijama Uprave za mat. - fin. i imovinske poslove.

Kriterijumi za odabir najpovoqnijeg ponu|a~a

bi}e:

- kvalitet ponu|enog materijala

- cijena

- uslovi pla}awa

VII Za sve dodatne informacije moète se obrati-

ti na tel. 051/331-228.

UPISI U TIJEKU UPISI U TIJEKU UPISI U TIJEKU UPISI U TIJEKU

ORGANIZATORI:

Oskar, Centar za razvoj i kvalitetu ZagrebRos-kar, Centar za razvoj i kvalitetu SarajevoÖVQ, Österreichische Vereinigung fürQualitätssicherung

INFORMACIJEwww.ros-kar.infotel: 033 259 650 Fax: 033 259 [email protected] 061 893 940

MJESTO ODR� AVANJA:Hotel “Maršal” - Bjelašnica

,

MEÐUNARODNO ŠKOLOVANJEza EOQ MENAD� ERA KVALITETE

Prijave do 15.02.2005.

UPISI U TIJEKU UPISI U TIJEKU UPISI U TIJEKU UPISI U TIJEKU

UVJETI ZA UPIS: Završen fakultet ili viša škola, dvije godineradnog iskustva u podrucju upravljanja ili kontrole kvalitete

SEED Programi obuke www.ifc.org/seed

Southeast Europe Enterprise Development

Program za razvoj preduze}a u jugoisto~noj Evropi– SEED (Southeast Europe Enterprise Develop-ment) je inicijativa finansirana od strane donatorai pod upravom Me|unarodne finansijske korpo-racije – IFC, usmjerena na ja~anje malih i srednjihpreduze}a (MSP) u regiji.

U cilju ja~anja kapaciteta doma}eg gra|evinskogsektora, SEED u saradnji sa Udruènjem konsul-tanata inìnjera BiH (UKIBiH) organizira specijal-izirani program obuke za u~esnike u velikimgra|evinskim projektima. Srda~no pozivamo:��izvo|a~e radova,��investitore i ��konsultante

da u~estvuju u dvodnevnoj obuci na temu:

«FIDIC – Natjecanje i ugovaranje za velikeprojekte u gra|evinarstvu».

Program obuke je pripremljen i bi}e vo|en od straneiskusnih konsultanta sa dugogodi{njim prakti~nimiskustvom na me|unarodnim i doma}im projektima.

Dvodnevna obuka }e se odràti 17 - 18. 2. 2005. go-dine u prostorijama Privredne komore RS, \ureDani~i}a 1/III, u Banja Luci.

Za u~e{}e na gore navedenoj obuci cijena kotizaci-je iznosi 300 KM za prvog, odnosno 200 KM za dru-gog u~esnika iz iste firme, a ista uklju~uje i mater-ijal za obuku, osvjeènja i ru~ak u pauzama tokomdva dana obuke. Napominjemo da }e polaznicimapo zavr{etku obuke biti uru~eni certifikati o obavl-jenoj obuci. Zbog ograni~enog broja mjesta, pre-poru~ujemo da prijave uputite u {to skorijem roku.

Instrukcije za uplatu:Korisnik: IFC SEEDBanka: RAIFFEISEN BANK dd BiHAdresa: Danijela Ozme 3,

71000 SarajevoRa~un: 161 000 000 000 0011Podpartija ra~una: 502021000 - 03000601

Za sve dodatne informacije posjetite na{u web stran-icu www.ifc.org/seed ili kontaktirajte gdju Sanju Fer-izovi} na broj telefona 033/251 555, faksa 033/217 762,ili putem e-mmaila: [email protected].

Banja Luka, 17 - 18. 2. 2005. godine

"FIDIC – Natjecanje i ugovaranjeza velike projekteu gra|evinarstvu#

REPUBLIKA SRPSKA

MINISTARSTVO UNUTRA[WIH POSLOVA

Ministarstvo unutra{wih poslova Republike Srpske, Bawa Luka, na osnovu Zakona o postupku nabavke

robe, usluga i ustupawa radova ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj: 20/01) objavquje

JAVNO NADMETAWE

ponedjeqak, 7. februar 2005.OGLASI10

Z

Z

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni

glasnik Republike Srpske#, broj 41/03), ~lana 35. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik

Republike Srpske#, broj 101/04) i Odluke o raspisivawu javnog konkursa, na~elnik op{tine Kasindo,

raspisuje

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe sekretara Skup{tine op{tine i na~elnika Odjeqewa administrativne slu`be

Op{tine Kasindo i popunu upra`wenog radnog mjesta

I - Na~elnik op{tine Kasindo raspisuje javni konkurs za izbor i imenovawe sekretara Skup{tine

op{tine i na~elnike odjeqewa administrativne slu`be Op{tine Kasindo i popunu upra`wenog radnog

mjesta na poslove komunalnog policajca

1. Sekretar Skup{tine op{tine,

2. Na~elnik Odjeqewa za op{tu upravu,

3. Na~elnik Odjeqewa za finansije,

4. Na~elnik Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove,

5. Na~elnik Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti.

6. Komunalni policajac - 1 izvr{ilac

II - OPIS POSLOVA

Sekretar Skup{tine op{tine vr{i poslove u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, Statutom

op{tine i Poslovnikom Skup{tine op{tine.

Na~elnik odjeqewa rukovodi Odjeqewem i odgovara za wegov rad, te obavqa i druge poslove utvr|ene

Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih mjesta op{tinske administrativne slu`be.

Komunalni policajac obavqa poslove u skladu sa Zakonom o komunalnoj policiji.

III - MANDAT

Sekretar i na~elnik odjeqewa imenuje se na vrijeme trajawa mandata Skup{tine op{tine. Komunalni

policajac zasniva radni odnos na neodre|eno vrijeme.

IV - STATUS

Sekretar Skup{tine op{tine, na~elnik odjeqewa i komunalni policajac imaju status slu`benika

op{tinske administrativne slu`be.

V - SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nost ili biti na poloàju koji dovodi do sukoba interesa u skladu sa

Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske.

VI - OP[TI USLOVI

Op{ti uslovi za sve kandidate su:

1. Da je dràvqanin Republike Srpske, BiH,

2. Da je stariji od 18 godina,

3. Da ima op{tu zdravstvenu sposobnost.

4. Da nije otpu{ten iz dràvne slu`be na bilo kojem nivou u BiH (bilo na nivou dràve ili entiteta)

kao rezultat disciplinske mjere, na bilo kojem nivou vlasti u RS u periodu od 3 godine prije dana ob-

javqivawa upra`wene pozicije.

5. Da nije osu|ivan za krivi~no djelo za bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe 6 mjeseci za ka`wivo dje-

lo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova Sekretara Skup{tine i na~elnika Odjeqewa,

6. Da ne sluè kaznu izre~enu od Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nisu pod optu`bom

tog suda.

VII - POSEBNI USLOVI

1. Za sekretara Skup{tine

-VSS, pravni fakultet, 5 godina radnog iskustva u struci i poloèn stru~ni ispit za rad u organima

uprave ili poloèn pravosudni ispit.

2. Za na~elnika Odjeqewa za op{tu upravu:

- VSS, pravni fakultet,

- 5 godina radnog iskustva u struci,

3. Za na~elnika Odjeqewa za finansije:

- VSS, ekonomski fakultet

- 5 godina radnog iskustva u struci.

4. Za na~elnika Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove:

-VSS, gra|evinski fakultet,


5. Za na~elnika Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti.

- VSS - ekonomski fakultet,


6. Za komunalnog policajca

- VSS ili V[S dru{tvenog ili tehnolo{kog smjera,

- 1 godina radnog iskustva,

- poloèn stru~ni ispit za rad u organima uprave

VIII - POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni priloìti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova.

Sa svim kandidatima koji u|u u uì izbor, Komisija }e obaviti razgovor - intervju, o ~emu }e kandidati

biti blagovremeno obavije{teni.

IX - ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA

Rok za podno{ewe prijava na konkurs je 15 dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom listu "Glas

Srpske#, a objavi}e se i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu: Op{tina Kasindo, ul. Vojvode Radomira

Putnika br. 2. sa naznakom: Komisija za izbor i imenovawe.

NAÊLNIK OP[TINE

ODKP "KOMUNALNE USLUGE#

PRIJEDOR

Broj: 90/2005.

Datum: 4.2.2005.

Na osnovu ~lana 7.Zakona o javnim preduze}ima (Sl. gl. RS#, br. 75/04) Upravni odbor OD-

KP "Komunalne usluge# Prijedor na svojoj 22. redovnoj sjednici, odrànoj dana 4.2.2005. go-

dine

SAZIVA

Osniva~ku skup{tinu akcionara JKP "Komunalnih usluga# a.d. Prijedor,

koja }e biti odràna u 11 ~asova dana 1.3.2005. godine u upravnoj zgradi

"Komunalnih usluga# u ul. Kozarskoj br. 87 u Prijedoru.

Za sjednicu se predlaè sqede}i:

Dnevni red:

1. Izbor verifikacione i kandidacione komisije, zapisni~ara i broja~a glasova,

2. Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Skup{tine akcionara,

3. Razmatrawe prijedloga i dono{ewe Statuta preduze}a,

4. Razmatrawe prijedloga i dono{ewe Poslovnika o radu Skup{tine,

5. Dono{ewe Odluke o prestanku mandata ~lanovima Upravnog i Nadzornog odbora preduze}a,

6. Dono{ewe Odluke o imenovawu privremenog Nadzornog odbora preduze}a,

7. Izbor Komisije i utvr|ivawe roka za primopredaju du`nosti izme|u dosada{weg Nad-

zornog odbora i Upravnog odbora koji privremeno obavqa du`nost Nadzornog odbora pre-

duze}a,

8. Dono{ewe Odluke o kriterijumima za izbor ~lanova Nadzornog odbora preduze}a,

9. Dono{ewe Odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor ~lanova Nadzornog odbora pre-

duze}a,

10. Dono{ewe Odluke o imenovawu Komisije za izbor ~lanova Nadzornog odbora preduze}a.

U slu~aju da Osniva~ka sjednica Skup{tina ne bude odràna u zakazano vrijeme, ponovqe-

na sjednica }e biti odràna 8.3. 2005. godine na istom mjestu i sa istim dnevnim redom.

Uvid u materijal se moè izvr{iti svakog radnog dana u vremenu od 12 do 14 ~asova u up-

ravnoj zgradi ODKP "Komunalne usluge# u ulici Kozarskoj broj 87 Prijedor, u kancelar-

iji broj 22.

Pozivaju se predstavnici dràvnog kapitala Fonda za restituciju, Fonda PIO RS i ak-

cionara da li~no ili putem opunomo}enika u~estvuju u radu Skup{tine akcionara. Pot-

pis davaoca punomo}i mora biti ovjeren kod nadle`nog organa ili ovla{}enog lica u pre-

duze}u.

UPRAVNI ODBOR

"TRUDBENIK# AD DOBOJ

74000 DOBOJ

Na osnovu Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawe radova ("Slu`beni glasnik Re-

publike Srpske#, broj: 20/2001)"Trudbenik# AD Doboj objavquje

JAVNO NADMETAWE

za izbor najpovoqnije ponude za isporuku

proizvoda za potrebe restorana

I PREDMET NADMETAWA

Predmet javnog nadmetawa je prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za isporuku:

1. Hqeb

2. Svjeè meso

3. Prera|evine od mesa

4. Riba i prera|evine od ribe

5. Alkoholna i bezalkoholna pi}a

6. Poqoprivredni proizvodi

7. Ostale prehrambene namirnice

II PRAVO UÊ[]A

Prvo u~e{}a na ovom nadmetawu imaju pravna lica koja su registrovana za obavqawe djelat-

nosti iz predmeta ovog nadmetawa.

III SADR@AJ PONUDE

Prema tenderskoj dokumentaciji.

IV KRITERIJUMI ZA ODRE\IVAWE NAJPOVOQNIJE PONUDE

- ponu|ena cijena

- uslovi, na~in i rok pla}awa

- kvalitet ponu|enih proizvoda

- rok isporuke

- dosada{we iskustvo i poslovnost ponu|a~a

V TENDERSKA DOKUMENTACIJA

Tendersku dokumentaciju ponu|a~i mogu preuzeti svakog radnog dana u vremenu od 8 do 14 ~aso-

va u "Trudbenik# AD Doboj, Nikole Tesle broj 26 u kancelariji protokola u prvih sedam dana

od objavqivawa poziva uz prethodnu nepovratnu uplatu kotizacije od 200,00 KM na blagajni ili

uplatom na ìro ra~un kod Razvojne banke Filijala Doboj broj: 562-005-00003212-23.

VI PODNO[EWE I OTVARAWE PONUDE

Ponude dostaviti neposredno na protokol ili po{tom na adresu "Trudbenik# AD Doboj, ulica

Nikole Tesle broj 26 najkasnije u roku od 15 dana od dana objavqivawa poziva za javno nadmetawe.

Ponude se dostavqaju u zatvorenoj koverti sa naznakom:

"PONUDA ZA JAVNO NADMETAWE - NE OTVARATI# sa oznakom lota ( grupe proizvo-

da) na koji se prijavquju.

Nepotpune i neblagovremeno poslane ponude ne}e se uzeti u razmatrawe.

Javno otvarawe prispjelih ponuda izvr{i}e se sqede}eg radnog dana nakon isteka roka za pri-

javqivawe na oglas u 11 ~asova u prostorijama naru~ioca, kancelarija broj 14. Otvarawu ponu-

da mogu prisustvovati predstavnici ponu|a~a uz obavezno prezentovawe pismeno ovjerenog

ovla{}ewa, prilikom ~ega }e se utvr|ivati iskqu~ivo formalna ispravnost ponuda.

Izbor najpovoqnijeg ponu|a~a izvr{i}e Komisija za nabavke o ~emu }e biti obavije{teni svi

u~esnici javnog nadmetawa u roku od 7 (sedam) dana od dana otvarawa ponuda.

VII OSTALE ODREDBE

Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem obratiti se li~no ili putem telefona

broj: 053/241-642. Osoba za kontakt: Popovi} Brankica, dipl.pravnik.

"TRUDBENIK# AD DOBOJ

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Sl.

glasnik RS#, broj:41/03) i ta~ke II Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe na~el-

nika odjeqewa Op{tinske administrativne slu`be Fo~a, broj:01-022-9 od 31.1.2005. godine, Skup{tina

op{tine Fo~a, raspisuje

JAVNI KONKURS

ZA IZBOR I IMENOVAWE NAÊLNIKA ODJEQEWA OP[TINSKE

ADMINISTRATIVNE SLU@BE OP[TINE FOÂ

I Na~elnike Odjeqewa op{tinske administrativne slu`be bira i imenuje Skup{tina op{tine, i

to:

1. Na~elnik Odjeqewa za op{tu upravu,

2. Na~elnik Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti,

3. Na~elnik Odjeqewa za prostorno ure|ewe, stambene i komunalne poslove,

4. Na~elnik Odjeqewa za inspekcijske poslove i komunalnu policiju.

II Na~elnici odjeqewa Op{tinske administrativne slu`be vr{e poslove u skladu sa Pravilnikom

o unutra{woj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

III Op{ti uslovi: ( za sve kandidate)

1. Da su stariji od 18 godina,

2. Da su dràvqani RS i BiH,

3. Da nisu otpu{teni iz dràvne slu`be na bilo kojem nivou vlasti u BiH (bilo na nivou dràve

ili entiteta, kao rezultat disciplinske mjere u periodu od 3 godine prije dana objavqivawa konkur-

sa).

4. Da ne sluè kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nisu pod op-

tu`bom tog Suda, a da se nisu povinovali nalogu da se prijave pred Sudom (~l. 9. ta~ka 1. Ustava

BiH).

5. Da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe navedenih poslova,

6. Da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

IV Posebni uslovi: (za sve kandidate)

1. Visoka stru~na sprema (VII stepen stru~ne spreme),

2. Najmawe 5 (pet) godina radnog iskustva u struci,

3. Poloèn stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi.

V Sukob interesa:

Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na poloàju koji dovodi do sukoba in-

teresa kako je propisano Zakonom o sukobu interesa ("Sl. glasnik RS#, br. 34/02).

Kandidati ne mogu biti lica koja su na funkciji u politi~koj stranci (~l.5. Zakona o ministarskim,

vladinim i drugim imenovawima RS).

VI Potrebna dokumentacija:

1. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

2. Uvjerewe o dràvqanstvu,

3. Uvjerewe da nisu osu|ivani,

4. Uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak,

5. Diploma o zavr{enoj {koli,

6. Uvjerewe o radnom iskustvu,

7. Uvjerewe o poloènom stru~nom ispitu za rad u administrativnoj slu`bi,

8. Za dokaze iz ta~ke 3. i 4. Op{tih uslova, kandidati dostavqaju pismenu izjavu kao i izjavu o

nepostojawu sukoba interesa.

Svi kandidati koji ispuwavaju uslove iz javnog konkursa bi}e pozvani na intervju.

VII Prijave se mogu dostaviti li~no ili po{tom na adresu:

Skup{tina op{tine Fo~a, Ul. Kraqa Petra I bb, sa naznakom "Javni konkurs - za izbor i imeno-

vawe#.

Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa javnog konkursa.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

Javni konkurs }e se objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske# i u "Slu`benom glasniku Republike

Srpske#.

Broj; 01-111-10

Fo~a: 31.1.2005. god.

PREDSJEDNIK SKUP[TINE OP[TINE

ponedjeqak, 7. februar 2005. OGLASI 11

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Toma{ stiè u Bijelu

KARATE

Jubilejukra{enuspjesima

ODBOJKA

Derbi pripao

Glasincu

Strana 9.Strana 5.Strana 2.

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA








DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA Dalibor

Toma{Marko

Obrenovi}


FUDBAL

Momir Crwak

RIM - Inter nastavqa po

starom. Tim sa "\uzepe Meace#

je na gostovawu kod Parme pono-

vo remizirao (2:2), {to mu je bio

15. nerije{en ishod ove sezone.

Vodio je doma}in sa 2:0, ali su

"crno-plavi# u posqedwih 14 mi-

nuta, golovima Ivana Kordobe i

Kristijana Vijerija, stigli do

boda.

Juventus je jo{ jednom nepri-

jatno iznenadio. ̂ eta Fabija Ka-

pela doìvjela je drugi poraz u

nizu, ovoga puta na gostovawu kod

Palerma, ~ime je borba za "Sku-

deto# postala jo{ zanimqivija.

Roma nije uspjela savladati Bo-

lowu na "Olimpiku#. "Vu~ica# je

povela golom Vi}enca Montele,

da bi kona~nih 1:1 postavio Ro-

ka u 62. minutu.

Fudbaleri Udinezea zabiqe-

ìli su veoma va`nu pobjedu. Tim

sa "Friulija# savladao je Bre{u

pogotkom Jakinte, {est minuta

prije kraja, ~ime se vratio na

tre}u poziciju sa bodom predno-

sti ispred Intera. Najvi{e go-

lova vi|eno je u duelu Re|ine i

Sijene, ~ak {est. Doma}i su gu-

bili 3:1, ali su u posqedwih de-

vet minuta uspjeli sti}i do bo-

da.

Rezultati i strijelci 23.

kola: Roma - Bolowa 1:1 (Mon-

tela 9 - Roka 62), Atalanta - Li-

vorno 1:0 (Sala 23), Bre{a -

Udineze 0:1 (Jakinta 84), Kaqa-

ri - Le}e 3:1 (Gobi 11, Espozi-

to 74, 76 - Vu~ini} 38), Kjevo -

Mesina 1:0 (Tiriboki 15), Par-

ma - Inter 2:2 (Simplicio 36

penal, \ilardino 60 - Kordoba

76, Vijeri 82 penal), Re|ina -

Sijena 3:3 (Fran}eskini 45, Bo-

rielo 81, Paredes 84 - Vergaso-

la 6, Kijeza 26, 57), Sampdori-

ja - Fjorentina 3:0 (Flaki 15,

Toneto 32, Diana 73), Palermo

- Juventus 1:0 (Brienca 12), Mi-

lan - Lacio igrano sino}. ¥

IZABRANICI ROBERTA MAN]INIJA ZABIQE@ILI 15. REMI U SEZONIAlesandro del

Pjero (Juven-tus): Drugineuspjeh unizu

[PANSKA PRIMERA

Burno u San Sebastijanu

MADRID - Fudbaleri Real

Madrida lako su do{li do nova

tri boda, po{to su na "Santija-

go Bernabeu# deklasirali Espa-

wol sa 4:0. "Kraqevi# su ve} po-

slije pola ~asa igre, golovima

Zidana i Raula imali prednost

od 2:0, da bi u fini{u susreta Gu-

ti i Gravesen postavili kona~-

nih 4:0. Bila je to {esta uzastop-

na pobjeda Madri|ana, kojom su

odràli prikqu~ak za vode}om

Barselonom.

Mnogo vi{e uzbu|ewa vi|e-

no je u drugom me~u ve~eri. Re-

al Sosijedad i Valensija su po-

slije mnogo preokreta podijeli-

li bodove. Marko Di Vajo je go-

ste doveo u vo|stvo ve} u 9. mi-

nutu, da bi doma}i tim izjedna-

~io u fini{u prvog poluvreme-

na, a deset minuta prije kraja je

imao vo|stvo od 2:1 i bio je na-

domak pobjede.

Me|utim Baraha i Sisko su

za svega {est minuta doveli Va-

lensiju u novo vo|stvo (3:2), da bi

u sudijskoj nadoknadi turski in-

ternacionalac Niht Kahve~i

svojim drugim golom donio bod

Sosijedadu.

Rezultati i strijelci 22. ko-

la: Real Sosijedad - Valensija

3:3 (Nihat 45, 90, Arumburu 80 -

Di Vajo 9, Baraha 82, Sisko 88),

Real Madrid - Espawol 4:0 (Zi-

dan 13, Raul 30, Guti 75, Grave-

sen 84). ¥

VIJERI SPASIO INTER1. Juventus 23 15 5 3 38:14 50

2. Milan 22 13 6 3 39:15 45

3. Udineze 23 12 4 7 32:21 40

4. Inter 23 8 15 0 44:29 39

5. Sampdorija 23 11 5 7 26:17 38

6. Roma 23 9 8 6 42:34 35

7. Palermo 23 9 8 6 22:16 35

8. Kaqari 23 9 6 8 33:36 33

9. Re|ina 23 8 8 7 24:25 32

10. Bolowa 23 8 7 8 25:22 31

11. Le}e 23 7 8 8 39:42 29

12. Kjevo 23 7 7 9 21:32 28

13. Livorno 23 7 6 10 25:30 27

14. Mesina 23 7 6 10 27:37 27

15. Lacio 22 6 6 10 28:33 24

16. Fjorentina 23 5 8 10 21:30 23

17. Parma 23 5 8 10 24:37 23

18. Sijena 23 3 12 8 21:33 21

19. Bre{a 23 5 5 13 15:29 20

BERLIN - Lider na tabe-

li, ekipa Bajerna iz Minhena,

poslije 20. kola je uve}ala svo-

ju prednost u odnosu na najbli-

è pratioce.

Pobjedom nad "farmaceuti-

ma# iz Leverkuzena od 2:0 u der-

biju ove runde nadmetawa, Ba-

varci su stekli ~etiri boda

prednosti u odnosu na [alke

koji je ostvario remi na gosto-

vawu u Ro{toku. Drugoplasira-

ni tim iz Gelzenkirhena je ovaj

susret lako mogao da izgubi s

obzirom na to da je i pored

igra~a vi{e izjedna~io preko

Ailtona tek u 90. minutu.

U strijelce se upisao i Ne-

boj{a Krupnikovi}, koji je u

porazu od "milionera# iz Dort-

munda postigao jedini gol za

Hanover, u ~ijim je redovima od

prvog minuta zaigrao i Veqko

Paunovi}.

Pored [alkea, korak za vo-

de}om ekipom nije uspeo da odr-

ì ni tre}eplasirani [tut-

gart koji je na svom terenu od-

igrao samo 1:1 sa Kajzerslau-

ternom.

Herta je odigrala jo{ jednu

odli~nu utakmicu. Na gostova-

wu Majncu, tim iz Berlina je

slavio sa visokih 3:0, a prvo

ime susreta bio je turski in-

ternacionalac Ba{turk, koji

je dva puta zatresao mreù do-

ma}ina.


kola: Bajern Minhen - Bajer Le-

verkuzen 2:0 (Makaj 45 penal,

Ze Roberto 67), Bohum - Armi-

nija 1:1 (Madsen 19 penal - Ba-

kli 29), Hanover - Borusija (D)

1:3 (Krupnikovi} 72 - Koler 6,

Riken 30, 56), Hanza Ro{tok -

[alke 2:2 (Prica 66, Arvidson

72 - Sand 25, Ailton 90), Majnc

- Herta 0:3 (Ba{turk 26, 76,

Nojndorf 68), Nirnberg - Ham-

burger 1:3 (Vitek 82 - Takahara

31, 53, Laut 90), [tutgart - Kaj-

zerslautern 1:1 (Kurawi 15 -

Engelhart 61), Borusija (M) -

Frajburg, Volfsburg - Verder

igrano sino}. ¥

BAVARCI SLAVILI U DERBIJU 20. KOLA BUNDESLIGE

Engelhart i Kurawi: Bez pobjednika u [tutgartu

Bajern sve vi{e odmi~e

1. Bajern 20 12 5 3 38:20 41

2. [alke 20 12 2 6 30:26 38

3. [tutgart 20 10 5 5 38:26 35

4. Herta 20 8 9 3 33:17 33

5. Bajer L. 20 9 5 6 35:27 32

6. Verder 19 9 4 6 40:23 31

7. Hamburger 20 10 1 9 35:30 31

8. Hanover 20 9 4 7 26:22 31

9. Volfsburg 19 10 0 9 33:29 30

10. K

,

lautern 20 8 4 8 28:28 28

11. Borusija D. 20 6 7 7 23:25 25

12. Arminija 20 7 4 9 20:26 25

13. Nirnberg 20 6 6 8 34:34 24

14. Majnc 20 6 4 10 27:35 22

15. Borusija M. 19 5 6 8 22:31 21

16. Bohum 20 3 7 10 26:42 16

17. Frajburg 19 3 6 10 15:38 15

18. Hanza 20 2 7 11 17:41 13

PARIZ - Ubjedqivom po-

bjedom na svom terenu protiv

Tuluza, sastav Liona je pove-

}ao prednost nad prvim prati-

ocima.

Aktuelni {ampion je is-

koristio "kiks# Lila, koji je

na doma}em terenu samo remi-

zirao sa So{oom (0:0), pa pred-

nost sada iznosi sedam bodo-

va.

Zanimqivo je da se mreè

nisu tresle ni na susretima iz-

me|u Aàksio - Istr, Bordo -

Bastija, te Nant - Monako. Po-

red strijelaca Liona raspolo-

èni bili i golgeteri Stra-

zbura koji su u derbiju za~eqa

~ak pet puta pogodili gol Ka-

ena.

Uz vode}eg Liona, u ovom

kolu nerije{enim rezultatima

konkurenata najvi{e je profi-

tirao Olimpik iz Marseja, ko-

ji je pobedom nad Renom presti-

gao Monako i Okser i izbio na

tre}e mjesto na tabeli.


kola: Lil - So{o 0:0, Aàksio

- Istr 0:0, Okser - Sent-Etijen

2:2 (Bewani 32, Kalu 86 - Kom-

pan 13 penal, Feinduno 80),

Bordo - Bastija 0:0, Lion - Tu-

luz 4:0 (@uniwo 2, 52, Maluda

45, Berguwou 57), Olimpik

Marsej - Ren 3:1 ([ejru 34, Ba-

tle 41, Marle 51 - Maulida 80),

Nant - Monako 0:0, Nica - Mec

1:1 (Vahirua 76 penal - Grego-

ri Proment 68 penal), Strazbur

- Kaen 5:0 (Paìs 7, 55, 82, Ab-

desadki 27, Nian 38). ¥

FRANCUSKO FUDBALSKO PRVENSTVO, 25. KOLO

Lion "grabi" ka kruni1. Lion 25 14 10 1 35:12 52

2. Lil 25 12 9 4 30:16 45

3. Marsej 25 13 5 7 33:23 44

4. Monako 24 11 10 3 34:20 43

5. Okser 25 12 6 7 36:26 42

6. So{o 25 9 8 8 30:23 35

7. Tuluz 25 9 8 8 26:26 35

8. Bordo 25 6 14 5 26:22 32

9. Ren 25 9 5 11 26:30 32

10. Sent-Etijen 24 6 13 5 29:22 31

11. PS@ 24 6 12 6 25:26 30

12. Mec 25 7 9 9 22:31 30

13. Nica 25 6 11 8 29:34 29

14. Lens 24 6 10 8 23:25 28

15. Nant 25 6 9 10 20:24 27

16. Strazbur 24 5 9 10 25:31 24

17. Kan 25 5 9 11 18:42 24

18. Aja~io 24 4 11 9 18:26 23

19. Bastija 25 5 8 12 18:31 23

20. Istr 25 2 12 11 14:28 18

LONDON - Jubilarnim, pedese-

tim golom Roja Kina u dresu "crve-

nih |avola# te lob-udarcem Vejna

Runija, Man~ester Junajted je sa 2:0

savladao Birmingem Siti i tako za-

ostatak za vode}im ̂ elzijem smawio

na osam bodova.

Uz osmu pobjedu ~ete Aleksa Fer-

gusona u devet posqedwih prvenstve-

nih utakmica, sa odli~nom serijom na-

stavio je i Bolton. "Vonderersi# su do

sedmog uzastopnog trijumfa stigli

pogotkom Kevina Nolana, a igra~i

Kristal Palasa su bu~no protestova-

li smatraju}i da lopta prilikom we-

govog {uta nije pre{la gol-liniju.

Ovo kolo obiqeìo je i debi

Egip}anina Hosama Mida u Toten-

hemu koji je sa dva gola bio najzaslu-

`niji za preokret protiv Portsmu-

ta. Arsenal je lako iza{ao na kraj sa

Aston Vilom, dok su pobjede na svom

terenu ostvarili Midlzbro protiv

Blekburna, odnosno Liverpul pro-

tiv Fulama. Najvi{e golova vi|eno

je na susretu Norvi~a i Vest Brom-

vi~ Albiona, pet. Gosti su vodili

1:0 i 2:1, ali je na kraju slavio doma-

}in golom Frensisa, ~etiri minuta

prije kraja.

Rezultati i strijelci 26. kola:

Kristal Palas - Bolton 0:1 (Nolan

31), Liverpul - Fulam 3:1 (Morijen-

tes 9, Hipija 63, Baro{ 79 - Kol 16),

Man~ester Junajted - Birmingem Si-

ti 2:0 (Kin 55, Runi 78), Midlzbro -

Blekburn 1:0 (Kvedri 35), Wukasl -

ârlton 1:1 (Dajer 52 - Romedal 53),

Nori~ - VBA 3:2 (Fleming 45, Doer-

ti 62, Frensis 86 - Ern{ou 41, Ri~ard-

son 49), Totenhem - Portsmut 3:1 (Mi-

do 34, 60, Kin 83 - Kamara 28), Aston

Vila - Arsenal 1:3 (Anhel 74 - Qung-

berg 10, Anri 14, Kol 28), Sautemp-

ton - Everton 2:2 ( Krou~ 36, Kama-

ra 54 - Biti 4, Bent 90), êlzi - Man-

~ester Siti igrano sino}. ¥Denis Bergkamp i Tjeri Anri (Arsenal): Trijumf na

"Vila Parku"

MANÊSTER JUNAJTED NASTAVIO USPJE[NU SERIJU

SLAB OTPOR BIRMINGEMAIzabranici Aleksa Fergusona su bez ve}ih problema do{li do nove pobjede, osme u posqedwih devet me~eva

1. êlzi 25 20 4 1 49:8 64

2. Man~ester J. 26 16 8 2 43:16 56

3. Arsenal 26 16 6 4 58:30 54

4. Everton 26 14 6 6 31:27 48

5. Liverpul 26 13 4 9 41:27 43

6. Midlzbro 26 11 7 8 41:35 40

7. Bolton 26 11 6 9 35:32 39

8. ârlton 26 11 5 10 30:36 38

9. Totenhem 26 10 6 10 33:30 36

10. Man~ester S. 25 8 8 9 31:27 32

11. Aston Vila 26 8 8 10 29:33 32

12. Wukasl 26 7 10 9 37:43 31

13. Portsmut 26 8 6 12 29:38 30

14. Birmingem 26 7 8 11 29:33 29

15. Fulam 26 8 5 13 33:44 29

16. Blekburn 26 5 10 11 21:36 25

17. K. Palas 26 5 7 14 29:40 22

18. Norvi~ 26 3 11 12 26:49 20

19. Sautempton 26 3 10 13 28:43 19

20. VBA 26 2 11 13 23:49 17

Golgeter "crno-plavih" je postigao pogodak

u 82. minutu i tako svoj tim sa~uvao prvogovosezonskog poraza

raste nezadovoqstvo stanovnika …...crni gruja" na sudu strana 21. ili}ka: kroz kaqugu do ku}a...

Documents