GRAFIČKI FAKULTET U ZAGREBU

KATEDRA ZA AMBALAŽU KNJIGOVEŠTVO I

PROJEKTIRANJE

RAVNE LJEPENKE

20.01.2009, 5. semestar

Tomica Kolenko

SADRŽAJ

Sažetak/Abstract

1. Ravne ljepenke......................................................................................................................1

1.1 Siva ljepenka

1.2 Bijela ljepenka

1.3 Smeđa i žuta ljepenka

2. Materijali za izradu ljepenki...............................................................................................4

2.1 Celuloza od slame

2.2 Drvenjača

2.3 Otpadni papir

Ravne ljepenke; Straight cardboard

SAŽETAK

Ravne ljepenke se sastoje od starog i otpadnog papira, te danas imaju veliku primjernu

u grafičkoj industriji.

Pošto se u današnje vrijeme sve više okrećemo reciklaciji papira te očuvanju šuma,

ljepenke su tu dobro došle jer su cjelovito napravljene od recikliranog papira.

U ovom seminarskom radu ću pisat općenito o ravnim ljepenkama, vrstama ravnih

ljepenki te gdje je njihova primjena.

KLJUČNE RIJEČI

Siva ljepenka

Bijela ljepenka

Smeđa i žuta ljepenka

Slojevi ljepenke

Gramatura

ABSTRACT

Straight cardboard is built out of old and recycled paper, and they have whide range of

use in graphic industry.

Because today the world is turning to recycling paper and preserving the forests,

cardboard is very welcome because they are entirely made of recycling paper.

In this seminar paper I will generaly write about straight cardboard, types of straight

cardboard and where are they used.

KEYWORDS

Grey cardboard

White cardboard

Brown and yellow cardboard

Layers of cardboard

Grammature

1. Ravne ljepenke

Sirovine za proizvodnju ljepenka su stari i otpadni papir, drvenjača, poluceluloza i prerađena

slama. Prema sirovinskom sastavu i boji razlikujemo bijelu, sivu, smeđu i žutu ljepenku.

Slika 1. Kup ljepenki

1.1 Siva ljepenka

Siva ljepenka se izrađuje od otpadnog i starog papira uz manji dodatak tekstilnih otpadaka.

Najviše se koristi za izradu knjižnih korica i kutija za teže industrijske proizvode. Ima dobra

mehanička svojstva, nije lomljiva, otporna je na savijanje i naročito podesna za žljebljenje i

druge kartonažerske načine obrade.

Slika 2. Sive ljepenke izrezane na potreban format

1

1.2 Bijela ljepenka

Bijela je ljepenka znatno lakša od sive , porozna je i voluminozna, a uz to i prilično lomljiva.

To joj ne umanjuje vrlo široku primjenu u različitim knjgoveškim i kartonažerskim

poslovima.

Slika 3. Bijela ljepenka

1.3 Smeđe i žute ljepenke

Smeđe i žute ljepenke imaju sirovinsku osnovu koju obično čini žitna slama i drvenjača.

Slika 4. Žuta ljepenka

Sve ljepenke koje se koriste u grafičkoj i doradnoj proizvodnji bez obzira na boju i sastav,

proizvode se u tzv. sirovom formatu, veličine 73x103 cm. Uz potrebno rubno poravnavanje

svodi se na iskoristivu veličinu 70x100 cm. Proizvođač ih isporučuje u vezovima-paketima,

standardne težine od 25 kg. U vezu može biti: 8, 10, 12, 15, 18, 20, 25, 30, 35, 40, 45, 50, 55,

60, 70, 80, 90 i 100 araka, što istovremeno označava broj ljepenke. To znači, da je npr. jedan

arak ljepenke broj 10 težak 2,5 kg, a arak ljepenke broj 25 ima 1 kg itd.

Gramatura odnosno težina ljepenke po četvornome metru može biti 300-5000 g/m2.

2

Osim navedenih, izrađuju se i mnoge druge vrste ljepenki s različitim sirovnskim osnovama,

naknadnim obradama i za posebne namjene, kao što su ljepenke za obuću, tekstilnu industriju,

građevinarstvo, termičke i izolacijske potrebe itd.

Vrlo masovan proizvod u papirnoj industriji je i valovita ljepenka ili valoviti karton. Sastoji

se od nekoliko slojeva, ravnih i valovitih. Ovisno o kombinacijama i broju slojeva postoje

dvoslojne, troslojne, petoslojne i sedmoslojne ljepenke. Zbog male težine, mogućnosti

recikliranja i relativno niske cijene, vrlo uspješno zamjenjuju druge materijale (drvo, metal,

plastiku) za ambalažne i transportne potrebe.

Jedan od glavnih primjena ravne sive ljepenke u grafičkoj industriji je izrada korica za tvrdi

uvez. Naime korica je sastavljena od prednje i zadnje ljepenke, te hrbta u sredini, koji također

može biti od sive tvrde ljepenke ukoliko je knjiga sa zaobljenim hrbtom, ili može biti od malo

debljeg papira ukoliko je zaobljeni hrbat. A ta tri djela spaja zajedno jedan arak papira koji

zovemo presvlaka. Na sljedećoj slici možemo vidjeti kako otprilike gotova korica izgleda.

Slika 5. Korice spremne da se u njih uveže knjižni blok

3

2. MATERIJALI ZA IZRADU LJEPENKA

2.1 Celuloza od slame

Slama od pšenice, te drugih žitarica i riže, značajan je izvor celuloze. Upotrebljavala se i

udavnim vremenima za proizvodnju papira kao glavna sirovina. Izdvaja se kemijskom

obradom usitnjene slame u otopini natrijeve lužine i plinovitog klora. Daljnja obrada, nakon

kuhanja, ista je kao kod sulfatnog postupka prerade drveta. Iako je vlakno znatno kraće nego

kod drveta , papiru daje neka vrlo važna svojstva.

Upravo zato, celuloza od slame koristi se i kao dodatak vlaknu drugo podrijetla u proizvodnji

ljepenke jer naročito pospješuje:

- tvrdoću i ravnomjernost površine

- podesnost papira za površinsku obradu(satiniranje)

- izvedbu vrlo izražajnog tzv. vodenog znaka

- plastičnost i reljefno oblikovanje profila kod specijalne vrste ljepenki za matriciniranje i uz

minimalno vlaženje

- različite i korisne osobine pisaćih i tiskovnih papira.

Celuloza od slame koriste se i u izradi valovitog dijela višeslojnih kartona.

2.2 Drvenjača

Drvenjača je mehanički, brušenjem usitnjeno drvo u obliku kratkovlaknastih čestica. Taj

način dobivanja vlakna primjenjuje se od sredine 19. st. U vrijem naglog razvoja proizvodnje

papira i nastalih problema zbog nedostatka osnovnih sirovina.

S obzirom na pripremu drveta prije brušenja, razlikuje se bijela i smeđa drvenjača. Bijela se

dobiva brušenjem drveta u prirodnom stanju, nema žilavosti, stoga je naročito krhka i

lomljiva. Kvaliteta joj se ocjenjuje prema finoći vlakanaca, te može biti:fina, srednje fina i

gruba bijela drvenjača.

Smeđa drvenjača se izrađuje od drveta, koje je prethodno bilo tretirano vrućom vodenom

parom. Ima tamniju boju, duža i znatno čvršća vlakna, a po svojim osobinama približava se

polucelulozi, pogotovo ako se još naknadno sortira, raščijava i bijeli.

U proizvodnji papira, drvenjača se koristi kao dodatno vlakno celulozi za manje kvalitetne i

jeftine papire – srednje fine i novinske, roto papire, uz veliku primjenu u izradi nekih vrsta

ljepenki.

4

Papir s drvenjačom, zbog prisustva smola i lignina, nisu otporni na utjecaj dnevnog svjetla,

stoga gube bjelinu i u kratkom vremenu znatno požute.

2.3 Otpadni papir

Ima izuzetan značaj kao sirovina za proizvodnju papira, pogotovo ako se imaju u vidu

problemi zbog nedostatka drveta, kao i činjenica vro složenih i skupih tehnoloških procesa

dobivanja vlaknastih materijala. Prema nedavnim podacima u ukupnoj proizvodnji ambalaže

na prvom je mjestu upravo papirna i kartonska ambalaža.

Skupljanje starog i otpadnog papira, kartona, ljepenke, u mnogim i najrazvijenijim zemljama,

preraslo je u osjećaj etike i svakodneve potrebe.

Reciklirani ili ekološki papir nije više novost, nego i najširi program proizvođača papira s

usmjerenjem na najveće potrošaće – dnevni tisak i ambalaža. Novinski papir, materijal za

papirnu konfekciju, tiskovni i omotni papiri, ambalažni kartoni i ljepenke, samo su dio

programa, koji se može stalno obogaćivati i proširivati.

5

Literatura

Adrijano Golubović; Tehnologija izrade i svojstva papira; Viša Grafička Škola; Zagreb;

1973; ISBN

Mirko Rešetar; Papir; Društvo grafičkih inženjera i tehničara Osječko-baranjske županije;

Osijek; 2001; ISBN