Razvoj aplikacija za Android platformu Development of Android Mobile Applications Ognjen Ribii, Boris Toma, Zlatko Stapi SAETAKDananji trendovi u razvoju mobilnih aplikacija odraz su velike dinamike na tritu mobilnih ureaja. Ovaj rad se temelji na predstavljanju osnovnih koncepata i naina razmiljanja kod razvoja aplikacija za Android mobilnu platformu. Nastoji se ukazati na jednostavnost koritenja platforme kao i na standardni stil i pristup pisanja kvalitetnog programskog kda. U radu su prikazane dobre prakse koritenja osnovnih i naprednijih koncepata u razvoju, ukljuujui i rad sa razvojnim okruenjem kao i specifinosti Java jezika. U konanici, temeljem iskustva autora, rad prikazuje i najee probleme s kojima se susreu razvojni inenjeri te naine njihovog rjeavanja.

ABSTRACTCurrent trends in mobile applications software development are results of significant dynamics in mobile device market. This paper aims to introduce the basic concepts and ways of thinking regarding application development for the Android mobile platform. This work tries to point out a simple use of the platform as well as a standard style and an approach in defining a good programming code. Good practices are shown regarding the use of basic and advanced development concepts in Java language. Paper also states a few guidelines regarding the usage of integrated development environment. At the end, based on the authors experiences, few and common issues and problems for developers are identified and their solution is presented.

1. UVODAndroid je od prve inaice iz 2008. godine [1] do danas daleko napredovao kao skup softverskih alata koji ukljuuju operacijski sustav, sustav zajednikih funkcija (engl. middleware) i aplikacija. Mobilni ureaji postali su bri, SDK sofisticiraniji, a korisnici zahtjevniji. Indikator prije navedenog je nagli porast popularnosti platforme od strane korisnika, kao i programera od njezine publikacije. Sama platforma je otvorenog kda (engl. open source) to omoguava razvoj bogatih i naprednih aplikacija u relativno kratkom vremenu uz nerijetko besplatnu podrku zajednice. Ta razvojna zajednica je takoer opsena, te omoguava putem grupa, poput Google Groups, komunikaciju s istom. Kao i svaka platforma, Android sadri neke specifinosti. Ovaj rad se temelji na predstavljanju osnovnih koncepata i naina razmiljanja kod razvoja aplikacija za Android mobilnu platformu. Nastoji se ukazati na jednostavnost koritenja platforme kao i na standardni stil i pristup pisanja programskog kda. U radu su prikazane dobre prakse koritenja osnovnih i naprednijih koncepata u razvoju, ukljuujui i rad sa razvojnim okruenjem kao i

specifinosti Java jezika. U konanici, temeljem iskustva autora, rad prikazuje i najee probleme s kojima se susreu razvojni inenjeri te naine njihovog rjeavanja. Veina prikazanih koncepata u radu je prikazana i odgovarajuim primjerima koji prikazuju osnovu primjene koncepta o kojem se diskutira. Veina predloaka za izradu primjera je preuzeta iz projekta Remoter koji su autori razvili prije pisanja ovog rada i koji je trenutno u fazi objave na Android trite. Ovaj rad bi trebali itati programeri koji su upoznati i imaju iskustva sa Java programskim jezikom. Svakako prije navedeno treba shvatiti kao prijedlog, te zainteresirane ne bi trebalo demoralizirati i odvratiti od itanja istog.

2. STRUKTURA APLIKACIJAKako je prije navedeno aplikacije se piu u programskom jeziku Java. Jezik kao takav ima neke svoje specifinosti koje svakako prije samog poetka prouavanja izrade Android aplikacija valja pogledati, pa ak i prouiti. Razvojna okolina se sastoji od seta razvojnih alata (engl. SDK tools), koji

slue za prevoenje (engl. compile) izvornog kda Android aplikacije, pripreme aplikacija (engl. deployment) kako bi se one mogle izvravati na mobilnom ureaju. Sve podatke o aplikaciji, ukljuujui izvrni kd, resurse potrebne za izvravanje aplikacije, metapodatke i manifest podatke o aplikaciji, razvojno okruenje kod finaliziranja aplikacije pohranjuje u obliku jedne arhive sa ekstenzijom .apk [3]. Prilikom instalacije aplikacije na mobilnom ureaju, ista dobiva svog vlastitog korisnika odnosno jedinstveno korisniko okruenje na Android platformi; takoer aplikaciji se dodjeljuje vlastito virtualno okruenje (engl. virtual machine) te vlastiti Linux ID [3]. Pri pokretanju, svakoj aplikaciji se dodjeljuje vlastiti proces unutar kojeg se aplikacija izvrava, ovaj mehanizam titi Android platformu od neispravnih aplikacija tako da aplikacija moe utjecati samo na svoj proces dok su ostali procesi izolirani od moebitnog tetnog procesa. Na ovaj nain Andorid implementira princip dodjele minimalnih privilegija (engl. principle of least privilege) ime osigurava visoku sigurnost okruenja u kojima aplikacije ne mogu pristupati dijelovima sustava za koji nemaju dozvolu [3]. 2.1. Aplikacijske komponente Aplikacijske komponente su na Android platformi najvaniji elementi od kojih se sastoje aplikacije. Svaka komponenta ima svoj ivotni ciklus, te omoguava sustavu rad s aplikacijom na sebi svojstven nain. Postoje etiri osnovne komponente [3]: Aktivnost (eng. Activity) Najee koritena komponenta u aplikacijama, reprezentira ekran odnosno suelje za korisniku interakciju. Servis (eng. Service) Operacija koja se izvrava u pozadini, te se obino koristi za neke vremenski odnosno procesorski zahtjevne proraune. Service je u stanju pokrenuti vlastiti proces te ostvariti interakciju s istim. Pruatelj sadraha (eng.Content provider) Dio API-a koji omoguava rad sa zajednikim podacima kao to su interna i eksterna memorija ili SQLite baza. Primatelj vanjskih dogaaja (eng. Broadcast receiver) Slui za primanje poruka iz sustava, na primjer gaenje ekrana, stiavanje glasnoe ureaja i ostali dogaaji.

2.2. Predefinirane varijable, resursi Android za razliku od ostalih sustava ima vrlo dobro rijeen problem internih resursa. Na primjer, svi elementi forme se dohvaaju putem jedinstvenih identifikatora (engl. ID) ili oznaka (engl. tag). Ukoliko koristimo dohvaanje putem identifikatora, postupak pretraivanja elemenata je veoma brz sobzirom da istog reprezentira cjelobrojna (engl. integer) varijabla. Takoer spremanje preddefiniranih konstanti je omogueno na slian nain kao i prije navedeni elementi forme. 2.3. Asinkrone poruke Tri od etiri aplikacijske komponente aktiviraju se asinkronim porukama, intentima. To su Activity, Service i Broadcast reciver. Intent omoguava pozivanje i povezivanje istih na izvrno okruenje (engl. runtime environment). Dakle, ako elimo pozvati novu formu, sve to trebamo napraviti jest stvoriti novi intent objekt, i kroz konstruktor objekta proslijediti klasu koja e se pokrenuti. Rezultat akcije je, na primjer pri kreiranju nove forme, novi zaslon odnosno forma koju smo kreirali i pozvali. Stoga, pozivanje aplikacijskih komponenata i ako je to potrebno slanje podataka istima je prvi bitan koncept na koji emo se osvrnuti u ovom radu. Ukoliko elimo poslati odreene podatke novoj formi, dodajemo paket ili sveanj (engl. bundle) na intent. Spomenuti sveanj sadri skup podataka koje elimo poslati. Takoer kada se stvori nova forma iste podatke dohvaamo putem getera iz intenta te ih po potrebi koristimo na novoj formi. Intenti zajedno sa aplikacijskim komponentama, Manifest datotekom i formama ine osnove programiranja u Android okruenju. Intent myIntent = new Intent(getBaseContext(), frmMain.class); startActivity(myIntent);Kd 1 Primjer pozivanja/stvaranja forme (klase)

2.4. Forme i raspored elemenata Za razliku od C-srodnih jezika kao to su C# ili Objective-C koji se koriste u Windows Phone odnosno na iPhone platformi, i koji omoguavaju crtanje formi, Android platforma preferira kdiranje dizajna formi. Najee se radi sa XML datotekama koje sadre vizualni kd forme, pomalo nalik na HTML, no mogue je iste i napraviti programski, to dakako oduzima dosta vremena i nije preporuljivo.

Sukladno tome postoje komponente pregleda kontrola (engl. ViewGroup components), vrste razmjetaja elemenata unutar zaslona kao to su LinearLayout, RelativeLyout, i tako dalje. Isto tako, postoje pogledi (engl. view) odnosno elementi koje prikazujemo. Koncept rada XML datoteka sa dizajnom temelji se na hijerarhiji. ViewGroup unutar sebe moe sadravati elemente forme: View ali i druge naine prikaza ViewGroup [9]. Kd 2 Jednostavna forma (XML)

2.5. Manifest datoteka Manifest je XML datoteka koja je sastavni dio .apk arhive i ima specifinu namjenu. Datoteka u potpunosti opisuje aplikaciju. Sve aktivnosti, a i ostale komponente, su opisane u datoteci na nain da sustav razumije namjenu, korisnike dozvole i slino. Mogue je i ograniiti aplikaciju na verziju platforme obzirom da novije verzije donose sa sobom i razliite funkcionalnosti [5]. Primjer jedne takve datoteke prikazuje isjeak programskog koda (Kd 4) Kd 4 Primjer AndriodManifest datoteke (XML)

Kd prikazan u isjeku (Kd 2) e rezultirati jednostavnom formom koja sadri jednu tipku (engl. Button). Klasa koja procesira formu je prikazana u isjeku (Kd 3). Kd te klase je odgovoran za korisniki klik na tipku definiranu prije navedenim XML kdom. Ukoliko se klikne na tipku, ispie se preko brze obavijesti (engl. toast notification) tekst Ovo je test.public class HelloAndroid extends Activity { /* Called when the activity is first created. */ @Override public void onCreate(Bundle savedInstanceState) { super.onCreate(savedInstanceState); setContentView(R.layout.main); //Trazenje gumba unutar forme final Button btn = (Button)findViewById(R.id.btn) //Postavljanje slusatelja button.setOnClickListener( new OnClickListener() { public void onClick(View v) { Toast.makeText( HelloAndroid.this, "Ovo je test", Toast.LENGTH_SHORT).show();}}); } }Kd 3 Jednostavna klasa (Java)

3. OSNOVNI KONCEPTIU ovom poglavlju pokuat emo pribliiti neke specifinosti programiranja u Android okruenju. Bavit emo se najeim konceptima koji se pojavljuju prilikom izrade aplikacija kao to su oslukivai dogaaja (engl. event listeners), izbornici, obavijesti i ostali. 3.1. Oslukivai dogaaja Oslukiva dogaaja je koncept Android platforme koji nam omoguava reagiranje na dogaaje kada se dogode, te po potrebi i obraivanje istih. Koncept se temelji na povezivanju oslukivaa na dogaaj nekog od prethodno navedenih elemenata te time i na izmijeni izvravanja njegove funkcionalnosti. Takoer potrebno je spomenuti kako je mogue koristiti Java koncept koji omoguava premoivanje

standardnih metoda izvravanja funkcionalnosti i zamjensko koritenje vlastitih metoda. Koncept premoivanja se kao i u nekim drugim jezicima implementira koritenjem predefinirane naredbe @Override, a zanimljivo je spomenuti da se u Android razvojnom okruenju moe premostiti sve metode definirane na razini sustava. Slian je pristup implementaciji funkcionalnosti pri reakciji na ostale napredne dogaaje kao to su na primjer dogaaj dodira (engl. touch event) ili dogaaj geste (engl. gesture event), no o tome u sljedeim poglavljima. final Button btn = (Button) findViewById(R.id.btn); btn.setOnClickListener( new OnClickListener() { public void onClick(View v) { Toast.makeText( HelloAndroid.this, "Ovo je test", Toast.LENGTH_SHORT).show(); }});Kd 5 Primjer oslukivaa dogaaja

Obavijest u statusnoj traci Obavijest na dijalokom okviru (engl. dialog notification)

@Override public boolean onCreateOptionsMenu(Menu menu) { MenuInflater inflater = getMenuInflater(); inflater.inflate(R.menu.menu, menu); return true; } @Override public boolean onOptionsItemSelected(MenuItem item){ switch (item.getItemId()) { case R.id.settings: return true; default: return super.onOptionsItemSelected(item); } }Kd 7 Zavravanje definicije izbornika (Java)

3.2. Izbornici Specifinost Android okruenja je neposredna interakcija programera i razvojnog okruenja pri kreiranju izgleda formi, izbornika, animacija i ostalih preteno XML baziranih rjeenja. Kao i forme, izbornike (engl. menu) je mogue napraviti programski, ali ipak, kako je praksa pri izradi aplikacija koritenje XML datoteka, taj pristup emo koristiti i kod izrade izbornika. Izbornik je u pojedinim elementima slian klasinoj formi korisnikog suelja, no ujedno ima i znatna pojednostavljenja ovog koncepta. Takoer hijerarhija elemenata kod izbornika slina je hijerarhiji elemenata formi.

Brza obavijest (engl. toast notification) je privremeni objekt koji slui za trenutno obavjetavanje korisnika. Zauzima prostor koji mu je potreban da ispie poruku, dok aplikacija i dalje ostaje vidljiva i interaktivna [9]. Obavijest u statusnoj traci (engl. status bar notification) oznaava trajniji tip notifikacije korisnika. Prikazuje se, kako ime govori, u statusnoj traci, te pri selekciji okida intent definiran u obavijesti [9]. final CharSequence[] items = {getString(R.string.add), getString(R.string.connect)}; final AlertDialog.Builder options = new AlertDialog.Builder(this); options.setTitle(getString(R.string.quick_actions)); options.setCancelable(true); options.setItems(items, new DialogInterface.OnClickListener() { public void onClick(DialogInterface dialog, int item) { //kod koji se izvrava prilikom poziva } }); options.show(); //aktiviranje dijalogaKd 8 Definiranje dijaloga

Kd 6 Definicija izbornika (XML) Menu.xml datoteka

3.3. Obavijesti U Android okruenju postoje tri razliite vrste elemenata za prikaz obavijesti korisniku: Brza obavijest

Obavijest na dijalokom okviru (engl. dialog notification) je definirana kao novi mali dijaloki okvir koji se prikazuje na vrh trenutnog dijalokog okvira, te moe pruati interakciju korisniku. Mogue ga je

koristiti i za unos malih koliina podataka [9]. Dijalog se stvara i prikazuje na nain kako je to navedeno ovim programskim isjekom:

omoguava izmjene nad prije navedenim primitivnim podacima [5]. final EditText name = (EditText) findViewById( R.id.text_name); SharedPreferences prefs = PreferenceManager.getDefaultSharedPreferences( this); name.setText(prefs.getString("name", "vrijednost"));Kd 10 Koritenje koncepta dijeljenih svojstava

4. NAPREDNI KONCEPTITijekom koritenja naprednih koncepata u razvoju aplikacija za Android ureaje, esto se sluimo svim navedenim osnovnim konceptima kako bi se zadovoljila funkcionalnost odreene komponente i postigla eljena nova funkcionalnost. Budui da SDK nudi mnotvo razliitih koncepata, ovaj rad opisuje prema naem izboru najee i najkoritenije koncepte.

4.3. Unutarnja memorija Unutarnja memorija omoguava spremanje podataka aplikacija u internu memoriju ureaja. Uz razne dodatne API-je omogueno nam je manipuliranje nad raznim tipovima datoteka. Valja napomenuti kako se ova vrsta pohrane podataka koristi za spremanje privatnih podataka koji ne bi trebali biti dostupni ostalim aplikacijama ili korisniku [5]. U sljedeem programskom isjeku se moe vidjeti nain pohrane podataka u datoteku u unutarnjoj memoriji Android ureaja. String FILENAME = "file"; String string = "test"; FileOutputStream fos = openFileOutput(FILENAME, Context.MODE_PRIVATE); fos.write(string.getBytes()); fos.close();Kd 11 Koritenje unutarnje memorije

4.1. Prilagodnici Jedan od tih koncepata su prilagodnici (engl. adapters). Adapteri su koncepti koji omoguavaju izmjenu, to jest prilagodbu odreene skupine podataka na neki od predefiniranih naina. Primjer takve prilagodbe je SimpleAdapter. Ako primjerice koristimo listu za izbor jedne od ponuenih vrijednosti, a stavke te liste su izvedene iz skupa jednostavnijih atributa, iste moemo putem prije navedenog adaptera prilagoditi, te umetnuti u listu kao njene vrijednosti. Postoji mnotvo razliitih adaptera, ime se jo jednom pribliavamo shvaanju opsenosti Android razvojnog okruenja kao i njegovih mogunosti. ArrayList server_lst =list_values; String[] from = {"name", "version"}; int[] to = {R.id.name, R.id.version}; SimpleAdapter adapter = new SimpleAdapter(getApplicationContext(), list, R.layout.list, from, to); list.setAdapter(adapter);Kd 9 Koritenje adaptera

4.4. Vanjska memorija Gotovo uvijek pri ovom pojmu mislimo na SD memorijske kartice. Temeljna razlika izmeu unutarnje i vanjske memorije je u dostupnosti podataka. Naime Andorid, kako je prije navedeno, definira vie razina sigurnosti podataka, a podaci zapisani na ovaj nain postaju dostupni svim aplikacijama pa ak i korisniku to postaje sutina postojanja ovakve funkcionalnosti [5]. File path = getExternalStorageDirectory(); if (path != null) { File file = new File(path, "file"); OutputStream os = new FileOutputStream(file); os.write(new byte["test"]);}Kd 12 Koritenje vanjske memorije

4.2. Dijeljena svojstva Kako iz imena zakljuujemo radi se o zajednikim postavkama aplikacije (engl. shared preference). Mogua je promjena primitivnih tipova podataka u obliku klju => vrijednost. Takoer Activity ima indirektnu pod-klasu PreferenceActivity koja nam omoguava pregled postavki, sa preddefiniranom funkcionalnou, spremljenom unutar odreene XML datoteke ili unutar klase koja koristi PreferenceActivity. Spomenuta klasa automatski

4.5.

Mobilna baza podatka

Jedan od dakako standardnih, ali i primamljivih koncepata mobilnih ureaja je funkcionalnost

koritenja mobilne baze podataka. Android okruenje rabi sqlite3 verziju baza podataka, te postoji mnotvo primjera kako spomenutu bazu koristiti. Potrebno je naglasiti kako je pisanje pomone (engl. helper) klase, koja e umjesto nas odraivati obradu upita, to na veim projektima moe skratiti vrijeme izrade [5]. public class DBHelper extends SQLiteOpenHelper { private static final int DATABASE_VERSION = 2; private static final String DATABASE_NAME = "sqlite_db"; DictionaryOpenHelper(Context context) { super(context, DATABASE_NAME, null, DATABASE_VERSION); } @Override public void onCreate(SQLiteDatabase db) { db.execSQL("some SQL query"); } }Kd 13 Koritenje SQLite baze podataka

4.7. XML Kako se do sada moglo zakljuiti, platforma je orijentirana ka koritenju XML standarda, to nas moe dovesti do zakljuka kako ista sadri i jaki XML API. Android prua podrku za DOM, SAX i Pull parser koncepte. Od verzije 2.2 Android API je proiren s xPath1.0 funkcionalnou za navigaciju XML dokumentom. DocumentBuilder builder = factory.newDocumentBuilder(); FileInputStream fin = openFileInput(file_name); Document dom = builder.parse(fin); NodeList servers_from_xml = dom.getElementsByTagName("some_elem"); for (i=0; i < servers_from_xml.getLength(); i++) { Node node = servers_from_xml.item(i); String name = node.getAttributes().item(0).getNodeValue(). toString(); }Kd 15 itanje podataka iz XML datoteke

4.6. HTTP Kao pametni telefon tree i etvrte generacije generacije mobilnog Interneta, Android prua opseni API za komunikaciju sa Internetom. Pokrivena je cjelokupna funkcionalnost HTTP protokola, to ukljuuje i mogunosti koritenja raznih web servisa na razini GET i POST metoda.

4.8. Gesture Dodavanjem Multi-Touch funkcionalnosti, Android dobiva podrku za geste. Geste su interakcije sa ureajem prstima u vidu dodira (engl. tap), dvostrukog dodira (engl. double tap), pribliavanja prstima (engl. pinch zoom), pomaka (engl. swipe), i tako dalje. Kreiranjem oslukivaa, predajemo dogaaj gesture klasi putem koje iste obraujemo. Specifinost ove podrke je u praktiki neogranienosti primjene ovih gesti. Dakako koritenje istih je dosta olakano putem Gesture API-ja. Geste trebaju svoju vlastitu oslukivaku klasu kao na primjer TrackpadGestureListner klasa koja implementira dva suelja (engl. interface): OnGestureListener OnDoubleTapListener

URL connectURL = new URL("www.google.com"); HttpURLConnection http = (HttpURLConnection)connectURL.openConnection(); http.setDoInput(true); http.setDoOutput(true); http.setUseCaches(false); http.setRequestMethod("GET"); http.connect();//spajanje na posluitelj http.getOutputStream().flush(); String response = getResponse(http);Kd 14 Primjer jednostavnog dohvadanja sadraja web stranice

Sama klasa sadri sljedede dogaaje:onDown onFling onLongPress onScroll onShowPress onSingleTapUp onDoubleTap onDoubleTapEvent onSingleTapConfirmed

Isjeak Kd 14 dohvaa sadraj web stranice www.google.com koristei standardni HTTP protokol sa GET metodom.

4.9. Grafika Kompletno Android suelje i komponente su u sutini 2D grafike - svi elementi su 2D elementi. Transformacije ovih elemenata svode se na manipuliranje irinom i visinom. Takoer mogue je animirati elemente, no o tome u sljedeim poglavljima [6]. Uz 2D podrane su 3D animacije i to na dva naina: OpenGL i Renderscript animacije. OpenGL je ope poznat koncept 3D animacija te je dovoljno rei kako razvojno okruenje podrava est standardiziranih verzija istoga. Dakle radi se o klasinoj manipulaciji kroz API suelje. Za razliku od OpenGL-a, Renderscript koristi najbolji resurs za obradu grafike u konkretnom trenutku, to ak moe biti i GPU (engl. Graphic Processing Unit) ukoliko ga ureaj ima. Takoer, Renderscript se razlikuje po jo nekim karakteristikama od standardnog programiranja u Androidu. Naime, isti je namijenjen korisnicima kojima nije problem programirati u C-u, tonije C99 standardu to za sobom moe povesti i probleme. Naime, budui je mogue renderiranje na GPU-u, ispravljanje pogreaka (engl. debugging) moe postati problematian. Predlae se koritenje ove metode obrade animacije ukoliko je naglasak na performansama to jest gdje OpenGL ne rezultira dovoljno kvalitetnim i brzim programskim kodom [6]. Android takoer podrava 2D animacije koje se mogu provoditi nad elementima forme. Sastoje se od deklarativne XML datoteke ili programskog kda, te programskog kda za obradu odnosno izvravanje 2D animacija [6]. Kd 16 Definiranje animacije (XML)

final Animation a = AnimationUtils.loadAnimation(Trackpad.this, R.anim.anim_xml); a.reset(); some_element.startAnimation(a);Kd 17 Definiranje animacije (JAVA)

4.10.

Rad s mrenom infrastrukturom

Koncepti koritenja beine mree (WiFi, Bluetootha, GSM) su takoer kao i velika veina koncepata relativno jednostavni za koritenje. Dovoljno je zatraiti od sustava dozvolu za koritenje, te manipulirati objektima. Kod ovih koncepata moe doi do problema obzirom na razliite verzije SDK-a. Naime, starije verzije ne podravaju neke funkcionalnosti, te je potrebno istima ograniiti pristup putem Manifest datoteke ili implementirati kontrolu verzije unutar same aplikacije. GPS za razliku od beinih mrea nije doivio vee promjene, te koritenje istoga takoer ne predstavlja velike probleme. Rad s GPS-om se svodi na traenje dozvole i koritenje preddefiniranih objekata. Slijedei isjeci kda prikazuju koritenje pojedinih infrastrukturnih koncepata na Android mobilnim ureajima:WifiManager wm = (WifiManager)getSystemService(Context.WIFI_SERVICE);Kd 18 Koritenje WiFi infrastrukture

BluetoothAdapter bm = BluetoothAdapter.getDefaultAdapter();Kd 19 Koritenje Bluetooth infrastrukture

TelephonyManager tm = (TelephonyManager)getSystemService( Context.TELEPHONY_SERVICE);Kd 20 Koritenje GSM infrastrukture za pozive

Isjeak Kd 16 prikazuje jednostavnu animaciju te ukazuje na opsenost i snagu Android platforme prilikom rada sa grafikom odnosno 2D animacijama [6].

LocationManager lm = (LocationManager)getSystemService( Context.LOCATION_SERVICE);Kd 21 Koritenje GPS infrastrukture

Ovisno o traenoj funkcionalnost potrebno je dozvoliti koritenje odgovarajue infrastrukture unutar manifest datoteke. Koriteni objekti u primjerima postoje ukoliko postoji traena infrastruktura na mobilnom ureaju, u suprotnom vrijednost objekta je null. 4.11. Google APIs

vie naina. Jedan od poznatijih i primjenjenijih je koritenje Handlera, kako bi se slale poruke meu dretvama i dogovorio tijek izvravanja. Jo jedan vaan koncept preuzet iz Jave je koritenje tako zvanih sinkroniziranih (engl. syncronized) blokova za sinkronizaciju izmeu dretvi [10]. 4.13. Dinamina izmjena formi Kod Android platforme mogue je izmjenjivati prikaz elemenata (View-ove) prilikom izvravanja aplikacije ukoliko prikaz ovisi o prijanjoj akciji. Primjer ovog koncepta je mogunost izmjene sadraja u sklopu dijaloga, kako je prije navedeno za unos malih koliina podataka. Isti postupak vrijedi takoer i za izbornik, svojstva, animacije i ostale koncepte. 4.14. Ostali koncepti Android SDK se pobrinuo i za ostale koncepte kao to su vibracije, zvuk, slika, pokretna slika i tako dalje, te je u platformu ugraena opsena funkcionalnost za manipulaciju nad istima kroz primjenu odgovarajuih klasa. Koncepti se relativno jednostavno koriste i u skladu su ostatkom Java odnosno Android filozofije [7].

Podrka za rad s Google vanjskim API-jima unutar vlastitog mobilnog operacijskog sustava je i za oekivati. Tako je na primjer koritenje Google Maps servisa mogue ugraditi u aplikaciju, odabirom odgovarajueg API-a prilikom stvaranja novog projekta. Koncept Google Maps API-ja je drukije prirode zbog toga to se koristi na relativno jednostavan nain, ali dodatne kontrole na Google kartu dodatno komplicira implementaciju [4]. < com.google.android.maps.MapView android:id="@+id/mapView" android:layout_width="fill_parent" android:layout_height="fill_parent" android:enabled="true" android:clickable="true" android:apiKey="some api key"/>Kd 22 Dodavanje Google Maps komponente (XML)

Unutar XML kda forme stvaramo element tipa com.google.android.maps.MapView kako to prikazuje isjeak u kodu (22). Takoer, unutar manifest datoteke je potrebno dodati i odgovarajudi isjeak definiran u kodu koji slijedi (23). Kd 23 Proirenje manifest datoteke

5. PROBLEMI5.1. Instalacija okruenja Iz ranije navedenoga, programira se u programskom jeziku Java. Kako bismo isto mogli provoditi vano je stvoriti adekvatno razvojno okruenje. Ovisno o operativnom sustavu na kojem razvijamo aplikaciju, preuzimamo SDK sa slubenog web mjesta: http://developer.android.com/sdk/index.html. SDK instalacija je automatizirani proces. Kako se na stranicama preporuuje koritenje Eclipse integriranog razvojnog okruenja (eng. IDE), istoga takoer preuzimamo sa Interneta. Nadalje, Java JRE (engl. Java Runtime Environment) koji dolazi sa OS-om nije namijenjen razvoju, te je potrebno preuzeti Java JDK (engl. Java Development Kit). Pokretanje razvojnog okruenja vremenski ne traje dugo. Prije opisani proces zahtjeva, naravno ovisno o brzini Interneta kojim raspolaete, oko 30-tak minuta. Ovisno o izborima prilikom instalacijske procedure, ovo razvojno okruenje moe zauzeti dosta prostora na tvrdom disku. To je shvatljivo obzirom da SDK moe sadravati vie virtualnih slika mobilnih OS-a, koji razumljivo i zauzimaju dosta prostora.

4.12.

Rad s dretvama

Android podrava viedretvenost (engl. multithreading), to nam uvelike olakava izradu i funkcioniranje sloenijih aplikacija. Dretve se mogu koristiti na dva naina: tako da se izvravaju na UI Thread-u to naravno blokira isti, ili kao pozadinske dretve, iji je posao obino odraditi neki vremenski opseniji posao, tako da se UI Thread ne blokira, to znai da korisnik moe nastaviti rad s aplikacijom dok eka na rezultat izvravanja. Komunikaciju izmeu dretvi mogue je realizirati na

5.2. Emulatori i fiziki ureaji U Eclipse-u je potrebno umetnuti putanju do novo kreirane SDK mape, te stvoriti emulator koji e nam omoguiti razvoj aplikacije bez koritenja stvarnog ureaja. Ukoliko imamo fiziki ureaj emulator nije potreban, te je mogue izvravati aplikacije i ispravljati pogreke na samome ureaju, to za sobom dovodi i prve probleme prilikom izrade aplikacija: emulirana verzija Androida ne moe podravati funkcionalnosti kao to su WiFi, BT, GPS, IR i tako dalje, iz razloga to je za te funkcionalnosti potreban fiziki ureaj. Ukoliko se izrauju aplikacije koje koriste ba ove koncepte, nuno je nabaviti fiziki ureaj. Fizike mobilne ureaje mogue je putem USB kabla spojiti na raunalo. Kako bismo to mogli napraviti moramo biti upoznati s odreenim konceptima. Naime USB veza radi besprijekorno samo na OSx platformi. Kod Windows-a potrebno je instalirati posebne USB pokretae (engl. drivers) kako bi se mobilni ureaj mogao koristiti za razvoj aplikacija. Linux OS ne razumije Vendor id ureaja te je potrebno napraviti tablicu ovih oznaka. 5.3. Ispravljanje pogreaka Ovisno o odluci o koritenju fizikog ureaja, za efikasno traenje pogreaka u kdu, logiranje i ispravljanje pogreaka, potrebno je i postaviti AndroidManifest.xml datoteku. U aplikacijski element dodaje se atribut debuggable=true [8]. Kada imamo okruenje u kojemu moemo raditi, preostaje nam jedino opisati neke mogue probleme koji nastaju prilikom razvoja. Dakako tema rada nije rjeavanje semantikih i logikih greaka, ve mogue nedoumice oko koncepata. 5.4. Dizajn formi Tipini primjer primjene koncepata na krivi nain su forme. Naravno valja naglasiti kako neki koncepti nisu namijenjeni da se koriste na ovaj ili onaj nain. Problemi kod izgleda formi su ideje dizajnera koje nisu provedive na jednostavan nain putem ugraenih funkcionalnosti, te ih treba doslovno programirati koritenjem onDraw metode ili slino. Kako je paleta ureaja na tritu velika, postoji dosta razlika meu modelima. Tako na primjer esto problem predstavljaju irina i visina ekrana. Android podrava dva naina odreivanja veliine elemenata: statini i relativni. Dolazimo do zakljuka kako je bolje koristiti relativni nain odreivanja veliine elemenata s obzirom na raspon veliine

ekrana. Dakako ovakav nain pozicioniranja za sobom dovodi specifine probleme. Ne rijetko dolazi do problema prilikom pozicioniranja elemenata ili previe kompleksnog dizajna. Provoenje takvog dizajna ponekad nije efektivno, te bi se dizajnera trebalo obrazovati. Google tj. Andorid se i za to pobrinuo, te na svoje stranice stavio paket za dizajnere (engl. designer pack) u kojem se nalazi skoro sve za aktivni poetak dizajniranja. Takoer se na istima nalazi i vodi kako zapoeti, na to paziti i slino. Poznati problem prilikom izrade formi jest pozicioniranje tekstualnih oznaka (engl. label) u odnosu na polje za unos podataka bez definiranja fiksnih veliina. Rezultat je esto jedan element prikazan lijevo, a drugi desno. Naalost rjeenje ovog problema je iroko prihvaeni hack prikazan isjekom: Kd 24 Pozicioniranje kontroli relativno jednu do druge

Isto tako vano je znati prednosti i mane odreene grupe pogleda (engl. View), kako biste mogli iskoristiti sve njegove prednosti a moda i sakrili mane. Ako se na kratko osvrnemo na prije navedeno, primjeujemo kako programiranje u Androidu moe jako brzo postati jako komplicirano. 5.5. Dinamine liste Tipian primjer kompliciranja su dinamine liste vrijednosti. Takvom problemu se moe pristupiti na dva naina, ovisno o mjestu i nainu primjene. Zamislimo dva scenarija, jedan scenarij potrebuje listu vrijednosti iz baze za izbor neke od ponuenih

vrijednosti, dok drugi predstavlja pretraivanje datoteke u sustavu. Adresirajmo prvo prvi scenarij. Raditi novu formu za izbor radi ovakvog problema moe naruiti dizajn. Meu naprednijim konceptima spominjali smo Adaptere. Isti su kreirani ba za ovakve svrhe. ArrayList server_list = list_values; String[] from = {"name", "version"}; int[] to = {R.id.name, R.id.version}; SimpleAdapter adapter = new SimpleAdapter(getApplicationContext(), list, R.layout.list, from, to); list.setAdapter(adapter);Kd 25 Dinamine liste uz pomod adaptera

Primijetimo neke prednosti ovoga kda: vrlo jednostavna primjena ovog koncepta je kada je poznat cilj i svrha, moe se napraviti efikasno i modularno rjeenje zahvaljujui sofisticiranom adresiranju polja (moe se mijenjati nain prikazivanja bez da se dira prikazani dio kda), te brzina. Naime, u programiranju manje je vie (engl. less is more). to se tie drugog primjera, liste datoteka koje biste pretraivali, koristili bismo drugaiji adapter. Malim pretraivanjem dokumentacije primijetili bismo kako Android podrava neto nalik na Activity ukoliko koristimo ListView kao omota naih elemenata unutar forme. ListView je pogled u obliku liste, koji ima predefinirane akcije kao na primjer pretraivanje (engl. scroll). Prije spomenuti Activity je u stvari ListActivity - klasa koja proiruje activity. Putem nje moe se prikazati lista i koristiti sve prednosti ovog pogleda. Takoer kao u prethodnom primjeru postavljamo adapter na listu, u ovom sluaju na Activity to rezultira jednom listom, preko cijelog ekrana. Tada je jednostavno napraviti dodatnu funkcionalnost obzirom na neki od dogaaja. Dakle, dva slina koncepta primijenjena na znatno razliitim primjerima pribliavaju nas shvaanju rada i razvoja aplikacija u ovom okruenju. Vrlo je vano, razlikovati i primjenjivati koncepte gdje su potrebni na nain kako su zamiljeni. 5.6. Dretve U napredne koncepte svrstane su i dretve. Viedretvenost je ponekad vana, no ne i neizbjena. Android posjeduje razne koncepte kojima omoguava izvravanje aplikacije, te su

dretve samo jedan segment istih. Prije same upotrebe dretvi trebali bismo znati prvo neke injenice. Android posjeduje ANR dogaaj (engl. Application Not Responding) kako bi osigurao stabilnost OS-a [10]. Ukoliko je UI Thread blokiran dulje od priblino 5 sekundi, javlja se ANR dijalog. Dedukcijom dolazimo do zakljuka kako ne smijemo zaustaviti izvravanje UI Thread iz razloga to to predstavlja loe korisniko iskustvo (engl. User Experience). Ako ba elimo koristi dretve, prebacujemo se na posebne, pozadinske dretve (engl. backround threads) ili dretve radilice (engl. worker threads) koje slue za izvravanje zadatka na nain da ne blokiraju glavnu dretvu. Android posjeduje razne naine komunikacije izmeu dretvi, pa ak i komunikacije sa glavnom dretvom. Za razliku od kompliciranih dretvi, Android nudi slinu zamjenu u vidu izvrenja asinkronog zadatka (engl. AsyncTask). Isti za razliku od dretve moe biti pokrenut samo jedanput, te mora biti stvoren na glavnoj dretvi. Takoer ima mogunost rada u pozadini i to putem ugraene funkcije doInBackground [10]. new Thread(new Runnable() { public void run() { final Bitmap b = loadImage(); image.post(new Runnable() { public void run() { image.setImageBitmap(b); } }); } }).start();Kd 26 Stvaranje dretve

private class DownloadImage extends AsyncTask { protected Bitmap doInBackground(String url) { return loadImage (url); } protected void onPostExecute(Bitmap result) { image.setImageBitmap(result); } }Kd 27 Stvaranje AsyncTask-a

Kratkim osvrtom primjeujemo kako Android oito prua dosta jako razvojno okruenje. Uz dobru dokumentaciju i dobru ideju, lako je razvijati bogate aplikacije. Neto malo vremena za programiranje, te neto vie vremena za razmiljanje rezultira formulom uspjeha u ovom okruenju.

zajednice na svoju stranu unato tome to je financijski puno tee biti iOS developer nego Android developer gdje su svi resursi javno i besplatno dostupni osim, naravno, fizikog ureaja. U samo 3. godine, od ne tako davne 2008. godine, primjeujemo solidan utjecaj ove platforme na mobilni svijet. Napredak, dorade, performanse a i trite svakako govore za sebe. Trite mobilnih aplikacija je danas jedno od najkonkurentnijih trita gdje svi veliki igrai ulau mnogo resursa za razvoj. Prepoznato je da je mobilna platforma sama po sebi beskorisna ukoliko ne posjeduje iroku paletu aplikacija. Model malih i relativno jeftinih aplikacija na jednom mjestu se pokazao izuzetno primamljivim za potencijalne korisnike mobilne platforme. Mobilna platforma mora svojim tehnikim karakteristikama i jednostavnou razvoja aplikacija moi privui to vie developera koji e oplemeniti platformu za dodatnim aplikacijama. Uz tehniki dio, proizvoa platforme mora developerima pruiti i primamljiv poslovni model po kojem developer sudjeluje u dobiti koja je nastala prodajom aplikacije koju je on razvio. Nedostatak Android platforme je jedino u injenici da su konani korisnici, u pravilu, doli iz zajednice otvorenog koda i navikli su na besplatne aplikacije. Kao i u drugim podrujima, sraz izmeu kvalitete i kvantitete te izmeu poslovnih modela koji ukljuuju i ne ukljuuju plaanje ima znaajne i duboke argumente koji vuku na jednu i na drugu stranu. Smatramo da je najbolje ostaviti itatelju da sam odlui.

6. ZAKLJUAKU radu su opisani samo neki osnovni i neki napredniji koncepti koji se koriste prilikom izrade Android aplikacija. Ukazano je na mnoge prednosti i mane rada u ovoj platformi. Konzistentno provoenje kvalitetne prakse i kulture programiranja na Android platformi ju svakako ini jednostavnijom i primamljivijim izborom. Koncepte je uvijek potrebno koristiti na nain kako su i zamiljeni. Takvim pristupom aplikacije mogu dobivati na svrsishodnosti, te platforma profitirati zbog svojih naela otvorenog koda. Android platforma je od samih poetaka bila stigmatizirana kao konkurencija Apple iPhone platformi (iOS). I kao takva se morala boriti kvalitetom kako bi opstala na tritu. U zadnje vrijeme se sve ee moe uti i proitati kako Android polako nadilazi iPhone i iOS. Tome se ponajvie moe zahvaliti velikoj zajednici otvorenog koda koja do Androida nije imala svog predstavnika na tritu mobilnih platformi. Google kao pokreta Android pokreta puno energije i resursa ulae u odravanje zajednice kako bi ta ista zajednica vratila uloeno kroz unapreenje Android platforme. Zbog svog ekskluzivnog odnosa prema svojim developerima Apple sigurno privlai jedan dio

Literatura:[1] Morrill D.: Announcing the Android 1.0 SDK, release 1, Android Developers Blog, 2008. Izvor: http://android-developers.blogspot.com/2008/09/announcing-android-10-sdk-release-1.html (uitano: 14.4.2011.) Rogers R., Lombardo J., Mednieks Z., Meike B.: Android Application Development: Programming with the Google SDK, O'Reilly Media Inc., Sebastopol, 2009. ***: Android Basics: Application Fundametals, Android Developers, 2011. Izvor: http://developer.android.com/guide/topics/fundamentals.html (uitano, 30.04.2011) ***: Framework Topics: Audio and Video, Android Developers, 2011. Izvor: http://developer.android.com/guide/topics/media/index.html (uitano, 30.04.2011) ***: Framework Topics: Data Storage, Android Developers, 2011. Izvor: http://developer.android.com/guide/topics/data/data-storage.html (uitano, 30.04.2011)

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

***: Framework Topics: Graphics, Android Developers, 2011. Izvor: http://developer.android.com/guide/topics/graphics/index.html (uitano, 07.05.2011) ***: Framework Topics: Location and Maps, Android Developers, 2011. Izvor: http://developer.android.com/guide/topics/location/index.html (uitano, 30.04.2011) ***: Framework Topics: The AndroidManifest.xml File, Android Developers, 2011. Izvor: http://developer.android.com/guide/topics/manifest/manifest-intro.html (uitano, 09.05.2011) ***: Framework Topics: User Interface, Android Developer, 2011. Izvor: http://developer.android.com/guide/topics/ui/index.html (uitano, 14.05.2011) ***: Technical Resources: Painless Threading, Android Developers, 2011. Izvor: http://developer.android.com/resources/articles/painless-threading.html (uitano, 30.04.2011)

[7]

[8]

[9]

[10]

Podaci o autorima:Ognjen Ribii, univ. bacc. inf. ognjen.ribicic@foi.hr Fakultet organizacije i informatike Pavlinska 2 42000 Varadin Ognjen Ribii, univ. bacc. inf., je od svoje 13. godine u stalnom doticaju sa raunalima i informatikim svijetom, to i odabire kao svoju primarnu struku. 2009. godine zavrava svoje prvostupniko obrazovanje na Tehnikom veleuilitu u Zagrebu, te iste godine nastavlja naobrazbu na Fakultetu organizacije i informatike u Varadinu. Podruja interesa su mu razvoj mobilnih i Web aplikacija, te razvoj, odravanje i modeliranje baza podataka, to i jest njegovo usmjerenje na diplomskom studiju.

Boris Toma, mag. inf. boris.tomas@foi.hr Fakultet organizacije i informatike Pavlinska 2 42000 Varadin tel: +385 42 390 853 fax: +385 42 213 413 Boris Toma, mag. Inf. je od 2010. godine zaposlen kao asistent na Katedri za razvoj informacijskih sustava na Fakultetu organizacije i informatike u Varadinu. Na istom fakultetu je i student poslijediplomskog doktorskog studija Informacijskih znanosti. Podruja interesa su mobilne aplikacije, razvoj programskih proizvoda, razvoj GIS aplikacija, multimedijski sustavi i aplikacijski marketing te marketing programskih proizvoda. Posjeduje dugogodinje iskustvo sa Microsoft tehnologijama za razvoj aplikacija za veinu arhitektura i platformi.

Zlatko Stapi, mag. inf. zlatko.stapic@foi.hr Fakultet organizacije i informatike Pavlinska 2 42000 Varadin tel: +385 42 390 853 fax: +385 42 213 413 Zlatko Stapi, mag. inf. je od 2006. godine asistent na Katedri za razvoj informacijskih sustava na Fakultetu organizacije i informatike u Varadinu, te polaznik poslijediplomskog doktorskog studija Informacijske znanosti na istom fakultetu. Njegova nastavna aktivnost je prvenstveno usmjerena na kolegije koji se odnose na programsko inenjerstvo, analizu i razvoj programa, modeliranje poslovnih procesa i razvoj informacijskih sustava, te znaajne napore ulae u radu sa studentima za to je dobio i posebna priznanja. Iz znanstvenog i strunog rada treba izdvojiti viegodinje voditeljstvo strunih projekata razvoja programskih proizvoda i sudjelovanje na razliitim strunim i znanstvenim projektima iz podruja razvoja, unapreenja poslovnih procesa, projektnog menadmenta i slino. U posljednje vrijeme se intenzivno bavi razvojem aplikacija za mobilne ureaje, to je i predmet njegovog istraivanja u okviru doktorske disertacije, a osobito je vrijedno istaknuti da razvija za skoro sve platforme, ukljuujui izmeu ostalog Android, Symbian te Windows Phone 7. Zlatkov detaljniji ivotopis, s popisom svih radova, projekata i nagrada, te drugih vanih podataka moe se pronai na njegovoj osobnoj web stranici, na http://www.foi.hr/djelatnici/zlatko.stapic.