RAZVOJ GRAFI KE TEHNOLOGIJE I UNAPRE ENJE IZDAVA KO-

TISKARSKE DJELATNOSTI HIDROGRAFSKIH ORGANIZACIJA

DEVELOPMENT OF GRAPHIC TECHNOLOGY AND

ADVANCEMENT OF PUBLISHING-AND-PRINTING ACTIVITIES

OF HYDROGRAPHIC ORGANIZATIONS

Ton i Jeli i 1, Josip Kasum2, Milivoj Pogan i 1 1Hrvatski hidrografski institut, Zrinsko-Frankopanska 161, 21000 Split, Hrvatska 2Pomorski fakultet u Splitu, Zrinsko-Frankopanska 38, 21000 Split, Hrvatska

e-mail: tonci.jelicic@hhi.hr, jkasum@pfst.hr, milivoj.pogancic@hhi.hr

SA ETAK

Izdava ko-tiskarska djelatnost jedna je od osnovnih djelatnosti hidrografskih organizacija.

Kao doprinos njenom razvoju i unapre enju objavljeno je vi e stru nih i znanstvenih radova.

Razvoj tehnologije grafi ke pripreme i reprodukcije pomorskih karata i navigacijskih

publikacija i posljedi no unapre enje publikacija u izdava kom smislu zna ajan su doprinos

pove anju sigurnosti plovidbe.

Klju ne rije i: razvoj grafi ke tehnologije, unapre enje publikacija, izdava ko-tiskar-

ska djelatnost

ABSTRACT

The publishing-and-printing is one of the basic activities of hydrographic organizations. To

contribute towards the development and advancement, a number of professional and

scientific papers have been published.

The development of pre-press and reproduction technologies in the production of nautical

charts and publications, as well as the consequent upgrading of publications in publishing

terms, is a significant contribution towards enhancing the safety of navigation.

Keywords: development of graphic technology, upgrading of publications, publishing-

and-printing activities

1 UVOD

U ovom preglednom radu se analizira znanstveni doprinos s podru ja grafi ke tehnologije u

cilju razvoja i unapre enja izdava ko-tiskarske djelatnosti hidrografskih organizacija.

Konkretan primjer hidrografske organizacije u Hrvatskoj je Hrvatski hidrografski institut, u

ijim je procesima omogu ena primjena rezultata provedenih istra ivanja, te su tako

objedinjena prakti na iskustva i ste ena znanja.

Odabirom tema objavljenih radova, isklju ivo u okviru konferencije “Bla Baromi ”, kroz

posljednjih deset godina pra en je razvoj grafi ke tehnologije u svrhu unapre enja

izdava ko-tiskarske djelatnosti i posljedi no - pove anja sigurnosti plovidbe.

2 POVIJEST IZRADE I TISKA POMORSKIH KARATA

Povijest izrade i tiska odnosno reprodukcije pomorskih karata nije mogu e izdvojiti iz

povijesnog konteksta razvoja same kartografije. Kronolo ki pregled tiskarskih tehnika uz

isticanje karakteristi nih primjera u izradi kartografskih djela tijekom povijesti tema je rada

“Povijest izrade i tiska pomorskih karata” objavljenog 2002. godine.

Ve kod primitivnih i nepismenih naroda primje uje se te nja za spoznajom prostornih

odnosa i izra uju se prve karte za snala enje u prostoru. Pomorska navigacija javlja se

susretom ovjeka s vodenim povr inama i eljom da njima plovi. ovjek je tada shvatio da je

te e objasniti kako do i do nekog mjesta nego nacrtati skicu. Zbog sigurnije plovidbe stvaraju

se prvi zapisi i skice, prete e pomorskih karata i navigacijskih publikacija.

Prve pomorske karte izra ivane su ru no na pergamentu. Bile su tro ne i osjetljive na vlagu,

a iziskivale su pojedina nu dugotrajnu izradu. Po etkom 16. stolje a, s razvojem tehnika

drvoreza i kasnije bakroreza, dolazi do prekretnice. Karte se tiskaju u manjim nakladama, a

ru no se koloriraju u kartografskim radionicama. Kvaliteta papira je jo uvijek nedostatna s

obzirom na uporabne zahtjeve pomorske karte.

Novi iskorak u 19. stolje u bio je izum litografije A. Senefeldera (1796.), iz koje se kasnije

(1905.) razvio ofsetni tisak. Taj izum i neke kasnije inovacije bili su nova prekretnica za daljnji

razvoj kartografskog umno avanja. Crte se s papira prenosi na kamen odnosno plo u

kopirnim postupcima. Naklade se pove avaju zahvaljuju i cinkovim i aluminijskim plo ama

koje se koriste umjesto te kog i tromog kamena. Savitljive plo e dovode do konstrukcije

prvih ofsetnih strojeva, pa ofsetni tisak postaje i do danas ostaje dominiraju om tehnikom

umno avanja kartografskog materijala.

Dana nji moderni ofsetni tisak, sa svojim tehni ko-tehnolo kim mogu nostima, glavni je

postupak tiska u kartografskoj reprodukciji. Pomorska karta otisnuta u ofsetu, radi visoke

preciznosti izrade, svojih uporabnih karakteristika i informacijskog sadr aja je, zajedno sa

ostalim navigacijskim publikacijama, osnovno pomagalo namijenjeno navigaciji.

Iz predo enog je jasno da je zemljopisna karta oduvijek doista bila svjedokom vremena i

prostora u kojemu je nastala. Rezultat je ovjekovih znanja (zemljopisa, matematike i sl.) te

umjetni kih te nji sredine, zajedno s politi kim i gospodarskim shva anjima ireg podru ja.

ovjek je iz svoje potrebe za orijentacijom, putovanjem, trgovinom, razmjenom znanja i

iskustava oduvijek trebao i treba (pomorsku) kartu (1).

S ponosom se mo e istaknuti da je i na a, grafi ka struka cijelo to vrijeme pratila i

omogu avala kvalitetniju izvedbu kona nog proizvoda. Karta je grafi ki proizvod koji je bio i

ostao tr i no valoriziran i isplativ (2).

3 KARTOGRAFSKA REPRODUKCIJA

Kartografska reprodukcija se razvila kao posebna struka objedinjavanjem kartografskih i

reprodukcijskih postupaka obrade originala neophodnog za izradu reprodukcijskog originala

tj. kopirnih predlo aka kao osnove za tisak (3). U radu “Kartografska reprodukcija” se

poja njava pojam kartografske reprodukcije i njen povijesni razvoj.

Razvoj tehnologije uvjetovao je i razvoj kartografske reprodukcije i tiska pomorskih karata.

Kroz 20. stolje e razvio se klasi ni postupak pripreme pomorske karte za tisak. On je

obilje en pronalaskom i primjenom ofsetnog tiska kao tehnike reprodukcije, a uklju uje vrlo

zahtjevnu kartografsku pripremu.

Analizirani su klasi ni postupci u pripremi pomorske karte i tijek izrade kartografskog prikaza.

Opisana je uloga reprodukcijske fotografije i upotreba reprodukcijske kamere, postupci

kopiranja i okviri za kopiranje (kopirne rame), priprema naljepnica (striping-a) i upotreba

kopirnih rastera.

Zatim je analiziran suvremeni postupak izrade pomorske karte i pru en uvid u sada nje

stanje. U kartografskoj odnosno grafi koj pripremi, uporaba ra unala je skoro u potpunosti

istisnula klasi ne kartografske postupke, omogu avaju i br e i to nije preno enje podataka

sa terena u itljiv oblik. Nove tehnologije izrade reprodukcijskih filmova fotoosvjetljiva em ili

izravne izrade TF sustavima CTP-a i tisak na modernim ofsetnim vi ebojnim strojevima

omogu uju vrhunsku pripremu i nesmetan tisak (4).

4 TO NOST POMORSKIH KARATA I NAVIGACIJSKIH PUBLIKACIJA I

UTJECAJ TISKARSTVA

Pomorske karte i navigacijske publikacije su temeljni tiskani proizvodi hidrografskih

organizacija, a njihova pouzdanost i to nost su od nemjerive va nosti za sigurnost plovidbe.

Temom to nosti se bavi znanstveni rad objavljen 2003. godine u asopisu “Acta Graphica”

pod naslovom “To nost pomorskih karata i navigacijskih publikacija i utjecaj tiskarstva” (5).

Pomorska karta je umanjeni grafi ki prikaz odre enog plovidbenog podru ja, a sadr i sve

potrebne elemente za orijentaciju i sigurnost plovidbe. Informacijski sadr aj pomorske karte

obuhva a hidrografsku i topografsku skupinu podataka. Hidrografska skupina podataka

odnosi se na pomorska svjetla i oznake za plovidbu, oblike morskog dna (iznosi dubine,

izobate i dr.) morfolo ke karakteristike, sidri ta, morske struje, pli ine, grebene, hridi i sve

znane podvodne i nadvodne opasnosti za plovidbu. Topografski podaci odijeljeni su od

hidrografskih obalnom crtom odre enom srednjom razinom visokih voda. Va niji elementi

koji utje u na pouzdanost karte su godina izmjere i datum izdavanja karte.

Navigacijske publikacije su priru nici s podacima koji se ne mogu predstaviti na pomorskim

kartama, a bitni su za sigurnost plovidbe. Koriste se (uz pomorske karte) u pripremi i za

vrijeme plovidbe. Informacijski sadr aj navigacijskih publikacija podijeljen je po vrstama

publikacija. Tako su npr. u Peljarima podaci u vezi izbora plovidbenih ruta, orijentacije,

vremenskih prilika, struja, morskih mijena, raznih uputa za plovidbu, opisi luka, prila enja,

sidri ta, uvala, zaklona i sl.

Vremenom se to nost pomorskih karata i navigacijskih publikacija mijenja i opada. Ona je

jednaka maksimalnoj to nosti primijenjene tehnologije, uklju uju i i grafi ku, u procesu

izrade odnosno u vrijeme tiskanja. To nost je u funkciji vremena i postupka odr avanja (6).

Uloga grafi ke struke u procesu izrade je da primjenom odgovaraju e tehnologije,

normiziranjem i skra ivanjem vremena grafi kih pripremnih postupaka i tiska, utje e na

pove anje to nosti.

Rezultati provedenih istra ivanja upu uju na to da se optimiziranjem grafi kih postupaka

to nost i pouzdanost pomorskih sigurnosnih informacija sadr anih u pomorskim kartama i

navigacijskim publikacijama podi u na vi u razinu.

5 POMORSKE KARTE I NAVIGACIJSKE PUBLIKACIJE

Pomorske karte i navigacijske publikacije se izra uju i odr avaju prema me unarodnim i

nacionalnim normama. One su djelomi no obuhva ene me unarodnim konvencijama,

ugovorima i preporukama Me unarodne pomorske organizacije (International Maritime

Organization - IMO), Me unarodne hidrografske organizacije (International Hydrographic

Organization - IHO), Me unarodnog udru enja uprava pomorske signalizacije (International

Association of Light Authorities - IALA), kao i nacionalnim propisima, a u suradnji s

Ministarstvom pomorstva (mora), Hrvatskom ratnom mornaricom, lu kim kapetanijama,

Ustanovom za odr avanje pomorskih plovnih putova, te Hidrografskim organizacijama

pomorskih zemalja svijeta.

Pravna utemeljenost izdavanja pomorskih karata i navigacijskih publikacija tema je rada

“Pomorske karte i navigacijske publikacije” (7).

U posebnom poglavlju opisuje se uloga Hrvatskog hidrografskog instituta (HHI), kao javne

ustanove zadu ene za hidrografsku djelatnost u Republici Hrvatskoj, prema Zakonu o hidro-

grafskoj djelatnosti (8). Zakonom je odre eno da: “Hrvatski hidrografski institut, izme u

ostalog, obavlja izradu pomorskih i drugih karata i nauti kih publikacija i pomagala, te

izdava ko-tiskarske poslove.” Opisuje se organizacijsko ustrojstvo HHI, posebice Repro-

dukcijski odjel HHI i izdava ka djelatnost Instituta.

Izdava ka djelatnost HHI odnosi se isklju ivo na pomorske karte i navigacijske publikacije.

Navode se vrste i podjela pomorskih karata. Obrazla u se na ini izdavanja pomorskih karata

i navigacijskih publikacija, te se opisuje proces njihova ispravljanja i odr avanja, na in

prodaje i za tite izdanja HHI. Osim tih temeljnih tiskanih proizvoda, ure uju se i izdaju razni

priru nici, brodske knjige i dnevnici, te razne druge publikacije vezane za more i pomorstvo.

Pomorske karte i navigacijske publikacije prodaju se isklju ivo preko ovla tenih distributera

koje HHI obvezuje na ispravljanje (a uriranje) svih nabavljenih i preuzetih izdanja iz HHI do

posljednjeg OZP-a prije prodaje. Bez pismenog odobrenja Hrvatskog hidrografskog instituta

nije dopu teno skeniranje i umno avanje (djelomi no ili u cijelosti) pomorskih karata i navi-

gacijskih publikacija izdanja HHI (9).

6 ISPIS POMORSKIH KARATA PO NARUD BI

Informacijski sadr aj pomorskih karata tiskanih u ve im nakladama, koje se du e skladi te u

pogledu to nosti opada radi promjena u stvarnosti. Stoga se takve karte moraju prije prodaje

ru no a urirati prema redovitim Oglasima za pomorce (OZP), koji se izdaju dnevno, tjedno ili

mjese no. U cilju pove anja stupnja to nosti informacijskog sadr aja pomorske karte, mogu

se primjeniti nove tehnologije ispisa. Njima se omogu uje ispis po narud bi odnosno ispis

prema zahtjevu, ili na tra enje (Print On Demand - POD). Dakle, tek nakon primljene

narud be i integriranih promjena, karta se proizvodi samo u naru enom broju primjeraka.

Kupac dobiva kartu a uriranu sa datumom kupnje.

Kori tenje plotera u izradi papirnatih pomorskih karata analizira se radu “Ispis pomorskih

karata po narud bi (10).

Tako proizvedene karte kvalitetom ne smiju zaostajati za klasi nom pomorskom kartom

proizvedenom u tehnici ofseta na kartografskom papiru. Zato valja istra iti njihove uporabne

karakteristike. One se odnose na trajnost, specifi ne uporabne zahtjeve i razli ite vanjske

utjecaje. U radu se opisuju testovi provedeni u zemljama gdje su papirnate pomorske karte

proizvedene POD postupkom ve u upotrebi. Osim tehni kih karakteristika gotove karte,

istra uju se grafi ki materijali koji se koriste i tehnologija koja podr ava POD postupak,

odnosno hardverski i softverski zahtjevi. Navode se prednosti i nedostaci POD pomorskih

karata u odnosu na one proizvedene klasi nim na inom.

O ekuje se daljnji razvoj i komercijalizacija POD postupka, zbog njegove najve e prednosti u

odnosu na klasi ni, a to je brzina isporuke karte odnosno informacije krajnjem korisniku. Iako

kvaliteta i trajnost POD karata nije tako dobra kao kod klasi nih papirnatih pomorskih karata,

POD pomorske karte, kad se korektno proizvedu predstavljaju visokokvalitetni proizvod.

Tehnologija, podloge i bojila se moraju nadalje ispitivati da bi se osigurao prihvatljivi stupanj

kvalitete odnosno da je proizvod prikladan za njegovu namjenu.

Pojava i kori tenje POD karata ukazuje na potrebu normizacije kori tenja boja na pomorskim

katama. Obzirom na razli ite na ine proizvodnje, pojavljuju se odre ena odstupanja u kolori-

metrijskom smislu. Stoga je normizacija potrebna za ujedna avanje izgleda, a obuhvatila bi

osim klasi nih karata tiskanih u ofestu i POD pomorske karte.

7 OPTIMIZACIJA KORI TENJA TISKARSKIH SUSTAVA

HIDROGRAFSKIH ORGANIZACIJA

Hidrografske organizacije pomorske karte i navigacijske publikacije danas proizvode

kori tenjem raznih tehnologija, te se ukazuje potreba optimizacije tiskarskih sustava.

Optimizacija (engl. optimization) je maksimiziranje ili minimiziranje dane funkcije izlo ene

odre enim ograni enjima, odnosno postupak pronala enja najpovoljnijeg rje enja tj. rje enja

koje najbolje ispunjava odre ene uvjete. Optimizacija kori tenja tiskarskih sustava hidro-

grafskih organizacija ima za cilj odrediti najpovoljniji na in provo enja tiskarskih postupaka i

podizanje pouzdanosti i to nosti na vi u razinu, to je od iznimne va nosti za sigurnost

plovidbe.

Tiskarski sustavi hidrografskih organizacija odnosno sustavi pripreme i tiska pomorskih

karata i navigacijskih publikacija definirani su u radu “Optimizacija kori tenja tiskarskih

sustava hidrografskih organizacija“ (11). Osnovna je podjela na klasi ne i suvremene

tiskarske sustave. Klasi ni tiskarski sustav pripreme i tiska pomorskih karata, razvijen kroz

20. stolje e, pra en je vrlo zahtjevnom (ru nom) kartografskom pripremom i obilje en prihva-

anjem ofsetnog tiska kao glavne tehnike reprodukcije. Ra unalna kartografija omogu ila je

razvoj suvremenih tiskarskih sustava hidrografskih organizacija.

U razvoju modela optimizacije kori tenja tiskarskih sustava predla e se mje oviti pristup.

Pretpostavlja se kori tenje matemati kog modeliranja i razvoj potrebnih algoritama uprav-

ljanja. Dr i se da je za pojedinu pomorsku kartu mogu e odrediti optimalnu tehnologiju tiska

uz postizanje maksimalne to nosti, i posljedi no pove anje stupnja sigurnosti plovidbe.

Problemi upravljanja, u to se ubraja i upravljanje tiskarskim postupcima, obuhva aju dvije

klase: dobro i lo e strukturirane probleme upravljanja. Dobro strukturirani problemi uprav-

ljanja mogu se formalizirati, opisati matemati kim modelima i mo e se na i optimalno

rje enje. Za lo e strukturirane probleme ne postoje odgovaraju i matemati ki modeli ili su

nepotpuni.

Kao naj e i na in rje avanja problema upravljanja koriste se matemati ke metode

linearnog i nelinearnog programiranja. Me utim, granica primjene matemati kih metoda

nastaje kad se imbenici to utje u na planiranje i odlu ivanje ne mogu identificirati i

nadzirati. U matemati koj interpretaciji tiskarskih sustava kao problema upravljanja nalaze se

razni oblici neizvjesnosti sadr ani u funkciji cilja i/ili u skupu ograni enja. To zna i da se svim

veli inama u funkciji cilja i skupu ograni enja to utje u na optimalno rje enje ne mo e

odrediti zakonitost vjerojatnosti raspodjele.

Budu i se ne mogu u potpunosti identificirati, kontrolirati i nadzirati svi imbenici koji utje u

na planiranje i odlu ivanje, tiskarski sustavi hidrografskih organizacija ne zadovoljavaju

uvjete dobro strukturiranih problema, ve pripadaju klasi lo e strukturiranih problema. Na

sada njoj tehnolo koj razini potpuno matemati ko modeliranje kori tenja tiskarskih sustava

linearnim i nelinearnim programiranjem nije mogu e.

Stoga je u razvoju modela optimizacije tiskarskih sustava hidrografskih organizacija nu no

odabrati mje oviti pristup rje avanju problema upravljanja, djelomi nim kori tenjem mate-

mati kog modeliranja i razvijanjem potrebnih algoritama.

8 UTJECAJ TISKARSKIH SUSTAVA HIDROGRAFSKIH ORGANIZACIJA

NA VRIJEME IZRADE I VRIJEME KORI TENJA POMORSKIH KARATA I

NAVIGACIJSKIH PUBLIKACIJA

Vrijeme proteklo od prikupljanja podataka i kartografske obrade do umno avanja karte je

vrijeme izrade karte. Pomorska karta bi trebala biti najto nija u trenutku izdavanja tj. tiska.

to je vrijeme izrade kra e, informacijski sadr aj karte u usporedbi sa stvarno u je to niji.

Vrijeme nakon izdavanja pomorske karte, njena distribucija i kori tenje, dakle vijek trajanja

tiskane karte bitno se razlikuje od vijeka trajanja ostalih grafi kih proizvoda. Osnovna je

razlika u tome to je pomorske karte potrebno odr avati kako bi bile suglasne sa stvarnim

stanjem u prirodi.

Utjecaj tiskarskih sustava na vrijeme izrade i vrijeme kori tenja pomorskih karata i navi-

gacijskih publikacija istra en je u radu objavljenom 2007. godine (12).

Uloga tiskarskih sustava u procesu od izrade do izdavanja, te kori tenja pomorskih karata je

da utje e na skra enje ukupno potrebnog vremena i posljedi no na pove anje to nosti

pomorske karte i navigacijske publikacije. To se posti e primjenom odgovaraju e tehnologije,

normiziranjem i skra ivanjem vremena grafi kih pripremnih postupaka, tiska i odr avanja.

Iz rezultata dobivenih u istra ivanju je vidljivo da je utjecaj tiskarskih sustava na vrijeme

izrade bitno ve i nego utjecaj na vrijeme kori tenja. Isto tako, mo e se utvrditi da je utjecaj

tiskarskih sustava na to nost pomorske karte najve i za vrijeme izrade TF i tiska, odnosno u

vrijeme postizanja maksimalne to nosti.

Tako er je pokazano da je utjecaj klasi nih tiskarskih sustava na vrijeme izrade zna ajno

ve i od utjecaja suvremenih sustava, te da se vrijeme izrade i dalje smanjuje upotrebom

novih digitalnih tehnologija.

Iz toga se zaklju uje da je utjecaj tiskarskih sustava na vrijeme odnosno na to nost

pomorskih karata i navigacijskih publikacija primjenom novih tehnologija sve manji. Glavni

utjecaj na to nost ostaje na uredni kim (kartografskim) radovima koji prethode tisku.

Ipak, iako je smanjen utjecaj na vrijeme, tiskarski sustavi imaju bitnu ulogu kod kvalitete

tiskanih proizvoda hidrografskih organizacija. Rezultati provedenih istra ivanja upu uju na to

da se optimiziranjem postupaka i skra ivanjem vremena potrebnog za pripremu i tisak u

hidrografskim organizacijama to nost i pouzdanost pomorskih sigurnosnih informacija

sadr anih u pomorskim kartama i navigacijskim publikacijama podi u na vi u razinu.

9 PRIJEDLOG MODELA ODABIRA I PRIMJENE OPTIMALNOG POSTUPKA

REPRODUKCIJE POMORSKIH KARATA

Razli iti postupci kartografske i grafi ke pripreme, te umno avanja pomorskih karata i

posljedi no razli ito vrijeme reprodukcije pomorskih karata, ukazuju na neophodnost

optimizacije postupka reprodukcije.

Upravo je mogu nost kori tenja razli itih tehnologija reprodukcije odnosno mogu nost

odabira najpovoljnije tehnologije tema rada objavljenog 2008. godine (13). U radu se pre-

dla e model odabira i primjene optimalnog postupka reprodukcije pomorskih karata.

Istaknuti su parametri potrebni za dono enje odluke o razvojnom putu. Uz visoku nabavnu

cijenu novog ofsetnog stroja, radi koje je nu no razmisliti o isplativnosti takve investicije,

postoje i drugi parametri. Prvenstveno je to neovisnost tiskarskih sustava, odnosno

mogu nost ispunjavanja svih zahtjeva unutar sustava hidrografske organizacije, konkretno

HHI. To je va no i radi sprje avanja eventualnih neovla tenih radnji i kori tenja podataka.

Zatim je tu svakako potreba prelaska na novu tehnologiju, kako bi se ra unalna kartografska

priprema to bolje iskoristila za dobivanje kvalitetnih rezultata u tisku.

Nadalje, uvo enjem nove tehnologije, prestala bi potreba za nekim specijalisti kim zanima-

njima (reprofotograf, klasi ni monta er) koje bi zamijenili univerzalni ra unalni operateri.

Primjerice, isti ra unalni operater bi mogao poslu ivati i CTP ure aj i ploter. Dakle sve govori

u prilog prelasku na novu tehnologiju i nabavu novog ofsetnog stroja.

Ipak, prema dijagramu godi nje prodaje karata, situacija se komplicira. Naime, ako bi go-

di nje naklade od 60.000 karata podijelili sa cca 300 radnih dana u godini, dobili bi brojku od

200 karata dnevno odnosno 25 karata na sat. Ploteri prosje no mogu proizvesti 10 karata na

sat i to nas navodi na zaklju ak da bi se s nekoliko plotera u stalnoj upotrebi moglo ispuniti

sve radne naloge.

Tiskarski sustav predstavlja osnovno sredstvo za izvr avanje djelatnosti HHI, te mu se kao

takvom treba i vrlo ozbiljno pristupiti. Kona no rje enje je prava kombinacija ofsetnog tiska i

ploterskog ispisa.

Prema rezultatima istra ivanja zaklju uje se:

1. obzirom na nakladu, predla e se da naklade ispod 500 kom idu na ploterski ispis,

a ve e naklade u ofsetni tisak,

2. obzirom na format, predla e se da se formati A0 bez obzira na nakladu

ispisuju na ploterima, a B1 tiskaju u ofsetu, i

3. predla e se upotreba cmyk kolor sustava umjesto 5-bojnog tiska

odnosno ujedna avanje boja za ofsetni tisak i ink jet ispis.

Zato se u konkretnom slu aju za HHI predla e nabava dvobojnog ofsetnog stroja B1

formata, umjesto postoje eg A0, pri emu se mo e ostvariti znatna u teda. Razlika

sredstava mo e poslu iti za nabavu plotera.

10 PRIJEDLOG UNAPRE ENJA MODELA DISTRIBUCIJE SLU BENIH

POMORSKIH KARATA I NAVIGACIJSKIH PUBLIKACIJA I

OSTALIH IZDANJA HIDROGRAFSKIH ORGANIZACIJA

Posebnost slu benih izdanja hidrografskih organizacija u odnosu na ostale tiskane odnosno

grafi ke proizvode je ta to je slu bena izdanja hidrografskih organizacija potrebno odr avati.

Odr avanje odnosno a uriranje je nu no kako bi pomorske karte i navigacijske publikacije i

nakon tiska bile u skladu sa stvarnim stanjem u prirodi.

Hidrografske organizacije su du ne ure ivati i objavljivati obavijestI koje sadr e sve infor-

macije potrebne za odr avanje. Odr avanje nakon tiska, za vrijeme dok je karta ili publikacija

na zalihi je obveza hidrografskih organizacija, a nakon toga odr avanje je obveza distributera

i kasnije korisnika. Zbog toga je potrebna organizirana mre a ovla tenih distributera, stalna

edukacija i informiranje korisnika.

Izdava ko-tiskarska djelatnost hidrografskih organizacija je tema rada iz 2009. godine (14).

Poja njava se postupak odr avanja i na in distribucije slu benih izdanja, te se daje prijedlog

modela distribucije svih izdanja u odnosu na njihovu klasifikaciju i namjenu.

Hidrografske organizacije u okviru izdava ko-tiskarske djelatnosti, uz slu bene karte i

publikacije proizvode i druga tiskana izdanja koja ne podlije u obveznom odr avanju. Takva

izdanja, osim preko ovla tenih distributera, mogu se distribuirati i klasi nim na inom odnosno

preko knji ara, prodavaonica u lukama, nauti kim centrima i sli no. Radi se o kartama i

publikacijama koje nisu za navigaciju, zatim stru nim i znanstvenim knjigama, ud benicima i

zbornicima radova, turisti ko-nauti kim izdanjima i ostalim izdanjima vezanim za djelatnosti

hidrografskih organizacija.

Zaklju no se isti e da se predlo enim paralelenim sustavom distribucije otvara mogu nost

ire zastupljenosti izdanja HHI na tr i tu, a istovremeno se zadr avaju posebnosti i po tivaju

zakonske odrednice postoje eg sustava prodaje slu benih izdanja preko ovla tenih

distributera.

Kao to je vidljivo iz prijedloga modela distribucije, bitna je razlika izme u slu benih i ostalih

izdanja u tome to nema odr avanja na zalihi, ali isto tako ni kod distributera ni kod krajnjih

korisnika. Tako pojednostavljen model izdavanja omogu ava iru distribuciju i zastupljenost

izdanja HHI na tr i tu odnosno kod korisnika.

Va no je za napomenuti da ovla teni distibuteri nisu isklju eni iz distribucije ostalih izdanja,

ali je isto tako istaknuta va nost njihove ugovorne obaveze odr avanja slu benih izdanja.

Tako se direktno utje e na to nost pomorskih karata i navigacijskih publikacija odnosno

pove ava sigurnost plovidbe.

11 UPOTREBLJIVOST POMORSKIH KARATA NAKON MEHANI KIH

DJELOVANJA NA POVR INI TISKOVNE PODLOGE

Razvoj tehnologije digitalnog tiska postavlja nove kvalitativne norme sukladne zahtjevima

korisnika. Primjena novih tehnologija osim svojih prednosti, mo e dovesti i do ne eljenih

pojava koje mogu, u slu aju nepravodobnog otkrivanja, uzrokovati razli ite probleme i

posljedice.

Slu bene pomorske karte moraju biti proizvedene tako da budu pouzdano sredstvo za

navigaciju, a temeljnim zahtjevom se dr i njihova to nost. Primjena digitalnog tiska u odnosu

na konvencionalni ofsetni tisak u proizvodnji pomorskih karata ima brojne prednosti, ali mo e

uzrokovati posljedice koje mogu dovesti ak i do ugroze ljudskih ivota na moru. Pritom se

misli na otiranje boje s otiska i samim time na gubitak sigurnosnih pomorskih informacija, to

posljedi no mo e utjecati na sigurnost plovidbe.

Stoga se u radu objavljenom 2010. godine istra uju tribolo ka svojstva povr ine papira za

pomorske karte. Istra ivanje se provodi u uvjetima kontakta s bojama konvencionalnih i

digitalnih tehnika tiska kori tenih u izradi pomorskih karata. Tako er se prikazuje usporedba

njihovih uporabnih vrijednosti (15).

Istra ivanjima je ustanovljeno da se otiranje na pomorskim kartama doga a bez obzira na

tehniku tiska. Otiranje je razli ito kod svih tehnika tiska.

Mo e se zaklju iti da je najmanje otiranje ustanovljeno kod otisaka dobivenih kori tenjem

ink-jet Latex tehnologije. Kod navedenih otisaka vidljivo je da je i kod najdu ih optere enja

kao i najve e sile pritiska otiranje bilo vrlo malo. Kod manjih sila pritiska kao i manjih inter-

vala otiranja, mo e se re i da je otiranje na takvim otiscima gotovo zanemarivo.

Kod ostale dvije tehnike reprodukcije primje eno je da je ink-jet tehnologija sa Vivera bojama

pokazala najlo ije rezultate, odosno otiranje je na navedenim otiscima najve e. Kod ofsetne

tehnologije otiranje je manje nego kod otisaka napravljenih s Vivera bojama, ali je ne to ve e

nego kod otisaka napravljenih na ink-jet Latex-u.

Iz provedenih istra ivanja zaklju uje se da je za upotrebu pomorskih karata u odnosu na

otiranje boja najbolje koristiti karte koje su proizvedene ink-jet Latex tehnologijom. S tom

tehnologijom otiskivanja vjerojatnost da e podaci na kartama uslijed mehani kih djelovanja

biti odstranjeni je najmanja. Obzirom na svoje prakti ne prednosti, za reprodukciju pomorskih

karata mo e se s velikim stupnjem pouzdanosti preporu iti ink-jet Latex tehnologiju.

12 UPOTREBA HP LATEX TEHNOLOGIJE U IZRADI

SLU BENIH POMORSKIH KARATA

Karte proizvedene kori tenjem POD postupka kvalitetom ne smiju zaostajati za klasi nom

pomorskom kartom proizvedenom u tehnici ofseta na kartografskom papiru. Ispitivanja

provedena u radu objavljenom 2010. godine uklju uju jednostavne prakti ne testove: na

vodu, na kavu i na umakanje, te na vanjske utjecaje (16).

U radu se koriste uzorci pomorskih karata dobiveni upotrebom HP Latex ink-jet tehnologije,

koja koristi tehnologiju vodo-disperzivnih polimera sa pigmentiranim bojilima na bazi vode.

Svi provedeni testovi u ovom radu su pokazali da je HP Latex ink-jet tehnologija pouzdana

za kori tenje u izradi slu benih pomorskih karata. Vodootpornost koja se navodi kao jedna

od glavnih karakteristika od strane proizvo a a se prema svim provedenim testovima poka-

zala kao neupitna. Isto tako, testovi provedeni u ovom radu za ispitivanje otpornosti na vlagu

su pokazali izvrsna svojstva otisaka Latex-a na kartografskom papiru. Osim toga potvr ena

je i o trina otisaka i postojanost obojenja.

Kartografski papir na kojem su izra eni uzorci za testiranje je pokazao svojstva dobre

otpornosti na vlagu i vanjske utjecaje. Tek nakon dugotrajnog utjecaja vlage papir se

naborao.

Iz ranije provedenih tribolo kih istra ivanja zaklju eno je da je za ispis pomorskih karata u

odnosu na otiranje boja prihvatljivo koristiti HP Latex ink-jet tehnologiju. S tom tehnologijom

otiskivanja vjerojatnost da e podaci na kartama uslijed mehani kih djelovanja biti odstra-

njeni je najmanja.

Obzirom na sve istra ene i opisane prakti ne prednosti, za reprodukciju pomorskih karata

mo e se s velikim stupnjem pouzdanosti preporu iti kori tenje HP Latex ink-jet tehnologije.

Preporu a se jo provesti testove tijekom upotrebe, koji bi pokazali pona anje POD karte u

uvjetima plovidbe. To su npr. itljivost pri dnevnom svjetlu, umjetnom bijelom svjetlu i pri

razli itim bojama osvjetljenja na mostu. To navodi na potrebu istra ivanja pojave metamerije

zbog razli itih uvjeta pod kojima se pomorska karta u praksi koristi.

13 PRIJEDLOG MODELA ODRE IVANJA NAKLADE

SLU BENIH POMORSKIH KARATA

Odr avanje pomorskih karata se odnosi na ukupno vrijeme u kojem je karta na zalihi kod

izdava a, zatim na vrijeme distribucije i na vrijeme kori tenja. U radu objavljenom 2010.

godine je istra en utjecaj naklade na odr avanje za vrijeme u kojem je karta na zalihi kod

izdava a. Cilj istra ivanja je smanjenje opsega odr avanja na zalihi budu i se radi o

zahtjevnom odr avanju velikog broja razli itih izdanja (17).

Kori teni su hipotetski podaci o godi njim nakladama pojedine karte u desetogodi njem

razdoblju. Potreban parametar je i broj ispravaka po pojedinoj karti u istom razdoblju.

Preporu enu nakladu se mo e izra unati tako da se broj ispravaka dovede u matemati ku

korelaciju sa nakladom karte.

Obzirom na potrebu obaveznog odr avanja kako bi slu bene pomorske karte bile pouzdane

pri navigaciji, pokazano je da se sustavnim pristupom rje enju problema odre ivanja naklade

odnosno predlo enim modelom odre ivanja naklade mo e utjecati na opseg odr avanja na

zalihi.

Definiran je parametar Koeficijent ispravaka (Ki). On je jednak prosjeku broja ispravaka po

pojedinoj karti u promatranom desetogodi njem razdoblju. Grafi ka to nost (Gt) se izra ava

u postocima, tako da se prosje ni broj ispravaka odnosno Ki dovede u matemati ku

korelaciju sa nakladom karte. Pomo u Gt mo e se numeri ki odrediti preporu enu nakladu

za svaku pojedinu kartu, uzimaju i u obzir i maksimalni broj ispavaka na godi njoj bazi koje

karta mo e podnijeti u smislu vizualne preglednosti i sigurnosti za orijentaciju i navigaciju.

Op enito se zaklju uje da se pomorske karte podru ja sa ve im brojem ispravaka trebaju

proizvoditi u manjim ali e im nakladama, a karte sa manjim brojem ispravaka mogu se

tiskati u ve im nakladama.

Kori tenjem predlo enog modela odre ivanja naklade znatno se olak ava i odluka o odabiru

najpovoljnije tehnologije reprodukcije. Naime za odabir tehnologije najva niji parametar je

naklada.

Odabir tehnologije za odr avanje tako er je ovisan o koli ini pojedine karte na zalihi, te se

kao i kod proizvodnje karte mogu koristiti i tisak (strojna korektura) i ispis (ink-jet ploter).

Broj ispravaka u ovom radu se koristi samo za grafi ke (vizualne) i izdava ke potrebe.

Predla e se provesti ire istra ivanje u nauti kom i kartografskom smislu, te osim broja, uzeti

u obzir vrste i va nost ispravaka, kupone, koncentraciju ispravaka na pojedine mikro-lokacije

te posebice njihov broj u odnosu na ukupan broj podataka na pomorskoj karti.

14 PRIJEDLOG MODELA PRIMJENE HP LATEX TEHNOLOGIJE

U IZRADI SLU BENIH POMORSKIH KARATA

Za potpunu primjenu digitalnog u odnosu na konvencionalni tisak u proizvodnji slu benih

pomorskih karata istra ena je kvaliteta otiska kako bi se minimalizirala mogu nost gubitka

sigurnosnih pomorskih informacija, to posljedi no mo e utjecati na sigurnost plovidbe.

U radu iz 2011. Godine, nakon provedenih istra ivanja, daje se prijedlog modela primjene

HP Latex tehnologije tj. POD postupka u izradi slu benih pomorskih karata (18). Provedena

su istra ivanja tribolo kih svojstava povr ine papira i testovi simulacija stvarnih situacija.

U prijedlogu modela primjene HP Latex tehnologije su uz osvrt na sada nje stanje, navedeni

preduvjeti za organizaciju rada POD-a, opisan je proces izrade POD karte, te predlo ena

organizacija Slu be za narud be i distribuciju.

POD tehnologija integrira upravljanje bazama podataka, mogu nost odabira eljenih infor-

macija, rad sa digitalnim datotekama i naprednu tiskarsku tehnologiju odnosno ispis. Obzi-

rom na dosada nja iskustva sa klasi nim pomorskim kartama, mogu a je usporedba POD

karata sa njima, te se mogu izdvojiti odre ene prednosti i preduvjeti.

Prednosti: - sigurnost i pouzdanost informacije,

- brza dostupnost, odmah po izlasku OZP-a ili Nove naklade karte,

- brzina reakcije na stvarne promjene na terenu odnosno brzo a uriranje karte,

- profesionalno korigirane pomorske karte od strane hidrografskih organizacija sa

uklju enim najnovijim korekturama i ispravkama,

- itkije i preglednije karte, bez ru no unesenih korektura,

- smanjenje broja djelatnika i faza u izradi,

- mogu nost ispisa na razli itim podlogama (npr. vodootporni papir),

- mogu nost proizvodnje (ispisa) po narud bi na prodajnom mjestu,

- mogu nost dodavanja korisni kih informacija na kartu (vremenska prognoza,

rute, popisi svjetala, izvadci iz peljara, tel. brojevi, itd.),

- mogu nost proizvodnje za ciljane segmente tr i ta (komercijalni brodovi,

brodovi za rekreaciju i sl.),

- smanjivanje potrebe skladi tenja karata odnosno eliminiranje stavljanja

karata van snage,

- mogu nost isporuke ravne karte, karte u roli i savijene karte,

Preduvjeti: - potreba edukacije osoblja za rad na digitalnim datotekama,

- potreba izbora prave kombinacije: tehnologija - bojilo - podloga, i

- potreba za pouzdanijom za titom digitalnih informacija.

POD postupak proizvodnje pomorskih karata svakako ne e u potpunosti zamijeniti klasi ni

na in, ve e se koristiti paralelno s njim i pridonijeti kvalitetnijoj ponudi. Postupak POD e

preuzeti proizvodnju karata manjih naklada i karata podru ja koja su podlo na u estalim

promjenama. Tako er, ve a upotreba POD pomorskih karata se o ekuje zbog velikih

mogu nosti koje se ukazuju pri personalizaciji karte za posebne svrhe. Profesionalni e pak

korisnici pomorskih karata mo i imati POD verziju karte, prije njezina izdavanja u klasi nom

obliku odnosno odmah nakon objave ispravaka putem OZP-a.

15 ERGONOMSKI ASPEKT UPOTREBE BOJA NA POMORSKIM KARTAMA

Ergonomija je interdisciplinarno znanstveno podru je u kojem se prou avaju na ini

optimalnog uskla ivanja odnosa izme u ovjeka i radnog mjesta te uvjeta rada, a s ciljem

humanizacije rada. Ergonomski aspekt upotrebe boja na pomorskim kartama se iz aspekta

grafi ke tehnologije istra uje u radu objavljenom na konferenciji IMSC 2011. (19).

Uvodno se daje teoretski dio odnosno definira se pojam ergonomije, prou avaju se ergo-

nomski aspekti rasvjete, odnosi rasvjete i ljudskog vida, te utjecaj umjetne rasvjete na kolor

percepciju. Poja njavaju se pojmovi boje odnosno bojila i do ivljaja boje u ljudskom oku.

U stru nom - grafi kom dijelu rada se obja njavaju pojmovi kolorimetrija i metamerija boja.

Razmatra se problem upotrebe boja na pomorskim kartama, obzirom na razli ite uvjete

osvjetljenja tijekom plovidbe. To se odnosi isklju ivo na optimalan odabir i kvalitetnu

reprodukciju boja, to je doprinos itljivosti karte.

U radu se ukazuje na potrebu kolorimetrijske analize boja na pomorskim kartama. Pomorske

karte se koriste u specifi noj radnoj okolini i uvjetima vidljivosti. Zato je potrebno osigurati

njihovu maksimalnu itljivost za vrijeme plovidbe. Osim za dnevnog svjetla promjenjivog

intenziteta, pomorska karta mora biti itljiva i pri no nom navigacijskom svjetlu na brodu.

Sve to ukazuje na potrebu analize boja na pomorskim kartama koje se koriste u radnoj

okolini i uvjetima razli itim od onih u tiskari. Karta ima prvenstveno informativnu funkciju, te je

potrebno osigurati njenu maksimalnu itljivost za vrijeme plovidbe pri razli itim uvjetima

vidljivosti. Osim za dnevnog svjetla promjenjivog intenziteta (sun ano, obla no, ki no vrijeme

i sl.), pomorska karta mora biti itljiva i pri no nom navigacijskom svjetlu na brodu.

Pri odre ivanju najpovoljnije kombinacije boja na pomorskih kartama treba uzeti u obzir

ergonomske aspekte upotrebe pomorskih karata tijekom plovidbe. U tom smislu je potrebno

provesti navedena istra ivanja i predlo iti optimalnu kombinaciju boja, u skladu sa opisanim

zahtjevima u me usobnim odnosima ovjeka, radne okoline i uvjeta rada.

U istra ivanju treba imati na umu pojavu metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja ili

promjenom promatra a. Kod prve se radi upravo o promjenama osvjetljenja u stvarnim

uvjetima prilikom plovidbe to je ovisno o vremenskim uvjetima, a kod druge se radi o tome

da istu pomorsku kartu koristi vi e promatra a.

Rezultat predlo enog istra ivanja e biti prijedlog upotrebe i odabir najpovoljnije kombinacije

boja koje odgovaraju ljudskom oku u razli itim uvjetima vidljivosti. Osim znanstvenog

doprinosa, prijedlog e imati i prakti nu primjenu kod izrade pomorskih karata. Posljedi no,

optimalnom upotrebom boja na pomorskim kartama utje e se i na pove anje sigurnosti

plovidbe.

16 ZAKLJU AK

Kroz posljednjih deset godina je pa ljivim odabirom tema stru nih i znanstvenih radova

sustavno pra en razvoj grafi ke tehnologije u cilju unapre enja izdava ko-tiskarske djelat-

nosti Hrvatskog hidrografskog instituta i posljedi no u cilju pove anja sigurnosti plovidbe.

Posebnu pogodnost unapre enju izdava ko-tiskarske djelatnosti je uz znanstveni doprinos

dala i mogu nost prakti ne primjene u procesima Hrvatskog hidrografskog instituta, te su

tako objedinjena prakti na iskustva i ste ena znanja.

Uvo enje novih tehnologija, od prvih tiskarskih tehnika pa sve do dana njih suvremenih

tiskarskih sustava, uvijek je zna ilo i odre enu prekretnicu u proizvodnji pomorskih publika-

cija u odre enim razdobljima.

Razvoj grafi ke tehnologije je omogu avo sve bolju podr ku u smislu to nosti reprodukcije,

kvalitetnijih tiskarskih podloga i bojila. Posljednje inovacije na podru ju grafi ke tehnologije u

vidu digitalnog tiska su najnovija prekretnica u kartografskoj reprodukciji.

Grafi ka tehnologija je tako svojim stalnim razvojem dala nesumnjivi doprinos unapre enju

izdava ko-tiskarske djelatnosti hidrografskih organizacija odnosno Hrvatskog hidrografskog

instituta.

17 LITERATURA

1. Kozli i , M. (1996). Povijesni razvitak kartografiranja hrvatskih zemalja, Glasnik dru tva

bibliotekara Split, Split

2. Jeli i , T. (2002). Povijest izrade i tiska pomorskih karata, Zbornik radova 6. znanstveno-

stru nog simpozija hrvatskih grafi ara “Bla Baromi ”, Zjaki I. (Ur.), ISBN 953-97037-9-4, Senj, 2002; Grafi ki fakultet Sveu ili ta u Zagrebu, Zagreb, Matica hrvatska Ogranak Senj

3. Lovri , P. (1983). Kartografska reprodukcija, Geodetski fakultet Sveu ili ta u Zagrebu, Zagreb

4. Jeli i , T. (2003). Kartografska reprodukcija, Zbornik radova 7. znanstveno-stru nog

simpozija hrvatskih grafi ara “Bla Baromi ”, Bolan a Z. (Ur.), 153-158, ISBN 953-96020-1-7, Senj, 2003; Grafi ki fakultet Sveu ili ta u Zagrebu, Zagreb, Matica hrvatska Ogranak Senj

5. Jeli i , T.; Bi ani , Z.; Kasum J. (2003). To nost pomorskih karata i navigacijskih publikacija i utjecaj tiskarstva, Acta Graphica, Vol. 15, No. 2, 2003, 73-82, ISSN 0353-4707

6. Kasum, J. (2002). Doprinos optimizaciji reambulacije primjenom elektroni kih i

informati kih metoda, Disertacija, Sveu ili te u Rijeci, Pomorski fakultet, Rijeka

7. Jeli i , T. (2004). Pomorske karte i navigacijske publikacije, Zbornik radova 8. Savjeto-

vanja tiskarstva, dizajna i grafi kih komunikacija “Bla Baromi ”, Bolan a Z.; Mikota M. (Ur.), 23-28, ISBN 953-96020-2-5, Lovran, 2004; Grafi ki fakultet Sveu ili ta u Zagrebu, Zagreb,

Matica hrvatska Ogranak Senj

8. Zakon o hidrografskoj djelatnosti (1998). NN 68/98 i NN 110/98

9. Katalog pomorskih karata i navigacijskih publikacija (2008). Hrvatski hidrografski institut,

ISBN 953-6165-08-2, Split

10. Jeli i , T. (2005). Ispis pomorskih karata po narud bi, Zbornik radova 9. Me unarodnog

savjetovanja tiskarstva, dizajna i grafi kih komunikacija “Bla Baromi ”, Bolan a Z.; Mikota M. (Ur.), 227-230, ISBN 953-96020-4-1, Lovran, 2005; Grafi ki fakultet Sveu ili ta u

Zagrebu, Zagreb; Ogranak Matice hrvatske Senj; In titut za celulozo in papir, Ljubljana

11. Jeli i T.; Kasum, J. (2006). Optimizacija kori tenja tiskarskih sustava hidrografskih

organizacija, Zbornik radova 10. me unarodnog savjetovanja tiskarstva, dizajna i grafi kih

komunikacija “Bla Baromi ”, Bolan a Z.; Mikota M. (Ur.), 163-168, ISBN 953-96020-6-8,

Senj - Novi Vinodolski, 2006; Grafi ki fakultet Sveu ili ta u Zagrebu, Zagreb Sveu ili ta u Zagrebu, Zagreb; Ogranak Matice hrvatske Senj; In titut za celulozo in papir, Ljubljana

12. Jeli i T.; Kasum, J. (2007). Influence of printing systems of hydrographic organizations on time of production and use of sea charts and navigational publications, Proceedings of 11.

international conference on printing, design and graphic communications “Bla Baromi ”,

Bolan a Z. (Ur.), 63-67, ISBN 978-953-96020-7-7, Zadar, 2007; Faculty of Graphic Arts,

University of Zagreb, Croatia; Ogranak Matice hrvatske Senj; Pulp and Paper Institute, Ljubljana, Slovenia

13. Jeli i T.; Gr eti Z.; Kasum, J. (2008). Proposal of model of applying optimal procedure of reproduction of sea charts and navigational publications, Proceedings of 12. international

conference on printing, design and graphic communications “Bla Baromi ”, Bolan a Z. (Ur.),

111-115, ISBN 978-953-96020-9-1, Split, 2008; Faculty of Graphic Arts, University of Zagreb, Croatia; University of Ljubljana, Faculty of Natural Science and Engineering, Slovenia;

Ogranak Matice hrvatske Senj; Pulp and Paper Institute, Ljubljana, Slovenia

14. Jeli i T.; Gr eti Z.; Kasum J. (2009). Proposal for advancement of the distribution

model for official charts and navigational publications, and other editions of hydrographic

organisations, Proceedings of 13. international conference on printing, design and graphic

communications “Bla Baromi ”, Bolan a Z. (Ur.), 63-67, ISBN 978-953-7644-02-4, Senj, 2009; Faculty of Graphic Arts, University of Zagreb, Croatia; University of Ljubljana, Faculty

of Natural Science and Engineering, Slovenia; Ogranak Matice hrvatske Senj; Pulp and

Paper Institute, Ljubljana, Slovenia

15. Jeli i T.; Zjaki I.; Kasum J. (2010). Upotrebljivost pomorskih karata nakon mehani kih

djelovnja na povr ini tiskovne podloge, Zbornik sa etaka Me unarodnog savjetovanja

MATRIB 2010, Schauperl, Z.; Mateja . (Ur.), 31-31, ISBN 978-953-7040-17-8, Vela Luka, 2010; Hrvatsko dru tvo za materijale i tribologiju / FSB, Zagreb

16. Jeli i T.; Zjaki I.; Kasum J. (2010). Upotreba HP-latex tehnologije u izradi slu benih pomorskih karata, Zbornik sa etaka 14. Me unarodnog savjetovanja tiskarstva, dizajna i

grafi kih komunikacija “Bla Baromi ”, Mikota M. (Ur.), 19-19, ISBN 978-953-7644-05-5,

Senj, 2010; Sveu ili te u Zagrebu, Grafi ki fakultet, Zagreb; Ogranak Matice hrvatske Senj; In titut za celulozo in papir, Ljubljana, Slovenija; Univerza v Ljubljani, Naravnoslovnotehni ka

fakulteta, Slovenija

17. Jeli i , T., Kasum, J., Vladislavi , K. (2010). Prijedlog modela odre ivanja naklade slu benih pomorskih karata, Zbornik sa etaka 14. Me unarodnog savjetovanja tiskarstva,

dizajna i grafi kih komunikacija “Bla Baromi ”, Mikota M. (Ur.), 37-37, ISBN 978-953-7644-

05-5, Senj, 2010; Sveu ili te u Zagrebu, Grafi ki fakultet, Zagreb; Ogranak Matice Hrvatske Senj; In titut za celulozo in papir, Ljubljana, Slovenija; Univerza v Ljubljani, Naravnoslovno-

tehni ka fakulteta, Slovenija

18. Jeli i , T.; Strini , G.; Sarajli , E.; Pogan i , M. (2011). Prijedlog modela primjene HP-

Latex tehnologije ispisa u izradi slu benih pomorskih karata, Zbornik sa etaka 15.

Me unarodne konferencije tiskarstva, dizajna i grafi kih komunikacija “Bla Baromi ”, Mikota

M. (Ur.), 48-48, ISBN 978-953-56838-0-3, Senj, 2011; Hrvatsko dru tvo grafi ara, Zagreb

19. Jeli i , T. (2011). Ergonomski aspekt upotrebe boja na pomorskim kartama, Zbornik

sa etaka 3. me unarodne konferencije o pomorskoj znanosti “IMSC 2011.”, Muli , R.; Gr eti , Z.; Jeli -Mr ela, G. (Ur.), 21-21, ISSN 1847-1498, Split, 2011; Hrvatski hidrografski

institut, Split