razvoj hrvatskoga jezika
DESCRIPTION
RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA. OD 7. STOLJEĆA DO POJAVE TISKA. Početci pismenosti i razvitak do pojave tiska. transliteracija (prijenos u drugo pismo) pr. glagoljicu u latinicu jezik kojim se danas služimo razvijao se i nastajao kroz dugo povijesno razdoblje - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
![Page 1: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/1.jpg)
RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKAOD 7. STOLJEĆA DO POJAVE
TISKA
![Page 2: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/2.jpg)
Početci pismenosti i razvitak do pojave tiska
transliteracija (prijenos u drugo pismo) pr. glagoljicu u latinicu
jezik kojim se danas služimo razvijao se i nastajao kroz dugo povijesno razdoblje
povijest jezika je tijek jezičnih promjena, ali je i dio jezikoslovlja koji proučava povijesni razvitak
![Page 3: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/3.jpg)
7.st. dolazak Hrvata u današnju postrojbinuprimaju kršćanstvo i to preko latinskoga jezika i
pisma latinice , jer su se Hrvati počeli pokrštavati kao podanici franačke države
i u bogoslužju se najprije rabio latinski jeziktim jezikom i pismom pisala su s početka
hrvatski vladarilatinskim se jezikom govorilo u Hrvatskom
saboru do 1847. g.,kada je na prijedlog književnika i povjesničara Ivana Kukuljevića Sakcinskog hrvatski proglašen službenim jezikom
![Page 4: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/4.jpg)
POČECI HRVATSKE PISMENOSTI Kojem jeziku pripadaju riječi PRO DUCE TREPIM (ERO) ZA KNEZA TRPIMIRALATINSKOM
![Page 5: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/5.jpg)
TRPIMIROVA DAROVNICA, 852.g.
Krhotina oltarne ogradeNađena u Rižinicama podno KlisaJedan od najstarijih sačuvanih spomenika
hrvatske pismenostiPisana latinicom i latinskim jezikom
(najstarija sačuvana isprava hrvatskog vladara)
![Page 6: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/6.jpg)
Tom ispravom knez Trpimir potvrđuje da je sazidao i benediktinskom redu darovao samostan i crkvu
Natpis svjedoči da su pismeni Hrvati u prvim stoljećima svoga boravka na današnjem tlu pisali jezikom zapadne civilizacije - LATINSKIM
![Page 7: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/7.jpg)
Trpimirova natpis Na mjestu zvanom RIŽINICE podigao je knez Trpimir oko 852.
godine benediktinski samostan. U povelji iz 852. godine, koja nam govori kako je knez opskrbio samostan svim potrebnim, prvi put se u povijesti spominje ime Hrvata.Kako je to otkriveno? Jedan je zemljoradnik našao odlomak s natpisom "pro duce Trepim(ero)" i donio ga 1891. don Frani Buliću. Na tom je mjestu don Frane započeo iskapanja i 1895. je otkrivena malena crkva (16x7,5 metara) i samostan. Crkva je tipično samostanska: više prostora za redovnike nego za vjernike. Po nađenim ulomcima Bulić je rekonstruirao veći natpis: "Za kneza Trpimira prikažite Kristu molitvu u strahopoštovanju prignuvši glavu". Na zapadnoj strani crkve sačuvali su se zidovi samostana, a otkriveno je i groblje.
![Page 8: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/8.jpg)
U Gornjem Muću kod Splita nađen je spomenik s uklesanim imenom kneza Branimira i godinom
Do pronalaska Branimirova natpisa u Gornjem Muću kod Splita došlo je pukim slučajem. Svećenik don Mijo Jerko Granić bio je 1869. godine premješten iz Kaštel Gomilice u Gornji Muć. Kad je prvoga dana stupio na tlo nove župe, rekao je narodu da mu je crkva mala i trošna i da će je on nastojati proširiti. Početkom ljeta 1871. odlučeno je da se gradi nova crkva. U kolovozu iste godine započelo je iskapanje temelja. Petog ili šestog dana radnici su otkrili jedan krnji rimski natpis, mnogo grobova te Branimirov natpis u tri komada. Spomenik s latinskim natpisom bio je prenesen u Zagreb, gdje je i danas vlasništvo Arheološkog muzeja. Branimirov natpis urezan je na tvrdom kamenu kakvog nema u ovom kraju te je izrađen u nekom drugom mjestu u klesarskoj radionici, a o vještini majstora svjedoči oblik slova, izrada ukrasa. Ranija mišljenja povjesničara bila su da je natpis bio nadvratnik crkve međutim današnji stručnjaci smatraju kako je natpis bio pregrada između prostora za oltar i svećenika s jedne strane i lađe s druge strane, prostora za vjernike.
![Page 9: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/9.jpg)
Branimirov natpis(888. g.)
U tom latinskom tekstu prvi put se na jednom spomeničkom natpisu spominje ime HRVAT:
Branimiro comite dux cruatorum cogitavit…
Branimir vojvoda knez Hrvata naumio je…
Muć kod Splita
![Page 10: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/10.jpg)
Greda i zabat s imenom kneza Branimira iz Šopota kod Benkovca
![Page 11: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/11.jpg)
Latinski je pisan
Držislavov natpis, 10.st.
i
Nadgrobna ploča kraljice Jelene, 976. g.
![Page 12: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/12.jpg)
Prevlast latinskoga prestaje krajem IX. st.
Po dolasku Metodijevih učenik, koji su širili kršćansto među Slavenima na slavenskom jeziku
Taj su jezik braća KONSTANTIN ĆIRIL i METODA naučili među Slavenima oko Soluna i u knjige ga prenijeli posebnim pismima: najprije glagoljicom, a uskoro i ćirilicom
![Page 13: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/13.jpg)
Za taj je jezik uobičajen naziv STAROSLAVENSKI
Stvoren kako bi Slavenima služio kao jezik bogoslužja
Danas ga njegovi proučavatelji češće nazivaju crkvenoslavenski ili općeslavenski književni jezik
![Page 14: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/14.jpg)
Hrvatima je to bio, nasuprot latinskome, razumljiv jezik
razlike među slavenskim jezicima tada nisu još bile velike kao danas
zato su ga rado prihvatili kao crkveni jezikubrzo se u crkvi šire knjige pisane
crkvenoslavenskim jezikomtako je u Hrvatskoj nastala dvojezična
pismenost: latinska i crkvenoslavenska
![Page 15: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/15.jpg)
Pismo
Ćiril i Metod stvaraju pismo za upotrebu općeslavenskoga jezika
glagoljicaglagoljsko pismo u hrvatskim će krajevima
doživjeti svoju posebnu inačicu: uglatu glagoljicu
uglata glagoljica nastaje iz tzv. oble glagoljice koju su preinačili
![Page 16: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/16.jpg)
staroslavenski
U crkvenoslavenske tekstove postupno su ulazili osebujni hrvatski glasovi, oblici i riječi i narodni govor (hrvatska redakcija općeslavenskoga jezika) pa su ti staroslavenski tekstovi postajali sve bliži tadašnjem narodnom hrvatskom govoru
![Page 17: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/17.jpg)
Hrvatski jezik
Hrvati su, prvi među slavenskim narodima, već na kraju 11. st. pisali tekstove na narodnom starohrvatskom jeziku – s malobrojnim značajkama staroslavenskoga te s hrvatskom varijantom glagoljice – uglatom glagoljicom
Najraniji su spomenici takva hrvatskoga jezika (starohrvatskoga):
![Page 18: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/18.jpg)
Plominski natpis
Plominski natpis, XI.st. (Plominski natpis je hrvatski glagoljski natpis uzidan na vanjskom zidu crkve sv. Jurja u Plominu. Prikazan je ilirsko-rimski bog Silvan – bog flore i faune
![Page 19: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/19.jpg)
Krčki natpis, IX.st.
Ulomak pisan oblom glagoljicom.
![Page 20: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/20.jpg)
Valunska ploča, IX.st.
Nađena na CresuSvjedoči o hrvatskoj
dvojezičnosti i dvopismenosti
Prvi je redak napisan hrvatski glagoljicom
Drugi i treći latinski prijevod na latinici
![Page 21: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/21.jpg)
Bašćanska ploča
![Page 22: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/22.jpg)
Bašćanska ploča, oko 1100. g.pisana prijelaznim tipom glagoljice s oble na uglatuglagoljska slova uklesana su u kamenuizvorno je ta kamena ploča služila kao pregradna ploča između prostora za svečenstvo i prostora za puk u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru na Krkučuva se u HAZU-u, Zagreb
![Page 23: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/23.jpg)
Veliko je nacionalno značenje Bašćanke ploče:
jezično – prvi cjeloviti sačuvani spomenik na narodnome jeziku (s elementima staroslavenskog) Jezik ovoga spomenika pokazuje kako narodni jezik u nas rano postaje jezikom službene uporabe kojim i hrvatski kralj piše svoje isprave.
književno – prvi književno organizirani tekst kojim počinje hrvatska književnost.
![Page 24: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/24.jpg)
povijesno – prvi puta na narodnom jeziku ( ne više na latinskome kao do tada) zabilježeno je narodno i vladarovo ime: ( Zvonimir kralj hrvatski)
pravno – sadržajno ploča predstavlja darovnicu zemljišta hrvatskoga kralja Zvonimira benediktinskome samostanu Svete Lucije za izgradnju crkve o kojoj piše opat Držiha i izvješće opata Držihe o gradnji te crkve.
![Page 25: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/25.jpg)
Hrvatski jezik toga razdoblja (književno stilizirana čakavština s općeslavenskim elementima) razlikuje se oblično, glasovno i slovno od današnjega hrvatskoga jezika. Ipak, nedvojbeno je da je to jezik koji ima značajne podudarnosti s našim današnjim književnim jezikom.
![Page 26: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/26.jpg)
hrvatski pravni dokumenti iz 13. st. pisani rukopisnom (kurzivnom) glagoljicom i narodnim jezikom:
Istarski razvod Riječ je o prijepisu iz 1546. (prema predlošku iz 1325.) glagoljičnim kurzivom na 35 papirnih listova vel. 32,2×22,2 cm s rubnim latiničnim zabilješkama iz XVII./XVIII. st., a uvezan je u korice od bijeloga hrapavoga kartona
![Page 27: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/27.jpg)
Vinodolski zakonik, 1288.g
Pisan rukopisnom glagoljicom
Najstariji hrvatski zakonski spomenik
Jezik je dotjeraniji i suvremenom stanju bliža varijanta pisane čakavice od one u Bašćanskoj ploči
![Page 28: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/28.jpg)
Prema pronađenim glagoljskim natpisima glagoljska je pismenost bila najraširenija u sjeverozapadnom dijelu (Istra, Hrvatsko primorje, Kvarner s otocima) gdje su nicala glagoljaška učilišta
Širila se preko Like i Krbave, Pounja do zadarskog područja
![Page 29: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/29.jpg)
HRVOJEV MISAL
nastao početkom XV. st. u Splitu po narudžbi bosanskog vojvode
Hrvoja Vukčića Hrvatinića izradio pop-glagoljaš Butko.
najljepši i najbogatije ilustrirani glagoljski rukopis hrvatskoga srednjovjekovlja
pisan je na pergameni, sadrži 247 listova ukrašenih s 96 minijatura
danas se čuva u Carigradu, u knjižnici Topkapi sarai
grb
![Page 30: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/30.jpg)
ćirilica
u hrvatskim pisanim spomenicima počinje se javljati od 12.st.
javlja se poput glagoljice u nacionalnoj inačici: bosančici, bosanici ili hrvatskoj ćirilici
bosančica posjeduje slova koja nisu postojala u izvornoj ćirilici
proširena u južnim hrvatskim krajevima
![Page 31: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/31.jpg)
Povaljska listina
najstariji spomenik hrvatske ćirilice sa srednjodalmatinskoga područja je
Povaljska listina pisana 1184.
nova verzija nastala je 1. prosinca 1250.
nađena u Povljima na otoku Braču
![Page 32: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/32.jpg)
Povelja Kulina bana
Povelja Kulina bana, 1189.
ćirilička isprava kojom prvi domaći bosanski vladar ban Kulin dopušta Dubrovčanima trgovanje po Bosni
![Page 33: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/33.jpg)
Poljički statut, 15. st.Skup pravnih normi koje su bile obvezne na određenom području upraveJezik je poljička ikavska čakavica
![Page 34: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/34.jpg)
Početak tiskarstva u Hrvatskoj
kraj 15. st. donio je važan tehnološki izum tiskarski stroj
Gutenberg je tiskao Bibliju 1455. godineHrvatska među prvima razvila vlastito tiskarstvopoznate su senjska, kosinjska i riječka tiskarau svim tiskarama knjige se tiskaju na hrvatskom
jeziku (ikavsko-ekavska čakavica) i hrvatskom pismu uglatoj glagoljici
![Page 35: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/35.jpg)
inkunabule
knjige tiskane do početka 16. st. (1501.) zovemo inkunabulama ili prvotiscima
prva je tiskana knjiga na hrvatskom jeziku među prvim tiskanim knjigama u Europi
glagoljicom tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine
![Page 36: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/36.jpg)
misali
su misne knjige s molitvama i tekstovima koje svećenik čita za
vrijeme mise
![Page 37: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/37.jpg)
Prva hrvatska tiskana knjiga
Misal po zakonu rimskoga dvora
tiskana 22. veljače 1483. na nama nepoznatom mjestu
prva knjiga europskog tiskarstva kojoj slova nisu bila latinička i prva koja nije bila tiskana na latinskom jeziku
nastala samo 30 godina nakon Gutembergovog tiskarskog stroja, a 28 nakon G. Biblije
![Page 38: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/38.jpg)
jezik Prvotiska pokazuje uglavnom čakavske i elemente crkvenoslavenizma i pokojim kajkavizmom
slova za Prvotisak rezana su prema uzorku predivnih slova rukopisnoga Misala kneza Novaka iz 1482.
tiskana u dva stupca, crvenom i crnom bojom
ima 220 listova (440 stranica)
![Page 39: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/39.jpg)
Listovi papira i pergamene morali su se ručno provući 88 000 puta kroz tiskarski stroj
tiskan je oko 200 primjerakaDo danas je očuvano samo 11, i to
nepotpunih
![Page 40: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/40.jpg)
Šibenska molitva.
Jedan od najstarijih hrvatskih latiničkih tekstova (i najstariji hrvatski latinički pjesnički tekst) zapisan u kodeksu koji se nalazi u franjevačkom samostanu u Šibeniku, a izvorno je iz Bribira. Šibenska je molitva pohvala Gospi
Jezik je spomenika srednjodalmatinski čakavski
![Page 41: RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA](https://reader035.vdocuments.pub/reader035/viewer/2022081417/56815d01550346895dcb00c0/html5/thumbnails/41.jpg)
HVALA NA PAŽNJI!