SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

LORIN GALOVI�

RAZVOJNA OBILJEŽJA RUSIJE

2005.-2012.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

LORIN GALOVI�

RAZVOJNA OBILJEŽJA RUSIJE

2005.-2012.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika razvoja

Mentor: prof. dr. sc. Nada Karaman Aksentijevi�

Student: Lorin Galovi�

Studijski smjer: Gospodarstvo Europske Unije

JMBAG: 0081104388

Rijeka, velja�a, 2014

SADRŽAJ: �

1. UVOD............................................................................................................................................ 1 1.1. Predmet istraživanja .......................................................................................................................... 2

1.2. Radna hipoteza .................................................................................................................................. 2

1.3. Svrha i cilj istraživanja ...................................................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode ............................................................................................................................ 3

1.5. Struktura rada .................................................................................................................................... 3

�

2. GOSPODARSTVO SOVJETSKE RUSIJE .................................................................................. 5 2.1. Povijest gospodarstva Sovjetske Rusije ............................................................................................ 6

2.2. Krah gospodarstva Sovjetske Rusije ................................................................................................. 9

2.3. Rusija u razdoblju 2007. – 2012. godine ......................................................................................... 12

�

3. RAZVOJNA OBILJEŽJA GOSPODARSTVENE RUSIJE ........................................................ 16 3.1. Prirodna i geografska obilježja Rusije ............................................................................................. 21

3.2. Stanovništvo Rusije ......................................................................................................................... 22

3.3. Siromaštvo ....................................................................................................................................... 26

3.4. Gospodarska struktura ..................................................................................................................... 28

3.4.1.� Kretanje BDP-a od 2005. do 2012. godine�����������������������������������������������������������������������������������3.4.2.� Rast proizvodnje energenata���������������������������������������������������������������������������������������������������������3.4.3.� Pove�anje proizvodnje i prerade plemenitih metala���������������������������������������������������������������������

3.5. Porast doma�e proizvodnje .............................................................................................................. 38

�

4. RAZMJENA DOBARA S OSTALIM ZEMLJAMA SVIJETA ................................................... 42 4.1. Uvoz Rusije od 2005. do 2012. godine .......................................................................................... 43

4.2. Izvoz Rusije od 2005. do 2012. godine ........................................................................................... 45

4.2.1.� Izvoz nafte i prirodnih plinova���������������������������������������������������������������������������������������������������� �

5. RAZVOJNE PERSPEKTIVE RUSIJE ....................................................................................... 52 �

6. ZAKLJU�AK ............................................................................................................................. 55 �

LITERATURA ................................................................................................................................... 57 POPIS ZEMLJOVIDA...................................................................................................................................59

POPIS TABLICA............................................................................................................................................59

POPIS GRAFIKONA.....................................................................................................................................59

1 �

1. UVOD

Ekonomski razvoj kompleksan je i multidimenzionalan ve� dugi niz godina privla�i pažnju ne samo

znanstvenika najrazli�itijeg profesionalnog usmjerenja (ekonomista, sociologa, politologa i dr.), ve�

i politi�ara, javnih službenika, gospodarstvenika, zaposlenika, a naposljetku i gra�ana.

Kompleksnost proizlazi iz nemogu�nosti jednozna�nog definiranja samog pojma. Naime, razvoj

pretpostavlja u svojoj suštini poboljšanje i progres, ali ne samo odre�enih pojedinaca, grupe ljudi,

poduze�a ili organizacija, ve� poboljšanje i napredak za sve ljude koji žive na nekom podru�ju.

Iako je rije� o ekonomskom razvoju, razvoj se ne prati isklju�ivo ekonomskom dimenzijom –

ekonomska dimenzija mjerena stopom rasta bruto doma�eg proizvoda ukupno ili percapita je

važna, ali nije održiva ako se primat ekonomske efikasnosti izdiže iznad socijalne, ekološke, eti�ke

ili neke druge dimenzije. Razvoj je multidimenzionalni proces – poboljšanje životnog standarda, tj.

ekonomske dimenzije, treba biti pra�eno kontinuiranim poboljšanjem ukupne kvalitete života svih

ljudi; i to u sferi: a) pove�anja razina (potrošnje, dohotka i sl.), b) kreiranja uvjeta koji podržavaju

rast ljudskog samopoštovanja i samorazvoja etabliranjem društvenog, politi�kog i ekonomskog

sustava te institucija koje promoviraju ljudski dignitet i poštovanje); c) pove�anja ljudskih prava i

slobode izbora širenjem alternativnih mogu�nosti izbora.

Ekonomski razvoj na razini države ostvaruje se poticanjem ekonomskog razvoja na regionalnoj i

lokalnoj razini, tj. poticanjem ulaganja, inovacija, unaprje�enja znanja i vještina, efikasnosti i

konkurentnosti. Stoga su regionalni i lokalni ekonomski razvoj u središtu interesa kako zemalja

Europske unije, tako i ostalih razvijenih zapadnih zemalja pa i Rusije.

U radu �e se posebna pozornost dati �imbenicima koji utje�u na ekonomski rast i razvoj Rusije.

Gospodarstvo Rusije deveto je po veli�ini gospodarstvo u svijetu po nominalnoj vrijednosti i šesto

po veli�ini pariteta kupovne mo�i. �imbenici koji utje�u ekonomski rast i razvoj su obilje prirodnog

plina, nafte, ugljena i plemenitih metala. Iako je Rusija doživjela zna�ajne promjene nakon raspada

Sovjetskog Saveza, okrenula se iz planskog gospodarstva prema tržišnom i globalno integriranom

gospodarstvu na kojemu �e temeljiti svoj uspjeh i daljnji razvoj.

2 �

1.1. Predmet istraživanja �

U diplomskom radu �e se opisati i analizirati razvojna obilježja Rusije od 2005. do 2012. godine.

Predmet istraživanja diplomskog rada je utjecaj prirodnog plina, nafte, ugljena, plemenitih metala,

tehnološkog napretka, akumulacije kapitala na ukupan rast i razvoj Rusije u navedenom razdoblju.

Krajem 2008. i po�etkom 2009. godine Rusija je doživjela prvu recesiju nakon 10 godina rasta

gospodarstva, a stabilan rast nastavio se krajem 2009. i po�etkom 2010. godine. Gospodarstvo nije

bilo ozbiljno zahva�eno globalnom financijskom krizom, u odnosu na ve�inu Europe, uglavnom

zbog integracije kratkoro�nih makroekonomskih politika koje su pomogle gospodarstvu. U 2010.

godini bruto doma�i proizvod Rusije porastao je za 4,5% , što je najviša stopa rasta me�u vode�im

svjetskim gospodarstvima. Nakon velikih problema s inflacijom, nakon kolovoza 1998. godine,

inflacija je u stalnom padu. Fiskalna politika Rusije je vrlo disciplinirana od dužni�ke krize 1998.

godine. Gospodarski rast ovisi tako�er i o cijenama nafte, pa tako više cijene poti�u rast.

1.2. Radna hipoteza

Imaju�i na umu kompleksnost problema i predmeta istraživanja postavljena je temeljna radna

hipoteza:analizom raspoloživih podataka i pokazatelja,može se dokazati da u razdoblju 2005-2012

godine Rusija bilježi ekonomski razvoj.

Osim radne hipoteze, u radu se analiziraju i razvojna obilježja Ruske Federacije, te velike carine

koje poti�u smanjenje uvoznih proizvoda i pove�anje stope doma�e potrošnje.

1.3. Svrha i cilj istraživanja �

Svrha istraživanja rada je identificirati sve relevantne zna�ajke ekonomskog rasta i ekonomskog

razvoja na primjeru Rusije. Cilj rada je istražiti i ocijeniti razvojna obilježja Rusije u razdoblju od

2005. do 2012. godine.

3 �

1.4. Znanstvene metode �

Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja tematike koja je prikazana u radu u

odgovaraju�im kombinacijama korištene su sljede�e znanstvene metode:

• metoda kompilacije (kojom su iskorištene postoje�e spoznaje),

• metoda komparacije (kojom se uspore�uju postoje�e znanstvene spoznaje i �injenice s

predmetnog podru�ja te podaci dobiveni istraživanjem),

• metode analize i sinteze (kojom se u skladu s prikupljenim informacijama i podatcima

predlažu optimalna rješenja, te

• induktivna i deduktivna metoda

1.5. Struktura rada �

Sukladno metodologiji izrade rada, diplomski rad s temom „Razvojna obilježja Rusije od 2005. do

2012. godine“ sastoji se od šest me�usobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, tj. UVODU, postavljena je problematika istraživanja, definirani su svrha i cilj

istraživanja, opisan je metodološki pristup (metode koje �e se koristiti pri izradi), te struktura

(kompozicija) rada.

GOSPODARSTVO SOVJETSKE RUSIJE naziv je drugog poglavlja u kojemu se opisuje povijest

gospodarstva Sovjetske Rusije, njezin krah (pad gospodarstva), te se prikazuje gospodarstvo Rusije

u razdoblju od 2007. do 2012. godine koje o�itava nagli porast gospodarstva i ekonomskog razvoja

danas.

Naslov tre�eg poglavlja je RAZVOJNA OBILJEŽJA GOSPODARSTVENE RUSIJE koja detaljnije

razra�uju najvažnija obilježja prirodnih i geografskih karakteristika Rusije, stanovništva, pojave

siromaštva, te gospodarska struktura u kojoj se prikazuje kretanje BDP-a, rast proizvodnje

energenata, pove�anje proizvodnje i prerada plemenitih metala kao i porast doma�e proizvodnje.

RAZMJENA DOBARA S OSTALIM ZEMLJAMA SVIJETA naziv je �etvrtog poglavlja u kojemu

se prikazuje proces razmjene dobara Rusije s ostalim zemljama svijeta. U ovom poglavlju prikazuje

se uvoz Rusije u razdoblju od 2005. do 2012. godine, te izvoz Rusije za isto razdoblje od 2005. do

2012. godine. Zadnji dio ovog poglavlja odnosi se na prikaz izvoza nafte i prirodnih plinova.

4 �

O mogu�nostima razvoja kako danas, pa tako i u budu�nosti govori se u petom poglavlju koji nosi

naziv RAZVOJNE PERSPEKTIVE RUSIJE.

Šesti dio, ZAKLJU�AK, sažima najvažnije �injenice o gospodarskom razvoju Rusije koje su

spomenute u ovom radu.

�

2. GOSPODARSTVO SOVJETSKE �

Gospodarstvo sovjetske Rusije bilo je bazirano na s

država preuzela kontrolu nad svim postoje

industrijalizacije 1928. godine pod vodstvom Stalji

kolektivno ratarstvo, industrijska proizvodnja i sr

državnom kontrolom investiranja, javnog vlasništva

dvadeset godina postojanja te prevladava k

vode�ih proizvo�a�a energije i vojne tehnologije. Ubrzano se razvijaj

telekomunikacija i gra�evine. Nakon propasti komunizma u Rusiji je nastalo

stanje. No danas je jedna od zemalja s najbrže rastu

ruskog gospodarstva je razlika u razvoju i bogatstv

Rusije prikazana je na Zemljovidu 1.

Zemljovid 1. Prikaz geografskog položaja Rusije

Iz zemljovida 1 može se vidjeti da se Rusija dijel

te na isto�ni azijski dio – Sibir ( 13,5 milijuna

Ural koje se prostire u smjeru sjever

GOSPODARSTVO SOVJETSKE RUSIJE

Gospodarstvo sovjetske Rusije bilo je bazirano na sistemu državnog vlasništva. U industriji je

država preuzela kontrolu nad svim postoje�im tvrtkama i zapo�ela intenzivan program

industrijalizacije 1928. godine pod vodstvom Staljina gdje su spadala sredstva za proizvodnju,

kolektivno ratarstvo, industrijska proizvodnja i središnja uprava planiranja. Karakterizirano je

državnom kontrolom investiranja, javnog vlasništva industrijske imovine, i tijekom zadnjih

godina postojanja te prevladava korupcija i stagnacija socioekonomije

a energije i vojne tehnologije. Ubrzano se razvijaj

evine. Nakon propasti komunizma u Rusiji je nastalo

na od zemalja s najbrže rastu�om ekonomijom na svijetu. Ogroman problem

ruskog gospodarstva je razlika u razvoju i bogatstvu pojedinih regija.Veli�ina geografskog položaja

Rusije prikazana je na Zemljovidu 1.

Prikaz geografskog položaja Rusije

Izvor: www.mapnall.com/hr/

Iz zemljovida 1 može se vidjeti da se Rusija dijeli na zapadni europski dio (oko 3,5 milijuna km²),

Sibir ( 13,5 milijuna km²). Prirodnu granicu ovih dvaju dijelova

Ural koje se prostire u smjeru sjever – jug u duljini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog m

5

istemu državnog vlasništva. U industriji je

�ela intenzivan program

sredstva za proizvodnju,

edišnja uprava planiranja. Karakterizirano je

ine, i tijekom zadnjih

orupcija i stagnacija socioekonomije. Jedan je od

a energije i vojne tehnologije. Ubrzano se razvijaju sektori financija,

evine. Nakon propasti komunizma u Rusiji je nastalo teško gospodarsko

om ekonomijom na svijetu. Ogroman problem

�ina geografskog položaja

i na zapadni europski dio (oko 3,5 milijuna km²),

km²). Prirodnu granicu ovih dvaju dijelova �ine gorje

jug u duljini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do

6 �

granice s Kazahstanom. Ve�ina stanovnika Ruske Federacije naseljena je u zapadnom europskom

dijelu države, posebno u ve�im gradovima. Glavni grad Rusije je Moskva. Rusija grani�i na zapadu

s Norveškom, Finskom, Estonijom, Latvijom, Bjelorusijom te Ukrajinom. Ruska enklava

Kaljingrad grani�i i s Litvom i Poljskom. Na jugu grani�i s Gruzijom, Abhazijom, Južnom

Osetijom, Azerbejdžanom, Kazahstanom, Kinom, Mongolijom, Sjevernom Korejom te Japanom.

Na istoku grani�i sa SAD-om što �ini morsku granicu. Iz navedenog može se zaklju�iti da je Rusija

velika zemlja koja grani�i s mnogo drugih zemalja te upravo zbog toga je proglašena površinom

najve�a zemlja na svijetu (17.075.200 km²).

2.1. Povijest gospodarstva Sovjetske Rusije �

Zadnja tri desetlje�a prije Prvog svjetskog rata, Rusija je imala vrlo brzi ekonomski rast. Samo su

�etiri države imale ve�u stopu rasta. Industrijski rast je koncentriran u vrlo malo geografskih

podru�ja i bio je vrlo ovisan o stranom kapitalu.

Procjenjuje se da je strani kapital iznosio 40% industrijskih investicija i 20% ukupnih investicija do

kraja carske ere. Unato� tome, Rusija je još uvijek bila siromašna zemlja te relativno nerazvijena.

Prvi svjetski rat je zna�ajno oštetio gospodarstvo i bio je jedan od uzroka revolucije (Bidlo J, 1922,

p. 53).

Razdoblje od revolucije do po�etka nove ekonomske politike je bio pun nemira. Vlada je odlu�ila

oduzeti zemljišta, te nacionalizirati tvornice, banke i transport. Manje od dva mjeseca nakon

revolucije, Vrhovno vije�e nacionalnog gospodarstva osnovano je sa širokim ovlastima kako bi se

vršio nadzor gospodarstva i nacionalnih financija.

Do rujna 1919. godine, 80-90% velikih industrija je nacionalizirano i organizirano u devedest

zaklada s državnim poduze�ima koja se financiraju iz državnog prora�una. Mnoge tvornice su radile

pod radni�kim upravljanjem dok nije došlo do gra�anskog rata (1918.-1921.) koji je devastirao

proizvodne kapacitete (Bidlo J, 1922, p. 70).

Savez Sovjetskih Socijalisti�kih Republika (SSSR), država je koja je nastala 1922. godine na

prostoru Carske Rusije pod vodstvom Vladimira Ilji�a Lenjina i Komunisti�ke partije. Nestala je

1991. godine., a sastojala se od 15 republika. Zna�ajno je naglasiti kako je bila vode�a svjetska

komunisti�ka sila (http://hr.wikipedia.org/wiki/Sovjetski_Savez).

Nova ekonomska politika je bila postavljena za formiranje partnerstva izme�u slabe Boljševi�ke

vlade i seljaka, koji su �inili ve�inu stanovništva. Iako je 75% industrije i 25% maloprodaje bilo

7 �

nacionalizirano, postojalo je slobodno tržište za ve�inu poljoprivrednih i tvorni�kih dobara.

Postojala je nada da �e to potaknuti potrošnju i oja�ati gospodarstvo, kako bi se omogu�io

ekonomski oporavak.

Unato� problemima, kao što su „škare krize“ iz 1923. godine, gdje su cijene poljoprivrednih dobara

padale, a cijene industrijskih proizvoda rasle, cilj za suzbijanje krize uglavnom je bio ostvariti ih do

sredine 1920. godine. (Bidlo J, 1922, p. 75).

U to vrijeme, mnogi su osje�ali da bogatiji seljaci (kulak) postaju previše mo�ni i da su postigli

granice rasta bez štednje velikih razmjera i ulaganja. Tada su po�eli razgovori kako je postignuta

velika industrijalizacija i kolektivizacija pogona. To je tako�er razdoblje u kojem su osnovani

neformalni organi za ekonomsko planiranje, kao što su državne planske komisije - Gosplan (rus.

Državni komitet za planiranje).

Prvi petogodišnji plan, koji je završen 1932. godine, donio je upe�atljiv napredak u mnogim

podru�jima. U tim i sljede�im planovima, do Staljinove smrti, potroša�ki sektor koristio se kao

amortizer. Svi resursi i kapitalni nedostaci uklonjeni su iz tog sektora kako bi se ispunili planovi za

podru�ja s višim prioritetom (Bidlo J, 1922, p. 80).

Došlo je do rasta industrijske radne snage zbog pove�anog broja zaposlenih žena, a seljaci su

napuštali ruralna podru�ja tijekom okrutne kolektivizacije pogona 1929. godine. Pojedincima su

prijetile kazne, ako nisu radi društveno koristan rad. Tako�er, radna disciplina je bila prili�no stroga

i ranije egalitarni pojmovi o jednakosti pla�a bili su napušteni u korist poticaja za daljnji razvoj.

Filozofija lidera težila je tome da zacrtani plan mora pobijediti na tržištu, a to je uklju�ivalo tržišno

odre�ene cijene. Cijene su se koristile za ra�unovodstvo, dok su se predvi�anja, potrebe i dobiti

smatrali relativno nevažnim i besmislenim.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, nije dolazilo do teškog narušavanja gospodarstva. Teritoriji koji

su bili okupirani od strane Njema�ke sadržavali su sljede�e produktivne zna�ajke: 1523 industrijska

poduze�a su se preselila isto�no, 1360 ih je bilo velikih razmjera, nastavila se proizvodnja u vrlo

kratkom vremenu, te se tako�er preselio više od 10 milijuna ljudi. Zbog njema�kog uništenja,

industrijska proizvodnja u Ukrajini 1943. godine je iznosila samo 1,2 % u odnosu na proizvodnju

iz 1940. godine. Civilna radna snaga je od 31 milijuna u 1940. godini pala na 18 milijuna u 1942.

godini (Bidlo J, 1922, p. 93).

U ratu je nastradalo oko 20 milijuna radnika, a taj se manjak radne snage još uvijek kasnije osje�ao.

Demografski gubici tih ljudi i djece koju bi oni imali u budu�nosti, bio bi puno ve�i od 20 milijuna,

8 �

tako�er je uništeno i 70.000 sela, 1710 gradova i domova, koji su brojili 25 milijuna ljudi (Bidlo J,

1922, p.100).

Iako je glavni ekonomski sustav ostao nepromijenjen, postojale su neke privremene organizacijske

promjene, koje su napravljene kako bi se nosile s novim okolnostima. Ve�e je slobodno tržište

poljoprivrednih proizvoda u vrijeme rata, što je rezultiralo zna�ajnim financijskim porastom u

ruralnim podru�jima. Radna disciplina postala je još stroža nego prije. Iako je zna�ajna pomo�

zakona o zajmu i najmu pridonosila, posebice u transportu, velika ve�ina ratne proizvodnje dolazila

je iz samog SSSR-a.

Nakon rata, ekonomija se vratila na svoje prijeratno stanje, a radna se disciplina opustila nakratko,

pa je ponovno nametnuta tijekom �etvrtog petogodišnjeg plana, dizajnirana da se oporavi od ratnih

razaranja. Poslijeratne realne pla�e su bile vrlo niske, ali su porasle nakon 1947. godine. Ogromna

ulaganja u proizvodnju u �etvrtom petogodišnjem planu (87,9 % ukupnih ulaganja) i stroga radna

disciplina, rezultirala je 22 % iznad ispunjenja plana i zna�ajnog oporavka ekonomije do kraja

predvi�enog plana (Cesarec A, 1982, p. 88).

Hruš�evo je razdoblje obilježeno �estim promjenama, �esto kontradiktornim, u polju ekonomije. On

je napomenuo da su kolektivne farme (kolkhozy) �esto radile ispod cijene, te su bile poduzete mjere

kako bi se one ispravile. Te promjene uklju�ivale su pove�anje broja ulaganja, više tehni�kih

stru�njaka u državnom odjelu za poljoprivredne strojeve i traktore, politiku boljih oku�nica,

državno financiranje troškova prijevoza, znatno pove�anu poljoprivrednu površinu pod plugama

(Djevi�anska Zemljišta), smanjivanje poljoprivrednih poreza i pove�anje troškova nabave. To je

rezultiralo porastom od 50% u poljoprivrednoj proizvodnji izme�u 1953. i 1958. godine (Cesarac A,

1982, p. 95).

Bilo je prednosti u ranom Hruš�evom razdoblju i za potroša�e, s više dostupnosti proizvoda. Radna

disciplina je bila opuštena i u rasponu 1955.-1965. godine je zapo�ela reforma pla�a. Prosje�an

radnik imao je porast od tre�ine do 1956. godine. Angažirala su se smanjenja vrlo visokih pla�a,

kra�eg radnog vremena za mlade, smanjenje radnog tjedna,poboljšanje mirovina, te više slobodnog

kretanja radnih snaga i poboljšanja sindikalnih zastupljenosti.

Organizacijski je bilo niz promjena: stranka je podijeljena na industrijske i poljoprivredne sekcije,

agencije su konsolidirane i raspodjeljene. To je stvorilo zabunu i politi�ka previranja, što je

rezultiralo Hruš�ovim uklanjanjem 1964. godine.

Za vrijeme Brežnjeva, mnoge Hruš�ove nastale promjene su se poništile, dok su bolje promjene

zadržane i poboljšane. Minimalne pla�e i proizvodnja potroša�a ponovno su porasle i više je

9 �

investicija bilo posve�enih poljoprivredi. Uslijedio je potom nastavak rasprave o reformi

gospodarstva koje je zapo�eo Hruš�ov. Neke od reformi pokrenute po�etkom tog razdoblja bile su

optužbe bazirane za primanje kapitala od poduze�a, te pove�anje autonomnosti menadžera.

2.2. Krah gospodarstva Sovjetske Rusije �

Raspad SSSR-a je zapo�eo još prije Drugog svjetskog rata s dolaskom na vlast JosifaVisaironovi�a

Staljina i izgradnjom totalitarne policijske države, kakve prije toga nije bilo u povijesti, tzv.

“staljinski fenomen”. Taj fenomen je nastao kad su Staljina po�eli identificirati s partijom (u

službenim odnosima, prvi put 9. velja�e 1929.), a razvio se u uvjetima prvobitne socijalisti�ke

akumulacije kapitala koja se provodila pod Staljinovim vodstvom(Ricoeur P, 2012, p. 152).

Prebrza industrijalizacija društva, uz nasilnu kolektivizaciju poljoprivrede, omogu�ila je industrijski

nerazvijenoj, agrarnoj i uop�e zaostaloj zemlji uspostavljanje administrativnog upravljanja

gospodarstvom od strane države. Državu je vodila partija, o�iš�ena od svih koji su se usu�ivali

misliti suprotno od Staljina.

Zanimljivo je kako je “staljinski fenomen” bio prihva�en kao nešto pozitivno od strane šireg

pu�anstva, te proces destaljinizacije nije mogao pote�i iz širih slojeva društva, nije mogao nastati

kao revolucionarni pokret nakon Staljinovog silaska s vlasti, ve� je morao biti nametnut iz foruma

koji su upravljali sustavom (Ricoeur P,2012, p. 184).

Situacija oko samog upravljanja i vo�enja bila je relativno jednostavna, sa standardiziranom i

šabloniziranom metodologijom koja je omogu�ivala da svaki partijski dužnosnik s podjednakim

uspjehom može upravljati poduze�em, industrijskom granom, administrativnom oblaš�u ili

prosvjetnom ustanovom – jedina je zada�a bila da se mora pod svaku cijenu provesti ono što

zahtjeva nadre�eno partijsko-politi�ko tijelo, odnosno vrhovna vlast u kona�nici.

Slijede�i je udarac iz ranih 1970-ih godina, koje se u žargonu zove “Brežnjevljeva stagnacija”. Taj

termin obuhva�a razdoblje usporenog gospodarskog razvoja sovjetskog industrijskog kompleksa i

stagnaciju cijelokupnog gospodarstva (oko �ega se još vode polemike u ruskim stru�nim

krugovima), a poklapa se s dolaskom na vlast Leonida Brežnjeva (Ricoeur P,2012, p. 186).

Sudjelovanjem u Mikojanovoj zavjeri kojim je svrgnut Hruš�ov, Brežnjev je postao prakti�ki prvi

�ovjek države. Brežnjev vra�a odre�ene staljinisti�ke metode u sustav vladanja, prvenstveno

sveobuhvatni sustav kontrole i nadzora uz pomo� tajne službe KGB-a, a sam je 1966. godine

10 �

preuzeo naslov generalnog sektora Komunisti�ke partije, koji je nosio Staljin

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Raspad_SSSR-a).

U svojoj kontraverznoj politici se Brežnjev odlu�io odre�i ve�ine nužnih Hruš�evih reformi,

vra�aju�i se na politiku teške industrije i utrke u naoružanju iz razdoblja Staljinove diktature.

Rezultat toga je bio stalna stagnacija ekonomije koja nije bila u stanju niti približno pratiti razvoj

kapitalisti�kih društva. Osim na gospodarskom planu, stagnacija je bila vrlo izražena i u socijalnoj

sferi sovjetskog društva, a nastupila je kao posljedica radikalnih ekonomsko-socijalnih pogrešaka

Staljinova razdoblja. Naime, od tridesetih do sedamdesetih godina prošlog stolje�a glavna industrija

je bila vojna proizvodnja, dok je industrijska proizvodnja za široku potrošnju bila sekundarna. U

Tablici 1. dan je prikaz postotka pojedine proizvodnje.�

Tablica 1. Vrste industrije u SSSR-u razdoblju od 1966. do 1970. godine

VRSTA INDUSTRIJE POSTOTAK

Teška industrija 31 %

Elektroenergetska industrija 16 %

Industrija goriva 13 %

Kemijska industrija 9 %

Prehrambena industrija 7 %

Gra�evinska industrija 6 %

Drvnoprera�iva�ka industrija 5 %

Laka industrija 5 %

Ostale industrijske grane 8 %

Izvor: R. Bari�: Politi�ka komponenta ruske ekonomske krize, 1999.

Kako je u tablici 1. prikazano, pojedine vrste industrije na podru�ju SSSR-a u razdoblju od 1966. do

1970. godine ukazuju na to da najve�i postotak zauzima teška industrija (31%), zatim

elektroenergetska industrija (16%), slijedi industrija goriva s (13%). Najmanju su zastupljenost

pronašle drvoprera�iva�ka i laka industrija s (5%).

U razdoblju od 1966.-1970. godine rast BNP-a je održavan na razini 5,3%, a u razdoblju 1971.-

1975. godine pao je na 3,7% na godinu. Nakon 1975. godine taj je pad nastavljen i zaustavio se na

razini izme�u 2,6% i 2,7% na godinu (Bari� R, 1999,p. 53).

11 �

Godine 1979., je zapo�eo Sovjetsko-afganistanski rat, na koji sovjeti nisu bili spremni. Tek

dolaskom Mihaila Gorba�ova na dužnost generalnog sektora KPSS-a i vode�ega državnog �elnika

SSSR-a je zapo�elo izvla�enje vojske iz Afganistana od 1986. do 15. velja�e 1989. godine su

povu�ene sve sovjetske vojne postrojbe (Bari� R, 1999,p. 53).

U velikoj je mjeri taj rat destabilizirao sovjetsko društvo dubokim ekonomskim iscrpljivanjem te

ja�anjem negativnog stajališta doma�e javnosti. Krah socijalizma uzrokovao je radikalne promjene

u ukupnoj konstelaciji me�unarodnih odnosa, osobito narušavanjem ravnoteže u blokovskoj

bipolarizaciji, što je stvorilo �itav niz problema u me�unarodnim odnosima, vezanih prvenstveno za

velik me�unarodni debalans. U nastavku je dana tablica 2, gdje je prikazano stvaranje novih

nacionalnih država te proglašenje neovisnosti.

Tablica 2. Stvaranje novih nacionalnih država

NOVA DRŽAVA PROGLAŠENJE NEOVISNOSTI

Litva Proglasila neovisnost 11. ožujka 1990.

Gruzija Proglasila neovisnost 9. travnja 1991.

Kirgistan Proglasilo neovisnost 1. kolovoza 1991.

Estonija Proglasila neovisnost 20. kolovoza 1991.

Latvija Proglasila neovisnost 21. kolovoza 1991.

Ukrajina Proglasila neovisnost 24. kolovoza 1991.

Bjelorusija Proglasila neovisnost 25. kolovoza 1991.

Moldavija Proglasila neovisnost 27. kolovoza 1991.

Azerbajdžan Proglasio neovisnost 30. kolovoza 1991.

Uzbekistan Proglasio neovisnost 31. kolovoza 1991.

Tadžikistan Proglasio neovisnost 9. rujna 1991.

Armenija Proglasila neovisnost 21. rujna 1991.

Turkmenistan Proglasio neovisnost 27. listopada 1991.

Kazahstan Proglasio neovisnost 16. prosinca 1991.

Izvor: samostalna izrada prema www.matica.hr

U politi�kim okvirima došlo je do raspada nasilno stvorenog i umjetno održavanoga socijalisti�kog

internacionalizma te stvaranja niza novih nacionalnih država. Nakon kraha sovjetskog saveza

12 �

stvorilo se niz novih nacionalnih država koje su prikazane u tablici 2, te je isto tako dan i prikaz

proglašenja njihove neovisnosti.

2.3. Rusija u razdoblju 2007. – 2012. godine �

Rusija je na kraju 2007. godine devet godina za redom bilježila ekonomski rast, u prosjeku za 7%

na godišnjoj razini, još od financijske krize od 1998. godine. Iako su visoke cijene nafte i relativno

jeftin rubalj u po�etku gomilale taj rast, od 2003. godine su potražnja potroša�a i investicija odigrali

zna�ajnu ulogu. Tijekom posljednjih šest godina, fiksni kapitali su u prosjeku davali veliki rast, ve�i

od 10% godišnje, tako�er su i osobni prihodi ostvarili veliki rast, više od 12% godišnje (Staki� B,

2012, p.65).

Tijekom tog vremena, siromaštvo je konstantno padalo, a srednja klasa se nastavila širiti. Rusija je

tako�er poboljšala svoju me�unarodnu financijsku poziciju još od financijske krize 1998. godine.

Savezni prora�un je u suficitu od 2001. godine, a završava 2007. godine sa suficitom od oko 3%

BDP-a (Staki� B, 2012, p.65).

Tijekom proteklih nekoliko godina, Rusija je iskoristila svoj Stabilizacijski fond na temelju naftnog

poreza, da bi platila unaprijed suvereni dug Sovjetskog Saveza prema Pariškom klubu vjerovnika i

MMF-a. Vanjski dug je otprilike jedna tre�ina BDP-a. Državna komponenta vanjskog duga je bila u

padu, ali komercijalni je dug strancima snažno porastao. Izvozna zarada Nafte omogu�ila je Rusiji

pove�anje svoje devizne rezerve s 12 milijardi dolara u 1999. godini, na oko 470 milijardi dolara na

kraju 2007. godine, što je �ini tre�om po veli�ini rezerva u svijetu (Staki� B, 2012, p.66).

�

Grafikon 1. Ruska ekonomija nakon pada Sovjetskog Saveza

Tijekom prvog mandata predsjednika Putina, niz važn

bankarstva, rada i oznaka zemljišta. Ovi

Ruske gospodarske izglede, te se izravna strana ula

na oko 45 milijarde dolara u 2007. godini.

Zemljovid 2. BNP Rusije u usporedbi s ostalim zemljama svijeta 2007. godine

Zelena boja: BND Rusije, plava boja: države koje im

koje imaju BNP manji od Rusije.

Zemljovid 2. daje prikaz država koje imaju ve

su: Sjeverna Amerika (SAD i Kanada), Južna Amerika

. Ruska ekonomija nakon pada Sovjetskog Saveza

Izvor: www.imf.org

Tijekom prvog mandata predsjednika Putina, niz važnih reformi su provedene na podru

bankarstva, rada i oznaka zemljišta. Ovi uspjesi su podigli poslovno i investicijsko povjere

Ruske gospodarske izglede, te se izravna strana ulaganja dižu s 14,6 milijarde dolara u 2005. godini

na oko 45 milijarde dolara u 2007. godini.

sporedbi s ostalim zemljama svijeta 2007. godine

Zelena boja: BND Rusije, plava boja: države koje imaju BND ve�i od Rusije, naran

koje imaju BNP manji od Rusije.

Izvor:www.wikimedia.org

daje prikaz država koje imaju ve�i BND od same Rusije. Me�u zna

su: Sjeverna Amerika (SAD i Kanada), Južna Amerika (�ile, Venezuela…) zatim europske države 13

ih reformi su provedene na podru�ju poreza,

uspjesi su podigli poslovno i investicijsko povjerenje u

ganja dižu s 14,6 milijarde dolara u 2005. godini

sporedbi s ostalim zemljama svijeta 2007. godine

i od Rusije, naran�asta: države

�u zna�ajnijim državama

ile, Venezuela…) zatim europske države

14 �

(Francuska, Engleska, Španjolska…), slijede, Australija, Japan, Južna Koreja, Saudijska Arabija.

Kako je na zemljovidu 2. navedeno, naran�astom su bojom prikazane države koje imaju BND manji

od Rusije.

U 2007. godini, Rusiji je BDP porastao za 8,1%, na �elu s ne trgovinskom uslugom i robom za

doma�e tržište, za razliku od va�enja i izvoza nafte ili minerala. Rastu�a inflacija vratila se u drugoj

polovici 2007. godine, uglavnom zahvaljuju�i nesteriliziranim doticajima kapitala i ve�ih troškova

hrane, te se približila za 12% do kraja godine. Godine 2006., Rusija potpisuje sporazum o

bilateralnom tržišnom pristupu sa SAD-om kao uvodom u mogu�i ulazak u WTO (World

TradeOrganization), a njezine tvrtke su uklju�ene u globalne aktivnosti spajanja i akvizicije u

naftnom, plinskom, metalnom i telekomunikacijskom sektoru (Staki� B, 2012, p.70).

Unato� nedavnom uspjehu Rusije, ozbiljni problemi i dalje postoje. Nafta, prirodni plin, metali i

drvo iznose preko 80% izvoza i 30% državnih prihoda, što �ini državu ranjivu na promjene

svjetskih cijena te robe. Ruska proizvodna baza je dotrajala i mora se zamijeniti ili modernizirati,

ako država želi posti�i široko rasprostranjeni gospodarski rast.

Politi�ka nesigurnost u vezi s snagom tranzicije, korupcije i nedostatka povjerenja u institucije i

dalje ima utjecaja na doma�e i strane ulaga�e. Putin je odobrio više utjecaja na sile u okviru njegove

vlade koja želi ponovno uspostaviti državnu kontrolu nad gospodarstvom.

Rusija je napravila mali napredak u izgradnji vladavine prava, te je stvorila temelj moderne tržišne

ekonomije. Vlada je obe�ala dodatne zakonske izmjene kako bi dala i zaštitu intelektualnog

vlasništva u skladu s WTO, no provedba je i dalje problemati�na.�

�

15 �

Tablica 3. Prikaz stope BDP-a po stan., inflacije, nezaposlenosti i prihoda, 2007.

BDP Stopa rasta BDP-a:

BDP po stanovniku:

Stopa inflacije:

Radna snaga / stopa nezaposlenosti:

Prihodi / rashodi:

2.097

milijardi $ (2007.)

8,3% 9.145 $ 12,7% 74.220.000 / 7,6% 176,7 / 125,6 milijarde $

Struktura BDP-a po sektorima: Radna snaga – po zanimanju:

Poljopivreda: 4,4% Poljoprivreda: 10,3%

Industrija: 36,4% Industrija: 21,4%

Usluge: 59,2% Usluge: 68,3%

Izvor: samostalna izrada prema B. Staki�: Me�unarodne financijske institucije, 2012.

U tablici 3. prikazuje se stopa BDP-a 2007. godine u vrijeme kada je ostvaren najve�i rast. Sam

BDP za 2007. godinu iznosi 2.097 milijardi dolara, sa stopom rasta od 8,3%. Ako se promatra

koli�ina BDP-a po stanovniku ona iznosi 9.145 dolara. Stopa nezaposlenosti u 2007. godini iznosila

je 7,6% te se ostvarilo više prihoda u odnosu na rashode.

Iz tablice 3 se može vidjeti kako na strukturu BDP-a utje�u pojedine vrste sektora. Poljoprivreda

ima najniži postotak udjela u BDP-u, dok najve�i imaju usluge. Isto tako radna snaga na temelju

zanimanja u navedenim sektorima nije u skladu s pove�anjem industrije (industrija 21,4%) ve� se

bilježi rast usluga na 68,3%, što �e se odraziti na krizu 2009. godine (Staki� B, 2012, p. 75).

Vidljivo je kako se najviše razvija uslužna djelatnost. Sukladno tomu vidljiv je i pad razvoja

industrije što uvelike smanjuje dobit, ukoliko se promatra dugoro�an razvoj BDP-a. U nastavku

slijedi prikaz razvojnih obilježja gospodarstva Rusije.

16 �

3. RAZVOJNA OBILJEŽJA GOSPODARSTVENE RUSIJE

Dolaskom Putina na vlast 2000. godine unutrašnja politi�ka i gospodarska situacija postala je

znatno stabilnija (iako daleko od toga da bi još bila prihvatljiva). �e�enski rat se pretvorio iz

konvencijalnog oružanog sukoba lokalnog karaktera u tzv. “asimetri�ni rat” s terorizmom kao

naglašenim oblikom borbenog djelovanja �e�enskih pobunjenika.

Gospodarstvo se nakon nemira stabiliziralo i zapo�eo je lagani rast (znatni utjecaj je imao Ira�ki rat

i pozicija Rusije kao velikog izvoznika energenata), inflacija je gotovo zaustavljena, a vrijednost

rubalja stabilizirana. To se postiglo ja�anjem uloge države u gospodarskoj sferi, što je u prili�noj

mjeri ograni�ilo liberalizam u procesutranzicije i smanjilo privatnu inicijativu, ali je ujedno

zaustavilo nekontroliranu ekspanziju procesa tzv. “divljeg kapitalizma” i rasprodaju najvažnijih

prirodnih i gospodarskih resursa zemlje.

Uvedena je drasti�na disciplina u platni promet te je za odre�eno vrijeme suspendirano

bezgotovinsko poslovanje �ime je, po mišljenju ekonomskih analiti�ara, izbjegnut tzv. “argentinski

sindrom”. Osim toga, svjesni prednosti golemih prirodnih resursa, ruski gospodarstvenici sklopili su

cijeli niz sporazuma tipa “nafta i plin za tehnologiju” s razvijenim zapadnim zemljama (ponajprije s

Njema�kom).

Osnovni cilj bio je izvozom energenata kompenzirati uvoz novih tehnologija i njihovu

implementaciju u vlastiti proizvodni sustav, kako bi se restrukturirala industrija koja bi ponovno

mogla biti konkurentna na me�unarodnom tržištu. (Ogorec M, 2008, p.75).

U takvim okolnostima, Putin je nastojao smanjiti utjecaj jakih oligarha u gospodarstvu, ciljaju�i

prvenstveno na njihove poslove u tzv. “sivoj zoni” (na rubu zakona), zbog �ega je u�estao njihov

egzodus iz Rusije (Gusinski, Berez i dr.), a pojedini su završili u zatvoru nakon što im je dokazana

kriminalna aktivnost (zadnji takav slu�aj, koji je naišao na široku medijsku pozornost i u

me�unarodnoj javnosti, bilo je uhi�enje i su�enje bivšem direktoru i ve�inskom vlasniku naftne

kompanije “Yukos” MihailuHodorkovskom).

Gotovo odmah nakon što je zapo�ela primjena novih gospodarskih mjera, pokazali su se prvi

rezultati. BDP je nakon recesije ponovo po�eo rasti, a jednako tako i investicije u gospodarskom

sektoru. (Ogorec M, 2008, p.80).

U tablici 4. prikazano je kretanje rasta BDP-a u razdoblju od 2005. do 2012. godine.

17 �

Tablica 4.Kretanje BDP u Rusiji od 2005. do 2012. godine

Godina 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

BDP(mlrd. $)

765 990 1300 1660 1220 1525 1900 2017

�

Izvor: samostalna izrada prema: www.forexnews.com

Iz tablice 4 može se vidjeti kako se svake naredne godine u razdoblju od 2005. do 2012. godine

BDP pove�avao osim u slu�aju 2009. godine gdje je za razliku od 2008. godine BDP pao za 440

milijuna ameri�kih dolara. Unato� toj godini porast BDP pra�en je u daljnim godinama te je u 2011.

i 2012. godini opet bio viši.

Nadalje dan je prikaz rasta BDP – a iskazan u ameri�kim dolarima i u sljede�em grafikonu 2.

Grafikon 2. Kretanje BDP-a(milijarde US$) u razdoblju od 2005. do 2012. godine

Izvor: samostalna izrada prema www.forexnews.com

Iz grafikona 2, vidljiv je kontinuirani rast do 2008. godine, no isto tako vidljivo je i da je najve�i

pad BDP-a bio na po�etku velike svjetske krize 2009. godine.

Nadalje, nakon drasti�nog pada 2009. godine situacija se po�ela mijenjati, odnosno došlo je do

blagog, postepenog oporavka. Kako je rasla industrijska proizvodnja, tako se pove�avao izvoz, ali i

uvoz dobara, kako je prikazano grafikonom 3., jer se po�ela stimulirati doma�a potrošnja (samo

potrošnja pove�ava proizvodnju).

�

��

�

�

��

��� ���� ���� ���� ��� ��� �� ���

�������

����

�����

�

Najve�i doprinos u izvozu imaju proizvodi minerala (plin,

iz grafikona 3.

Grafikon 3. Uvoz-izvoz u razdoblju od 2009. do 2011. godine

Izvor:Federal State Statistics Service, RussianFederation

Slijedi proizvodnja metala i metalnih proizvoda te

navedenom razdoblju zna�ajniji porast imala je proizvodnja gume i kemijskih

Bilježi se i proizvodnja strojeva i opreme (5,4%),

proizvoda (2,4%) itd. Slijedi tablica 5, u kojoj su

2005. godine do 2011. godine.

Tablica 5. Stopa nezaposlenosti od 2005. godine do 2011. god

Godina 2005 2006

Nezaposlenost % 7.2 7.2

Izvor: samostalna izrada prema: http://data.worldba

U razdoblju od 2005. do 2006. godine, Rusija je bil

smanjivala do velike svjetske krize. Za vrijeme kri

8.4 %. Najmanju stopu nezaposlenosti bilježi 2011.

bilo u grafikonu 2.

i doprinos u izvozu imaju proizvodi minerala (plin, nafta, ulja…) �ak 68,4%, što je i vidljivo

izvoz u razdoblju od 2009. do 2011. godine

Federal State Statistics Service, RussianFederation

Slijedi proizvodnja metala i metalnih proizvoda te dragog kamenja s 12,8%. Osim toga u

ajniji porast imala je proizvodnja gume i kemijskih

Bilježi se i proizvodnja strojeva i opreme (5,4%), prehrambenih proizvoda (2,2%), drva i papirnih

proizvoda (2,4%) itd. Slijedi tablica 5, u kojoj su prikazane stope nezaposlenosti za razdoblje od

. Stopa nezaposlenosti od 2005. godine do 2011. godine

2006 2007 2008 2009 2010

7.2 6.1 6.3 8.4 7.5

Izvor: samostalna izrada prema: http://data.worldbank.org

U razdoblju od 2005. do 2006. godine, Rusija je bilježila porast stope nezaposlenosti koja se

smanjivala do velike svjetske krize. Za vrijeme krize iznosila je najve�i porast nezaposlenosti i to

8.4 %. Najmanju stopu nezaposlenosti bilježi 2011. godine, kada je BDP bio najve

18

�ak 68,4%, što je i vidljivo

dragog kamenja s 12,8%. Osim toga u

ajniji porast imala je proizvodnja gume i kemijskih proizvoda sa 6,2%.

(2,2%), drva i papirnih

prikazane stope nezaposlenosti za razdoblje od

2011

6.6

nk.org

ježila porast stope nezaposlenosti koja se

i porast nezaposlenosti i to

ada je BDP bio najve�i što je i vidljivo

19 �

Nadalje, stopa nezaposlenosti prikazana je i sljede�im grafikonom 4, za isto razdoblje od 2005. do

2011. godine.

Grafikon 4. Stopa nezaposlenosti 2005. do 2011. godine

Izvor: samostalna izrada prema: http://data.worldbank.org

Samim porastom BDP-a, te pove�anjem izvoza iz Rusije, došlo je i do stabilizacije rubalja, ruske

platne jedinice. Tim je zapo�elo postupno smanjivanje inflacije, a cjelokupni oporavak

gospodarstva pratilo je pove�anje stope zaposlenosti kako je vidljivo tablicom 6.

Tablica 6. Stopa zaposlenosti (%) u Rusiji od 2005. do 2011. godine

Godina 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Zaposlenost(%) 56.1 56.7 58.3 58.7 57.4 58 58.8

Izvor: samostalna izrada prema:http://data.worldbank.org

U tablici 6., kojom se prikazuju stope zaposlenosti u Rusiji u razdoblju od 2005. do 2011. godine,

vidljivo je da su stope zaposlenosti rasle iz godine u godinu te se gospodarstvo po�elo oporavljati.

Grafikonom 5, prikazane su tako�er stope zaposlenosti za isto razdoblje.

�

�

�

�

�

�

�

��� ���� ���� ���� ��� ��� ��

����������������������

�����

20 �

Grafikon 5. Stopa zaposlenosti (%) u Rusiji od 2005. do 2011. godine

Izvor: samostalna izrada prema:http://data.worldbank.org

Grafikonom 5 vidljivo je da su stope zaposlenosti u stalnom rastu tijekom godina od 2005. do 2009.

godine kada je bila gospodarska kriza koja je uzrokovala pad zaposlenosti i pove�anje broja

nezaposlenosti, no me�utim u narednim godinama broj zaposlenih nastavio je rasti isto kao i BDP i

time je zapo�eo gospodarski oporavak.

Važno je istaknuti kako je velik utjecaj imala Putinova vladavina te je došlo do porasta proizvodnje

što je vidljivo iz sljede�eg grafikona 6, gdje se prati kretanje proizvodnje u Rusiji od 1992. godine

do 2010. godine i to dijelom za vrijeme vladavine Vladimira Putina.

Grafikon 6. Kretanje proizvodnje u Rusiji od 1992. do 2010. (dijelom za vrijeme Putinove vladavine)

Izvor: www.gks.ru

Naime, iz grafikona je vidljivo da je sama proizvodna dinamika imala stalan rast u razdoblju od

2000. do 2008. godine. Prije toga u razdoblju od 1992. do 1999. godine bilježila je pad, i to najgori

��

�

�

��

�

��

�

��

�

��� ���� ���� ���� ��� ��� ��

��������������������

�����

21 �

u 1994. godini gdje je proizvodnja pala za skoro 25%. Proizvodnja pada i 2009. godine ali se polako

oporavlja i ponovno raste 2010. godine te iznosi oko skoro 10% rasta.

3.1. Prirodna i geografska obilježja Rusije �

Ruska Federacija (rus. ������� ������� / Rossijskaja Federacija) ili Rusija (rus. ���� /

Rossija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije, što je vidljivo iz zemljovida 3. Površinom je

najve�a država na svijetu (oko 11,5% zemaljskog kopna), ali je ve�ina državnog teritorija slabo

naseljena pa po broju stanovnika zauzima tek deveto mjesto (poslije Kine, Indije, SAD-a,

Indonezije, Brazila, Pakistana, Bangladeša i Nigerije). Glavni grad Moskva nalazi se u europskom

dijelu države. Rusija je najve�a država nastala raspadom Sovjetskog Saveza

(http://www.zemljopis.com). Zemljovidu 3, prikazan je geografski položaj Rusije u odnosu na

ostatak svijeta.

Zemljovid 3. Geografski položaj Rusije

Izvor:www.wikipedia.org

Rusija se obi�no dijeli na zapadni, europski (oko 3,5 mil. km²) i isto�ni, azijski dio - Sibir (13,5 mil.

km²). Prirodnu granicu ovih dvaju dijelova �ini gorje Ural koje se prostire u smjeru sjever - jug u

duljini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom. Ve�ina stanovnika

Ruske Federacije je naseljena u zapadnom europskom dijelu države, posebno u ve�im ruskim

gradovima (http://www.zemljopis.com/rusija.html).

Najve�i dio europskog dijela Rusije zauzima Isto�noeuropska ravnica, s nizinskim reljefom koji

samo ponegdje prelazi u uzvisine �iji vrhovi ne prelaze 200 - 400 m. Kroz ovu nizinu protje�e

Volga (3688 km), gospodarski i kulturalno najvažnija ruska rijeka. Prevladava kontinentalna klima

koja na krajnjem sjeveru prelazi u polarnu, a u uskom pojasu crnomorskog priobalja u

22 �

mediteransku. Od sjevera prema jugu redaju se pojasevi crnogori�ne šume, miješane šume,

prijelazne šumsko-stepske zone te stepa pokrivena plodnom crnicom (�ernozemom). Uz obale

Kaspijskog mora zbog jakog isparavanja prisutna je i polupustinja (http://www.cpi.hr/download).

Na krajnjem jugu europske Rusije granicu s Gruzijom i Azerbajdžanom �ini gorje Kavkaz s

najvišom to�kom Rusije i cjelokupnog Europskog kontinenta, Elbrusom (5633 m).

Na zapadu Sibira prostire se golema Zapadnosibirska ravnica kroz koju protje�e najduža ruska

rijeka Ob'. Izme�u rijeke Jenisej na zapadu Lene na istoku nalazi se Srednjesibirska visoravan s

vrhovima do 1700 m. Srednjejakutska ravnica kroz koju protje�e Lena dijeli ovu visoravan od

planinskih lanaca isto�nog Sibira (http://www.zemljopis.com/rusija.html).

Na jugu i istoku Sibira do obala Tihog oceana prevladava planinski reljef s lancima �iji su vrhovi

uglavnom iznad 2000 m. Ovdje se nalazi i najve�e i najdublje rusko jezero – Bajkalsko jezero.

Klima ve�eg dijela Sibira je vrlo oštra kontinentalna koja na sjeveru prelazi u polarnu, a na ve�im

nadmorskim visinama u planinsku. Prevladavaju guste crnogori�ne šume - tajge, sa zonama

oskudne vegetacije - tundrama - i zonama trajnog leda na krajnjem sjeveru. Ruski daleki istok ima

oceansku klimu (http://www.zemljopis.com/rusija.html).

Rusija grani�i na zapadu s: Norveškom, Finskom, Estonijom, Latvijom, Bjelorusijom, Ukrajinom;

Ruska enklava Kalinjingrad grani�i i Litvom Poljskom. Na jugu grani�i s: Gruzijom, Abhazijom,

Južna Osetijom, Azerbejdžanom, Kazahstanom, Kinom, Mongolijom, Sj. Korejom i Japanom

(morska granica). Na istoku grani�i sa SAD-om (morska granica). (http://hr.wikipedia.org)

3.2. Stanovništvo Rusije �

Prema službenoj procjeni za 1. sije�nja 2014. stanovnika u Rusiji je 143,7 milijuna stanovnika

(http://worldfacts.us/Russia.htm).

Stanovništvo je dosegnulo povijesni vrhunac na 148.689.000 stanovnika 1991. godine, neposredno

prije raspada SSSR-a, ali su onda po�ela desetlje�a pada, što je prikazano grafikonom 7, po stopi

od oko 0,5 % godišnje, zbog pada nataliteta, porasta stope smrtnosti i emigracija

(http://worldfacts.us/Rusia.htm).

�

Grafikon 7. Stanovništvo Rusije 1950

Izvor:

Kako je vidljivo u grafikonu 7, pad je znatno uspor

bilježi rast stanovništva prvi put u 15 godina, dod

Klju�ni razlozi za spor trenutni rast stanovništva su po

obrazaca plodnosti me�u mladim ženama

SSSR-a.U 2012. godini, u Rusiji je broj stanovnika porasta

(http://worldfacts.us/Russia.htm).

U 2013. godini, Rusija je doživjela prvi prirodni prirast s

ljudi. Uzimaju�i u obzir imigraciju, broj stanovnika porastao za 2

stanovništva iz 2010. godine, etni

udio ostao stabilan tijekom posljednjih nekoliko de

populaciju ve�u od milijun (http://hr.wikipedia.org/wiki/Rusija):

• Tatari (3,9%),

• Ukrajinci (1,4%),

• Baškirski (1,1%),

• Kuvaski (1%),

• �e�eni (1%) i

• Armenci (0,9 %).

. Stanovništvo Rusije 1950 – 2010.

Izvor: http://commons.wikimedia.org

Kako je vidljivo u grafikonu 7, pad je znatno usporen u kasnim 2000-im, a 2009. godine Rusija

bilježi rast stanovništva prvi put u 15 godina, dodavši 23.300 ljudi.

ni razlozi za spor trenutni rast stanovništva su poboljšanje zdravstvene zaštite, prom

u mladim ženama, pada emigracije i stalan priljev imigranata iz zemalja ex

U 2012. godini, u Rusiji je broj stanovnika porastao za 292.400 ljudi

(http://worldfacts.us/Russia.htm).

godini, Rusija je doživjela prvi prirodni prirast stanovništva od 1990. godine za 22.700

i u obzir imigraciju, broj stanovnika porastao za 294.500 ljudi. Prema popisu

stanovništva iz 2010. godine, etni�ki ruski narod �ine 81% od ukupnog bro

udio ostao stabilan tijekom posljednjih nekoliko desetlje�a. Šest drugih nacionalnosti imaju

u od milijun (http://hr.wikipedia.org/wiki/Rusija):

Ukrajinci (1,4%),

Baškirski (1,1%),

Armenci (0,9 %).

23

im, a 2009. godine Rusija

boljšanje zdravstvene zaštite, promjenom

granata iz zemalja ex -

o za 292.400 ljudi

tanovništva od 1990. godine za 22.700

94.500 ljudi. Prema popisu

ine 81% od ukupnog broja stanovnika. Taj je

a. Šest drugih nacionalnosti imaju

24 �

Ukupno, 160 razli�itih etni�kih skupina žive unutar Ruske Federacije.

Gusto�a naseljenosti Rusije je 8,4 stanovnika po �etvornom kilometru što je �ini jednom od rijetko

naseljenih zemalja u svijetu (http://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Russia).

Podaci o vjerskom sastavu su nepouzdani jer se vjera ne ispituje u popisima stanovništva. Samo je

manji dio populacije aktivno religiozan, a dominiraju tradicionalne vjerske zajednice: Ruska

pravoslavna crkva kojoj pripada slavensko stanovništvo, te islamska zajednica kojoj pripadaju neki

narodi turskog porijekla (Tatari, Baškiri i dr.) i ve�ina naroda sjevernog Kavkaza (�e�eni, Inguši i

dr.).

Studije iz 2009. godine okrivljavaju alkohol za više od polovice smrtnih slu�ajeva (52 %) me�u

Rusima u dobi od 15 do 54 u 90-im. Za istu demografsku skupinu, to se uspore�uje s 4% više

umrlih od ostatka svijeta. Studija tvrdi da konzumiranje alkohola u sredini 90-ih godina u Rusiji je u

prosjeku 10,5 litara po stanovniku, na temelju osobnih intervjua u tri sibirska industrijska grada,

Barnaul, Biysk i Omsk (Vinski I, 1967,p. 78).

Prema ruskoj demografskoj publikaciji Demoscope, podizanje stope smrtnosti kod muškaraca je

dugoro�ni trend od 1960. do 2005. godine. Jedini zna�ajni preokret trenda je uzrokovao Mihail

Gorba�ov u kampanji protiv alkohola, ali njegov u�inak bio je samo privremen. Prema publikaciji,

nagli porast stope smrtnosti u ranim 1990-im bio je uzrokovan zbog iscrpljenosti u�inka kampanje

protiv alkohola, dok su reforme na tržištu bile su samo od drugorazrednog zna�aja. Ostali faktori

koji doprinose propasti, zajedno s gospodarskim problemima, uklju�uju umiranje relativno velike

skupine ljudi ro�enih izme�u 1925. i 1940. godine (izme�u ruskog gra�anskog rata i Drugog

svjetskog rata). (http://en.wikipedia.org/wiki/Tax_on_childlessness).

U 2006. godini, ministar zdravstva MihailZurabov i zamjenik predsjednika Državne Dume Odbora

za zaštitu zdravlja NikolajGerasimenko, su predložili vra�anje poreza, iz razdoblja Sovjetskog

Saveza, na brakove bez djece, koji je završio 1992. Do sada, porez još uvijek nije vra�en

(http://en.wikipedia.org/wiki/Tax_on_childlessness).

Vladine mjere kako bi se zaustavila demografska kriza bile su klju�na tema Vladimira Putina 2006.

u obra�anju nacionalnoj svijesti. Kao rezultat toga, nacionalni program je razvijen s ciljem da se

preokrene trend do 2020. (Ogorec M, 2008, p. 91).

Ubrzo nakon toga, istraživanje u kojem je objavljeno 2007. godine pokazalo je da je stopa pada

broja stanovnika po�ela usporavati: ako je neto smanjenje od sije�nja do kolovoza 2006. godine

iznosilo 408.200 ljudi, u istom razdoblju 2007. godine bilo je 196.600, mortalitet je iznosio

357.000 od njih , što je 137.000 manje nego u 2006. godini (Ogorec M, 2008, p. 93).

25 �

U odnosu na isto razdoblje u 2007. godini, bilo je tek nešto više od milijun ro�enih u Rusiji

(981.600 u 2006.), dok se broj umrlih smanjio s 1.475.000 na 1.402.300. Sve u svemu, broj umrlih

ve�i je od broja ro�enih za 1,3 puta, što je pad od 1,5 u 2006. godini, 18 od 83 provincije pokazale

su prirodni rast stanovništva (Ogorec M, 2008, p. 110).

Rusko ministarstvo za gospodarski razvoj izrazilo je nadu da �e se do 2020. godine broj stanovnika

stabilizirati na 138 do 139 milijuna, a do 2025. godine, da �e opet pove�ati svoje današnje stanje

143-145, tako�er da �e se i dizati životni vijek na 75 godina (Ogorec M, 2008, p. 113).

Prirodni pad stanovništva nastavio je usporavati tijekom 2008. do 2012. godine, zbog pada stope

smrtnosti i pove�anja nataliteta. U 2009. godini broj stanovnika je doživio godišnji rast po prvi put

u 15 godina. U rujnu 2009. godine, Ministarstvo zdravstva i socijalnog razvoja izvijestilo je da

Rusija bilježi prirodni prirast po prvi put u 15 godina, s 1.000 više ro�enih nego umrlih.

U travnju 2011. godine (ruski predsjednik od 2012. godine) Ruski premijer Vladimir Putin obe�ao

potrošiti 1,5 bilijuna rubalja (£ 32.500.000.000 ili 54 milijarde dolara) na razne mjere kako bi

umanjio Rusko opadanje nataliteta do 30% u idu�e �etiri godine (en.wikipedia.org).

U 2012. godini, stopa nataliteta ponovno raste. Rusija bilježi 1.896.263 ra�anja, najve�i broj od

1990. godine, pa �ak i ve�e od godišnje ro�enih u razdoblju od 1967. do 1969. godina.

Naime, Rusija, unato� tome što ima samo malo više ljudi nego Japan, nedavno je imala gotovo

dvostruko ve�i broj ro�enih od Japana. O�ekuje se pad broja ro�enih u narednih nekoliko godina,

dok žene ro�ene tijekom 1990. do�u do godina kada �e biti spremne na djecu, ali to ne�e imati

utjecaja na Rusiju. Preliminarna 2013. godina opet pokazuje 1,9 milijuna ro�enih, otprilike isto kao

u 2012. godini, ali zato broj žena u fertilnoj dobi opada, pogotovo za one koje su u svojim ranim 20-

tim, te se time pokazuje porast.

Godine 2006., u pokušaju da se nadoknade demografske situacije u zemlji, ruska vlada je zapo�ela

pojednostavljivanjima imigracijskih zakona i pokrenula državni program "za pružanje pomo�i

dobrovoljnim imigracijama etni�kih Rusa iz bivših sovjetskih republika". U kolovozu 2012. godine,

zemlja je zabilježila svoj prvi demografski rast još od 1990-ih, predsjednik Putin je izjavio da bi

broj stanovnika u Rusiji mogao dosegnuti 146 milijuna do 2025. godine, uglavnom kao rezultat

imigracije (Ogorec M, 2008, p. 120).

Procjenjuje se da je 4 milijuna ilegalnih imigranata iz bivših sovjetskih država u Rusiji. U 2012.

godini, Ruska federalna služba grani�ne sigurnosti izjavila je da je došlo do pove�anja ilegalne

migracije s Bliskog istoka i jugoisto�ne Azije. Prema zakonskim promjenama u 2012. godini,

26 �

ilegalnim imigrantima koji su uhva�eni �e biti zabranjen ponovni ulazak u zemlju sljede�ih 10

godina.

U posljednjih nekoliko godina, ve�ina imigranata dolazi iz Armenije, Kirgistana, Tadžikistana i

Uzbekistana. To je dovelo do etni�kih napetosti. Svake godine, 300.000 useljenika ulaze u Rusiju,

od kojih je gotovo polovica etni�kih Rusa (Cesarec A, 1982, p. 71).

U 1990-tim godinama, imigracije su bile glavni razlog zašto Rusija nije trpila znatan pad broja

stanovnika. Ona je dosegla vrhunac od 1,2 milijuna u 1994. godini, uglavnom etni�ki Rusi iz bivših

sovjetskih država su bježali iz društvenih, ekonomskih i politi�kih razloga, kao što je gra�anski rat

u Tadžikistanu od 1992. do 1997. godine.

Napomenuto je da je na Dalekom istoku broj Mongola i Kineza imigriralo za poslom. Problem je

postao toliko ozbiljan da je izazvao porast ruskog nacionalizma, i iznjedrio skupine poput pokreta

protiv ilegalne imigracije.

3.3. Siromaštvo �

Op�enito, prema anketi iz 2010. godine, s naslovom: „�ega se plaše Rusi“, pokazuje da je glavni

problem gra�ana rast cijena i siromaštvo. Istraživa�i su ustvrdili kako nikada nije bilo takvih

socijalnih razlika i ekonomskih podjela (http://www.novosti.rs).

�ak 72% anketiranih Rusa smatra da je najve�i problem rast cijena. Na drugom mjestu je

siromaštvo - za 51% ispitanih. Ta dva problema mu�e Rusiju još od raspada SSSR - a. Ve�ina ljudi

se nije „snašla“ u procesu privatizacije, društvo se raslojilo na mali broj ekstremno bogatih i veliki

sloj siromašnih. Prema anketi 29% gra�ana Rusije smatra kako �e se razlike u slojevima i dalje

nastaviti. Neovisno o anketi navodi se kako je 2004. godine smanjena stopa siromaštva.

Kako se preko TV prijemnika stalno ponavljalo kako �e Rusija polako iza�i iz ekonomske krize,

ljudi su se manje bojali gubitka posla. Od rasta broja nezaposlenih strahuje 38% gra�ana. U

slijede�oj usporedbi, u Španjolskoj se 74% anketiranih boji gubitka posla, u Njema�koj 66 % , a u

Francuskoj 56%.

Na �etvrtom mjestu strahova u Rusiji je „kriza ekonomije i loše stanje u industriji i poljoprivredi“

(za 36% ispitanih gra�ana Rusije).

Prosje�na obitelj u Rusiji na hranu troši �etvrtinu zarade. Od 1999. do studenog 2008. godine

prosje�na pla�a u Rusiji porasla je �ak 13 puta.

27 �

Prema rije�ima Alekseja Ševjakova, direktora Centra socijalno-ekonomskih istraživanja Ruske

akademije obrazovanja, u posljednjih dvadeset godina gra�ani Rusije postali su nešto bogatiji, ali

prosjeci nas ne trebaju zavaravati, jer se ovdje dogodilo veliko raslojavanje stanovništva. Ako se

analiziraju zarade deset posto bogatih i deset posto siromašnih, razlika je i do 800 puta. Ekonomisti

prognoziraju da �e nažalost, socijalne razlike i u bližoj budu�nosti rasti.

Siromašniji danas manje kupuju odje�u, više jeftiniju hranu, alkohol i duhan nego prije krize. U

usporedbi sa devedesetim godinama, pet puta se uve�ala kupovina votke, a potrošnja duhana je na

prvom mjestu u svijetu.

Bez obzira što se sve više govori o korupciji, i što je to jedna od najtežih „bolesti“ ruskog društva,

na rang-listi strahova u Rusiji nalazi se tek na petom mjestu a to je da 33% gra�ana strahuje od

korupcije.

Najnovije istraživanje pokazuje da su u pravu oni koji tvrde da u državama s niskim standardom,

gdje se ljudi bore za egzistenciju, ne postoji veliki interes za demokratskim slobodama: na dnu

rang-liste, sa �etiri posto zabrinutih, nalazi se „ograni�enje gra�anskih prava i demokratskih

sloboda“.

Iako su politi�ari davali razne izjave, Rusija u posljednjih pet godina nije uspela riješiti nijedno

važno ekonomsko pitanje.

Osim toga, i dalje je važan zadatak podizanje nataliteta, jer se može dogoditi da kroz tridesetak

godina dijelovi Rusije ostanu nenaseljeni.

Posljednjih pet godina najuvjerljiviji dokaz ruskog privrednog oporavka je rast deviznih rezervi i

istovremeno vra�anje starih sovjetskih dugova. Poznato je da su sirovine osnova ruskog izvoza.

Zato se i �ini, ipak, da brzina privrednog razvoja Rusije prije svega zavisi od toga koliko �e na

svjetskom tržištu poskupjeti sirovine, prije svega nafta i plin.

Upravo o tome, navodi se pove�anje mirovina i pla�a onima koji su na državnom prora�unu. To �e

ujedno biti i dokaz da Rusija brine i o onim slojevima stanovništva koji sada samo mogu gledati i

�itati kako bogataši u njihovoj zemlji nekontrolirano troše novac.

Ve�ina starijih gra�ana u velikim gradovima žive teško, iako imaju nekretnine vrijedne nekoliko

stotina tisu�a dolara. U vrijeme privatizacije, oni su za malu koli�inu novca kupili nekadašnje

društvene stanove. Neki od njih sada mijenjaju stanove za manje, uz nov�anu naknadu.

28 �

OECD ((Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (engleski: Organisation for

EconomicCooperationandDevelopment)) navodi kako ni Rusija ne�e izbje�i usporavanje

gospodarskih aktivnosti.

Smatra se da �e rast ruskog gospodarstva usporiti, baš kao i onaj u Indiji i Kini, velikim

gospodarstvima u nastajanju koja tako�er pokazuju simptome posustajanja.

OECD-ov složeni gospodarski pokazatelj za Rusiju, koji signalizira trendove u nadolaze�em

razdoblju i temelji se na dugoro�nom prosjeku od 100 bodova, kliznuo je na 99,5 bodova, sa 100,3

boda(http://www.poslovni.hr/vijesti/oecd-ni-rusija-nece-izbjeci-usporavanje-gospodarskih-

aktivnosti-212496).

Tokom prva dva Putinova mandata kupovna mo� stanovništva se gotovo u�etverostru�ila s 5.951 na

20.276 ameri�kih dolara (2008. godine), a Rusija je 2005. i 2006.godine prijevremeno isplatila sve

svoje dugove od bankrota iz 1998. godine MMF-u i Pariškom klubu.

Broj ljudi koji žive u siromaštvu je pao manje od 15 $ dnevno s 64.4 % u 1999. godini na 30.6 % u

2010. godini.

Rusija danas nije samo država iznimno bogatih i iznimno siromašnih, jer 25% stanovnika spada u

srednju klasu. Gledaju�i statistiku elite, srednjeg sloja i siromašnih, Rusija je vrlo sli�na nama koji

imamo 25 % srednjeg sloja (1.1 milijun) i 74 % pripadnika nižeg ekonomskog sloja (3 milijuna

stanovnika).

3.4. Gospodarska struktura �

Gospodarska struktura koja postoji u Ruskoj federaciji i danas je stvorena uglavnom kao posljedica

odluka donesenih tijekom prethodnih gospodarskih režima.

Gotovo 60 godina, gospodarstvo Rusije, radilo je na temelju centraliziranog planiranja, gdje Ruska

državna vlast ima pod kontrolom gotovo sva sredstva za proizvodnju, investicije, proizvodnju i

odluka o potrošnji u cijelom gospodarstvu.

Ekonomska politika je izra�ena u skladu sa smjernicama iz komunisti�ke partije, koja je

kontrolirala sve aspekte gospodarske aktivnosti. Državni odbor za planiranje formulira propisane

radne ciljeve za cijelu državu. Regionalna tijela za planiranje onda rafiniraju ove ciljeve za

gospodarske jedinice, kao što su državna industrijska poduze�a, te državne i kolektivne farme, od

kojih je svaka ima svoj specifi�ni plan (Cesarec A, 1982, p. 92).

29 �

Od 1991. godine, pod vodstvom Borisa Jeljcina, zemlja je postigla velik napredak na razvoju

tržišnog gospodarstva. Implementirane su temeljne postavke, kao što su tržišno odre�ena cijena.

Kriti�ni elementi, poput privatizacije državnih poduze�a i opsežnog stranih investicija otišla na

svoje mjesto u prvih nekoliko godina u post-sovjetskom razdoblju.

No, drugi temeljni dijelovi gospodarske infrastrukture, poput komercijalnog bankarstva i

mjerodavstva, sveobuhvatnih komercijalnih zakona, još uvijek nedostaju u Rusiji danas, što

ograni�ava svoj potencijalni rast i sposobnost da privuku i zadrže ulaganja.

Na kraju zadnje velike ekonomske krize, 2009. godine, ruska privreda zabilježila je pad od gotovo

8%, i mnogi sugra�ani bojali su se da bi se financijski krah iz 1998. godine mogao ponoviti. Tada

su �itave grane privrede zaustavljene, ve�ina sistemski važnih banaka je propala, a nacionalna

valuta gotovo se pretvorila u bezvrijedni papir. No, pokazalo se da je Rusija nau�ila tešku pouku s

kraja 1990-ih i uvidjela kako mora živjeti u skladu sa svojim mogu�nostima (Cesarec A, 1982, p.

96).

Vlada ve� 13 godina ne dozvoljava da do�e do prora�unskog deficita, i samo su prošle godine u

izbornom razdoblju federalni rashodi bili ve�i od prihoda za 0,1% bruto doma�eg proizvoda (BDP -

a ).

Iako je Rusija na dobrom putu prema gospodarskom rastu i razvoju, te s obzirom na slabu globalnu

ekonomiju, trebala bi izvu�i pouke iz krize 1998. godine kako bi se izbjegle rupe dugovanja i

bilan�ne krize. Rusija, u nastajanju za ja�anjem gospodarstva, mora strukturirati svoje fiskalne

politike u skladu s vladinom politikom i vanjskim okruženjem. Rusija se previše oslanja na svoje

izvore nafte i energije, ona treba paziti na varijabilnost cijena nafte i ameri�kog dolara i stvoriti

raznolikost u strukturi gospodarstva .

Uz kamatne stope, postavljene na daljnje opadanje, bankovni depoziti nastavljaju rasti, ruske

financijske institucije �e tako�er vjerojatno ponovno pokrenuti svoje kreditne ustanove i

reorganizirati svoju politiku potroša�kog i investicijskog bankarstva.

30 �

3.4.1. Kretanje BDP-a od 2005. do 2012. godine �

U ovom poglavlju analizirati �e se i detaljno opisati kretanje BDP-a od 2005. do 2012. godine.

Nadalje prikazati �e se stope rasta BDP-a za navedeno razdoblje, te BDP po stanovniku izražen u

ameri�kim dolarima za navedeno razdoblje. U nastavku �e se dati i prikaz udjela primarnog,

sekundarnog i tercijarnog sektora na BDP za navedeno razdoblje.

Bruto doma�i proizvod (BDP) je makroekonomski pokazatelj koji prikazuje vrijednost finalnih

dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom cijele godine, a izražen je u nov�anim jedinicama. On

odre�uje stupanj gospodarske razvijenosti zemlje

Analiziranje kretanja BDP-a Rusije zapo�et �e kretanjem stope rasta BDP-a u razdoblju od 2005. do

2012. godine.

Prema grafikonu 8, kada se promatra stopa rasta BDP-a, Ruski bruto doma�i proizvod (BDP)

pove�an je za �etiri posto u odnosu na 2009. godinu, a vrijednost BDP-a u 2010. godine iznosila je

1,5 bilijuna dolara, to upravo pokazuju najnoviji podaci ruskog statisti�kog ureda

(http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/ruski-bdp-u-2010-narastao-4-posto-rast-ce-i-mirovine-

246797). Stope rasta BDP – a Rusije i svijeta u razdoblju od 2005. do 2012. prikazane su tablicom

7.

Tablica 7. Stopa rasta BDP-a Rusije 2005. - 2012.

Godina 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Svijet (%) 3,6 4,1 4,0 1,5 -2,1 4,1 2,8 2,4

Rusija (%) 6,4 8,2 8,5 5,2 -7,8 4,5 4,3 3,4

Izvor: samostalna izrada prema http://data.worldbank.org

U tablici 7 vidljivo je da je Rusija je imala konstantan rast od 2005 do 2007. godine. Osim 2009.

godine gdje je bio veliki pad BDP-a i to od -7,8 % �emu je uzrok bila velika gospodarska kriza.

Sljede�ih godina rast se poboljšao no nedovoljno koliko je iznosio prije gospodarske krize 2009.

godine. U odnosu na svijet, Rusija je bilježila ve�i BDP.

Iako nije zna�ajno velik, oporavak BDP-a bilježi se u 2010. godini, no i dalje ima blagi pad. Bruto

doma�i proizvod Rusije u razdoblju od 2005. do 2012. godine prikazan je grafikonom 8.

�

Grafikon 8. Stopa rasta BDP-a Rusije od 2005. do 2012. godine

Izvor: http://data.worldbank.org

Iz grafikona 8, može se vidjeti kako su Rusija i sv

gospodarske krize gdje su se ti porasti naglo sroza

poboljšalo te se narednih godina bilježi rast BDP

Ruska je vlada za 2011. godinu prognozirala rast B

tromjese�ja rast bio nešto sporiji u odnosu na isto razdoblj

O�ekivalo se da �e tek u tre�em tromjese

prvenstveno jer je u 2010. godini to bilo loše razd

rast BDP-a od samo 2,7 % (B. Staki

S obzirom na dobre rezultate, ruska vlada odlu

ruska mirovina trebala dose�i 285,6 dolara. Rast su o

uskladile s lanjskim rastom cijena i kako bi se usk

umirovljenika. Pretpostavljalo se, ako mirovine

budu ispod troškova života, ti �e umirovljenici dobiti i socijalni dodatak.

Upravljanje Ruskim gospodarstvom je u ekonomskoj kr

procijenjenih 1,3% u 2013. godini sa

doveo je do erozije u tvrtkama i povjerenja potroša

reviziju Studenske projekcije rasta Svijetske banke

strukturnih reformi je bio maskirani model rasta te

nastavak pove�anja javne pla�e i transfera

doga�aji oko Krim krize su stvorili probleme povjerenja

a Rusije od 2005. do 2012. godine

Iz grafikona 8, može se vidjeti kako su Rusija i svijet imali blage poraste BDP

gospodarske krize gdje su se ti porasti naglo srozali i bilježio se pad BDP – a, nakon krize stanje se

poboljšalo te se narednih godina bilježi rast BDP-a.

Ruska je vlada za 2011. godinu prognozirala rast BDP-a od 4,3 %, s tim da je u prva dva

ja rast bio nešto sporiji u odnosu na isto razdoblje 2010. godine.

�em tromjese�ju do�i do ve�eg rasta u odnosu na godinu ranije

prvenstveno jer je u 2010. godini to bilo loše razdoblje za Rusiju koja je tada zbog suše ostvarila

a od samo 2,7 % (B. Staki�: Me�unarodne financijske institucije).

S obzirom na dobre rezultate, ruska vlada odlu�ila je pove�ati mirovine za 8,8

�i 285,6 dolara. Rast su o�ekivale i socijalne mirovine, kako bi se

uskladile s lanjskim rastom cijena i kako bi se uskladile s rastom minimalnih troškova života

umirovljenika. Pretpostavljalo se, ako mirovine zajedno s ostalim isplatama umirovljenicima i dalje

�e umirovljenici dobiti i socijalni dodatak.

Upravljanje Ruskim gospodarstvom je u ekonomskoj krizi s realnim usporenjem rasta BDP

procijenjenih 1,3% u 2013. godini sa 3,4% 2012. godini. Nedostatak opsežnijih strukturni

doveo je do erozije u tvrtkama i povjerenja potroša�a, koja je postala odlu�uju

reviziju Studenske projekcije rasta Svijetske banke za Rusiju. U prošlosti, nedostatak sveobuhv

strukturnih reformi je bio maskirani model rasta temeljen na velikim investicijskim projektima,

�e i transfera - sve potaknuto od ve�ih prihoda od nafte. Nedavni

aji oko Krim krize su stvorili probleme povjerenja kao i povjerenje u krizu i jasnije izložili

31

ijet imali blage poraste BDP – a sve do svjetske

a, nakon krize stanje se

a od 4,3 %, s tim da je u prva dva

eg rasta u odnosu na godinu ranije,

oblje za Rusiju koja je tada zbog suše ostvarila

ati mirovine za 8,8 %, pa bi prosje�na

ekivale i socijalne mirovine, kako bi se

ladile s rastom minimalnih troškova života

zajedno s ostalim isplatama umirovljenicima i dalje

izi s realnim usporenjem rasta BDP-a na

3,4% 2012. godini. Nedostatak opsežnijih strukturnih reformi

�uju�i faktor za silaznu

za Rusiju. U prošlosti, nedostatak sveobuhvatnih

meljen na velikim investicijskim projektima,

ih prihoda od nafte. Nedavni

i povjerenje u krizu i jasnije izložili

32 �

gospodarsku slabost ovog modela rasta. Iz tablice 8, može se vidjeti bruto doma�i proizvod po

stanovniku izražen u ameri�kim dolarima u Rusiji u razdoblju od 2005. do 2012. godine.

Tablica 8. Bruto doma�i proizvod po stanovniku (US$) u Rusiji od 2005. do 2012. godine

Izvor: samostalna izrada prema http://data.worldbank.org/

Tablicom 8. prikazan je BDP po stanovniku u Rusiji u razdoblju od 2005. do 2012. godine te je

vidljivo kako se pove�avao tijekom godina u navedenom razdoblju osim u 2008. godini gdje je

vidljiv pad u odnosu na sve preostale godine. Bruto doma�i proizvod po stanovniku može se vidjeti

i iz sljede�eg grafikona 9.

Grafikon 9. Bruto doma�i proizvod po stanovniku (US$) u Rusiji 2005-2012 godine

Izvor: samostalna izrada prema http://data.worldbank.org/

Iz grafikona 9 vidljivo je kako je bruto doma�i proizvod po stanovniku rastao svih godina u

razdoblju od 2005. do 2012. godine osim z 2009. godini zbog posljedica gospodarske krize. Nakon

te godine blagim rastom on se poboljšava i raste za svaku narednu godinu kasnije. Iz sljede�eg

grafikona 10, može se vidjeti udio primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora izraženom u

postocima kojeg zauzimaju u bruto doma�em proizvodu u Rusiji u razdoblju od 2005. do 2011.

godine.

�

����

����

����

����

����

����

����

����

��� ���� ���� ���� ��� ��� �� ���

���������������������

�����

Godina 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

BDP

postan(US$)

5340 6950 9145 11700 8615 10710 13325 14090

�

Grafikon 10. Udio primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora (% BDP2005.-2012. godine

Izvor: samostalna izrada prema http://data.worldbank.org/

Iz navedenog grafikona 10, vidljivo je kako najve

industrija te najmanji udio u BDP

U 2013. godini, potaknuo se gospodarski rast doma

investitori po�eti ulagati više u drugoj polovici 2013. godine ni

podupiru strukturne reforme i smanjene profitne mar

industrijske i investicijske aktivnosti u Rusiji. P

brzim kreditima i rastom pla�a, ali njihova brzina širenja je više nego prepolov

2012. godinu. Me�utim, inozemne potražnje su se oporavile kao što se

2013.godine, dok je izvoz snažno porastao (http://w

S obzirom na ve�i rizik okoline -

godine, dovelo je do pove�anja volatilnosti tržišta. Svjetska banka je razvil

scenarija za rusku perspektivu rasta od

• Scenarij niskog rizika pretpostavlja ograni

rast na sporih 1,1% u 2014. godini i lagani porast

• Scenarij visokog rizika pretpostavlja stroži šok za

se geopoliti�ka situacija pogorša i projekti kontrakcije iza

Utjecaj na gospodarske mobilnosti i nastavak formir

�� ���

�� ���� ����

� ��� ��

��� ���� ���� ����

�������������

primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora (% BDP

http://data.worldbank.org/

Iz navedenog grafikona 10, vidljivo je kako najve�i udio BDP-a Rusije �ine usluge, dok ih slijedi

industrija te najmanji udio u BDP-u kojeg zauzima poljoprivreda.

U 2013. godini, potaknuo se gospodarski rast doma�e potražnje. Zatim, o�ekivanja da

eti ulagati više u drugoj polovici 2013. godine nisu se ostvarila. Nedostatak rasta

podupiru strukturne reforme i smanjene profitne marže koje su opteretile poslovne vibracije i gurale

industrijske i investicijske aktivnosti u Rusiji. Potrošnja je ostala glavni pokreta

�a, ali njihova brzina širenja je više nego prepolov

utim, inozemne potražnje su se oporavile kao što se o�ekivalo u drugoj polovici

2013.godine, dok je izvoz snažno porastao (http://www.worldbank.org/en/count

od politi�ke nestabilnosti zbog Krim krize, po

�anja volatilnosti tržišta. Svjetska banka je razvil

scenarija za rusku perspektivu rasta od 2014. do 2015. godine :

Scenarij niskog rizika pretpostavlja ograni�eni i kratkotrajni u�inak Krim krize i prikazuje

rast na sporih 1,1% u 2014. godini i lagani porast na 1,3% u 2015.godini

Scenarij visokog rizika pretpostavlja stroži šok za gospodarske i investicijske aktivnosti, ako

ka situacija pogorša i projekti kontrakcije iza�u na 1,8% za 2014. godinu

Utjecaj na gospodarske mobilnosti i nastavak formiranja srednje klase u Rusiji:

��� ��� � ���� ��

��� ���� ��� ���� ��

� ��� ���� �� ���

���� ��� ��� �� ���

������������� ���������� ������

33

primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora (% BDP-a) u Rusiji od

�ine usluge, dok ih slijedi

�ekivanja da �e privatni

su se ostvarila. Nedostatak rasta

že koje su opteretile poslovne vibracije i gurale

otrošnja je ostala glavni pokreta� rasta, zahvaljuju�i

a, ali njihova brzina širenja je više nego prepolovljena u odnosu na

�ekivalo u drugoj polovici

ww.worldbank.org/en/country/russia/overview).

ke nestabilnosti zbog Krim krize, po�etkom ožujka 2014.

anja volatilnosti tržišta. Svjetska banka je razvila dva alternativna

inak Krim krize i prikazuje

na 1,3% u 2015.godini

i investicijske aktivnosti, ako

u na 1,8% za 2014. godinu

anja srednje klase u Rusiji:

34 �

-Predvi�a se da �e se rast potrošnje smanjiti na oko 2% za 2014. i 2015. godinu u scenariju s niskim

rizikom, u odnosu na 3,4% u 2013. godini i 6,9 posto u 2012. godini

Ruski dugoro�ni izgledi ovisit �e o kontinuiranom pozitivnom pomaku povjerenja investitora i

potroša�ima (http://www.worldbank.org/en/country/russia/overview):

• strukturne reforme morat �e biti pokrenute u narednim godinama

• faktor neu�inkovitosti u raspodjeli �e u cijeloj ekonomiji se morat riješiti, tako da je ve�e

privatne investicije privukla na održiv na�in i na ve�oj skali

• kvaliteta regulatornih i tržišnih institucija �e se morati poboljšati, tako da se pravila provode

ravnomjerno

3.4.2. Rast proizvodnje energenata �

Rusija je druga po koli�ini proizvo�a�a suhog prirodnog plina i tre�a po koli�ini proizvo�a�a

teku�eg goriva u svijetu. Unato� zna�ajnim rezervama ugljena, ona proizvodi samo skromni iznos

od ugljena. Rusko gospodarstvo uvelike ovisi o njegovim ugljikovodicima, te prihode od nafte i

plina �ini više od 50% federalnih prora�unskih prihoda.

Rusija je veliki proizvo�a� i izvoznik nafte i prirodnog plina, a njezino gospodarstvo uvelike ovisi o

izvozu energenata. Ruski gospodarski rast i dalje je vo�en izvozom energenata, s obzirom na visoku

proizvodnju nafte i plina i povišene cijene tih roba. Prihodi od nafte i plina iznose 52 % od

federalnih prora�unskih prihoda i više od 70% ukupnog izvoza u 2012. godini, prema PFC Energy.

Rusija je u svijetu tre�a po koli�ini, proizvo�a�a nafte (nakon Saudijske Arabije i SAD-a).

Preliminarni podaci za 2013. godinu pokazuju da je Rusija još uvijek tre�e rangirani proizvo�a�

ukupne teku�ine, uz prosje�nu proizvodnju na 10,5 milijuna barela dnevno (bbl/d) kroz rujan

2013.godine. Rusija je druga po veli�ini proizvo�a� prirodnog plina u 2012. godini (druga nakon

SAD-a).

Rusija je tre�i najve�i generator nuklearne energije u svijetu i �etvrta po veli�ini u smislu

instaliranih kapaciteta. S deset nuklearnih reaktora trenutno u izgradnji, Rusija je druga zemlja na

svijetu po broju reaktora u izgradnji u 2012. godini, prema podacima Me�unarodne agencije za

atomsku energiju.

35 �

Rusija konzumira 32.77 kvadrilijuna britanskih termalnih jedinica (BTU) energije u 2011. godini,

od kojih je ve�ina bila u obliku prirodnog plina (56%). Nafta i ugljen �ine 19% i 14% . (S.

Kolundži�: „Potencijal Rusije i ruske tvrtke u djelatnosti nafte i plina).

Rusija je samodostatna u gorivu i elektri�noj energiji, što stavlja državu u dobru poziciju za budu�i

gospodarski rast i razvoj. No, Rusija je tako�er jedna od zemalja s najve�om energetskom

ovisnoš�u. Me�unarodna energetska agencija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj

(OECD) procjenjuje da je 1993. godine bilo potrebno 4,46 tona ekvivalenta nafte (TOE) da se

proizvede za 1.000 $ ruskog BDP-a, u usporedbi s prosjekom od 0,23% PETE proizvede 1.000 $

BDP-a za zemlje �lanice OECD-a.

Sredinom 1990-ih, mnogi analiti�ari smatraju da su naftne i plinske industrije najbolja meta za

strane investicije u Rusiji. Zapis stranih ulaganja u tom razdoblju pokazuje obje mogu�nosti i

zamke takvih pothvata. Stru�njaci su zaklju�ili da �e ruski sektor nafte i plina zahtijevati velike

koli�ine stranog kapitala za poboljšanje proizvodnje.

Prema nekim procjenama, sektor nafte �e zahtijevati 30 do 50 milijardi $ u nove investicije kako bi

održali sredinom 1990-ih razinu proizvodnje. Za povratak proizvodnje na najvišim razinama na

zahtjev je procijenjena izme�u 70 do 130 milijarde $ u nove investicije, koje �e o�ito morati do�i iz

inozemnih izvora. Ruski sektor nafte i plina bi tako�er imao koristi od infuzije zapadne tehnologije

i stru�nosti. Me�utim, prema izvješ�u Cambridge Energy ResearchAssociates, klju�na figura u

naftnoj industriji je 1995. godine, od kojih su ve�ina školovani u izoliranim trgovinama iz

sovjetskog doba, bili ravnodušni ili neprijateljski raspoloženi prema zapadnim metodama

upravljanja (S. Kolundži�: „Potencijal Rusije i ruske tvrtke u djelatnosti nafte i plina).

Do kraja 1994. godine, sektor nafte i plina �ine oko 38 posto ukupnih izravnih stranih ulaganja u

Rusiji, ali ukupno je potrebna samo oko 1,4 milijarde dolara. Iako su zapadne tvrtke spremne uložiti

velike koli�ine kapitala u istraživanje, kao i 1996.godine, najviše stranih investicija otišlo je na

popravak i održavanje teku�ih sadržaja. Neki analiti�ari procjenjuju da inozemna ulaganja u sektoru

nafte i plina mogla bi dosegnuti 70 milijardi $ do 2000. godine.

Me�u nekoliko naftnih tvrtki iz Sjedinjenih Država koje djeluju u Rusiji, Texaco vodi konzorciju

najve�eg projekta, u razvoju naftnih polja u Timan - Pechora dijelu u Komi regiji, sjeverno od

Arkti�kog kruga. Projekt, u fazi pregovora od 1989. godine, ima procijenjen potencijal od 45

milijardi ameri�kih dolara u investicijama u narednih pedeset godina. Conoco, podružnica DuPont

de nemours kemijske tvrtke, vodi konzorcij tvrtkama Sjedinjenih Država, Europskim tvrtkama i

ruskim tvrtkama u projektu Polarna svjetlost da se istraže sibirska naftna polja. Dvije tvrtke iz

Sjedinjenih Država, Marathon Oil i McDermott, zajedno s japanskim tvrtkama Mitsui i Mitsubishi,

36 �

Britanski Royal i Nizozemski Shell, su sudjelovali u jednom od nekoliko projekata za istraživanje

nafte na otoku Sakhalin na obali Pacifika. Posljednja dva projekta su mogla težiti 10 milijardi dolara

svaki.

Ipak, u Rusiji je op�enito loša investicijska klima, te postoje i druge prepreke kao što su posebni

porezi koji su obeshrabrili dodatna ulaganja u plin i naftu. Kao što je od sredine 1996. godine, porez

od oko 5$ po barelu nametnuo izvoz nafte, porez od oko 2,60$ primjenjivao se po 1.000 kubi�nih

metara na izvoza prirodnog plina. Strane i doma�e tvrtke tako�er su bile predmet autorskih naknada

Vlade za privilegiju bušenja nafte. Strani investitori su tvrdili da je smanjenje marže zna�ajna

prepreka za potporu nekim projektima. Neki vode�i svjetski naftni investitori su dobili porezne

olakšice, ali i kašnjenja u pla�anjima rabata su stvorila dodatna odvra�anja

(http://www.eia.gov/countries/cab.cfm?fips=RS). Proizvodnja i potrošnja goriva u Rusiji u

razdoblju od 2002. godine do 2014. godine prikazano je grafikonom 11.

Grafikon 21. Proizvodnja i potrošnja goriva u Rusiji od 2002. do 2014. godine

�

Izvor: U.S. Energy InformationAdministration, International Energy StatisticsDatabase

Grafikonom 11. daje se prikaz razlike proizvodnje i doma�e potrošnje goriva u Ruskoj Federaciji u

razdoblju od 2002. do 2014. godine. Vidljivo je kako Rusija, od ukupne proizvodnje goriva, ima

mogu�nost izvoza istog goriva za oko 7,2 miliona (bbl/d). Podaci su prikazani za razdoblje do

2012. godine.

3.4.3. Pove�anje proizvodnje i prerade plemenitih metala �

Ruska industrija minerala je jedna od vode�ih svjetskih industrija minerala i drži veliki postotak

proizvodnje Zajednice Neovisnih Država niza mineralnih proizvoda, uklju�uju�i i metale,

37 �

industrijske minerale i mineralna goriva. U 2005. godini, Rusija je rangirana me�u vode�im

svjetskim proizvo�a�ima. Zna�ajan je proizvo�a� mineralnih roba kao aluminij, arsena, azbesta,

boksita, bora, kadmija, cementa, ugljena, kobalta, bakra, dijamanta, fluorita, zlata, platine, željezne

rude, vapna, litija, spojeva magnezija i metala, nikala, paladija, fosfata, sode, renija, silicija,

sumpora, titan spužve, volframa i vanadija.

U 2005. godini, Rusko gospodarstvo ima zna�ajne koristi od visoke cijene nafte, plina i metala.

Prihodi od nafte iznosili su oko 14% BDP-a . Nakon industrije mineralnih goriva, pored vode�ih

grana mineralne industrije, u smislu svog doprinosa nacionalnom gospodarstvu je metalurški sektor,

koji je pridonio 19% od vrijednosti industrijske proizvodnje te je iznosio 11,1 % vrijednosti

industrijskog kapitala, a zaposleno je bilo 9,3 % od industrijske radne snage.

U 2005. godini, ukupno 1.071.000 ljudi zaposleno je u sektoru mineralne ekstrakcije i �ini 1,6% od

radne snage u zemlji. Ulaganje u mineralne ekstrakciju i metalurgiju �ini oko 20 % ukupnih

ulaganja u ruskom gospodarstvu.

Rusija je imala teško vrijeme što se ti�e širenja proizvodnje zlata, jer su rezerve u postoje�im

poduze�ima bile iscrpljene i rudarske tvrtke zlata su se suo�ile s ve�im teško�ama u dobivanju

dozvole za rudarenje novih depozita.

Nekada, osobe lokalnih uprava su mogle izdavati dozvole, ali od 2005. godine, ove dozvole mogu

se dobiti samo preko ruskog Ministarstva prirodnih resursa sa sjedištem u Moskvi.

Placeri sadrže 18,2% rezervi zemlje, ali ono su se znatno iscrpili, a za ve�inu postoje�ih

placermining operacija nije bilo vjerojatno da �e preživjeti nakon 2011. godine. Me�utim, placeri

dalje pridonose gotovo 50% godišnje proizvodnje. U 2005. godini, nema novog zlata u proizvodnji.

Više od polovice Ruskih nalazišta zlata nalazi se u Maiskoye, Natalkinskoe, Nezhdaninskoe,

Olimpiada i Sukhoi Log nalazi se u Sibiru i na ruskom Dalekom istoku. Više od 66 % ruske

proizvodnje zlata dolazi iz samo šest isto�nih regija (Amura, Irkutsk, Khabarovsk, Krasnojarsk,

Magadan, i Sakha - Yakutia).

Strane tvrtke su pod kontrolom 15% na 18% ruske proizvodnje zlata, što je najve�i udio za bilo koju

robu u ruskoj rudarskoj industriji. Ta strana poduze�a proizvode ukupno izme�u 30 i 36 t/god zlata.

Me�u vode�im ruskim proizvo�a�ima zlata, BemaGold Corp, HighlandGoldMiningLtd,

HihgRiverGold Mine, KinrossGold Corp i PeterHambroMiningPlc, su navedene strane i/ili

inozemne kontrolirane tvrtke. Projektima za razvijanje tih stranih firmi o�ekuje se da �e zna�ajno

doprinijeti rastu ruske proizvodnje zlata u idu�ih 5 godina, a mogu pove�ati Rusiji i izvoz zlata na

oko 250 t / god, ako se svi projekti uspješno realiziraju.

38 �

Najnapredniji me�unarodni projekt zlata je bio BemaGold Corp 's razvoj, Kupol depozita, gdje je

proizvodnja bila zakazana za po�etak 2008. godine. Zna�ajan nusprodukt zlata je producirao

rudarske operacije UMMC u Ural Mountain regiji i NorilskNickel pa je poslovanje u isto�nom

Sibiru na Tajmirskom poluotoku iznosio (165.000 po unci u 2005 godini). To je operacija (nalazi se

uglavnom na Tajmirskom poluotoku) u isto�nom Sibiru i na poluotoku Kola, koja proizvode više od

90% izvoza platine u Rusiji.

U 2004. godini, Rusija zamjenjuje zakon koji je zadržao proizvodne podatke platinaste grupe

metala tajnima. Vlada je objavila 2005. godine brojke za njezine rezerve glavnih PGM

gospodarstava u NorilskNickel kompleksu.

Na temelju nezavisne revizije koju provodi MiconInternationalCoLtd prema Australskom

Zajedni�kom Odboru Rudnih Rezervi (JORC), NorilskNickel je rezerve u kombinaciji, dokazane i

vjerojatne rezerve, svih šest platinskih skupina elemenata (iridij, osmij, paladij, platina, rodij i

rutenij) koje se nalaze u NorilskNickelu, o �emu je gospodarstvima u isto�nom Sibiru 31. prosinca

2004. godine revizija izvijestila da je 81,791 milijuna unci iznosila njihova vrijednost.

Objavljeno je da su izmjerena i izra�unata rudna bogatstva dodatnih 141 milijuna unci paladija i 40

milijuna unci platine. Te rezerve su adekvatne da NorilskNickel zadrži sadašnju razinu proizvodnje

paladija i platine na više od 20 narednih godina (http://en.wikipedia.org/wiki/Norilsk_Nickel).

Unato� razvojnom planu NorilskNickel, da se dodatno pove�a va�enje rude, tvrtka se razvija sporije

nego u navedenim planovima, pa sve ukazuje da �e do 2010. godine uspjeti, a NorilskNickel �e

pokušati zadržati razinu proizvodnje na razini iz 2005.godine.

�

3.5. Porast doma�e proizvodnje �

Rusija obiluje prirodnim bogatstvima, posebno mineralima na Uralu i velikim koli�inama nafte,

plina, ugljena i drvne mase u Sibiru i na ruskom Dalekom istoku. Me�utim, ve�ina takvih

bogatstava nalaze se u udaljenim i klimatski nepovoljnim podru�jima, koja su slabo razvijena i

daleko od ruskih luka.

Prirodni resursi, posebno nafte i plin, dominiraju u ruskom izvozu. Naftna industrija u Rusiji jedna

je od najve�ih u svijetu. Rusija ima najve�e rezerve te je najve�i izvoznik, prirodnog plina. Zauzima

2. mjesto sa najviše rezervi ugljena u svijetu, 8. mjesto po rezervama nafte, te je najve�i izvoznik

nafte u svijetu u apsolutnim brojkama (http://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarstvo_Rusije).

39 �

Proizvodnja nafte u Rusiji po glavi, ipak nije tako visoka. Od 2007., Rusija je proizvodila 69,603

bbl/dan na 1000 ljudi, što je mnogo manje od Kanade (102,575 bbl/dan), Saudijske Arabije

(371,363 bbl/dan) ili Norveške (554,244 bbl/dan), ali dva puta više od SAD-a (28,083 bbl/dan) ili

Velike Britanije (27,807 bbl/dan).

Rusija je tako�er vode�i proizvo�a� i izvoznik minerala i zlata. Oko 90% ruskog izvoza u SAD �ine

minerali i druge sirovine. Rusko ribarstvo zauzima 4. mjesto u svijetu po veli�ini, iza Japana, SAD-

a i Kine. Rusija ima jednu od najrazvijenijih industrija me�u bivšim državama SSSR-a

(http://proleksis.lzmk.hr/1058/).

U 2000.-im, ruska industrija se oporavila nakon duboke krize nastale raspadom Sovjetskog Saveza.

Me�utim, godine niskih ulaganja i dalje ostavljaju svoj trag na industriju te je potrebna

modernizacija.

Godine 2011. rusko automobilsko tržište ska�e za skoro 15%. Takva je prognoza ministarstva

industrije i trgovine. Velike nade, kao i prošle godine, polažu se u državnu podršku. Kupci jeftinijih

modela i dalje �e dobivati povoljne kredite (http://www.motorblog.rs/ostalo/trziste/ruska-

automobilska-industrija-zivlja-je-od-svih-ostalih/).

Rusko automobilsko tržište u potpunosti oporavilo od krize. Prema podacima ministarstva za

industriju i trgovinu, 2010. godine broj prodanih automobila – od obi�nih putni�kih do autobusa,

premašio je dva i pol milijuna vozila.

Ja�anje konkurencije odnosi se na to da se trebaju smanjiti cijene i stimulirati prodaja, kako je

uvjeren direktor odjeljenja za automobilsku industriju, Ministarstva za industriju i trgovinu Rusije,

Aleksej Rahmanov. U 2011. godini vlasti �e pokrenuti program obnove parka teretnih vozila i

autobusa, njihovim vlasnicima tako�er �e davati olakšice prilikom kupovine novih vozila.

Rusija obuhva�a oko 3/4 teritorija bivšeg Sovjetskog Saveza. Nakon njegovoga raspada 1991.

godine, bilo je oko 10 godina pada na podru�ju poljoprivrede. Nakon toga, ruska poljoprivreda

po�inje pokazivati znakove poboljšanja, zbog organizacijske i tehnološke modernizacije. Sjeverna

podru�ja koncentriraju se uglavnom na uzgoj stoke, a južni dijelovi i zapadni Sibir proizvode žito.

Restrukturiranje bivših državnih farmi bio je iznimno spor proces. Privatne farme i mala

poljoprivredna gospodarstva �ine oko 50% poljoprivredne proizvodnje.

U kozmonautici, u kojima je bilo havarija, prije Progressa, pala su �ak tri satelita GLONASS-M - a

(veliki Putinov projekt, alternativa ameri�kom GPS-u), a nije izdržao ni geodezijski satelit Geo-

IK2. Financijska šteta procjenjuje se na minimalno 380 milijuna eura (http://www.tportal.hr).

40 �

Postavlja se i pitanje pouzdanosti raketa nosa�a Sojuz-U, koje se koriste još od 70-ih, no recentni

doga�aji pokazuju da više i nisu tako preporu�ljive. Problem je što prakti�ki nema alternative za

letjelice koje putuju do Me�unarodne svemirske stanice. Progress M-12M bio je bespilotni teretni

svemirski brod koji je, sukladno rasporedu, trebao snabdjeti ameri�ko osoblje u MKS-u hranom i

drugim potrepštinama. Njegovo rušenje prvi je pad teretne transportne letjelice u povijesti ruske i

sovjetske kozmonautike. Sre�a je u nesre�i da je bespilotna letjelica Progress, nakon neuspješnog

uzleta s mitskog kazahstanskog kozmodroma Bajkonur, sa svojih preko sedam tona težine pala u

slabo naseljen altajski kraj – 40 do 50 kilometara od najbližeg naselja, pa se ruske vlasti nadaju da

nema ljudskih žrtava. GLONASS-ovi sateliti padali su, pak, u Tihi ocean – jednom blizu ameri�ke

države Havaji. Ve� tada je otpušteno nekoliko šefova u vrhu Roskosmosa.

Ruska znanost u prošlom je stolje�u stekla svojevrsno kultno poštovanje, no nakon raspada

Sovjetskog Saveza svjetsko je tržište stru�njacima nudilo mnogo atraktivnije uvjete od zemlje

zapale u predatorsku tranziciju.

Danas u Rusiji opet ima novaca, no uglavnom za razne budže i glavešine. Može li se ruski

svemirski program izvu�i iz ove krize? Zanimljiv odgovor dao je Igor Lisov, stru�njak �asopisa

Novosti Kozmonautike:

„Prvi put poslije 15 godina životarenja u raketno-svemirsku branšu došao je novac i zahtjev da se

radi ozbiljan svemirski program. Dobili smo teško naslje�e – malo stru�njaka. Sve nade uprte su u

mladež koja, bez obzira na sve, dolazi i sprema se preuzeti štafetu od prethodne generacije. No,

dokle god ti ljudi budu zara�ivali dvaput manje od prodava�a sladoleda na kiosku, nema mnogo

nade za uspjeh raketno-svemirskog sektora“. (http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/144997/Ruski-

svemirski-fijasko-u-21-stoljecu.html).

Kako Lisov navodi, sve su nade u razvoju raketno-svemirske industrije položene u današnju rusku

mladež. Nadalje, isti�e kako novac koji su dobili za razvoj istog programa omogu�uje da se

svemirski program razvija. Neovisno o manjku stru�njaka za navedeno podru�je, Lisov je uvjeren

kako pove�anje zarade stru�njaka koji rade na svemirskim programima može doprinijeti

poboljšanju kvalitete rada, a samim time i boljitku za raketno-svemirsku branšu.

Slijedom svega navedenog može se zaklju�iti da Rusija ima dobrih potencijala u rudarskim

izvorima, nafti, autoindustriji, kozmonautici itd. Iako je vode�a u nekim od navedenih podru�ja,

Rusija je imala niz loših godina koje su ostavile bitne tragove. Iako se djelomi�no oporavila od

krize, trenutak potpunog oporavka još nije poznat zbog nedostatka stru�nog kadra.

41 �

U nastavku rada slijedi analiza podataka o uvozu i izvozu, razmjeni dobara s ostalim zemljama

svijeta – posebno izvozu nafte i prirodnih plinova.

42 �

4. RAZMJENA DOBARA S OSTALIM ZEMLJAMA SVIJETA �

Rusko tržište trenutno je izloženo promjenama. Pove�anje razmjena dobara i pove�ane podjele rada

dovesti �e do pove�ane potražnje za prometom i logisti�kim uslugama. Pove�anje u sektoru

proizvodnje u Rusiji i regionalnom širenju trgova�kih društava dovesti �e do zna�ajnog pove�anja

obujma transporta (http://ec.europa.eu/trade/policy/countries-and-regions/countries/russia/).

Rusija je tre�i trgovinski partner Europske unije a EU je prvi trgovinski partner Rusije.

Trgovina izme�u dviju ekonomija je pokazala strme stope rasta sve do sredine 2008. godine, kada

je trend prekinut zbog gospodarske krize i jednostranih mjera usvojenih od strane Rusije, što je

imalo negativan utjecaj na EU - Rusija trgovine. Od 2010. godine me�usobna trgovina je nastavila

svoj rast dosegnuvši rekordnu razinu u 2012. godini.

U izvozu Europske unije u Rusiju dominiraju strojevi i transportne opreme, kemikalije, lijekovi i

poljoprivredni proizvodi.U uvozu Europske unije iz Rusije dominiraju sirovine te posebice nafta

(nafta i naftni derivati) i plin. Za te proizvode, kao i za druge važne sirovine, Rusija se obvezala u

WTO – u zamrznuti ili smanjiti svoje izvozne poslove.EU je najvažniji investitor u Rusiji.

Procjenjuje se da je do 75 % izravnih stranih ulaganja u dionice Rusije, dolaze iz zemalja Europske

unije (uklju�uju�i i Cipra).Europska unija i Rusija imaju snažne trgovinske veze, bilateralna

trgovina i investicije i dalje ubrzano rastu.

Od 1997. godine sporazum o partnerstvu i suradnji, bio je okvir odnosa Europske unije i Rusije,

reguliranje politi�kih i gospodarskih odnosa izme�u Europske unije i Rusije. Jedan od glavnih

ciljeva ovog sporazuma je promicanje trgovine i ulaganja, kao i razvoj skladnih gospodarskih

odnosa izme�u EU-a i Rusije.

Novi Sporazum EU - Rusija - trenutno je u fazi pregovora - treba osigurati sveobuhvatan okvir za

bilateralne odnose sa stabilnim, predvidljivim i mješovitim pravilima za bilateralne trgovine i

ulaganja odnosa. To �e se usredoto�iti na poboljšanje regulatornog okruženja izgradnjom na

pravilima WTO-a i ja�anje bilateralnih trgovinskih odnosa. Pregovaranja ovog novog sporazuma s

Rusijom su zapo�ela u 2008. godini. Pregovori su zaustavljeni u 2010. godini, jer ne bi mogao biti

postignut napredak u izvozu i ulaganju. Danas uz produbljivanje carinske unije izme�u Rusije,

Kazahstana i Bjelorusije i uz poteško�e za Rusiju da ispuni svoje obveze prema WTO – u , nije

43 �

jasno kako se daljnji napredak može posti�i u podru�ju trgovine i ulaganja te op�enito s novim

sporazumima.

EU je snažno podupiralo �lanstvo Rusije u WTO - u od po�etka procesa do stvarnog ulaska 22.

kolovoza 2012. godine. Rusko �lanstvo u WTO - u �e dati veliki poticaj za daljnji razvoj

gospodarskih odnosa izme�u Europske unije i Rusije, a to �e tako�er sprije�iti Rusiju od usvajanja

jednostranih tarifnih šetnja kao što je bio slu�aj u prošlosti.

Godinu dana nakon ulaska Rusije u WTO, Rusija još uvijek nije svjesna svih svojih obveza prema

WTO - u. Eurospka unija �e koristiti sve raspoložive instrumente (bilateralnih i multilateralnih)

kako bi bila sigurna pravila WTO -a te da ih se poštuje, što je klju�ni element za poboljšanje u

dugoro�nim trgovinskim i investicijskim odnosima s Rusijom.

4.1. Uvoz Rusije od 2005. do 2012. godine �

Prema podacima koji su povezani s uvozom u Rusiju navedeno je kako su glavni uvoznici robe u

Rusiju su Kina s 51%, Njema�ka s 31% te Ukrajina s 18% kako je i vidljivo grafikonom 9. Ukoliko

se pozornost obrati na materijalnu vrijednost robe koja se uvozi, uvoz u Rusiji se pove�ao na

27.149.000.000 $ u ožujku 2014. sa 24.014.000.000 $ u velja�i 2014. (Unkovi� M, 2010, p. 112).

Uvoz u Rusiji ima prosje�nu vrijednost od 12.269.000.000 $ u razdoblju od 1994. do 2014. godine,

a u prosincu 2013. godine je imala rekordnih 32.388.000.000 $, dok je u sije�nju 1999. godine bilo

najnižih rekordnih 2.691.000.000 $ (Unkovi� M, 2010, p. 117). Prvih deset uvoznih proizvoda u

Rusiju možemo vidjeti iz sljede�e tablice 9.

Tablica 9. Prvih deset uvoznih proizvoda u Rusiju

VRIJEDNOST PRVIH DESET UVOZNIH PROIZVODA, U TISU�AMA USD

Strojevi i nuklearni reaktori 27.857.678,00 Elektri�na oprema 18.149.840,00 Vozila 14.156.771,00 Farmaceutski proizvodi 8.500.576,00 Meso i mesni proizvodi 6.334.683,00 Proizvodi od plastike 5.764.697,00 Opti�ki i fotoaparati 4.855.225,00 Svježe vo�e i agrumi 4.393.760,00 Proizvodi od �elika i željeza 3.726.004,00 �elik i željezo 3.324.630.00

Izvor: http://www.trademap.org

�

Proizvodi koji se najviše uvoze su strojevi i oprem

proizvodi, dok se na osmom mjestu nalaze svježe vo

je istaknuto prvih deset uvoznih proizvoda u Rusiju

trzista/rusija/trziste-prehrambene

Uvoz hrane u Rusiji je 13% ukupnog uvoza i zemljani

uklju�uju: lijekove, tekstil, obu�u, plastiku i opti

uvozu, možemo istaknuti još i: Italiju, Francusku,

Navedeni su podaci prikazani grafikonom 12. U graf

uvoznim partnerima Rusije u razdoblju od 2007. do 2

Grafikon 32. Glavni uvozni partneri Rusije od 2007. do 2012. g

� Izvor: samostalna izrada prema

Prema grafikonu 12, najve�i uvoznici u Rusiju su Kina sa 51% uvoza, zatim Nje

Ukrajina sa 18%. Naj�eš�a uvozna dobra jesu: strojevi, motorna vozila, lije

poluproizvodi, opti�ki i medicinski

Trendovi uvoza u Rusiju su: automobili (6,9%), lije

ra�unala (1,8%) (atlas.media.mid.edu). Uvoz Rusije u r

milijardama dolara može se vidjeti iz

�

�

����������������������

Proizvodi koji se najviše uvoze su strojevi i oprema, elektri�na oprema, vozila i farmaceutski

proizvodi, dok se na osmom mjestu nalaze svježe vo�e i agrumi kako je prikazano u tablici 8. gdje

je istaknuto prvih deset uvoznih proizvoda u Rusiju (http://siepa.gov.rs/sr/index/strana

-industrije.html).

Uvoz hrane u Rusiji je 13% ukupnog uvoza i zemljani transport 12% ukupnog uvoza. Ostal

�u, plastiku i opti�ke instrumente. Osim navedeni partnera Rusije u

uvozu, možemo istaknuti još i: Italiju, Francusku, Japan i Sjedinjene Ameri�ke Države.

Navedeni su podaci prikazani grafikonom 12. U grafikonu 12, prikazani su podaci o glavnim

uvoznim partnerima Rusije u razdoblju od 2007. do 2012. godine.

. Glavni uvozni partneri Rusije od 2007. do 2012. godine

Izvor: samostalna izrada prema https://www.cia.gov

i uvoznici u Rusiju su Kina sa 51% uvoza, zatim Nje

a uvozna dobra jesu: strojevi, motorna vozila, lijekovi, plastika, metalni

ki i medicinski instrumenti, meso, vo�e.

Trendovi uvoza u Rusiju su: automobili (6,9%), lijekovi (3,6%), automobilski dijelovi (2,8%) i

unala (1,8%) (atlas.media.mid.edu). Uvoz Rusije u razdoblju od 2005. do 2012. godine izražen u

ma dolara može se vidjeti iz sljede�e tablice 10.

����������������������

!���

"��#�$%�

�%�����

44

na oprema, vozila i farmaceutski

prikazano u tablici 8. gdje

(http://siepa.gov.rs/sr/index/strana-

transport 12% ukupnog uvoza. Ostali

ke instrumente. Osim navedeni partnera Rusije u

�ke Države.

azani su podaci o glavnim

i uvoznici u Rusiju su Kina sa 51% uvoza, zatim Njema�ka sa 31% te

a uvozna dobra jesu: strojevi, motorna vozila, lijekovi, plastika, metalni

kovi (3,6%), automobilski dijelovi (2,8%) i

2012. godine izražen u

45 �

Tablica 10. Uvoz Rusije ( u mild. $) u razdoblju od 2005.-2012. godine

Godina 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Uvozmld.(US$) 125 164 223 292 192 248 324 335

Izvor: samostalna izrada prema www.statista.com/

Iz tablice 10 može se vidjeti kako se uvoz Rusije u razdoblju od 2005. do 2012. godine pove�avao

svake godine osim u 2009. godini zbog posljedice gospodarske krize, no nakon te godine ve� je

uslijedio zna�ajan rast. Uvoz Rusije za isto razdoblje može se vidjeti iz grafikona 13.

Grafikon 43. Uvoz Rusije ( u mild. $) u razdoblju od 2005.-2012. godine

Izvor: samostalna izrada prema www.statista.com/

Prema grafikonu 13, može se vidjeti kako je se uvoz Rusije pove�avao svake godine za razdoblje od

2005. do 2012. godine, osim za 2009. godinu kada se uvoz smanjio, no ve� nakon te godine se

narednih godina pove�avao i pratio uzlaznu putanju.

4.2. Izvoz Rusije od 2005. do 2012. godine

Prema podacima koji su povezani s izvozom iz Rusije navedeno je kako su glavni izvoznici robe iz

Rusije Nizozemska s 47%, Kina s 21%, Italija s 17% i Njema�ka s 15% kako je i vidljivo

grafikonom 10. Ukoliko se obrati pozornost na materijalnu vrijednost robe koja se izvozi, izvoz u

Rusiji se pove�ao na 46.870.000.000 $ u ožujku 2014. sa 36.534.000.000 $ u velja�i 2014. Izvoz u

Rusiji je prosje�no 19.913.310.000 $ od 1994. do 2014. Najviši izvoz je bio u prosincu 2011. kada

�

�

��

�

���

��

���

��

���

��� ���� ���� ���� ��� ��� �� ���

�����

�

je dosegnuo vrijednost od 50.248.000.000 $, a rekor

u sije�nju 1994. (Unkovi� M, 2010, p.120). Glavni izvozni partneri Rusije mo

sljede�em grafikonu 14.

Grafikon 54. Glavni izvozni partneri Rusije 2007. do 2012. god

Izvor: samostalna izrada prema https://www.cia.gov

Glavni izvozni partneri Rusije za razdoblje od 2007

sudjeluje s najve�im ostvarenim iznosom od 47

sa 17% te Njema�ka s najmanje od 15%. Izvozna dobra:nafta i naftni

drvo i drvna gra�a, kemijski proizvodi, široki izbor civilnih i vojn

Rusija ima petu najve�u ekonomiju u svijetu i ona je vode

Glavni izvoz Rusiji je nafta i prirodni plin (58% u

kemijski produkti, te platina i zlato. (Unkovi

2010. godine dosegnuo 10 milijardi dolara te kavija

(http://en.wikipedia.org/wiki/Mining_industry_of_Ru

Jedan od glavnih trendova izvoza u Rusiji je svakak

svjetska uvoznika oružja ima Rusija iz koje Indija

6%) dok 69% kineskog uvoza �

vojnik.hr/hrvatski-vojnik/4192013/trendovi.asp).

��

�

�

�����������������������

je dosegnuo vrijednost od 50.248.000.000 $, a rekordna niska vrijednost izvoza je 4.100.000.000 $

M, 2010, p.120). Glavni izvozni partneri Rusije mo

. Glavni izvozni partneri Rusije 2007. do 2012. godine

Izvor: samostalna izrada prema https://www.cia.gov

Glavni izvozni partneri Rusije za razdoblje od 2007. godine do 2011. godine su Nizozemska koja

im ostvarenim iznosom od 47% izvoza Rusije, zatim slijedi Kina sa 21% , Italij

ka s najmanje od 15%. Izvozna dobra:nafta i naftni proizvodi, zemni plin, metali,

a, kemijski proizvodi, široki izbor civilnih i vojnih proizvoda.

u ekonomiju u svijetu i ona je vode�i izvoznik nafte i prirodnih plinova.

Glavni izvoz Rusiji je nafta i prirodni plin (58% ukupnog izvoza), pa slijede nikal, paladij, željezo,

kemijski produkti, te platina i zlato. (Unkovi� M, 2010, p.125). Pove�ava se

2010. godine dosegnuo 10 milijardi dolara te kavijar koji su po�

(http://en.wikipedia.org/wiki/Mining_industry_of_Russia#Gold).

Jedan od glavnih trendova izvoza u Rusiji je svakako i vojno oružje. Najve�i promet s dva najve

svjetska uvoznika oružja ima Rusija iz koje Indija uvozi �ak 79% oružja (slijedi Velika Britanija sa

6%) dok 69% kineskog uvoza �ini rusko oružje (slijedi Francuska s 13%) (http://www.hrvatski

vojnik/4192013/trendovi.asp).

�����������������������

"�&�&�#�%�

!���

�������

"��#�$%�

46

dnost izvoza je 4.100.000.000 $

M, 2010, p.120). Glavni izvozni partneri Rusije mogu se vidjeti u

. godine do 2011. godine su Nizozemska koja

% izvoza Rusije, zatim slijedi Kina sa 21% , Italija

proizvodi, zemni plin, metali,

ih proizvoda.

i izvoznik nafte i prirodnih plinova.

kupnog izvoza), pa slijede nikal, paladij, željezo,

ava se izvoz oružja koje je

r koji su po�eli izvoziti u EU.

�i promet s dva najve�a

ak 79% oružja (slijedi Velika Britanija sa

ncuska s 13%) (http://www.hrvatski-

47 �

Izvoz Rusije izražen u milijardama dolara može se vidjeti u sljede�oj tablici 11 za razdoblje od

2005. do 2012. godine.

Tablica 11. Izvoz Rusije (mild.$) u razdoblju od 2005. do 2012. godine

Godina 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Izvozmld.(US$) 244 304 354 472 304 400 522 529

Izvor: samostalna izrada prema www.statista.com/

Iz tablice 11 može se vidjeti izvoz Rusije za razdoblje od 2005. do 2012. godine gdje se izvoz

pove�avao svakih godina osim u 2009. godini kada se zbog posljedica gospodarske krize izvoz

smanjio, no ve� je sljede�ih godina izvoz nastavio rasti i pove�avati se. Slijedi grafikon 15, gdje se

može vidjeti izvoz Rusije.

Grafikon 65. Izvoz Rusije (mild.$) u razdoblju od 2005. do 2012. godine

Izvor: samostalna izrada prema www.statista.com/

Iz grafikona 15, može se vidjeti kako se izvoz Rusije pove�avao svake godine za navedeno

razdoblje od 2005. do 2012. godine osim u 2009. godini kada se smanjio no idu�ih godina se

nastavio pove�avati se.

�

��

���

���

���

��

���

��� ���� ���� ���� ��� ��� �� ���

�����

48 �

4.2.1. Izvoz nafte i prirodnih plinova �

Nema sumnje da je Rusija Europi nezamjenljiv izvor opskrbe naftom i plinom, pogotovo plinom.

Ruski plin je i po cijeni konkurentan svakom drugom energetskom izvoru. Rusija u Europi s druge

strane ima velikog, predvidivog kupca visoke platežne mogu�nosti (Kolundži� S, 2009,p. 48).

Kratka usporedba:

• EU: 459 milijuna stanovnika BDP 16,8 milijardi eura

• Rusija: 142 milijuna stanovnika BDP 1,3 milijardi eura.

Uz to, poslovanje naftom i plinom donosi državnom prora�unu Rusije jednu polovinu prihoda. A

izvoz nafte i plina �ini 65% ruskog izvoza. Podatke o udjelu ruskog plina u opskrbi nekih europskih

zemalja u razdoblju od 2006. do 2007. godine može se vidjeti iz sljede�e tablice 9.

Tablica 12. Podaci o udjelu ruskog plina u opskrbi nekih eur. zemalja od 2006. do 2007. godine

Izvor: 1. Maroje Mihovilovi�: Gazprom novi gospodar svijeta, Nacional, 16.01.2007., 2.

Informacije, INA, br. 14-9-06. od 20.09.2006.

Podaci o udjelu ruskog plina u opskrbi nekih europskih zemalja (tablica 9), objavljeni su 2007.

godine, a razlikuju se od onih od 2006. godine (Informacije, INA, br. 14-9-06. Od 20.09.2006.),

prikazanih u drugoj koloni tablice. Iako se ne razlikuju bitno, autor smatra relevantnim Inine

podatke.

49 �

Rusija je po�ela tražiti alternativne putove za transport nafte i plina, kako bi se izbjegla ovisnost o

nekim zemljama, piše u izvješ�u Stratfora, ameri�ke obavještajne kompanije sa sjedištem u

Austinu.

Sredinom prošlog desetlje�a Rusija je sa mnogim europskim državama vodila niz sporova vezanih

uz energente, što je dovelo do prestanka isporuke nafte i prirodnog plina u nekoliko navrata. Jedan

od zna�ajniji slu�ajeva bio je prekid isporuke prirodnog plina Ukrajini, što je dovelo do prekida

dostave plina ve�ini država središnje Europe.

U 2006. godini, do prekida dovoda energenata iz plinovoda Družba Litvi došlo je nakon spora u

rafineriji, gdje je Rusija odbila popraviti ošte�eni cjevovod. U 2010. godini, Rusija je znatno

smanjila opskrbu nafte za Bjelorusiju, tijekom spora oko cijene tog energenta te je Moskva bila

primorana slati zalihe u Europu alternativnim morskim putevima. (http://www.entereurope.hr).

Rusija je kreirala strategiju za traženje alternativnih tranzitnih ruta za naftu svojim najve�im

kupcima u Europi, kako ne bi bila u poziciji da se oslanja na tranzitne države. Kao prvotno rješenje,

Rusija je pove�ala tranzit do luke Primorsk preko balti�kog cjevovoda. Nakon toga je zapo�ela

izgradnju druge trase balti�kog cjevovoda – do balti�ke luke Ust-Luga (Kolundži� S, 2009,p. 55).

Balti�ki cjevovodni sustav dovršen je u studenom 2011. godine. Njegov kapacitet iznosi 1,1

milijuna barela po danu, iako se samo 850.000 barela dnevno planirana za izvoz preko nedavno

renovirane i proširene luke Ust-Luga (Kolundži� S, 2009,p. 56).

Ovo proširenje omogu�ilo je Moskvi da ostvari izravne dogovore sa klijentima poput Poljske i

Njema�ke, te se nafta mogla isporu�ivati izravno njima, bez oslanjanja na tranzitne države.

Moskva je na ovaj na�in u poziciji pove�ati svoju mo� nad Kijevom, skretanjem puta isporuke nafte

koja bi ina�e prošla kroz Ukrajinu na novo izgra�eni naftovod, lišavaju�i Ukrajinu tranzitnog

prihoda i umanjuju�i njenu važnost kao tranzitne države.

Me�utim, postoje dva problema s balti�kim cjevovodom:

• smrzavanje balti�kih luka dva mjeseca godišnje i

• razlika u cijeni isporuke tankerima u odnosu na cjevovod

Cijena od oko 3 dolara po barelu za isporuku s Baltika u odnosu na isporuku kopnenim putem preko

Družbe, zna�ila bi 850.000 barela dnevno koji bi se izvezao balti�kom rutom, a zatim bi se dostava

vršila tankerima od luke Ust-Luga, što bi dodalo milijunske troškove na izvoz. Ipak, Rusija to vidi

kao manji problem u odnosu na ono što bi dobila proširenjem balti�kog cjevovodnog sustava (S.

Kolundži�: „Potencijal Rusije i ruske tvrtke u djelatnosti nafte i plina“, �lanak).

50 �

Druga ruska strategija je proširiti svoju bazu kupaca, kako se ne bi toliko oslanjala na Europu.

Tako su 2009. godine, Moskva i Peking zapo�ele izgradnju isto�nog cjevovoda Sibir-Tihi Ocean

(ESPO), koji ima više od 4.800 kilometara cijevi, a proteže se od centralnih sibirskih naftnih polja

do Kine i obala Pacifika.

Prva trasa cjevovoda ima kapacitet od 600.000 barela dnevno, od koji se 300.000 šalje u Kinu u

Daqing, a drugih se 300.000 šalje u rusku luku Kozmino, gdje se prodaje na otvorenom tržištu. U

2011. godini, kupci nafte iz luke Kozmino bili su Sjedinjene Ameri�ke Države, Kina, Japan, Južna

Koreja i Filipini (S. Kolundži�: „Potencijal Rusije i ruske tvrtke u djelatnosti nafte i plina“, �lanak).

Druga faza ESPO-a trebala bi biti stavljena u pogon u prosincu. Ekspanzija �e rezultirati

produkcijom još 400.000 barela nafte dnevno. Nafta �e u kona�nici biti poslana u ogromnu novu

rafineriju u Nakhodku, u blizini Kozmina – ali rafineriji te veli�ine trebati �e godine kako bi se

izgradila i bila puštena u pogon. U me�uvremenu, Rusija �e prodavati naftu iz luke Kozmino (S.

Kolundži�: „Potencijal Rusije i ruske tvrtke u djelatnosti nafte i plina“, �lanak). U ponudama za

izgradnju prvog i drugog dijela ESPO-a, Kina je pristala posuditi 25 milijardi dolara ruskim naftnim

kompanijama Rosneft i Transneft, pod uvjetom da se zalihe nafte šalju u Kinu sa korigiranim

cijenama. Iako je prva trasa izgra�ena, a druga je u izgradnji, daljnje radove su zaustavile razmirice

izme�u Rusije i Kine oko cijena (Kolundži� S, 2009,p. 77).

Tako je Kina željela svoje isporuke nafte iz ESPO-a 'zakovati' u desetljetnom ugovoru sa cijenom

od 3 do 13 dolara po barelu, što je manje od cijena nafte u Kozminu. Rusija je pak željela uz to

naplatiti dodatni trošak za tranzit nafte, koja se transportira kroz ESPO do Daqinga. Kona�an

sporazum postigao se 28. velja�e kojim �e Kina dobivati popust od 1,50 dolara po barelu od cijene

u Kozminu u narednih 20 godina. Rusija i dalje radi na diversifikaciji baze svojih kupaca, tako da

ukoliko potražnja u Europi znatno padne, ili ako se te dvije strane na�u u politi�ki napetom stanju –

Rusija bi i dalje imala veliko tržište na Istoku. U posljednjih deset godina, Rusija je pove�ala izvoz

nafte u Aziju od 3 do 15 posto ukupnog izvoza, a pravo pove�anje se tek o�ekuje. Kako se ESPO

širi, Rusija bi teoretski mogla opskrbiti jednu petinu kineskog uvoza, odnosno jednu tre�inu

japanskog. Me�utim, Rusija još ne može istaknuti niti jednog ve�eg kupca isto�ne Azije. Isto tako,

niti jedna isto�noazijska zemlja ne želi postati pretjerano ovisna o Rusiji, nakon što je Moskva

obustavila isporuku svojim klijentima na Zapadu.

Do sada, izvoz nafte u Aziju nije doveo Rusiju do preusmjeravanja svih zaliha nafte za Europu,

budu�i da je infrastruktura odvojena.

To me�utim, daje Rusiji odre�enu sigurnost koja joj je potrebna ukoliko se pojave problemi na

jednom ili drugom tržištu – više tržišta zna�i i ve�u fleksibilnost. Uz takav sustav, Rusija zna da su

51 �

prihodi od njenih energenata sigurni usprkos inherentnim nestabilnostima tržišta

(http://www.entereurope.hr).

Rusija je velesila u izvozu mineralnih sirovina i vojnog oružja. Tako�er posjeduje neiskorišteni

potencijal za obradu i proizvodnju sirovina iz vlastitih izvora. S obzirom na to da je orijentirana na

prirodne sirovine postoji potreba za uvozom proizvoda druge vrste kao što su: prehrambeni

proizvodi, obu�a, odje�a. Iako je Rusija zemlja koja ima razvijenu i autoindustriju (Lada

automobili), veliki je uvoznik jeftinih automobila.

Budu�i da Rusija ima neiskorištene potencijale u proizvodnji, u idu�em dijelu rada biti �e detaljnije

opisane razvojne perspektive industrije.

52 �

5. RAZVOJNE PERSPEKTIVE RUSIJE

Moderno vrijeme u kojem se živi imperativno zahtjeva brze promijene, prilagodljivost i inovacije u

proizvodnji. Ekonomski se razvoj mora mijenjati u skladu i uskladiti s modernim potrebama

društva. To zna�i da se postoje�i resursi, kojima Rusija raspolaže, moraju se iskoristiti u razvoj

novih proizvoda i usluga.

Kao jedan od važnih segmenata razvojnih perspektiva, kako za ostale zemlje svijeta tako i za

Rusiju, jesu inovacije.

Predvi�anja ekonomskog razvoja Rusije do 2015. godine idu u tri smjera: prvi, koji ne zahtjeva

posebne strategije je, održavanje teku�ih trendova produktivnosti i me�unarodne konkurentnosti;

drugi, koji zahtjeva snažan priljev kapitala u Rusiju i bazira se na izvozu sirovina i repromaterijala i

odnosi se na naftnu i plinsku industriju i razvoj transportne infrastrukture i tre�i, koji predvi�a

strukturalne promjene u proizvodnji i inovacije u cilju razvoja sektora visokih informacionih

tehnologija.

Za Rusiju, razvoj inovacija u gospodarstvu je hitan prioritet, jer u smislu ekonomskog razvoja

Rusija je 1-2 etape iza vode�ih zemalja.

Primjerice, razvijenom ekonomijom dominiraju biotehnologije, nanotehnologije, informacijske

tehnologije, itd., dok je doma�e gospodarstvo je i dalje u industrijskom stupnju. Ako se ova

situacija nastavi praznina u ekonomskom razvoju �e se neizbježno proširiti i Rusiji �e biti su�eno

završiti u srednjoj ulozi u globalnoj strukturi podjele rada. Istodobno, Rusija se pozicionira kao

promatra� u skupini razvijenih zemalja (G8) i inovativnost projekata je potrebna da bi se osigurala

ta pozicija.

Promatraju�i razvijene zemlje svijeta njihov BDP raste zahvaljuju�i razvoju inovacijskog sektora

(75-90% rasta BDP-a u razvijenim zemljama svijeta) – što u Rusiji nije slu�aj (samo

10%).(Unkovi� M, 2010, p. 12)

Tako�er valja napomenuti da je u skladu s postoje�im procjenama Rusija izgubila dobit od iznosa

inovacija približno 1.214.000.000.000 dolara godišnje. Udio goriva i sirovina na svjetskom izvozu

je u padu i predvi�a se da �e pasti ispod 10% do 2020. godine.

Trenutno, ruska je sirovina dodatak za globalno gospodarstvo, te ima bezizgledan položaj u

kontekstu kratkotrajnih fizi�kih resursa. Ovisnost o sirovinama je puna ekonomska ovisnost Rusije

53 �

o drugim zemljama svijeta. Još jedan negativan u�inak ruske inovacijske praznine je smanjene

konkurentne snage ruske ekonomije. Primjerice Rusija je zauzela 58. mjesto u pogledu

konkurentnosti u svijetu u 2001 godini, zatim se spustila na 61 mjesto. 2003 godine. ( Unkovi� M,

2010,p.18).

Štoviše, ako Rusija planira u�i na nova globalna tržišta, onda se njen rast mora temeljiti na

inovacijama koje mogu dati takvu priliku, jer one uklju�uju stvaranje novih proizvoda, što zna�i

stvaranje novih tržišta i dolazak do vode�e pozicije. To je lakše, nego pokušavati osigurati uporište

u postoje�im odnosima s oštrom konkurencijom.

Trenutna situacija u zemlji se sastoji u tome da postoje "sirovi" sastojci za uspješan razvoj

gospodarstva, kao što su prirodni resursi, odgovaraju�e tehnologije i raste u�inkovita doma�a

potražnja.

Glavni problem ruske znanosti je osoblje. Postoji vrlo malo plodnih srednjovje�nih znanstvenika u

akademskim institutima; ili su napustili zemlju u teškim 1990.-ima i rade na stranim sveu�ilištima

ili u privatnim korporacijama istraživa�kih centara. Ve�ina od njih prili�no su uspješni, asimilirani i

nemaju poticaja za povratak u Rusiju.

Istodobno, situacija u ruskom institutu po�inje se poboljšavati malo po malo s pove�anjem

financiranja. Mladi znanstvenici po�inju se pridruživati institutima, ali tu je još uvijek prerano

govoriti o kvalitativnim promjenama za rusko znanstveno osoblje. Problem nedostatka kadra za

nastavak znanstvenim tradicijama ostaje relevantna i može se �ak i pogoršati. Postoji potreba za

poboljšanjem ugleda inženjerske struke.

Što se ti�e stimulacija priljeva privatnih ulaganja u inovacijski sektor, u stvaranju je potreban novi

regulatorni okvir, koji još uvijek predstavlja aktualno pitanje. Primjerice, regulatorni okvir za

venture fondova nije optimalno, jer ne dopušta izbjegavanje problema dvostrukog oporezivanja

investitora. Venture fond u obliku zatvorenog investicijskog fonda, je prikladan samo za države,

dok je privatnom investitoru najpogodniji oblik danas obi�no partnerstvo, iako postoje nedostaci

zbog loše zakonodavne podloge.

Važan problem u razvoju inovacija sastoji se u tom privatnom ulaganju koje �e po�eti financirati

projekte samo u fazi uvo�enja, a ne u fazi razvoja ideja.

Potrebno je stvoriti nekoliko uglednih velikih državnih inovacijskih centara koji �e djelovati kao

jamci za projekte, koji tako�er mogu uzeti oblik financijske obveze.

54 �

Rusi su kroz povijest imali niz znastvenika kao Tupoljev, Kalašnjikov, Alfjorov…. Osim što su

Rusi poslali prvog �ovjeka u svemir, oni danas tako�er imaju jaku istraživa�ku i znanstvenu notu.

Prou�avaju povijest zemlje kao takve, živote mamuta (za koje su našli dokaze u ledu), istražuju

Antartik gdje su pronašli jezero u dubini od 3700m u kojem je voda stara 3-4 milijuna godina.

Razvojne perspektive osim navedenih trebaju se temeljiti i na: kao prvo, sveop�u azijsku strategiju

koja bi uklju�ivala i unutarnje (razvoj Sibira i Dalekog istoka) i vanjske (pozicija u Azijsko-

tihoocenskoj regiji) aspekte.

Kao drugo, istovremeno širenje i produbljivanje veza s drugim važnim igra�ima u Aziji – od Japana

i Južne Koreje do Indije, Vijetnama, Singapura i Indonezije. Neki od njih povezani su obvezama sa

SAD-om i �vrsto povezani u svojoj djelatnosti. No situacija u Aziji je jako komplicirana, zbog toga

su i zainteresirani za proširenje. Za Rusiju ta mogu�nost neograni�avanja samo na Kinu zna�i

dobivanje prostora za potrebno manevriranje.

Kao tre�e, za razliku od Kine, Rusija ima iskustvo uloge lidera. I to ne u smislu hegemonije kao

SAD, ve� s gledišta promicanja ideja globalnog karaktera koje mogu privu�i druge države te

pokrenuti „kampanju“ svjetskih razmjera. Kina zbog svoje kulturne specifi�nost nije za to jako

prikladna. I Moskva je tijekom postsovjetskog vremena izgubila te kvalitete, ali postoji mogu�nost

oblikovanja drugog vi�enja svjetskog poretka, jer su se rizici amero-centri�nog svijeta o�itovali

posljednjih godina.. Ako Rusija istupi kao dizajner „druge“ globalizacije makar na razini parola, to

�e djelomi�no izbalansirati njezinu ekonomsku zaostalost za Kinom. Ovdje je uloga na stvaranju

besprijekornog partnerstva za daljnji ekonomski razvitak Rusije. ( http://www.tikrf.org/rusija-kao-

ekonomski-partner/)

Predvi�anja ekonomskog razvoja Rusije do 2015. godine idu u pravcima: prvi, koji ne zahtjeva

posebne strategije, je održavanje teku�ih trendova produktivnosti i me�unarodne konkurentnosti,

drugi, koji zahtjeva snažan priljev kapitala u Rusiju i bazira se na izvozu sirovina i repromaterijala i

odnosi se na naftnu i plinsku industriju i razvoj transportne infrastrukture i tre�i, koji predvi�a

strukturalne promjene u proizvodnji i inovacije u cilju razvoja sektora visokih informacionih

tehnologija. (http://www.tikrf.org/rusija-kao-ekonomski-partner/)

55 �

6. ZAKLJU�AK �

Nakon burne sovjetske povijesti cijela ekonomija Ruske Federacije pretrpjela je gotovo potpuni

slom. Uvo�enjem pravih reformi postignut je uspjeh vra�anja Rusije me�u ekonomski najja�e

države svijeta.

Putinove reforme u 21. stolje�u digle su Rusiju iz „pepela“. On se bori da Rusiju svrsta me�u

najja�e igra�e na svijetu, ne samo ekonomski nego i na razne druge na�ine. Iako još nije dostignut

cilj, rastom GDP-a i BDP-a, padanjem inflacije, nezaposlenosti i siromaštva, Rusija je na pravom

putu da do�e do cilja.

Iako trenutno ima rast, Rusiji je ostao jedan veliki problem, koji bi trebala riješiti prije idu�e krize,

a to je baziranje izvoza na stvaranju novih vrijednosti, tehnologije, umjesto sirovina i energenata,

kako bi postala stabilna država, koja ne ovisi o stalnim promjenama i varijacijama cijena tih

energenata i sirovina.

Treba napomenuti da pored navedenih izazova koji tek �ekaju rusku ekonomiju, ozbiljan i

odgovoran pristup ruske vlade ulijeva povjerenje u dalje pozitivne tendencije kretanja ove privrede.

Na�in tranzicije od komunizma do kapitalizma u Rusiji bio je trnovit put koji je trebalo prije�i,

Rusija je od totalitarnog išla ka demokratskom sustavu, postala je politi�ki ure�enja zemlja sa

svojim institucijama i Ustavom po kojima se djelovalo.

Od komunisti�ke zemlje sa zatvorenom ekonomijom, državnim vlasništvom kojim je upravljao

predsjednik države do stadija kojim se preporu�uje privatizacija tvornica i tvrtki. Pravo na privatno

vlasništvo omogu�ava nam da stjecanjem imovine raspolažemo sredstvima koje kasnije možemo

pretvoriti u neki ve�i kapital. Kapitalizam je sa sobom donio i vladavinu prava i ravnotežu.

Na neki na�in on je pomogao stvaranju novoga svijeta i društvenog ure�enja, ali svaki sustav nosi i

svoje loše strane. Kapitalizam, ma koliko se trudio da jednako utje�e na sve klase i slojeve društva,

u Rusiji i dalje postoje razlike po slojevima i veliki broj onih koji su nezaposleni, siromašni, te

veliki broj besku�nika. Iako situacija nije obe�avaju�a, broj ljudi koji žive u siromaštvu smanjio se,

30.6 % u 2010. godini, što je manje no 1999. godine, kada je on iznosio 64.4 %.

Najve�a je zemlja na svijetu sa površinom od 17.098.242 km2. U njoj živi 143,1 milion stanovnika

što ju stavlja na 9. mjesto na svijetu po broju stanovnika.

56 �

Slijedom istraženih informacija uo�eno je kako je rast BDP-a bio je konstantan od 2004. godine

(6%) do 2007., (8.3%). U 2009. godini, u vrijeme velike ekonomske krize, dolazi do ponovnog pada

BDP-a za 8%. Rusija se ubrzo po�ela „oporavljati“ nakon 2010. godine.

Važno je istaknuti kako Rusija ima potencijala koje može iskoristiti kako bi imala „kontrolu“ na

tržištu. Prihodi od energenata, nafte i plina, iznose 52% te �ine 70% ukupnog izvoza, �ime Rusija

mnogo zara�uje. Prihodi od nafte iznosili su oko 14% BDP-a .

Rusija je tako�er vode�i proizvo�a� i izvoznik minerala i zlata. Oko 90% ruskog izvoza u SAD �ine

minerali i druge sirovine.

Ruski izvozni partneri su Nizozemska 47%, Kina 21%, Italija 17% te Njema�ka 15%. Izvoz �ine

nafta i naftni proizvodi, zemni plin, metal, drvo, kemijski proizvodi, civilni i vojni proizvodi.

Iako ima zavidnu koli�inu energenata kojom kontrolira tržište, zna�ajno je istaknuti kako Rusija

ima potrebu i za uvozom. Naime, Ruski glavni uvozni partneri su Kina 51%, Njema�ka 31% te

Ukrajina 18%. Uvoz �ine strojevi, lijekovi, motorna vozila, plastika, metalni poluproizvodi, opti�ki

i medicinski instrumenti, meso i vo�e.

Kroz povijest je Rusija imala i zna�ajnu ulogu u svemirskim programima, kozmonautici. Ruska

znanost je u blagom zaostatku te im trebaju novi stru�njaci i tehnologija kako bi držali korak s

glavnim „igra�ima“ u svijetu. Svemirski program treba razvijati i dalje kako bi imali utjecaj u

svijetu. Više stru�njaka i materijalnih mogu�nosti vratiti �e ih u sam vrh svjetske elite.

Svaki sustav ima svoje dobre i loše strane i bit �e kritiziran od strane društva. Nemogu�e je ostvariti

ravnotežu izme�u ljudi i politike, raznolikosti �e uvijek postojati. Narodi �e govoriti da je po neke

komunizam bio bolje rješenje, a za neke kapitalizam.

Rusija je velika država i narod koju treba samo dobro usmjeriti. Posjeduju veliki potencijal za

velike stvari (�ovjek u svemiru), te im je jedino problem manjak sredstava. Sre�ivanjem financija

mogu�e je o�ekivati nova otkri�a i uspjehe na znanstvenom i istraživa�kom planu.

Štoviše Rusi su prilagodili zakone za strana ulaganja koja im donose veliki novac. Kada uspiju

kapitalizirati ta ulaganja i promjenu politike proizvodnje, naro�ito hrane i nove tehnologije, biti �e

još utjecajniji u svijetu.

�

57 �

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Marinko Ogorec: “Putinova Rusija, novi uspon stare vojne sile”, Golden marketing-

Tehni�ka knjiga, Zagreb, 2008.

2. August Cesarec: „Današnja Rusija“, Sveu�ilište u Wisconsinu - Madison Nau�na biblioteka

3. August Cesarec: „Današnja Rusija: i drugi putopisi po Sovjetskom Savezu“, Michigansko

sveu�ilište, Mladost, 1982.

4. Ivo Vinski: „Uvod u analizu nacionalnog dohotka i bogatstva“, Kalifornijsko sveu�ilište,

Naprijed,, 1967.

5. Budimir Staki�: „Me�unarodne financijske institucije“, Sveu�ilište Singidunum, Beograd,

2012.

6. M. Unkovi�: „Me�unarodna ekonomija“, Sveu�ilište Singidunum, Beograd, 2010.

7. Jaroslav Bidlo: „Povijest Rusije od po�etka 19. stolje�a do naših dana“, Narodna knjižnica,

Zagreb 1922.

2) INTERNET IZVORI

1. http://en.wikipedia.org/wiki/Economy_of_the_Soviet_Union

2. http://www.sjsu.edu/faculty/watkins/sovietcollapse.htm

3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Sovjetski_Savez

4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Ruski_gra%C4%91anski_rat

5. http://www.cpi.hr/download/links/hr/11266.pdf

6. http://www.old-yankee.com/writings/SovietEconomy.html

7. http://www.economictheories.org/2009/10/soviet-russian-economic-history-and.html

8. http://worldfacts.us/Russia.htm

9. http://hr.wikipedia.org/wiki/Rusija

10. http://hr.wikipedia.org/wiki/Rusija#Granice_Rusije

58 �

11. http://en.wikipedia.org/wiki/Demographics_of_Russia

12. http://www.economywatch.com/world_economy/russia/structure-of-economy.html

13. http://www.worldbank.org/en/country/russia/overview

14. http://www.eia.gov/countries/cab.cfm?fips=RS

15. http://countrystudies.us/russia/61.htm

16. http://www.motorblog.rs/ostalo/trziste/ruska-automobilska-industrija-zivlja-je-od-svih-

ostalih/

17. http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/ruski-bdp-u-2010-narastao-4-posto-rast-ce-i-

mirovine-246797

18. http://hr.wikipedia.org/wiki/Platina

19. http://proleksis.lzmk.hr/1058/

20. http://en.wikipedia.org/wiki/Mining_industry_of_Russia#Gold

21. http://hr.wikipedia.org/wiki/Gospodarstvo_Rusije

22. http://www.buzdalin.ru/text/innovation_eng.pdf

23. http://siepa.gov.rs/sr/index/strana-trzista/rusija/trziste-prehrambene-industrije.html

24. http://en.wikipedia.org/wiki/Norilsk_Nickel

25. http://ec.europa.eu/trade/policy/countries-and-regions/countries/russia/

26. http://www.tradingeconomics.com/russia/imports

27. http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Rs-map-hr.png

28. http://hr.wikipedia.org/wiki/Postsovjetske_dr%C5%BEave

29. http://www.tportal.hr/scitech/tehno/144997/Ruski-svemirski-fijasko-u-21-stoljecu.html

30. http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=13&clanakID=6078

3) OSTALI IZVORI

1. S. Kolundži�: „Potencijal Rusije i ruske tvrtke u djelatnosti nafte i plina“, �lanak.

2. Robert Bari�: Politi�ka komponenta ruske ekonomske krize, Izvorni znanstveni �lanak

3. PaulRicoeur: Politi�ki paradoks, �lanak

59 �

POPIS ZEMLJOVIDA

Zemljovid 1. Prikaz geografskog položaja Rusije ............................................................................... 5 Zemljovid 2. BNP Rusije u usporedbi s ostalim zemljama svijeta 2007. godine .............................. 13 Zemljovid 3. Geografski položaj Rusije ............................................................................................ 21

POPIS TABLICA

Tablica 1. Vrste industrije u SSSR-u razdoblju od 1966. do 1970. godine ....................................... 10 Tablica 2. Stvaranje novih nacionalnih država .................................................................................. 11 Tablica 3. Prikaz stope BDP-a po stan., inflacije, nezaposlenosti i prihoda, 2007. ........................... 15 Tablica 4. Kretanje BDP u Rusiji od 2005. do 2012. godine ............................................................. 17 Tablica 5. Stopa nezaposlenosti od 2005. godine do 2011. godine ................................................... 18 Tablica 6. Stopa zaposlenosti (%) u Rusiji od 2005. do 2011. godine .............................................. 19 Tablica 7. Stopa rasta BDP-a Rusije 2005. - 2012. ............................................................................ 30 Tablica 8. Bruto doma�i proizvod po stanovniku (US$) u Rusiji od 2005. do 2012. godine ........... 32 Tablica 9. Prvih deset uvoznih proizvoda u Rusiju ........................................................................... 43 Tablica 10. Uvoz Rusije ( u mild. $) u razdoblju od 2005.-2012. godine ......................................... 45 Tablica 11. Izvoz Rusije (mild.$) u razdoblju od 2005. do 2012. godine.......................................... 47 Tablica 12. Podaci o udjelu ruskog plina u opskrbi nekih eur. zemalja od 2006. do 2007. godine ... 48

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Ruska ekonomija nakon pada Sovjetskog Saveza ........................................................ 133 Grafikon 2. Kretanje BDP-a(milijarde US$) u razdoblju od 2005. do 2012. godine ...................... 177 Grafikon 3. Uvoz-izvoz u razdoblju od 2009. do 2011. godine....................................................... 188 Grafikon 4. Stopa nezaposlenosti 2005. do 2011. godine ................................................................ 199 Grafikon 5. Stopa zaposlenosti (%) u Rusiji od 2005. do 2011. godine ............................................ 20 Grafikon 6. Kretanje proizvodnje u Rusiji od 1992. do 2010. (dijelom za vrijeme Putinove vladavine) ........................................................................................................................................... 20 Grafikon 7. Stanovništvo Rusije 1950 – 2010. ................................................................................ 233 Grafikon 8. Stopa rasta BDP-a Rusije od 2005. do 2012. godine ..................................................... 31 Grafikon 9. Bruto doma�i proizvod po stanovniku (US$) u Rusiji 2005-2012 godine .................. 322 Grafikon 10. Udio primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora (% BDP-a) u Rusiji od 2005.-2012. godine ............................................................................................................................................... 333 Grafikon 11. Proizvodnja i potrošnja goriva u Rusiji od 2002. do 2014. godine ............................ 366 Grafikon 12. Glavni uvozni partneri Rusije od 2007. do 2012. godine ........................................... 443 Grafikon 13. Uvoz Rusije ( u mild. $) u razdoblju od 2005.-2012. godine ..................................... 454 Grafikon 14. Glavni izvozni partneri Rusije 2007. do 2012. godine ............................................... 465 Grafikon 15. Izvoz Rusije (mild.$) u razdoblju od 2005. do 2012. godine ..................................... 476 �

60 �

�

61