RAZVOJNA PSIHOLGIJA-JE PSIHOLOŠKA DISCIPLINA KOJA ISTRAŽUJE PSIHIČKI RAZVOJ ČOVJEKA OD POČETKA NJEGOVA ŽIVOTA (ZAČEĆA) PA DO KRAJA ŽIVOTA (SMRTI).CILJEVI SU JOJ, DESKRIPCIJA, OBJAŠNJENJE, I PREDIKCIJA

JOHN LOCK-EMPIRIZAM DOMINANTNA ULOGA OKOLINE U RAZVOJU (TABULA RASA)

JEAN-JACQUES ROUSSEAU-NAZIVIZAM, NASLJEĐE DOMINANTNO U RAZVOJU (ROMAN EMILE) DJECA SE RAĐAJU SA ZNANJEM I IDEJAMA, NAČELA PRAVDE I POŠTENJA, OSJEĆAJ SAVJESTI

CHARLES DARWIN (KNJIGA PORIJEKLO VRSTE)-EVOLUCIONIZAM,PRIPRODNA SELEKCIJA

STANLEY HALL-OTAC DJEČJE PSIHOLOGIJE, TEORIJA EVOLUCIJE, UDŽBENIK ADOLESCENCE

ALFRED BINET-VAŽNOST ISTRAŽIVANJA I EKSPERIMENTA U PSIHOLOGIJI, PRVI TEST INTELIGENCIJE U SVRHU SELEKCIJE

JOHN B.WATSON-PSHILOGIJA JE POSTALA PRIRODNA ZNANOST ZAHVALJUJUĆI NJEMU I UVOĐENJA METODOLOGIJE, MJERENJA, OKOLINSKIH I ISKUSTVENI ČIMBENICI ODGOVORNI SU ZA PROMJENE U PONAŠANJU.

SIGMUND FREUD-TEORIJA FASA PSIHOSOCIJALNOG RAZVOJA-RANA ISKUSTVA UTJEČU NA KASNIJI ŽIVOT (PET FAČZA, ORALNA, ANALNA, FALUSNA, FAZA LATENCIJE, GENITALNA FAZA

ARNOLD GESELL-RAZVOJNE PROMJENE UVJETOVANE UROĐENIM REDOM

JEAN PIAGET-KONCIPIRAO JE TEORIJI KOGNITIVNOG RAZVOJA, NAJUTJECAJNIJI RAZVL.TEORETIČAR

LAV VIGOTSKI-SOCIOKULTURALNI MODEL RAZVOJA, VAŽNOST PROUČAVANJA IZ POSVIJESNE PERSP.

RAZVOJ JE-SLIJED PROGRESIVNIHPRAVILNIH I RELATIVNO TRAJNIH PROMJENA U NEUROLOŠKIM I FIZIČKIM STRUKTURAMA, MISAONIM PROCESIMA I PONAŠANJU.

METODE SUSTAVNOG OPAŽANJA-OPAŽANJE U PRIRODNIM UVJETIMA, OŠAŽANJE U LABORATORIJU, OPAŽANJE DOGAĐAJA, INTERVALNO OPAŽANJE

METODA IZVJEŠĆIVANJA I SAMOIZVJEŠĆIVANJA-INTERVJU, TESTOVI I UPITNICI, PROJEKTIVNE TEHNIKE

STUDIJA SLUČAJA-PRIKUPLJANJE INFORMACIJA O NEKOJ OSOBI IZ RAZLIČITIH IZVORA

KORELACIJSKO ISTRAŽIVANJE-SVRAHA JE OTKRIVANJE VEZA I ODNOSA IZMEĐU VARIJABLI TEMELJI SE NA MJERI KORELACIJE

EKSPERIMENTALNO ISTRAŽIVANJE-CILJ JE OTKRITI POSLEJDIČNE VEZE

ZAVISNA VARIJABLA-POD UTJECAJEM EKSPERIMENTALNE MANIPULACIJE. U PSIHOLOGIJI, NEKI ASPEKT PONAŠANJA

NEZAVISNA-VARIJABLA KOJOM SE SUSTAVNO MANIPULIRA U NEKOM EKSPERIMENTU

UČINAK KOHORTE-JEDINSTVENI UTJECAJ NA NEKU GENERACIJU

ID-NAČELO UGODE (REFLEKSNE AKCIJE)

EGO-NAČELO REALNOSTI, SREDIŠTE INTELEKTA, DJELUJE KROZ SEKUNDARNI PROCES

SUPEREGO-NAČELO IDEALA, INTERNALIZACIJA NORMI, VRIJEDNOSTI I STAVOVA, SASTAVNICE:SAVJEST I EGO

1. Poimanje da su um i tijelo odvojeni jedno od drugog naziva se kartezijanski dualizam.

2. Darwin je svoju teoriju evolucije predstavio u knjizi „Porijeklo vrsta“.

3. Istraživačka metoda za ispitivanje funkcioniranja uma koja se sastoji u traženju od ispitanika da opiše svoje misaone procese je introspekcija.

4. Biološki procesi koje neki teoretičari drže u prvom redu odgovornim za ljudski razvoj, koje rukovode razvojem je maturacija.

5. Istraživačka metoda(pristup) koja se temelji na proučavanju individualnih razlika među djecom je idiografski pristup(istraživanje).

6. Učenje je relativno trajna promjena u ponašanju koja je rezultat vježbe ili iskustva.

7. Voljno ponašane kontrolirano svojim posljedicama je operantno ponašanje.

8. Drugi naziv za proces privikavanja je habituacija.

9. Podražajni dio refleksa koji uvijek izaziva respodentno ponašanje je bezuvjetni podražaj .

10. Kažnjavajuća posljedica koja uključuje uklanjanje nečeg ugodnog nakon određenog ponašanja je negativna kazna.

11. Kada opažač doživljava isto što i model koji promatra kažnjavanje je posredno kažnjavanje.

12. Veza između dviju varijabli opisana u smislu smjera i veličine povezanosti je korelacija.

13. Varijabla za koju se pretpostavlja da je pod utjecajem eksperimentalne manipulacije je zavisna varijabla.(U psihologiji obično neki aspekt ponašanja.

14. Kohorta je problem na koji se katkad nailazi u transverzalnom istraživanju u kojem su ispitanici određene dobi pod utjecajem činitelja jedinstvenih za njihovu generaciju(npr. tehnološki napredak, npr. kriza 30-ih utjecala na tadašnju generaciju koja nije imala normalne uvjete školstva).

15. Teoriju nativizma prvi je razvio Jean Jaques Rousseau.

PSIHOSOCIJALNA TEORIJA RAZVOJA (E.H.ERIKSON)-EGO PSIHOLOGIJA-ISTIČE ULOGU OKOLINE I SOCIJALNIH ISKUSTAVA U RAZVOJU LIČNOSTI

NAČELO EPIGENEZE-FAZE RAZVOJA SU UNIVERZALNE

BIHEVIORISTIČKE TEORIJE RAZVOJA-KLASNIČNO UVJETOVANJE-POSTUPAK KOJIM SE NEKI NEUTRALNI PODRAŽAJ KOJI PRIRODNO NEMA UTJECAJA NA NEKO PONAŠANJE, POČINJE IZAZIVATI TO PONAŠANJE ZBOG STVARANJA ASOCIJACIJE S PODRAŽAJEM KOJI UVIJEK PRIRODNO I BEZUVJETNO IZAZIVA TO PONAŠANJE.

NEUTRALNI PODRAŽAJ-UKOLIKO SE VIŠE PUTA ZADAJE S BEZUVJETNIM PODRAŽAJEM KOJI PRIRODNO IZAZIVA REAKCIJU, KONAČNO ĆE I SAM IZAZIVATI REAKCIJU

UVJETOVANJE-FORMIRANJE VEZE IZMEĐU NEUTRALNOG PODRAŽAJA I BEZUVJETNE REAKCIJE

UVJETOVANJE VIŠEG REDA-FORMIRANJE UVJETOVANE REAKCIJE NA TEMELJU VEĆ FORMIRANE

DISKRIMINACIJA-SPOSOBNOST RAZLIKOVANJA DVA RAZLIČITA PODRAŽAJA

GAŠENJE-NESTAJANJE UVJETOVANE REAKCIJE

POTKREPLJIVAČI-SVI ONI DOGAĐAJI KOJI MIJENJAJU VJEROJATNOST POJAVLJIVANJA NEKOG ODGOVORA

POTKREPLJENJE-POVEĆAVA VJEROJATNOST POJAVLJIVANJA ODGOVORA

POZITIVNO POTKREPLJENJE-USPOSTAVA UGODNOG STANJA

NEGATIVNO POTKREPLJENJE-ELIMINACIJA NEUGODNOG STANJA

KAZNA-SMANJUJE VJEROJATNOST POJAVLJIVANJA ODGOVORA (AVERZIVNA POSLJEDICA)

POZITIVNA KAZNA-USPOSTAVA NEUGODNOG STANJA

NEGATIVNA KAZNA-ELIMINACIJA UGODNOG STANJA

MODELIRANJE-PROMATRANJE MODELA I MODELIRANJE VLASTITOG PONAŠANJA

IMITACIJA-OPONAŠANJE BEZ RAZUMIJEVANJA

SIMBOLIČKO UČENJE-NA TEMELJU VERBALNE POUKE

TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA J.PIAGETA-GENETIČKA EPISTEMOLOGIJA-DAJE ODGOVOR KAKO NASTAJE SPOZNAJA, NA KOJIM SE MEHANIZMIMA TEMELJI I KAKO SE RAZVIJA

KOGNITIVNE STRUKTURE/SHEME-MENTALNE STRUKTURE KOJE STVARAMO KAKO BI REPREZENTIRALI, ORGANIZIRALI I INTERPRETIRALI SVOJA ISKUSTVA TE NA NJIH REAGIRALI.

DRUGI DIO

FUNKCIJE-PIAGETROV NAZIV ZA BIOLOŠKI UTEMELJENJE SKLONSTI K ORGANIZACIJI ZNANJA U ORGANIZACIJI ZNANJA U SPOZNAJNE STRUKTURE I ZA PRILAGOĐAVANJE NA IZAZOVE OKOLINE.

SPOZNAJNE STRUKTURE-PIAGETOV NAZIV ZA MEĐUSOBNO POVEZANE SUSTAVE ZNANJA KOJI SU U TEMELJU INTELIGENTNOG PONAŠANJA I NJIME UPRAVLJAJU.

SHEME-PIAGETOV NAZIV ZA SPOZNAJNE STRUKTURE DOJENČADI. SHEMA SE SASTOJI OD SKUPA VJEŠTIH FLEKSIBILNIH OBRAZACA, AKTIVNOSTI KROZ KOJE DIJETE RAZUMIJE SVIJET OKO SEBE.

ORGANIZACIJA-TEŽNJA ZA INTEGRACIJOM ZNANJA U MEĐUSOBNO POVEZANE SPOZNAJNE STRUKTURE.JEDNA OD DVIJU BIOLOŠKIH UTEMELJENIH FUNKCIJA NAGLAŠENIH U PIAGETOVOJ TEORIJI.

ADAPTACIJA-TEŽNJA UKLAPANJU U OKOLINU NA NAČINE KOJI POSPJEŠUJU PREŽIVLJAVANJE. JEDNA OD DVAJU BIOLOŠKIH UTEMELJENIH FUNKCIJA NAGLAŠENIH U PIAGETOVOJ TEORIJI.

ASIMILACIJA-INTERPRETACIJA NOVIH ISKUSTAVA NA OSNOVI POSTOJEĆIH SPOZNAJNIH STRUKTURA. JEDNA OD DVIJU KOMPONENTI ADAPTACIJE U PIAGETOVOJ TEORIJI.

AKOMODACIJA-MIJENJANJE POSTOJEĆIH SPOZNAJNIH STRUKTURA DA BI SE USKLADILE S NOVIM ISKUSTVIMA. JEDNA OD DVIJU KOMPONENTI ADAPTACIJE U PIAGETOVOJ TEORIJI.

KONSTRUKTIVIZAM-PIAGETOVO VJEROVANJE DA DJECA AKTIVNO STVARAJU ZNANJE UMJESTO DA GA PASIVNO PRIMAJU OD OKOLINE.

PERIODI- PIAGETOV NAZIV ZA ČETIRI OPĆA STUPNJA NA KOJE JE, PREMA NJEGOVOJ TEORIJI PODIJELJEN RAZVOJ. SVAKI PERIOD JE KVALITATIVNO RAZLIČIT OBLIK FUNKCIONIRANJA KOJEG KARAKTERIZIRA ŠIROK RASPON SPOZNAJNIH AKTIVNOSTI.

SENZOMOTORIČKI PERIOD-OBLIK INTELIGENCIJE U KOJEM JE ZNANJE TEMELJENO NA TJELESNOJ INTERAKCIJI S LJUDIMA I OBJEKTIMA. PRVI OD PIAGETOVIH PERIODA KOJI SE PROTEŽE OD ROĐENJA DO OTPRILIKE DRUGE GODINE.

PREDOPERACIJSKI PERIOD-OBLIK INTELIGENCIJE U KOJEM SIMBOLI I MENTALNE AKCIJE POČINJU ZAMJENJIVATI OBJEKTE I VANJSKO PONAŠANJE. DRUGI PIAGETOV PERIOD KOJI SE PROTEŽE OD OKO DRUGE DO ŠESTE GODINE.

KONKRETNE OPERACIJE-OBLIK INTELIGENCIJE U KOJEM MENTALNE OPERACIJE OMOGUĆUJU LOGIČKO RJEŠAVANJE PROBLEMA S KONKRETNIM OBJEKTIMA. TREĆI OD PIAGETOVIH PERIODA, KOJI SE PROTEŽE PRIBLIŽNO OD 6 DO 11 GODINE.

FORMALNE OPERACIJE-OBLIK INTELIGENCIJE U KOJEM MENTALNE OPERACIJE VIŠEG STUPNJA OMOGUĆAVAJU LOGIČKO REZONIRANJE U ODNOSU NA APSTRAKTNE I HIPOTETIČKE DOGAĐAJE, A NE SAMO KONKRETNE OBJEKTE. ČETVRTI OD PIAGETOVIH PERIODA, KOJI POČINJE S OTPRILIKE 11 GODINA.

SOCIJALNA KOGNICIJA-ZNANJE O SOCIJALNOM SVIJETU I MEĐULJUDSKIM ODNOSIMA.

ORUĐA INTELEKTUALNE PRILAGODBE-NAZIV KOJI JE VIGOTSKI UPOTREBLJAVAO ZA TEHNIKE MIŠLJENJA I RJEŠAVANJA PROBLEMA KOJE DJECA INTERNALIZIRAJU IZ SVOJE KULTURE

DIJALEKTIČKI PROCES-PROCES U TEORIJI VIGOTSKOG PO KOJEM DJECA UČE KROZ ZAJEDNIČKA ISKUSTVA RJEŠAVANJU PROBLEMA S DRUGIMA. INTERNALIZACIJA-POJAM KOJI JE KORISTIO VIGOTSKI ZA DJETETOVO USVAJANJE ZNANJA I ORUĐA MIŠLJENJA IZ KULTURE , U PRVOM REDU PUTEM JEZIKA

KOGNICIJA-VIŠI MENTALNI PROCESI, KAO ŠTO SU RASUĐIVANJE I RJEŠAVANJE PROBLEMA POMOĆU KOJIH LJUDI NASTOJE SHVATITI SVIJET OKO SEBE.

SENZOMOTORIČKE SHEME-UVJEŽBANI I UOPĆENI SKLOPOVI ODGOVORA POMOĆU KOJIH DIJETE DJELUJE I UČI RAZUMIJEVATI SVIJET OKO SEBE. PREMA PIAGETOVOJ TEORIJI TO SU KOGNITIVNE STRUKTURE RANOG DJETINJSTVA.

MAGIČNA UZROČNOST-VJEROVANJE DA OPĆENITO UČINKOVITA UZROČNA AKTIVNOST MOŽE PROIZVESTI BILO KOJI ŽELJENI ISHOD, ČAK I KAD NE POSTOJI FIZIČKI DODIR IZMEĐU UZROKA I POSLJEDICE. OBILJEŽJE TREĆEG STUPNJA SENZOMOTORIČKOG RAZDOBLJA.

NAMJERNO PONAŠANJE-U PIAGETOVOJ TEORIJI,, PONAŠANJE ČIJI CILJ POSTOJI PRIJE AKTIVNOSTI ODABRANE ZA NJEGOVO POSTIZANJE. OMOGUĆAVA GA SPOSOBNOST ODVAJANJA SREDSTVA OD CILJA

PREDOČAVANJE-UPOTREBA SIMBOLA KAKO BI SE IZNUTRA ZAMISLIO I DJELOVAO NA SVIJET.

STALNOST PREDMETA-SPOZNAJA O TOME DA PREDMETI IMAJU STALNOST KOJA JE NEOVISNA O NAŠEM PERCEPTIVNOM DODIRU S NJIMA. U PIAGETOVOJ TEORIJI TO JE GLAVNO POSTIGNUĆE SENZOMOTORIČKOG RAZVOJA.

AB POGREŠKA-DJETETOVA SKLONOST DA TRAŽI NA IZVORNOM MJESTU GDJE JE PREDMET NAJPRIJE PRONAĐEN , UMJESTO DA SE USMJERI PREMA POSLJEDNJEM MJESTU GJDE JE SKRIVEN. OBILJEŽJE ČETVRTOG STUPNJA STALNOSTI PREDMETA.

PROGRESIVNA DECENTRACIJA-PIAGETOV IZRAZ ZA POSTUPNO SMANJENJE EGOCENTRIZMA TIJEKOM RAZVOJA.

EGOCENTRIZA-U DJETINJSTVU, NESPOSOBNOST DA RAZLIKUJEMO SEBE (VLASTITE POSTUPKE ILI ZAMJERDBE) OD VANJSKOG SVIJETA. U KASNIJEM DJETINJSTVU TO JE NEMOGUĆNOST RAZLIKOVANJA VLASTITE PERSPEKTIVE (TJ.VIDNOG ISKUSTVA, MISLI I OSJEĆAJA) OD TUĐE.

NEPROMJENJIVOST-ASPEKT SVIJETA KOJI OSTAJE ISTI PREMDA SU SE OSTALI ASPEKTI PROMIJENILI. PREMA PIAGETOVOJ TEORIJI RAZLIČITI OBLICI NEPROMJENJIVOSTI SHVAĆAJU SE NA RAZLIČITIM RAZVOJNIM STUPNJEVIMA

SIMBOLIČKA FUNKCIJA-SPOSOBNOST UPOTREBE NEKE STVARI (KAO ŠTO JE MENTALNA SLIKA ILI RIJEČ) KAO SIMBOLA ZA PREDODŽBU O ČEMU DRUGOM .

NEIZRAVNO OPAŽANJE-OPONAŠANJE MODELA OPAŽENOG RANIJE U PROŠLOSTI

SIMBOLIČKA IGRA-OBLIK IGRE U KOJEM DIJETE UPOTREBLJAVA JEDNU STVAR NAMJERNO SE PRETVARAJUĆI DA JE NEŠTO DRUGO

KVALITATIVNI IDENTITET-SPOZNAJA O TOME DA SE KVALITATIVNA PRIRODA NEČEGA NE MIJENJA PROMJENOM U VANJSKOM IZGLEDU TE STVARI. U PIAGETOVOJ TEORIJI, PREDOPERACIJSKO DOSTIGNUĆE

RAZLIKOVANJE POJAVNOSTI OD STVARNOSTI-RAZLIKOVANJE IZMEĐU IZGLEDA PREDMETA I ONOG ŠTO STVARNO JESU. RAZUMIJEVANJE RAZLIKE UKLJUČUJE SPOSOBNOST TOČNE PROSUDBE I POJAVNOSTI I STVARNOSTI KADA SE TO DVOJE RAZLIKUJE.

TEORIJA UMA-MISLI I UVJERENJA KOJI SE ODNOSE NA MISAONI SVIJET.

POGREŠNA UVJERENJA-SHVAĆANJE DA LJUDI MOGU VJEROVATI U NEŠTO ŠTO NIJE TOČNO. TAKVO SHVAĆANJE KOJE SE OBIČNO STJEČE TIJEKOM PREDOPERACIJSKOG RAZDOBLJA, PRUŽA DOKAZ O SPOSOBNOSTI RAZLIKOVANJA MISAONOG OD NEMISAONOG.

CENTRACIJA-PIAGETOV NAZIV ZA DJETETOVU SKLONOST DA SE USMJERI NA SAMO JEDAN ASPEKT PROBLEMA U ODREĐENOM TRENUTKU, PERCEPTIVNO PRISTRAN OBLIK ODGOVARANJA KOJI ČESTO DOVODI DO NETOČNE PROSUDBE.

KONVERZACIJA-SPOZNAJA O TOME DA SE KVANTITATIVNA SVOJSTVA NEKOG PREDMETA ILI SKUPA PREDMETA NE MIJENJAJU S PROMJENOM VANJSKOG IZGLEDA. U PIAGETOVOJ TEORIJI TO JE KONKRETNO OPERACIJSKO DOSTIGUNUĆE

UKLJUČIVANJE KLASA-SPOZNAJA O TOME DA PODRAZREDI NE MOGU BITI VEĆI OD NADREĐENOG RAZREDA KOJI IH UKLJUČUJE. U PIAGETOVOJ TEORIJI KONKTETNO OPERACIJSKO DOSTIGNUĆE.

SERIJACIJA-SPOSOBNOST REDANJA PODRAŽAJA UZDUŽ NEKE KOLIČINSKE DIMENZIJE KAO ŠTO JE DUŽINA. U PIAGETOVO J TEORIJI POSTIGNUĆE U RAZDOBLJU KONKRETNIH OPERACIJA.

TRANZITIVNOST-SPOSPBNOST LOGIČKOG KOMBINIRANJA ODNOSA KAKO BI SE IZVELI NUŽNI ZAKLJUČCI. NPR A B, B C, ONDA JE A C. U PIAGETOVOJ TEORIJI TO JE POSTIGNUĆE U RAZDOBLJU KONKTERNIH OPERACIJA.

OPERACIJE-PIAGETOV IZRAZ ZA RAZLIČITE OBLIKE MENTALNIH RADNJI POMOĆU KOJIH STARIJA DJECA RJEŠAVAJU PROBLEME I LOGIČNO RASUĐUJU

REVERZIBILNOST-PIAGETOV IZRAZ DA MOĆ OPERACIJA DA ISPRAVE MOGUĆE POREMEĆAJE I DA TAKO DOĐU DO RJEŠENJA PROBLEMA.

HIPOTETIČKO-DEDUKTIVNO RASUĐIVANJE-OBLIK RJEŠAVANJA PROBLEMA KOJEM JE SVOJSTVENA SPOSOBNOST STVARANJA I PROVJERE HIPOTEZA I IZVOĐENJE LOGIČKIH ZAKLJUČAKA NA TEMELJU REZULTATA PROVJERE. PREMA PIAGETOVOJ TEORIJI, FORMALNO-OPERACIJSKO POSTIGNUĆE

EKVILIBRACIJA (URAVNOTEŽENJE) PIAGETOV IZRAZ ZA BIOLOŠKI PROCES SAMOREGULACIJE KOJI POTIČE KOGNITIVNI SUSTAV NA SVE VIŠE I VIŠE OBLIKE RAVNOTEŽE

EKVILIBRIJ (RAVNOTEŽA) –OBILJEŽJE KOGNITIVNOG SUSTAVA U KOJEM SU ASIMILACIJA I AKOMODACIJA U RAVNOTEŽI, TE TAKO DOPUŠTAJU PRILAGODBENE, NEISKRIVLJENE ODGOVORE PREMA OKOLOINI.

REALIZAM JE-VJEROVANJE DA PSIHIČKI FENOMENI IMAJU MATERIJALNU OSNOVU

ANIMIZAM-PRIPISIVANJE KARAKTERISTIGA ŽIVOG NEŽIVIM PREDMETIMA

ARTIFICIJELIZAM-SVE JE PRODUKT ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI

TRANSDUKTIVNO ZAKLJUČIVANJE-ZAKLJUČIVANJE S JEDNOG POJEDINAČNOG NA DRUGO POJEDINAČNO, BEZ UVIĐANJA OPĆIH NAČELA

SENZOMOTORIČKI RAZVOJNI PERIOD-FAZE REFLEKSNE AKTIVNOSTI (0-1 MJ)

FAZE PRIMARNIH CIRKULARNIH REAKCIJA (1-4 MJ)

FAZA KOORDINACIJE SEKUNDARNIH SHEMA (8-12 MJ)

FAZA TERCIJARNIH CIRKULARNIH REAKCIJA (12-18 MJ)

FAZA MENTALNIH REPREZENTACIJA (18-24 M