razvojni ciklus vinove loze

8/16/2019 Razvojni Ciklus Vinove Loze

1/8

4/24/2016 RAZVOJNI CIKLUS LOZE

http://www.udrugavivazagreb.hr/razvojni_ciklus_loze.htm

RAZVOJNI CIKLUS LOZE

Vinova loza tijekom svog razvoja prolazi kroz veliki ili životni ciklus i mali ili godišnjibiološki ciklus. VELIKI ili ŽIVOTNI CIKLUS vinove loze podrazumijeva razdoblje od klijanja ili sadnje dokraja života. Trajanje ovog ciklusa ovisi o načinu razmnožavanja. Ukoliko vinovu lozurazmnožavamo generativno, dakle sjemenom, može doživjeti i nekoliko stotina godina, dokloza razmnožena vegetativno, cijepljenjem živi puno kraće.Tijekom velikog životnog ciklusa vinova loza prolazi kroz nekoliko razdoblja različiterodnosti (priroda):

- prvih 7 do 10 godina je razdoblje porasta rodnosti- slijedi razdoblje stabilne rodnosti, a koliko će ono trajati ovisi ponajprije o podlozi,

kultivaru, sustavu uzdržavanja vinograda i o mnogim drugim čimbenicima- konačno, posljednje je razdoblje smanjenja rodnosti, a obuhvaća posljednjih

nekoliko godina života loze, označava kraj biološkog iskorištenja vinograda MALI ili GODIŠNJI BIOLOŠKI CIKLUS, obuhvaća promjene koje se događaju periodičkisvake godine, a zovu se fenofaze ili faze razvoja loze.Tijekom jedne godine loza prolazi kroz 7 faza razvoja koje su sve povezane i za svaku supotrebni određeni vanjski uvjeti, faze su:

1. faza- suzenje ili plač loze2. faza- pupanje, rast i razvoj vegetacije3. faza- cvatnja i oplodnja4. faza- rast bobica5. faza- dozrijevanje grožđa6. faza- priprema za zimski odmor7. faza- zimski odmor

7. faza-ZIMSKI ODMOR


2/8



Zimski odmor počinje s opadanjem lišća, a završavapojavom plača, znači traje do početka prve fenofaze.Trajanje ove faze vezano je uz geografsku širinu, a ovisi o položaju i kultivaru. U našim uvjetima zimski odmortraje od 120 dana na jugu do 180 dana na sjeveru.Tijekom ove faze sve su životne funkcije vinove loze

potpuno prekinute ili su vrlo slabe. Nakon opadanja lišćau rozgvi nastaje negativan tlak koji može izazvati ulazakvode u tkivo na prerezima, što povećava opasnost odsmrzavanja, stoga se u našim sjevernim vinogradarskim

područjima preporuča rez u zrelo provesti tek u proljeće, krajem ove fenofaze, dok se u južnim krajevima rez u zrelo može provoditi tijekom cijele faze zimskog odmora. 1. faza- SUZENJE ili PLAČ LOZE

Suzenje je prvi znak buđenja loze, a manifestira se kaotekućina („plač“, istjecanje soka) na prerezima rozgve ilioštećenjima starog drva. Ova fenofaza počinje u ranoproljeće, a glavni uvjet za njen početak je porasttemperature od 7 do 10 °C u tlu na 25 do 30 cm dubine, dokse srednja dnevna temperatura zraka treba kretatiizmeđu 8 do 10 °C, potrebna je suma pozitivnih srednjihdnevnih temperatura. Osnovna uloga soka je da nadoknadi

vodu u svim organima vinove loze, koju je trs izgubiotijekom zimskog mirovanja, tijekom tog razdoblja vrši se i

pritisak na pupove koji do kraja ove faze nabubre i propupaju. Faza traje 15 do 30 dana. ! U vinogradu se tijekom ove faze izvode sljedeći radovi: orezivanje i iznošenje pruća izvinograda, skidanje stare kore, popravak naslona, vezanje trsa i lucnjeva, zimsko prskanje,prihrana dušičnim gnojivima. Sve ove radove treba završiti do početka kretanja pupova irazvoja mladica, znači otprilike tijekom travnja u našim uvjetima.

! Rez u zrelo je prikraćivanje jednogodišnjeg drva rozgve na dužinu koja je u praviluodređena brojem rodnih pupova. Izvodi se tijekom faze zimskog odmora (koja traje odtrenutka pada lista, do početka prve faze) i tijekom faze suzenja. U našim južnimkrajevima rez se može obavljati tijekom cijele faze zimskog odmora, no najpovoljnijim sepokazalo orezivanje tijekom prosinca, siječnja i veljače. U sjevernim vinogradarskimpodručjima najpovoljnije je vrijeme reza proljeće, dakle od sredine ili kraja veljače itijekom ožujka.


3/8



2. faza- PUPANJE, RAST I RAZVOJ VEGETACIJEDa bi II. fenofaza počela, srednja dnevna temperatura zraka nekoliko dana treba bitiizmeđu 7 i 12°C.Tijekom ove fenofaze počinje otvaranje pupova, rast mladica, oblikuju se listovi, koljenca,pojavljuju se i razvijaju cvatovi i cvijet, oblikuju se polen i plodnica. U pazušcu listovaoblikuju se zimski (pravi) i ljetni (zaperkovi) pupovi. U cvatu se razdvajaju cvjetovi, iznad

cvata oblikuju se vitice kojima se vinova loza pričvršćuje uz oslonac i žicu.Ova fenofaza traje 40 – 60 dana i u tom razdoblju mladica naraste 60% od svoje ukupnedužine. ! U vinogradu se tijekom ove faze izvode sljedeći radovi: završava se vezanje lucnjeva,ukoliko još nije obavljena provodi se zaštita pesticidima. Slijede poslovi plijevljenja,zalamanje zaperaka, pinciranje rodnih mladica prije cvatnje te njihovo vezanje ili prvoprovlačenje kroz žice. Kako mladice rastu provodi se i intenzivna zaštita protiv bolesti ištetnika.

Tijekom ovog razdoblja, u sjevernim vinogradarskim područjima obavlja se i sadnja loznihcijepova, obično se sadi od 15.3. pa do kraja travnja. U južnim krajevima sadnju je mogućeizvoditi i tijekom jeseni i zime ukoliko nema opasnosti od jakih zimskih mrazeva. ! Radove koje provodimo u vinogradu tijekom vegetacije, na zelenim dijelovima vinove lozezovemo rez u zeleno ili zeleni rez. Ti radovi su: plijevljenje suvišnih mladica, pinciranjerodnih mladica, skidanje i zalamanje zaperaka, prstenovanje, prorjeđivanje grozdova,prorjeđivanje bobica, skidanje lišća i vršikanje. Zadatak je zelene rezidbe korekcijaodnosa bujnosti i rodnosti trsa. Primjenom pojedinih zahvata zelenog reza postižemo:privremeni prekid rasta mladica, jednolični rast mladica na trsu, povoljne uvjete zaodvijanje cvatnje i oplodnje, smanjenje rehuljavosti, povećanje priroda i povoljnije uvjeteza dozrijevanje grožđa. Svaki od zahvata (radova) zelenog reza obavlja se u određenoj fazrazvoja loze pa ćemo ih tako i opisati. PLIJEVLJENJE mladica podrazumijeva odstranjivanje cijelih mladica koje su se razvile izstarog drva (stabla, krakova i ogranaka) ili iz rodnih i prigojnih dijelova trsa, a otežavajurazvoj rodnih mladica, nepovoljno utječu na prinos i kakvoću grožđa. Plijevljenjem znači

odstranjujemo mladice koje su istjerale na starom drvu te nerodne mladice razvijene narodnim elementima trsa, s tim da ne skidamo uvijek sve mladice razvijene iz starog drva,već eventualno ostavljamo one koje mogu poslužiti za pomlađivanje trsa.Plijevljenje se obično obavlja u dva navrata: 1. prvi puta kad su mladice duge oko 15 cm 2. drugi put, desetak dana prije cvatnje, istovremeno s pinciranjem rodnih mladica.Za plijevljenje nije potreban nikakav alat, već se ono obavlja rukom.


4/8



PINCIRANJE je prikraćivanje vrhova mladica da se privremeno prekine njihov bujan rastpa će one ojačati i stvorit će se povoljni uvjeti za cvatnju i oplodnju, odnosno za boljedozrijevanje grožđa. Pinciranjem se prikraćuju samo mladice na rodnom drvu (lucnju).Prema jačini (intenzitetu) pinciranje može biti: - oštro (kratko), ukoliko ostavimo 1-2 lista iznad gornjeg grozda na mladici

- umjereno (srednje), ostavljamo 3-4 lista - blago (dugo), ostavljamo 5 ili više listova iznad gornjeg grozda na mladiciPinciranje se obavlja u dva navrata: 1. desetak dana prije cvatnje, time neposredno utječemo na cvatnju i oplodnju, teposredno na kvalitetu i kvantitetu grožđa, prirod se može povećati 10-30%. Svrha jezahvata skinuti parazitarne vrhove mladica te na taj način prekinuti rast za 8-10 dana,čime se asimilati iz produktivne lisne površine usmjeruju prema cvatovima i tako sepoboljšavaju uvjeti oplodnje 2. drugi put pinciramo dvadesetak dana poslije cvatnje.Pincirati možete rukom, nožem ili škarama. ZALAMANJE ZAPERAKA obavlja se istovremeno s plijevljenjem ili pinciranjem. Svrha jezalamanja zaperaka stvoriti povoljnije uvjete cvatnje i oplodnje, pa treba na vrijemeukloniti zaperke u zoni cvatova, dakle s donjih koljenaca na mladici. Pri zalamanju, mladezaperke uklanjamo potpuno, dok razvijenije zaperke prikraćujemo na 1 pup da se ne bioštetio zimski pup. Ukoliko su se zaperci rano razvili i dobro su ishranjeni, oni mogudonijeti i rod. Takvi grozdovi većinom ne dozore, a zovu se martinsko grožđe ili greš.

Zalamanje se obavlja rukom ili škarama.

3. faza- CVATNJA I OPLODNJAOvo je najosjetljivija fenofaza razvoja loze, tijekom ovog razdoblja mladice i listoviintenzivno rastu pa neposredno pred početak cvatnje treba provesti kvalitetnu zaštitukako bi loza bila zaštićena tijekom cvatnje. Za prskanje prije cvatnje preporuča sekombinirati više pripravaka: sistemično-kontaktni fungicid protiv peronospore, sistemik zapepelnicu (+ sumpor) te neki insekticid protiv grožđanog moljca. Za početak cvatnje nužan

je porast temperature na minimalno 15°C, a optimum je 20-25°C. Uz povoljnu temperaturupoželjno je i sunčano vrijeme te lagani povjetarac. Kiša te jaki i suhi vjetrovi djelujunepovoljno i uzrokuju slabiju oplodnju što za posljedicu ima rehuljavost plodova.Cvatnja počinje odvajanjem cvjetne kapice od osnove, njezina odbacivanja pri čemu cvijetostane gol. Kada se otvori 5 do 10 % cvjetova smatra se da je počela cvatnja, punomcvatnjom smatra se kad je otvoreno 50% cvjetova, a kraj cvatnje je kad se otvori više od95% cvjetova.Ovisno o ekološkim uvjetima, u vinogradu se cvatnja oduži na 10 do 20 dana, jedan trscvate obično desetak dana, cvat cvate 5 do 10 dana, a jedan cvijet 3-4 dana.


5/8



Tijekom cvatnje najbolje je uopće ne provoditi nikakve radove u vinogradu ako nijeneophodno, posebno se ne preporuča prskanje bakrenim sredstvima, jer bakar sprečavaklijanje polena.Na kraju cvatnje, odnosno u vrijeme čišćenja bobica koristite kombinirane fungicidesistemično-kontaktnog djelovanja koji će osigurati kvalitetnu zaštitu novoizrasle bujnelisne mase i bobica. Ponovno koristite fungicide protiv peronospore (Plasmopora viticola) i

pepelnice (Uncinula necator ) uz obavezan dodatak fungicida protiv sive plijesni(botriticida) i po potrebi insekticida protiv grožđanog moljca. Posebno je važno primijenitifungicid u vrijeme čišćenja grozdića protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) jer nepovoljnevremenske prilike (rosa, kiša) mogu uzrokovati primarnu infekciju botritisom. 4. faza- RAST BOBICA Kad cvatnja i oplodnja završe, bobice počinju intenzivno rasti. Brzina rasta i razvoja bobicaovisi o više čimbenika vanjske i unutrašnje prirode. Za povoljan rast bobica idealne sutemperature između 25 i 30 °C uz dovoljno vlage. Ukoliko tijekom ove faze nedostajehraniva i vlage neke bobice zaostaju u razvoju te otpadnu.Tijekom ove fenofaze bobice su još uvijek tvrde, zelene i obavljaju funkciju asimilacije ,transpiracije i disanja, čime osiguravaju otprilike 20% hranjivih tvari potrebnih za rast irazvoj, a ostatak podmiruju iz listova i korijena.Krajem fenofaze rasta bobica, smanjuje se količina vode u njima, dok je koncentracijasladora oko 3%, a ukupnih kiselina 3-5%.Ovisno o kultivaru i klimatskim prilikama ova faza traje od 30 do 60 dana.

! U vinogradu se tijekom ove faze izvode slijedeći radovi:Kod stolnih kultivara prorjeđuju se grozdovi i bobice, obavlja se prstenovanje, zalamanjezaperaka, vršikanje, kultiviranje tla, navodnjavanje. PRSTENOVANJE podrazumijeva uklanjanje dijela kore u obliku prstena na osnovi rodnemladice, rodnog reznika ili lucnja pomoću posebnih škara za prstenovanje. Širina prstena jeoko 3-5 mm ( na područjima sa suhom klimom rade se prsteni nešto manje širine radi bržegzacjeljivanja rana). Rane nastale prstenovanjem trebale bi zacijeliti u roku od desetak

dana.Prstenuje se obično prije cvatnje i u fazi porasta bobica. Ukoliko prstenujemo u faziintenzivnog porasta i razvoja bobica, postići ćemo povećanje obujma bobice za više od 20%a dozrijevanje će se ubrzati za 10-15 dana.Kako prstenovanje iscrpljuje i slabi trsove, ne preporučuje se izvoditi svake godine, a kadse primjenjuje neophodna je pojačana gnojidba. Na jednom trsu obično se radi 1 domaksimalno 3 prstena.


6/8



PRORJEĐIVANJE GROZDOVA provodi se istovremeno s prstenovanjem. Cilj je ovogzahvata rasteretiti trs od preobilnog uroda, povećati krupnoću ostavljenih grozdova ibobica te postići ljepši izgled grozda i potpunije dozrijevanje. Grozdovi se režu škarama(nikako ih ne trgajte rukom!), prvo se uklanjaju slabo razvijeni i sitniji grozdići te oni kojise nalaze u sredini zelene mase, a potom uklanjamo i dobro razvijene grozdove ako je natrsu još uvijek previše grozdova.

PRORJEĐIVANJE BOBICA ili CIZELIRANJE primjenjuje se radi dobivanja rastresitihgrozdova, krupnijih bobica i ljepšeg izgleda cijelog grozda. Ovaj je zahvat poželjan ako jeoplodnja bila dobra pa na grozdu ima puno bobica i kod kultivara koji imaju zbijenegrozdove. Ako se kod takvih grozdova ne provede prorjeđivanje formirat će se grozdovineujednačene dužine i oblika te sitnih i slabo obojenih bobica.Budući da je pojedinačno skidanje bobica skupo, u praksi se skidaju dijelovi grozdova,obično se reže vrh grozda, vrhovi ogranaka grozda te poneki ogranak na cijeloj dužinigrozda. VRŠIKANJE se provodi pred kraj faze rasta (sredinom 8. mjeseca) ili otprilike mjesecdana pred berbu. Ova radnja podrazumijeva skidanje svih vrhova mladica škarama, nožemili srpom ( na većim plantažama strojno), tako da na svakoj mladici ostane do petnaestaklistova. Ukoliko izostavimo ovaj zahvat prevelike će mladice stvoriti gustiš koji u vlažnimgodinama nepovoljno utječe na dozrijevanje grožđa te povećava mogućnost pojave siveplijesni. Osim toga izboji koji su potjerali iz vrhova, obično su zaraženi peronosporom.

KULTIVIRANJE TLA ili prašenje, je plitka, površinska ljetna obrada tla. Svrha zahvata jesačuvati vodu u tlu tijekom ljeta te održati površinu čistu od korova.

5. faza- DOZRIJEVANJE GROŽĐA Početak faze dozrijevanja očituje se prestankom rasta bobica te promjenom boje kožice,koja ujedno postaje prozirna, opraši se maškom s uočljivom mrežicom žila, kožica omekšavai postaje elastična. Promjena boje kožice zove se šara bobica, kod bijelih kultivara klorofil

zamjenjuju ksantofil i karotini, a kod crnih antocijani.Kemijske promjene u bobici odnose se na povećanje sladora uz istovremeno smanjenjekoncentracije ukupnih kiselina. Nakupljanje sladora u bobici karakteristično je za pojedinikultivar, a ovisi o klimatskim prilikama u fazi dozrijevanja i o položaju. Količina sladoraobično je od 15 do 25 %, dok je koncentracija ukupnih kiselina od 5 do 17 g/l.Kada govorimo o dozrelosti grožđa razlikujemo-• fiziološku zrelost, koja nastupa kada se odnos sladora i kiselina u bobicama više nemijenja i siguran je znak pune dozrelosti grožđa; tada su i sjemenke sposobne za klijanje.• tehnološka zrelost ovisi o namjeni grožđa, pa ukoliko želimo svježija vina s manje alkohola


7/8



pristupamo ranijoj berbi, dok za proizvodnju predikatnih vina grožđe beremo i poslije punedozrelosti.Početak i trajanje faze dozrijevanja ovisi o sumi temperatura, a pojedini kultivari imajurazličite zahtjeve. Neposredno prije pojave šare ili u šari, provodi

se PRORJEĐIVANJE LISTOVA. Preporukenekih vrsnih vinogradara su da sa skidanjemlišća ne žurimo, već da pričekamo da prođeopasnost od tuče, a to je obično oko Velikegospe (15.8.), također na kasnijim sortamakasnije skidamo lišće. Ovim zahvatom zelenogreza uklanja se lišće na rodnim mladicama kojese nalazi u zoni grožđa, u unutrašnjosti trsa i sasjeverne strane. Skidaju se do 4 starija lista. S južne strane listove ostavljamo kako sunce ne bi izazvalo opekline na grozdovima.Ovim zahvatom postiže se bolja prozračnost i osvijetljenost grozdova čime je omogućenobolje dozrijevanje a ujedno se smanjuje mogućnost pojave sive truleži.U velikim vinogradima danas se skidanje listova (defolijacija) obavlja strojevima koji sekasnije koriste i za berbu grožđa.

BERBA GROŽĐA

Prema već tradicionalnim rokovima berbe pojedinih sorata alii po izgledu lišća (poprima žutu ili crvenu boju, starije sepočinje sušiti na osnovama mladica) i grozdova (bobice sumekane, pokrivene maškom, lako se otkidaju, sok se lijepi zaprste), te okusu (slatke, tipične arome za kultivar) i mirisugrožđa vinogradari procjenjuju kad bi trebalo početi sberbom, no to nije siguran pokazatelj, pa stoga osim

organoleptičkih metoda, desetak dana prije predviđeneberbe vinogradari fizikalnim metodama i kemijskom analizomodređuju zrelost grožđa i pravi trenutak berbe. Naravno da

rokovi berbe ovise i o namjeni grožđa. Ukoliko grožđe beremo za jelo-stolne sorte, tadobavljamo „probirnu berbu“ u dva tri navrata, a ovdje nije najvažniji kriterij sadržajšećera, nego i okus, miris, vanjski izgled grožđa te sposobnost za transport. Za dobivanjesvježijih, laganijih vina bere se prije pune zrelosti, dok za proizvodnju predikatnih vinaberemo i puno poslije pune dozrelosti.


8/8


http://www.udrugavivazagreb.hr/razvojni ciklus loze.htm

Najznačajnija i pouzdana metoda za određivanje tehnološkezrelosti grožđa i vremena berbe je utvrđivanje sadržaja šećera ugrožđu (za što se koriste moštne vage i refraktometri), isadržaja ukupnih kiselina te njihov međusobni odnos. Prvomjerenje sadržaja šećera obavlja se desetak dana prije

očekivane berbe a sljedeća dva svaki treći dan. Da bi mogliizmjeriti količinu šećera, potreban nam je prosječan uzorakgrožđa, 2-3 kg grožđa uberemo s raznih trsova na više mjesta uvinogradu, grožđe izmuljamo i u dobivenim moštu izmjerimokoličinu šećera pomoću Klosterneuburške vage ili Oechslove

moštne vage. Kada se utvrdi da se količina šećera u moštu nepovećava može se početi s berbom. Na temelju očitanapostotka šećera u grožđu može se izračunati i približnipostotak alkohola u budućem vinu, tako da se očitani broj namoštnoj vagi pomnoži s faktorom 0,6.Sadržaj ukupnih kiselina u grožđu puno je teže odrediti, za to je najbolje potražiti pomoć u stručnom laboratoriju gdje sesadržaj kiselina određuje metodom neutralizacije svih kiselinai njihovih soli pomoću otopine natrijeva hidroksida.slušate preporuke poljoprivredne savjetodavne službe iz vašegpodručja gdje imate vinograd, jer oni daju pouzdane preporukeo vremenu berbe pojedinih kultivara za određene regije.

Osim određivanja trenutka berbe, za berbu treba osigurati i čiste posude, pripremiti alat,urediti podrum i osigurati dovoljno radne snage. Bere se naravno po lijepom i suhomvremenu.

Želimo vam dobru i bogatu berbu te lijepo vrijeme i ugodno druženje!

Martina Matanović, Udruga ViVA Zagreb

razvojni ciklus vinove loze

Documents