Rebecca Nottingham Prakse etvrtog puta: Samopromatranje

(Prijevod: Ivana)

Rad poinje podjelom panje. Ako nemate iskustva u toj praksi, probajte sljedee: dok ste svjesni svog vanjskog iskustva, postanite istovremeno svjesni unutarnjeg stanja. Ta unutarnja svijest je poetak samopromatranja. Samopromatranje je temeljni napor u procesu. Njegova vrijednost ne moe se precijeniti, i sav razvoj polazi od te toke. Morate hotimino dio panje okrenuti prema unutra, kako bi promatrali sebe. Neophodno je ne osuivati ili kritizirati ono to promatramo u sebi. Takve emocije e izobliiti promatrano i koiti napredak. Pokuajte se odvojiti od opravdavanja i promatrati osjeaj objektivno. Vraajte se unazad kako bi otkrili izvor neugodnog iskustva. Neprekidnim samopromatranjem postii ete znanje, razumijevanje i mogunost odvajanja i oslobaanja od stanja koje se ponavlja u vama. Samim inom promatranja nelagoda slabi. Sve pogreno djelovanje gubi snagu kad se uoi samopromatranjem. Upotrijebite prepoznavanje neugodnog iskustva kao podsjeajui faktor i treu snagu za ne-identifikaciju. Tada koristite sam problem kako bi rijeili problem. Ono sa ime se suoavate je negativno zamiljanje. Ono je glavna smetnja u procesu samorazvoja i odvlai veliku koliinu energije. Kao to ste primijetili, najee otkrijemo da se dogaaji odvijaju sasvim drugaije nego to nas je zamiljanje navelo da vjerujemo. Negativno zamiljanje je klasian nain nepotrebne patnje, a Rad nas ui da ga se nemilosrdno otresemo. Negativno zamiljanje ne samo to krade snagu, nego je i potpuno odvlaenje panje, energije i vremena. Pola sata negativnog zamiljanja rezultira gubitkom pola sata vaeg ivota. Takoer, primijetili ste kako ak i mala koliina panje razbijazamiljanje. To otkriva mo panje koju najee uzimamo zdravo za gotovo, a koja je osnovni alat za nau svjesnu evoluciju. Svjetlo promatranja zaista e popustiti stisak identifikacije i zamiljanja. Ali nemojte se zadovoljiti tek razbijanjem zamiljanja. Izaberite iskoristiti ga kao gorivo za transformaciju. Ako svijest o negativnom zamiljanju moe pokrenuti praksu unutarnje odvojenosti, to e vam trenutano dati novi poticaj za postizanje vie svijesti. Prije postizanja sjeanja sebe, morate razviti vjetinu samopromatranja. Velika je razlika izmeu samopromatranja i sjeanja sebe. Posljednje je rezultat stupnja rasta postignutog Radom i ne moe se iznuditi. Temelj Rada je samopromatranje, a ne sjeanje sebe. To je jedini nain postizanja napretka u Radu naime, ustrajan napor da sagledate to vi jeste i zato funkcionirate na takav nain. Ne moete postii sjeanje sebe bez prolaska putem samopromatranja, osim u rijetkim prilikama koje ne moete kontrolirati. Prakticirajui Rad

-2-

(samopromatranje) u sebi trebate stvoriti neto to moe proizvesti psiholoke uvjete za mogunost iskustva sjeanja sebe. Zapravo, postoji razlika izmeu razmiljanja o sjeanju sebe i iskustva istog. Sinonim za ovaj pojam je tree stanje svijesti i dovodi nas nepogreivo (za one koji su postigli osjetljivost za takve stvari) u vie stanje. Kao to znate iz knjiga o Radu, to nije nepoznato iskustvo u naim ivotima trenuci duboke zahvalnosti, radosti, mira, uvida, itd ali je takoer obiljeeno osjeajem da je takvo iskustvo poklon ili trenutak milosti, prije nego neposredan rezultat naih napora. Paradoksalno, moramo initi neumorne napore koliko god je mogue kako bi pripremili teren za ea i dugotrajnija iskustva sjeanja sebe. Dakle, radite sa moguim i jednostavnim. Promatrajte unutarnja stanja i odvojite se od njih kako bi se poeli oslobaati identifikacije. Dok god nema unutarnje odvojenosti i mi ostajemo maine koje reagiraju na podraaje, nemoni smo i zarobljeni u vlastitoj mehaninosti. Zapamtite da samopromatranje uvijek mora biti nekritiko. Vi niste ono to promatrate. Kako bi to radili ispravno, jedan dio panje treba biti fokusiran na vanjske okolnosti, a drugi usmjeren prema unutra kako bi se promatrala unutarnja stanja i reakcije. Vi vidite sebe u interakciji sa svijetom kao objektivnu promatraku snagu. I mijenjate unutarnja stanja. Primijetite kontradikcije. Podijeljenom panjom promatrajte sebe, a ne neto drugo. Pri samopromatranju vi ste tihi svjedok aktivnosti unutar sebe, koje vam otkrivaju vau mehaniku prirodu, iskrivljenja osobnosti, neravnoteu centara i ono vas vodi ka saznanju na emu trebate raditi. Voenje biljeki nije neophodno i moe stvoriti odreeni odnos prema tim naporima. Samopromatranje treba biti nesputano i spontano. Vae promatranje vodit e do kataloga uvida o sebi, koji e vam onda dati vjerniju sliku o tome na emu morate raditi. Voenje biljeki moe pomoi praenju takve percepcije. Ali bit napora je u oslobaanju od zatvora spavanja. Voenje biljeki moe kreirati prostor u kojem ste privremeno fokusirani na rad i udaljeni od mljevenja svakodnevnih identifikacija. Ali, isto se moe postii u tihoj meditaciji, ciljanom itanju i na druge naine udaljujui sebe od A utjecaja. Napore rada okrenite vie prema unutra Vi brkate sjeanje sebe sa samopromatranjem. Sjeanje sebe je stanje vieg uma, nezagaeno bilo im negativnim. Ono to ste bili u stanju promotriti u naporu da se sjetite sebe jest krivotvorina lane osobnosti. Kad se lana osobnost jednom

-3-

uoi, ona prestaje glatko ili ikako funkcionirati. Ponekad smo ostavljeni bez sposobnosti potrebnih za interakciju sa svijetom. To stanje je dio evolucije u Radu i moe se osjetiti kao psiholoki vertigo, ali je privremeno. Prakticirajte samopromatranje nekritiki. Nemojte se identificirati sa onim to promatrate. Pokuajte se psiholoki distancirati od svih negativnih misli, stanja i osjeaja. Oslobodite se tjeskobe, neka osobnost bude pasivna, i promatrajte, promatrajte. Nema sumnje da iskreno samopromatranje boli. Bolno je na objektivniji nain sagledati neprirodnost, nezrelost, sebinost, apsurdnost i nekontrolirane tendencije u svom ponaanju. Veina ljudi uinit e sve da izbjegne vienje sebe onakvima kakvi jesu ili kakvi su postali. To je razlog to Rad nije popularan, to nikad nee dobro proi uz feel good uenja New Age-a i to e izazvati potres u onima koji se s njim sretnu. Ve i dostizanje toke u kojoj vidimo sebe onako kako nas vide drugi zahtijeva razinu posveenosti Radu koja moe izdrati ozbiljnu neophodnu patnju. Ovaj Rad nije za malodune, tragaoce-amatere, skupljae eklektinih informacija. On moe biti devastirajui i brutalan kad se suoite licem u lice sa saznanjima o sebi. Ali potom on postaje duboko oslobaajui i inspirativan. Istina je da moramo biti nemilosrdni prema sebi u sagledavanju stvari (unutarnjih reakcija, stavova, stanja) onakvih kakve jesu. Ali misteriozna praksa samopromatranja slui stvaranju nove kvalitete svijesti unutar nas i raiavanju terena za novi osjeaj identiteta. Naposljetku, vodi do razvoja bia ija je odlika velika suosjeajnost, ak i za mehanike i kaotine aspekte nas. Via svijest omoguuje nepristrano vienje i prua iru sliku, a to samo moe voditi razumijevanju koje ne osuuje. Ne smijete sebe takvi kakvi jeste (identificirani sa mehanikom osobnou) dovesti na mjesto odakle se promatra. To je razlog stalnog naglaavanja nekritikog samopromatranja. Ove rijei ne mogu dovoljno izraziti o emu se radi: vi ste u procesu ponovnog otkrivanja sebe, a da biste to postigli morate skinuti staru kou koja je bila jedini osjeaj sebe koji ste poznavali (izuzev rijetkih bljeskova i ranih sjeanja sutine). Prema tome, staro sebstvo ne smije biti ono koje promatra. Inae ste izgubljeni u labirintu koji vodi u slijepu ulicu. Stvara se neto novo usmjerena panja koja je oiena od filtera, iluzija i stavova koje smatramo svojim identitetom. Ovaj delikatni razvoj je osobiti proces raanja. Razluivanje je ovdje zapravo kljuna rije detekcija razliitih kvaliteta i okusa energija. Raspoznavanje to je otrovno, a to je vieg reda.

-4-

Napor samopromatranja ne samo to vam daje nove informacije, otkriva put vienja nepoznat odranije, nego, to je najvanije, utire put za raanje novog, dubljeg sebstva. Ta pozornost ili budnost tako dugo dok ostaje neovisna o predodbama, raspoloenjima, itd. pokrenut e razotkrivanje vae sutinske prirode koja je zakopana ispod steene osobnosti. Nadalje, vodit e do svjesne prisutnosti vae duhovne prirode. Dok god unosite grubu borbenost u promatraki prostor u vama, neete uspjeti da je kontrolirate ili transformirate. Stoga, imperativ je: ne sudite o onome to vidite, naprosto gledajte. to vie vidite, vie ete eljeti mijenjati i pojavljivat e se vie mogunosti da to i uradite. Zapamtite da ovo nije put poricanja sebe, ve razumijevanja. Kao to znate, razumijevanje je u Radu definirano kao rezultat znanja i bia. Samopromatranje vam daje znanje o tome kako stvoriti bie. Prije svega, postoji neto to treba nauiti o negativnosti i njenoj moi nad nama, to se moe ustvrditi u vaem recentnom iskustvu. Nije vano koliko esto sebe zateknete u snu, ve da to prepoznate. Glavna vjeba je nekritiko samopromatranje. Zaboravite transformiranje. Samopromatranje je va cilj. Ispunite svoje okruje i svoj raspored podsjeajuim faktorima za promatranje sebe. Ponavljani napori samopromatranje izgradit e radnu memoriju, koja e vas sa svoje strane podsjeati da se bavite Radom. Sve to bilo tko moe napraviti, za vrlo dugo vremena je samo prakticiranje samopromatranja. Promatranje negativnosti je najinformativniji put za stjecanje razumijevanja o sebi i o prirodi spavanja. Moete upotrijebiti osjeaj negativnosti kako biste se podsjetili na promatranje: Kako ste negativni? to je izvor negativnosti? Ljutnja, bol, strah? Prakticirajte promatranje negativnosti i odvajanje Promatrajuih Ja od toga. Ne identificirajte se, budite pasivni. Ako se ipak nastavi (identifikacija s negativnostima), pustite je, ali pokuajte ne pridavati panju. Sjeanje sebe i samopromatranje Primijetili smo da neki ljudi u ovoj grupi ine osnovnu greku pokuavajui prakticirati sjeanje sebe umjesto samopromatranja. Sjeanje sebe je rijetko stanje vie svijesti u kojem je ovjek istovremeno neodvojen od Kreacije i potpuno jedinstven. To se dogaa samo u rijetkim trenucima i vrlo rijetko kad to aktivno nastojimo. To dolazi s osjeajem bia, spokoja, prihvaanja i suosjeanja. Najbolji napor koji moemo napraviti prema dostizanju tog stanja je onaj koji raiava teren, odnosno uklanja ono to sprjeava prijemivost i dostupnost tog stanja. Osnova za postizanje tog cilja je samopromatranje.

-5-

Samopromatranje je primarna psiho-transformacijska vjeba koju daje Rad. Sav napredak u Radu ovisi o ustrajnom, nekritikom, dugotrajnom samopromatranju. Samo iskustvenom praksom te ideje mogue je postii znanje i razumijevanje neophodno za rast i promjenu. Samopromatranjem je mogue naposljetku postii kontrolu nad svojom mehaninou, osloboditi se nepotrebne patnje, pronai autentinu osobnost, postati sposoban za hotimino djelovanje i oblikovati Radne Ja koji u sebi sadre permanentnu perspektivu Rada. Rad se odnosi na osobno unutarnje proienje. Svrha svog transformirajueg znanja u Uenju jest proienje emocionalnog centra. Samopromatranje je neophodno za unoenje svjetla svijesti u tamu nesvjesnog nae vlastite psihologije. Neki od vas govore o psiholokom vertigu koji ide uz proces koji poinje dekonstrukcijom lane osobnosti. Taj vertigo oituje se u osjeaju panike, praznine, osjeaju straha ili tjeskobe, ponekad i u osjeaju prevarenosti. Najbolji nain da se s tim izae na kraj je pokuati prakticirati unutarnju odvojenost u odnosu na te osjeaje i shvatiti da su oni prirodna, privremena reakcija u procesu Rada. Put za eliminaciju tih negativnih iskustava je graenje neeg zaista unutarnjeg, to e svjesno djelovati u vanjskom svijetu. Put za tu unutarnju izgradnju poinje samopromatranjem i na njega se oslanja. Kad je um ispunjen stalnim brbljanjem unutarnjeg razmatranja, a srce motivirano sebinim interesima, potencijal prijemivosti za vie stanje je izgubljen. Zbog toga je sav praktini rad fokusiran na mijenjanje sebe ili samotranscendenciju. Mogunost hotimine, psiholoki samopokrenute evolucije lei u procesu proienja. Samopromatranje je sredstvo. to se tie vae izjave o predavanju volje: Prakticiranje samopromatranja nije isto to i predavanje volje. Samopromatranje je jedini izvor informacija o tome to trebate predati, a to zadrati. Zato predavanje volje ostavite van samopromatranja. Naprosto promatrajte sebe nekritiki, a osobito promatrajte negativnost. Samopromatranje je napor u kojem ovjek promatra mainu u cijelosti. Dijeljenje panje je u svrhu samopromatranja. Jedan dio panje usmjeren je na nekritiko promatranje sebe u ivotu. Drugi dio panje nije ukljuen u vanjski tijek zbivanja. Bavi se unutarnjim psiholokim stanjem. Cilj je uoiti psiholoke uzroke i motivacije naih akcija u vanjskom svijetu. Moramo poeti s opaanjem onoga to nam Rad govori da trebamo promatrati. Moramo provesti mnogo opservacija tijekom dueg vremenskog perioda prije nego moemo makar i poeti dobivati sliku o tome na emu trebamo raditi. Zapamtite da je svrha Rada psiho-transformacija.

-6-

Sjeanje sebe nije praksa. To je stanje. Ponekad se neoekivano naemo u stanju sjeanja sebe, kao rezultatom samopromatranja i unutarnje odvojenosti. Ponekad se to dogodi kada promatrate sebe i vidite da su sve vae vanjske manifestacije pokretane lanom osobnou i dogodi vam se trenutak u kojem ne znate to ste vi osim te umjetne osobnosti. Osjeaj spokoja i nedefiniranosti sebe moe se osjetiti u tom trenutku. Moete se suoiti s neim autentinijim od onog to promatrate. Stvarna podijeljena panja zahtijeva hotimian napor, za specifinu svrhu samopromatranja. Prakticiranje sjeanja sebe dok se promatra neki vanjski objekt je besmislena igra uma. Da bi se sjetili sebe, najprije je potrebno promotriti sebe i stvoriti dovoljno stvarnog sebstva kako bi znali ega se sjetiti. Prema tome, da bi se sjetili sebe, prvo morate promatrati. Budnost koja je hotimino odijeljena prema van u svrhu samopromatranja nije misaona. Ona nije intelektualna, premda jest inteligentno vienje. Ako mislite o praksi, onda znajte da unutar vas cirkuliraju takvi (mislei) Ja. Radni Ja unutar vas trebaju se stopiti sa stvarnim djelovanjem u Radu, koje tada postaje stvar svijesti, prije nego puki misaoni proces. Panja usmjerena na vae reakcije, informirana znanjem Rada, vodi stvarnom samopromatranju. Mjesto budnosti treba biti sposobno prepoznati to se dogaa i znati o emu se radi: Ovo je unutarnje pridavanje znaaja (unutarnja konsideracija), ovo je tatina, ovo je strah. Ova praksa se razvija tijekom vremena, premda moe doi do iznenadnih prodora koji e vam dati potpuno novi smisao onoga o emu je u Radu rije. Poinje se gledanjem unazad, kao to se spomenuli, odnosno osvrtom na neki incident i neslaganjem sa svojim reakcijama. Primjenjujui trud i predanost, doi e do vremenskog pomaka u trenutak dogaanja (incidenta). Upravo vae neslaganje sa svojim ponaanjem natjerat e vas da uloite jo vie truda. Jednog dana, ili u jednom trenutku, postat ete sposobni da birate, umjesto da samo gledate to se dogaa u vama. Ali prvo morate stei znanje i brojna iskustva samopromatranja. Pitate moe li netko postati bolji u prepoznavanju i imenovanju onog to se promatra. Odgovor je nesumnjivo da. To i jest svrha bivanja na ovom putu. Rezultati se manifestiraju. Verifikacije potvruju vrijednost napora. Zapravo, to vie cijenite ono to stjeete ovim idejama, to vie napora ulaete i vie dobivate. Pitate Je li uvijek 'po okusu'? Znanje akumulirano pod vodstvom Rada i osoba iskusnih u toj materiji vodi moi rasuivanja, u zavisnosti sa stanjem energija. Jedna je stvar prepoznati oitu manifestaciju negativnosti. Druga je detektirati suptilnu 'aromu' ili 'okus' na poetku identifikacije ili sputajui momentum i izabrati da ne dozvolimo tome da nam krade ivot i energiju. Prvo dolazi znanje znati to treba gledati onda dolazi promatranje i akumuliranje informacija o sebi. Onda moe doi do poetka stvaranja nove volje

-7-

i mogu se napraviti izbori koji vode novoj kvaliteti postojanja. Tada via svijest moe pustiti korijen u vaem ivotu. Moda ete poeljeti eksperimentirati s praksom ienja kako bi vam pomogla da se oslobodite pogrenog djelovanja. Jednostavna meditacija moe unutar vas usaditi organski mir, koji e mnoge stvari uiniti jasnijima. Samopromatranje formira toku budnosti koja se ne gubi i koja nije hipnotizirana uobiajenim identifikacijama. To nije nitavilo. To je poetak nove prisutnosti. Njena neosuujua perspektiva ne samo to osigurava manje predrasuda i iskrivljenih informacija o tome kako funkcioniramo, nego i oponaa karakteristike drugog stanja svijesti. Nova osoba konstruirana ni od ega nije rezultat. Naa sutinska priroda, nae vie sebstvo ve postoje. Njih treba otkopati ispod naslaga iluzija i pogrenih slika o sebi koje su se godinama akumulirale. Mi pokuavamo nai neto neobino poznato. Glavnina naeg rada je uklanjanje neprirodnog. Mjesto promatranja postaje katalizator za ponovno otkrie sutine tako to rastvara pokrov lane osobnosti, putem panje informirane znanjem. U bavljenju Radom, poevi od samopromatranja, malo po malo neutraliziramo te tiranske Ja. Stvaramo u sebi znanje, perspektivu i osnaenje, sa kojima moemo djelovati hotimino. Kad egocentrini Ja izgube mo djelovanjem Rada (snagom samopromatranja), prestajemo imati tako mnogo svjetovnih potreba. Postajemo slobodni od stalne potrebe za onim to nemamo, ili od stalne nesretnosti zbog onog to imamo. Prepoznajemo da su nai stavovi i miljenja relativni i da su naa svianja i nesvianja irelevantna za stvarnost. Stoga je sutinski vano vidjeti sebe objektivno, inae neete prepoznati na emu morate raditi. Zapamtite da je ovaj Rad psiholoki i unutarnji i trai stvaran i trajan trud. Kad se pone istinski prakticirati samopromatranje, trenuci promatranja su dugo vremena sve to se moe postii. Svaki napor koji napravite poveava snagu osobe koja zna da ja nisam prisutan. Razlog zbog kojeg samopromatranje mora biti spontano je taj to to moete raditi samo kad vam se dogodi, kadgod i u kakvim god okolnostima. Promatrajui Ja dat e vam bolje informacije ako su neoptereeni rasporedom ili planiranjem. Samopromatranje treba biti integrirano u va ivot na nain da postane prirodno (premda hotimino i svjesno) kao disanje. Naposljetku, treba postati spontano. ini se da krivo shvaate svrhu samopromatranja. To to ste spomenuli zvui kao irenje svijesti, pri emu je samopromatranje usmjerenje svijesti prema unutra u vlastitu psihologiju, a prema van u svijet i vlastitu manifestaciju. Ako promatrate koju nogu prvo spustite na pod kad ujutro izlazite iz kreveta itd., kakvom rastu razumijevanja to slui?

-8-

Ono to trebate promatrati je u kakvom ste stanju. Jeste li zbunjeni? Jeste li tjeskobni? Jeste li u negativnom zamiljanju? Unutarnjem pridavanju znaenja? Jeste li kritini prema onome to promatrate? Primijetite li kad ste neiskreni? Vidite li sebe kako laete, pravite se da znate, razumijete, da vam je stalo, da suosjeate, itd.? Moete li osjetiti identifikaciju dok ste u njoj? Vidite li promjenjive Ja? Kontradiktornosti izmeu raznih Ja?, odnosno, odbojnike? Vidite li tatinu? Potrebu da budete u pravu? Inzistiranje da imate vlastiti put? Razoarenje jer nemate ono to elite? Jeste li primijetili u kolikoj mjeri se vae ponaanje zasniva na tome to vam se svia ili ne svia? Smisao svih promatranja je izgradnja Stvarnog Ja koje nije zagaeno ni od jednog pogrenog djelovanja spomenutog gore. Potrebni su hotimini napori, stvarna enja za promjenom, spremnost da istinski vidimo sebe i vrijeme. Rad je proces koji zapoinje prvim Promatrajuim Ja i moe rasti do toke u kojoj postoji stalna prisutnost u vlastitoj psihologiji, izvor razumijevanja formiran Radom, znanjem i iskustvom. Kaete da stalno zaboravljate i pitate je li to samo stvar volje. Stvar je u graenju volje. Ako imate namjeru promatrati sebe, vaa namjera ima snagu upotrijebite je. Ispunite svoj ivot i raspored podsjeajuim faktorima, na primjer: stavite runi sat na drugu ruku kako bi se podsjetili na promatranje svaki put kad pogledate, zalijepite ceduljice na ogledala i hladnjake, mijenjajte obrazac aktivnosti kako bi vas to izbacilo iz uobiajene rutine. enja za promjenom i verifikacija Rada donose stvarnu snagu da se sjetite promatrati sebe. {STUDENT: I ja osjeam kao da postoji neka vrsta opeg ienja. Postie li se to prepoznavajui malu kopilad poimence? Ili prije, uoavajui druge, Radne Ja, kad se pojave, i pravei za njih dostojno mjesto u mom srcu. Naposljetku, to su oni Ja koji obeavaju stapanje u neto stvarno, ili bar stvarnije.} Proienje emocionalnog centra je svrha Rada i njegovih uinaka. To se postie ustrajnim i samozatajnim naporima da uvidimo i odvojimo se od onog to je lano, negativno i sebino u nama. Prepoznavanje male kopiladi je pogrean emocionalni stav kod samopromatranja. Negativan i osuujui stav iskrivit e pogled i drati vas podalje od objektivne stvarnosti dostupne jedino kad nema identifikacije. Razluivanje razliitih Ja (onih sa znanjem Rada i onih bez) oito je kritiko. Odatle poinje sposobnost za pravljenje izbora.

-9-

{STUDENT: Mogue je imati lo osjeaj prema Ja, jer negativni Ja upravljaju mnogim odjelima u prijevari zvanoj moja osobnost.} U prakticiranju samopromatranja teko je izbjei gnuanje prema sebi. Kakogod, budui da je to negativna emocija, neophodno je izbjei kako bi se u Radu pravilno raslo. Nekritiko promatranje tijekom procesa je tako vano stoga to kroz nevezanost (ne-identifikaciju) postiemo osloboenje. Gnuanje nad onim to je tek manifestacija steene osobnosti jest rasipanje energije i pogrean rad emocionalnog centra. Objektivno samopromatranje vodi do samoostvarenja Put svjesnosti Svatko pristupa Radu sa svojom osobnou, kakvog god tipa, u punoj snazi. To je okolnost u kojoj ivi uspavano ovjeanstvo. Rad na samopromatranju, koji je osnova procesa, zahtijeva hotimian napor. U hotiminost je ukljuena i praksa nekritinosti u odnosu na promatrano. Ako vae Promatrajue Ja odgovara mrnjom na ono to vidi, tu ete zapeti, u neprestanom ratu izmeu promatraa i promatranog. Cijeli smisao samopromatranja jest stei objektivan pogled na to kakvi uistinu jesmo. Bez objektivnosti neete vidjeti nita. Drite Promatrajue Ja pasivnim. Taj napor je dio truda da se promatra. Kada imate psiholoki prostor potreban za objektivnost, drite se prstima za unutarnju odvojenost. Tada moete promatrati osobnost u svim njenim manifestacijama, a da ne poludite. Takav nain samopromatranja e vam, nakon dueg vremenskog perioda, pokazati mnogo o vama. Cilj Rada je transformirati steeno, automatsko ponaanje u prosvijetljeno, hotimino djelovanje. U tom procesu, ego (lana osobnost), sainjen od sebinih interesa, postupno treba biti zamijenjen s vie evoluiranim sebstvom. Proienje emocionalnog centra, proienje psihologije sebinih interesa, to je bit Rada. Mi predlaemo da se svatko u Radu osvrne na svoje motive za injenje takvog napora. Ako neiji motivi imaju veze sa stjecanjem osobne moi, taj sebini interes e praktiki blokirati svaki nain stvarnog razvoja. Prije nego uope moete poeti ispravno se baviti Radom, morate biti na razini Dobrog domaina. Na toj razini bivanja trebate biti stabilni, razumni i odgovorni prema sebi i ivotu oko vas. U Dobrom domainu nema mjesta za perverziju, kriminalnost i mentalnu nestabilnost. {STUDENT: Sudski proces okonao se najnepravednijom, najdrakonskijom zamislivom solucijom za klijenta. Tijekom procesa pokuavao sam promatrati sebe, sjetiti se sebe. Stvari su se promijenile iznutra. Nije se inilo kao kraj svijeta.

- 10 -

Klijenti su apoplektini ( posebno u obliku pridjeva te rijei, to znai bijesni, gnjevni ili potreseni do toke u kojoj postaju nesposobni nositi se sa situacijom racionalno ili diplomatski). ivot je kola.} Takoer moete uoiti (u sluaju u kojem navodite da vae bivanje privlai va ivot), da je ivotna energija koja sve pokree negativnost, zakon sluajnosti, da mehaninost proizvodi predvidljive reakcije, da su svi potpuno identificirani sa svakim dogaajem, i stoga postoji potpuni izostanak relativnosti (san). Nepravda postoji zbog sna. Postoji i druga razina bivanja koja ukljuuje proirenu perspektivu i razumijevanje, roene iz napora i iskustva Rada. Ona ukljuuje relativnost, suosjeanje i prihvaanje. Njena priroda nije sebini interes i stoga je slobodna i moe vidjeti objektivno, isto i bez identifikacije. Takav pogled nije emocionalno mrtav ili potisnut, nego istinski i mudar. To je ono to nastaje bavljenjem unutarnjim radom. Psiholoke prakse i ideje postupno odstranjuju sav pogrean rad mehanike psihologije (lai i neistou negativnosti u svim oblicima, sebini interes, tatinu, unutarnje pridavanje znaaja, predodbe o sebi, laljivost, ponos, i sve drugo to nam Rad kae da promatramo). Ovaj proces razgoliuje osobnost (ego) i ini da se osjeamo ranjivima i bez prave osobnosti koja bi zamijenila umiruu lanu osobnost. ovjek se zaista osjea izvuen iz sebe (withdrawn). To je kritina faza Rada. Ono to bi praznina trebala stvoriti u vama jest skromnost. Ne osuivanje sebe, nego samo-transcendenciju i stvarno sjeanje sebe. Skromnost proiruje razumijevanje, koje raa smisao. Novo sebstvo je roeno s Promatrajuim Ja. To je stvarno sebstvo koje e jaati i postajati prisutnije s neprestanom praksom samopromatranja. Praktinim radom verificiranim u iskustvu, svijest se iri. Neprestani iskreni napori mogu trajno proiriti svijest, ali ono to rtvujete kako bi dosegli tu toku jest sve ono to vjerujete da jeste i svi interesi u traenju osobne nagrade. Nije svatko voljan platiti tako visoku cijenu. Oni koji su dovoljno hrabri da nastave, vidjet e da je vrednovanje Rada jedina trea snaga koja je potrebna. Stoga je nova sposobnost u vlastitoj psihologiji (razvijanje svjesnosti) hranjena snagom ispravnog vrednovanja. Staza evolucije vodi navie prema prosvjetljenju, kroz vid razumijevanja, prema sve finijim energijama koje ne mogu podrati teinu nasilja. Staza vodi dalje od automatske, animalne razine bivanja prema prosvijetljenoj hotiminosti. {STUDENT: ini mi se da doivljavam sjeanje sebe vie nego to radim samopromatranje. Vrlo su esti trenuci kad sam bolno svjestan sebe, ali ne znam to napraviti s tim.}

- 11 -

Biti bolno svjestan sebe nije ni sjeanje sebe, niti samopromatranje. To je prirodna okolnost svaije psihologije. To je unutarnje pridavanje znaaja (unutarnja konsideracija). Zbog pogrenog rada emocionalnog centra zaokupljeni ste pojavama i onime to drugi osjeaju prema vama. Vi ste u toki u kojoj ste SVJESNI da ste bolno svjesni. To je korak vie od toga da ste samo bolno svjesni. Sljedei korak je naprosto biti svjestan. Naprosto biti svjestan je prva pukotina na lanoj osobnosti. Tu poinje Rad. Prvo dolazi samopromatranje. To je hotimian napor. On se obavlja nekritiki. Naposljetku, Promatrajue Ja stjee dovoljno snage da usmjeri ponaanje.. Ali na due vrijeme ne moete initi nita drugo do promatrati. Predlaemo da prouavate Psychological CommentariesMaurice Nicoll-a radi dubokih, specifinih detalja ,a posebno onog to se odnosi na uzroke unutarnjeg pridavanja znaaja. To e vam takoer pomoi da razumijete terminologiju Rada koju koristimo i ije razumijevanje nam treba biti zajedniko kako bi ispravno komunicirali. Rad na sagledavanju distorzija naeg psiholokog ponaanja i reakcija je sredinji put kojim moramo krenuti prema stvarnoj transformaciji i razvoju. To je razlog to prvi i najvaniji napor mora biti promatranje, gledanje i opet gledanje, sve dok ne ponemo hvatati bljeskove sebe na objektivan, neosuujui nain. Ti napori omoguuju nam da se oslobodimo odreenih aspekata osobnosti. Inae ostajemo u vlasti lanog identiteta, rastreseni, i beznadne rtve reagiranja na vanjske podraaje. Lana osobnost osuuje, kritizira, opravdava, osjea se napadnutom, ljuti se, ima svianja i nesvianja, stavove, miljenja i osjea se posramljeno i nesigurno. Kad prakticirate samopromatranje, ako bilo koje od ovih elemenata naete u Promatrajuem Ja, znai da ste identificirani s onim to promatrate. To je zamka koja vodi u ludilo. Promatrajue Ja MORA biti objektivno, nekritino prema onome to promatra, pa ipak vidjeti jasno onako kako jest. Na primjer, recimo da promatrate sebe kad ste iritantni. Obzirom da nas Rad ui kako moramo transcendirati, a ne izraziti negativnost, identificirano Promatrajue Ja moe se odmah osjetiti posramljeno ili ljuto zbog nesposobnosti da to uini. Moete li uoiti kako te identifikacije iskrivljuju ono to se promatra, i to se moe nauiti iz objektivnog promatranja? Mislite o promatranju kao fotografiranju , registriranju, pasivnom gledanju.

- 12 -

to moete objektivno promatrati u bivanju iritantnim? Je li to neugodan osjeaj ili opisujete sebe kao simpatino gunalo? (Usput, tako neto ne postoji). Postoji li neko Ja koje tajno uiva u fijuku negativne energije? Koje Ja je iritantno? Ono koje eli neto to nema, ono koje mora napraviti neto to ne eli, ono koje se osjea nedoraslo, nezadovoljno, nesigurno? Moemo tako unedogled, ali smisao je da sve ovo gore, i vie, spada u unutarnje pridavanje znaaja, u steene stavove, svianja i nesvianja, itd. Rad kae da se od SVEGA toga moramo odvojiti. To saznanje moe vam dati snagu da se odvojite i u tom stanju ne-identifikacije jasno vidite to je ispravna hotimina akcija. Tada gubite sve motivacije i opravdanja za iritantnost. No, kako znate promatrate li sebe kroz filter lane osobnosti? Ako je Promatrajue Ja objektivno, ne-identificirano, lana osobnost NE MOE biti prisutna. Treba raditi i na tome da promatrajue Ja ne reagira identifikacijom. To je teak rad, ali vodi osloboenju, spasenju iz zatvora spavanja kojeg traimo. Uspenski je bio u pravu, treba nam pomo. Trebamo pomo znanja kako proi put, i pomo nekoga tko iskustveno poznaje taj put i moe nam pomoi pri tekoama i izbjegavanju zamki. Netko tko uistinu poznaje put moe vam pomoi da za sebe verificirate ideje Rada i njihovu transformacijsku snagu. Lako je biti potpuno siguran da va rad napreduje u dobrom pravcu. Slijedite dobrobit. Pokuavajte hotimino djelovati s nesebinim interesima. Svako normalno formirano ljudsko bie posjeduje unutarnje znanje (sposobnost prepoznavanja) to je DOBROBIT. Istina iz njega odzvanja prepoznavanjem u vaoj dui. Rad napreduje na ovaj nain: uimo podjelu panje, poinjemo s praksom samopromatranja, da bi odmah otkrili kako imamo mo nad svojom mehaninou. To nastavlja raditi ono to je uvijek radilo, neovisno o naoj volji za promjenom. Promatramo negativnost kao glavnu znaajku tog fenomena. Bez obzira koliko smo odluni u tome da ne budemo negativni, zatiemo sebe u tom stanju opet i opet, ponekad ni ne znajui kako smo se u njemu zatekli. Ako se nastavi nekritiki prakticirati samopromatranje, dogodit e se dvije stvari: prvo, zbog vlastite nesposobnosti da se ne ponaate mehaniki otkrit ete suosjeanje i pratanje prema ljudima u vaem ivotu koji se takoer ponaaju beznadno mehaniki. Drugo, svako Radno Ja koje verificirate promatranjem gradi jae, prisutnije Promatrajue Ja. Na primjer, ako promatrate svoju neiskrenost u vezi odreene osobe ili situacije, a vaa elja je da budete autentini, opetovanim promatranjem otkrit ete da se manifestacija neiskrenosti stalno ponavlja. Naposljetku e vam, uz dovoljan broj snimaka, biti lako prepoznati poetak manifestacije. Ako je vaa volja za bavljenje Radom dovoljno jaka, i ako imate dovoljno znanja i iskustva, pa je

- 13 -

grupa Radnih Ja stekla neku mo, onda vae ponaanje moe biti hotimino, usmjereno viom svijeu, a ne uobiajeno automatsko reagiranje. Daljnjim rasvjetljavanjem koje Rad unosi u nau psihologiju, manifestacije pogrenog rada gube snagu i prestaju postojati. Stalna promjena u podrujima pogrenog rada je apsolutno mogua tako dugo dok se rast nastavlja. To je rast neega u vama, to se sastoji od znanja, psiholokog napora, i razumijevanja. Konano, ono to poinje rasti unutar konteksta napora u Radu ima mo da djeluje hotimino, prije nego mehaniki. Daljnje irenje svijesti oslobaa nas identifikacije s mnotvom raznih Ja, osobnou, zamiljanjem, i donosi novu osjetljivost za suptilne percepcije viih centara. Nova razina uvida, osloboenje od nieg sebstva i produbljeno razumijevanje donose novi smisao i svrhu naeg postojanja. {STUDENT: Molim vas objasnite meusobnu povezanost i razlike izmeu podijeljene panje, samopromatranja i sjeanja sebe.} Poetak dijeljenja panje je shvaanje da je vaa panja usmjerena u samo jednom pravcu prema van i da ivite reagirajui na vanjske podraaje. Ja koje to moe shvatiti je prvo Ja podijeljene panje. Smisao napora je da kroz shvaanje i praksu moete imati vie nego jednu perspektivu. Na primjer, praksa gledanja stabla i gledanja sebe kako gledate stablo korisna je samo utoliko to potvruje da MOETE podijeliti panju. Cilj je dio panje koja je inae usmjerena prema van, angairana u ivotu, okrenuti prema unutra tako da vidite svoje ponaanje i psihologiju iz koje proizlazi iz objektivne perspektive. Ako to moete initi, onda koristite podjelu panje u svrhu samopromatranja. Cilj samopromatranja je nekritiki promatrati vlastitu psihologiju i ponaanje, u skladu sa znanjem Rada. Rad pokazuje da je nae ponaanje voeno mehaninou, da svi spavamo, i nadalje, da ne znamo da spavamo. Posvemanja svrha samopromatranja jest buenje. Pri buenju vidimo to motivira nae ponaanje, uimo kako djelovati hotimino, kako biti samo-transcendentan i autentian. Proces samopromatranja zahtijeva hotimine, opetovane napore tijekom dugog vremenskog perioda, i to je esto uistinu bolan rad. Uviamo da veinu vremena provodimo u nekom negativnom stanju, i s objektivne toke gledita vidimo da to uzrokuje nepotrebnu patnju, pogreno djelovanje, ometanje, i da nas kota gubitka energije. Ove ideje su snana motivacija za promjenu. Uviamo vlastito automatsko ponaanje, to nas moe okirati i poniziti, a mi smo ispoetka nemoni da bilo to poduzmemo u vezi s tim. Prepoznajemo da je svaka naa akcija motivirana sebinim interesima. Vidimo u sebi lai, opravdavanje, manipuliranje, traenje panje, natjecateljski duh, tatinu, lanost slike koju imamo o sebi, mnotvo raznih Ja steene osobnosti, pa ak i korupciju u traenju zasluga za naa dobra djela.

- 14 -

Kada svjetlost samopromatranja pone razotkrivati naa unutarnja stanja i psiholoku uvjetovanost, Promatrajue Ja je jo previe slabo da bi promijenilo ita od promatranog. Meutim, opetovano promatranje oduzima mo naoj identifikaciji s mehaninou, pomae da se odvojimo od nje i oblikuje snanije Promatrajue Ja, koje u konanici ima mo za promjenu. To je proces proienja koji uklanja prepreke koje nas odvajaju od stanja sjeanja sebe. Sjeanje sebe je razina vie svijesti. U sjeanju sebe znamo svoju autentinu vrijednost, relativnu vrijednost svih stvari i nau povezanost s njima. Premda je to stanje dostino, ili bolje reeno, dano nam je u rijetkim iskustvima, mi ga ne moemo prizvati ili kontrolirati na nioj razini svijesti. Budui da je Promatrajue Ja povezano s viom svijesti, njegovo osnaivanje vodi nas blie tom stanju i ini nas dostupnijima za trenutke sjeanja sebe. Cilj je formiranje postojanog Stvarnog Ja , koje je manifestacija stanja sjeanja sebe. Samopromatranje, zasnovano na dijeljenju panje, stvara vezu izmeu sjeanja sebe i razvoja Stvarnog Ja. Vrlo je realno pronai negirajuu silu protiv Rada. Ona dolazi iznutra i obino je dio vas koji se ne eli mijenjati, ne eli Rad, ne eli rtvovati ego ili sebine interese. Dio toga je strah, jer se na poetku Rada ne moe vidjeti kamo se ide. Dio dolazi iz nesigurnosti koju iskusimo kada ponemo sa stvarnim samopromatranjem. Dio je osjeaj uzaludnosti koju osjeamo jer nismo sposobni ita mijenjati. Potrebna je stvarna hrabrost da bi se nastavili baviti Radom pod takvim uvjetima. Ali vie od toga potrebna je prisutnost stvarne motivacije. Inae vas Rad ne moe promijeniti. Teko je tono definirati to je sve negirajua sila, i je li ona ista za svakoga. Tako, trebate kontemplirati za sebe kakva je to prepreka i koja je vaa motivacija za bavljenje Radom. Sve dok tono ne definirate te elemente, neete biti sposobno da ita mijenjate. Moda vaa motivacija nije dovoljno jaka, moda je fokus preirok, moda vas spremnost za samoopravdavanje dri u aci. Ovo su sve uobiajena iskustva u Radu, i javljaju se prije ili kasnije. Iz perspektive Rada, ono to je jedino vano jest da ustrajete u injenju osnovnih napora koji poinju i dugo vremena se sastoje samo od samopromatranja. Ne oekujte da ete postii transformaciju bez velikih napora. injenica je da ete se transformirati razmjerno naporima koje inite. U Radu, vi morate uloiti trud unaprijed, morate platiti svojim naporima da bi dobili rezultate koji mogu nastati Radom. I morate biti spremni initi to unaprijed. Ako je vaa motivacija na bilo koji nain sebini interes, ukljuujui potrebu za energiziranjem, onda ste promaili cilj. Morate biti sposobni baviti se Radom i

- 15 -

kad to ne elite, kad je preteko, kad ste preumorni, kad ste bolesni, kad se dogaa BILO TO ime vas ivot moe pogoditi. etvrti put je ivotan i zahtijeva da se nosimo s okolnostima kakve god jesu. Ako se osjeate zbunjeno, izgubljeno, prazno, u tami: 1) prepoznajte to kao negativna stanja koja postoje u vama; 2) zapamtite da negativna stanja lau, jer ona ne predstavljaju cijelu sliku s razmjerom i relativnosti (scale and relativity); 3) ne pokuavajte nita drugo s negativnim osjeajima osim da ih promatrate nekritki. Ako ne uspijevate, pokuavajte i dalje, nastavite se baviti Radom. Ozbiljni napori postupno e u vama stvoriti jae Stvarno Ja. Ako moete prepoznati da su vaa negativna stanja prouzroena zahtjevima koje imate prema svijetu ili ljudima u vaem ivotu kako bi se osjeali zadovoljnima, onda ete znati da su takvi zahtjevi proistekli iz lane osobnosti i unutarnjeg pridavanja znaaja. Mi radimo protiv toga pravei osobnost pasivnom, unutarnjom odvojenou, neidentifikacijom, prepoznavanjem da je unutarnje pridavanje znaaja tek sebini interes, i rtvujui svoju potrebu za nagradom. Osoba koja se pokuava probuditi putem Rada moe promatrati svoje identificiranje. Oni Ja koji vide identifikaciju sami nisu identificirani. Posljedino, snaga identifikacije smanjuje se zbog tih Ja koji je mogu vidjeti i koji joj odbijaju dati energiju. To je snaan poticaj za prakticiranje samopromatranje i unutarnje odvojenosti. Promatrajui Ja, verifikacija i razumijevanje u konanici stjeu dovoljnu snagu za zaustavljanje automatskih emocija i reakcijau cilju svjesnog biranja ispravnog djelovanja. Na identifikaciji je posebno teko raditi, jer osjeaj o sebi nastaje identifikacijom s onim do ega nam je stalo, to volimo, mrzimo, trebamo, elimo, itd. To vas puni energijom i smislom, dok u stvari samo krade va ivot i snagu. Stoga to se osjeamo definiranima onim to nas pokree, npr. Ja sam republikanac, Ja sam rtva, Ja sam borac za slobodu, Ja sam feministica, Ja sam odana osoba, itd., teko je uoiti razinu relativnosti koja osporava osjeaj sebe i svrhe. To je razgoliavanje ega. Teko je i bolno odrei se dugotrajnih uvjerenja (identifikacija), uvidjeti s relativnou da su vai stavovi, miljenja, pretpostavke i strasti steeni tijekom ivota. Prema tome, oni su subjektivni. Promjenjivi su. Ne sadre cijelu istinu, nego samo ono to zadovoljava lanu osobnost. To niste vi. Samo unutarnja odvojenost moe djelovati protiv identifikacije. Kad je emocionalni centar jednom oien od sebinih interesa koji grade identifikaciju, mogue je djelovanje s vie, objektivnije razine, a odatle ete moi svjesno birati na to ete usmjeriti panju i energiju. Ali to je jo jako daleko. Budite strpljivi u Radu. Rezultatima obino treba dugo da se pokau, ali svaki korak na putu je rast.

- 16 -

Promatrajte identifikaciju. Uoite snagu stiska kojim vas dri u aci. Uoite isti stisak kojim dri i ostale. Uoite kako vas puni energijom, kako vas protresa lagano uzbuenje od toga. Uoite kako je puna opravdavanja.Uoite kako program koji pokree vau identifikaciju slui sam sebi, a takav je i kod druge osobe, i sljedeepremda identifikacije mogu biti oprene jedna drugoj. Tu treba osobnost uiniti pasivnom.Tako va pogled moe prodrijeti kroz lanu osobnost i sve njene prepreke, i doprijeti do vie razine razmjera i relativnosti, to vas moe osloboditi identifikacije. Vjebe za rad na identifikaciji 1) Samopromatranje, 2) Uoavanje identifikacije, 3) Promatrajte gdje nastaje i promatrajte motivaciju, 4) Prakticirajte unutarnju odvojenost, 5) Prakticirajte Stop-vjebu, 6) Uinite osobnost pasivnom 7) Nemojte pridavati panju Opravdavajuima Ja, 8) Zapamtite razmjer i relativnost, 9) Zapamtite objektivnu istinu, 10) Zapamtite vlastito sebstvo. {STUDENT: Dali smo sebi zadatak da osjeamo nae tijelo (desnu ruku) dok sluamo ili razgovaramo s drugom osobom, ili dok radimo. Uoili smo da s tako podijeljenom panjom imamo jedan openiti probueni osjeaj, ali panja se brzo pone prebacivati s ruke na subjekt i obrnuto. Jesu li to mini-identifikacije, i bi li to bio trenutak kad trebamo stati i pokuati vratiti panju natrag u vjebu?} Svrha tih vjebi je pokazati da podijeljena panja postoji. Mogua je. Zapravo je veliko postignue verificirati podjelu panje, pa i kad dolazi u malim dozama. A dolazit e u malim dozama vrlo dugo. Sposobnost podjele panje na dui vremenski period dolazi s praksom. Ve ste pokazali da moete podijeliti panju. Prakticirajte usmjeravanje jednog dijela panje na vanjsku stvar i simultano usmjeravanje drugog dijela panje prema unutra, tj. promatrajte svoju psihologiju dok drugi dio panje ostaje svjesno angairan u vanjskim dogaajima. Kad panju usmjerite prema unutra, promatrajte svoje misli i emocije; na primjer, uoite svoja negativna stanja, proturjeja, unutarnje pridavanje znaaja, tatinu, unutarnji monolog, neiskrenost, itd. Vano je da ne reagirate, kritizirate ili sudite o onome to promatrate. . To je poetak psiholoke transformacije, sagledavanja vlastite psihologije u akciji, poznavanja sebe. itajte i prouavajte to Rad nauava o spavanju, mnotvu raznih Ja, mehaninosti, i svemu drugo me to treba promatrati i verificirati iznutra. Svaka opservacija je korak u rastu Stvarnog Ja, dakle nemojte protraiti napor dijeljenja panje samo na vanjskosti, nego radije promatrajte SEBE sa svojom podijeljenom panjom.

- 17 -

Proces buenja u Radu vodi istinskoj osobnosti. Procesom samopromatranja, unutarnje odvojenosti i ne-identifikacije uimo se uvidjeti da nae automatsko ponaanje ne odraava istinsko sebstvo. Ti nam napori u konanici otkrivaju malformacije vlastite psihologije. Akumulirani Promatraki Ja stjeu dovoljno snage, tako da moemo djelovati hotimino, a ne mehaniki.Hotiminost proizlazi iz prave osobnosti; ona se ne zasniva na sebinim interesima, ve na objektivnoj svijesti. Dugorono samopromatranje e strgnuti, ili rastopiti, ili spriti pogreno djelovanje lane osobnosti,korak po korak. Premda je bolno, rijeiti se nepotrebne patnje i imati jasnou uma i snagu volje za hotimino djelovanje jest osloboenje od lanaca mehaninosti koji nas dre uspavanima. Psiholoka sloboda donosi novi ivot zasnovan na pravoj osobnosti. Prava osobnost i dalje sadri sutinu, tipove i razliite centre gravitacije, ali su svi oni u slubi vie svijesti. To znai da ste istinskije svoji nego to bi to ikad mogli postii bilo kojim putem lane osobnosti. Osoba koja se razvila u Radu do stupnja u kojem je relativno slobodna od moi lane osobnosti moe imati jasniju perspektivu stvarnosti u interakciji sa ivotom i ljudima. Opstrukcije unutarnjeg pridavanja znaaja, mehanikog momentuma i identifikacija, razvojem prave osobnosti gube na snazi. S druge strane, ako razumijete ideju ezoterije kao unutarnjeg bivanja ne tajnog, ne ekskluzivnog, ne superiornog, ne vanjskog moete odjednom uvidjeti smisao ispod povrinske interpretacije svakog valjanog uenja. Ako je tako, ono to ete odmah prepoznati u etvrtom putu jest transcendentni potencijal koji je bit uenja. Cilj etvrtog puta je svjesna evolucija, rast u biu i autentino sebstvo. To se ne moe postii ni na jedan drugi nain do tekim, osobnim radom na samotransformaciji. Moete raspolagati s mnogo znanja o etvrtom putu, ali kako e vas te ideje promijeniti? Ako niste prakticirali unutarnje psiho-transformacijske vjebe, ako ih niste primijenili u svakodnevnom ivotu, ako savjesno ne prakticirate samopromatranje , unutarnju odvojenost, ne-identifikaciju, vanjsku konsideraciju onda vae znanje ne moe biti transformirano u razumijevanje, bie, ili viu svijest. To se postie stvarnim psiholokim naporima i rtvama. Samo znanje ne moe vas promijeniti, i ako niste zainteresirani da mijenjate sebe, onda samo dangubite s Radom, zabavljate intelektualni centar, stavljate na sebe nakien eir. Rad se zove Rad jer jest RAD. Napori koje morate napraviti za dugo vremena su samo unutarnji. Trebate postii RAZUMIJEVANJE prije nego to moete neto UINITI. Znanje koje je preraslo u razumijevanje (organska spoznaja kroz praksu i iskustvo) podie razinu bia i svijesti. To je svrha rada. Nije cilj formirati ekskluzivnu organizaciju, ili proizvesti osobnu mo, osim u podruju vlastite psihologije. Cilj je stvoriti promjenu u individui, a ta promjena dolazi s primjenom psiholokih praksi na sebi.

- 18 -

U razvojnom procesu rada posve je prirodno da je u poetku snaga vae osobnosti puno vea od vae volje ili sposobnosti da ostanete svjesni ili budni iznutra. Kad pokuate prakticirati samopromatranje, najprije moete samo na as biti svjesni vanjske i unutarnje stvarnosti istovremeno. Moe biti od pomoi da se osvrnete na svaki pokuaj samopromatranja, promatrajui ga s objektivne, vanjske toke gledita, gdje moete sagledati dogaaj, spoznati svoje unutarnje stanje ostajui odvojeni od oboje, odnosno neidentificiran ni s im. Ti trenuci i osvrti stvorit e u vama slike. One vam daju informaciju koji moete verificirati daljnjim promatranjima. Panja koja je usmjerena ka vaoj psihologiji postaje Promatrajue Ja. Promatrajue Ja raste sa svakom slikom i svakom verifikacijom znanja Rada. Naposljetku, Promatrajue Ja ima volju da ostane svjesno. U prisutnosti drugih ljudi neka va napor bude samo registrirati osjeaje koje imate (otuenost, strah, nesigurnost, superiornost, itd.).Potrudite se da osobnost uinite pasivnom. To vam moe pomoi da vidite jasnije. Kasniji osvrt otkrit e vam da opstrukcije koje doivljavate u drutvenim situacijama najvjerojatnije imaju puno veze sa svim pitanjima unutarnjeg pridavanja znaaja. Znajui, promatrajui i verificirajui to pomoi e vam da se oslobodite. Rad trai da promatrate svoja unutarnja psiholoka i emocionalna stanja. To zaista zahtijeva veliki napor. Zbog toga naziv Rad. Ali, to je mogue (prakticirati samopromatranje na taj nain), i ne morate mi vjerovati na rije. Moete se uvjeriti i sami kroz vlastito iskustvo. Naravno, napor samopromatranja morate ponavljati, da bi u sebi sagradili neto dovoljno snano kako bi promatranje sebe postala redovna aktivnost. To je puno posla i puno vremena. Prihvaajui se Rada, odredite svoj cilj. Ako se odluite baviti Radom, vai e napori stvoriti prosvjetljujui odgovor. Identifikacija nije pitanje panje, nego pogrean rad emocionalnog centra. Ipak, napravili ste neke valjane opservacije. ak i trenutak jasnog vienja razlike izmeu Stvarnog Ja i svih drugih aspekata sebe je dragocjen, ba kao i uvianje vlastite mehaninosti. Moram naglasiti da je samopromatranje specifina psiholoka praksa, jedinstvena u Radu. To nije prakticiranje sadanjeg trenutka, ili poklanjanje panje bilo emu drugome osim vlastitih psiholokih procesa i stanja. Ono to promatrate kad doivljavate sebe kao hrpu snimljenih traka i reakcija je ono to rad naziva lana osobnost. Ona je vana, jer ini vau trenutnu stvarnost. Vi imate pravo sebstvo, a Rad vas vodi k njegovom otkrivanju. Proces otkrivanja poinje ustrajnom praksom samopromatranja. Imperativ je biti nekritian prema onome to se promatra. Vi se ne sastojite samo od programa (snimljenih traka) i mehanike (reakcija). Postoji neto u vama to je autentino, jedinstveno, iza svih tih stvari. Stvarno Ja,

- 19 -

pravo sebstvo, poinje jaati, ili izlaziti na povrinu, s prvom opservacijom lane osobnosti. Budui da ve znate kako u vama postoji neto to nije samo mehaniko, ono Ja koje to zna jest Promatrajue Ja. To Ja je poetak onog tko vi jeste, to jest, Stvarnog Ja. Jednom kad uoite (verificirate) da san, mehaninost i lana osobnost ne postoje samo u vama, ve i u svima drugima, postaje lake oprostiti, jer razumijete prirodu i mo sna. To pomae osnaenju Stvarnog Ja, koje e vam onda dati vie snage za pratanje i razumijevanje. Ono to Rad eli postii u vama jest transformacija od mehaninosti prema autentinom sebstvu s hotiminosti, koje se sastoji od vanjske konsideracije. Vanjska konsideracija 8vanjsko pridavanje znaaja) je nesebino stanje bia, gdje dobrobit svih ostalih postaje vanija od vlastite. To je samo-transcendentni Rad. On ukljuuje smrt lane osobnosti (ega). To je proces koji zahtijeva napore, katkad bolne, katkad zastraujue, ali uvijek prosvjetljujue, a ako Rad obavljate ispravno, vodi vas do pravog sebstva. U Radu, samopromatranje prakticiramo kako bi dobili objektivne poglede na svoju stvarnost. Ti trenuci stvaraju slike koje vas informiraju. Dio rada s grupom u etvrtom putu je prihvaanje fotografija, slika, koji vam drugi daju o vama iz njihove perspektive. Molim da razumijete da slike koje su vam dane od pravog uitelja nemaju za cilj da vas povrijede. Uiteljeve primjedbe su tu da vas prosvijetle kako bi bili sposobni vidjeti jo jasnije. Imajui to na umu, shvatite da slike vae negativnosti otkrivaju pogrean rad emocionalnog centra, i prepoznajte iz svog znanja Rada da vaa negativna stanja uvijek lau, uvijek iskrivljuju istinu. Razumijte da su elje da budemo vieni, primijeeni, vani, prihvaeni i da se osjeamo cijenjenima, prirodne tenje koje dolaze iz modanog debla kojima se trai sigurnost i povezanost u drutvenim odnosima. Te emocije nisu samo prirodne funkcije ljudske osobnosti; one su iste u svima, neovisno o tome je li netko razvio osobnost koja te tenje manifestira drugaije. Sada o slikama: Sve emocije koje ste opisali pripadaju unutarnjoj konsideraciji, ili preciznije tatini. U Radu pokuavamo evoluirati onkraj tenji modanog debla, upravljajui svojim djelovanjem u vanjskom svijetu i oblikujui vlastitu psihologiju. Pri prvim pokuajima prakticiranja samopromatranja, vjerojatno ete poeti gledati sebe kao sa distance. Drugim rijeima, vidjet ete sebe kako stalno dodirujete kosu, kopate po depovima, ili kako flertujete, ili ne gledate nekoga u oi, ili drite tijelo u odreenom poloaju. Moda primijetite da je odreeno stanje (reakcija) uvijek nastala u istim i opetovanom okolnostima. Na primjer, im sjednete u auto postajete napeti, predviate vonju unaprijed, ili ste uvijek iritirani kad vas se prekine u odreenoj aktivnosti, ili da vam primanje dnevne pote predstavlja odreeno uzbuenje, ili da se, dobivi kompliment, osjeate vrijednima ili sretnima. Ali sve to samo je polovica slike, vanjska polovica.

- 20 -

Drugi dio ove prakse odnosi se na poetak uvianja unutarnjih stanja i vlastite psihologije, zdrueno s vaim vanjskim opservacijama. U poetku to moe biti samo budnost, na primjer, vidite sebe kako se ponaate samouvjereno, iako se zapravo osjeate nesigurno. Ili promatrate sebe kako u razgovoru potvrdno klimate glavom u znak slaganja ili razumijevanja, dok zapravo nemate pojma o emu druga osoba govori. Samopromatranje jest naporno, i zahtijeva dugoroan, esto opetovani trud. Ponekad ete neto vidjeti vrlo jasno, ponekad vai napori ne postiu nita ili tek neto mutno, ili ete tek kasnije shvatiti ono to ste nekad ranije promatrali. Ali, kad ponete praviti iskrene i opetovane napore u promatranju sebe, vjerojatno ete iskusiti isto to i vai kolege. Dogaat e vam se spontano iskustvo samopromatranja koje ete doivjeti jasnije, jer onda postoji samo promatranje, bez pokuavanja. To se dogaa stoga to praksu promatranja obavlja Promatrajue Ja, a njegova prisutnost raste sa svakim iskustvom. Naposljetku, nakon dugoronog autentinog Rada, samopromatranje postaje vrsta sposobnosti u vaoj psihologiji koja funkcionira sama od sebe. Ono razvija Promatrajue Ja koje postaje Stvarno Ja, koje opet ima pristup objektivnoj svijesti. Koji napor je prevelik za ovo? Podijeljena panja je preduvjet i nunost, ali ona nije samopromatranje. Ne moete promatrati sebe bez podijeljene panje, ali samopromatranje je specifina praksa sama za sebe. Kad govorim o samopromatranju, to se ne odnosi na sjeanje sebe. To su dva vrlo udaljena i vrlo razliita iskustva i prakse. Samopromatranje je psiholoka vjeba istodobnog i objektivnog promatranja unutarnjeg stanja i vanjske stvarnosti. To je vjeba koja kroz dui vremenski period i velikom akumulacijom opservacija vodi do stupnja poznavanja sebe i objektivnosti (ne-identifikacije). Pod tim uvjetima moe doi do sjeanja sebe. Iskustvo sjeanja sebe jest autentina svijest vaeg pravog sebstva u vioj svjesnosti, s mjerilom i relativnou. Nastavljanje prakse dijeljenja panje bez da se ona upotrijebi za promatranje sebe je uzaludan napor. Jednom kad moete podijeliti panju, jedan dio okrenite psiholokoj praksi Rada koja vas moe odvesti dalje od same podjele panje. Nije vano bavite li se nekim drugim naporima u Radu, jer ako redovno ne prakticirate psiholoke vjebe samopromatranja, unutarnje odvojenosti, neidentifikacije, Stop-vjebu, vanjsku konsideraciju, neete postii rast. Kroz napore samopromatranja i podjele panje moete verificirati postojanje mnotva raznih Ja, sna, odsutnosti Stvarnog Ja, i kako je teko zadrati panju ma koliko dugo vremena i na bilo emu. Vanjska pravila, vanjske discipline, nee vam pomoi. Ovaj Rad je isto unutarnji, psiholoki, transformacijski Rad. ak i ako ste bili u koli punoj pravila i discipline, ustanovit ete da energija promatranja rapidno opada, i to je prirodan dogaaj.

- 21 -

Prepoznavanje unutarnjeg pridavanja znaaja postaje jedan od najlakih aspekata za promatranje, nakon to se prouili i razumjeli od ega se ono sastoji. Ta stanja postaju vrlo oita i lako ih je vidjeti pri samopromatranju. Kad promatrate unutarnje pridavanje znaaja, vjerojatno najvie, i najbolje to moete uiniti jest da uinite osobnost pasivnom. Vanjska konsideracija jo je daleko na putu Rada. Ali, injenje osobnosti pasivnom, tj. ne identificiranje s unutarnjom konsideracijom, mora se savladati kako bi se postigla istinska vanjska konsideracija. Srea ne igra ulogu u ovom procesu. Prvo dolazi znanje. Napor i praksa dolaze nakon znanja, a rezultat moe biti stvaranje Stvarnog Ja. Ono to vam treba sluiti kao trea snaga ili podsjeajua snaga jest snana enja za promjenom i jo puno vie znanja o Radu u etvrtom putu. Naravno, tatina se moe zakaiti za bilo to, ali ono o emu je ovdje rije jest ideja Rada da misli dolaze k vama iz razliitih izvora neke moete prepoznati, neke ne, ali svaka misao kao Zar nisam neto! tek je jedno prolazno Ja. Moete u to povjerovati ili ne, moete se identificirati s tim ili ne, ili moete ignorirati ili ne. Zapitajte se je li osjeaj koji imate STVARAN? Vjerojatno nije, ali ako jest, a vi ustrajete u Radu, brzo ete ga izgubiti. Znanje u etvrtom putu Znanje u etvrtom putu znai razumijevanje ideja Rada. Ono zahtijeva i razmiljanje o Radu i praktini Rad. Poveajte napore u stjecanju svih intelektualnih informacija koje elite ili trebate i razmislite o njima. Onda ponite s inicijalnom praksom samopromatranja i neizraavanja svoje negativnosti. Tako zapoinje proces buenjaa to je dug proces. Ako ste tek poetnik u bavljenju Radom, vjerojatno ne znate koji je va centar gravitacije ili glavna osobina. Nita ne pretpostavljajte; sve verificirajte.itajte, itajte, i prakticirajte samopromatranje. Kada prakticirate samopromatranje, a ono to pokuavate promatrati nestane, za to postoji par objanjenja. U poetku, premda se ini tekim to primijetiti, vaa lana osobnost (ego) ometat e napore Rada. Lana osobnost se ne eli mijenjati, a sigurno ne eli biti prepoznata. Neki od naih Ja ne ele biti promatrani. Kada prakticirate samopromatranje, neki Ja naprosto nestanu pod svjetlom opservacije. Na primjer, ako ste ljuti i promatrate svoju ljutnju u kontekstu znanja Rada, i vidite sebini interes, la, makinaciju i infantilnost u ljutnji, ona moe umrijeti na mjestu. To nije trebalo bi ne bi trebalo situacija. To je samo jedna od stvari koje se dogaaju tijekom samopromatranja. Vaa iskustva daju vam vrlo vanu priliku. Kaete, na primjer: Emocionalni doivljaj odvojen je od misli koje su taj doivljaj pokrenule. Misli su samo razni Ja, i jedan od ciljeva Rada jest razluiti ih od emocionalnog doivljaja kojeg pobuuju. Iskusiti to spontano predstavlja uvid, a moda i organsko znanje o stanju unutarnje odvojenosti koje vam moe pomoi da razumijete prema emu idete. To je sloboda od identifikacije.

- 22 -

Potrebna je praksa kako bi tijekom samopromatranja zadrali objektivnost. To vam moe pomoi da odijelite Promatrajue Ja od manifestacija vae osobnosti, odnosei se prema njima (manifestacijama) kao tome, a ne uzimajui ih kao neto svoje. Na primjer, to (mehanika, automatska osobnost koju smatrate sobom) je iritantno. To se osjea uspjenim. To je umorno. Tome se ne svia. To misli da bi ljudi trebali, itd. Dok ste svjesni vanjskih pojava, potrudite se, s podijeljenom panjom, da Promatrajue Ja pasivno registrira sve to je promatrano, moda tek podsvjesno osjeajui vaa unutarnja stanja. Drugim rijeima, promatrate sebe dok s nekim razgovarate, a Promatrajue Ja naprosto registrira da se osjeate neugodno. Pustite neka se dogaa i osvrnite se na to kasnije. Zapamtite da ono to promatrate, tj. manifestacije vae lane osobnosti, niste vi. Te manifestacije sastoje se od steenih stavova, miljenja, svianja, nesvianja, slika i zamiljanja, rutinskog ponaanja i rutinskih misli, a sve to usaeno je u vas bez vaeg svjesnog sudjelovanja. Nita od ovog nije stvarni dio vas. Kad to znate, Promatrajuem Ja postaje lako biti objektivnim. Ono to se promatra niste stvarni vi. Stvarni vi nalazite se iza promatraa. Stvarno Ja nastaje samopromatranjem, i stjee svijest i volju. Odbojnici nisu ovdje na djelu. Odbojnici Odbojnici su psiholoki vakuumi izmeu kontradiktornih Ja koji brane uoavanje nesklada izmeu njih i nedostatak jedinstva u vlastitom biu. Ono omoguuju nain ponaanja gdje osoba moe sebe smatrati dragom individuom, iako tue svog psa, napada partnera ili ignorira djecu. Stvarna vanjska konsideracija (vanjsko pridavanje znaaja) je napredan Rad, ali studenti to mogu INITI, makar izvana. Veina ostalih praksi rada odnose se na NE injenje, tj. NE izraavati vlastite negativnosti, NE biti mehanian, ili se odnose na druge aspekte unutarnjeg Rada. Vanjska konsideracija je esencijalna za razvoj bia. Ona je i nusproizvod napretka i esencijalni element u razvoju osobe u Radu. To nije prakticiranje ljubaznosti prema drugima i glumljenje ugodne osobe, blaenog smijeka, itd., nego je ta i ostale prakse Rada vrsto usaena u objektivnoj moralnosti. U prirodnom napretku Rada, posjedujui djelotvorno Promatrajue Ja, poinje se uviati sve loe djelovanje unutarnjeg pridavanja znaaja (unutarnje konsideracije). Nakon dugorone opservacije poinjete uviati da su sve vae akcije u vanjskom svijetu motivirane sebinim interesom; ak i one koje se izvana ine velikodunima podsvjesno, mehaniki trae priznavanje zasluge, potovanje i nagradu. Kad ponete osjeati nestvarnost i nezrelost koje proimaju sve aspekte unutarnje konsideracije, a u cilju razvoja bia, takve manifestacije poinju otpadati. Tada vie ne moete ui u prostoriju punu ljudi osjeajui se nesigurno, a da niste

- 23 -

svjesni kako je takvo ponaanje mehaniko i zagaeno svojstvima baziranima iskljuivo na unutarnjoj konsideraciji. To ete osjetiti mimo vaeg psiholokog funkcioniranja na razini sna na kojoj, kao i svi ostali u prostoriji, traite samopotvrivanje. Rastvaranje tih Ja unutarnjeg pridavanja znaaja podie vas na drugu razinu svijesti i izuzima vas iz struje socijalnog momentuma i mehaninosti. Poinje se promatrati pasivno, izvana i iznutra, i poinju se zapaati kontradiktornosti izmeu vanjskog ponaanja i unutarnjih stanja i primjeivati da je unutarnje stanje uvijek neka varijacija sebinog interesa: potreba da se bude primijeen, cijenjen, paen, elja za razumijevanjem, za posjedovanjem sposobnosti koje drugi cijene, potreba da se bude u pravu, osjeaj zbunjenosti i nesigurnosti ako te potrebe i elje nisu zadovoljene; hvalisanje i kooperenje tatine, podmukla pohota kod flerta; glumljenje da vam je stalo onda kad nije; glumljenje da sluate onda kad je va um negdje drugdje; manipulacije i neautentino djelovanje u svim varijacijama. Unutarnja konsideracija uvijek je zaokupljena time kakav dojam ostavlja. Samo ponekad je rije o tatini. Vanjski izgled, poloaj, primjereno potovanje, zasluge, status, cijenjenost sve su to osnovne emocije unutarnje konsideracije. Samo promatranjem, verificiranjem i radom protiv unutarnje konsideracije moe se poeti dolaziti do toke u kojoj nije svaka misao i akcija motivirana sebinim interesom. To moe biti poetak stvarne vanjske konsideracije. Ona se ne dogaa fokusiranjem ISKLJUIVO na misli i miljenja drugih. Dogaa se zbog toga to osloboenost od sebinih interesa u naoj psihologiji otvara prostor za jasno vienje i sposobnost svjesnog djelovanja u danom trenutku. Kakva god akcija proistekla iz vanjske konsideracije (vanjskog pridavanja znaaja), ni jedna ne zahtijeva da bude cijenjena, ak ni prepoznata. Takve potrebe pripadaju unutarnjoj konsideraciji (unutarnjem pridavanju znaaja). Vanjska konsideracija nema nikakve veze s dobivanjem neega, pa ni priznanja, razumijevanja, potovanja, zasluge ili nagrade za sebe. Zato je istinska vanjska konsideracija suprotnost slabosti. Nema slabosti u sposobnosti da se djeluje svjesno i nesebino. Zapravo, potrebna je velika snaga kako ne bi bili stalno opsjednuti sobom. Potrebna je hrabrost i prihvaanje neophodne patnje, i oslobaanje sebe od nepotrebne patnje kako bi probili put kroz psiholoke prepreke unutarnje konsideracije. Ako uspijete, podigli ste razinu Bia. Ako prakticirate istinsku vanjsku konsideraciju, nitko vas ne moe iskoristiti, niti izazvati ikakav uinak ismijavanjem.Tatina, strah, elementi moi, ne postoje u vanjskoj konsideraciji, pa stoga ne mogu ni biti napadnuti. Postii ete dimenziju neovisnosti o vanjskom svijetu i tiraniji pogrenog rada vae psihologije. Motiv za injenje usluge prijatelju u vanjskoj konsideraciji jest potreba vaeg prijatelja. Ako prijatelj ne cijeni vau uslugu ili je spolja odbacuje, to nije refleksija na va autentini motiv i nee predstavljati uvredu. Da se posluim vaim primjerom: kuhati vaoj eni omiljeno jelo moe izgledati kao vjebanje

- 24 -

vanjske konsideracije. Ali ako ona ne treba jelo, nego vau panju umjesto sati koje ste potroili kupujui i kuhajui, to nije stvarna vanjska konsideracija. Dali ste joj ono to ste VI eljeli dati, umjesto onog to njoj treba. Umjesto da vas to ljuti, trebalo bi vas motivirati da otkrijete to ona treba i da joj to date bez oekivanja nekog posebnog rezultata. Vanjska konsideracija ne uzima u obzir svoje vlastite potrebe. Ona je zaokupljena potrebama drugih, a to je manifestacija vie svijesti. U suprotnosti s vaom idejom o ispitivanju vanjske konsideracije sa sebine toke gledita, s aspekta prve linije Rada, mora se rei da se prva linija Rada SVA odnosi na ogoljavanje od sebinosti. To nije pokuaj, dok smo u domeni lane osobnosti,fokusiranja na misli i miljenja drugih. Za poetak, lana osobnost i vanjska konsideracija ne mogu koegzistirati. A fokus vanjske konsideracije nije na mislima i miljenju drugih, nego na njihovim potrebama. Ako drugi ne pokazuju potovanje, ak ni priznanje, vi ne moete zakljuiti da ste promaili, jer nemate zahtjeva prema njima. Zakljuiti kako prema njima niste primijenili vanjsku konsideraciju zato to im niste dali ono to trebaju, moe biti djelomino tono. Vanjskom konsideracijom znali bi to oni trebaju prije djelovanja, a ak i ako djelovanje ne pokae uinak, niste promaili jer je motivacija bila autentina. Tako, u Radu se uimo prakticiranju vanjske konsideracije ak i kad ne znamo kako, ba kao to se od nas trai prakticiranje samopromatranja koje tek treba nauiti. Ali, stii od samopromatranja do stvarne vanjske konsideracije je dug, teak proces ienja sebe od pogrenog djelovanja mehaninosti ili sna. U meuvremenu, svaki pokuaj vanjskog pridavanja znaaja e vas prosvijetliti i poet ete uviati kako je razina Bia vrlo daleko. {STUDENT: Kako mogu usaditi sklonost za Radne Ja koji se u meni pojavljuju kao nametljivci?} Takvi osjeaju su prirodni na poetku Rada. Promatrajue Ja nema snage osim za promatranje, i poinje se gubiti poznati osjeaj sebe prije nego to je nastalo neto drugo to e ga zamijeniti. Naini koji su poznati i udobni za vas, mehanini su i uspavani. Jeste li to vi kakvi elite biti? ini se pogrenim kloniti se tog poznatog sebe jer ste identificirani sa sobom. Vi sebe poznajete samo onakvima kakvi ste oduvijek bili. Osjeanje otpora prema Radu je uobiajeno iskustvo. Osjeaj gubitka koji imate je stvaran. Postoji stvaran gubitak, gubitak ega i osobnosti, i poznatog osjeaja sebe. No to je neophodno kako bi se izgradilo istinsko sebstvo na novoj, autentinoj osnovi. Radni Ja osporavaju ono to ste oduvijek poznavali kao sebe, ali oni dolaze od vas, u vama su, pa i kad su uspavani oni su vie vae stvarno sebstvo nego ijedna imitacija ili pretvaranje. Svrha rada je promjena. Je li to va cilj? Onda morate promijeniti svoj odnjegovani osjeaj sebe. Ako se elite BAVITI radom, morate nastaviti s praksom. Budite pasivni prema otporu lane osobnosti. Oekujte to i

- 25 -

samo promatrajte. Promatrajte kako se osobnost ne eli mijenjati, ne eli praviti nikakve napore, naroite ne one koji eliminiraju njeno postojanje. Dugim procesom samopromatranja akumuliraju se Radni Ja. Postupno ete postii osjeaj autentinog sebstva (nasuprot imitaciji i pretvaranju). Tako, ovo je dio intencionalne ili neophodne patnje, to jest rtvovanja lane osobnosti, to je uvijek na neki nain bolno, u cilju postizanja stvarnog sebstva koje je istinitije i u kojem nema pretvaranja. {STUDENT: Kako mogu opet poeti s Radom na dosljedan nain?} Ponite procjenjujui svoj cilj. Ako je va cilj psiholoka evolucija, tj. mijenjanje sebe, onda ete alat za takve napore nai u psiholokim praksama Rada, najbolje izraenima u Nicollovim Komentarima . Kontemplirajte kozmologiju ako hoete, ali panju fokusirajte na samopromatranje. Svaki napredak u Radu zapoinje samopromatranjem i podjelom panje. Ako hoete, koristite jednostavne podsjetnike za promatranje, npr. stavite sat na drugu ruku, itd. Ako trebate treu snagu, odredite svakodnevno itanje Komentara. Rodney Collin podsjea nas da znamo ono to znamo. Zapamtite to ste verificirali. Moete potpuno razumjeti kako podijeliti panju, kako promatrati sebe, ili bilo koju drugu praksu Rada, a da ne znate to ete nauiti i kako e to znanje utjecati na vas. Netko moe prakticirati samopromatranje i posebno promatrati tatinu , to e ga natjerati da se osjea malim i plitkim, zbunjenim i paranoinim da ne bude otkriven i ponien; tada uskae opravdavanje, a ako ostanete na promatrakoj razini samo ete vidjeti jo vie pogrenog rada, i odjednom ete spoznati da nijedno od tih promjenjivih Ja nije stvarno. Onda, tko ste vi? to je stvarno, a to nije? To ne moete vidjeti unaprijed, i za svaku osobu e to biti poneto drugaije iskustvo. Za ispravno bavljenje Radom morate znati koji vam je cilj i razumjeti to se od vas trai. Takoer, morate razumjeti svrhu praksi koje su vam dane. Ne podcjenjujte napomenu o poznavanju sebe, cijela svrha ovdje je razluiti stvarno od lanog. Sav napredak u Radu zasniva se na znanju o sebi. Promatrajui Ja stvaraju ono to Rad naziva Zamjenikom upravitelja. Stalnom praksom i verificiranjem ideja Rada, Promatrajue Ja stjee jasnou uvida. Te verifikacije stvaraju psiholoko sredstvo, 'organ percepcije', koji daje stalnu priliku da na sve gledate s razumijevanjem verificiranim Radom. Naravno, od nijednog studenata se ne oekuje da djeluje na razini bilo kojeg drugog studenta. Ovo je vrlo osobno, delikatno iskustvo.U skladu s tim, ako dam za vjebu npr, uoavanje lai, svaki e student odgovoriti na stupnju razumijevanja i bia na kojem se trenutno nalazi. Za neke to mogu biti odgovori u

- 26 -

rasponu od Ja nikad ne laem, Ne mogu napraviti tu vjebu, do Uvidio sam da stalno laem, preuveliavajui i manipulirajui rijeima da bih laskao sebi, da bih hranio slike koje imam o sebi; stalno se izvana ponaam prijateljski iako me skoro sve izluuje; pravim se da volim ljude koje ne volim; pravim se da razumijem stvari kako nitko ne bi primijetio da nije tako; a ovo znanje je razbilo iluzije lane osobnosti i oslobodilo me. Ponekad je Rad postupni razvoj. Ponekad je to iskustvo koje mijenja um. Ako se nastavi, obino nema nikakve dosljednosti u nainu na koji se nastavlja, sve do odreene toke. Kako god, etvrti put sastoji se od vrlo specifinog znanja, praksi i preciznih informacija, bez natuknica i indicija. Mislim da je psiholoki integritet savren izraz za cilj Rada. Dok nemate kontekst ili razumijevanje cilja, nemojte se fokusirati na samo jedan aspekt Rada. Ali ako ve znate da je cilj psiholoki integritet, koju jo motivaciju trebate? Ipak, postoji poetna toka Rada, a to je samopromatranje koje je kamen temeljac svakog daljnjeg razvoja. To je praksa koja e se nastaviti do u beskraj, i esencijalno je obavljati je ispravno. Ona zahtijeva prakticiranje i ponavljanje, i mora se odvijati tijekom cijelog procesa Rada. Uz stalno prakticiranje samopromatranja, koje se mora nauiti, razmatrat emo i druge ideje Rada, druge prakse i srodne teme. Razvojem u Radu poinjete gledati drukije, vae se prilike mijenjaju i otvaraju nove perspektive; postaju dostupne nove razine razumijevanja. To ne dolazi samo od sebe, mora se raditi. {STUDENT: Moete li detaljnije objasniti ideju o mijenjanju onoga to se promatra?} Svrha samopromatranja je da vam razjasni kako radi vaa vlastita psihologija. Ako ga prakticirate i poinjete vidjeti pogrean rad u sebi, poeljet ete to promijeniti; ipak, za vrlo dugo vrijeme je promatranje sve to moete uiniti. Vidjet ete san, mehaninost, steene osobine, unutarnje pridavanje znaaja sa svim aspektima, mnotvo raznih Ja, laganje, opravdavanje, tatinu, zamiljanje, slike, itd. Frustrirajue je vidjeti sve to, ili bilo to od toga, a ne biti sposoban promijeniti taj pogrean rad koji promatrate. Ali, promatrajui Ja se akumuliraju. Oni postiu jasnou i snagu, i u konanici vam daju odlunost da mijenjate vlastiti pogrean rad. Ponekad i samo ponavljano vienje iste manifestacije pogrenog rada lane osobnosti umanjuje njenu snagu. Naposljetku, Promatrajui Ja nisu identificirani s onim to se promatra. Akumulirajui se, oni oduzimaju snagu identifikacije, slabe njen stisak, u konanici vam dajui dovoljno volje za odvajanje od pogrenog djelovanja.

- 27 -

Ponekad moete vidjeti kako snaga i dubina vaeg prosvjetljenja ponitava pogrean rad u vama. On nestaje, raspada se, mrvi u prainu, prestaje postojati, samo zato to ste ga jasno uvidjeli i znajui da TO NISTE VI. Meutim, to je rijetkost. ee se dogaa da zadatak razrjeenja od pogrenog rada vlastite psihologije zahtijeva odlune i opetovane napore. To su supernapori, daleko na putu autentinog, objektivnog samopromatranja. U ovoj toki Rada bilo bi prerano probati s tim. Morate nauiti vie ideja Rada, koje su znanje, i postii vie razumijevanja kroz prouavanje i praksu prije nego steknete pravi alat za primjenu u injenju super-napora. Kod samopromatranja uoite: - da imate puno Ja, puno kontradiktornih uoite uobiajeno ponaanje, poloaje tijela, tikove, stavove, izreke verificirajte san verificirajte mehaninost posebno uoite Negativne Ja. Uoite uestalost ovih pojava: ljutnje, iritacije, kritiziranja, depresije, frustracije, dosade, nestrpljenja, ogorenja, razdraljivosti, natjecateljstva, negativnog unutarnjeg govora, klevetanja, samosaaljenja, oaja, beznadnosti, nasilnosti Uoite njihovu uestalost pratite ih do korijena u svojoj psihologiji Uoite uobiajene Ja koji uvijek govore iste stvari Prepoznajte mnotvo raznih Ja u sebi Shvatite da ono u vama to to moe uoiti jest vae odvojeno ja Pokuajte odmah na poetku shvatiti da to odvojeno ja NIJE jedno iz mnotva raznih Ja Promatrajue Ja mora stalno promatrati sve to Rad nauava Pokuajte osobnost odrati pasivnom Prakticirajte unutarnju odvojenost Govorite manje Zapamtite svoj cilj Svakodnevno pamtite Rad Kod unutarnjeg pridavanja znaaja promatrajte: opravdavanje, tj. davanje uvijek sebi za pravo potrebu za panjom elju za potovanjem brigu o tome to drugi misle o vama osjeaj uzbuenja zbog drutvenog uspjeha osjeaj razoarenja ako uspjeh izostane stalno razmiljanje kako ste to teko postigli osjeaje superiornosti i inferiornosti nervozu uvrijeenost jer niste dobili eljenu panju ili vrednovanje neiskrenost osjeaj odbaenosti osjeaj nesigurnosti zabrinutost. Rad kae da primijetite laganje, neskriveno nepotenje, davanje krive slike o sebi, obino tako da laskate, pravite se da sluate, pravite se da razumijete; glumljenje zainteresiranosti ili brige jer je to u vaem interesu, laganje o vaem statusu, znanju, zaslugama, manipuliranje istinom kako bi se prikazali u boljem svjetlu, preuveliavanje, identifikaciju, lanu osobnost, slike, zamiljanje, i tatinu (fiziku, intelektualnu, tatinu oko novca, pozicije, moi, iskustva, seksualne privlanosti, postignua, zasluga, vanosti, posebnih privilegija ili tajnog znanja ili osjeaja superiornosti nad drugima iz bilo kojeg razloga). Samosaaljenje je nalije tatine. Napravljeni su od iste tvari. Kada ste sve ove stvari vidjeli u sebi, za sebe, poinje buenje. Kad taj trenutak doe, vidjet ete da stanje uspavanosti i mehaninosti vlada svima, ukljuujui i vas. Tijekom ovog perioda promatranja nema mnogo toga to biste mogli poduzeti da promijenite promatrano. To je frustrirajua faza i prolazi sporo. to

- 28 -

vie promatrate, Promatrajue Ja postaje prisutnije i snanije. ee i jasnije ete uviati i verificirati i vie neete eljeti manifestirati uspavanost i mehaninost. Vaa volja za svjesnou, intencionalnou i djelovanjem s integritetom bit e primarna snaga koja e vam pomoi da se rijeite pogrenog rada vae psihologije. Jednom kad je emocionalni centar proien od pogrenog rada, mogu je rast u svjesnosti. Jednom, dok sam ekala u dugom redu u trgovini, snimila sam nestrpljenje. Bavei se Radom, prepoznala sam nestrpljenje kao negativnu emociju, ali tko ne bi bio nestrpljiv stojei u dugom, sporom redu kad mu se uri. Sreom, morala sam stajati u redu toliko dugo da sam bila u stanju promatrati neke stvari oko nestrpljenja. Prvo sam, kao to rekoh, uoila negativnu emociju. Znam da su negativne emocije pogrean rad emocionalnog centra, ali nisam mogla uiniti nita do promatrati kako se negativnost iri u miljenje negativnih misli o bilo emu, i promatrati uzrujan, iziritiran instinktivni centar uzdisanje, premijetanje s noge na nogu, cupkanje, podizanje obrva, nepravilno disanje, grimase, savijanje vrata i ramena, i drugo. Ubrzo sam, iako u stanju vraati se uvijek iznova u poziciju promatrajueg Ja, bila potpuno zaraena svim negativnim, a red se kretao sporije! Odjednom sam s kristalnom jasnoom uvidjela (tj. Promatrajue Ja je uvidjelo) koliko je to otrovno stanje nestrpljivosti apsurdno i uzaludno rasipanje energije i panje. I nadalje, besmisleno. Moje nestrpljenje sigurno nije uinilo da se red kree bre. Samo je uinilo jadnim vanjsko i unutarnje iskustvo ekanja. I uvidjela sam da se ponaam kao razmaeno dijete koje pobjesni jer nije po njegovom. Osjetila sam gorak okus negativnosti, i nije mi se svidio. Uvidjela sam da je negativno Emocionalno Ja nestrpljivosti prolo nezapaeno i zarazilo ne samo moje stanje, nego i drugih ljudi, prigovarajui verbalno i neverbalno. To je neto to Stvarno Ja ne bi htjelo uiniti. Vidjela sam i osjetila pogrenost (pogrean rad). Vidjela sam blesavu, plitku, besmislenu nemo. Uvidjela sam la da je bilo opravdanja za takvo ponaanje i preuzela odgovornost. To je bilo bolno za lanu osobnost koja se osjeala ponienom. Nestrpljivost je umrla u svjetlosti tog shvaanja. Osjeala sam se kao transformirana osoba, okus Stvarnog Ja. A onda, neoekivano, opet sam vidjela neto to ne bih u svom uobiajenom stanju. Vidjela sam sve elemente svog dana, tjedna, godinjeg doba, vremena i neoekivanosti, koji su se sloili tako da se naem ovdje (u redu, ekajui) i sad. Vidjela sam da je trebalo stotine elemenata samo u mom vlastitom danu i mom vlastitom rasporedu kako bih se nala ovdje, sad. I da svaka pojedina osoba ima svoje elemente koje ih dovode ovdje i sadi ispred mene. Erupcija rasvjetljujueg uvida u ono to se sve zahtijeva od Univerzuma, sve te tisue povezanih elemenata u prostoru i vremenu kako bi se koordinirale okolnosti onako kako meni najvie odgovara. Uvidjela sam kako je krajnje apsurdno imati takve zahtjeve. Porazilo me kad sam uvidjela kako sam smatrala sebe toliko vanom da sam oekivala da se cijeli svijet aranira tako da mi ne bude neudobno, ili ak da mi se prilagodi.

- 29 -

Zahvaljujui tom iskustvu, verifikaciji koju sam dobila kroz njega, i razumijevanju, dolo je do trajne promjene u meni. Od tada vie nisam bila nestrpljiva ekajui bilo to ( ve vie od petnaest godina). Nema vie negativnosti, naem neki produktivan nain da upotrijebim to vrijeme ili samo strpljivo ekam. Zamislite sad teinu jednog malog Negativnog Ja nestrpljivosti, njegovu mo i utjecaj, i nepotrebnu patnju koju uzrokuje. Sad zamislite kako je biti slobodan od tog pritiska. To je slatka sloboda. Ako vjerujete u ovu ideju i namjeravate podijeliti panju i promatrati se, otkrit ete da postoji neto u vama to moe VIDJETI (promatrati). Praksom samopromatranja stvara se prisutnost Promatrajueg Ja. Promatrajue ja ima Radnu memoriju koja se puni verifikacijama ideja Rada, slikama koje imate o sebi, snimcima zamiljanja, lane osobnosti i pogrenog rada. Promatrajue Ja postaje sjedite Zamjenika, stalne funkcije koja prima impresije iz unutarnjeg i vanjskog ivota, na razini razumijevanja informiranom idejama Rada. Promatrajue ja takoer informira Stvarno Ja, koje raste iz tog razumijevanja i stjee snagu kroz praksu i definiciju, nasuprot Imaginarnom Ja. Stvarno Ja formira se na raun, ili eliminacijom steene osobnosti (lane osobnosti ili ega). Stvarno Ja nastoji vriti kontrolu nad osobnou kako bi bila autentina, kako bi se pogrean rad zamijenio ispravnim. Ako se lana osobnost promatra, prouava i radi se protiv nje, ona gubi snagu, odbija funkcionirati i naposljetku se rastvara, nestaje, a zamjenjuje je pravo sebstvo probueno, intencionalno, s unutarnjom slobodom, autentino, jedinstveno, proieno od labirinta pogrenog rada, sebinih interesa i negativnih emocija. Stvarno Ja moe znati, ono je povezano s viom svjesnou, objektivnom svijesti. Ono ima cjeloviti integritet i sadri smisao i ispunjenje vaeg postojanja. {STUDENT: Ponekad dok prakticiram samopromatranje osjeam da previe mislim o sebi. Postoji li ikakva opasnost da samopromatranje postane samoapsorpcija?} Da, postoji opasnost, ako se samopromatranje ne obavlja nekritiki. Moete postati beskrajno fascinirani onim to promatrate i da se nikad ne pokrenete dalje od te toke. Kao odgovor na pitanje, citirat u Nicolla (Ne mislite li da Rad ini ovjeka vrlo zaokupljenim samim sobom?). Nicoll: Upravo suprotno. On vas odmie od tog samozadovoljnog, egocentrinog gledanja na sebe. ini da zaista razmiljate kako niste nita od onog to ste mislili da jeste. {STUDENT: Puno se govori o naporu, patnji, radu i trpljenju unutarnje i vanjske nelagode. Postoji li ikakvo mjesto za radost tijekom putovanja kroz Rad?}

- 30 -

Iskustvo o kojem govorimo dogaa se kad pone istinsko samopromatranje. Sve to moete napraviti jest promatrati, bez snage da promijenite ili utjeete na promatrano. To je frustrirajua faza. Ne moete napredovati bez da proete kroz nju. Sigurno da postoji radost u radu. Naalost, morate raditi kako bi je postigli.Kad postignete odreenu odvojenost od svoje mehanike i kad u odreenoj mjeri moete promijeniti ono to promatrate u sebi, iskusit ete osloboenje koje je radosno. Biti kritian jest negativna emocija u akciji. Ne vjerujte to, samo promatrajte. Prerano je da bi znali odakle dolaze takvi Ja. Jedini nain da saznate i da se oslobodite je nekritiko, objektivno samopromatranje. Nakon due prakse, i verificirajui za sebe svoj tip tijela, svoje osobine, svoju alkemiju, imala sam se mnogoemu smijati. Postaje lake to initi uz vrstu odijeljenosti doivljenu kroz unutarnju odvojenost. Ponite s jednom stvari. Najbolja stvar za poetak ovog Rada je samopromatranje. Taj proces pokazat e vam kako biti odgovoran, najprije prema vlastitom cilju. Ako ste u stanju promatrati vie, vaa elja za odgovornou e se poveati. Postavite male ciljeve na poetku. U jednom trenutku primjerenom razvoju Rada otkrit ete da ste razvili nesklonost prema neodgovornom ponaanju i posljedicama koje iz njega proizlaze. Objektivno promatranje informirat e vas o prirodi i izvoru neodgovornosti. Uenje kako ispravno upotrebljavati emocionalni centar dat e vam sposobnost da ne budete neodgovorni. To je dug proces. Budite strpljivi. Sljedee je odgovor na poruku studenta u vezi njegovih opservacija: Voljela bih da razmotrite mogunost da vai Ja promiu prebrzo da bi mogli epati individualne Ja i zadrati ih dovoljno dugo kako bi ih bili u stanju tono promotriti. Voljela bih isto tako da razmotrite mogunost da je moda u pitanju znaajka straha. Zapamtite da injenje osobnosti pasivnom moe zahtijevati od pasivnog tipa da postane aktivan. Samosaaljenje je samo nalije tatine. Dakle, to moe biti izgovor za nepoduzimanje stvarnih napora. Nema istinskog promatranja kod samosaaljenja. Uz normalni pogrean rad svake maine, kod vas je moda u pitanju i znaajka straha koja moe prouzroiti jo vie emocionalnih disfunkcija i osjeaj usamljenosti, jer strah nee poduzeti emocionalni rizik i stoga sprjeava autentini emocionalni odnos. Takoer, (strah) moe hraniti vau potrebu za umirenjem kako bi se osjeali ugodno. Vi ve dosta vidite. Identificirali ste Ja tatine, i lijenost. to ih vie snimate, manje ete htjeti trpjeti bol i pogrean rad koji stvaraju.

- 31 -

Vrlo dobro opaate elemente sebinih interesa u vaem davanju komplimenata. Premda, mislim da ete pri pobliem prouavanju otkriti kako Ja sebinih interesa nije bilo stvarno Ja motivacije. Mogu zamisliti da ste zaista bili zahvalni i da ste to izrazili vanjskom konsideracijom. Drugo Ja koje je osjealo samovanost bilo je vjerojatno samo automatsko Ja vae samosaaljive lane osobnosti, steena navika da mislite o sebi na odreeni nain. Radite na emocionalnom centru najprije odbijajui identifikaciju sa svakom negativnom emocijom koja se pojavi u vama. Vi nazivate sebe lijenim, a ipak ste naporno radili da postanete odvjetnik, i nastavili raditi, ako ne naporno, onda bar postojano. To ne negira mogunost znaajke skitnice, ali mislim da je u vaem razvoju prerano da bi radili tipiziranje tijela i sebi pripisivali znaajke. Ako osjeate da emocionalno gladujete, morate razmisliti o tome da nemate pristup do funkcionalnog emocionalnog centra. ak i obini ljudi koji se ne bave Radom imaju neki emocionalni ivot koji ih hrani. to hrani vas? to je vama slatko u ivotu: ivotinje, biljke, djeca, glazba, priroda, bliski osobni odnosi? Ako osjeate da emocionalni centar gladuje, HRANITE SEBE POZITIVNIM EMOTIVNIM UTISCIMA. Molim vas nemojte se kanjavati. To je samo daljnja identifikacija sa sobom. Nastavite s promatranjem i prakticirajte unutarnju odvojenost. Ako osjeate teror stanja koje promatrate brzo ete zapeti u identifikaciji, bez izlaza. Ako moete promatrati svoja psiholoka stanja kakva jesu i rei ovo je samo moja mehanika na djelu, ubacuje se moja znaajka tatine, znaajka skitnice izbjegava rad, znaajka straha trai umirenje, onda se moete poeti odvajati od negativnih emocija zakaenih za promatranje. Kada objektivno promatrate bilo koji aspekt svoje psihologije, npr. tatinu, kada promatrate opetovano i u svim njenim manifestacijama, poet ete spoznavati da te akcije niste VI. One ne izraavaju istinu o vaem Stvarnom Ja. Uvidjet ete jalovost i nedostojnost traenja vlastite vrijednosti izvan vas prijetvornim laskanjem i potovanjem od drugih. Rasti ete do razine kada vam se ne nee sviati ta nezrela ovisnost o miljenju drugih o vama. Stvarno ja koje se oblikuje samopromatranjem poet e se pojavljivati na mjestu tatine ili skitalatva. Ono u vama to zna da zna nee trebati vanjske verifikacije. Predlaem da nastojite uiniti svoja unutarnja Ja pasivnima i tihima koliko god je mogue, tako da moete vidjeti. Ako se razni Ja i bljeskovi stanja jo uvijek kreu prebrzo za tono promatranje, pokuajte posegnuti za jednim odreenim promatrajuim Ja i zadrati ga, putajui sve drugo da prolazi dok ga istraujete onoliko koliko moete. Zapamtite da je tatina na latinskom vanitas, a to znai prazno. Vi niste prazni. Vi vidite bar neke vrijedne stvari, stoga moete primijeniti Rad na

- 32 -

materijal koji imate. to god moete uiniti, ili sanjate da moete, zaponite. Odvanost ima u sebi genij, mo i magiju. (Goethe). Ja tatine i unutarnjeg pridavanja znaaja (potreba da se osjeate atraktivnim) samo su dio pogrenog rada koji promatrate u odnosu na lijepe ene. To je takoer i distorzija seksualne energije zvana Infra-seks, nerazumijevanje, teror i gaenje prema seksu, obustavljen spolni razvoj ili degeneracija, seksualne abnormalnosti, nerazvijena spolnost, sve perverzije, abnormalna seksualna elja ili apstinencija, nezainteresiranost za seks, pretjerivanje koje vodi unutarnjoj degeneraciji, rasipa energiju i stvara disharmoniju izmeu seksa i ostalih strana ivota. U sluaju tek vjenanih, takva aktivnost malo iznenauje. Svakako, vrlo je rairena, kao to znate. Ona e unititi mogunost dobrog braka i pokvariti vae radne napore. Baviti se podjelom panje koja nije ciljano usmjerena na samopromatranje jest gubljenje vremena. Podjela panje moe biti predmet fascinacije, i puno ljudi e poeljeti ostati u toj fazi djejeg vrtia, radije nego da primijene na sebi ono to su uili. {STUDENT: Prakticirajui samopromatranje, objekte opservacije jo uvijek u potpunosti vidim kao sebe, odnosno osobno Ja koje smatram pravim sobom. Mogu donekle postii nepristranost i odsutnost kriticizma pri promatranju, ali nemam jak osjeaj unutarnje odvojenosti. Zapravo nemam osjeaj novog, promatrajueg sebe. Grijeim li?) Objekt promatranja doivljavate kao sebe jer vae Promatrajue Ja nije razvilo dovoljno snanu prisutnost. To se dogaa postupno. Unutarnja odvojenost je klju i potekoa u procesu Rada. Na tome se mora raditi. Ako uistinu nemate osjeaj novog Promatrajueg Sebe, to onda promatra? Je li to isto sebe koje je promatrano? Citat iz teksta: Kad je ovjek potpuno uspavan, automatski se identificira sa svakom milju koja mu doe, sa svakim raspoloenjem koje se u njemu automatski pobudi, i sa svakim osjeajem. On to smatra svojim ivotom, i jo vie, svojim neizbjenim ivotom. U Radu nam je reeno u kojem se pravcu trebamo promatrati kako bi bili sposobni vrlo postupno odvojiti sebe od svih tih nepotrebnih oblika identifikacije s prolaznim mislima, raspoloenjima i osjeajima. Onda poinjemo stjecati neto to stoji iza nas. Zatim poinjemo gledati sebe kao da sami pred sobom stojimo na pozornici. Poinjemo uviati sve vrste razliitih Ja u sebi, koji govore ovo i misle ono, ponaaju se ovako i obeavaju onako kao neto nestvarno, to nije nae, to nema nikakve veze sa Stvarnim Ja. Drugim rijeima, poinjemo uviati svoju mehaninost. To je vrlo veliki korak, i kad ga netko jednom poduzme, on ili ona nikad vie nee biti ista osoba. Poetak uvianja vlastite mehaninosti je odreena i vana etapa u Radu. Zaista, jednom kad to verificirate, vie nikad neete biti isti. Od ove toke morate

- 33 -

nastaviti hotimino i uz vrednovanje Rada, ili se zaustaviti ako niste u stanju podnijeti taj ok i ostati pri zdravom razumu. {STUDENT: U navedenom tekstu Nicoll govori o izostanku borbe u procesu samopromatranja. To je neto s ime se borim. Osjeam da je to vano. Molim vas, razjasnite.} Mislim da se time vie misli na bivanjem pasivnim tijekom promatranja nego na tenziju pri pokuaju da ostvarite promatranje. Kao to i Nicoll kae, mislim da je mudro da na samom poetku budete pritajeni u svom promatranju, da ponete samo s osjeanjem, a potom i zapaanjem stanja. Sutra ete ustati iz kreveta radujui se vikend-rekreaciji, i osjeati pozitivno iekivanje. Umjesto toga, oluja e vam sruiti kuu. Hoete li se onda izgubiti u burama vanjskih okolnosti? Ako se moete suoiti s takvim ekstremima i zadrati poziciju odvojenosti od negativnih emocija i nepotrebne patnje, to bi onda bio primjer uspjenog samopromatranja. {STUDENT: Ne suzbija li samopromatranje stanja koja se promatraju? Ljudi kau da previe razmiljam. Pretpostavljam, jer sam novi u ovome.} Da. Ali ponekad je potrebno dugorono promatranje, a ponekad se dogodi u trenutku da svjetlo promatranja naglo prekine ono to jedino moe opstojati u tami. Ljudi koji previe razmiljaju zauzimaju odreeni stav, imaju uvrijeeno dranje i govor tijela. Hotimino prekidanje fizike manifestacije ponekad pomae da se odvojite od asocijativnog emocionalnog stanja. {STUDENT: Zar ne bi trebali biti sposobni za vanjsku manifestaciju kakva god je primjerena, dok unutra ostajemo odvojeni (Gurijev je to zvao igranje uloge)? Ali, ja sam otkrio da, na primjer, moram usporiti hod kad elim promatrati sebe na bilo koji vremenski period. ini se da nema razloga da ne budem u stanju vriti promatranje dok urim bavei se dnevnim obavezama. Mislim da nas Gurijev opominje da ne mijeamo unutarnje s vanjskim.} Sigurno da moete promatrati sebe dok urite bavei se dnevnim obavezama, ali ono to bi pritom trebalo biti promatrano jest pogrean rad emocionalnog centra koji stvara urbu u motorikom centru. Ako nastavite s promatranjem, u konanici ete doi do toke u kojoj razumijevanje zauzima mjesto mehanike reakcije. Ne svia mi se naroito ideja o igranju uloge ako nije neophodno. Vjerujem da nepristrano promatranje slabi pogrean rad. U poetku se Promatrajue Ja identificira sa svime. Ako otkrijete da se identificirao s Radom, to je dobra stvar. Tad ete poeti uviati i osjeati da niste jedan Ja, i otkrit ete da moete izabrati koje Ja je stvarno. Od ega bi najvie voljeli biti slobodni, identifikacije, zamiljanja ili unutarnjeg pridavanja znaaja? To su sve podjednako pogreni radovi. Ponekad

- 34 -

samopromatranje pada u neki od ovih aspekata pogreno