refleksi, refleksni pokret i refleksni luk u kineziologiji · 2020. 5. 2. · • m1 refleks koji...

13
REFLEKSI, REFLEKSNI POKRET I REFLEKSNI LUK U KINEZIOLOGIJI

Upload: others

Post on 07-Feb-2021

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • REFLEKSI, REFLEKSNI

    POKRET I REFLEKSNI LUK U

    KINEZIOLOGIJI

  • Refleksi

    • Receptori različitih vrsta su povezani sa efektorima-mišićima preko lanaca neurona koji sačinjavaju nervne puteve. Veza receptora i efektora, održava se na posredan način, preko određenih centara u centralnom nervnom sistemu.

    • Refleksi pretstavljaju reakcije efektora na draž koja im je predata sa odgovarajućeg receptora a preko odgovarajućih centara nervnog sistema.

    • Refleks je uvek isti odgovor efektora na ponovljenu adekvatnu draž, odgovarajućeg receptora.

  • Refleksni luk-osnovna jedinica

    organizacije CNS-a

    • Anatomska i fiziološka osnova refleksnog akta je refleksni luk.

    • Smatra se da je to osnovna funkcionalna jedinica u organizaciji centralnog nervnog sistema.

    • Refleksni luk se definiše kao lanac međusobno povezanih senzitivnih i motornih neurona koji preko određenih centara u centralnom nervnom sistemu uspostavljaju funkcionalnu vezu između receptora i efektora pokreta.

  • Prost refleksni luk • Ako je refleksni luk sastavljen samo iz dva neurona

    (motornog i senzitivnog) i jedne sinaptičke veze (između njih), onda je to elementarni ili monosinaptički (prost) refleksni luk.

    • . Prost refleksni luk je integrisan na nivou kičmene moždine a njegov centar je predstavljen sinapsom između dva neurona. S obzirom da se kod monosinaptičkog ili elementarnog reflesnog luka, impulsi ne prenose do viših centara u CNS-u, potrebno je da protekne manje vremena od momenta delovanja draži do reakcije. Primer prostog refleksnog luka je refleks na istezanje.

  • Složeni

    refleksni luk

    • Složeni refleksni luk je

    duži refleksni luk jer se

    sastoji iz najmanje

    jednog ili više

    interneurona, odnosno

    umetnutih neurona

    između senzornog i

    motornog neurona. To je

    polisinaptički refleksni

    luk. Najveći broj refleksa

    su polisinaptički i oni

    imaju nešto duže vreme

    prenošenja impulsa od

    monosinaptičkih.

  • Podela prema vremenu latencije

    • Prema Ledermanu (Ledermann 1999.), u kontroli pokreta, razlikuju se tri refleksna luka prema njihovoj dužini (na osnovu brzine prostiranja impulsa):

    • M1 refleks koji predstavlja monosinaptički refleks na istezanje i ovaj refleks ima vreme latencije 30-50ms (to vreme odgovara samo jednoj sinapsi)

    • M2 refleks ima duži refleksni luk, sa vremenom latencije od 50-80ms; odgovara na primer, refleksu fleksije na gornjim ekstremitetima; to mogu biti i složeniji refleksi koji obezbeđuju održavanje ravnoteže (antigravitacioni mehanizmi); obuhvataju nivo kičmene moždine i moždanog stabla;

    • M3 refleks ima vreme latencije >80 ms i ovi refleksi sadrže elemente voljnih odgovora odnosno, javljaju se udruženi sa voljnim reakcijama

  • Podela refleksnih lukova prema

    nivoima CNS-a koje obuhvataju

    • Segmentne reflekse gde aferenti i eferenti leže na istom segmentnom nivou CNS-a; to su refleksi koji zahvataju jedan segment kičmene moždine;

    • Intersegmentne reflekse čiji refleksni lukovi uključuju različite segmentalne nivoe kičmene moždine

    • Supraspinalne reflekse čiji su refleksni lukovi integrisani na višim strukturama CNS-a nego što je kičmena moždina.

  • Refleksi integrisani na nivou

    moždanog stabla

    • Poznato je da refleksi

    integrisani na nivou

    moždanog stabla imaju

    važnu ulogu u regulisanju

    i održavanju ravnoteže

    stojećeg stava i pokrete

    uspravljanja u stojeći stav

    a na osnovu signala koji

    stižu iz vestibularnog

    čula.

  • Labirintni refleks uspravljanja

    • Integrisan na nivou moždanog stabla,

    • uloga da održava glavu u uspravnoj poziciji u odnosu na prostor. Pod uspravnom pozicijom se podrazumeva da je „glava vertikalna a usta horizontalna“.

    • Ovaj refleks funkcioniše zahvaljujući stimulusima iz vestibularnog čula (labirint) koji izazivaju kontrakciju mišića vrata, održavajući glavu u vertikalnom položaju. Javlja se u drugom mesecu života.

    • Smatra se da je ovaj refleks integrisan već na rođenju, ali da su mišići bebe nedovoljno razvijeni da bi se ovaj refleks pokazao pre pomenutog perioda.

  • Refleksi čije je sedište u moždanoj

    kori

    To su:

    • optički refleks

    uspravljanja,

    • eksteroceptivni

    refleks uspravljanja

    • reakcija uspravljanja

    tela i refleksne

    reakcije ravnoteže.

  • Optički refleks uspravljanja

    • naučena refleksna reakcija orijentacije

    glave u uspravnom položaju kao odgovor

    na vizuelno prepoznavanje okoline

    (vizuelni korteks).

    • Javlja se u drugom mesecu života i traje

    ceo život.

  • Eksteroceptivni refleks

    uspravljanja

    • ima ulogu

    uspravljanja glave

    kao odgovor na

    eksteroceptivni

    nadražaj nastao

    dodirom određenih

    delova tela i površine

    oslonca

  • Refleksne reakcije

    uspravljanja tela i

    refleksne reakcije

    ravnoteže

    • Ovi refleksi koriste kombinaciju vizuelnih, vestibularnih i somatosenzornih signala (signala iz propriorecetora i eksteroreceptora), kako bi obezbedili prilagođavanje položaja tela u situaciji kada mu je narušena vertikalna pozicija.

    • Senzorni signali iz pomenutih izvora se integrišu u kori velikog mozga odakle se šalju u mali mozak (eferentna kopija).

    • Na osnovu toga kora mozga pravi poređenje između stanja trenutnog položaja tela i onog položaja koji treba da bude zauzet i vrši korekcije. Oštećenja ovih složenih refleksnih lukova izazivaju različite tipove poremećaja funkcije održavanja balansa.