refless da te ceo svet razume
TRANSCRIPT
TEMPUS REFLESS: Lektorati srpskog jezika u svetu
Autori
Sonja Hornjak, Sandra Buljanović, Danijela Đorđević, Maja Stevanović, Jasmina Nikolić, Jelena Gledić
Uvod
Značajan elemenat u procesu širenja jezika i kulture jednog naroda
,,Prozor u svet’’ Bogata istorija lektorata srpskohrvatskog jezika SFRJ - stotine lektorata po celom svetu Raspad SFRJ Izmenjena slika lektorata Istraživanje o lektoratima u okviru REFLESSa
Istraživanje
Predmet: ispitivanje trenutnog stanja lektorata srpskog jezika u svetu
Cilj: dobijanje aktuelnih informacija, sačinjavanje spiska lektorata, sagledavanje statusa srpskog jezika u svetu i apelovanje na neophodnost delovanja u smislu očuvanja i unapređivanja lektorata
Metodologija: podatke smo sakuplili tako što smo ponaosob kontaktirali lektore preko i-mejl adresa. Instrument koji smo koristili bio je upitnik otvorenog tipa.
Korisna je bila i Facebook grupa koja okuplja lektore: https://www.facebook.com/groups/183267915097088/
Pitanja: 1. naziv institucije2. naziv predmeta3. broj poena 4. koliko godina se izučava5. ko je nadležan6. broj studenata 7. kratak opis plana i programa
Problemi
Ko je nadležan? Republički zavod za međunarodnu naučnu, kulturnu,
tehničku i prosvetnu saradnju do raspada SFRJ → Ministarstvo spoljnih poslova
Ministarstvo prosvete?
Koji su kriterijumi za izbor lektora?
Osnov angažovanja:
1. Periodični program kulturne i prosvetne saradnje
2. Sporazum o saradnji između dva univerziteta
3. Sporazum o saradnji između dva fakulteta
Trenutna situacija
ukidanje lektorata
uzroci: 1.smanjeno interesovanje studenata2.ekonomska kriza3.problem nadležnosti4.nemogućnost stupanja u kontakt
Zaključak
Značaj srpskih lektorata je ogroman ne samo za naš jezik i kulturu, već i za samu državu, politiku i ekonomiju
Neophodno: Utvrditi koji je nadležni organ Definisati jezičku politiku Napraviti strategije za očuvanje postojećih i
revitalizaciju ugašenih lektorata
Naši profesori i lektori su kao diplomate, koji strance upoznaju sa našim jezikom, kulturom i običajima. Kada u inostranstvu imamo stranog studenta koji govori srpski jezik, mi zapravo imamo jednog prijatelja više koji nas voli i predstavlja celom svetu
Ivana Nikolić, NBS
Vesti online, 22.11.2010.
TEMPUS REFLESS: Nastava stranih jezika struke i nauke na
nefilološkim fakultetima u Srbiji
Autori
Danijela Đorđević, Sandra Buljanović, Sonja Hornjak, Maja Stevanović, Jasmina Nikolić, Jelena Gledić, Jasmina Dražić, Jasna Vidić, Milan Milanović,
Mirna Radin-Sabadoš, Vladimir Jovanović, Nina Polovina, Sabina Zejmelagić, Tanja Dinić
Uvod
Strani stručni jezik definicija specijalizovana stručna oblast posebna vrsta diskursa leksika pragmatička upotreba
Pregled položaja stranih jezika Ignjačević (2009, 2011) 1992/1993. – 100% zastupljenost 2005/2006. – 40% (engleski jezik) 2010/2011. – 50% (engleski jezik)
Metodologija: upitnik, uzorak, anketiranje
Rezultati i diskusija
Strani jezici na ispitivanim nefilološkim fakultetima
Rezultati i diskusija
Anketirani univerziteti
Rezultati i diskusija
Da li na fakultetupostoji katedra za strane jezike
Nivoi studija na kojima se predaje Osnovne – svuda Master i doktorske studije – 43%, odnosno 7%
Rezultati i diskusija
Obavezan ili izborni predmet
Rezultati i diskusija
Nedeljni fond
Minimalni broj časova Maksimalni broj časova
Rezultati i diskusija
Broj semestar
Minimalni broj Maksimalni broj semestara semestara
Rezultati i diskusija
Broj ESPB
Minimalni Maksimalni broj ESPB broj ESPB
Rezultati i diskusija
Poznavanje ZEO
Predlozi za reformu
Predlozi za reformisanje
Predlozi za reformu
promeniti fond časova, odnosno uvesti veći broj časova
izučavati strani jezik na svim nivoima studija studentima omogućiti izbor većeg broja jezika istaći ravnopravan značaj stranog jezika u
odnosu na predmete struke povećati broj nastavnika da bi se radilo u manjim
grupama uvesti CLIL (content and language integrated
learning) odrediti nivoe jezika po ZEO koristiti komunikativni pristup u nastavi
uvesti praksu ohrabrivati mobilnost raditi radove na stranom jeziku, posebno na
višim nivoima studija ujednačiti grupe po nivou znanja, odnosno
uvesti ulazne testove uvesti stalno usavršavanje nastavnika koristiti savremenu opremu za učenje jezika u toku I i II godine studija izučavati „opšti“ jezik,
pa tek kasnije jezik struke, i to obavezno i na master i doktorskim studijama
Predlozi za reformu
HVALA NA PAŽNJI