6 7

Zdravstvo

Reforma ili krah

Hrvatski građani žele najbolje zdravstvo, ali ga ne može plaćati samo 1,5 milijuna zaposlenih

Ucijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, cije-na zdravstvene zaštite posljednjih godina raste godišnje između 10 i 12 posto zbog novih, naprednijih i skupljih dijagnostičkih

postupaka, zbog sve većeg broja iznimno skupih tzv. pametnih lijekova kojima se iz dana u dan šire medicinske indikacije, zbog učinkovitijih terapija i sve boljih kirurških zahvata. Kako naš zdravstve-ni sustav počiva gotovo jedino na zdravstvenom proračunu, koji ne može rasti kao što raste cijena zdravstva, posljedica je jasna i neminovna.

8 9

Milijun i pol zaposlenih jedina je skupina u Hrvatskoj koja s 15 posto zdravstvenoga doprinosa financira zdravstvenu zaštitu za 4,5 milijuna stanovnika. Zdravstveni sustav godiš-nje generira dvije do tri milijarde kuna novoga duga. Moraju se zato otvoriti novi izvori financiranja, s time da sa-čuvamo socijalnu osjetljivost, solidar-nost, dostupnost zdravstvene zaštite, a da nam s vremenom gospodarstvo, smanjivanjem stopa doprinosa na pla-će, postane konkurentnije. Ovako je ministar zdravstva dr. Darko Milinović prije otprilike manje od godinu dana objasio nužnost reforme zdravstva, koja će uključiti ne samo promjene u sustavu zdravstvenog osiguranja već i promjene u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.

tko ne plaća dopunskoDanas se za svaki pregled kod liječnika u primarnoj zaštiti i za lijek na recept plaća 15 kuna participacije. U poliklinič-ko-konzilijarnoj i bolničkoj zaštiti umje-sto dosadašnjih suplaćanja između 15 i 50 posto cijene zdravstvene usluge, uvedena je participacija od 20 posto. Gornja granica participacije iznosi pri-tom tri tisuće kuna. Zdravstvena zaštita je skuplja, ali polica dopunskog osigu-ranja HZZO-a pokriva sve participacije u zdravstvenom sustavu. Mjesečna investicija od 50 do 130 kuna za policu dopunskog, ukida apsolutno sve participacije , pa kada se zdravstve-na reforma ogoli na brojke, dolazimo do podatka da će zdravstvo biti nešto skuplje za 436.000 ljudi od 4,5 milijuna stanovnika u Hrvatskoj.Mjesečna cijena police dopunskog osi-guranja HZZO-a za većinu radno-aktiv-nog stanovništva, točnije za 1,1 milijun zaposlenih, ostala je 80 kuna. Polica će poskupjeti na 130 kuna, ali za oko

415.000 zaposlenih čija je plaća veća od 5100 kuna. Za oko 115.000 zaposle-nih, koji, po plaći spadaju u socijalnu kategoriju, dopunsko osiguranje plaća država, isto kao i za ratne vojne invali-de, za studente, nezaposlene i za druge

zaštićene kategorije. Cijena dopunskog osiguranja ranije je za sve umirovljenike bila 50 kuna, bez obzira na visinu miro-vine. Po novome, dopunsko je skuplje i iznosi 80 kuna za oko 20.000 umirovlje-nika koji primaju mirovinu iznad 5100

Svi želimo vrhunsku dijag-nostiku, želimo lijekove i terapiju posljednjih gener-acija, ne želimo liste čekanja

kuna, a koji su po novom Zakonu dužni plaćati i doprinos od tri posto. Obveza je državnoga proračuna da pokriva do-punsko za oko 355.000 umirovljenika koji su oslobođeni bilo kakvih plaćanja. Prema financijskim simulacijama, u zdravstveni bi proračun od obveza dr-žave godišnje ušle 1,3 milijarde kuna, od dopunskoga osiguranja i doprinosa oko 1,5 milijardi kuna. Trenutno je u su-stavu dopunskoga osiguranja HZZO-a oko 1,2 milijuna stanovnika Hrvatske.

građani žele najboljeMeđu glavnim ciljevima zdravstvene reforme je zdravstvo koje neće, radi preživljavanja, svake godine zahtije-vati iz državnoga proračuna dodatne tri milijarde kuna, da ne moramo svake godine iznova strahovati tko će platiti dugove za liječenje, hoćemo li uopće imati dovoljno lijekova, hoćemo li ima-ti dovoljno liječnika koji bi nas liječili. Ili ćemo se napokon suočiti s time da zdravlje ima cijenu. Jednostavan je pri-mjer da svi želimo vrhunsku dijagnosti-ku, želimo lijekove i terapiju posljednjih generacija, ne želimo liste čekanja, a nije, naravno, na odmet ni barem pri-stojan komfor u zdravstvenim usta-novama. A sve se to mora platiti s 15 posto zdravstvenoga doprinosa, što je u postotku najviše izdvajanje u Europi. K tome, 1,5 milijun radno aktivnih plaća zdravstvo za 4,5 milijuna stanovnika Hrvatske. Takav sustav u Europi ne po-stoji zato što je jednostavno neodrživ.

ugledajmo se na slovenceMinistar zdravstva puno je puta pono-vio da se moraju otvoriti novi izvori fi-nanciranja, s tim da sačuvamo socijalnu osjetljivost, solidarnost, dostupnost zdravstvene zaštite. A kako bi svatko od nas i u punome zdravlju trebao raz-mišljati o suprotnome stanju, upravo

Projektom nacionalne liste čekanja, koji je krenuo u listopadu prošle godine, liste čekanja su prema podacima iz 62 bolnice, skraćene 30 do 50 posto. Primjerice, za CT se prije reforme u prosjeku čekalo 75 dana, danas je to 27 dana. Na magent-sku rezonaciju trebalo je ranije čekati 97, a sada 66 dana. Ili, na ultrazvuk srca čekanje je u prosjeku sa 386 palo na 137 dana.

Skraćene liste čekanjaZdravstvoDio zdravstvene reforme su i pojačana kontrola bolova-nja, pa inspektori HZZO-a kreću u analizu medicinske dokumentacije svih otvorenih privremenih spriječenosti za rad, u ordinacije obiteljske medicine po svim županijama.

Jača kontrola bolovanja

Na smanjivanju stope bolovanja od

prošloga do ovoga siječanja, i to sa 4,2 na

3,47 posto, zdravstveni je proračun uštedio

više od 500 milijuna kuna

• Dugbolnica2,3 mlrd., HZZO 2 mlrd., ukupno 4,3 mlrd.• Isključivojedanizvorfinanciranja-15% na bruto plaću - najveći u Europi• 3 mil. osiguranika ne plaća doprinos za zdravstvo• Percepcijakorumpiranosti• Padpopularnostistruke-manjakliječnika• Generiranjedugaza2 mlrd. kuna na godišnjoj razini• Dostupnost

ZATEČENO STANJE

• PriHOdi Od dOPriNOSA iZ mirOviNE (3% iz mirovinu iznad 5.108 kn) članak 53. Zakona o obveznom zdravstve-nom osiguranju, tečlanak 2.,3. i 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima iznos: 70 milijuna kuna

• PriHOdi Od ObvEZNOg OSigUrANJA Od AUTOmObilSKE OdgOvOrNOSTi - 10% od naplaćene funkcionalne premije osiguranja – članak 53. stavka 1. točka 10. te stavka 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. iznos: 200 milijuna kuna

• PriHOdi Od PArTiciPAciJE - članak 53. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

Naplaćeno: 17,2 milijuna kuna

• dOPUNSKO ZdrAvSTvENO OSigUrANJE (POlicA dOPUNSKOg OSigUrANJA) – članak 53. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju Od 1. siječnja do 28. veljače 2009. godine 810.291 novih polica Novi prihod: 779,5 milijuna kuna

Ukupni novi prihod: 1.303.407.063 kuna

NOvi PriHOdi

bOlOvANJA STOPA bOlOvANJA u siječnju 2009., u odnosu na siječanj 2008.; smanjena je 21%.

Ušteda: više od 500 milijuna kuna

10 11

visoke participacije postale su mno-gima poticaj i motiv za kupnju police dopunskog osiguranja. U Sloveniji, pri-mjerice, čak 97 posto ljudi uplaćuje do-punsko osiguranje, ali je participacija na lijekove između 25 i 75 posto. Slično je i u ostalim europskim ze-

mljama. U Češkoj su samo generički lijekovi oslobođeni doplate. U Slovač-koj samo esencijalni lijekovi, a taksa na recept je 20 slovačkih kruna. Kod Mađara participacija za lijekove iznosi između 10 i 50 posto. U Austriji se tak-sa na recept plaća 4,45 eura. U razvije-

nim europskim zemljama participacija je tržišna kategorija i raste s cijenom zdravstvene usluge. sve skuplji pametni lijekoviU cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, cijena zdravstvene zaštite posljednjih godina raste godišnje između 10 i 12 posto zbog novih, naprednijih i sku-pljih dijagnostičkih postupaka, zbog sve većeg broja iznimno skupih tzv. pametnih lijekova kojima se iz dana u dan šire medicinske indikacije, zbog učinkovitijih terapija i sve boljih ki-rurških zahvata. Kako naš zdravstveni sustav počiva gotovo jedino na zdrav-stvenom proračunu, koji ne može rasti kao što raste cijena zdravstva, posljedi-ca je jasna i neminovna. Ilustracije radi, 2006. godine hrvatski je zdravstveni proračun iznosio 19,4 milijarde kuna. U 2007. u zdravstveni proračun ulazi tri milijarde kuna više, a ipak smo dobili 2,5 milijarde kuna novoga duga. U 2000. godini na lijekove na recept potrošeno je 1,9 milijardi kuna, šest godina kasnije gotovo 3,3 milijarde kuna. Prvi put su izdaci za lijekove pali prošle godine, malenih 0,35 posto, nakon što je godi-nu prije uvedena osnovna i dopunska li-sta lijekova. Od 1998. do 2007. godine u sanaciju zdravstva iz državnoga je pro-računa uloženo deset milijardi kuna, a toliko je 2000. bio godišnji zdravstveni proračun. U ovakvom modelu zdrav-stveni sustav mogao je samo preživ-ljavati. A začarani zdravstveni krug dugova i sanacije, ali i pokušaja velikih reformi, vrtio se godinama, pa ga je i zato bilo tako teško prekinuti.

Čekanje na

specijalističke

preglede

prije i nakon

reforme

Zdravstvo

Tri mjeseca reforme - prvi rezultati

Unatoč kriznim vremenima, rezultati zdravstvene reforme su dobri i temelj su za daljnje uređivanje sustava, a brojne promjene zahtjevaju i daljnje uhodavanje, ocjena je ministra zdrav-stva dr. Darka Milinovića nakon prva tri mjeseca provođenja reforme. Iz državnoga proračuna u HZZO ove će godine ući oko 2,4 milijarde kuna - od trošarina na duhan, za dopunsko osiguranje oslobođenih kategorija, nezaposlenih itd. - što je 662 milijuna kuna više nego lani. Toliko dakle izno-si cijena reforme, ali zato nema novih generiranja dugova koje je prijašnjih godina država morala redovito sani-rati, komentirao je Milinović povre-mene špekulacije kako je njegova reforma previše zagrabila u državni proračun, te da je generirala deficit države i inflaciju.

uštede na lijekovimaPrema financijskim pokazateljima o učincima reforme, u prva dva mjese-ca ove godine u zdravstvo su ušle 1,3 milijarde novog prihoda. Tu je, među ostalim, 17,2 milijuna kuna od napla-ćene participacije u gotovini, te blizu 800 milijuna kuna od premija novih korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja. Milinović je posebno ponosan na ušte-du koja je postignuta nižim, tzv. refe-rentnim cijenama lijekova, pa ističe da je očekivana ušteda na godišnjoj razini za ovu godinu iznosila oko 200 miliju-na kuna, a ostvarena je ušteda od 370 milijuna kuna. K tome, međunarodnim natječajem za posebno skupe lijekove ušteđeno je 45 milijuna kuna.– Jedina smo zemlja u Europi koja je na ovaj način uspjela kontrolirati cije-

ne lijekova. Istovremeno, proširena su prava pacijenata na lijekove s osnovne liste kao i s liste skupih lijekova. Usto, u dva mjeseca rok plaćanja lijekova na recept prepolovoljen je – sa 300 pao je na 174 dana – rekao je ministar zdrav-stva. Naglašava također da je zahva-ljujući reformi Ministarstvo zdravstva moglo u prvom rebalansu državnog proračuna sudjelovati sa 508 milijuna kuna, a dodatno je Milinović unutar-njom preraspodjelom novca ministru Šukeru smanjio izdatke za još 230 mi-lijuna kuna koji idu za kredit Rebra te za povećana prava u nekim socijalnim naknadama. Rebalans, tvrdi ministar zdravstva, nije ugrozio reformu, jer je upravo zahvaljujući reformskim zahva-tima dug HZZO-a i bolnica sa 4,3 sma-njen u godinu dana na 2,8 milijardi, a da reforme nije bilo, dug u zdravstvu

bio bi danas oko šest milijardi kuna. Podsjetimo, bolnice su do 1. travnja prošle godine svakoga mjeseca stvara-le 110 do 120 milijuna novoga duga.

traže se mladi liječniciZa tromjesečne rezultate zdravstve-ne reforme ministar Milinović dobio je i podršku ravnatelja bolnica i do-mova zdravlja te strukovnih udruga u zdravstvu. Jer, obrazlažu liječnici, uspio je osigurati i razvitak pa će se za 800 milijuna kuna kupiti nova me-dicinska oprema. U zdravstvu nema zaustavljanja zapošljavanja. S obzi-rom na nedostatak i liječnika i medi-cinskih sestara, na zapošljavanju se ne može štedjeti. HZZO ima nepre-stano otvoren natječaj za sve mlade liječnike koji nakon diplome trebaju odraditi jednogodišnji staž. Izvor:

Ministarstvo zdravstva RH

12 13

HZZO

Zdrave vijesti još su zdravije kada nude informacija iz naj-veće osiguravajuće kuće koja se bavi zdravstvenim osigu-

ranjem – Hrvatskog zavoda za zdrav-stveno osiguranje! Znajući koliko će naših osiguranika čitati ovaj koristan i nadasve dobronamjeran časopis, mi u HZZO-u odlučili smo se upravo kroz „Zdrave vijesti“ približiti vama, našim osiguranicima. U ovom prvom broju informirati ćemo vas o nekim poznatim, ali i o nekim no-vim stvarima vezanim za rad Zavoda. HZZO je kuća koja se bavi provođenjem obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja. U sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja HZZO-a danas je 4 milijuna i 366 tisuća građanki i građana, a oko milijun i 700 tisuća ih je u sustavu do-punskog zdravstvenog osiguranja. Gotovo svi građani na neki su način vezani za HZZO. Među prvim je doku-mentima koje roditelji nakon rođenja pribave djetetu, upravo zdravstvena iskaznica HZZO-a. Promjena posla, promjena prezimena, odlazak na rodilj-ni ili roditeljski dopust… samo su neke od situacija zbog kojih osiguranici sva-kodnevno dolaze pred šaltere HZZO-a. Dnevno čak oko 10.000 građana prođe

HZZO - na usluzi građanima

Najveća osiguravajuća kuća u zdravstvu

U sustavu obveznog osiguranja HZZO-a danas

je 4 milijuna i 366 tisuća građanki i građana

kroz prostorije 20 područnih ureda i 125 ispostava Zavoda koje teritorijalno pokrivaju cijelu Hrvatsku. Uz obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, HZZO svojim osiguranici-ma omogućava i korištenje zdravstve-ne zaštite u inozemstvu za liječenja koje se ne mogu obaviti u Republici Hrvatskoj. Na liječenje u inozemstvo HZZO je lani uputio 367 osoba, uglav-nom djece, za što je izdvojeno oko 34 milijuna kuna.

Što sve pokriva obvezno zdravstveno osiguranje? U okviru obveznog zdravstvenog osi-guranja svi osiguranici imaju pravo na liječenje kod liječnika i u zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovor s HZ-ZO-om. Imaju pravo na svog obitelj-skog liječnika opće prakse, ginekologa, stomatologa i pedijatra (kao prvu razi-nu liječenja), ali i na specijalističko-kon-zilijarnu zdravstvenu i bolničku zdrav-stvenu zaštitu.

HZZO u cijelosti plaća troškove zdrav-stvene zaštite djeci do navršene 18. godine života, preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu školske djece i stu-denata, zdravstvenu zaštitu trudnica, zatim liječenja vezana za HIV infekcije i ostale zarazne bolesti, obvezno cije-pljenje, bolničku zdravstvenu zaštitu kroničnim psihijatrijskim bolesnicima, liječenje zloćudnih bolesti, hemodijali-zu i peritonejsku dijalizu, transplataci-je organa, izvanbolničku hitnu pomoć, kućne posjete i liječenje, patronažnu zdravstvenu skrb, sanitetski prijevoz za posebne kategorije bolesnika i lije-kove s osnovne liste lijekova HZZO-a propisane na recept te zdravstvenu njegu u kući bolesnika. Za ostale usluge osiguranici sudjeluju u troškovima zdravstvene zaštite u visi-ni 20 posto od pune cijene zdravstvene zaštite, ako nisu u sustavu dopunskog osiguranja HZZO-a, jer u tom slučaju ne plaćaju sudjelovanje u troškovima.

novosti: interne uputnice i Šestomjesečni receptiDa bi se pacijentima pojednostavio i skratio put do specijalističkih pre-gleda, HZZO je u veljači, kao jednu od najvažnijih novosti, uveo interne uputnice. Kako jednostavan speci-jalistički pregled ne uključuje daljnju dijagnostičku obradu, pacijenti su se ranije često morali vraćati svome obi-teljskom liječniku po svaku uputnicu za daljnje preglede. Internim uputni-cama taj se dodatni „administrativni“ put izbjegao, jer bolnički specijalist sada može pacijentu dati uputnicu za daljnju obradu koja se može obaviti unutar iste bolničke ustanove. Na taj je način HZZO odlučio pomoći i pacijentima, da skrate vrijeme do po-četka određenog medicinskog postup-ka ili terapije, a u čekaonicama obitelj-skih liječnika bit će manje pacijenata koji su došli samo zbog uputnice.

jedan recept za pola godineJoš jedna novost važna za naše osigu-ranike su i šestomjesečni ponovljivi recepti za kronične bolesnike, od ve-ljače ove godine. Do sada su liječnici na

Uz obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, HZZO osiguranicima omogućava i ko rištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za liječenja koje se ne mogu obaviti u Hrvatskoj

Oko milijun i 100 tisuća novih zdravstvenih iskaznica iz osnov-nog zdravstvenog osiguranja HZZO godišnje izdaje za svoje osi-guranike, umirovljenike, novoro-đene te one koji mijenjaju osnovu osiguranja. U procesu je i uvođenje nove, tzv. „pametne“ kartice, koju HZZO izdaje na pet godina. Riječ je o modernoj verziji zdravstve-ne iskaznice, a u konačnici će ju dobiti svi osiguranici. HZZO je veliki pogon koji obavlja čitav niz najrazličitijih poslova, od brige za prava osiguranike do suradnje s ugovornim partnerima (liječnici-ma, ljekarnama, bolnicama). Kako bi svakodnevno mogao brinuti o pravima i potrebama za više 4,3 milijuna osiguranika, HZZO zapošljava oko 2500 djelatnika u Direkciji i 20 područnih ureda.

Milijun i 100 tisuća novih iskaznica godišnje

Od 1. siječnja 2009. pacijenti za svaki posjet liječniku umjesto pet kuna, plaćaju 15 kuna participa-cije, te svaki pregled ili pretragu obavljenu u bolnici. Plaćanja su oslobođeni samo oni koji plaćaju policu dopunskog osiguranja ili ulaze u kategoriju građana ko-jima participaciju pokriva drža-va. Prema izmijenjenom Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, građani kojima će dopunsko osiguranje platiti država su: hrvatski ratni vojni invalidi, obitelji poginulih hrvatskih bra-nitelja, osobe s invaliditetom koji imaju najmanje 80 posto tjelesnog oštećenja, dobrovoljni davatelji krvi s preko 35 davanja i dariva-teljice s preko 25 davanja, učenici i redovni studenti stariji od 18 godina, umirovljenici i samci, ako njihov prihod u prethodnoj kalen-darskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice, i osobe čiji prihod po članu obitelji ne prelazi 45,9 posto proračunske osnovice, koja za 2009. iznosi 3326 kuna. Primjerice, ako u peteročlanoj obitelji radi samo otac i zarađuje 7000 kuna, svi su članovi oslobo-

Tko ne plaća dopunsko osiguranje

14 15

jedan recept mogli propisati jednomje-sečnu terapiju, pa su se mnogi pacijenti svakog mjeseca vraćali liječniku samo zbog recepta. Sada liječnici na jedan recept mogu propisati terapiju za šest mjeseci. Kronični bolesnici više ne mo-raju čekati u ordinacijama. Dovoljno je da samo jednom u pola godine odu po novi recept kojega će odnijeti u ljekar-nu. Lakše je i liječnicima, jer su rastere-ćeni nepotrebnog administriranja.

sigurni na putu za samo 17,41 kuna dnevnoU svakom idućem broju obradit ćemo jednu važnu temu bitnu za naše osi-guranike. Informirat ćemo vas o do-punskom zdravstvenom osiguranju, o liječenju u inozemstvu, skupim lijeko-vima... Pisat ćemo i o temama za koje sami pokažete zanimanje.Za idući broj najavljujemo temu o put-nom osiguranju, koje može uštedjeti prilično novca svima vama koji se spremate na kraći ili duži put u ino-zemstvo, u slučaju da u zemlji u kojoj

ćete boraviti koristite hitnu zdrav-stvenu zaštitu. Za samo 17,41 kuna po danu, uplaćenih prije puta, možete biti sigurni da će HZZO platiti troško-ve vašega liječenja u inozemstvu. No, više u idućem broju.

HZZO HZMOOko milijun i 700 tisuća građana u sustavu

je dopunskog zdravstvenog osiguranja

Polica dopunskog zdravstvenog iznosi 50 kuna za

umirovljenike čija je mirovina niža od 5108 kuna

đeni plaćanja participacije. Sve navedene kategorije građana i prije reforme bile su oslobođene plaćanja participacije i u tu svrhu posjeduju karton za oslobađanje. Njega mogu nesmetano koristiti i u ovoj godini, a Zavod će im tijekom svibnja i lipnja na kućnu adresu poslati iskaznice i police dopunskog na teret državnog proračuna. One građane koji udovoljavaju uvjetima oslobađanja od plaćanja, a do sada nisu uredili svoj status, Zavod će, po službenoj dužnosti, primiti u sustav dopunskog zdrav-stvenog osiguranja i prije 1. travnja 2009. godine. Ugovor o dopun-skom zdravstvenom osiguranju može se sklopiti u svim uredima i ispostavama Zavoda. Građani koji spadaju u kategoriju onih koji ne plaćaju dopunsko osiguranje, moraju predočiti određene dokaze svog statusa. Hrvatski branitelji, vojni invalidi, članovi njihovih obitelji i članovi obitelji poginulih branitelja trebaju dostaviti rješe-nja koja potvrđuju njihov status, a osobe s invaliditetom predočiti rješenje Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti , drugog mjerodav-nog ministarstva ili pak centra za socijalnu skrb. Dobrovoljni darivatelji krvi tre-baju dati potvrdu Crvenog križa ili Zavoda za transfuzijsku medicinu o broju darivanja krvi. Učenici i studenti stariji od 18 godina, mo-raju uza se imati potvrdu škole ili fakulteta o redovitom školovanju, odnosno studiranju. Osobe čiji prihod po članu obitelji ne prelazi 45,9 posto proračunske osnovice, ovisno o situaciji (zaposleni, pri-vatnici, umirovljenici, nezaposleni itd.), trebaju potvrdu o visini plaće ili mirovine, ali i potvrdu o visini naknade zbog nezaposlenosti. Uz to trebaju priložiti i vjenčani list ili drugi dokument koji dokazuje rodbinsku vezu.

Za druge informacije i pitanja možete posjetiti našu web stra-nicu www.hzzo-net.hr, nazvati besplatni broj telefona0800 7979 - ako imate pitanja u vezi obveznog zdravstvenog osiguranja, te 0800 7989 - ako imate pitanja u vezi dopunskog zdravstvenog osiguranja. Posebno za čitatelje časopisa „Zdrave vijesti“ kreirali smo e-mail adresu zdrave-vijesti@hzzo-net.hr na koju možete slati pitanja. U idućem broju pokušat ćemo odgovoriti na što veći broj vaših pitanja.

Pitajte nas!

Ustarijoj životnoj dobi poseb-na je pažnja posvećena brizi za zdravlje. Posjeti liječniku učestaliji su, bilo zbog zdrav-

stvenih smetnji, bilo zbog redovitih kontrola. Upravo su zato umirovljenici najbrojnija kategorija korisnika dopun-skog zdravstvenog osiguranja HZZO-a. Za one rijetke, koji još nisu u sustavu dopunskog zdravstvenog osiguranja, donosimo osnovne informacije.

cijena policeCijena police dopunskog zdravstvenog iznosi 50 kuna za umirovljenike čija je mirovina niža od 5108 kuna, te 80 kuna za umirovljenike čija je mirovina viša od 5108 kuna. Mjesečna je cijena police za osiguranika koji ima obvezno zdrav-stveno osiguranje, a u statusu je člana obitelji, te za sve druge osiguranike 80,00 kuna.

za koje umirovljenike policu plaća državaUmirovljenici samci, čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 1.939,39 kuna, imaju pravo na plaćenu policu na teret državnog pro-računa. Osiguranikom umirovljenikom - samcem smatra se osigurana osoba Zavoda koja nema članova obitelji, što dokazuje rodnim listom (ne starijim od šest mjeseci), sudskom odlukom o ra-stavi braka, smrtnim listom za bračnog supružnika te drugim odgovarajućim dokumentom, kao i pisanom izjavom da nema drugih članova obitelji.

Što pokriva dopunsko zdravstveno osiguranjeOsiguranici koji imaju policu dopun-skog osiguranja ne plaćaju sudjelova-nje u troškovima zdravstvene zaštite u

visini 20 posto pune cijene („participa-cija“). Primjerice, za: - specijalističko-konzilijarnu zdrav-stvenu zaštitu, uključivo i dnevnu bolni-cu, i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije - 25 kuna,- troškove bolničke zdravstvene zašti-te, odnosno 100 kuna po danu, - naj-viši iznos po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu - 3000 kuna.

kako i gdje se osigurati? Dopunsko zdravstveno osiguranje s HZZO-a može se ugovoriti na dva na-čina: - pisanom ponudom za sklapanje ugo-vora o dopunskom zdravstvenom osi-guranju koju mogu poslati poštom - izravno na šalteru u područnim uredi-ma i ispostavama HZZO-a potpisiva-njem ugovora o dopunskom osiguranju uz osobnu iskaznicu i/ili iskaznicu obve-znog zdravstvenog osiguranja.

kako koristi dopunsko zdravstveno osiguranjeOsiguranici koji su sklopili ugovor, na kućnu će adresu dobiti iskaznicu do-punskog zdravstvenog osiguranja HZ-ZO-a (plastificiranu iskaznicu naranča-ste boje) te policu. Prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja mogu se ostvariti uz predočenje iskaznice ili police dopunskog zdravstvenog osi-guranja. Jedina obveza osiguranika je redovita uplata mjesečnih premija do-punskog zdravstvenog osiguranja.

koliko vrijedi osiguranje i kada prestaje vrijeditiPolica dopunskog zdravstvenog osi-guranja izdaje se na godinu dana. Ona

prestaje važiti: - smrću osiguranika - na dan smrti,- promjenom statusa osiguranika,- raskidom ugovora zbog ne plaćanja premija,- otkazom ugovora, najmanje tri mje-seca prije isteka roka važenja police i uz otkazni rok od tri mjeseca tijekom kojih osiguranik obvezno podmiruje pripadajuću premiju; - odustajanjem od ugovora do dana po-četka važenja police,- kada se sklopi novi ugovor o dopun-skom zdravstvenom osiguranju.

Kako bi svojim osiguranicima pomogao pri bržem ostvarivanju prava na mirovinu , Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje omogućio je osiguranicima da po-krenu postupak predhodnog kom-pletiranja. Postupak se pokreće podnošenjem obavijesti o namjeri podnošenja zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu nadležnoj po-dručnoj službi HZMO-a, ili preko “korisničkih stranica”.Tiskanica je, osim na internet stranici, dostupna i u područnim službama i ispostavama, a omo-gućuje budućim umirovljenicima da šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o nakani odlaska u sta-rosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, te brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.

Ranije najavite odlazak u mirovinu

Starija životna dob

Umirovljenici i dopunsko zdravstveno osiguranje