regionalni indeks konkurentnosti hrvatske 2010

Regionalni indeks konkurentnosti

Hrvatske

1

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja za-govara promjene i povezivanje država znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se gra-đanima omogućilo da izgrade bolji život. Djelujemo u 166 država, kojima pomažemo da nađu vlastita rješenja za izazove globalnog i nacionalnog razvoja. Za razvijanje svojih kapaciteta one se oslanjanju na djelatnike UNDP-a i širok raspon naših partnera.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP)Radnička cesta 41/8, 10000 ZagrebTelefon: +385 1 2361 666 Telefaks: +385 1 2361 620 www.undp.hr

Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) nezavisno je savjetodavno tijelo sastavljeno od 23 člana iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i aka-demske zajednice – kojem je cilj jačanje dijaloga, partnerstva i konsenzusa o politikama i programima ključnim za održivi rast i razvoj Hrvatske.

Vijeće djeluje kao katalizator promjena koje vode povećanju konkurentnosti Hrvatske. Cilje-vi djelovanja Vijeća na tom području izrazito su fokusirani i neposredni: djelovati na pove-ćanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva te zajedništvom i društvenim konsenzusom utjecati na promjene koje vode ostvarenju vizije dugoročnog i održivog razvoja Hrvatske.

Nacionalno vijeće za konkurentnost Šoštarićeva 2, 10000 ZagrebTelefon: +385 1 6304 855, 853Telefaks: +385 1 6304 856www.konkurentnost.hr

2


Zagreb, ožujka 2011.

Znanstveno-istraživačke podloge za publikaciju izradila je skupina istraživača Ekonomskog fakulteta u Osijeku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu (IMO):

Autori (abecednim redom)

dr. sc. Mirela Alpeza, Ekonomski fakultet u Osijekumr. sc. Anamarija Delić, Ekonomski fakultet u Osijekudr.sc. Krešimir Jurlin, Institut za međunarodne odnose, Zagrebdr. sc. Julia Perić, Ekonomski fakultet u Osijeku doc. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka, Ekonomski fakultet u Osijekuprof. dr. sc. Slavica Singer, Ekonomski fakultet u Osijeku, koordinatorica istraživanjaValentina Vučković, Institut za međunarodne odnose, Zagreb

Vanjski suradnici

dr.sc. Mira Lenardić, NVKNenad Kocmur, UNDP HrvatskaDanijela Tepšić, UNDP Hrvatska

Nakladnik

Nacionalno vijeće za konkurentnost Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Hrvatska

Za Nakladnika

dr.sc. Mira Lenardić

Copyright ©Nacionalno vijeće za konkurentnost

ISSN 1846-9663

Uredile

prof. dr. sc. Slavica Singerdr. sc. Mira Lenardić

Tehnička priprema

Martina Hatlak

Lektura

Mirjana Paić-Jurinić

Oblikovanje

Kudos studio d.o.o.

Tisak i uvez

Tiskara Zelina d.d.

Dijelovi ove publikacije smiju se reproducirati bez odobrenja autora, ali bez izmjena i uz podatak o izvoru. U ovoj publikaciji iznesena su mišljenja autora i nužno ne predstavljaju službeno stajalište UNDP-a.

3


zadovoljstvo mi je predstaviti drugo izdanje publikacije Regi-onalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010., koja je rezultat suradnje Programa Ujedinjenih naroda za razvoj i Nacional-nog vijeća za konkurentnost. Publikacija predstavlja nalaze rangiranja konkurentnosti hrvatskih županija i regija uteme-ljenih na metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD), renomiranih istraži-vanja i mjerenja nacionalne konkurentnosti u svijetu.

Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. nastavak je mjerenja konkurentnosti hrvatskih regija i županija čime se, nakon sagledavanja početne pozicije 2007. godine, omo-gućuje praćenje konkurentskog napredovanja kao i uspore-dni pregled stanja u regijama i županijama.

Hrvatska se danas nalazi pred okončanjem pregovora s Euro-pskom unijom i u tom procesu bitno je kreirati i ubrzano provo-diti gospodarske politike koje vode održivom i konkurentskom napredovanju na svim razinama – nacionalnoj, regionalnoj i županijskoj. Nalazi ovog istraživanja potvrđuju da nema dovo-ljno brzih promjena, pa stoga ni vidljivog napredovanja kon-kurentnosti županija/regija. Također one razlike u konkuren-tnosti regija/županija koje proizlaze iz različite kvalitete njihova poslovnog okruženja i poslovnog sektora vrlo su slične onima iz 2007. godine. Kako pravo na ujednačen razvoj i kvalitetu života u svim županijama i regijama postavlja potrebu da se rast nacionalne konkurentnosti ostvari suradnjom svih regija/županija, jasno je da se taj razvoj mora temeljiti na znanju i inovativnosti u korištenju lokacijskih prednosti i resursa, na po-ticanju potencijalnih izvora rasta kao i na uklanjanju prepreka rastu svake županije odnosno regije. U tom je kontekstu poru-ka ove publikacije jasna: ključ napretka Hrvatske leži u našim rukama, u našoj sposobnosti da brže mijenjamo ono što je loše i da stvaramo novo i bolje kako bismo postali kompatibilniji i konkurentniji na europskom i globalnom tržištu.

Posebna je vrijednost istraživanja regionalne konkurentnosti Hrvatske to što može poslužiti kao alat za praćenje realiza-cije cjelovite strategije regionalnog razvoja Hrvatske, ali i za njezino aktualiziranje i oblikovanje međusobno konzistentnih politika i instrumenata usmjerenih za podizanje konkurent-ske osposobljenosti regija i županija s konačnim pozitivnim učinkom i na nacionalnu konkurentnost.

Očekujemo stoga da ključni dionici odgovorni za upravljanje regionalnim razvojem iskoriste nalaze ovog istraživanja pri oblikovanju takvih politika i mjera koje će stvoriti uvjete za gospodarski rast u sljedećim godinama.

Nadamo se da će bogatstvo informacija sadržanih u doku-mentu te mogućnost usporedbe s proteklom publikacijom utjecati na gospodarsku, stručnu, društvenu i političku ja-vnost da intenzivira osmišljavanje i provedbu reformi na re-gionalnoj i županijskoj razini.

Na kraju, zahvalio bih članovima Vijeća, istraživačima i su-radnicima na njihovom doprinosu u izradi ovog dokumenta.

S poštovanjem,

Ivica Mudrinić predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost

Poštovani,

4


5


zadovoljstvo mi je predstaviti Vam publikaciju Regionalni in-deks konkurentnosti Hrvatske 2010., koju je Nacionalno vijeće za konkurentnost pripremilo u suradnji s Programom Ujedi-njenih naroda za razvoj. Pred Vama je drugo izdanje publikacije koja mjeri konkurentnost hrvatskih regija prema metodologi-ji Svjetskog gospodarskog foruma. Naša analiza razmatra hrvatske regije prema dvjema podjelama: prvo, prema terito-rijalno-administrativnoj podjeli zemlje na 21 županiju i drugo, prema podjeli u skladu s nomenklaturom prostornih jedinica za statistiku Europske unije (NUTS); te jedinice na drugoj ra-zini, definirane kao regije s više od 800.000 stanovnika, dijele Hrvatsku na tri veće regije.

Kao i u prvom izdanju publikacije 2007. godine, novi rezultati pokazuju znatne regionalne razlike i mali napredak u njihovu smanjivanju između razvijenih županija i onih koje zaostaju u razvoju. Nadalje, prema Globalnom indeksu konkurentnosti Hrvatska je sa 57. mjesta od 131 zemlje u 2007. godini pala na 77. mjesto od 139 zemalja u 2010. godini. Ti rezultati govo-re da je potrebno poduzeti mjere i dodatno potaknuti raspravu o tome kako unaprijediti konkurentnost na nacionalnoj i regio-nalnoj razini, osobito uoči pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Drugo izdanje publikacije Regionalni indeks konkurentnos-ti također treba poslužiti kao koristan alat donositeljima od-luka i poslovnom sektoru na regionalnoj razini s obzirom na to da prikazani rezultati pokazuju ne samo kako su županije međusobno rangirane nego i kako su same napredovale ili nazadovale u promatranom razdoblju. Pojedini indikatori koji obuhvaćaju objektivne pokazatelje, poput bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, i subjektivne procjene poslovne za-jednice upućuju na slabosti koje mogu biti otklonjene i pred-nosti koje se mogu iskoristiti. Razumijevanje postignutog na-pretka nekih županija može poslužiti kao poticaj svim drugima.

Neke se sastavnice poslovnog okruženja, poput demograf-skih pokazatelja i stupnja naobrazbe, mogu mijenjati jedi-no postupno; neke druge pak mogu se unaprijediti brže zahvaljujući mudrim i pravodobnim odlukama i razboritom alokacijom resursa. Regionalni indeks konkurentnosti nami-jenjen je stoga informiranju kao i planiranju razvojnih prior-iteta s krajnjim ciljem ulaska Hrvatske u Europsku uniju s bolje povezanim i razvojno ujednačenim regijama.

Na kraju, zahvaljujemo autorima, istraživačima i članovima poslovne zajednice koji su pridonijeli oblikovanju analize i preporuka. Posebno zahvaljujemo našem partneru Nacional-nom vijeću za konkurentnost za sav analitički i organizacij-ski trud koji su uložili u izradu ove publikacije. Vijeću ujedno želimo mnogo uspjeha u budućim izdanjima ove publikacije.

S poštovanjem,

Louisa VintonStalna predstavnica UNDP-a u Republici Hrvatskoj

Poštovani,

6


Popis skraćenica

BDP Bruto društveni proizvod

EU Europska unija

Eurostat Statistički ured EU-a

IMD Institute for Management Development (Institut za razvoj menadžmenta)

JLPS Jedinice lokalne i područne samouprave

JVD Jedinice po vrsti djelatnosti

MSP Mala i srednja poduzeća

NUTS Nomenclature of territorial units for statistics (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku)

NUTS1 Statistička jedinica prve razine prema Eurostatu (3.000.000 do 7.000.000 stanovnika). NUTS 1 regija: Republika Hrvatska

NUTS2 Statistička jedinica druge razine prema Eurostatu (800.000 do 3.000.000 stanovnika). NUTS2 regije u Hrvatskoj: Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska i Jadranska Hrvatska

NUTS3 Statistička jedinica treće razine prema Eurostatu (150.000 do 800.000 stanovnika). NUTS 3 regije u Hrvatskoj: 20 županija i Grad Zagreb

NVK Nacionalno vijeće za konkurentnost

RH Republika Hrvatska

RIK Regionalni indeks konkurentnosti

UNDP United Nations Development Programme (Program Ujedinjenih naroda za razvoj)

WEF World Economic Forum (Svjetski gospodarski forum)

ZK Zemljišno knjižno

Popis skraćenica

7


Sadržaj

Sadržaj

Uvod

1. Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske

1.1. Regije i županije Republike Hrvatske

1.2. Kako čitati konkurentske profile regija?

1.3. Kako čitati konkurentske profile županija?

2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007.- Rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)

3. Prioriteti i preporuke

4. Profili konkurentnosti regija i županija Hrvatske

HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA

Usporedba županija u regiji Sjeverozapadna Hrvatska

HR011 Grad Zagreb

HR012 Zagrebačka županija

HR013 Krapinsko-zagorska županija

HR014 Varaždinska županija

HR015 Koprivničko-križevačka županija

HR016 Međimurska županija

HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA

Usporedba županija u regiji Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska

HR021 Bjelovarsko-bilogorska županija

HR022 Virovitičko-podravska županija

HR023 Požeško-slavonska županija

HR024 Brodsko-posavska županija

HR025 Osječko-baranjska županija

HR026 Vukovarsko-srijemska županija

HR027 Karlovačka županija

HR028 Sisačko-moslavačka županija

11

15

16

17

18

21

31

37

40

42

46

50

54

58

62

66

72

74

78

82

86

90

94

98

102

106

HR03 JADRANSKA HRVATSKA

Usporedba županija u regiji Jadranska Hrvatska

HR031 Primorsko-goranska županija

HR032 Ličko-senjska županija

HR033 Zadarska županija

HR034 Šibensko-kninska županija

HR035 Splitsko-dalmatinska županija

HR036 Istarska županija

HR037 Dubrovačko-neretvanska županija

Metodologija istraživanja

Literatura

112

114

118

122

126

130

134

138

142

149

155

8


9


Uvod

10

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA | Tablica 1. Indikatori Sjeverozapadne regije REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2007.

11

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. Uvod

Istraživanje regionalne konkurentnosti bitna je pretpo-stavka realizacije ujednačenog razvoja svih dijelova Hr-vatske. Prvo takvo istraživanje, provedeno 2007. godine, i ovo istraživanje, provedeno 2010. godine, daju doprinos oblikovanju i realizaciji nacionalnih politika u području regionalnog razvoja i konkurentnosti Hrvatske. Važnost istraživanja regionalne konkurentnosti potvrđuje i prvo takvo istraživanje u Europskoj uniji1, provedeno 2010. go-dine s objašnjenjem da će „kvantificiran pokazatelj kon-kurentnosti omogućiti zemljama članicama identificirati moguće regionalne slabosti kao i čimbenike koji pridono-se tim slabostima. To će zatim pomoći regijama u procesu njihova uklanjanja“2. Valja posebno istaknuti da je naše istraživanje regionalne konkurentnosti navedeno kao pri-mjer dobre metodološke prakse i analizirano usporedno s metodologijom koju primjenjuju u Ujedinjenom Kraljev-stvu i Finskoj3. Za razliku od tog europskog istraživanja, koje nudi samo pokazatelje, naša su istraživanja dopunje-na određenim „putokazima“, tj. preporukama za interve-niranje na razini vladinih politika i/ili programa, lokalne samouprave, ali i drugih institucija odgovornih za jača-nje konkurentnosti, od obrazovnih institucija do poslovnih asocijacija i samih poduzeća.

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdo-blje 2011.–2013. godine4 ističe potrebu za funkcionalnom

1 Na razini EU-a pokrenut je 2010. godine zajednički projekt dviju glavnih uprava Europske unije, DG Joint Research Centre i DG Regional Policy sa ciljem utvrđivanja regionalne konkurentnosti unutar Europske unije zbog potrebe stvaranja dobre istraživačke pod-loge u procesima oblikovanja regionalne politike na razini Europske unije, ali i unutar zemalja članica, odnosno u strateškim savezima pojedinih regija, u ostvarivanju razvojnih ciljeva. Provedeno istraživanje dalo je metodološki okvir za utvrđivanje EU regionalnog indeksa konkurentnosti (EU Regional Competitiveness Index), a kao primjer dobre metodološke prakse posebno se analiziraju istraživanja regionalne konkurentnosti triju zemalja – Ujedinjenog Kraljevstva, Finske i Hrvatske. Annoni, P., K. Kozovska, EU Regional Competitiveness Index 2010, EUR 24346-2010, European Commission, Joint Research Centre, Institute for the Protection and Security of Citizens, Luxembourg, 2010. 2 „A quantitative score of competitiveness will facilitate Member States in identifying possible regional weaknesses together with factors mainly driving these weaknesses. This in turn will assist regions in the cathing up process.“ Ibidem, str. Iii.3 Ibidem, str. 23-25.4 Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 4. lipnja 2010. godine usvojila je prijedlog Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.–2013. U sklopu usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske donesen je 29. prosinca 2009. godine (NN 153/09).

Uvod

politikom regionalnog razvoja koja će pridonositi održivom dugoročnom rastu, restrukturiranju ka gospodarstvu ute-meljenom na znanju i inovacijama, održivoj konkurentno-sti zemlje i porastu životnog standarda građana. Razvojem mehanizama osnaživanja svih dijelova zemlje povećat će se osposobljenost za djelotvorno sudjelovanje podnacional-nih razina (regija) u procesu koji treba donijeti smanjenje znatnih socijalnih i ekonomskih razlika. Ovim dokumentom u Hrvatskoj se stvara okvir za donošenje i provedbu regi-onalne politike koja će s jedne strane jačati potencijale za konkurentsko napredovanje i povećati sposobnost regija za povlačenje sredstava iz fondova EU-a, a s druge omogućiti jačanje institucionalnog i pravnog kapaciteta regija za vo-đenje proaktivne razvojne politike gospodarstva na svojem području.

Obrazovanje, zdravstvene usluge i poslovne prilike mo-raju biti dostupni svima podjednako. Zbog prava ljudi na kvalitetan život u svim dijelovima zemlje, zbog efikasnog korištenja resursa (ljudskih, prirodnih, tehnoloških) u ci-jeloj zemlji, zbog principa supsidijarnosti – prava svake sredine da svojim razvojem upravlja na načelima surad-nje i konkurencije, ravnomjeran regionalni razvoj u sre-dištu je učinkovite ekonomske politike svih zemalja koje se odgovorno odnose prema svojim građanima i svojim resursima.

Regionalna politika Europske unije instrument je financij-ske solidarnosti i snažna poluga za stvaranje kohezije i ekonomske integracije između njenih razvijenijih i manje razvijenih dijelova. Stimuliranje rasta, zaposlenosti i ino-vacija najvažniji su prioriteti regionalne politike EU-a pra-ćeni demografskom konsolidacijom, kvalitetnim uprav-ljanjem prostorom, ravnomjernijim korištenjem i optere-ćivanjem infrastrukture te većom socijalnom kohezijom. O važnosti regionalne politike u Europskoj uniji govori i činjenica da će se u razdoblju 2007.–2013. godine čak 36% ukupnog proračuna EU-a utrošiti za smanjenje ra-zvojnog jaza između pojedinih dijelova Europske unije i to prvenstveno za ulaganja koja će potaknuti konvergenciju, regionalnu konkurentnost i zaposlenost te teritorijalnu su-radnju. U tom kontekstu, od praćenja regionalne konku-rentnosti unutar Europske unije očekuje se stjecanje po-trebnog uvida u stanje i promjene regionalne razvijenosti.

Od 2007. godine Hrvatska može dio tih sredstava koristiti kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), namijenjen državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kan-didatkinjama pri usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a i pripremama za korištenje Strukturnih fondova. Program IPA ima pet komponenti: Pomoć u tranziciji i izgradnja in-stitucija, Prekogranična suradnja, Regionalni razvoj, Ra-zvoj ljudskih potencijala i Ruralni razvoj. Od komponente

12


Regionalni razvoj očekuje se da financira infrastrukturne projekte većih razmjera u zaštiti okoliša i prometu, pro-grame poticanja nacionalne konkurentnosti i ujednačenog regionalnog razvoja te da na taj način pridonese pripremi zemlje za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja EU-u, što je za Hrvatsku iznimno važ-no. Sudjelovanje Hrvatske u toj komponenti temelji se, iz-među ostalog, i na Operativnom programu za regionalnu konkurentnost, koji je usredotočen na tri prioriteta: prvo, izgradnja poslovne infrastrukture u 10 županija koje imaju znatne razvojne prepreke; drugo, stvaranje povoljne po-slovne klime jačanjem administrativne učinkovitosti, pru-žanjem savjetodavne pomoći malim i srednjim poduzeći-ma, jačanjem nacionalnog kapaciteta za komercijalizaciju i jačanjem inovacija razvojem klastera i poslovnih zona te osnivanjem e-poslovnih centara diljem zemlje; i treće, tehnička pomoć za upravljanje tim programom.5

U Hrvatskoj je proaktivna regionalna politika utemeljena na konvergenciji, konkurentnosti i suradnji iznimno važ-na zbog velikih, ali i dugotrajnih unutrašnjih razlika u ra-zvijenosti. Mjereno bruto domaćim proizvodom po sta-novniku te se razlike kreću u rasponu od oko 5.500 eura (Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija) do 12.400 eura u Istarskoj županiji i 16.750 eura u Gradu Za-grebu (2007.)6. Razlike u nezaposlenosti još su veće – od 6,1% u Gradu Zagrebu i 7,1% u Istarskoj županiji do više od 27% u Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj

Uvod

5 U razdoblju 2007.–2011. godine u sklopu te komponente Hrvatska može koristiti 75,2 milijuna eura (Međunarodne novine 3/2011). Prvi ugovori za projekte usmjerene na poslovnu infrastrukturu u područjima s razvojnim zaostajanjem (projekti lokalnih samou-prava Vukovara, Lovasa, Iloka, Nove Gradiške, Vodica, Pleternice), u iznosu od 5,08 milijuna eura, potpisani su krajem 2010. godine. Krajem godine potpisano je i 5 ugovora u iznosu od 2.6 milijuna eura za povezivanje znanstvene zajednice s industrijom, odnosno korištenje rezultata znanstvenih istraživanja za potrebe industrijskog sektora. www.safu.hr (17. 12. 2010.). 6 www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-02_01_2010.htm 7 Godišnjak 2009., Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, travanj 2009., str. 9.8 Nacionalno vijeće za konkurentnost, Godišnja izvješća o konkurentnosti Hrvatske 2002., 2004., 2006. i 2008.9 Produktivnost rada u Hrvatskoj odgovara razini od 59,2% prosjeka zemalja skupine EU 25 (2006.); u usporedbi, ona je manje od 40% u Bugarskoj i Rumunjskoj. No zaostajanje Hrvatske u produktivnosti rada izrazitije je ako se usporedi s prosjekom zemalja iz skupine EU 15 –106% prosjeka EU 25. („Put prema ubrzanoj konvergenciji: Izazovi i pregled suradnje“, Svjetska banka, Zagreb, siječanj 2008., str.18.)10 Istraživanje Svjetske banke o lakoći poslovanja rangiralo je Hrvatsku na 103. mjesto od 183 zemlje. Doing Business, Svjetska banka, 2010. 11 Projekt se provodio 2006. i 2007. godine; pregledano je 1455 propisa koji se odnose na gospodarstvo, predloženo je 799 ukidanja/pojednostavljenja i provedeno 368 preporuka. Sažetak o provedbi projekta HITROREZ, 28. 7. 2009. www.hitrorez.hr

županiji (2009.)7. U takvoj situaciji pretpristupni, a uskoro i kohezijski fondovi EU-a, nude velike mogućnosti za po-dizanje kvalitete poslovnog sektora i okruženja u cijeloj zemlji, a kroz to i za smanjenje razvojne neravnoteže. Za korištenje tih fondova potreban je uvid u stanje razvijeno-sti pojedine regije što Regionalni indeks konkurentnosti omogućuje.

Intenzitet i razmjeri napredovanja pojedine regije odno-sno županije i sposobnosti „hvatanja koraka“ s razvijeni-jim dijelovima Hrvatske, ali i s Europskom unijom, najbolje se mogu sagledati kroz analizu konkurentnosti. Hrvatska je obuhvaćena istraživanjem konkurentnosti prema meto-dologiji Svjetskog gospodarskog foruma od 2002. godine i to je dobar temelj za praćenje promjena i podešavanje na-cionalnih politika kojima se intervenira u uklanjanje pre-preka ostvarivanju konkurentnosti i razvijenosti.

Nacionalna konkurentnost temelji se na konkurentnosti poduzeća odnosno na kvalitetnom poslovnom okruženju i poslovnom sektoru u cijeloj Hrvatskoj. Zbog toga ne posto-ji dilema – razvijati samo najmanje razvijene regije ili se oslanjati na najrazvijenije. Pravo na ujednačenu kvalitetu života zahtijeva da se povećanje nacionalne konkurentno-sti ostvari suradnjom svih regija, koje svoj razvoj teme-lje na znanju i inovativnosti u korištenju prirodnih resursa te otkrivanjem potencijalnih izvora rasta pojedine regije kao i uklanjanjem prepreka rastu njihove konkurentnosti.

Istraživanje provedeno u 2007. godini omogućilo je sa-gledavanje početne pozicije regionalne konkurentnosti u Hrvatskoj što je bio prvi i bitan korak prema djelotvornijoj politici regionalnog razvoja.

Hrvatska je u razdoblju praćenja konkurentnosti (od 2002. godine) iskusila „šetanje“ oko 60. mjesta u razdoblju 2002. do 2006. godine, ali i izrazit pad na 72. mjesto u 2009. godini te daljnji pad na 77. mjesto u 2010. godini8. Niska produktivnost poslovnog sektora9 i dugogodišnja prisutnost mnogih prepreka u poslovnom okruženju10, pr-venstveno u pogledu pravosuđa, korupcije, javne uprave, sposobnosti usvajanja novih znanja, tehnologija i inovaci-ja, efikasnosti tržišta rada otežavaju ili čak onemogućuju jačanje konkurentnosti. Nezavršenost pojedinih procesa institucionalnih promjena (npr. izostanak „giljotine“ nepo-trebnih propisa – projekt HITROREZ)11 znatno usporava izgradnju jednostavnijeg i transparentnijeg regulatornog okvira poslovnog okruženja, ali i otežava stvaranje pozi-tivne energije za promjene u društvu.

Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva na nacionalnoj razini odraz je konkurentskog kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini što samo naglašava važnost i potrebu ujednačenog regionalnog i lokalnog razvoja u zemlji. Zbog toga hrvatska nacionalna i regionalna razvojna politika mora biti komplementarna i usklađena s regionalnom po-litikom Europske unije.

13


Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske

14


15


Konkurentnost je skup faktora, razvojnih politika i institucija koji svojom isprepletenosti utječu na razinu produktivnosti općenito odnosno na kvalitetu poslovnog sektora i poslovnog okruženja. Riječ je o tri grupe faktora: prvu čine temeljni faktori: institucije, infrastruktura, makroekonomsko okruženje, zdravstvo i osnov-no obrazovanje; drugu čine faktori koji određuju efikasnost, pri-mjerice visoko obrazovanje, efikasnost tržišta roba i rada, razvi-jenost financijskog tržišta i tehnološka spremnost; u trećoj su inovacijski faktori, poslovna sofisticiranost i inovativnost12. Tako definirana konkurentnost u ovom se istraživanju mjeri kombi-nacijom statističkih i perceptivnih indikatora koji opisuju sve tri grupe faktora. Na taj način dobiva se uvid u stanje glavnih pod-ručja konkurentnosti (stupovi konkurentnosti) hrvatskih župani-ja i regija te prepoznaju potencijali i ograničenja konkurentskih sposobnosti kao i njihovi mogući uzroci, a sve radi praćenja i vođenja uravnotežene i dugoročno održive regionalne razvojne politike.

Regionalni indeks konkurentnosti 2010. (RIK 2010.) prati i ocjenjuje konkurentnost triju regija (NUTS2), Sjeverozapad-ne, Središnje i Istočne (Panonske) te Jadranske kao i kon-kurentnost svih hrvatskih županija i Grada Zagreba (razina NUTS3) grupirane u tri NUTS2 regije, kao i 2007. godine u prvom istraživanju.

Analitički pristup temelji se na kombinaciji statističkih i per-ceptivnih indikatora koji izražavaju kvalitetu poslovnog okru-ženja i poslovnog sektora (Slika 1).

Metodološki pristup agregiranju podataka i analizi teme-lji se na metodama i istraživanjima Svjetskoga gospodar-skog foruma i Instituta za razvoj menadžmenta13, imajući



12 Definicija Svjetskoga gospodarskog foruma. Vidjeti The Global Competitiveness Report 2010-2011, Appendix A: Computation and structure of the Global Competitiveness Index 2010-2011, str. 43-45. 13 World Economic Forum (WEF) i Institute for Management Development (IMD)

Stupovi konkurentnosti

1. Demografija, zdravlje i kultura

Poslovno okruženje

Statistički inidikatori

(2/3)

Regionalni indeks

konkurentnosti

2. Obrazovanje

3. Osnovna infrastruktura i javni sektor

4. Poslovna infrastruktura

5. Investicije i poduzetnička dinamika

Poslovni sektor6. Razvijenost poduzetništva

7. Ekonomski rezultati – razina

8. Ekonomski rezultati – dinamika

1. Lokacijske prednosti

Poslovno okruženje Perceptivni

indikatori(1/3)

2. Lokalna uprava

3. Infrastruktura

4. Vladavina prava

5. Obrazovanje

6. Financijsko tržište i lokalna konkurencija

7. Tehnologija i inovativnost

Poslovni sektor8. Klasteri

9. Marketing i menadžment

Slika 1. Model regionalnog indeksa konkurentnosti

16


prosječni izvorni prihodi per capita, prosječna stopa neza-poslenosti, kretanje stanovništva i udio obrazovanog sta-novništva u stanovništvu u dobi od 16-65 godina)14 nastoji se bolje odrediti razvojni profil jedinica lokalne i područ-ne samouprave. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvat-ske temelji se čak na 123 statistička indikatora iz različitih izvora statističkih pokazatelja i 68 perceptivnih indikatora izvedenih iz provedene ankete, koji omogućuju međusobnu usporedbu regija i županija. Uključujući također niz indika-tora kvalitete života na regionalnoj odnosno županijskoj ra-zini, taj indeks daje bogatu i kvalitetnu podlogu za kontinu-irano praćenje regionalne konkurentnosti Hrvatske. U tom smislu očekuje se da RIK postane redovito istraživanje koje će prema standardiziranoj metodi svake dvije ili tri godine pratiti razvoj hrvatskih regija i županija s ciljem stvaranja kvalitetne podloge za upravljanje regionalnim razvojem na nacionalnoj i podnacionalnoj razini15.

1.1. Regije i županije Republike Hrvatske

Republika Hrvatska upravno je podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb. Tijekom pregovora i pripreme Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji Statistički ured EU-a (Eurostat) prihvatio je model podjele zemlje na prostorne jedinice za statistiku na razini NUTS1 (cijela Hrvatska) i ra-zini NUTS3 (postojeće županije), koje predstavljaju upravnu podjelu države, te na razini NUTS2, koju čine tri neadmini-strativne prostorne jedinice za statistiku tj. tri NUTS2 regije (Tablica 1):

1. Sjeverozapadna regija2. Središnja i Istočna (Panonska) regija3. Jadranska regija

1. Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2007.

Tablica 1. Statistička podjela Hrvatskeu vidu raspoloživost i dostupnost podataka na regionalnoj i županijskoj razini u Hrvatskoj. Budući da su u 2010. godini unesene u metodologiju izračuna RIK-a određene dopune, usporedbe s rangovima iz istraživanja regionalne konku-rentnosti 2007. godine samo su indikativne. Tumačenje i opis metodoloških dopuna dani su u poglavlju metodologije istraživanja. Regionalni indeks konkurentnosti 2007. potaknuo je većinu županija na rasprave o razlikama u regionalnoj i županijskoj konkurentnosti što je potvrdilo snažan interes za bolje iskori-štavanje i popravljanje vlastitih potencijala o kojima ovise ra-zvojni kapacitet, konkurentnost i kvaliteta života svih građa-na. Primjena Regionalnog indeksa konkurentnosti olakšava praćenje i analizu utjecaja različitih komponenti okruženja na stvaranje povoljne klime za poslovanje i investiranje, ali i pra-ćenje i analizu vitalnosti poslovnog sektora. Istodobno, Regi-onalni indeks konkurentnosti služi poslovnoj zajednici pri do-nošenju investicijskih odluka i ocjenjivanju lokacije za nove poslovne pothvate, a lokalnim političkim strukturama pri us-poredbi njihovih politika s onima drugih županija kako bi ih unaprijedile. Javni sektor i državna uprava također trebaju sustavne informacije o razvijenosti i konkurentnosti županija/regija, koje daje Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske, kao polazište za donošenje razvojnih programa te kreiranje i provedbu svih politika relevantnih za smanjenje jaza u razini razvijenosti pojedinih dijelova zemlje (od obrazovne, inovacij-ske, socijalne, porezne do investicijske politike).

Do sada se razvijenost pojedinih dijelova Hrvatske (župani-ja, gradova, općina) ocjenjivala uglavnom korištenjem indi-katora o bruto domaćem proizvodu po stanovniku ili o sto-pi nezaposlenosti. Uvođenjem indeksa razvijenosti koji se temelji na pet pokazatelja (prosječni dohodak per capita,

14 Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti donesena je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 15. srpnja 2010. godine (NN 89/10). 15 Vidjeti bilješku 1.

HR01 Sjeverozapadna Hrvatska

HR011 Grad Zagreb

HR012 Zagrebačka županija

HR013 Krapinsko-zagorska županija

HR014 Varaždinska županija

HR015 Koprivničko-križevačka županija

HR016 Međimurska županija

HR02 Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska

HR021 Bjelovarsko-bilogorska županija

HR022 Virovitičko-podravska županija

HR023 Požeško-slavonska županija

HR024 Brodsko-posavska županija

HR025 Osječko-baranjska županija

HR026 Vukovarsko-srijemska županija

HR027 Karlovačka županija

HR028 Sisačko-moslavačka županija

HR03 Jadranska Hrvatska

HR031 Primorsko-goranska županija

HR032 Ličko-senjska županija

HR033 Zadarska županija

HR034 Šibensko-kninska županija

HR035 Splitsko-dalmatinska županija

HR036 Istarska županija

HR037 Dubrovačko-neretvanska županija

17


16 Prednost je takvog rješenja što cijela Hrvatska može koristiti kohezijske i strukturne fondove EU-a čak i nakon dostizanja 75% prosjeka BDP-a per capita EU-a, što će prema projekcijama biti do 2020. godine. Na razini regija NUTS2 predviđa se u razdoblju tzv. druge financijske perspektive 2014.–2020. izrada pojedinačnih strategija NUTS2 (za potrebe privlačenja strukturnih fondova) u kojima bi također postojala mogućnost osnivanja razvojnih institucija za upravljanje tim strategijama.

Taj model statističke podjele Hrvatske omogućuje usklađiva-nje planiranja regionalnog razvoja u zemlji s kohezijskom po-litikom Europske unije, ali i konkuriranje za razvojna sredstva putem strukturnih fondova EU-a16.

1.2. Kako čitati konkurentske profile regija?

Svaka od tri regije NUTS2 (Sjeverozapadna Hrvatska, Sre-dišnja i Istočna (Panonska) Hrvatska i Jadranska Hrvatska) predstavljena je u RIK-u na šest stranica, koje uključuju us-poredbu s drugim dvjema regijama te usporedbu župani-ja unutar svake regije i tablicu s vrijednostima indikatora poslovnog okruženja te tablicu s vrijednostima indikatora poslovnog sektora.

1. Na prvoj stranici, svaka je regija predstavljena lokacijski (na zemljovidu Hrvatske) četirima pokazateljima (površina, broj stanovnika, nezaposlenost, bruto domaći proizvod) i rangom konkurentnosti.

2. Na drugoj stranici, svaka je regija opisana usporedbom s istraživanjem provedenim 2007. godine i dvama mrežnim dijagramima koji prikazuju konkurentski profil regije kroz statističke i perceptivne vrijednosti stupova konkurentnosti.

3. Na trećoj i četvrtoj stranici, daju se grafički prikazi uspo-redbe rangova županija unutar regija s obzirom na vri-jednosti 8 statističkih indikatora i 9 perceptivnih indika-tora konkurentnosti. Uz to, tablice daju uvid u prednosti i slabosti poslovnog okruženja i poslovnog sektora župani-ja unutar regije po vrijednostima statističkih i perceptivnih

Kako čitati mrežne dijagrame?

Demografija, zdravlje i kultura

Investicije i poduzetnička dinamika

Ekonomski rezultati - dinamika

Obrazovanje

Razvijenost poduzetništva

Poslovna infrastruktura

Ekonomski rezultati - razina

Osnovna infrastruktura i javni sektor

1

5

17

21

9

13

Profil konkurentnosti regija - statistički indikatori

Mrežni dijagram utemeljen na statističkim indikatorima konkurentnosti pokazuje prosječan rang pojedinog indika-tora svih županija koje pripadaju regiji, u mogućem raspo-nu od 1 do 21 (20 županija i Grad Zagreb). Što je vrijednost pojedinog indikatora bliža vanjskom krugu to je u toj regiji taj indikator kvalitetniji, a što je bliže centru indikator je loši-ji odnosno predstavlja prepreku razvoju konkurentnosti. Na primjer, vrijednost je većine indikatora u Središnjoj i Istočnoj Hrvatskoj između 14. i 17. ranga što govori o niskom rangu tih indikatora, a npr. Sjeverozapadna Hrvatska ima tek jedan indikator oko 15. ranga.

Profil konkurentnosti regija - perceptivni indikatori

Mrežni dijagram utemeljen na perceptivnim indikatorima konkurentnosti pokazuje prosječne ocjene pojedinog indika-tora svih županija koje pripadaju regiji. Svaki indikator ocje-njivan je ocjenama od 1 do 7, pri čemu je ocjena 1 najslabija, a ocjena 7 najbolja. Što je vrijednost pojedinog indikatora bliže vanjskom krugu to je u toj regiji taj indikator kvalitetniji, a što je bliže centru indikator je lošiji odnosno predstavlja prepreku razvoju konkurentnosti. Na primjer, indikator Ra-zvijenost financijskog tržišta i lokalna konkurencija dobio je najnižu ocjenu u sve tri regije, tek neznatno višu od 3, pri čemu je Jadranska Hrvatska najmanje zadovoljna kvalite-tom tog indikatora. S obzirom na to da nijedna vrijednost indikatora nije manja od 3 ni veća od 5, mrežni dijagram prikazan je u tom rasponu. Sjeverozapadna

HrvatskaSredišnja i IstočnaHrvatska

Jadranska Hrvatska

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Marketing i menadžement

Klasteri

Lokalna uprava

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava

Tehnologija, inovativnost

Fizička infrastruktura

5

3,5

3,0

4,5

4,0


18


indikatora. Prednosti su označene sa + (ako je županija među sedam najbolje rangiranih), nedostaci sa – (županije koje su rangirane između 15. i 21. mjesta), a područja u kojima županija nije ni izrazito loša ni izrazito dobra (izme-đu 8. i 14. mjesta) označena su sa 0.

4. Na petoj i šestoj stranici prikazane su tablice s indikatorima na kojima se temelji statistička i perceptivna analiza poslov-nog okruženja i poslovnog sektora – njihove vrijednosti te rang regije za svaki pojedini indikator za 2010. i 2007.

1.3. Kako čitati konkurentske profile županija?

Svaka županija prikazana je informacijama na četiri stranice:

1. Na prvoj stranici, svaka županija predstavljena je lokacijski (na zemljovidu Hrvatske) četirima pokazateljima (površina, broj stanovnika, nezaposlenost, bruto domaći proizvod) i rangom konkurentnosti.

2. Na drugoj stranici, svaka županija opisana je usporedbom s istraživanjem provedenim 2007. godine i dvama mrežnim dijagramima koji prikazuju konkurentski profil županije:

a. konkurentski profil županije utemeljen na statističkim indikatorima uspoređuje se s konkurentskim profilom regije17

Kako čitati tablice sa statističkim i perceptivnim indikatorima poslovnog okruženja i poslovnog sektora?

Svaka regija (NUTS2) i svaka županija (NUTS3) opisana je izabranim skupom indikatora o kojima ovisi kvaliteta pojedi-nog stupa konkurentnosti unutar poslovnog okruženja i po-slovnog sektora. Statistički indikatori konkurentnosti opisani su stvarnim mjerljivim vrijednostima. Uz svaki podatak na-lazi se i informacija o godini na koju se odnosi. Na temelju vrijednosti svakog pojedinog indikatora izračunat je rang, u rasponu od 1 do 21 za županije, odnosno od 1 do 3 za regije NUTS2. Perceptivni indikatori konkurentnosti ocjenjivani su ocjenama od 1 do 7, pri čemu je ocjena 1 najslabija, a ocjena 7 najbolja. Na temelju ocjena svaki je indikator rangiran, od 1 do 21 za županije i od 1 do 3 za regije NUTS2. Usporedba s prethodnim istraživanjem omogućuje zainteresiranima uo-čavanje promjena ne samo apsolutne vrijednosti indikatora (bez obzira na to je li riječ o objektivno mjerljivom indikatoru ili perceptivnoj vrijednosti dobivenoj anketom) nego i ranga što dodatno obogaćuje analizu jer unosi i relativnu uspored-bu u odnosu na druge županije (npr. Zagrebačka županija može biti zadovoljna što se broj diplomiranih studenata u odnosu na broj stanovnika u dobi od 20-24 godine povećao sa 4,82% u 2005. godini na 7,52% u 2008. godini, no zado-voljstvo je to veće jer se Županija zbog toga sa 12. mjesta u prethodnom istraživanju (2007.) popela na 8. mjesto u ovom istraživanju regionalne konkurentnosti). Naravno, moguće su i situacije u kojima se apsolutna vrijednost indikatora popra-vila, ali je relativni položaj pogoršan jer su druge županije bile još uspješnije.

b. konkurentski profil županije utemeljen na perceptivnim indikatorima uspoređuje se s konkurentskim profilom Hrvatske.

3. Na trećoj i četvrtoj stranici prikazane su tablice s izabra-nim indikatorima na kojima se temelji statistička i per-ceptivna analiza poslovnog okruženja i poslovnog sektora – njihove vrijednosti te rang županije za svaki indikator za 2010. i 2007.

17 Usporedba s prosječnim vrijednostima za Hrvatsku ne bi imala smisla s obzirom na to da su vrijednosti statističkih indikatora mjerene u rangovima 1 do 21 (20 županija i Grad Zagreb) pa je prosjek Hrvatske uvijek 10,5.


19


Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - Rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)

20


21


U 2010. godini profil konkurentnosti na razini regija nije se znatnije promijenio u usporedbi sa 2007. godinom, no dogodile su se promjene u pojedinim sastavnicama RIK-a. Prema perceptivnim vrijednostima indeksa konkurentnosti Jadranska Hrvatska bila je u 2010. godini kritičnija prema kvaliteti poslovnog okruženja, a Središnja i Istočna (Panon-ska) Hrvatska optimističnija nego što joj omogućuju stati-stičke vrijednosti konkurentnosti.

U profilu konkurentnosti pojedinih županija dogodile su se promjene, ali najmanje konkurentne županije to su i ostale, a najkonkurentnije su zadržale prijašnji status. Sve županije (osim Ličko-senjske) povećale su bruto domaći proizvod po stanovniku, ali u različitom intenzitetu. Ipak razlika između najsiromašnijih i najbogatijih nije se smanjila: u 2007. go-dini razlika je bila 1 prema 3,14 (BDP po stanovniku u Vu-kovarsko-srijemskoj županiji i BDP po stanovniku u Gradu Zagrebu), a u 2010. godini bila je 1 prema 3,09 (BDP po stanovniku u Brodsko-posavskoj županiji i BDP po stanov-niku u Gradu Zagrebu). To samo potvrđuje važnost istra-živanja regionalne konkurentnosti, koje daje uvid u djelo-tvornost različitih politika kojima bi takve razlike trebalo što prije smanjiti.

2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)18

2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)

18 Istraživanje omogućuje uvid u profil konkurentnosti na podnacionalnoj ra-zini, i to na razini triju regija (definiranih kao regije NUTS2) i na razini postojećih županija (buduće razine NUTS3 teritorijalnog ustrojstva Hrvatske). Analiza rezultata omogućuje tri razine usporedbe:- razlike u konkurentnosti regija i županija- razlike između statističke vrijednosti indeksa konkurentnosti (poslovnog

okruženja i poslovnog sektora) i perceptivne vrijednosti indeksa konkurentnosti (poslovnog okruženja i poslovnog sektora) na razini regija i na razini županija

- razlike između statističke i perceptivne vrijednosti komponenti indeksa konkurentnosti (poslovnog okruženja i poslovnog sektora) na razini regija i na razini županija.

Tablica 2. Regije i županije Hrvatske rangirane prema konkurentnosti 2010.

Ukupni rang konkurentnosti

ŽupanijeRang

poslovnog okruženja

Rang poslovnog

sektora

Statistički rang Perceptivni rang

2010. 2007.Statistički

rang (ukupno)

Rang poslovnog okruženja

Rang poslovnog

sektora

Perceptivni rang

(ukupno)

Rang poslovnog okruženja

Rang poslovnog

sektora

NUTS 2 – regije

1 1 HR01 Sjeverozapadna Hrvatska 1 1 1 1 2 1 1 1

2 2 HR03 Jadranska Hrvatska 2 2 2 2 1 3 3 2

3 3 HR02 Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska

3 3 3 3 3 2 2 3

NUTS 3 – županije

1 4 Varaždinska 1 1 6 5 7 1 1 1

2 1 Grad Zagreb 2 4 2 1 3 7 9 7

3 3 Istarska 7 5 1 2 1 13 13 10

4 2 Međimurska 6 2 3 7 2 6 6 6

5 5 Zagrebačka 3 6 7 4 9 5 5 3

6 9 Zadarska 4 3 10 13 8 3 2 5

7 6 Primorsko-goranska 8 7 5 6 4 12 11 12

8 8 Splitsko-dalmatinska 12 9 4 3 5 14 17 13

9 10 Dubrovačko-neretvanska 11 11 9 8 10 11 12 9

10 13 Šibensko-kninska 14 13 8 9 6 16 16 20

11 15 Krapinsko-zagorska 13 10 11 10 12 8 10 8

12 7 Koprivničko-križevačka 9 8 13 14 14 4 4 4

13 14 Osječko-baranjska 5 12 14 12 20 2 3 2

14 12 Karlovačka 10 14 12 11 11 10 7 11

15 11 Bjelovarsko-bilogorska 16 17 15 15 17 15 14 16

16 18 Brodsko-posavska 15 16 19 18 19 9 8 11

17 17 Virovitičko-podravska 17 15 17 16 16 17 18 14

18 19 Ličko-senjska 18 18 18 21 13 18 15 21

19 16 Sisačko-moslavačka 19 19 16 17 15 20 20 18

20 21 Vukovarsko-srijemska 20 20 20 19 18 19 19 19

21 20 Požeško-slavonska 21 21 21 20 21 21 21 17

22


2.1. Najkonkurentnije su regije i županije također najrazvijenije.

Prema rezultatima rangiranja tri NUTS2 regije i 21 županije (Tablica 2) prvo mjesto zauzima Sjeverozapadna Hrvatska. Slijedi Jadranska regija, na trećem je mjestu Središnja i Istočna Hrvatska. Varaždinska županija, Grad Zagreb te žu-panije Istarska, Međimurska i Zagrebačka zauzimaju prvih pet mjesta i vodeće su prema regionalnom indeksu uku-pne konkurentnosti. Te su županije zauzimale ta mjesta i 2007. godine, jedino su Varaždinska i Međimurska županija te Grad Zagreb zamijenile pozicije.

Na začelju su Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska županija, tj. županije s najvećim posljedicama rata. Svih deset županija koje imaju najniži rang konkurentnosti imaju i najniži indeks razvijeno-sti (ispod 75% prosjeka Republike Hrvatske). Ta podudar-nost upućuje na to da je njihova nekonkurentnost ujedno razlog njihove nerazvijenosti.

U 2010. godini nekoliko je županija znatno napredovalo u rangu konkurentnosti u odnosu na 2007. godinu (za 3 ili više mjesta) što se može objasniti promjenama u kvaliteti poslovnog sektora i poslovnog okruženja.

Pozitivne promjene:

Krapinsko-zagorska županija napredovala je sa 15. na 11. mjesto, ali još uvijek znatno zaostaje za ostalim županijama Sjeverozapadne Hrvatske. Poslovni sektor postao je konku-rentniji – analizom statističkih indikatora konkurentnosti vidi se da je najveći pomak postignut u pogledu većeg broja ma-lih i srednjih poduzeća, izvozu i broju zaposlenih per capita. U kvaliteti poslovnog okruženja znatniji pomak učinjen je u području poslovne infrastrukture (poduzetničke zone, komu-nalne naknade). Te mjerljive pokazatelje promjena faktora o kojima ovisi konkurentnost prati također znatna promjena u perceptivnim indikatorima konkurentnosti, posebno onima kojima se opisuje poslovno okruženje (skok sa 18. na 10.

mjesto) što se može izravno povezati s investiranjem u po-boljšanje poslovne infrastrukture (iz informacija o konkuren-tnosti Krapinsko-zagorske županije, poglavlje 4).

Varaždinska županija popela se sa 4. na 1. mjesto, uglavnom zbog investiranja u poslovnu infrastrukturu (poduzetničke zone) te zbog investicija u poslovnom sektoru (iz informacija o konkurentnosti Varaždinske županije, poglavlje 4).

Šibensko-kninska županija popela se sa 13. na 10. mjesto, uglavnom zbog investiranja u poduzetničke zone, ali i zbog povećanja broja malih i srednjih poduzeća i investiranja u tim poduzećima (iz informacija o konkurentnosti Šibensko-kninske županije, poglavlje 4).

Negativne promjene:

Koprivničko-križevačka županija pala je sa 7. na 12. mjesto prvenstveno zbog znatno pogoršanog stanja konkurentno-sti poslovnog okruženja i poslovnog sektora, mjereno stati-stičkim indikatorima. Unatoč tome percepcija o kvaliteti po-slovnog okruženja i poslovnog sektora nije se promijenila, a to je samo povećalo nerazmjer statističkih i perceptivnih indikatora konkurentnosti (iz informacija o konkurentnosti Koprivničko-križevačke županije, poglavlje 4).

Bjelovarsko-bilogorska županija pala je sa 11. na 15. mje-sto, i to uglavnom zbog dramatično kritičnije ocjene kva-litete poslovnog okruženja i poslovnog sektora. Prema

Slika 2. Županije prema rangu konkurentnosti i BDP po stanovniku

Grad Zagreb

Vukovarsko-srijemska

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21

Istarska

Varaždinska

Međimurska

Zagrebačka

Bjelovarsko-bilogorska

Rang

kon

kure

ntno

sti

Rang BDP-a po stanovniku

Karlovačka

Šibensko-kninska

Osječko-baranjska

Sisačko-moslavačka

Virovitičko-podravska

Brodsko-posavska

Požeško-slavonska

Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Primorsko-goranska

Koprivničko-križevačka

Splitsko-dalmatinska

Zadarska

Dubrovačko-neretvanska

Rang konkurentnostiRang BDP po stanovniku


23


statističkim indikatorima konkurentnosti Bjelovarsko-bilo-gorska županija gotovo ne bilježi promjene, ali je prema per-ceptivnim indikatorima kvaliteta poslovnog okruženja pala sa 5. mjesta u 2007. godini na 14. mjesto u 2010. godini, a kva-liteta poslovnog sektora sa 7. na 16. mjesto (iz informacija o konkurentnosti Bjelovarsko-bilogorske županije, poglavlje 4).

Sisačko-moslavačka županija pala je sa 16. na 19. mjesto, uglavnom zbog pogoršanja većine indikatora konkurentno-sti poslovnog okruženja i poslovnog sektora (iz informacija o konkurentnosti Sisačko-moslavačke županije, poglavlje 4). Usporedba podataka o konkurentnosti županija, tj. o po-tencijalu za rast s podacima o BDP-u po stanovniku, tj. o trenutačnoj razini razvijenosti pojedine županije, upućuje na visoku korelaciju (Slika 2). Naime niska konkurentnost županije prati nizak BDP po stanovniku. Nepovoljnija razi-na konkurentnosti upozorava na ugroženost održivosti više razine BDP-a po stanovniku u dužem roku. Kada je razlika između razine konkurentnosti i BDP-a po stanovniku vrlo velika, to obično upućuje na to da BDP sadržava priljev vri-jednosti izvan regije/županije (npr. subvencije ili investicije).

Najveće razlike između konkurentnosti i razvijenosti usta-novljene su u Ličko-senjskoj županiji, koja je pri samom dnu ljestvice konkurentnosti, a prema BDP-u po stanovni-ku na sedmom mjestu. Ta razlika dugoročno nije održiva i upozorava na potrebu drugačijeg promišljanja razvitka te županije, što je i potvrđeno promjenom koja se dogodila između istraživanja regionalne konkurentnosti provedenih 2007. i 2010. godine: Ličko-senjska županija jedina je ko-joj je BDP po stanovniku u istraživanju provedenom 2010. manji (60.432 kuna) nego 2007. godine, kada je bio 62.485 kuna19. Međimurska i Zagrebačka županija imaju znatno bolju konkurentnost nego BDP po stanovniku što upuću-je na pozitivne faktore dugoročnog rasta tih županija, ali i otvara pitanje zašto se taj konkurentski kapacitet ne očituje i većim rastom bruto domaćeg proizvoda po stanovniku.

2.2. Razlike između statističkog i perceptivnog ranga konkurentnosti županija upućuju na važnost jačanja regionalne i županijske institucionalne infrastrukture i društvene klime u stvaranju ozračja za vođenje pozitivnih promjena.

Razlike u konkurentnosti regija i županija očekivane su, ali razlike između statističkog i perceptivnog ranga nisu uvijek usklađene (Tablica 2). Rang konkurentnosti mje-ren statističkim indikatorima konkurentnosti nije se bitno promijenio u odnosu na 2007. godinu (najveću promje-nu bilježi Varaždinska županija), no znatno su veće pro-mjene u rangu konkurentnosti mjerenom perceptivnim indikatorima.

Pozicije u perceptivnom rangu konkurentnosti znatno su bo-lje (za 6 i više mjesta od onih u statističkom rangu) u Osječ-ko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zadarskoj županiji. Kritičnije u procjenjivanju konkuren-tnosti (za 6 i više mjesta niže pozicije od pozicija na sta-tističkom rangu konkurentnosti) ponovo su Istarska, Split-sko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Primorsko-goranska županija. Spoznaja o razlikama između perceptivnog i statističkog ranga konkurentnosti te veće promjene u perceptivnom rangu potvrđuju konstataciju da objektivni faktori ne mo-raju biti konačne odrednice regionalne odnosno županijske razvojne situacije. To upućuje na potrebu pažljivog vođenja razvojne politike na nacionalnoj, ali i podnacionalnim ra-zinama, jer je percepcija razvojnih problema važna kom-ponenta kapaciteta vođenja razvojne politike na načelima supsidijarnosti i suradnje.

2.3. Pokazatelji govore o sličnom rangiranju kvalitete poslovnog okruženja i poslovnog sektora na razini županija, ali i znatnijim razlikama između statističkog i perceptivnog procjenjivanja kvalitete poslovnog okruženja i poslovnog sektora.

Rang kvalitete poslovnog sektora i poslovnog okruženja u većini je županija uravnotežen (Tablica 2) što govori o njiho-voj povezanosti. Dvije su iznimke: Osječko-baranjska župa-nija, koja drži 5. mjesto u rangu kvalitete poslovnog okruže-nja, ali je tek na 12. mjestu po rangu efikasnosti poslovnog sektora te Međimurska županija, koja drži 6. mjesto na ran-gu kvalitete poslovnog okruženja, ali je prema efikasnosti poslovnog sektora na 2. mjestu. U usporedbi sa 2007. godinom Središnja i Istočna Hrvatska u 2010. godini procjenjuje kvalitetu svog poslovnog okru-ženja bolje nego što govore statistički indikatori stupova konkurentnosti. Optimizam je dobrodošao ako ga prate po-litike i programi koji obećavaju pozitivne promjene, a u su-protnom bit će kontraproduktivan. Jadranska je Hrvatska manje konkurentna prema percepciji ispitanika nego što govori statistička vrijednost indikatora koji mjere kvalite-tu poslovnog okruženja. U Sjeverozapadnoj Hrvatskoj znaju što imaju, jer je rang konkurentnosti i prema statističkim i prema perceptivnim indikatorima u ravnoteži (osim što se poslovni sektor percipira bolje nego što o njemu govore statistički indikatori stupova konkurentnosti).

Kvalitetu poslovnog sektora doživljavaju boljom nego što se može vidjeti iz statističkih pokazatelja ispitanici u Osječko-baranjskoj, Koprivničko-križevačkoj, Brodsko-po-savskoj i Varaždinskoj županiji. Lošiju percepciju kvalite-te poslovnog sektora u odnosu na statistički rang konku-rentnosti imaju ispitanici u Šibensko-kninskoj, Istarskoj,


19 U istraživanju regionalne konkurentnosti provedenom 2007. godine referentne veličine za BDP po stanovniku bile su iz 2004. godine, a u istraživanju provedenom 2010. one iz 2007. godine.

24


Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senj-skoj županiji.

Slično je s usporedbom perceptivnog i statističkog ranga kvalitete poslovnog okruženja. Najkritičnije su prema sta-nju poslovnog okruženja Splitsko-dalmatinska (17. mjesto na perceptivnom rangu, 3. mjesto na statističkom) i Istar-ska županija (13. mjesto na perceptivnom rangu, 2. mjesto na statističkom) te Grad Zagreb (9. mjesto na perceptivnom rangu, 1. mjesto na statističkom). Znatno bolju percepciju kvalitete poslovnog okruženja u odnosu na statistički rang imaju Zadarska (2. mjesto na perceptivnom rangu, 13. na statističkom), Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska i Brodsko-posavska županija.

2.4. RIK – temelj za oblikovanje regionalne razvojne politike

S obzirom na obuhvat (stupovi konkurentnosti) i informa-cijski sadržaj (horizontalna usporedba s regijama i župa-nijama Hrvatske te usporedba u vremenu, od 2007. godi-ne) RIK je vjerodostojan alat praćenja promjena razvojnog kapaciteta na razini regija (NUTS2) i županija (NUTS3) što je potvrđeno i uvrštenjem metodološkog pristupa Hrvatske kao dobrog primjera u prvo istraživanje regionalne konku-rentnosti u svih 27 zemalja Europske unije20.

Pri oblikovanju regionalne razvojne politike RIK može po-služiti na dva načina: analitičkom informacijom o konku-rentskim prednostima i slabostima regija i županija te in-tenzitetom prisutnosti pojedinih stupova konkurentnosti ovisno o razvojnoj fazi regije i županije.

2.4.1. Konkurentske prednosti i slabosti regija i županija

Za oblikovanje regionalne razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i županijskoj razini važno je dopuniti informaci-je o rangiranju regija i županija prema ukupnoj konkuren-tnosti te konkurentnosti poslovnog okruženja i poslovnog sektora informacijama o kvaliteti faktora koji određuju po-slovno okruženje i poslovni sektor. Slika 1 pokazuje struktu-ru stupova konkurentnosti koji se prate kroz izabrani skup statističkih i perceptivnih indikatora, a njihova vrijednost prikazana je u poglavlju 4.

Sjeverozapadna Hrvatska konkurentnija je od drugih dvi-ju regija i u 2010. godini, ali je u njoj dinamika ekonomskih rezultata najslabija. Najveća prednost regije jest razvijenost poduzetništva, uz povoljne pokazatelje u pogledu demogra-fije, zdravstva i kulturnih aktivnosti, obrazovanja i osnov-ne infrastrukture. Dublji razvojni problemi postoje i dalje u Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji zato što prema nizu statističkih pokazatelja (osobito inve-sticijama i poduzetničkoj dinamici, obrazovanju, demogra-fiji i ekonomskim rezultatima u poslovnom sektoru) znatno zaostaju za prosjekom regije.

Jadranska Hrvatska, koja je prema konkurentnosti druga, ima znatno drugačiji profil konkurentnosti nego Sjeveroza-padna Hrvatska, s BDP-om po stanovniku koji je oko 22% niži od BDP-a po stanovniku u Sjevernozapadnoj Hrvat-skoj21. Uzrok su vrlo dobri pokazatelji poslovnog okruženja (demografije i obrazovanja), ali i poslovnog sektora (investi-cija i poduzetničke dinamike te dinamike ekonomskih re-zultata poslovanja). Problemi regije i dalje su u segmentima kvalitete osnovne i poslovne infrastrukture te razvijenosti

poduzetništva. U regiji izrazito nepovoljne faktore konku-rentnosti i dalje ima Ličko-senjska županija.

Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska najmanje je kon-kurentna i trebat će i dalje najviše ulaganja kako bi dose-gnula konkurentsku razinu ostalih regija. To se odnosi na sve stupove konkurentnosti, a valja istaknuti da je u takvoj situ-aciji dinamika ostvarivanja ekonomskih rezultata u poslov-nom sektoru znatno bolja nego u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno na razini Jadranske Hrvatske. Svih osam županija u toj regiji nalazi se na začelju (od 13. do 21. mjesta) i prema konkurentnosti i prema BDP-u po stanovniku.

2.4.2. Razvojne faze i konkurentnost regija i županija

Korištenjem teorijskog okvira o trima osnovnim razvojnim fa-zama (prva, razvoj vođen resursima, druga, razvoj vođen efi-kasnošću i treća, razvoj vođen inovacijama) te dvjema me-đufazama (tranzicija od resursno vođenog razvoja prema ra-zvoju vođenom efikasnošću i tranzicija od razvoja vođenog efikasnošću prema inovacijama vođenom razvoju22) koji ko-risti Svjetski gospodarski forum pri utvrđivanju razine konku-rentnosti zemalja23 te uz informacije o konkurentnosti poje-dinih županija dobivene ovim istraživanjem, eksperimentalno je provedena kategorizacija županija kako bi se stekao uvid u to u kojoj su razvojnoj fazi pojedine županije. Pritom se ra-zina razvijenosti županija u modelu razvojnih faza mjeri bruto domaćim proizvodom (BDP) po stanovniku.

Temeljem pokazatelja o BDP-u po stanovniku u 2007. go-dini (9.781 eura)24 županije su svrstane u tri kategorije: re-gije niske razvijenosti, regije srednje i regije visoke razvije-nosti25 (Tablica 3).

20 Vidjeti bilješku 1.21 BDP po stanovniku u Jadranskoj je Hrvatskoj 69.194 kune (9.479 eura – tečaj 7,3 kune za 1 euro), a u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj 87.899 kuna (12.041 eura). Razlika u odnosu na Srednju i Istočnu Hrvatsku još je veća – 50.921 kuna (6.975 eura), odnosno BDP po stanovniku čak je 42% manji od BDP-a po stanovniku u Sjevernozapadnoj Hrvatskoj. 22 Porter, M., The Competitive Advantage of Nations, New York: Free Press, 1990.23 The Global Competitiveness Report 2010-2011 (http://www.weforum.org/reports)24 Koristi se podatak o BDP-u za 2007. godinu jer je to konačan podatak; za 2008. i 2009. godinu podaci su još uvijek privremeni. 25 Korišten je pristup kategorizacije regija u EU Competitiveness Index 2010, str. 46.


25


Razvrstavanjem indikatora konkurentnosti (statističkih i perceptivnih) prema tim trima razvojnim fazama dobivena je mogućnost grupiranja županija prema razvojnom kapa-citetu. Napominjemo da je riječ o pojednostavljenom pri-stupu, u kojem nisu ponderirane vrijednosti faktora konku-rentnosti u svakoj fazi.

Budući da se cijela Hrvatska nalazi u tranziciji između re-sursno vođenog razvoja i inovacijama vođenog razvoja, to pokazatelji iz tablice potvrđuju. Sedam županija (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Virovi-tičko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavon-ska, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska) ima ma-nje od 75% BDP-a po stanovniku (tj. manje od 7.335 eura) od hrvatskog prosjeka. U svim tim županijama (osim Za-grebačke, koja je upravo na granici kriterija za prelazak u skupinu srednje razvijenih) postoji izrazit problem u goto-vo svim faktorima konkurentnosti, a najviše su na začelju prema kvaliteti obrazovanja i poduzetništva te prema razini ekonomskih rezultata.

U srednjoj grupi nalazi se čak 10 županija (Koprivničko-kri-ževačka, Varaždinska, Ličko-senjska, Splitsko-dalmatinska, Karlovačka, Zadarska, Osječko-baranjska, Šibensko-knin-ska, Međimurska, Sisačko-moslavačka) čiji je BDP po sta-novniku između 75% i 100% prosjeka Hrvatske, tj. između 7.335 i 9.781 eura. Tim je županijama zajednička razvije-nost brojnih faktora konkurentnosti, najviše osnovnih, koji su rangirani među prvih sedam ili u sredini svih županija. Tri

Tablica 3. BDP i razvojna faza županija Hrvatske

Razvojna faza BDP po stanovniku (% prosjeka Hrvatske)

Niska (razvoj vođen resursima) < 75%

Srednja (razvoj vođen efikasnošću) ≥ 75% i <100%

Visoka (razvoj vođen inovacijama) ≥ 100%

županije (Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Sisačko-mosla-vačka) imaju najslabije faktore konkurentnosti koji su rele-vantni za inovacijski vođen razvoj (sofisticiranost poslovnog upravljanja, tehnologija i inovativnost, klasteri).

U najrazvijenijim županijama, s BDP-om po stanovniku iznad hrvatskoga prosjeka (Grad Zagreb, Istarska, Primor-sko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija), izrazito dominiraju faktori konkurentnosti obrazovanja, razvijenosti poduzetništva i ekonomskih rezultata.

Ove informacije treba uzimati samo kao ilustraciju, ali kao i u istraživanju regionalne konkurentnosti u EU-u, potvrđe-na je važnost pojedinih faktora konkurentnosti, osobito ob-razovanja i razvijenosti poduzetništva. Daljnje metodološ-ko usavršavanje povezivanja faktora konkurentnosti i ra-zvojnih faza može pridonijeti stvaranju odlične podloge za oblikovanje instrumenata ekonomske, socijalne, obrazovne i istraživačke politike podizanja kvalitete određenih faktora konkurentnosti koji predstavljaju ograničenje za opću razi-nu konkurentnosti neke sredine, ali i za jakost svih faktora konkurentnosti.


26


Tablica 4. Županije prema razvojnoj fazi i kvaliteti faktora konkurentnosti

RAZVOJ TEMELJEN NA RESURSIMA RAZVOJ TEMELJEN NA EFIKASNOSTI RAZVOJ TEMELJEN NA EFIKASNOSTI RAZVOJ TEMELJEN NA INOVACIJAMA

ŽupanijeOsnovna

infrastrukturai javni sektor

Vladavina prava

Lokacijske prednostiFizička

infrastruktura

Demografija,zdravlje,kultura

Obrazovanje(statistički)

Obrazovanje (perceptivni)


Financijskotržište i lokalnakonkurencija

Investicije i poduzetnička

dinamika

Ekonomski rezultati-dinamika

Razvijenostpoduzetništva

Lokalna upravaEkonomski

rezultati - razinaMarketing i

menadžmentTehnologija i inovativnost

KlasteriBDP po

stanovniku u EUR

Grad Zagreb 16.754 1

Istarska županija 12.403 1

Primorsko-goranska županija 11.251 1

Dubrovačko-neretvanska županija 9.972 1

Koprivničko-križevačka županija 9.268 2

Varaždinska županija 8.309 2

Ličko-senjska županija 8.278 2

Splitsko-dalmatinska županija 8.012 2

Karlovačka županija 8.001 2

Zadarska županija 7.895 2

Osječko-baranjska županija 7.990 2

Šibensko-kninska županija 7.855 2

Međimurska županija 7.660 2

Sisačko-moslavačka županija 7.413 2

Zagrebačka županija 7.327 3

Krapinsko-zagorska županija 7.251 3

Virovitičko-podravska županija 7.067 3

Bjelovarsko-bilogorska županija 6.832 3

Požeško-slavonska županija 6.634 3

Vukovarsko-srijemska županija 5.822 3

Brodsko-posavska županija 5.415 3

Oznakama , i u tablicama je označena kvaliteta pojedinog faktora konkurentnosti:

županija se nalazi među prvih 7 prema kvaliteti faktora konkurentnosti

županija se nalazi među posljednjih 7 po kvaliteti faktora konkurentnosti

županija se nalazi u sredini ranga po kvaliteti faktora konkurentnosti


27


RAZVOJ TEMELJEN NA RESURSIMA RAZVOJ TEMELJEN NA EFIKASNOSTI RAZVOJ TEMELJEN NA EFIKASNOSTI RAZVOJ TEMELJEN NA INOVACIJAMA

ŽupanijeOsnovna

infrastrukturai javni sektor

Vladavina prava

Lokacijske prednostiFizička

infrastruktura

Demografija,zdravlje,kultura

Obrazovanje(statistički)

Obrazovanje (perceptivni)


Financijskotržište i lokalnakonkurencija


dinamika

Ekonomski rezultati-dinamika

Razvijenostpoduzetništva

Lokalna upravaEkonomski

rezultati - razinaMarketing i

menadžmentTehnologija i inovativnost

KlasteriBDP po

stanovniku u EUR

Grad Zagreb 16.754 1

Istarska županija 12.403 1

Primorsko-goranska županija 11.251 1

Dubrovačko-neretvanska županija 9.972 1

Koprivničko-križevačka županija 9.268 2

Varaždinska županija 8.309 2

Ličko-senjska županija 8.278 2

Splitsko-dalmatinska županija 8.012 2

Karlovačka županija 8.001 2

Zadarska županija 7.895 2

Osječko-baranjska županija 7.990 2

Šibensko-kninska županija 7.855 2

Međimurska županija 7.660 2

Sisačko-moslavačka županija 7.413 2

Zagrebačka županija 7.327 3

Krapinsko-zagorska županija 7.251 3

Virovitičko-podravska županija 7.067 3

Bjelovarsko-bilogorska županija 6.832 3

Požeško-slavonska županija 6.634 3

Vukovarsko-srijemska županija 5.822 3

Brodsko-posavska županija 5.415 3


28


29


Prioriteti i preporuke

30


31


Istraživanje konkurentnosti regija i županija u 2010. go-dini potvrdilo je da postoje razlike u konkurentnosti koje proizlaze iz različite kvalitete faktora poslovnog okruže-nja i poslovnog sektora. Nadalje, usporedba s rezultatima istraživanja provedenog 2007. godine upućuje na to da se mora razumjeti kako jačanje konkurentnosti regija i župani-ja zahtijeva dugoročnu strategiju regionalnog razvoja, kon-zistentne politike i programe te pravodobnost i suradnju pri implementaciji te kontinuirano praćenje rezultata. U tom kontekstu, istraživanje regionalnog indeksa konkurentnosti može poslužiti kao alat za praćenje realizacije ukupne stra-tegije regionalnog razvoja, ali i njezino aktualiziranje i obli-kovanje međusobno dosljednih politika i instrumenata za podizanje konkurentske osposobljenosti regija i županija.

Važno je istaknuti nužnost postizanja kompatibilnosti tri os-novna strateška cilja Strategije regionalnog razvoja Repu-blike Hrvatske 2011.–2013.26 To su naime razvoj županija i statističkih regija, razvoj potpomognutih područja i razvoj pograničnih područja s aktualnim smjernicama Europske unije za ostvarivanje sljedećih ciljeva regionalne politike: (a) konvergencija, (b) regionalna konkurentnost i zaposlenost i (c) europska teritorijalna suradnja27. Analizom preporuka koje su bile oblikovane na temelju istraživanja regionalnog indeksa konkurentnosti u 2007. godini utvrđeno je da se najviše učinilo u realizaciji preporuke o suradnji pri rješa-vanju razvojnih problema donošenjem Zakona o regional-nom razvoju Republike Hrvatske (2009.), osnutkom Agen-cije za regionalni razvoj Republike Hrvatske (2008.)28, izra-dom Operativnog programa za regionalnu konkurentnost i

drugih operativnih programa te aktiviranjem svih kompo-nenti koje potiču regionalni razvoj u okviru instrumenta IPA.

Istraživanje provedeno u 2010. godini aktualizira preporuke iz 2007. koje se, kao podsjetnik, i ovdje prenose. Analiza Operativnih programa Ministarstva za regionalni razvoj, šu-marstvo i vodno gospodarstvo i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u razdoblju od 2007. do 2010. godine pokazuje da se velik dio preporuka realizira:

- Stvorena je temeljna strateška, regulatorna i operativ-na infrastruktura upravljanja regionalnim razvojem (npr. usvojeni su strateški dokumenti regionalnog razvoja i za-kon o regionalnom razvoju, osnovana je Agencija za re-gionalni razvoj, osnivaju se županijske razvojne agenci-je kao okosnica mehanizama suradnje među regijama i unutar regija).

- Operativni programi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva podupiru razvoj mreže razvojnih agencija.

- Programima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzet-ništva pridonosi se jačanju poduzetničke infrastrukture (poduzetnički centri, poduzetničke zone...).

- Pri definiranju investicijskih aktivnosti prisutna je i regio-nalna komponenta.

Uz to, za brže uklanjanje razvojne neravnoteže odnosno njezino smanjenje i jačanje konkurentnosti na regionalnoj razini, o čemu ovisi razina konkurentnosti Hrvatske, prepo-ručuje se:

1. Razviti monitoring alate (kao npr. u obliku mode-la balanced scorecard) koji se trebaju temeljiti na dvogodišnjem/trogodišnjem istraživanju regional-nog indeksa konkurentnosti, a u cilju jačanja lo-kalne osposobljenosti za sudjelovanje u upravljanju razvojem. Balanced scorecard29 jest pristup kojim se strateški plan iz pasivnog dokumenta pretvara u akcij-ski plan tako što se utvrđuje što treba učiniti i kako to mjeriti. Važan je aspekt tog pristupa da se ostvarenje postavljenih ciljeva promatra kroz četiri perspektive (učenje i rast, poslovni proces, zadovoljstvo korisnika i financijski efekti). U kontekstu izgradnje regionalne konkurentnosti upravo su te četiri perspektive iznimno važne jer se bez osposobljavanja lokalne uprave, podu-zeća, akademske zajednice i civilnog društva za preuzi-manje odgovornosti za kvalitetu života i rasta neće moći ostvariti ciljevi smanjenja regionalne razvojne neravno-teže.

Instrumenti:

- Osigurati ekspertsku pomoć u izboru i izradi monitoring alata za praćenje ostvarivanja Strategije regionalnog ra-zvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2013. go-dine te strateških razvojnih planova na razini županija.

- Agenciju za regionalni razvoj i razvojne agencije na razi-ni županija i gradova osposobiti za korištenje izabranog monitoring alata.


26 Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.–2013., svibanj 2010., verzija 1.0.27 Dokumenti: Working for the Regions: EU Regional Policy 2007-2013, 2008; Regions for Economic Change: Fostering Competitiveness through Innovative Technologies, Products and Healthy Communities, March 2007; European Regions and Cities – Partners for the Jobs and Growth Strategy, Committee of the Regions, 2007. 28 NN 155/08.29 Balanced scorecard jedan je od najraširenijih pristupa praćenju ostvarivanja strateških ciljeva, a primjenjuje se u poslovnom sektoru, vladinim institucijama i neprofitnim organizacijama. Tim pristupom povezuju se aktivnosti s vizijom, ciljevima i strategijama, popravlja se interna i eksterna komunikacija te prati performansa upravljanog sistema u odnosu na strateške ciljeve.


32


2. Osnažiti liderski kapacitet za izgradnju regionalne konkurentnosti kroz Triple Helix koncept suradnje poslovnog sektora, lokalne uprave i akademske za-jednice u rješavanju regionalnih razvojnih problema i jačanju regionalne konkurentnosti

Instrumenti:

- Razviti mehanizme suradnje među regijama i unutar regija kao temelj boljeg korištenja postojećih resur-sa i jačanja inovacijskog kapaciteta.

- Razviti mehanizme konzultacija sa zainteresiranim skupinama radi rješavanja razvojnih problema lo-kalne sredine.

- Odrediti regionalne lokacije za različite vladine agencije ili dijelove vladinih agencija.

3. Osnažiti operativne kapacitete za korištenje instru-menta IPA te kasnije i drugih programa EU koji po-tiču regionalni razvoj. Operativni programi koji potiču regionalni razvoj daju znatnu financijsku podršku jedi-nicama lokalne samouprave i poduzetnicima za jačanje konkurentnosti na razini lokalne samouprave i poduze-ća. Nedovoljna iskorištenost tih instrumenata, mjera i sredstava zbog nedovoljnog broja kvalitetnih projekata i nedostatnog tehničkog kapaciteta upravljanja tim pro-gramom zahtijevaju intervenciju.

Instrumenti:

a. Intenzivirati upoznavanje s mogućnostima instru-menta, mjerama i sredstvima komponente Regio-nalni razvoj IPA programa kroz poslovne asocijacije, kroz potporne institucije (centre za poduzetništvo, razvojne agencije) i tijela lokalne samouprave.

b. Intenzivirati training programe za pomoć pri izradi projekata i pripremi tehničke dokumentacije radi jačanja institucionalne osposobljenosti i praktičnog iskustva u upravljanju ulaganjima.

4. Analizirati učinkovitost teritorijalne podjele Hrvat-ske te težiti optimiranju ustrojstva Hrvatske tako da se ostvari upravljački i financijski kapacitet za suradnju na svim razinama organiziranosti i sa svim odgovornim sudionicima procesa regionalnog razvoja. Provedeno istraživanje regionalne konkuren-tnosti u 2010. godini potvrdilo je pouzdanost procjena o razvojnom kapacitetu pojedinih županija, odnosno o razlozima zašto je mali broj županija uspio podići razinu razvijenosti u razdoblju od 2007. godine, kada se regio-nalna konkurentnost prvi put mjerila.

Instrumenti:

- Izrada analize učinkovitosti teritorijalne podjele Hr-vatske s obzirom na financijski, liderski i profesio-nalni kapacitet upravljanja razvojem.

- Izrada koncepta teritorijalnog ustrojstva Hrvatske koji će se temeljiti na kriterijima razvojne održivosti.


5. Intenzivirati metodu otvorene koordinacije na razini ministarstava radi jačanja konzistentnosti vladinih politika u otklanjanju razvojnog jaza između regija (NUTS2) i županija (NUTS3).

Instrumenti:

- Organizirati međusektorski okrugli stol na ministar-skoj razini o regionalnom razvoju Hrvatske i uspo-staviti task force s mandatom otvorene koordinacije u predlaganju politika i programa čije djelovanje treba pridonijeti ujednačenom regionalnom razvoju.

33


Pregled prioriteta i preporuka iz istraživanja „Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007.“

1. Suradnja u rješavanju razvojnih problema. Teritorijalna po-djela Hrvatske na županije i regije zahtijeva decentralizaciju i institucionalni kapacitet za suradnju na svim razinama orga-niziranosti i sa svim odgovornim sudionicima procesa regio-nalnog razvoja. Pritom se planiranje regionalnog razvoja treba temeljiti na načelima partnerstva za održiv regionalni razvoj.

Instrumenti:

- Osnovati agenciju za regionalni razvoj koja će biti osposo-bljena za primjenu procjene održivosti regionalnih razvoj-nih strategija.

- Odrediti regionalne lokacije za različite vladine agencije ili dijelove vladinih agencija.

- Razviti mehanizme suradnje među regijama i unutar regija kao temelj boljeg korištenja resursa i jačanja inovacijskog kapaciteta.

- Razviti mehanizme konzultacija sa zainteresiranim skupi-nama radi rješavanja razvojnih problema lokalne sredine.

2. Razviti regije znanja. Regije trebaju u žarište aktivnosti staviti znanje i njime pomno upravljati. Znanje pretočeno u dodanu vrijednost proizvoda i usluga treba postati temeljem održivog konkurentnog napretka županija obuhvaćenih određenom re-gijom.

Instrumenti:

- Jačati liderski kapacitet na regionalnoj i županijskoj razini za upravljanje razvojem konkurentnosti regija.

- Omogućiti osposobljavanje za ključne vještine upravljanja lokalnim gospodarskim razvojem.

- Jačati međužupanijsku suradnju u osiguranju obrazovnih programa (od sekundarne do tercijarne razine) potrebnih za razvoj lokalne sredine.

- Pokrenuti centre za inovacije u regijama kako bi inovativne ideje brže došle na tržište.

- Pokrenuti mehanizme stvaranja Triple Helix modela surad-nje sveučilišta, poslovnog sektora i regija/županija.

3. Koristiti financijske i nefinancijske instrumente za restruktu-riranje gospodarske strukture u regijama i županijama. Kako bi se gospodarska struktura u županijama i regijama promijenila, ključno je da privatni sektor ima odgovarajuće tržišne poticaje.

Instrumenti:

- Ohrabrivati razvoj novih industrija i klasterizaciju u regija-ma i županijama.

- Poticati inovativne aktivnosti na dodavanju vrijednosti u tradicionalnim djelatnostima (proizvodnja hrane, prerada drva, metalna industrija, tekstilna industrija...).

4. Jačati poduzetnički kapacitet regija i županija. Poduzetniš-tvo i inovativna poduzeća trebaju postati prvorazredni akteri gos-podarskog rasta, osobito kroz povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća i njihovo uključivanje na međunarodna tržišta.

Instrumenti:

- Podržati programe koji pridonose integriranju malih i srednjih poduzeća u gospodarske tokove Europske unije (certificiranje kvalitete, razvoj apsorpcijskog kapaciteta za inoviranje...).

- Podržati mrežu potpornih institucija (centara za poduzet-ništvo, inkubatora, tehnoloških centara i drugo) i razvoj poslovnih usluga usmjerenih na transfer znanja u mala i srednja poduzeća.

- Podržati razvoj financijskih instrumenata usmjerenih na mala inovativna poduzeća (npr. razvoj asocijacije poslovnih anđela).

5. Jačati investiranje u regije i županije. Podizanje razine ula-ganja općenito, osobito izravnih stranih ulaganja, treba podu-prijeti osnivanjem fondova rizičnog kapitala i modelima javno-privatnog partnerstva.

Instrumenti:

- Osnažiti lokalne jedinice za privatno-javno partnerstvo.

- Promovirati ulaganja u regionalne industrije u zemlji i na međunarodnoj razini.

- Jačati izvozne kapacitete poduzeća u svim regijama.

6. Jačati regionalne infrastrukturne kapacitete. Veća dostu-pnost i bolja kvaliteta infrastrukture koja utječe na kvalitetu i raznovrsnost poslova te na privlačnost lokacije za poslovanje i investicije ključni su parametri za konkurentsko napredovanje županija odnosno regija.

Instrumenti:

- Osigurati potpunu pokrivenost Hrvatske širokopojasnom internetskom mrežom. Poboljšati ICT povezanost među regijama i županijama. Kroz povezanost širokopojasnom mrežom bit će omogućen razvoj novih poslovnih pothvata diljem Hrvatske, osposobljenih za globalnu suradnju.

- Osigurati zračnu povezanost triju regija.

- Ojačati željezničku povezanost triju regija.

7. Podići kvalitetu života u regijama i županijama. Kvaliteta života građana treba proizlaziti iz više kvalitete i dostupnosti obrazovnih institucija i zdravstvenih usluga, uvjeta i načina sta-novanja, mogućnosti za odmor i rekreaciju.

Instrumenti:

- Politiku policentričnog razvoja Hrvatske uvijek vezati i za politike kojima se osigurava viša kvaliteta života (dostu-pnost obrazovnih programa, zdravstvenih usluga, usluga njege starijih osoba...).

- Osigurati uvjete za stanovanje, atraktivne i dostupne mla-dim ljudima iz zanimanja koja su u pojedinim županijama/regijama deficitarna.

- Prepoznati i podržavati razvoj kulturnog identiteta grupa županija unutar regija.

34


35


Profili konkurentnosti regija i županija Hrvatske

36


37



Rang regija po konkurentnosti nije se u 2010. godini promijenio u odnosu na provedeno istraživanje u 2007. godini, ali je došlo do usklađenosti između ranga koji rezultira iz statističkih i perceptivnih indikatora. I u 2010. godini, konkurentnost Središnje i Istočne Hrvatske po statističkim indikatorima značajnije je lošija od ostale dvije regije, ali je važno naglasiti da ta regija sa lošijim elementima okruženja i poslovnog sektora ostvaruje veću dinamiku ekonomskih rezultata poslovanja nego Sjevernozapadna Hrvatska, a gotovo identičnu kao i regija Jadranska Hrvatska.

Iako je regija Jadranska Hrvatska po statističkim indikatorima konkurentnosti bliža najboljoj regiji Sjevernozapadna Hrvatska, po perceptivnim indikatorima gotovo da nema razlike između regije Središnja i Istočna Hrvatska i regije Jadranska Hrvatska.

Regionalna neravnoteža konkurentskog kapaciteta (mjerena „čvrstim“ pokazateljima) i sličnost u percepciji o kvaliteti pojedinih faktora u svim regijama upozorava da je u realizaciji Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske potrebno voditi računa i o komunikaciji sa građanima, poslovnim ljudima i predstavnicima lokalne i područne samouprave, kako bi se ostvarila potrebna energija i suradnja. Važno je upozoriti da su anketirani u sve tri regije podjednako ocijenili da lokalna uprava i nerazvijenost financijskog tržišta predstavljaju značajne prepreke u razvoju konkurentnosti. Niska ocjena lokacijskih prednosti u sve tri regije zabrinjava, jer je to važna komponenta za investitore. Ovaj stup konkurentnosti opisan je s pet indikatora, a tri od njih su izrazito rezultat gospodarske politike, efikasnosti poslovnog i javnog sektora (cijene poslovnih prostora i zemljišta, troškovi poslovanja – cijene komunalnih usluga i gradnje, troškovi rada) imaju ocjene oko 3,5 ili čak ispod 3 (u skali ocjenjivanja od 1 (najlošije) do 7 (najbolje), što je konzistentno i s mnogim drugim istraživanjima, kao što su istraživanja o kvaliteti poslovnog okruženja (Doing Business Svjetske banke ili GEM - Global Entrepreneurship Monitor).


Rang konkurentnosti

Statistički rang Perceptivni rang

Sjeverozapadna Hrvatska 1 1 1

Jadranska Hrvatska 2 2 2

Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska 3 3 3




Obrazovanje





1

5

17

21

9

13

Profil konkurentnosti regija – statistički indikatori

Profil konkurentnosti regija - perceptivni indikatori


Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava



5

3,5

3,0

4,5

4,0

SjeverozapadnaHrvatska

Središnja i IstočnaHrvatska

Jadranska Hrvatska

38


39


SJEVEROZAPADNA HRVATSKA

Grad Zagreb

Zagrebačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Varaždinska županija

Koprivničko-križevačka županija

Međimurska županija

40




Regija Sjevernozapadna Hrvatska ima najveći konkurentski kapacitet u Hrvatskoj, koji je zadržala i u 2010. godini u odnosu na istraživanje provedeno u 2007. godini. I pored toga što je to najmanja regija, najgušće naseljena, s najmanjom nezaposlenošću i najvećim bruto domaćim proizvodom po stanovniku, to je i regija sa značajnim razlikama u kvaliteti statističkih indikatora konkurentnosti (iako su razlike u percepciji znatno manje). Grad Zagreb i Varaždinska županija drže vodeće pozicije u Hrvatskoj u nekoliko statističkih indikatora konkurentnosti, dok se Koprivničko-križevačka županija nalazi u niz tih indi-katora u zadnjoj trećini, a Krapinsko-zagorska u sredini ili zadnjoj trećini svih županija u Hrvatskoj. Jačanje konkurentskog kapaciteta u dijelovima regije koji još uvijek zaostaju najveći su izazov za politiku regionalnog razvoja ove male i bogate regije.

Površina (km²) 2006. 8.669

Broj stanovnika 2009. 1.672.507

Stopa nezaposlenosti (%) 2009. 9,7

BDP (mil kn) 2007. 147.012

Rang konkurentnosti 1

Rang kvalitete poslovnog okruženja 1

Rang kvalitete poslovnog sektora 1

41


R = rang

*usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Indikator

SJEVEROZAPADNA HRVATSKA

2010. 2007. Razlika

STATISTIČKI R 1 2 1

Poslovno okruženje R 1 2 1

Poslovni sektor R 2 1 -1

PERCEPTIVNI R 1 1 0


Poslovni sektor R 1 1 0

FINALNI R 1 1 0




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava



7,0

2,0

1,0

6,0

4,05,0




Obrazovanje





1

5

17

21

9

13

3,0

Profil konkurentnosti regije Sjeverozapadna Hrvatska - statistički indikatori

Profil konkurentnosti regije Sjevernozapadna Hrvatska - perceptivni indikatori


42




Obrazovanje ObrazovanjeOsnovna

infrastruktura i javni sektor

Osnovna infrastruktura i

javni sektor




dinamika


dinamika

Grad Zagreb Međimurska županija

Koprivničko - križevačka županija Varaždinska županija

Krapinsko - zagorska županija Zagrebačka županija







Usporedba županija u regiji Sjeverozapadna Hrvatska - statistički indikatori

0 0

1 1

2 2

3 3

4 4

5 5

6 6

0 0

0 0

1 1

1 1

2 2

2 2

3 3

3 3

4 4

4 4

5 5

5 5

6 6

6 6

u prvih 7 županija u zadnjih 7 županija u sredini

1 1

4

1 1

3

1

6

32

3 33

5

2

4

4

2

5

6

4

5

2 2 2

4

5

1 32

4

66

1

4

66

33

1

5

4

2

55566

STATISTIČKI INDIKATORIPoslovno okruženje Poslovni sektor


ObrazovanjeOsnovna infrastruktura

i javni sektorPoslovna

infrastrukturaInvesticije i

poduzetnička dinamikaRazvijenost

poduzetništvaEkonomski

rezultati - razinaEkonomski

rezultati - dinamika

Grad Zagreb







43

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA

Grad Zagreb Međimurska županija

Koprivničko - križevačka županija Varaždinska županija

Krapinsko - zagorska županija Zagrebačka županija

Usporedba županija u regiji Sjeverozapadna Hrvatska - perceptivni indikatori


PERCEPTIVNI INDIKATORIPoslovno okruženje Poslovni sektor

Lokacijskeprednosti

Lokalna uprava


Vladavina prava ObrazovanjeFinancijsko tržište i

lokalna konkurencijaTehnologija, inovativnost

KlasteriMarketing i

menadžment

Grad Zagreb






Lokacijskeprednosti

Lokalna uprava


Vladavina prava

ObrazovanjeFinancijsko

tržište i lokalna konkurencija


KlasteriMarketing i

menadžmentLokacijskeprednosti

Lokalna uprava


Vladavina prava




KlasteriMarketing i

menadžment

0

1

2

3

4

5

6

55

3

6

2

66

3

6

0

1

2

3

4

5

6

21

4

2

3

2

4 4

2

0

1

2

3

4

5

6666

4

6

4

2

5 5

0

1

2

3

4

5

6

445

3

4

33

6

3

0

1

2

3

4

5

6

1

211

5

112

1

0

1

2

3

4

5

6

332

5

1

55

1

4

44

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI 2010. 2007.

RANG VRIJEDNOST RANG VRIJEDNOST


Povoljnost zemljopisnog položaja 1 5,41

Povoljnost klimatskih uvjeta 3 5,26

Cijene poslovnih prostora i zemljišta 3 2,83

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 3 2,36

Troškovi rada 3 3,29

Lokalna uprava

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 3 2,65

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 3 2,86 3 3.3

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 3 3,46 3 3.9

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 2 3,45

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 3 3,50


Opća infrastruktura 1 4,78 1 4.7

Kvaliteta željezničkih pruga 1 4,25 1 4.0

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 3 2,31 2 3.6

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 1 4,68 1 5.2

Kvaliteta opskrbe električnom energijom 1 5,83 1 5.6

Vladavina prava

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 2 3,53 1 3.5

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 2 3,54 2 3.4

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 1 4,22 1 3.8

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 3 3,98

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 3 3,71 1 3.2

Obrazovanje

Kvaliteta javnih škola 1 5,73 1 4.8

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 1 5,66 1 5.2

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 1 4,87 1 3.7

Dostupnost znanstvenika i inženjera 1 4,88 1 4.6

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 1 3,94 1 3.7


Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 2 3,08 1 3.9

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 2 2,36 2 3.2

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 1 2,53 2 2.4

Jačina konkurencije 1 5,33 1 5.4

Kupci i donošenje odluka o kupovini 1 3,13 1 3.5

A. STATISTIČKI INDIKATORI 2010. 2007.



Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 1 1,672,507 1 1,670,423

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 1 55.8 1 54.4

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 2 7.3 2 13.8

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 1 89.2 1 87.2

Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 1 317.2 1 296.8

Obrazovanje

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 2 5.4 2 5.4

Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 1 13.5 1 13.5

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

1 68.3 1 44.5

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 1 48.4 1 45.5

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 1 9.6 1 6.4


Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 1 12.6 3 3.2

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 1 3.0 1 3.4

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 1 317.1 0 323.0

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 2 1,198.2 2 3,892.1

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 3 11.2 3 11.1


Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 2 18.3 1 13.9

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 1 1,759.4

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 2 104.0

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 2 11,759.0

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 1 45.4

POSLOVNO OKRUŽENJE

45

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA




Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 2 118.2 2 104.6

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 1 98,209.5 1 40,791.7

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 1 50.9 1 49.3

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 2 5.3 2 8.2

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 1 6,814.3 1 4,692.4

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 1 127.5 2 108.5


Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 2 21.5 2 22.5

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 1 16.8 1 16.2

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 1 1.3 1 3.5

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 2 63.3 1 87.2

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 1 227.3 1 202.5


BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 1 88.1 1 61.1

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 1 7.2 1 8.8

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 2 47.8 2 56.8

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 1 79,994.9 1 57,068.5

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 1 41.9 1 39.3


Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 1 129.7 2 130.0

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 1 102.5 3 95.5

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 2 113.6 1 134.3

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 2 99.3 2 95.0

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 2 80.3 2 164.3

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 3 106.7 1 104.7



Tehnologija i inovativnost

Ostvarivanje tehnološkog razvoja 1 3.93 3 3.7

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 1 4.08 1 3.8

Faktori konkurentnosti poduzeća 1 3.99 1 3.9

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 1 4.34

Ulaganje u istraživanje i razvoj 1 4.02 1 3.8

Klasteri

Raširenost klastera po različitim djelatnostima 1 3.44

Kvantiteta lokalnih dobavljača 1 4.46 1 4.9

Kvaliteta lokalnih dobavljača 1 4.26 1 4.7

Dostupnost specijaliziranih IR usluga 1 4.21 1 4.9

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 1 3.92 1 3.4

Marketing i menadžment

Kvaliteta marketinga u poduzećima 1 4.75 1 4.6

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

1 4.42 1 4.8

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 2 3.73 1 3.8

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 1 3.68 1 4.3

Odnosi između radnika i poslodavca 1 4.45 1 4.6

POSLOVNI SEKTOR

1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita

2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.

46

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR011 GRAD ZAGREB

HR011 GRAD ZAGREB

Površina (km²) 2006. 641

Broj stanovnika 2009. 790.298


BDP (mil kn) 2007. 96.658




47

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR011 GRAD ZAGREB

R = rang



Indikator

Grad Zagreb

2010. 2007. Razlika




PERCEPTIVNI R 7 2 -5

Poslovno okruženje R 9 2 -7


FINALNI R 2 1 -1






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Grada Zagreba - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Grada Zagreba - perceptivni indikatori

Grad Zagreb

Grad Zagreb

Prosjek RH


Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava



Sjeverozapadna Hrvatska1

7

21

1

48

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR011 GRAD ZAGREB




Povoljnost zemljopisnog položaja 10 5.17

Povoljnost klimatskih uvjeta 16 4.90

Cijene poslovnih prostora i zemljišta 20 1.97

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje) 21 1.41

Troškovi rada 20 2.66

Lokalna uprava

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara 19 2.14

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 21 2.31 20 2.95

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 18 3.14 12 4.02

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima 20 2.76

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika 21 2.72


Opća infrastruktura 5 4.76 3 5.00

Kvaliteta željezničkih pruga 6 4.52 3 4.33

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 12 2.72 7 3.86

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 6 5.14 4 5.49

Kvaliteta opskrbe električnom energijom 7 5.86 1 6.19

Vladavina prava

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 12 3.34 8 3.49

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 18 3.00 16 3.33

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 17 3.83 3 3.93

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 16 3.59

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 21 3.10 12 2.95

Obrazovanje

Kvaliteta javnih škola 6 5.69 2 4.91

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 4 5.76 3 5.49

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 1 5.69 1 4.47

Dostupnost znanstvenika i inženjera 2 5.34 1 5.33

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 3 3.90 3 3.91


Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 8 2.97 2 4.02

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 9 2.31 8 3.33

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 11 2.31 9 2.49

Jačina konkurencije 5 5.24 3 5.67

Kupci i donošenje odluka o kupovini 11 2.79 4 3.56




Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 1 790,298 1 783,518

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 3 56.37 2 55.57

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 5 8.87 7 11.49

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 4 98.49 6 88.74

Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 1 491.57 1 458.45

Obrazovanje

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 2 7.02 2 7.02

Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 1 21.52 1 21.52


1 85.82 1 57.83

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 1 61.51 1 58.35

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 1 12.72 1 8.54


Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 4 19.18 4 6.71

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 1 0.58 1 0.11

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 1 361.00 7 335.00

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 18 1,889.92 20 6,727.35

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 21 18.00 21 18.00


Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 21 21

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 21

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 17 138.00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 5 15,225.00

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 1 15.00

POSLOVNO OKRUŽENJE

49

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR011 GRAD ZAGREB




Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 14 118.06 9 106.36

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 1 182,513.02 2 62,438.29

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 1 56.93 1 54.89

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 14 5.34 9 8.44

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 1 13,736.94 1 9,400.57

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 17 125.15 9 109.64


Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 6 24.87 4 26.27

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 1 21.70 1 20.93

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 5 1.31 3 3.79

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 15 57.54 10 82.30

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 2 286.67 1 258.73


BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 1 123.00 1 87.39

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 7 6.78 4 8.63

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 13 50.08 13 57.34

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 1 96,027.73 1 68,274.12

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 43.96 3 41.83


Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 9 129.90 8 133.21

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 6 103.69

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 14 109.36 6 143.14

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 7 96.26 12 96.19

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 8 82.33

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 20 106.00 14 103.77




Ostvarivanje tehnološkog razvoja 4 3.97 16 3,60

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 7 3.86 8 3,86

Faktori konkurentnosti poduzeća 10 3.79 6 3,86

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 11 4.07

Ulaganje u istraživanje i razvoj 10 3.59 3 3,84

Klasteri

Raširenost klastera po različitim djelatnostima 8 3.21

Kvantiteta lokalnih dobavljača 5 4.34 1 5,19

Kvaliteta lokalnih dobavljača 11 3.93 4 4,74

Dostupnost specijaliziranih IR usluga 4 4.31 1 5,42

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 6 3.97 2 3,53


Kvaliteta marketinga u poduzećima 2 4.83 2 4,79


12 4.24 2 4,84

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 9 3.72 4 4,00

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 13 3.38 1 4,77

Odnosi između radnika i poslodavca 14 4.10 6 4,74

POSLOVNI SEKTOR



50

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 3.060



BDP (mil kn) 2007. 17.550




51

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika

STATISTIČKI R 7 5 -2



PERCEPTIVNI R 5 7 2



FINALNI R 5 5 0




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava



Profil konkurentnosti Zagrebačke županije - perceptivni indikatori

Zagrebačka

Zagrebačka

Prosjek RH




Obrazovanje





Profil konkurentnosti Zagrebačke županije - statistički indikatori


21

7

1

52

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava


Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka 19 2,69 8 3,51

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća 16 3,38 20 3,70




Opća infrastruktura 4 5,12 6 4,02

Kvaliteta željezničkih pruga 4 4,54 6 3,42

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova 13 2,38 14 3,21

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom 5 5,15 3 5,51

Kvaliteta opskrbe električnom energijom 6 5,88 14 4,79

Vladavina prava

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima 14 3,23 11 3,40

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova 11 3,46 17 3,16

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu) 4 4,54 7 3,77


Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja 20 4,92 7 3,33

Obrazovanje

Kvaliteta javnih škola 2 6,00 6 4,72

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama 3 5,81 10 4,88

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola 2 5,46 3 3,79

Dostupnost znanstvenika i inženjera 1 5,38 2 4,53

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika 4 3,85 10 3,23


Dostupnost izvora financiranja za poduzeća 7 3,04 3 3,86

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva 5 2,73 17 2,88

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu 5 2,77 15 2,26

Jačina konkurencije 7 4,88 10 4,88

Kupci i donošenje odluka o kupovini 6 3,38 2 3,74




Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 3 328.123 4 321.605

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.) 4 56,03 4 54,07

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 4 15,97 2 43,69

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.) 6 95,78 7 87,74

Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 21 87,49 21 83,02

Obrazovanje

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) 11 3,96 11 3,96

Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.) 11 6,76 11 6,76


6 55,41 6 36,68

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.) 10 39,86 9 37,15

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.) 8 7,52 12 4,82


Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.) 5 15,70 8 2,34

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.) 4 5,94 9 10,02

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.) 18 213,00 5 348,00

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 11 643,66 18 2.587,65

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.) 8 7,65 16 7,29


Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006) 6 29,53 2 47,67

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 3 3.329,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.) 13 100,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2 8 10.875,00

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100 2 25,00

POSLOVNO OKRUŽENJE

53

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA




Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.) 12 119,17 19 98,78

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1 9 5.522,81 18 16.584,04

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2 11 33,92 3 43,28

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 18 4,50 21 5,26

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 8 751,73 7 943,09

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.) 14 127,78 16 104,90


Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.) 10 20,12 9 20,91

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.) 9 11,11 10 10,75

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 3 1,80 4 3,28

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.) 2 632,85 1 113,20

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.) 3 206,57 5 158,96


BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.) 14 53,99 12 36,34

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.) 2 6,47 3 7,79

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.) 7 45,51 10 55,32

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.) 4 70.222,16 2 51.137,86

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.) 4 41,21 4 39,06


Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 11 128,30 3 146,66

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 11 101,25

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 3 138,28 10 119,45

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.) 19 104,62 14 96,97

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 17 71,21

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.) 10 107,63 2 107,00




Ostvarivanje tehnološkog razvoja 10 3,73 10 3,81

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 6 4,23 14 3,47

Faktori konkurentnosti poduzeća 4 3,92 2 4,09

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća 6 4,38

Ulaganje u istraživanje i razvoj 2 4,62 4 3,70

Klasteri

Raširenost klastera po različitim djelatnostima 3 4,12

Kvantiteta lokalnih dobavljača 4 4,35 4 4,95

Kvaliteta lokalnih dobavljača 5 4,19 2 4,95

Dostupnost specijaliziranih IR usluga 1 4,81 3 4,93

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 4 4,35 6 3,26


Kvaliteta marketinga u poduzećima 1 4,88 4 4,58


9 4,42 3 4,81

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 3 4,08 14 3,44

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 12 3,38 7 3,77

Odnosi između radnika i poslodavca 12 4,38 20 4,09

POSLOVNI SEKTOR



54

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 1.229



BDP (mil kn) 2007. 7.218




55

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika




PERCEPTIVNI R 8 18 10



FINALNI R 11 15 4




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Krapinsko-zagorske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Krapinsko-zagorske županije - perceptivni indikatori

Krapinsko-zagorska

Krapinsko-zagorska

Prosjek RH


21

7

1

56

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava




Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 10 4,12 0 0,00


Obrazovanje




















Obrazovanje




10 45,69 12 30,98







Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 8 433,42 11 1.154,25








POSLOVNO OKRUŽENJE

57

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA























Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 5 133,52 19 110,61


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 10 122,85 19 102,90












Klasteri









5 4,85 16 4,42




POSLOVNI SEKTOR



58

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 1.262



BDP (mil kn) 2007. 10.933




59

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika




PERCEPTIVNI R 1 1 0



FINALNI R 1 4 3




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Varaždinske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Varaždinske županije - perceptivni indikatori

Varaždinska

Varaždinska

Prosjek RH


21

7

1

60

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje

















Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 10 0,31 11 -1,08



Obrazovanje




8 55,07 9 34,82







Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 7 398,89 10 738,11








POSLOVNO OKRUŽENJE

61

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA























Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 12 126,79 16 115,49


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 12 115,74 8 130,75












Klasteri









6 4,64 5 4,73




POSLOVNI SEKTOR



62

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 1.748



BDP (mil kn) 2007. 8.091




63

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika




PERCEPTIVNI R 4 4 0



FINALNI R 12 7 -5




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Koprivničko-križevačke županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Koprivničko-križevačke županije - perceptivni indikatori



Prosjek RH


21

7

1

64

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava




Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima 17 3,57 0 0,00


Obrazovanje

















Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 12 -0,80 13 -3,36



Obrazovanje




16 43,10 15 27,48







Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 12 1.032,73 5 345,62








POSLOVNO OKRUŽENJE

65

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA








Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 10 457,33 20 -28,01





(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 15 -0,67 19 0,07










Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 6 133,19 18 111,91


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 15 108,82 18 105,81












Klasteri









10 4,39 11 4,63




POSLOVNI SEKTOR



66

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 729



BDP (mil kn) 2007. 6.562




67

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika







FINALNI R 4 2 -2




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Međimurske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Međimurske županije - perceptivni indikatori

Međimurska

Sjeverozapadna Hrvatska

Međimurska

Prosjek RH

1

21

7

1

68

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje




















Obrazovanje




4 57,23 10 32,38















POSLOVNO OKRUŽENJE

69

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA























Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 13 126,31 14 121,34


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 2 138,73 11 118,34












Klasteri









4 4,85 6 4,70




POSLOVNI SEKTOR



70


71


SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA

Bjelovarsko-bilogorska županija

Virovitičko-podravska županija

Požeško-slavonska županija

Brodsko-posavska županija

Osječko-baranjska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Karlovačka županija

Sisačko-moslavačka županija

72




Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska regija je s najslabijim kapacitetom konkuren-tnosti. Svi dijelovi te regije (8 županija) nalaze se na začelju prema ukupnom rangu konkurentnosti, prema rangu kvalitete poslovnog okruženja (osim Osječko-baranjske županije, koja je na 5. mjestu) i prema rangu kvalitete poslovnog sektora. To potvrđuje i rang konkurentnosti prema statističkim indikatorima konkurentnosti. Takva situacija zahtijeva ispitivanje djelotvornosti dosadašnje nacionalne politike regionalnog razvoja (osobito zbog toga što se u toj regiji nalazi i najveći dio područja koje je godinama bilo pod programima posebne državne skrbi) te pokretanje projekata za razvoj kvalitete poslovnog okruženja, kojima će ta regija ostvariti ubrzan razvoj radi dostizanja ostalih dijelova Hrvatske.

Površina (km²) 2006. 23.220



BDP (mil kn) 2007. 65.569




73


R = rang



Indikator

SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA

2010. 2007. Razlika




PERCEPTIVNI R 2 3 1



FINALNI R 3 3 0




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti regije Središnja i Istočna (Panonska)Hrvatska - statistički indikatori

Profil konkurentnosti regije Središnja i Istočna (Panonska)Hrvatska - perceptivni indikatori


1

5

17

21

9

13

7,0

2,0

1,0

6,0

4,05,0

3,0

74







javni sektor




dinamika


dinamika







Usporedba županija u regiji Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska - statistički indikatori


Bjelovarsko-bilogorska županija012345678

8

4

8

12

413

Osječko-baranjska županija012345678

6

2 2

8

433

6

Virovitičko-podravska županija012345678

36

3

3 6 57

2

Vukovarsko-srijemska županija012345678

2

7

4

48

7

2

8

Požeško-slavonska županija012345678

4

8

6 7 7 6

4

7

Karlovačka županija012345678

5

1 1

5

12

6

1

Brodsko-posavska županija012345678

13

76

5

884

Sisačko-moslavačka županija012345678

75 5

23

1

5 5

STATISTIČKI INDIKATORIPoslovno okruženje Poslovni sektor










Virovotičko-podravska županija








75


Usporedba županija u regiji Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska - perceptivni indikatori



Lokacijskeprednosti

Lokalna uprava




KlasteriMarketing i

menadžment


Virovotičko-podravska županija







Lokacijskeprednosti

Lokalna uprava


Vladavina prava




KlasteriMarketing i


Lokalna uprava


Vladavina prava




KlasteriMarketing i

menadžment


Bjelovarsko-bilogorska županija012345678

Virovitičko-podravska županija012345678

Požeško-slavonska županija012345678

Brodsko-posavska županija012345678

635 5

4

2

6

3

6

Osječko-baranjska županija012345678

Vukovarsko-srijemska županija012345678

Karlovačka županija012345678

Sisačko-moslavačka županija012345678

13 1 1 1 1 11 1

56 6

56

8 8

5

8

21

4 2 43

6

23

87 7

45

7 78

7

448

3 68

47

3

7

54

8

57

5

87

322 2 2

32

6 4

76

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje















Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 3 1.287.650 3 1.315.131




Doktori medicine per capita (2008., 2006.) 2 215 3 208

Obrazovanje




3 37,9 3 24,8















POSLOVNO OKRUŽENJE

77

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA








Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 3 -52,0 3 91,9















Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 3 124,7 3 119,7

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.) 3 98,5 2 98,8

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 3 111,6 2 119,8


Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.) 1 80,9 3 154,0










Klasteri









2 4,17 2 4,52




POSLOVNI SEKTOR



78

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 2.640



BDP (mil kn) 2007. 6.217




79

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika







FINALNI R 15 11 -4




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Bjelovarsko-bilogorske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Bjelovarsko-bilogorske županije - perceptivni indikatori



Prosjek RH

Središnja i istočna Hrvatska1

21

7

1

80

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje




















Obrazovanje




17 41,83 14 28,36











Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.) 15 652,00




POSLOVNO OKRUŽENJE

81

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA























Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 20 115,86 15 119,50


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 4 136,15 12 116,70












Klasteri









2 5,00 10 4,64




POSLOVNI SEKTOR



82

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 2.024



BDP (mil kn) 2007. 4.519




83

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator

Virovitičko-podravska županija

2010. 2007. Razlika







FINALNI R 17 17 0




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Virovitičko-podravske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Virovitičko-podravske županije - perceptivni indikatori



Prosjek RH


21

7

1

84

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje




















Obrazovanje




19 33,10 18 23,95















POSLOVNO OKRUŽENJE

85

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA













(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 13 0,03 21 -1,11










Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 15 122,20 17 115,49


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 17 103,64 21 85,91












Klasteri









17 3,81 1 4,84




POSLOVNI SEKTOR



86

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 1.823



BDP (mil kn) 2007. 81.891




87

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika







FINALNI R 21 20 -1




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Požeško-slavonske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Požeško-slavonske županije - perceptivni indikatori

Požeško-slavonska

Požeško-slavonska

Prosjek RH


21

7

1

88

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje




















Obrazovanje




18 34,74 19 21,46















POSLOVNO OKRUŽENJE

89

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA













(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.) 6 1,22 20 -0,55










Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 19 116,10 12 123,49


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 20 98,84 15 110,82












Klasteri









19 3,68 12 4,59




POSLOVNI SEKTOR



90

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 2.030



BDP (mil kn) 2007. 6.827




91

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika







FINALNI R 16 18 2




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Brodsko-posavske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Brodsko-posavske županije - perceptivni indikatori

Brodsko-posavska

Brodsko-posavska

Prosjek RH


21

7

1

92

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje




















Obrazovanje




21 25,47 20 19,80















POSLOVNO OKRUŽENJE

93

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA























Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 18 116,48 13 122,75


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 1 194,17 5 144,78



Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)









Klasteri









11 4,35 20 4,22




POSLOVNI SEKTOR



94

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 4.155



BDP (mil kn) 2007. 18.621




95

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika







FINALNI R 13 14 1




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Osječko-baranjske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Osječko-baranjske županije - perceptivni indikatori

Osječko-baranjska

Osječko-baranjska

Prosjek RH


21

7

1

96

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje

















Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 13 -6,03 8 9,94



Obrazovanje




15 43,34 13 29,41















POSLOVNO OKRUŽENJE

97

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA























Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 7 131,86 9 127,53


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 21 83,31 13 113,59












Klasteri









7 4,50 15 4,45




POSLOVNI SEKTOR



98

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 2.454



BDP (mil kn) 2007. 8.393




99

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika







FINALNI R 20 21 1




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Vukovarsko-srijemske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Vukovarsko-srijemske županije - perceptivni indikatori



Prosjek RH


21

7

1

100

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje




















Obrazovanje




20 31,80 21 16,52















POSLOVNO OKRUŽENJE

101

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA























Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 14 125,93 11 124,76


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 19 99,03 7 138,04












Klasteri









16 3,89 7 4,68




POSLOVNI SEKTOR



102

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA

HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 3.626



BDP (mil kn) 2007. 7.719




103

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika







FINALNI R 14 12 -2




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Karlovačke županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Karlovačke županije - perceptivni indikatori

Karlovačka

Karlovačka

Prosjek RH


21

7

1

104

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje




















Obrazovanje




14 44,61 17 25,97







Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.) 13 1.203,18 12 1.403,88








POSLOVNO OKRUŽENJE

105

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA








Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 16 114,62 21 -679,81















Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 4 133,71 20 110,12


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 6 133,97 3 156,15












Klasteri









20 3,63 18 4,39




POSLOVNI SEKTOR



106

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 4.468



BDP (mil kn) 2007. 9.307




107

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika







FINALNI R 19 16 -3




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Sisačko-moslovačke županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Sisačko-moslovačke županije - perceptivni indikatori

Sisačko-moslovačka

Središnja i istočna Hrvatska

Sisačko-moslovačka

Prosjek RH

1

21

7

1

108

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje




















Obrazovanje




11 45,50 11 31,50















POSLOVNO OKRUŽENJE

109

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA























Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 17 121,03 21 109,12


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 11 121,03 9 120,00












Klasteri









15 3,91 13 4,57




POSLOVNI SEKTOR



110


111


JADRANSKA HRVATSKA

Primorsko-goranska županija

Ličko-senjska županija

Zadarska županija

Šibensko-kninska županija

Splitsko-dalmatinska županija

Istarska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

112




Jadranska regija je i u 2010. godini po statističkim vrijednostima indikatora konkuren-tnosti bolja nego prema percepciji ispitanika, ali ovu regiju obilježavaju i značajne razlike u konkurentnosti pojedinih županija – od Istarske županije koja se i dalje nalazi na 3. mjestu do Ličko-senjske na 18. mjestu od svih županija u Hrvatskoj, dok se preostalih pet županija nalaze od 6. do 10. mjesta. Najveći izazov za ovu regiju i dalje ostaje kako pronaći zajedničke razvojne ciljeve koji mogu osigurati smanjivanje jaza u razvijenosti između pojedinih županija.

Površina (km²) 2006. 24.705



BDP (mil kn) 2007. 101.641




113


R = rang



Indikator

JADRANSKA HRVATSKA

2010. 2007. Razlika







FINALNI R 2 2 0




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti regije Jadranska Hrvatska - statistički indikatori

Profil konkurentnosti regije Jadranska Hrvatska - perceptivni indikatori


1

5

17

21

9

13

7,0

2,0

1,0

6,0

4,05,0

3,0

114







javni sektor




dinamika


dinamika







Usporedba županija u regiji Jadranska Hrvatska - statistički indikatori


Primorsko-goranska županija01234567 6

32

4

2 22

7

Splitsko-dalmatinska županija01234567

22

5 5

3

5

3 3

Ličko-senjska županija01234567

47 7

3

7 756

Istarska županija01234567

7

1 1 1 1 112

Zadarska županija01234567

3

56

2

4 67

4

Dubrovačko-neretvanska županija01234567

54

3

65

34

5

Šibensko-kninska županija01234567

1

6 47

6 46

1

STATISTIČKI INDIKATORIPoslovni okruženje Poslovni sektor











Zadarska županija



Istarska županija



115


Usporedba županija u regiji Jadranska Hrvatska - perceptivni indikatori



Lokacijskeprednosti

Lokalna uprava




KlasteriMarketing i

menadžment



Zadarska županija



Istarska županija


Lokacijskeprednosti

Lokalna uprava


Vladavina prava




KlasteriMarketing i


Lokalna uprava


Vladavina prava




KlasteriMarketing i

menadžment

Primorsko-goranska županija01234567

333 3 3

544 4

Splitsko-dalmatinska županija01234567

555

7

43

23

5

Ličko-senjska županija01234567

Istarska županija01234567

Zadarska županija01234567

Dubrovačko-neretvanska županija01234567

Šibensko-kninska županija01234567


67

6

2

7

2

77

1

111 1 1

6

112

76

2

65

76

5

7

4

2

2

4

4

7

4

5

6

2

1

4

3

5

6

2

6

3

116

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR03 JADRANSKA HRVATSKA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje















Procjena broja stanovnika (2009., 2006.) 2 1.468.921 2 1.448.279





Obrazovanje




2 57,2 2 42,8















POSLOVNO OKRUŽENJE

117

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR03 JADRANSKA HRVATSKA








Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 2 1.955,7 2 1.204,1















Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 2 127,7 1 137,1


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 1 118,7 3 117,6












Klasteri









3 4,09 3 4,47




POSLOVNI SEKTOR



118

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 3.588



BDP (mil kn) 2007. 24.987




119

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika







FINALNI R 7 6 -1




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Primorsko-goranske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Primorsko-goranske županije - perceptivni indikatori

Primorsko-goranska

Jadranska Hrvatska

Primorsko-goranska

Prosjek RH

1

21

7

1

120

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje

















Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 6 5,63 14 -5,52



Obrazovanje




3 64,24 3 46,81















POSLOVNO OKRUŽENJE

121

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA























Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 10 128,93 10 125,44


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 7 130,32 4 152,77












Klasteri









14 3,93 14 4,53




POSLOVNI SEKTOR



122

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 5.353



BDP (mil kn) 2007. 3.017




123

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika







FINALNI R 18 19 1




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Ličko-senjske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Ličko-senjske županije - perceptivni indikatori

Ličko-senjska

Jadranska Hrvatska

Ličko-senjska

Prosjek RH

1

21

7

1

124

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje

















Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006) 17 -10,22 10 2,67



Obrazovanje




13 44,70 16 27,05















POSLOVNO OKRUŽENJE

125

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA























Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 21 77,30 1 201,43


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 16 107,40 17 105,86












Klasteri









8 4,48 8 4,67




POSLOVNI SEKTOR



126

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA

HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 3.646



BDP (mil kn) 2007. 10.126




127

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator

Zadarska županija

2010. 2007. Razlika







FINALNI R 6 9 3




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Zadarske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Zadarske županije - perceptivni indikatori

Zadarska

Jadranska Hrvatska

Zadarska

Prosjek RH

1

21

7

1

128

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje




















Obrazovanje




12 45,25 8 35,43















POSLOVNO OKRUŽENJE

129

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA























Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 8 130,49 4 145,49


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 18 99,75 14 112,06












Klasteri









1 5,14 19 4,23




POSLOVNI SEKTOR



130

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 2.984



BDP (mil kn) 2007. 6.544




131

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika







FINALNI R 10 13 3




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Šibensko-kninske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Šibensko-kninske županije - perceptivni indikatori

Šibensko-kninska

Jadranska Hrvatska

Šibensko-kninska

Prosjek RH

1

21

7

1

132

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje




















Obrazovanje




5 56,45 7 35,99















POSLOVNO OKRUŽENJE

133

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA























Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 2 134,90 2 147,23


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 8 127,15 1 266,53












Klasteri









18 3,79 21 4,18




POSLOVNI SEKTOR



134

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 4.540



BDP (mil kn) 2007. 28.220




135

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika







FINALNI R 8 8 0




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Splitsko-dalmatinske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Splitsko-dalmatinske županije - perceptivni indikatori


Jadranska Hrvatska


Prosjek RH

1

21

7

1

136

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje




















Obrazovanje




7 55,35 4 45,17















POSLOVNO OKRUŽENJE

137

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA























Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 3 133,82 5 138,54


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 9 125,04 20 102,77












Klasteri









13 4,10 17 4,40




POSLOVNI SEKTOR



138

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA

HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 2.813



BDP (mil kn) 2007. 19.467




139

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator

Istarska županija

2010. 2007. Razlika







FINALNI R 3 3 0




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava






Obrazovanje





Profil konkurentnosti Istarske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Istarske županije - perceptivni indikatori

Istarska

Jadranska Hrvatska

Istarska

Prosjek RH

1

21

7

1

140

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje




















Obrazovanje




2 71,82 2 50,65















POSLOVNO OKRUŽENJE

141

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA








Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.) 3 2.732,45 6 990,52















Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 16 121,55 7 134,08


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 13 109,50 16 106,21












Klasteri









21 3,00 9 4,66




POSLOVNI SEKTOR



142

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Površina (km²) 2006. 1.781



BDP (mil kn) 2007. 9.280




143

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

R = rang



Indikator


2010. 2007. Razlika







FINALNI R 9 10 1




Obrazovanje


Klasteri

Lokalna uprava


Vladavina prava



Profil konkurentnosti Dubrovačko-neretvanske županije - statistički indikatori

Profil konkurentnosti Dubrovačko-neretvanske županije - perceptivni indikatori


Jadranska Hrvatska


Prosjek RH




Obrazovanje





1

21

7

1

144

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA









Lokalna uprava












Vladavina prava






Obrazovanje




















Obrazovanje




9 51,48 5 38,61















POSLOVNO OKRUŽENJE

145

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA























Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.) 1 141,25 6 137,13


Izvoz (2008./2006., 2005./2003.) 5 134,47 2 177,48







Ostvarivanje tehnološkog razvoja 18 3,14 9 3.86

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima 11 3,68 17 3.12

Faktori konkurentnosti poduzeća 13 3,43 16 3.19


Ulaganje u istraživanje i razvoj 15 3,00 16 2.65

Klasteri


Kvantiteta lokalnih dobavljača 16 3,75 16 4.07

Kvaliteta lokalnih dobavljača 12 3,82 14 4.16

Dostupnost specijaliziranih IR usluga 5 3,96 6 4.07

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti 11 3,32 13 2.93


Kvaliteta marketinga u poduzećima 5 4,57 12 3.74


3 4,93 3 4.81

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću 1 4,25 21 3.09

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri) 4 4,46 4 4.12

Odnosi između radnika i poslodavca 4 4,86 7 4.72

POSLOVNI SEKTOR



146


147



148


149


Metodološki pristup istraživanju regionalne konkurentnosti uvelike se oslanja na metode dvaju vodećih prikaza konku-rentnosti zemalja: Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD). Za polazište analize anketnih indikatora uzet je Indeks poslovne konkurentnosti WEF-a, a za analizu statističkih indikatora u znatnoj mjeri koristila se metodologija izračuna Indeksa svjetske konku-rentnosti IMD-a. Oba indeksa polaze od shvaćanja da se bogatstvo stvara prvenstveno na razini poduzeća te da po-duzeće posluje u okruženju koje ili potiče ili otežava njego-vu sposobnost konkurentnog poslovanja.

Istraživanje konkurentnosti hrvatskih regija (NUTS2) i župani-ja (NUTS3) provedeno je analizom kvantitativnih (statističkih) i kvalitativnih (perceptivnih) podataka, u dva segmenta kvali-tete poslovanja – poslovnom sektoru (poduzeća) i poslovnom okruženju. Regionalni indeks konkurentnosti, odnosno rang konkurentnosti županija i regija, definiran je ponderiranjem (vaganjem) perceptivnog i statističkog ranga. Ponder od 1/3 dodijeljen je perceptivnom, a ponder 2/3 statističkom rangu.

Indeks poslovne konkurentnosti Svjetskog gospo-darskog foruma polazeći od mikroekonomskog pristu-pa oslanja se gotovo isključivo na anketne podatke i temelji se na dvama podindeksima: kvaliteti poslovnog sektora i kvaliteti poslovnog okruženja. Ovaj indeks je Svjetski gospodarski forum koristio do 2008. godine. Više vidjeti na: www.weforum.org

Indeks svjetske konkurentnosti IMD-a jest ljestvica zemalja najutjecajnijih u svjetskom gospodarstvu te ze-malja u razvoju s raspoloživom međunarodno uspore-divom statistikom, a objavljuje se neprekidno od 1989. godine. Indeks se kreira prema statističkim pokazate-ljima, koji čine oko 2/3 «težine» konačnog rangiranja te anketi poduzetnika, a sastoji se od 20 podfaktora, svaki s jednakim ponderom (5%), svrstanih u 4 osnovna fak-tora konkurentnosti: ekonomska uspješnost, efikasnost vlade, poslovna efikasnost, infrastruktura. Više vidjeti na: www.imd.ch/wcc



Model regionalnog indeksa konkurentnosti

Ukupni rezultati dobiveni primjenom analize kvantitativnih i kvalitativnih podataka o poslovnom sektoru (poduzeća) i poslovnom okruženju čine podindekse konkurentnosti. Sta-tistički podindeks sastoji se od 8 stupova, a anketni od 9 stupova konkurentnosti. Osam stupova u sklopu statistič-kog podindeksa izrađeno je temeljem 123 „čvrsta“ indi-katora, a devet stupova u sklopu anketnog podindeksa te-meljem 68 anketnih indikatora, za svaku županiju i regiju.

Stupovi konkurentnosti

1. Demografija, zdravlje i kultura

Poslovno okruženje

Statistički inidikatori

(2/3)

Regionalni indeks

konkurentnosti

2. Obrazovanje

3. Osnovna infrastruktura i javni sektor

4. Poslovna infrastruktura

5. Investicije i poduzetnička dinamika

Poslovni sektor6. Razvijenost poduzetništva

7. Ekonomski rezultati – razina

8. Ekonomski rezultati – dinamika

1. Lokacijske prednosti

Poslovno okruženje Perceptivni

indikatori(1/3)

2. Lokalna uprava

3. Infrastruktura

4. Vladavina prava

5. Obrazovanje

6. Financijsko tržište i lokalna konkurencija

7. Tehnologija i inovativnost

Poslovni sektor8. Klasteri

9. Marketing i menadžment

150

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.Metodologija istraživanja

Stupovi konkurentnosti računati su kao jednostavni prosje-ci rangiranih vrijednosti pripadajućih indikatora, a podin-deksi kao jednostavni prosjeci pripadajućih stupova kon-kurentnosti. Na kraju je izračunat Regionalni indeks konku-rentnosti kao ponderiran prosjek standardiziranih varijabli s obzirom na to da su različitih statističkih obilježja. Tako izračunat Regionalni indeks konkurentnosti informativnog je karaktera i uputno je pri analizama i interpretacijama istodobno koristiti anketne i statističke podindekse te izvor-ne indikatore, koji tek u cjelini daju vjernu sliku prednosti i nedostataka u pogledu konkurentnosti županija i regija Hrvatske.

Osnovne metodološke razlike izračuna Regionalnog indeksa konkurentnosti 2007. i 2010.

Usporedba konačnih rangova konkurentnosti hrvatskih žu-panija prema ovom istraživanju s rangovima u sklopu istra-živanja „Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007.“ samo je indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini:

- na razini statističkih indikatora – pojedini su indika-tori redefinirani i uvedeni su novi indikatori, sukladno raspoloživosti podataka;

- na razini perceptivnih indikatora – pojedini su indikatori redefinirani i uvedeni su novi indikatori iz stupova lo-kacijskih prednosti i kvalitete lokalne uprave;

- u 2007. godini korišteni su ponderi za pojedina anketna pitanja, a u 2010. godini računati su jednostavni pros-jeci na razini 9 stupova (6 za okruženje i 3 za poslovni sektor);

- u 2007. godini korišteni su eksplicitni ponderi za prizn-avanje veće važnosti poslovnog okruženja nego po-slovnog sektora, a u 2010. veće je značenje uračunato implicitno – putem većeg broja stupova okruženja (2/3);

- u 2007. godini podjednako su značenje u konačnoj ocjeni konkurentnosti imali perceptivni i statistički indi-katori, a u 2010. godini veće značenje (2/3) dodijeljeno je statističkim indikatorima.

1. Statistička (kvantitativna) analiza

Kvantitativna analiza temelji se na metodologiji IMD-a, koji koristi jednostavne prosjeke indikatora konkurentnosti za izračun podfaktora i faktora te njihove prosjeke za izračun konačnog indeksa konkurentnosti pri čemu je osnovna ra-zlika to što je preračunavanje vrijednosti indikatora na ra-zinu podindeksa obavljeno korištenjem njihovih rangiranih vrijednosti, a ne standardiziranih vrijednosti kao kod IMD-a.

U statističkoj (kvantitativnoj) analizi korišteno je 640 stati-stičkih podataka, a osnovni kriteriji za odabir podataka bili su pouzdanost, mjerodavnost te usporedivost. Potom su iz statističkih podataka kreirana 123 indikatora od kojih su pojedini statički (na godišnjoj razini), a neki prikazuju više-godišnje trendove. Većina indikatora iskazana je s obzirom na procijenjeni broj stanovnika, koji je znatno pouzdaniji nazivnik od BDP-a. Izvori su statističkih podataka Državni zavod za statistiku, FINA, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska narodna banka, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministar-stvo financija, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo pravosuđa, Hrvatska udruga poslodavaca i In-stitut za javne financije.

Statistički stupovi i indikatori poslovnog okruženja


Na temelju deset indikatora pokušalo se prikazati osnovne po-datke o stanovništvu (procjena broja stanovnika 2009., udio stanovnika u dobnoj skupini od 25 do 64 godine te mlađih od 25 godina u ukupnom stanovništvu, migracijski saldo 2006.–2009. i vitalni indeks), o zdravstvenim (broj doktora medicine, farmaceuta i zubnih terapeuta na broj stanovnika) i kulturološ-kim uvjetima u pojedinoj županiji (posjetitelji kinematografa, korisnici narodnih knjižnica i aktivni članovi udruga).

Obrazovanje

Kvaliteta obrazovanosti stanovništva mjerena je udjelom stanovništva prema završenom obrazovnom stupnju u uku-pnom stanovništvu u dobi od 25 do 64 godine, brojem djece uključene u predškolsko obrazovanje i omjerom upisanih i diplomiranih studenata. Bitno je istaknuti da su uzeti po-daci za više godina i da se mjerila dinamika tih indikatora (relevantne godine za podatke variraju, od 2001. do 2009.).


Uz podatke o gustoći državnih, lokalnih i županijskih cesta za ocjenu kvalitete infrastrukture uzeti su u obzir napori koji se ulažu u zaštitu okoliša (ukupna količina otpada, uporabljen ot-pad, investicije i tekući izdaci za zaštitu okoliša). Usporedba javnog sektora provedena je na temelju svih stavaka prihoda jedinica lokalnih i područnih samouprava (porezi i prirezi), bro-ja sudaca, broja riješenih predmeta po sucu, broja neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta, broja dana potrebnih za zemljiš-noknjižnu uknjižbu, mjeseci zaostataka, rješavanja u sedam dana. Također je uzet u obzir broj počinitelja kaznenih djela.

151

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010. Metodologija istraživanja


Poslovna infrastruktura uspoređivana je s pomoću broja re-gistriranih osobnih, teretnih i radnih vozila, broja i površine poduzetničkih zona; broja zaposlenih u poduzetničkim zo-nama, komunalne naknade za poslovni objekt, udjela ka-miona i tegljača s normom EURO5 u ukupnom broju licen-ciranih vozila te cijene stanova i udaljenosti od aerodroma.

Statistički stupovi i indikatori poslovnog sektora


Indikatori za ocjenu dinamike investicija i poduzetništva us-poređivani su prema stanju u prošlim godinama ili je uzet zbroj podataka iz više godina kako bi se što više izbjegao utjecaj okolnosti u promatranoj godini. Podaci koji su ko-rišteni uključuju broj aktivnih pravnih osoba, trgovačkih društava, poduzeća i zadruga, obrta i slobodnih zanimanja (te broj vlasnika i zaposlenih u njima), ukupne investicije, investicije u prerađivačku industriju, investicije u opremu, stambenu gradnju, izravna vlasnička ulaganja te podatke o poslovanju malih i srednjih poduzeća.


Ponovo su sagledani neki od podataka kao u području „In-vesticije i poduzetnička dinamika“ ali su prikazani statički, kao indikatori stanja poduzetništva, prema broju stanovni-ka ili kao udjeli. Također su korišteni podaci iz 2008. i 2009. o prerađivačkoj industriji i o aktivnosti malih i srednjih po-duzeća (troškovi osoblja, ukupni prihodi, ukupna dobit i dr.).

Ekonomski rezultati – razina i dinamika

U rasponu od 2007. do 2009. županije su uspoređene na temelju podataka o zaposlenosti, nezaposlenosti, izvozu, uvozu, prometu u trgovinama, turističkim noćenjima, pore-zu, dohotcima i prihodima lokalnih i županijskih proračuna.

2. Perceptivna (kvalitativna) analiza

Kvalitativna analiza odnosno korištenje podataka dobivenih istraživanjem mišljenja gospodarstvenika u ekonomskim analizama sve se češće koristi zbog nekoliko razloga. Osim što omogućuje prikupljanje jedinstvenih podataka, koji nisu dostupni kao statistički podaci, kvalitativna analiza obuhva-ća procjenu koju daju osobe s relevantnim znanjima o poje-dinim važnim elementima konkurentnosti koji nisu izravno mjerljivi putem statističkih pokazatelja.

Anketa poduzetnika provedena je prema metodologiji istra-živanja koju je koristio WEF u kreiranju Indeksa poslovne konkurentnosti. Originalni je upitnik modificiran kako bi od-govarao logici istraživanja na razini županija, a ne nacional-nog gospodarstva. Na razmjerno velikom uzorku ispitani-ka, stratificiranom prema 10 kriterija, provedena je telefon-ska anketa. Sveukupno su ispunjena 674 upitnika. Anketni uzorak strukturiran je tako da u najvećoj mogućoj mjeri od ukupnog broja anketnih listića po 10% čini svaka od slje-dećih kategorija:

1. Industrija – mala poduzeća2. Industrija – srednja poduzeća3. Industrija – velika poduzeća4. Obrtnici – proizvodni obrt5. Trgovina6. Poslovne usluge 7. Poljoprivreda, ribarstvo 8. Infrastruktura i građevinarstvo9. Zdravstvo, socijalna skrb ili obrazovanje10. Županijski ured za gospodarstvo, HGK ili Zavod za

zapošljavanje

Dodatni uvjet bio je da barem trećinu anketnih listića is-pune ispitanici koji nisu smješteni u županijskom središtu.

Odgovori su bili u rasponu od 1 (najlošije) do 7 (najbolje). Eliminacija nepouzdanih anketnih odgovora provedena je temeljem modificiranog kriterija koji koristi WEF tj. za ana-lizu nisu uzeti ispitanici kod kojih je frekvencija najboljih ili najlošijih ocjena ili prosječna ocjena za više od 2 standar-dne devijacije odstupala od prosjeka na razini Hrvatske.

Perceptivni stupovi i indikatori poslovnog okruženja


Prednosti lokacije ocijenjene su temeljem sljedećih 5 an-ketnih pitanja: kvaliteta zemljopisnog položaja, povoljnost klimatskih uvjeta, cijene poslovnih prostora i zemljišta, uku-pni troškovi poslovanja, kupovna moć lokalnog stanovniš-tva, troškovi rada i potencijal gospodarskog rasta županije.

Lokalna uprava

Kvaliteta lokalne uprave ocijenjena je anketnim pitanjima o povjerenju u financijsko poštenje političara, o nepristranosti dužnosnika, korupciji, načinu kreiranja gospodarske politi-ke, opremljenosti računalima, provedbi javnih nabava, kva-liteti usluga lokalne uprave te suradnji s gospodarstvom.

Infrastruktura

Ocjena osnovne infrastrukture sastoji se od anketnih indika-tora kvalitete opće infrastrukture, željeznice, luka, zrakoplov-nog prijevoza te raspoloživosti strujnih priključaka i telefona.

Vladavina prava

Funkcioniranje pravnog sustava na podnacionalnoj razini ocijenjeno je putem anketnih pitanja o intenzitetu sive eko-nomije, funkcioniranju pravnog okvira, nezavisnosti sud-stva, zaštiti vlasništva i zaštiti od nasilja, kriminala i orga-niziranog kriminala te o kvaliteti policije, poštovanju stan-darda kvalitete i zaštite okoliša.

152

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.Metodologija istraživanja

Obrazovanje

Kvaliteta obrazovanja procijenjena je temeljem anketnih pi-tanja o ukupnoj kvaliteti javnih i poslovnih škola, stjecanju znanja iz matematike, raspoloživosti znanstvenika i inže-njera te ulaganjima u obrazovanje na razini poduzeća.


Financijsko tržište ocijenjeno je indikatorima razvijenosti fi-nancijskih usluga, pristupa kreditima i rizičnom kapitalu te pristupa burzi, a razina konkurencije ocjenom uvoznih ba-rijera, jačine lokalnog tržišnog natjecanja, kvalitete antimo-nopolne politike te zahtjevnosti kupaca.

Perceptivni stupovi i indikatori poslovnog sektora


Inovativnost i tehnološka razvijenost ocijenjeni su anketnim indikatorima pribavljanja tehnologije putem licenci, ukupne razine tehnološke razvijenosti, apsorpcije tehnologije u po-duzećima, složenosti proizvodnog procesa, izvozne orijen-tiranosti i ulaganja u istraživanje i razvoj.

Klasteri

Lokalni klasteri ocijenjeni su anketnim pitanjima o posto-janju interesno povezanih poduzeća, količini i kvaliteti lo-kalnih dobavljača, posebno strojeva i opreme, dostupnosti usluga istraživanja i razvoja, postojanju znanstvenih institu-cija i suradnje gospodarstva i sveučilišta.


Korišteno je deset anketnih indikatora kvalitete tržišnog poslovanja, orijentiranosti kupcima, distribucije proizvoda i usluga, ocjene dinamike i širine prodaje, delegiranja ovlasti, financijskih poticaja menadžera, nepotizma, nadzora nad menadžmentom i odnosa radnika i poslodavaca.

153


Literatura

154


155


Annoni, P., K. Kozovska: „EU Regional Competitiveness In-dex 2010“, EUR 24346-2010, European Commission, Joint Research Centre, Institute for the Protection and Security of Citizens, Luxembourg, 2010.

Doing Business, The World Bank, 2010. (http://www.doingbusiness.org)

Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr)

European Regions and Cities – Partners for the Jobs and Growth Strategy, Committee of the Regions, 2007.

Godišnjak 2009, Hrvatski zavod za zapošljavanje (www.hzz.hr) „Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2008.“, Naci-onalno vijeće za konkurentnost, Zagreb, 2009.

„Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2006.“, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Zagreb, 2007.



Hrvatska narodna banka (www.hnb.hr)

Hrvatska udruga poslodavaca (www.hup.hr)

Literatura

Institut za javne financije (www.ijf.hr)

Ministarstvo financija (www.mfin.hr)

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (www.mingorp.hr)

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (www.mmpi.hr)

Ministarstvo pravosuđa (www.pravosudje.hr)

Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, NN 89/10. „Operativni program za razvoj ljudskih potencijala 2007.–2009.“, Instrument pretpristupne pomoći, 2007.

„Operativni program za regionalnu konkurentnost 2007. – 2009. “, Instrument pretpristupne pomoći, 2007.

Porter, M. E.: „The Competitive Advantage of Nations“, New York: Free Press, 1990. „Put prema ubrzanoj konvergenciji: Izazovi i pregled suradnje“, Svjetska banka, Zagreb, 2008.

Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007, Nacio-nalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih naro-da za razvoj, Zagreb 2008.

Regions for Economic Change: Fostering Competitivene-ss through Innovative Technologies, Products and Healthy

Communities, March 2007.

Sažetak o provedbi projekta HITROREZ, 28. 7. 2009. (http://www.hitrorez.hr)

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje, www.safu.hr „Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011–2013.“, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vod-noga gospodarstva, svibanj 2010, verzija 1.0

The Global Competitiveness Report 2010-2011. (http://www.weforum.org/reports)

Uredba o osnivanju Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske, NN 155/08.

Working for the Regions: EU Regional Policy 2007-2013, 2008. (http://ec.europa.eu/regional_policy/intro/working1_en.htm)

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade RH i Europ-ske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju iz-među Vlade RH i Europske komisije za višegodišnji Opera-tivni program ‘Regionalna konkurentnost’ za pomoć Zajed-nice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu kompo-nente ‘Regionalni razvoj’ u Hrvatskoj, Međunarodne novine 03/2011.

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, NN 153/09.

Literatura

Šoštarićeva 2

10000 Zagreb, Hrvatska

www.konkurentnost.hr

Telefon: 01 6304 855, 853

Faks: 01 63 04 856

United Nations Development Programme

Resident Representative Office in Croatia

Radnička cesta 41/8

HR-10 000 Zagreb

Telefon: + 385 1 23 61 666

Faks: + 385 1 23 61 620

Email: [email protected]

www.undp.hr

regionalni indeks konkurentnosti hrvatske 2010

Documents