regionalni operativni program (rop) slavonska.pdf · 2009-01-23 · regionalni operativni program...

REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE NACRT

Strana 1 od 102

Požeško – slavonska županija

REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM (ROP)

2005. – 2010.

#

LIPIK

PAKRAC

BRESTOVAC

POŽEGA

VELIKA KAPTOLKUTJEVO

JAKŠIĆ

ČAGLIN

PLETERNICA

#

#

#

#

#

# #

# #


Strana 2 od 102

POŽEŠKO – SLAVONSKA ŽUPANIJA .............................................................................................................1 PREDGOVOR ........................................................................................................................................................4 IZVRŠNI PREGLED .............................................................................................................................................5 UVOD ....................................................................................................................................................................10

Značaj lokalnog razvoja.................................................................................................................................... 10 Pripremljenost za strukturne fondove EU......................................................................................................... 10 Važnost ROP-a.................................................................................................................................................. 10 Ciljevi ROP-a.................................................................................................................................................... 10 Provedba ROP-a ............................................................................................................................................... 10 ROP kao poslovni plan Županije ...................................................................................................................... 11 Proces pripreme ROP-a.................................................................................................................................... 11

UVOD.................................................................................................................................................................... 12 ZEMLJOPISNI POLOŽAJ .................................................................................................................................... 12

Stanovništvo ...................................................................................................................................................... 13 PRIRODNI IZVORI .............................................................................................................................................. 14

Poljoprivredna zemljišta ................................................................................................................................... 14 Ribnjačarstvo .................................................................................................................................................... 17 Posebni vodni resursi........................................................................................................................................ 17 Eksploatacija mineralnih sirovina .................................................................................................................... 17 Gospodarenje otpadom ..................................................................................................................................... 19

VODNO GOSPODARSTVO ................................................................................................................................ 20 Vodoopskrbni sustav ......................................................................................................................................... 20 Otpadne vode .................................................................................................................................................... 21 Zaštita od poplava............................................................................................................................................. 21 Elementarne nepogode...................................................................................................................................... 21

GOSPODARSTVO ............................................................................................................................................... 22 Uvod.................................................................................................................................................................. 22 Obrti.................................................................................................................................................................. 27 Sažetak .............................................................................................................................................................. 33

TRŽIŠTE RADA ................................................................................................................................................... 35 INDUSTRIJA ........................................................................................................................................................ 36

Drvna industrija................................................................................................................................................ 36 Građevinska industrija...................................................................................................................................... 36 Prehrambena industrija .................................................................................................................................... 37 Tekstilna industrija ........................................................................................................................................... 37 Metaloprerađivačka industrija.......................................................................................................................... 37 Turizam ............................................................................................................................................................. 38 Sektor maloprodaje i bankarstva ...................................................................................................................... 39 Maloprodaja ..................................................................................................................................................... 39 Financijski sektor i bankarstvo ......................................................................................................................... 40

POLJOPRIVREDA ............................................................................................................................................... 41 Poljoprivredne površine županije ..................................................................................................................... 41 Šumarstvo, lov i ribolov .................................................................................................................................... 44 Ekološka proizvodnja hrane.............................................................................................................................. 44 Institucijska i financijska potpora poljoprivredi .............................................................................................. 45

IZVOZ I UVOZ ..................................................................................................................................................... 45 PROMETNA INFRASTRUKTURA..................................................................................................................... 47

Cestovni promet ................................................................................................................................................ 47 Željeznički promet ............................................................................................................................................. 48

ENERGIJA ............................................................................................................................................................ 48 Električna energija............................................................................................................................................ 48 Plin.................................................................................................................................................................... 49 Obnova iz sredstava stranih fondova i donacija na područjima koja su bila zahvaćena ratnim razaranjima . 49

ODGOJ I OBRAZOVANJE .................................................................................................................................. 50 Predškolski odgoj i obrazovanje ....................................................................................................................... 50 Osnovno školstvo............................................................................................................................................... 50

SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE .......................................................................................................................... 51


Strana 3 od 102

Visokoškolsko obrazovanje ............................................................................................................................... 53 Obrazovanje odraslih........................................................................................................................................ 53

ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB ................................................................................................................... 53 Zdravstvo........................................................................................................................................................... 53 Socijalna skrb.................................................................................................................................................... 54

KULTURNA DOBRA I CIVILNO DRUŠTVO.................................................................................................... 55 Važne kulturne ustanove ................................................................................................................................... 56 Kulturne priredbe.............................................................................................................................................. 56 Nevladine organizacije ..................................................................................................................................... 57

ZAKLJUČAK........................................................................................................................................................ 59 POGLAVLJE II: VIZIJA I SWOT ANALIZA ................................................................................................61 2.1 UVOD................................................................................................................................................................ 61 2.2 ZAKLJUČCI SWOT ANALIZE ............................................................................................................................. 61 2.1 SWOT ANALIZA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE ............................................................................................ 63 2.3 RAZVOJNA VIZIJA I CILJ POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE ................................................................................. 67 POGLAVLJE III: OKVIR REGIONALNOG OPERATIVNOG PROGRAMA ...........................................68 3.1 UVOD................................................................................................................................................................ 68 3.2 STRATEGIJA ROP-A .......................................................................................................................................... 68

3.2.1 Uvod......................................................................................................................................................... 68 3.2.2 Prioriteti i mjere ROP-a........................................................................................................................... 70

3.3 KRITERIJI ZA ODABIR PROJEKATA ..................................................................................................................... 74 3.4 SLIJED PROJEKATA............................................................................................................................................ 76

3.4.1 Prioritetna tematska područja ................................................................................................................. 79 3.5 HORIZONTALNE TEME EUROPSKE UNIJE ............................................................................................................ 80

3.5.1 Strategija informacijskog društva za Požeško-slavonsku županiju .......................................................... 81 3.5.2 Strategija jednakih mogućnosti u županiji ............................................................................................... 83 3.5.3 Strategija upravljanja okolišem županije................................................................................................. 84 3.5.4 Strategija razvoja partnerstva i učinkovite demokracije.......................................................................... 85

POGLAVLJE IV: PLAN PROVEDBE ..............................................................................................................87 4.1 UVOD ....................................................................................................................................................... 87 4.2 INSTITUCIJE I MEHANIZMI PROVEDBE ....................................................................................................... 87

4.2.1 Jedinica za provedbu projekata (JPP) ..................................................................................................... 87 4.2.2 Partnerski odbor za razvoj Požeško-slavonske županije.......................................................................... 88 4.2.3 Regionalna razvojna agencija Požeško-slavonske županije .................................................................... 88 4.2.4 Civilni sektor i javne ustanove ................................................................................................................. 88 4.2.5 Privatni sektor.......................................................................................................................................... 89

4.3 PRIBAVLJANJE SREDSTAVA I FINANCIRANJE...................................................................................................... 90 4.4 PRAĆENJE I VREDNOVANJE ............................................................................................................................... 91

4.4.1 Uvod......................................................................................................................................................... 91 4.4.2 Okviri vrednovanja................................................................................................................................... 92

4.5 LOGIČKI OKVIR REGIONALNOG OPERATIVNOG PROGRAMA ............................................................................... 94 REZULTATI: ............................................................................................................................................................ 97 4.6 ROP U BUDUĆNOSTI.................................................................................................................................. 101 4.7 SLJEDEĆI KORACI...................................................................................................................................... 102


Strana 4 od 102

Predgovor U procesu približavanja Hrvatske Europskoj uniji Požeško-slavonska županija je prihvaćanjem i provedbom Regionalnog operativnog programa (ROP), dala svoj veliki doprinos prihvaćanjem standarda Unije kao modela gospodarskog i svekolikog drugog razvoja. ROP je strateški razvojni program u vremenskom okviru od 2005. – 2010. godine, na temelju kojega sredstva iz fondova Europske unije mogu biti dodijeljena za razvoj regije. Smjernice razvoja i očekivanih promjena ovise o ljudima koji planiraju i provode budući napredak sa željom ostvarenja Vizije Požeško-slavonske županije. Regionalni operativni program treba sagledati u perspektivi. To je integralni gospodarski i općedruštveni razvojni okvir za razdoblje 2005.-2010. godine i kao takav podložan je promjenama u okruženju. ROP je živi dokument koji prati situaciju i koji se, nastupom novih okolnosti, može i mora mijenjati kako bi u svakom trenutku bio aktualan i mogao odgovoriti izazovima vremena. Provedbom Regionalnog operativnog programa stvorit će se pretpostavke za ostvarenje naše vizije: Do 2010. godine Požeško-slavonska županija bit će zamijećena po svojim nastojanjima u promoviranju ujednačenog ekonomskog prosperiteta na ekološki prihvatljiv način. Ekonomski razvitak bit će temeljen na korištenju obilnih prirodnih resursa Županije i na vještinama i dosjetljivosti njenih stanovnika. Poljoprivredna proizvodnja bit će poboljšana i postavljena na komercijalnoj osnovi; mnogo malih tvrtki baziranih na obrtima bit će osnovano u Županiji, a kulturno, povijesno i prirodno nasljeđe će postati temeljem obnovljene turističke aktivnosti. Naglasak će biti stavljen na obrazovanje i prekvalifikaciju u svrhu razvoja vještina potrebnih za konkurentno poslovanje u industriji, poljoprivredi i trgovini. Upravljanje Županijom bit će okarakterizirano efektivnim partnerstvom javnog i privatnog sektora. Jedan od najdalekosežnijih ciljeva ROP-a je jačanje sposobnost strateškog razvojnog planiranja i provedbe strateških razvojnih planova na razini županije. To će zahtijevati velike napore kako bi se omogućilo funkcioniranje županijskih partnerstva - stjecanje vještina, stručnih znanja i izgradnja sustava unutar i između pojedinih skupina uključenih u razvojni proces. Osnovna znanja i podaci nužni za učinkovito upravljanje moraju biti ojačani. Za županijska partnerstva to će zahtijevati vrijeme i trajni napor kako bi svi uključeni sektori učinkovito surađivali na ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Ovaj će proces zahtijevati iskusno vođenje i potporu svim sektorima i partnerstvu cjelini. Značajan element razvojnog kapaciteta na razini županije bit će županijska razvojna jedinica / agencija koja će podupirati županijsko partnerstvo i razvojne čimbenike u čitavoj županiji u razvojnim izazovima. Ta će jedinica/agencija morati proširiti potojeća i usvojiti nova profesionalna znanja, stajališta, vještine i iskustva kako bi mogla udovoljiti zadatku procjenjivanja potreba, definiranja prioriteta, oblikovanja strategija i upravljanja razvojem. Župan: Anto Bagarić, dipl.ing.


Strana 5 od 102

Izvršni pregled Potencijal županije je znatan; baš kao i poteškoće Razvojni potencijal Požeško-slavonske županije je znatan. Nažalost, takve su i poteškoće s kojima se županija susreće. Visoka nezaposlenost, niski prihodi, nedostatak komercijalnih ulaganja i neadekvatna fizička, gospodarska i socijalna infrastruktura karakteriziraju Županiju koja je podnijela devastaciju u Domovinskom ratu, tešku tranziciju prema tržišnoj ekonomiji i problematičnu privatizaciju državne industrijske ekonomije. Izazovi s kojima se Županija susreće su slijedeći:

Stvaranje robusnog i prosperitetnog gospodarstva Ohrabrivanje rasta industrije Ohrabrivanje rasta poljoprivrede Osiguravanje izgradnje adekvatne infrastrukture Osiguravanje efektivnog i prikladnog očuvanja i upotrebe kulturnog, povijesnog i

prirodnog naslijeđa Zadovoljavanje potreba građana Podržavanje razvoja civilnog društva

Razvojni plan je potreban; ROP Mnogi poslovni subjekti i građani u Županiji bore se za egzistenciju. Sveobuhvatan razvojni plan za Županiju je potreban. Takav plan je predstavljen u ovom izvještaju. Plan je nazvan «Regionalni Operativni Program Požeško-slavonske županije», a njegova izrada omogućena je podrškom Europske komisije (CARDS program 2004). ROP je prvi sveobuhvatni razvojni plan koji je pripremljen za Županiju od strane Županije i dionika u njoj (zastupljenih prvenstveno kroz Partnerski odbor). ROP Požeško-slavonske županije izrađen je od strane stanovnika Županije. Program se izravno referira na nacionalne razvojne prioritete, ali je prvenstveno orijentiran na dobrobit stanovnika i poslovnih subjekata Županije. ROP će se koristiti za privlačenje sredstava u Županiju ROP je instrument koji će Požeško-slavonska županija koristiti za predstavljanje sveobuhvatnog i strukturiranog razvojnog plana donatorima, uključujući i Vladu RH, Europsku komisiju i različite bilateralne i multilateralne donatore. Neposredno, cilj ROP-a je osigurati da Županija efikasno i efektivno upotrijebi predpristupne fondove EU (kroz CARDS program), i strukturalne fondove EU, kada ovi postanu dostupni Hrvatskoj. ROP će stvoriti podupiruću i olakšavajuću sredinu za razvoj ROP uključuje identifikaciju ključnih razvojnih prioriteta i biti će proveden uglavnom kroz projekte vođene od strane javnog sektora koji podupiru i olakšavaju rast i razvoj privatnog i civilnog sektora. Privatni sektor stvara «bogatstvo» u Županiji, dok civilni sektor vodi razvoju participativne demokracije. ROP je usmjeren na ostvarivanje infrastrukturnih programa i projekata ROP će stvarati pogodne razvojne uvjete prvenstveno kroz realizaciju projekata izgradnje fizičke, gospodarske i socijalne infrastrukture koja je potrebna da bi se prebrodile zapreke u


Strana 6 od 102

razvoju Županije te omogućilo i olakšalo privatnom i civilnom sektoru ostvarivanje identificiranih prilika za gospodarski i društveni razvoj. Primjeri potrebnih infrastrukturnih projekata uključuju proširenje sustava vodoopskrbe, unapređenje raspolaganja otpadom, izgradnju cestovne mreže, unapređivanje sustava obrazovanja, pomoć ključnim nevladinim organizacijama i pružanje pomoći poslovnoj zajednici. Nakana je da se kroz realizaciju ovih projekata poveća količina raspoloživih sredstava u županiji i promijeni sastav tih sredstava, promovirajući razvoj novog i dinamičnog modela poslovanja u Županiji. Značaj javnog sektora ROP će, barem u početnim godinama provedbe, biti vođen od strane javnog sektora, i usmjeren na pomoć poslovnom sektoru u županiji da razvije gospodarske djelatnosti koje će podići ukupnu razinu prihoda. ROP će biti usmjeren i na pomaganje civilnom društvu da unaprijedi strukturu participativne demokracije i razvije sustave društvene potpore koji uvećavaju ukupno socijalno blagostanje. ROP počinje vizijom i strategijom, ali projekti su od vitalnog značaja Dogovorena vizija i glavni cilj za 2010 usmjereni su na smanjenje nezaposlenosti i podizanje standarda života kroz promociju gospodarskih aktivnosti zasnovanih na održivom korištenju prirodnih resursa, tradiciji i inter-sektorskim partnerstvima.

NAŠA VIZIJA ZA 2010 Požeško-slavonska županija je regija dobrih poslovnih prilika i regija u kojoj želimo živjeti. Osnovni cilj ROP-a Do 2010 Požeško-slavonska županije biti će zamijećena po svojim nastojanjima u promoviranju ujednačenog ekonomskog prosperiteta na ekološki prihvatljiv način. Ekonomski razvitak biti će temeljen na korištenju obilnih prirodnih resursa Županije i na vještinama i dosjetljivosti njenih stanovnika. Poljoprivredna proizvodnja biti će poboljšana i postavljena na komercijalnoj osnovi; mnogo malih tvrtki baziranih na obrtima biti će osnovano u Županiji, a kulturno, povijesno i prirodno nasljeđe će postati temeljem obnovljene turističke aktivnosti. Naglasak će biti stavljen na obrazovanje i osiguravanje da radna snaga posjeduje vještine potrebne za konkurentno poslovanje u industriji, poljoprivredi i trgovini. Upravljanje Županijom biti će okarakterizirano efektivnim partnerstvom javnog i privatnog sektora. Četiri dugoročna razvojna cilja, zasnovana na viziji i glavnom cilju su formulirana od strane Partnerskog odbora i Županije: 1. Povećati konkurentnost tvrtki na domaćim i stranim tržištima kroz bolje iskorištavanje

prirodnih potencijala, podršku uvođenju suvremenih tehnologija i metoda poslovanja te osiguranje preduvjeta za privlačenje investicija

2. Smanjiti nezaposlenost za 30% kroz osnaživanje ljudskih potencijala i podršku poduzetništvu

3. Unaprijediti fizičku, gospodarsku i socijalnu infrastrukturu te umanjiti negativne utjecaje populacije na okoliš

4. Ojačati institucionalne kapacitete u upravljanju razvojem


Strana 7 od 102

Pojedinačni projekti koji provode viziju i određeni su kao prioritetni za županiju uključuju:

• Dovršenje infrastrukture Poduzetničkog centra Pakrac • Podrška širenju poslovne zone u Pleternici te uspostavljanju kapaciteta za upravljanje i

pružanje usluga poduzetnicima • Uspostavljanje Regionalne razvojne agencije • Pokretanje informacijskog servisa za ruralni razvoj, kao prvog koraka u uspostavljanju

institucije za podršku ruralnom razvoju Županije • Izgradnja komunalne infrastrukture (priprema projektne dokumentacije i izvođenje

radova) po projektima odabranim prema definiranim kriterijima Provođenje ROP-a Izabrana Županijska skupština i Županijsko poglavarstvo nalaze se u središtu provedbe ROP-a. Unutar upravne strukture Županije biti će osnovana Jedinica za provedbu projekata (JPP), koja će koordinirati realizaciju ROP-a. Glavna zadaća Jedinice za provedbu projekata je utvrditi odgovarajuće postupke za upravljanje i koordinaciju, te osigurati da profunkcioniraju mehanizmi nabave u skladu s hrvatskim odredbama, odredbama EU-a, odnosno odredbama potencijalnih donatora. Uz to, Jedinica za provedbu projekata (JPP) bit će zadužena za učinkovito komuniciranje između Županjske skupštine, Partnerskog odbora za razvoj Županije te drugih interesnih skupina u ovom procesu. Osim Županijske skupštine, Partnerski odbor (“partnerstvo”) je najvažnije tijelo unutar sustava za provedbu ROP-a. “Partnerstvo” je novo tijelo osnovano kao dio procesa pripreme ROP-a, koje ostaje jedna od najvažnijih karika u provedbi ROP-a. Proces formiranja Županijske razvojne agencije odvijat će se paralelno s procesom provedbe ROP-a u inicijalnoj fazi, a bit će dovršen do kraja 2005. godine. U ekipiranju i financiranju rada razvojne agencije sudjelovat će jedinice lokalne samouprave županije, općina i gradova, a tehničku pomoć u ovom procesu pružat će agencija za tehničku pomoć u inicijalnoj fazi provedbe ROP-a imenovana od strane Delegacije europske komisije u Hrvatskoj i Ministarstva mora, prometa, turizma i razvitka. Sažetak organizacijskih odgovornosti s obzirom na ROP dan je u slijedećoj tabeli:

Pregled ključnih dionika u provedbi ROP-a; Organizacija Pregled trenutnih

djelovanja Uloga i odgovornosti u implementaciji ROP-a

Vremenski okvir i potrebni resursi

Županija

Izabrano zastupničko i izvršno tijelo županije.

Usvaja nacrt i konačnu verziju ROP-a; upravlja provedbom i vrednovanjem rezultata.

Usvajanje dokumenta ROP-a: rujan 2005. Provedba ROP-a: 2005. – 2010.

Jedinica za provedbu projekata

Formiranje predstoji. Koordinacija ROP-a i podnošenje izvješća Županijskoj skupštini, te djelatna komunikacija s Partnerstvom i pojedinačnim dionicima.

Rujan/listopad 2005. Zahtijeva namještenike, te urede osposobljene za komunikaciju na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini putem telefona, interneta i drugih medija.


Strana 8 od 102

Regionalna razvojna agencija

Formiranje predstoji. Pružanje podrške organizacijama u županiji u pripremi projekata u skladu sa smjernicama i ograničenjima EK.

Osnivanje do kraja 2005. Potrebna edukacija kadrova, definiranje strukture i programa te financiranje županije i općina.

Partnerski odbor

Redovito se sastaje u cilju pružanja pomoći u izradi ROP-a.

Savjetodavno tijelo županijske skupštine. Dokument ROP-a i projekti u sklopu ROP-a zahtijevat će pisani osvrt i procjenu Partnerstva prije no što budu predočeni županijskoj skupštini.

Neznatna dodatna sredstva možda će u budućnosti morati biti izdvojena za pokrivanje troškova i osnovno osoblje.

Privatni sektor

Trenutno ulaže kada se za to ukaže prilika. Niska razina koordinacije. Potrebno veće uključivanje gospodarskih subjekata u ruralnom razvoju.

Ključni dionik odgovoran za stvaranje prihoda i održivih radnih mjesta. Trebat će priliku za izražavanje svojih primjedbi i osiguravanje njihovog uključenja pri implementaciji kroz partnerstvo i druge načine.

Pitanje unapređenja organizacije i voljnosti za komunikaciju između županije i privatnog sektora. Može se pojaviti potreba za unapređenjem predstavničkih organizacija.

Nevladine organizacije

Posjeduju iskustvo u procjeni potreba zajednice i planiranju projekata te privlačenju dodatnih sredstava u regiju unatoč slabim organizacijskim kapacitetima.

Ključni dionici uz privatni sektor. I jedni i drugi pokretači su lokalnog gospodarstva i tvorci novih radnih mjesta.

Potrebno uspostaviti platformu za konstruktivan dijalog, kako između javnog sektora i nevladinih organizacija, tako i između privatnog sektora i nevladinih organizacija. Bit će potrebno sastavljanje strategije financiranja, te rasprava o istoj i njeno usvajanje.

Nadležna ministarstva

Predstavljaju najviše tehničke hijerarhijske instance uključene u pripremu ROP-a. Upravljaju procesom kroz osnovne smjernice i regulativnu podršku.

Koordinacija raznih izvora financiranja u cilju postavljanja učinkovitog djelatnog sučelja između projekata temeljenih na ROP-u i vanjskih sredstava. Nadzor nad cjelokupnim radom, praćenje rezultata i razvoj daljnjih smjernica.

Potrebna je veća razina koordinacije mehanizama združenog financiranja od strane više donatora, upravljanja razvojnom politikom te nadzora i vrednovanja razvojnih programa.


Strana 9 od 102

Financiranje ROP-a Osiguranje sredstava i financije često su jedini fokus planiranja razvoja. To predstavlja opasnost, budući da će Županija morati zadržati kontrolu nad razvojnim procesom i pitanjima, te privlačiti sredstva u projekte koji će podupirati razvojnu strategiju županije. Za sredstva postoji natjecanje, baš kao što se donatori i financijske organizacije natječu za “dobre projekte”. Dobri projekti su prioritetni projekti koji ostvaruju razvoj u pravcu koji je utvrđen strategijom. Prema tome, strategija određuje sredstva, a ne obrnuto. U Hrvatskoj su okolnosti za pribavljanje sredstava relativno dobre unatoč prezaduženosti države. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka upravo uspostavlja zajednički mehanizam za pribavljanje sredstava koji koordinira većinu inozemnih donatora, kao što su Europska komisija (EK), Europska investicijska banka (EIB) i Svjetska banka (WB), u jedan krovni mehanizam za pribavljanje sredstava namijenjenih regionalnom razvoju. Na ovom stupnju procjenjuje se da za Požeško-slavonsku županiju postoje raspoloživa sredstva za razvoj u iznosu od 133 milijuna eura za razdoblje od narednih 10 godina. Ovo je oprezna (konzervativna) procjena koja isključuje ulaganja privatnog sektora i ulaganja nevladinih/lokalnih organizacija. Nepovratna sredstva Europske komisije (EK) namijenjena provedbi ROP-a u inicijalnoj fazi iznose 2.500.000 eura, a raspoloživa su za ključne prioritetne projekte. No apsorpcijska moć Županije je trenutno vrlo niska i morat će biti povećana kako bi Županija bila u stanju apsorbirati i efektivno i efikasno iskoristiti raspoloživa sredstva. Jačanje kapaciteta u Županiji i pridruženim provedbenim institucijama je od vitalne važnosti (te će biti ugrađeno i u provedbu ROP-a i u druge razvojne programe potaknute i financirane od strane nacionalne vlasti). S obzirom na trenutni nedostatak financijskih sredstava u Županiji i težak financijski položaj općina, strategija financiranja sastoji se u pristupanju financijskoj pomoći donatora (uključujući na primjer EU, Svjetsku banku i USAID, DFID i druge bilateralne donatore), na način da se raspoloživa sredstva Europske komisije iskoriste za mobiliziranje sredstava iz drugih izvora. Županija će osiguravati potrebno sufinanciranje u obliku financijskih i drugih resursa. Dugoročni cilj je razviti poreznu i resursnu bazu u Županiji kako bi se maksimalno umanjilo oslanjanje na subvencije s nacionalne razine i pomoć donatora. Poznato je da svaki donator ima vlastite zahtjeve koji moraju biti ispunjeni prije ugovaranja financiranja. Generalno, projekti podneseni donatoru moraju potpadati pod vrstu projekata koje taj donator želi financirati, i moraju biti potpuno opravdani (moraju se slagati s prevladavajućom razvojnom strategijom područja u kojem se projekt odvija, mora im biti pridružena pozitivna procjena izvedivosti/analiza troškova i koristi). Zadaća Županijske JPP će biti osiguravanje da ROP projekti budu podnošeni donatorima na prikladan način.


Strana 10 od 102

UVOD

Značaj lokalnog razvoja Sposobnost institucija da promoviraju i upravljaju socio-ekonomskim razvojem na razini lokalne samouprave u Hrvatskoj dobiva na značaju. Vlada Republike Hrvatske posvećena je promoviranju regionalnog razvoja. Postižući ovaj cilj, a u skladu s načelom supsidijarnosti, nekoliko odgovornosti i uloga centralne vlasti prebačeno je na razinu Županija.

Pripremljenost za strukturne fondove EU Prije svega, sposobnost efikasnog i efektivnog promoviranja i upravljanja razvojem na razini lokalne samouprave ključna je u procesu pristupanja naše zemlje Europskoj uniji (EU). Po pristupanju Europskoj uniji, Hrvatska će dobiti pristup Strukturalnim fondovima EU. Ti fondovi se koriste za financijsku podršku projektima strateške prirode u regijama zemlje članice koji će unaprijediti konkurentnost tih regija i ekonomski i društveni boljitak njihovih stanovnika. Strukturalni fondovi EU razdjeljuju se na regionalnom nivou, te je vitalno da regionalna samouprava bude u stanju efikasno i efektivno koristiti ova sredstva. U kraćem razdoblju, Hrvatska će imati pristup pred-pristupnim fondovima, velik dio kojih se također raspodjeljuje na regionalnoj razini kroz institucije samouprave.

Važnost ROP-a Regionalni Operativni Program (ROP) za Požeško-slavonsku županiju je cjelovit ali vremenski ograničen plan socio-ekonomskog razvoja Županije (u razdoblju od 2005 do 2010). To je prvi cjeloviti plan koji je razvila županijska uprava i drugi dionici u županiji (zastupljeni prvenstveno kroz Partnerski odbor osnovan na početku procesa pripreme ROP-a). ROP Požeško-slavonske županije nije pripremljen za Županiju, niti joj je nametnut; to je plan koji je pripremljen unutar Županije i od strane njenih stanovnika. Taj plan uzima u obzir nacionalne razvojne prioritete, ali prvenstveno je orijentiran na ostvarivanje koristi za ljude i poduzeća u Županiji.

Ciljevi ROP-a Postoje dva osnovna cilja izrade ROP-a: prvi, razvoj institucionalnih i tehničkih kapaciteta i sposobnosti unutar Županije, što Županiji (ili bilo kojoj grupi županija koja može biti dobrovoljno utemeljena) osposobljava za korištenje pred-pristupnih i strukturalnih fondova EU kada ti fondovi postanu dostupni. Drugo, stvaranje razvojne strategije ili poslovnog plana za Županiju, provedba kojeg će značajno unaprijediti društveni boljitak i ekonomske mogućnosti stanovnika i poduzeća u Županiji. Ova dva cilja su, naravno, direktno povezana.

Provedba ROP-a Provedba ROP-a biti će ostvarena kroz niz projekata, identificiranih, opisanih i pripremljenih u sklopu procesa pripreme ROP-a. Ti projekti su povezani s dokazivim razvojnim utjecajem, a raspon im je od izgradnje infrastrukture do mjera za poticanje poslovanja i aktivnosti namijenjenih razvoju civilnog društva. Mnogi od ovih projekata odnose se na značajne razvojne teme EU (nazvane i «horizontalne» teme) kao što su promocija informacijskih tehnologija, odgovorno upravljanje okolišem i briga za jednakost spolova i građanska prava. Nadamo se da velik dio ovih projekata može biti financijski podržan kroz pred-pristupne fondove EU. Očekuje se da će provedba ROP-a znatno unaprijediti sposobnost županije da pristupa strukturnim fondovima EU jednom kada Hrvatska postane članicom EU.


Strana 11 od 102

ROP kao poslovni plan Županije No ROP dokument nije samo dokument koji se predaje Europskoj komisiji (EC) nadajući se da će privući financijska sredstva. ROP je poslovni plan za Županiju i vjerojatno je da će privući veliki broj bilateralnih i multilateralnih donatora. Nadalje, nakana ROP-a je privući sredstva iz državnog proračuna RH. Općenito govoreći, ROP je instrument kojim Požeško-slavonska županija predstavlja koherentan i strukturiran razvojni plan velikom broju donatora, uključujući Vladu RH, Europsku komisiju i druge.

Proces pripreme ROP-a ROP je pripreman kroz period od 10 mjeseci, počevši od ljeta 2004. Priprema je uključivala brojne sastanke s pojedincima i grupama lokalnih dionika i osnivanje županijskog Partnerskog odbora. Ovaj odbor je, zajedno s Radnom grupom županije, snosio odgovornost za vođenje procesa ROP-a i pripremu dokumenta ROP-a. Podršku u pripremi pružali su domaći i strani savjetnici angažirani putem IMC Consulting iz Ujedinjenog kraljevstva, čiji rad je financiran iz sredstava CARDS programa za 2002 godinu.

Jedan od najvažnijih zadataka bio je stvoriti «osnovu za dokazivanje», to jest količinu informacija i analiza potrebnih za izradu čvrste procjene razvojnih izazova s kojima se Županija susreće. Niz radionica i konferencija, kojima su prisustvovali djelatnici Županije i brojnih lokalnih dionika, održane su da bi se ustanovila osnova za dokazivanje i formulirala strategija ROP-a i plan provedbe:

1. Konferencija za izradu Osnovne analize bavila se ključnim raspoloživim sredstvima, nedostacima i razvojnim pitanjima važnim za Županiju. Tijekom ove konferencije osnovan je Partnerski odbor Požeško-slavonske županije, koji broji 24 člana. Članovi Partnerskog odbora sudjelovali su u radu svih slijedećih konferencija i radionica.

2. Konferencija za izradu SWOT analize i Vizije bavila se ekonomskim potencijalom i komparativnim prednostima Županije. Sudionici konferencije izradili su petogodišnju razvojnu viziju i definirali dugoročne razvojne ciljeve svoje županije.

3. Konferencija za izradu Prioriteta i Mjera dovela je do formulacije razvojne strategije Županije i identifikacije ključnih prioriteta i mjera u toj strategiji.

Kako je navedeno na početku ovog uvoda, Vlada RH postavila je regionalni i lokalni razvoj, vođen od strane lokalnih inicijativa i entuzijazmom lokalnih ljudi, visoko na političku ljestvicu. ROP je ključni instrument koji će Poglavarstvo i stanovnici Županije koristiti za poticanje i ubrzavanje gospodarskog razvoja i unapređenje blagostanja. Požeško-slavonska županija je u potpunosti iskoristila ovu priliku i s ovim dokumentom iznosi razvojni plan naše Županije.


Strana 12 od 102

Poglavlje I – OSNOVNA ANALIZA

UVOD

Razvojni potencijal Požeško-slavonske Županije je velik. Izrazito privlačan krajolik, bogatstvo prirodnih izvora i izraziti potencijal poljoprivrednog i malog industrijskog sektora općenite su karakteristike Županije. Kao i mnoga hrvatska područja, razvoj unutar Požeško-slavonske županije bio je ograničen nepovoljnim posljedicama rata koji je trajao od 1991.-1995. godine, teškim procesom prelaska na gospodarski sustav slobodnog tržišta, nedostatnim investicijama prema unutra i stalnom visokom stopom nezaposlenosti.

Da bi razvojne mogućnosti Županije mogle biti ostvarene važno je da strateški razvojni plan (Regionalni Operativni Program – ROP) bude formuliran i proveden. Važna komponenta ROP-a je analiza ključnih faktora i razvojnih pitanja koji karakteriziraju Županiju. "Osnovna" analiza Županije je predstavljena u ovom poglavlju.

ZEMLJOPISNI POLOŽAJ Požeško-slavonska županija se nalazi na sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske sa površinom od 1.815,24 km2 što je 3,21 % kopnene površine Hrvatske. Županija pripada panonskoj megaregiji, ili, točnije slavonskom gromadnom gorju. Zapadno područje Županije pripada zavali sjeverozapadne Hrvatske. Županija graniči sa:

- na zapadu - sa Sisačko-moslavačkom Županijom - na sjeverozapadu - s Bjelovarsko-bilogorskom Županijom - na sjeveru - s Virovitičko-podravskom Županijom - na istoku - s Osječko-baranjskom Županijom - na jugu - s Brodsko-posavskom Županijom

U svojoj osnovi Županija je ruralno područje. Najveći dio su poljoprivredne površine (49,30%) od čega obradivim poljoprivrednim površinama pripada 43,13%. Šumsko zemljište zauzima 45,26%, a 5,44% zauzima neplodno zemljište. Vodne površine na području Županije zauzimaju 1,52% površine. Ukupna površina građevinskog područja je 6,66% površine Županije; vidjeti Tablicu 1.1. Tabela 1.1: Kategorije korištenja zemljišta; OSNOVNE KATEGORIJE KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA ( km2 )

Ostalo Poljoprivredno zemljište Šume Vode Zgrade i

dvorišta Ceste i putovi Željeznice Posebna

namjena 894,89 821,53 27,53 25,40 36,54 2,10 4,27 2,97

Izvor podataka: Ured za katastarsko geodetske poslove Županije i Zavod za prostorno uređenje Požega. Požeško-slavonska županija se sastoji od 10 jedinica lokalne samouprave; četiri su gradovi Lipik, Pakrac, Pleternica i Požega, a šest jedinica su općine Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol,


Strana 13 od 102

Kutjevo i Velika. Prema popisu iz 2001. godine u Županiji je bilo 85.831 stanovnika uz gustoću naseljenosti od 47 stanovnika po km2.

Tabela 1.2: Udio površina gradova i općina u ukupnoj površini Županije;

Površine prostornih jedinica

Prostorna jedinica Površina Grad Općina ( km2 ) %

133,91 7,38 358,08 19,73 198,13 10,91 208,54 11,49 1. Brestovac 279,24 15,38 2. Čaglin 179,60 9,9 3. JakšIć 43,75 2,41 4. Kaptol 85,49 4,71 5. Kutjevo 173,61 9,56

1. Požega 2. Pakrac 3. Pleternica 4. Lipik

6. Velika 154,88 8,53 Ukupno: 1815,23 100.00

Izvor: Podaci o površinama iz Državne geodetske uprave-Područni ured za katastar Požega i Pakrac te Zavoda za prostorno uređenje.

Stanovništvo U 1981. godini u Županiji je bilo 99.189 stanovnika. Godine 1991. bilo je 99.334 stanovnika. Popis stanovništva iz 2001. godine je zabilježio populaciju od 85. 831 stanovnika. Daljnje opadanje populacije je posljedica rata između 1991. i 1995. godine, te migracije iz ruralnih u gradska područja posebice u veće gradove van granica Županije. Tabela 1.3: Udio stanovništva pojedinog grada i općine u ukupnom stanovništvu Županije za 2001. godinu;

Prostorna jedinica Broj stanovnika

Grad Općina 1991. god. 2001. god. 1. Požega 28.157 28.201 2. Lipik 11.222 6.674 3. Pakrac 16.367 8.855 4. Pleternica 13.119 12.883 1. Brestovac 5.395 4.028 2. Čaglin 3.928 3.386 3. Jakšić 4.113 4.437 4. Kaptol 3.566 4.007 5. Kutjevo 7.366 7.472 6. Velika 6.101 5.888 Ukupno: 99.334 85.831

Izvor: Ured državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji - Odsjek za gospodarstvo.


Strana 14 od 102

PRIRODNI IZVORI Područje Požeško-slavonske županije je vrlo raznoliko s obzirom na svoja morfološka svojstva. Otprilike pola površina je svrstano kao poljoprivredno područje, a daljnjih 43,13% je označeno kao obradive poljoprivredne površine. Poljoprivredne površine u Županiji čine 2,79% ukupne poljoprivredne površine u Hrvatskoj, a ukupan udio šumske površine Županije u odnosu na Hrvatsku je 4,06 %. Obradive poljoprivredne površine pokrivaju 3,88% ukupnih obradivih površina Hrvatske. Klimatski uvjeti i stanje tla koji prevladavaju u Županiji omogućuju uzgajanje raznolikih usjeva kao i uzgoj stoke.

Šumska područja u Županiji Poljoprivredna područja u Županiji

Vlasnička struktura poljoprivrednih površina u Županiji je ostavština državnog vlasništva koje je prevladavalo u bivšoj Jugoslaviji; 36,43% poljoprivrednih zemljišta je u vlasništvu države a 63,57% je u privatnom vlasništvu. Po pitanju oranica udio vlasništva je otprilike jednak; 31,43% zemljišta je u posjedu države, a 68,57% je u privatnom vlasništvu; 5,85% šuma i šumskih površina je u privatnom vlasništvu dok država posjeduje 94,15% (vidjeti tabelu 1.7). Poljoprivredni potencijal Županije je značajan. No, trenutno je opći trend smanjenje poljoprivrednih zemljišta u Županiji radi proširenja urbanih naselja, izgradnje industrijskih zona, cesta i ostalih oblika infrastrukture, zajedno sa fizičkim propadanjem koje je prvenstveno rezultat lošeg gospodarenja zemljištem.

Poljoprivredna zemljišta Poljoprivredna zemljišta zauzimaju 894,89 km2, ili 49,29% površine Županije (vidjeti tabelu 1.4 radi kategorizacije poljoprivrednog zemljišta po tipu proizvodnje i Tabelu 1.5 radi kategorizacije po tipu vlasništva. Vidjeti tabelu 1.6 radi podataka o općinama).


Strana 15 od 102

Tabela 1.4: Kategorije poljoprivrednog zemljišta;

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE ŽUPANIJE km2 % u Županiji ORANICE I VRTOVI 602,330345 33,19 VOĆNJACI 33,106279 1,82 VINOGRADI 15,945147 0,87 LIVADE 131,509727 7,24 PAŠNJACI 111,998807 6,17 RIBNJACI 0 0 TRSTICI I BARE 0,00002 0,0000011 UKUPNO: 894,890325 49,2900011

Izvor podataka: Državna geodetska uprava-Područni ured za katastar Požega (1997.g.) i Pakrac (1999.g.), te Županijski zavod za prostorno uređenje.

Tabela 1.5: Poljoprivredno zemljište po kategorijama vlasništva;

Obradive površine (ha) POLJOPRIVREDNE

POVRŠINE Oranice Voćnjaci Vinogradi Livade Ukupno Ukupno 89.506 60.235 3.308 1.605 13.158 78.306 Privatno 56.896 41.357 2.995 865 8.817 54.034 Državno 32.610 18.878 313 740 4.341 24.272

Izvor podataka: Ured za statistiku Požeško-slavonske županije – "Županija u brojkama" 1999. god.

Tabela 1.6: Kategorizacija poljoprivrednog zemljišta po općinama;

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE (ha) PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU

Rb. Grad Općina

Oranice i

vrtovi Priv. Voćnjaci Priv. Vinogradi Priv. Livade Priv. Pašnjaci Priv. Ukupno

poljopr. Ukupno Privatno

1. Brestovac 6.238 4.560 515 418 70 60 1.728 1.306 2.568 714 11.119 7.058 2. Čaglin 6.630 3.679 257 222 89 66 1.189 893 1.332 257 9.497 5.117 3. Jakšić 3.093 2.120 80 79 3 2 429 375 99 18 3.704 2.594 4. Kaptol 3.009 2.318 131 126 149 88 597 504 603 64 4.489 3.100 5. Kutjevo 7.262 3.657 259 233 463 258 830 575 570 156 9.384 4.879 6. Lipik 8.969 6.017 424 410 6 6 2.334 1.446 1.040 380 12.773 8.259 7. Pakrac 8.914 6.665 719 645 52 50 2.623 1.389 2.185 448 14.493 9.197 8. Pleternica 7.213 5.399 388 376 114 101 1.536 813 1.455 401 10.706 7.090 9. Požega 4.744 3.663 271 232 200 145 1.117 933 616 300 6.948 5.273

10. Velika 4.163 3.279 264 254 459 89 775 583 732 124 6.393 4.329 UKUPNO: 60.235 41.357 3.308 2.995 1.605 865 13.158 8.817 11.200 2.862 89.506 56.896

Izvor podataka: Ured za statistiku Požeško-slavonske županije - Županija u brojkama 1999. god. i Županijski zavod za prostorno uređenje.


Strana 16 od 102

Šumarstvo Šume prekrivaju 45,26% Županije te čine 4,06% od ukupnog šumskog područja Hrvatske. Najveći dio šuma je u državnom vlasništvu. Tim šumama upravljaju Uprave šuma Požega, Uprave šuma Bjelovar i Uprava šuma Nova Gradiška (vidjeti tablicu 1.8). Sve šume i šumsko zemljište prema namjeni dijelimo na gospodarske šume, zaštitne i šume posebne namjene. Uprava šuma Požega upravlja sa teritorijem koji se sastoji od 24 uređajna razreda gospodarskih šuma što govori o izuzetnoj ekološkoj raznolikosti slavonskog gorja. Gospodarske šume čine 98,8%, zaštitne 0,7% a šume posebne namjene zauzimaju 0,5% od ukupne površine šumskog zemljišta. Na području ove Uprave šuma šume i šumsko zemljište je podijeljeno na dvanaest gospodarskih jedinica od kojih se osam nalazi u potpunosti na teritoriju Požeško-slavonske županije, a preostale četiri gospodarske jedinice nalaze se većim dijelom na teritoriju Požeško-slavonske županije, a manjim dijelom na teritoriju Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije. Najčešće vrste drveća su sjemenjače bukve i hrasta kitnjaka. Te vrste zauzimaju 72,2% površine i 76,6% drvne zalihe. Panjače zauzimaju 13,7% površine i 9,4% drvne zalihe. To su sastojine lošije kvalitete. Prosječna starost ovih šuma je 64 godine, a drvna zaliha od 204 m3/ha i cca 20% je niža od normalne zbog prevelikih sječa, osobito u periodu od 1980. do 1995. godine.

Tabela 1.7: Šumsko zemljište;

ŠUMSKE POVRŠINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE (ha)

Ukupno Privatno Državno Ukupno 82.153 4.804 77.349

Listače 75.920 4.441 71.479 Četinjače 6.233 363 5.870

Izvor podataka: Državna geodetska uprava-Područni ured za katastar Požega i Županijski zavod za prostorno uređenje. Područje Uprave šuma Bjelovar koje pripada Požeško-slavonskoj županiji podijeljeno je na tri cijele gospodarske jedinice i dijelove četiri gospodarske jedinice. Industrijske šume zauzimaju 99,5% površine, dok zaštićene šume (0,2%) i šume sa posebnom namjenom za odmor i rekreaciju (0,3%) zauzimaju samo minimalnu površinu. Ukupne drvne rezerve iznose 4,7 milijuna m3 ili 205 m3/ha obraslih površina s prosječnom starosti od 63 godine. Prosječni godišnji prirast je 149.300,00 m3 ili 6,2 m3/ha, a za šume koje su starije od prvog dobnog razreda prosječni godišnji prirast iznosi 7,9 m3/ha. Udio vrjednijih vrsta drveća, sjemenjača hrasta lužnjaka i kitnjaka, te bukve i jele je 70,2% površine, a najveći uređajni razred su sjemenjače. Na području kojim upravlja Uprava šuma Nova Gradiška, najzastupljeniji uređanji razred čini bukva – 509,898 m3 drvne zalihe (54%), te hrast sa 265,825 m3 (28%). Ukupan godišnji prirast iznosi 30.890 m3 ili 8,5 m3/ha (vidjeti tabelu 1.8 za prikaz drvnih zaliha).


Strana 17 od 102

Tabela 1.8: Kategorizacija šumskog zemljišta;

Uprava šuma Površina šuma Drvna zaliha Godišnji prirast

Šumarija ( ha ) m3 m3/ha m3 m3/ha Požega 46.912,00 9,588.108,00 204,0 332.401,00 7,1 Bjelovar 22.692,00 4,659.500,00 205,0 149.300,00 6,2 Nova Gradiška 3.631,00 935.672,00 257,7 30.890,00 8,5

Izvor podataka: HŠ Uprava šuma Požega, Bjelovar i Nova Gradiška 1997. i 1998. god.

Ribnjačarstvo Postoje dva osnovna tipa ribnjaka; hladnovodni (intenzivni uzgoj salmonida) i toplovodni ili šaranski ribnjaci. Tip ribnjaka koji odgovara nekom području određuje klima i kvaliteta vode. Ribnjačarstvo je prilično važno za Županiju, ali se je izgradnja novih ribnjaka usporila nakon 1970. godine. Najpovoljnije lokacije su iskorištene, a otvaranje novih zahtijeva znatno veća ulaganja. Nadalje, građevinski radovi su poskupjeli posljednjih godina. Intenzivna izgradnja novih ribnjaka može se očekivati tek u sklopu većih meliorativnih zahvata, čija bi paralelna izgradnja znatno pojeftinila izgradnju. Ključna područja za ribolov uključuju područje sliva rijeke Orljave, koje je oduvijek bilo bogato ribom. Prvo ribolovno društvo je osnovano 1938. godine u Požegi. Tragovi postojanja umjetnih ribnjačarskih površina nalaze se u Doljanovcima. Još u srednjem vijeku kaptolski kanonici su imali ribnjačarske kasete za uzgoj ribe sjeverno od kaptolskog Starog grada. Od izgradnje ribnjaka površine 235 ha na rijeci Londži se odustalo 1955. godine zbog nedostatka finacijskih sredstava. 1971. godine se također odustalo od izgradnje ribnjaka površine 750 ha na lijevoj obali rijeke Londže od ušća nizvodno. Kasnije su te površine meliorirane i pretvorene u proizvodna područja koje koristi PPK Kutjevo (poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja hrane). Tehnologija uzgoja ribe u šaranskim ribnjacima na slivu rijeke Ilove i Pakre vrlo je stara i odavno poznata. Od pet ribnjaka na tom području, samo se veći dio ribnjaka Poljana nalazi na području Požeško-slavonske županije. Ribnjačarstvo Poljana je osnovano 1902. godine i uz ribnjak Končanicu najstarije je ribogojilište u Hrvatskoj. Ukupna površina ribnjaka Poljana je 1080 ha.

Posebni vodni resursi U posebne vodne resurse spadaju mineralno-termalne vode na području grada Lipika i općine Velika. Termalni izvori mineralno-termalnih voda nalaze se u Lipiku gdje se nalazi Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju te u Velikoj gdje se nalazi kupalište s otvorenim bazenima. U Lipiku se također nalazi pogon “Podravke” za proizvodnju mineralne vode.

Eksploatacija mineralnih sirovina Požeško-slavonska županija ima dugu tradiciju iskorištavanja mineralnih sirovina. Posebno mjesto zauzima otkopavanje i prerada tehničkog građevinskog kamena (dolomita, amfibolita, i stijena dijabaza). Najveći kamenolomi tehničkog građevinskog kamena su na području:


Strana 18 od 102

• Velike u površini od cca 44 ha, • Vetova gdje površina kamenoloma iznosi cca 27 ha, • Šumetlice cca 12 ha.

U Velikoj su izgrađeni posebni pogoni za preradu tehničkog građevinskog kamena (kamenolom s drobilicama, tvornica betonskih elemenata i cijevi, tvornica žbuke, građevinskog ljepila, betonske galanterije, asfaltne baze). U području Požeške gore, Krndije i Papuka nalaze se brojna pozajmišta i šumarijski kamenolomi koji se povremeno iskorištavaju za potrebe uređenja šumskih putova. Istraživanja mineralnih sirovina na području Županije također imaju dugu tradiciju, od jamskih radova na smeđem ugljenu preko pokusnog rudnika talk-kloritnog škriljca i eksploatiranja grafita do dnevnih kopova otvorenih ležišta kvarcnog pijeska i analcimskog tufita (vidjeti tabelu 1.9).

Tabela 1.9: Lokacije eksploatacije mineralnih sirovina;

EKSPLOATACIJSKA POLJA I ISTRAŽNI PROSTORI POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

Red. br. Naziv eksp. polja

i pravna osoba Općina/grad Vrsta

mineralnih sirovina

Postojeća dokumentacij

a

Površina (ha) Napomena

EKSPLOATACIJSKA POLJA

1. Čukur - HŠ UŠ Požega Kutjevo

tehničko - građ. kamen

Rudarska koncesija od 01.06.1998. 5,31

2. Klašnice - HŠ UŠ Požega Pleternica



3. Šamanovica - HŠ UŠ Požega Velika



4. Poljanska - Kamen-Ingrad Velika tuf Odobrenje za ekspl. polje od

1981. 14,6

5. Vranić - Staklana Lipik Brestovac kvarcni

pijesak Odobrenje za ekspl. polje 1987. 3,3 Trenutno ne radi

6. Vetovo - Kamen-Ingrad Kutjevo


Odobrenje za ekspl. polje 20.11.1996. Studija (SUO) 22.08.2000

68,50 Eksploatacija u Parku prirode Papuk

7. Pliš - Mališćak - Kamen-Ingrad Velika


Odobrenje za ekspl. polje 11.11.1996. Studija (SUO) 13.01.1998.

44,70

Eksploatacija u Parku prirode, u postupku za rudarsku koncesiju

8. Rašaška II -HŠUŠ N. Gradiška

Pakrac tehničko - građ. kamen

Odobrenje za ekspl. polje 09.02.2000. 4,68

9. Fukinac -Kamen Psunj d.o.o.

Pakrac tehničko - građ. kamen

Odobrenje 28.11. 2001. 1,77

Ukupne površina od 13,09 ha

10. Mokreš - HŠ UŠ Požega Čaglin kvarcni

pijesak Odobrenje za ekspl. polje 1992. 146,00

11. Grabarje - PPK Kutjevo Kutjevo ciglarska

glina Odobrenje za ekspl. polje od 1978. 12,00


Strana 19 od 102

ISTRAŽNI PROSTORI

1. Mirkovica, Sulkovci - Kamen-Ingrad

Pleternica tehičko - građ. kamen

Rješenje za istražni prostor od 16.01.2002. 54,70

2.

Mladi gaj - Češljakovci - Jul Com

Kaptol tehničko - građ. kamen

Rješenje za istražni prostor 1998. produženo do 15.04.2002.

56,25 Prostor u parku prirode Papuk

3. Brdo-Dolac / Matić Branko Brestovac šljunak Rješenje za istražni prostor

1999. 31,12

4. Šumetlica - Slavonija d.d. Pakrac

Pakrac tehičko - građ. kamen

Korišteno ekspl. polje 12,893

Podnijet zahtjev za Istražni prostor za 28 ha

5. Jagma VI, Livađani, Medinac Lipik kvarcni

pijesak 47,43

6. Orljavac - Kamen-Ingrad Brestovac vapnenac Rješenje ministarstva od

1992. 41,00 Nije u funkciji

7. Španovica Pakrac kvarcni pijesak

8. Branešci Pakrac kvarcni pijesak

Izvor podataka: Ured državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji-Odsjek za gospodarstvo iz 2002. godine.

Gospodarenje otpadom Na području Požeško-slavonske županije količina otpada konstantno raste, s trenutnom proizvodnjom od nekih 20.000 tona otpada iz domaćinstava i 70.000 tona neopasnog industrijskog otpada po godini. Sigurno i efikasno odlaganje ovog otpada postaje sve teže. Postoje dva odlagališta otpada u Županiji; Vinogradine za područje Požege i Crkvište za područje gradova Pakrac i Lipik. Očekuje se da će ta područja služiti kao odlagališta sljedećih 10-15 godina, te je pripremljena potrebna tehnička dokumentacija za njihovo saniranje i poboljšanje. Osim ta dva odlagališta na koja komunalna poduzeća organizirano odlažu otpad u svakoj jedinici lokalne samouprave (4 grada i 6 općina) postoje i divlja odlagališta. Jedinice lokalne samouprave jedan do dva puta godišnje saniraju ova zagađenja okoliša. Ove godine iz proračuna JLS utrošeno je više od 500.000,00 kn za sanaciju onečišćenog tla. Djelomično je riješeno odvojeno skupljanje stakla, papira i PET ambalaže, otpadnih vozila i auto guma u Požegi, Pakracu, Lipiku, Pleternici i Kutjevu. Postojeći način gospodarenja otpadom ne udovoljava standardima te je nužno na nivou Županije u skladu sa Zakonom utvrđenim rokovima izraditi:

• Popis otpadom onečišćenog tla (izrada u tijeku), • Plan sanacije onečišćenog tla, te • Plan gospodarenja otpadom, vodeći računa o vrstama otpada i mogućnostima

recikliranja. Jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom (otpad iz kućanstava), a županije za provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električnim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.


Strana 20 od 102

VODNO GOSPODARSTVO

Područje Požeško-slavonske županije je izuzetno bogato vodama. Gotovo svako naselje je izgrađeno na nekom vodotoku i svako od tih naselja traži uređenje vodotoka kroz naselja. Osim toga u ovom području se obrađuje oko 89.000 ha poljoprivrednog zemljišta sa djelomićno funkcionirajućim sustavima navodnjavanja i obrane od poplava.

Na području Županije su dva slivna područja:

slivno područje «Orljava-Londža», površine 1.249 km2 , slivno područje «Ilova-Pakra», površine 566 km2.

Odredbama Zakona o vodama, vode su podijeljene na državne i lokalne. Na području Županije imamo oko 105 km državnih voda (Orljava, Londža, Veličanka, Ilova i Pakra) i preko 689 km lokalnih voda (Orljava, Londža, Pakra, Bijela, Brzaja, Stražemanka, Dubočanka, Kaptolka, Vetovka, Orljavica, Vrbova i Kutjevačka Rika). Vodama upravljaju Hrvatske vode. Financiranje upravljanja vodama i svih ostalih aktivnosti vrši se iz sredstava državnog proračuna, slivne naknade i drugih izvora: proračun Županije, gradova i općina i kreditnih sredstava.

Vodoopskrbni sustav

Na području Županije postoje dva vodoopskrbna sustava: za područje Požeštine i područje Pakraca i Lipika. Sustav Požeštine koristi vodu iz zahvaćanih prirodnih izvora Papuka, zatim zahvaćane podzemne vode u području Požege i zahvaćane vode iz vodotoka Kutjevačke Rike. Na području grada Požege izgrađeno je novo crpilište «Luke», kapaciteta 30-40 l/sec koje još nije u funkciji zbog problematične kvalitete vode (prisustvo mangana). Na području grada Pleternice na crpilištu «Vesela» izgrađena su tri zdenca (30 l/sec). Nažalost uporaba ovih zdenaca je ograničena zbog nedostatka podržavajuće infrastrukture (npr. distribucijskih i retencijskih sistema). Vodoopskrbnu mrežu čini oko 380 km transportnih i distributivnih cjevovoda i ukupna godišnja potrošnja je oko 2,8 milijuna m3 vode. Uz regionalni vodoopskrbni sustav postoji niz lokalnih vodovoda s kaptažama izvorišta izdašnosti od 0,5 do 4,0 l/sec. Neophodno je nastaviti s izgradnjom opskrbnih cjevovoda u središnjem i južnom dijelu Požeštine, gdje voda u postojećim kućnim bunarima nije za piće. Za istočni dio, područje Čaglina i Ljeskovice, potrebno je cjevovodima dovesti dodatne količine pitke vode (osigurana su sredstva i radovi). Područje Pakraca i Lipika, i to gradovi Pakrac i Lipik i 5 naselja, Filipovac, Prekopakra, Donji Čaglić, Dobrovac i Kukunjevac, opskrbljuje se iz lokalnog sustava koji dobiva vodu iz zdenca u području Lipika i iz zahvata vodotoka Pakre. Vodoopskrbnu mrežu čini oko 100 km cjevovoda i potrošnja je oko 600.000 m3. Samostalni vodoopskrbni sustav imaju naselja Kusonje, Dragović, Španovica, Bučje, Šeovica, Kraguj, Grahovljani, Brusnik, Cikote, Kričke i Rogulje, dok sva ostala naselja nemaju riješenu vodoopskrbu. Nedostatak dovoljne količine pitke vode je sve izraženiji (i ponešto ironičan jer je Županija dobro obdarena vodom) te je potrebno osigurati pitku vodu iz dodatnih zdenaca i vodotokova.


Strana 21 od 102

Otpadne vode U gradovima i općinama Županije izgrađen je veći dio kanalizacijske mreže i kolektorskog sustava. Daljni radovi uključuju:

• dovršiti kolektorski sustav gradova Požege, Pleternice, Pakraca i Lipika, te općina Velika i Kutjevo, te naselja Vetovo,

• nastaviti gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Požegi i Velikoj, • staviti uređaj u Lipiku u funkciju i • početi s izgradnjom kanalizacijskog sustava u Brestovcu, Kaptolu i Eminovcima.

Zaštita od poplava Slivno područje «Orljava-Londža» koje se cijelo nalazi u području ove Županije vrlo je nepovoljnog geomorfološkog oblika za prihvat većih količina padalina. Do sada nije uspostavljen sustav obrane od poplava koji bi uključivao cijelu Županiju. Da bi se u području Požeštine, a to je ujedno i slivno područje «Orljava-Londža» mogla organizirati obrana od poplava, neophodno je izgraditi četiri sustavne akumulacije – retencije i to retenciju «Londža», «Kamenska», «Vrbova» i «Kaptolka» i dva spojna kanala za prevođenje voda u drugi sliv. Za ove objekte je već dijelom izrađena projektna dokumentacija, a za «Londžu» je osigurano u većem dijelu i zemljište i radovi na I. etapi izgradnje su u tijeku. Na slivnom području Ilova-Pakra, glavni vodotoci Pakre i Bijele samo su djelomično uređeni, tako da dolazi do problema posebno na području koje je još uvijek minirano. Da bi se cjelokupna Županija zaštitila od poplava potreban je efikasniji i kvalitetniji pristup ovoj problematici preko izgradnje retencija i kvalitetnijeg gospodarenja prostorom. Izgradnjom akumulacije Londža, kao sustava obrane od poplava kontroliralo bi se oko 60% slivnog područja prije nadolaska poplavnog vala, zaštitilo bi se gradsko područje s industrijskom zonom Požege i Pleternice i velik dio poljoprivrednih površina i prometnica, što bi omogućilo i daljnji razvoj gospodarstva velikog dijela Županije. Izgradnja akumulacije Šumetlica prvenstveno ima za svrhu opskrbljenost pitkom vodom u toku cijele godine područja Pakraca i Lipika, te na taj način i razvoj gospodarstva tog područja.

Elementarne nepogode Uz visok stupanj rizika od poplava u županiji su prisutni i stalni gubici uzrokovani tučom i drugim vremenskim nepogodama. Kako se negativan utjecaj ekstremnih klimatskih uvjeta najviše odražava na poljoprivrednu proizvodnju, a time i na stanovništvo županije s najnižim prosječnim primanjima, potrebno je unaprijediti prevenciju razvijanjem sustava ranog obavještavanja o elementarnim nepogodama.


Strana 22 od 102

Tabela 1.10: Štete od elementarnih nepogoda;

Godina Opis elementarne nepogode

Ukupan iznos procijenjene štete (kn)

1998. Snježni nanosi i olujno nevrijeme uz tuču 57.724.594

1999. Olujni vjetar, kiša i tuča 51.961.875 2000. Suša 60.732.179

2001. Mokri snijeg, kasni mraz, olujni vjetar 12.232.592

2002. Kasni mraz, tuča i olujno nevrijeme 14.903.128

2003. Kasni mraz, tuča i olujno nevrijeme 62.824.270

2004. Poplave, olujno nevrijeme i tuča 47.979.415

Prosječan iznos štete u godini 44.051.150 Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo Požeško-slavonske županije

GOSPODARSTVO

Uvod Gospodarska aktivnost u Požeško-slavonskoj županiji obuhvaća 1939 aktivnih gospodarskih subjekata, od čega su: 574 trgovačka društva, a 1.174 odnosi se na obrt i slobodna zanimanja. Nakon Ličko-senjske županije Požeško-slavonska županija ima najmanji broj poduzeća u Hrvatskoj. Od ukupnog broja aktivnih pravnih osoba u Požeško-slavonskoj županiji (924)1, 76,2 % je u privatnom vlasništvu, a tek 1,2 % je u državnom vlasništvu. Najveći udio u gospodarstvu Požeško-slavonske županije ima trgovina, zatim prerađivačka industrija, građevinarstvo, turizam i poljoprivreda (vidjeti grafikon 1). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Županiji je zaposleno oko 15.000 osoba. Općenito, gospodarstvo u Županiji nije jako. Karakterizira ga nizak iznos BND po glavi stanovnika, visoka nezaposlenost, mali broj poduzeća i jako niska stopa poduzetništva. Prema podacima Ekonomskog instituta BDP po glavi stanovnika iznosi 6,427 € (hrvatski prosjek je 8,701 €. Stopa nezaposlenosti je visoka, i iznosi oko 31 %. Stopa poduzetništva (broj registriranih poduzeća godišnje kao postotak u ukupnom broju poduzeća) koja iznosi oko 1,1% je druga najmanja u Hrvatskoj (Ličko-senjska županija je zabilježila najmanju stopu poduzetništva). Trenutno je općeniti gospodrarski učinak županije prema financijskim pokazateljima negativan. Analiza financijskih podataka 574 trgovačkih društava prema području djelovanja pokazuje da su veliki financijski gubici (41,1 milijuna kuna; 48,5% svukupnog županijskog gubitka)

1 Aktivne pravne osobe su jedinice upisane u Registar poslovnih subjekata čiji je status utvrđen prema podacima Registra poreznih obveznika (godišnja porezna prijava poreza na dobit ili dohodak ) i podacima registra platnog prometa (godišnji financijski statistički izvještaj).


Strana 23 od 102

povezani sa poljoprivrednim djelatnostima, lovom i šumarstvom, ključnim sektorima prirodnih resursa Županije (vidjeti tabelu 1.10). Grafikon 1.1: Pregled gospodarskih djelatnosti u Požeško-slavonskoj županiji2

Ribarstvo0,11%

Zdravstvena zaštita2,92%

Javna uprava, obrana i obvezno socijalno

osiguranje2,49%

Financijsko posredovanje

0,65%

Opskrba električnom energjom, plinom i

vodom0,32%

Rudarstvo0,11%

Trgovina na veliko i malo

33,02%

Prerađivačka industrija15,04%

Obrazovanje4,00%

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

4,00%

Hoteli i restorani4,65%

Prijevoz, skladištenje i veze4,65%

Poslovanje nekretninama

7,79%

Građevinska industrija

8,98%

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

11,26%

Izvor: Državni zavod za statistiku 2003. Pozitivni financijski rezultati su postignuti u trgovačkom sektoru (koji ima najveći udio od 36% po prihodu u županiji). Trgovački sektor se sastoji od 221 trgovačkih društava sa 1,828 zaposlenika, a u 2003. godini je prikazao 13,9 milijuna kuna dobiti. Najbolji financijski rezultati su postignuti u građevinskoj industriji koja zapošljava 11,8% ljudi i koja ima 14,3% udjela po prihodu. Ovaj je sektor prikazao 18,7 milijuna kuna dobiti u 2003. godini. Tabela 1.11: Financijski rezultati poslovanja prema području djelatnosti – 2003, Izvor: Financijska agencija-FINA Požega

I Z N O S I u 000 kuna

PODRUČJE DJELATNOSTI ( prema NKD)

Broj tvrtki

Broj zaposle

nih

UKUPNI PRIHODI

Dobit

Gubitak

K. financijski rezultat (dobit-

gubitak)

1 2 3 4 5 6 7 ( 5-6 )

A. POLJOPR., LOV,

ŠUMAR. %

24 4,2

681 6,8

243.794

6,7

4.472

5,4

41.132

48,5

- 36.660

B. RIBARSTVO 1 48 12.316 959 0 959

2 Metodološko objašnjenje: Poslovni subjekti su pravne i fizičke osobe osnovane na temelju zakona u skladu s kojima obavljaju dopuštene djelatnosti, te tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave


Strana 24 od 102

% 0,2 0,5 0,3 1,2

C. RUDARSTVO I VAĐENJE

%

1 0,2

11 0,1

3.699 0,1

129 0,2

0 129

D. PRERAĐIVA. INDUSTRIJA

%

114 19,9

4.871 48,6

1.119.246 30,7

24.194 29,4

26.626 31,4

- 2.432

E. OPSKRBA EL. ENERGIJ.

PLINOM I VODOM %

3

0,5

295 2,9

73.788

2,0

1.797

2,2

0

1.797

F. GRAĐEVINARSTVO

%

57 9,9

1.180 11,8

520.230 14,3

19.449 19.449

762 0,9

18.687

G. TRGOVINA %

221 38,5

1.828 18,3

1.314.620 36,0

25.251 30,7

11.337 13,3

13.914

H. UGOSTITELJSTVO

%

30 5,2

199 2,0

31.766 0,9

381 0,5

2.126 2,5

-1.745

I. PRIJEVOZ, SKLA. I VEZE

%

28 4,9

557 5,6

248.336 6,8

2.848 3,5

1.342 1,6

1.506

J. FINAN. POSREDOVANJE

%

4 0,7

13 0,1

2.020 0,1

51 0,1

869 1,0

- 818

K. POSLOVANJE NEKRETN.,

OSTALE POSLOV. DJ.

%

59

10,3

136 1,4

28.096

0,8

1.116

1,3

417 0,5

699

M. OBRAZOVANJE %

10 1,7

50 0,5

8.911 0,2

615 0,7

60 0,1

555

N. ZDRAVSTV. ZAŠTITA I

SOCIJALNA SKRB %

9

1,5

73 0,7

21.136

0,6

504 0,6

70 0,1

434


Strana 25 od 102

O. OSTALE DRUŠ.,SOC. I

OSOBNE USLUŽNE DJ.

%

13 2,3

75 0,7

17.922

0,5

546 0,6

102 0,1

444

UKUPNO - SVA PODRUČJA %

574 100,0

10.017 100,0

3.645.880 100,0

82.312 100,0

84.843 100,0

- 2.531

Izvor: Financijska agencija-FINA - Podružnica Požega Grafikon 1.2: Struktura visine ostvarenog prihoda prema području djelatnosti; Izvor: Financijska agencija-FINA Požega

Trgovina 36%

Poljoprivreda7%

Promet7%Građevinarstvo

14%

Prer.industrija31%

Ostalo5%

Grafikon 1.3: Struktura broja zaposlenih prema području djelatnosti; Izvor: Financijska agencija-FINA Požega

Prer.industrija

49%

Poljoprivreda 7%

Promet 6% Građevinarstvo

12%

Trgovina 18%

Ostalo 8%

Prostorna rasprostranjenost gospodarskih aktivnosti Županiju karakterizira jedan oblik urbanog "prvenstva"; stanovništvo i ekonomske aktivnosti su koncentrirane u Požegi (gdje je locirano 56,3% svih trgovačkih društava i 42% svih obrta). Od deset velikih trgovačkihh društava, šest ih ima sjedište u Požegi. Osam posto trgovačkih društava i 12,2% županijskih obrtnika imaju svoja sjedišta u Pleternici, 12,2% trgovačkih društava i 11.35% obrtnika u Pakracu, a nešto više od pet posto trgovačkih društava i 6,2% obrtnika u Lipiku. Pakrac i Lipik su područja s malim i srednjim trgovačkim društvima (nema velikih firmi u Pakracu i Lipiku). Sedam posto trgovačkih društava i 9,5% obrtnika se nalaze u


Strana 26 od 102

Kutjevu. Postoje dva velika trgovačka društva u ovoj općini. Skoro tri posto trgovačkih i 6,9% županijskih obrtnika je locirano u Velikoj. Općine Jakšić, Kaptol, Brestovac i Čaglin imaju smo mala trgovačka poduzeća i obrte. Tabela 1.12: Prostorna rasprostranjenost trgovačkih društava

Gospodarski subjekti – 2003. Trgovačka društava prema veličini Obrt

Ukupno

Područje (JLS)

Velika

Srednja

Mala Broj %

Broj

% 1 2 3 4 5 6 7 8

1. GRAD POŽEGA 6 16 301 323 56,3 470 42,0 2. GRAD PAKRAC - 3 69 72 12,6 127 11,3 3. GRAD LIPIK - 3 27 30 5,2 69 6,2 4. GRAD PLETERNICA 1 1 44 46 8,0 137 12,2 5. OPĆINA KUTJEVO 2 1 37 40 7,0 107 9,5 6. OPĆINA VELIKA 1 - 15 16 2,8 77 6,9 7. OPĆINA JAKŠIĆ - - 19 19 3,3 46 4,1 8. OPĆINA KAPTOL - - 10 10 1,7 38 3,4 9. OPĆINA BRESTOVAC - - 14 14 2,4 30 2,7 10. OPĆINA ČAGLIN - - 4 4 0,7 19 1,7

11. UKUPNO 10 24 540 574 100,0 1.120 100,0

Izvor: Financijska agencija-FINA Požega, Obrtnička komora Požeško-slavonske županije Grafikon 1.4: Udjel u ukupnom broju trg. društava, obrtnika

0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00% 60,00%

Požega

Pakrac

Lipik

Pleternica

Kutjevo

Velika

Jakšić

Kaptol

Brestovac

ČaglinTrgovačka društva Obrt


Strana 27 od 102

Zagreb kao najrazvijeniji dio Hrvatske ima najveći broj poduzeća. Požeško-slavonska županija sa 0,9% od ukupnog broja trgovačkih društva i 1,2% od ukupnog broja obrta ima drugi najmanji broj poduzeća u zemlji, odmah iza Ličko-senjske županije. Tabela 1.13: Pregled prostorne raspoređenosti gospodarskih subjekata prema županijama u Hrvatskoj;

Gospodarski subjekti – stanje 31.12.2003. Aktivna trgovačka Obrt i sl. Županija

Broj % Broj % 1 2 3 4 5

1. ZAGREBAČKA 3.683 5,5 6.488 6,8 2. KRAPINSKO - ZAGORSKA 995 1,5 3.038 3,2 3. SISAČKO – MOSLAVAČKA 1.011 1,5 2.606 2,7 4. KARLOVAČKA 1.552 2,3 2.580 2,7 5. VARAŽDINSKA 2.180 3,3 3.325 3,5 6. KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKA 1.214 1,8 1.843 1,9 7. BJELOVARSKO - BILOGORSKA 1.369 2,0 1.904 2,0 8. PRIMORSKO - GORANSKA 6.209 9,3 8.995 9,5 9. LIČKO - SENJSKA 484 0,7 1.075 1,1 10. VIROVITIČKO - PODRAVSKA 705 1,1 1.352 1,4 11. POŽEŠKO - SLAVONSKA 587 0,9 1.174 1,2 12. BRODSKO - POSAVSKA 1.215 1,8 3.167 3,3 13 ZADARSKA 1.654 2,5 4.264 4,5 14. OSJEČKO - BARANJSKA 3.374 5,0 4.607 4,9 15. ŠIBENSKO - KNINSKA 1.256 1,9 2.434 2,6 16. VUKOVARSKO - SRIJEMSKA 1.182 1,8 3.039 3,2 17. SPLITSKO - DALMATINSKA 7.747 11,6 10.408 11,0 18. ISTARSKA 5.245 7,9 8.037 8,5 19. DUBROVAČKO – NERETVAN. 1.900 2,8 2.578 2,7 20. MEĐIMURSKA 1.588 2,4 1.981 2,1 21. GRAD ZAGREB 21.603 32,4 20.102 21,2 U K U P N O - RH 66.754 100,0 94.997 100,0

Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenja – Poslovni subjekti prema županijama

Obrti Obrtništvo Požeško-slavonske županije, kao tradicionalna gospodarska djelatnost, najbrojniji je oblik poduzetničkog organiziranja s tendencijom rasta u proteklih pet godina. Tabela 1.14: Broj obrta i zaposlenih;

Godina 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

A) Broj obrta 1.022 1.068 1.099 1.116 1.174 B) Zaposleni u obrtu 2.486 2.808 2.959 3.214 3.317 C) broj zaposlenih (B /A) 2,43 2,63 2,69 2.87 2,83

Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenja: Poslovni subjekti, Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih zanimanja


Strana 28 od 102

U promatranom razdoblju od 1999. do 2003. godine, broj obrta i broj zaposlenih u obrtu bilježi stalan rast. No usprkos tome, obrti s prosječno malim brojem zaposlenih ne mogu doseći razinu konkurentnosti potrebnu za izazove sve zahtjevnijeg tržišta. Tabela 1.15: Ostvareni poslovni rezultati obrtnika;

Iznosi u kunama O P I S 2000. 2001. 2002.

Indeksi 3/2 4/3

1.UKUPNO OSTVARENI PRIMICI 274.224.645

320.902.584

374.248.423

117,0

116,6

2.UKUPNO OSTVARENI IZDACI 240.472.340 284.084.805 334.230.267 118,1 117,7 3.UKUPNO OSTVAREN DOHODAK 38.373.335 38.474.144 40.874.252 100,3 106,2 4.UKUPNO OSTVAREN GUBITAK 5.163.976 4.977.970 5.848.211 96,4 117,5

Izvor: Porezna uprava – Područni ured Požega Iako podaci o ostvarenim poslovnim rezultatima obrtnika i slobodnih zanimanja na području Požeško-slavonske županije govore o ostvarenom pozitivno konsolidiranom financijskom rezultatu, razina prosječno ostvarenog godišnjeg dohotka obrtnika još uvijek je niska. Brojke govore o rastu ukupno ostvarenog dohotka, ali i o još većem rastu gubitka u 2002. u odnosu na 2001. godinu (rast gubitka za 17,7%, a dohotka za 6,2%). Tabela 1.16: Broj obrtnika koji su poslovali s gubitkom;

2000. 2001. 2002. 2003. Broj poreznih obveznika – obrtnika koji su poslovali s gubitkom 197 214 195 276

Izvor: Ministarstvo financija, Porezna uprava – Područni ured Požega Tabela 1.17: Zaposleni u obrtu prema području djelatnosti;

Broj zaposlenih PODRUČJE DJELATNOSTI ( po NKD-u) 31.12. 2002. 31.12.2003.

Indeks 03./ 02.

%

2003. A. POLJOPRIVREDA, LOV I ŠUMARSTVO 67 82 122 2,5 B. RIBARSTVO 0 0 - - D. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 651 560 86 16,9 F. GRAĐEVINARSTVO 302 350 116 10,6 G. TRGOVINA 666 694 104 20,9 H. HOTELI I RESTORANI (Ugostiteljstvo) 401 432 108 13,0 I. PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 202 209 103 6,3 J. FINANCIJSKO POSREDOVANJE 14 14 100 0,4 K. OSTALE POSLOVNE USLUGE 225 241 107 7,3 M. OBRAZOVANJE 10 14 140 0,4 N. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I SOCIJALNA SKRB 118 120 102 3,6 O. OSTALE DRUŠTVENE I OSOBNE USLUŽNE DJ. 482 542 112 16,3 P. PRIVATNA KUĆANSTVA SA ZAPOS. OSOB. 33 16 48 0,5 NERAZVRSTANI PREMA DJELATNOSTI 43 43 100 1,3

UKUPNO - SVA PODRUČJA 3.214 3.317 103 100,0

Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenje - Zaposleni u obrtu i u djelatnostima slobodnih zanimanja


Strana 29 od 102

Distribucija zaposlenih u obrtu prema području djelatnosti pokazuje: od ukupno zaposlenih u obrtu, područje trgovine zapošljava 20,9%, prerađivačke industrije 16,9%, zatim slijede ostale društvene i osobne uslužne djelatnosti - 16,3 %, ugostiteljstvo 13%, građevinarstvo 10,6%. Ukupan broj zaposlenih u 2003. godini veći je za 3% nego u 2002. godini (vidjeti grafikon 4). Najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u prerađivačkoj industriji (sa 651 na 560). Grafikon 1.5: Struktura zaposlenih u obrtu prema području djelatnosti;

Prerađivačka industrija

19%Poslovne usluge

7%

Ugostiteljstvo13%

Ostale uslužne i osobne

djelatnosti16%

Građevinarstvo11%

Trgovina21%

Ostalo9%Prijevoz

6%

Trgovačka društva Mala trgovačka društva dominiraju industrijskim krajolikom i njihov je broj u porastu. Mala i srednja trgovačka društva čine 98.3% od ukupnog broja i zapošljavaju 53% od ukupnog broja zaposlenih u trgovačkim društvima. Velika trgovačka društva čine 1.75% ukupnog broja trgovačkih društava, a udio zaposlenih u velikim trgovačkim društvima u odnosu na ukupan broj zaposlenih je pao sa 52.6% u 2001. godini na 47% u 2003. godini. Tabela 1.18: Trgovačka društva prema veličini;

G o d i n a STRUKTURA 1999. % 2000. % 2001. % 2002. % 2003. %

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1. MALA - broj subjekata - broj zaposlenih

538

2.548

95,1 28,0

522

2.636

95,1 28,7

478

2.669

94,6 28,3

513

2.389

93,8 24,0

540

2.819

94,1 28,1

2. SREDNJA - broj subjekata - broj zaposlenih

17

2.002

3,0

22,0

16

1.812

2,9

19,7

16

1.804

3,2

19,1

25

2.816

4,6

28,3

24

2.491

4,2

24,9

MALA i SREDNJA (1+2) - broj subjekata - broj zaposlenih

555

4.550

98,1 50,0

538

4.448

98,0 48,4

494

4.473

97,8 47,4

538

5.205

98,4 52,3

564

5.310

98,3 53,0


Strana 30 od 102

3. VELIKA - broj subjekata - broj zaposlenih

11 4.550

1,9 50,0

11 4.734

2,0 51,6

11 4.963

2,2 52,6

9 4.750

1,6 47,7

10 4.707

1,7 47,0

UKUPNO (1+2+3) - broj subjekata - broj zaposlenih

566 9.100

100,0 100,0

549 9.182

100,0 100,0

505 9.436

100,0 100,0

547 9.955

100,0 100,0

574 10.017

100,0 100,0

Izvor: Financijska agencija-FINA – Podružnica Požega Tabela 1.19: Osnovni financijski rezultati poslovanja trgovačkih društava prema veličini;

Trgovačka društva prema

veličini

Zaposleni na bazi sati

rada

Ø mj. neto plaća po zaposle.

u kn

UKUPNI PRIHODI Iznosi u u 000 kn

Dugotrajna imovina iznosi

u 000 kn

Kapital i rezerve iznosi

u 000 kn

UKUPNA AKTIVA / PASIVA

Iznosi u 000 kn

1.VELIKA 2002. 2003. indeks (03./ 02.)

4.846 4.707 97,1

2.628 2.768 105,3

1.938.107 1.878.558

96,9

952.743 913.009

95,8

632.632 611.077

96,6

1.741.845 1.655.266

95,0 2.SREDNJA 2002. 2003. indeks ( 03./ 02.)

2.205 2.491 113,0

2.325 2.628 113,0

615.630 784.913 127,5

368.407 438.955 119,1

308.969 318.140 103,0

663.995 743.491 112,0

3. MALA 2002. 2003. indeks ( 03./ 02.)

2.628 2.819 107,3

2.267 2.435 107,4

886.568 982.410 110,8

517.739 577.499 111,5

254.131 276.902 109,0

1.015.156 1.125.248

110,8 SVEUKUPNO (1+2+3) 2002. 2003. indeks ( 03./ 02.)

9.679 10.017 103,5

2.461 2.640 107,3

3.440305 3.645.881

106,0

1.838.889 1.929.463

104,9

1.195.732 1.206.119

100,9

3.420.996 3.524.005

103,0 Izvor: Financijska agencija-FINA – Podružnica Požega Mala i srednja trgovačka društva u poslovnoj 2003. godini u odnosu na 2002. godinu ostvarila su:

rast broja zaposlenih ( mala za 7,3%, srednja za 13,0%) rast prosječne mjesečne neto plaće ( mala za 7,4%, srednja za 13,0%) rast ukupnih prihoda ( mala za 10,8%, srednja za 27,5%) rast vrijednosti dugotrajne imovine ( mala za 11%, srednja za 19,1 %) rast kapitala i rezervi ( mala za 9%, srednja za 3%)

Navedeni podaci o aktivi/pasivi i rezultati standardnih finacijskih izvještaja koji su navedeni u tekstu gore su važni pokazatelji povećane ekonomske aktivnosti među malim trgovačkim društvima. Podaci pokazuju da se taj sektor, koji je krenuo od slabih osnova, poboljšava. Istovremeno, velika trgovačka društva bilježe sasvim suprotni predznak u ostvarenim rezultatima poslovanja:

pad broja zaposlenih za 2,8%, pad ukupnih prihoda za 3,9%, pad vrijednosti dugotrajne imovine za 4,2%, pad kapitala i rezervi za 3,6%, te ukupne aktive/pasive za 4%.


Strana 31 od 102

Ovi negativni rezultati su posljedica raspona poslovnih problema koji su tijekom prošlih deset godina poharali velike proizvodne kompanije i poljoprivredne aktivnosti. Takvi problemi su doprinjeli prevladavajućoj visokoj stopi nezaposlenosti i gubitku poslovne baze potrebne da bi se mala i srednja poduzeća održala. Tabela 1.20: Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika (trgovačka društava) – 2003;

Trgovačka društva prema veličini

POKAZATELJI MALA SREDNJA UKUPNO Mala + Srednja

VELIKA

UKUPNO

1 2 3 4 (2+3) 5 6 (4+5)

1. BROJ PODUZETNIKA 540 24 564 10 574

2. BROJ ZAPOSLENIH - udjel u %

2.819 28,1

2.491 24,9

5.310 53,0

4.707 47

10.017 100,0

3. UKUPNI PRIHODI – (000 kn) -udjel u %

982.410 27,0

784.913 21,5

1.767.323 48,5

1.878.558 51,5

3.645.881 100,0

4. UKUPNI RASHODI – (000 kn) -udjel u %

976.104 26,9

776.180 21,3

1.752.284 48,2

1.880.710 51,8

3.632.994 100,0

5.DOBIT – (000 kn) - udjel u %

31.339 38,1

15.207 18,5

46.546 56,6

35.766 43,4

82.312 100,0

6.GUBITAK – (000 kn) - udjel u %

29.812 35,1

9.491 11,2

39.303 46,3

45.540 53,7

84.843 100,0

7. KOSOLIDIRANI FINANCIJSKI REZULTAT - ( 000 kn) (Dobit - gubitak)

+ 1.527

+ 5.716

+ 7.243

- 9.774

- 2.531

8.Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom - (u kunama)

2.435

2.628

2.525

2.768

2.640

9. Dugotrajna imovina – (000 kn) - udjel u %

577.499

29,9

438.955

22,8

1.016.454

52,7

913.009

47,3

1.929.463

100,0

10. Kratkotrajna imovina – (000 kn) - od toga potraživanja od kupaca: - iznos (000 kn) %

439.141

205.053

46,7

296.694

123.901

41,8

735.835

328.954

44,7

736.049

281.562

38,3

1.471.884

610.516

41,5

11. Dugoročne obveze – (000 kn) - udjel u %

285.068

37,5

115.683

15,2

400.751

52,7

359.642

47,3

760.393

100,0

12. Kratkoročne obveze – (000 kn) - od toga obveze prema dobavljačima: - iznos (000 kn) %

552.689

287.798 52,1

296.370

188.897 63,7

849.059

476.695 56,1

673.964

314.985 46,7

1.523.023

791.681 52,0

13. POKAZATELJ ZADUŽENOSTI (Ukupne obveze / ukupna imovina)

82,4%

56,0%

71,3

62,7%

67,1

14. TEKUĆA LIKVIDNOST Kratkotr. imovina / kratkoroč.obveze)

0,795

1,001

0,867

1,092

0,966

Izvor: Financijska agencija-FINA-Podružnica Požega


Strana 32 od 102

Grafikon 1.6: Udjel u ukupnoj vrijednosti dugotrajne imovine - trgovačka društva prema veličini

2002. ( 28%)

2002. (52%)

2002. (20%)

2003. (47%)

2003. (23%)

2003. ( 30%)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%

Veliki

Srednji

Mali

Rezultati istraživanja poslovnih subjekata u Županiji 2005 Tijekom 2004. i 2005. godine savjetnici za izradu ROP-a, IMC Consulting Ltd., proveli su nezavisno osobno anketiranje poslovnih subjekata u Županiji. Istraživanje je ukazalo na probleme i prilike s kojima se susreću tvrtke. Sažetak rezultata istraživanja je priložen ovdje. Ekonomijom Požeško-slavonske županije, vrijednom 447 milijuna Eura, dominiraju mala poduzeća (95,5%). 3% poduzeća ulaze u rang srednje velikih, a 1,5% je velikih s obzirom na obrt kapitala i broj zaposlenih. Struktura po djelatnostima slična je prevladavajućoj strukturi u vrijeme socijalizma: prerada drveta, proizvodnja tekstila, poljoprivreda i prerada metala su najjači sektori. Rat je uzrokovao uništavanje, gubitak tržišta i bolna privatizacija značajno su oslabili razvoj Županije. Ipak, veze s vanjskim tržištima održane su i danas izvoz premašuje uvoz za 30%. Od poduzeća obuhvaćenih istraživanjem 60% je izvoznika. U ukupnom obujmu, izvoz obuhvaća 30% proizvodnje. Nadmetanje je zasnovano na cijenama, dostavi unutar rokova i smanjivanju troškova. Strani kupci se mogu premještati na istočna tržišta, ali u preradi metala, tekstila i drveta proizvođači u Županiji uspijevaju prevladati kvalitetom. Ipak, tvrtke se susreću s ozbiljnim vanjskim problemima (lista problema prema broju glasova tvrtki obuhvaćenih istraživanjem: spora i neučinkovita birokracija, visoka razina dugovanja među tvrtkama, bankarski sektor koji ne podržava mala poduzeća, ograničena tržišta, niska kupovna moć, slaba zaštita prava nositelja kredita, nedovoljna poslovna infrastruktura, visoka porezna opterećenja, jako neformalno gospodarstvo, slabe usluge za razvoj poslovanja, zastarjela evidencija zemljišta, visoka cijena rada. Tvrtke se susreću i s unutrašnjim poteškoćama: slab razvoj robnih marki i promocija, nedostatak podataka o trgovinskim tarifama u EU, carine i poticaji, nedostatak osnovne poslovne edukacije, visoka razina zaduženosti, nedostatak certifikacije kvalitete, niske razine vještina u upravljanju poslovanjem, zastarjela tehnologija, visoka cijena gradnje i najmova, nedostatak kvalitetne radne snage. Mali poduzetnici ne koriste vanjske savjetnike ili usluge Gospodarske i Obrtničke komore. Dvije trećine anketiranih ne znaju za postojanje centara za potporu poduzetništvu. Lokalno bankarsko tržište doživjelo je veliki rast u zadnjih pet godina. Nažalost, cijena kapitala je još uvijek visoka, odgovaranje na zahtjeve za zajmove je sporo, a dodatni troškovi visoki. Privatni sektor ne strahuje od pristupanja EU. 80% ispitanika vjeruju u pozitivan utjecaj EU na njihovo poslovanje.


Strana 33 od 102

Razvojni potencijali županije nalaze se u poljoprivredi i turizmu. Neophodni su infrastrukturni radovi (npr. navodnjavanje zemljišta) koji bi stimulirali male proizvođače na veća ulaganja. «Zlatni sektor» županije, proizvodnja vina, mora biti ojačan kroz korištenje komparativnih prednosti regije. Obiteljska gospodarstva trebaju podršku u upravljanju proizvodnjom i osnivanju zadruga. Prerada drva, da bi proizvodila konačne proizvode umjesto velike količine sirovine, treba dizajn i znanje uz jeftine investicije. Socijalna davanja moraju biti umanjena, pošto stimuliraju neformalni sektor i podižu cijenu rada, ugrožavajući konkurentnost.

Sažetak Gospodarstvo Županije nije jako i mora biti potpomognuto. Karakterizira ga nizak BDP po glavi stanovnika, visoka nezaposlenost, mali broj trgovačkih društava i jako niska stopa poduzetništva. Bez obzira na te činjenice, postoje naznake poboljšanja koje bi trebalo ojačati. Broj zaposlenih u malim trgovačkim društvima je u porastu i određen broj istih je izvjestio o dobrim rezultatima u proteklim godinama. Iako mala trgovačka društva rastu iz godine u godinu, ona se suočavaju sa mnogim problemima koji usporavaju njihov razvoj. Na primjer, s nedosljednim zakonima i problemima prilikom pokretanja posla (posebno u odnosu na pristup kapitalu i znanju). Broj "birokratskih prepreka", i siva ekonomija, skupi kapital, neadekvatno educirani poduzetnici i nedostatak kvalificirane radne snage utječu (na nepovoljan način) na razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Budući da je malo gospodarstvo oslonjeno na velike poslovne subjekte, na njegovo poslovanje odražava se svaki poremećaj u tim subjektima. Odnosno, poslovni problemi u nekim velikim subjektima mogu dovesti do gubitka gospodarske osnovice koja je neophodna za poslovanje i razvoj malih subjekata.


Strana 34 od 102

564 malih i srednjih trgovačkih društava 10 velikih trgovačkih društava

564 malih i srednjih trgovačkih društava imaju:

• 53% svih zaposlenih • 48,5% sveukupnih prihoda i 56,6%

dobiti i 46,3% ukupnog gubitka – zarada od 7,2 mil kn

• prosječna mjesečna plaća je 2435 kn (mala) i 2682 (srednja)

• pokazatelj zaduženosti iznosi 71,3% (82,4% za mala poduzeća)

• slaba tekuća likvidnost (kratkotrajna aktiva / kratkotrajne obaveze) je 0,867

10 velikih poduzeća imaju:

• 47% svih zaposlenih • 51,5% sveukupnih prihoda i 53.7%

ukupnog gubitka – gubitak od 9,8 mil. kn

• prosječnu mjesečnu plaću od 2.768 kn

• pokazatelj zaduženosti od 62,7% • slaba tekuća likvidnost (kratkotrajna

aktiva / kratkotrajne obaveze) je 1,092

U Požeško-slavonskoj županiji kao važna podrška razvoju poduzetništva osnovano je 6 poduzetničkih zona:

PODUZETNIČKE ZONE U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI

1. Grad Pakrac Zona male privrede Pakrac 2. Grad Pleternica Poduzetnička zona Pleternica 3. Općina Kutjevo Industrijsko-obrtnička zona Kutjevo 4. Grad Požega Industrijska zona Požega 5. Općina Velika Poduzetnička zona Velika 6. Općina Čaglin Industrijska zona

i 2 poduzetnička centra:

PODUZETNIČKI CENTRI U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI

1. Poduzetnički centar Pakrac Radničko naselje 6, 34 550 Pakrac 2. PRIMO-RONCHI d.o.o. D. Lermana 4, 34 000 Požega


Strana 35 od 102

TRŽIŠTE RADA Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih osoba u Požeško-slavonskoj županiji u razdoblju od 1997. – 2003. godine porastao je s 4.808 na 6.053. Tabela 1.21: Prosječan broj nezaposlenih u Požeško-slavonskoj županiji 1997.-2003.;

Godina UKUPNI PROSJEK Pakrac Požega 1997. 4.808 1.051 3.757 1998. 5.181 1.171 4.010 1999. 6.129 1.236 4.893 2000. 6.857 1.337 5.520 2001. 7.340 1.518 5.822 2002. 7.602 1.544 6.058 2003. 6.053 1.202 4.851

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, PS Požega Od ukupnog broja nezaposlenih u razdoblju od 1997. – 2003. godine:

43 % odnosi se na NKV i PKV, 36 % odnosi se na KV i VKV, 18 % odnosi se na SSS, 3 % odnosi se na VŠS; VSS .

60% nezaposlenih sa srednjom ili visokom stručnom spremom (SSS, VŠS, VSS) su mladi ljudi, a 67% je žena. Tabela 1.22: Zaposleni u Požeško-slavonskoj županiji, stanje 31. ožujka;

Godina 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

Broj zaposlenih 20.116 19.581 19.444 19.399 19.638 Izvor: Državni zavod za statistiku U razdoblju od 1999. do 2002. godine zabilježen je pad broja nezaposlenih, ali on je ponovo porasao u 2003. godini. Povećanju zaposlenih pogodovale su razne poticajne mjere, kao što je kreditiranje poduzetnika, koje je provodila Vlada Republike Hrvatske. Vidljiv je porast broja zaposlenih u malim i srednjim tvrtkama. Tabela 1.23: Struktura gospodarstva prema broju tvrtki i broju zaposlenih – 2003.g.;

Gospodarski subjekti Zaposleni STRUKTURA

Broj tvrtki % Broj zaposlenih %

1. OBRTNICI 1.174 67,1 3.317 24,9 2. MALA TRGOVAČKA DRUŠTVA 540 30,9 2.819 21,1 3. SREDNJA TRGOVAČKA DRUŠTVA 24 1,4 2.491 18,7 MALO GOSPODARSTVO (1+2 +3) 1.738 99,4 8.627 64,7 4. VELIKA TRGOVAČKA DRUŠTVA 10 0,6 4.707 35,3 UKUPNO GOSPODARSTVO (1+2+3+4)

1.748

100,0

13.334

100,0

Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenja: Poslovni subjekti i Zaposleni u obrtu i slobodnim zanimanjima


Strana 36 od 102

INDUSTRIJA Industrijska je proizvodnja u Požeško-slavonskoj županiji porasla za 6,7% u radzoblju od 2002. do 2003. godine. U strukturi vrijednosti industrijske proizvodnje najveće učešće zauzima proizvodnja hrane i pića, zatim slijedi proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna, proizvodnja strojeva i uređaja, proizvodnja proizvoda od metala, proizvodnja metala, prerada drva i proizvoda od drva, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, te proizvodnja namještaja. Sadašnja industrijska proizvodnja na području Županije oscilira na približnoj razini 75 % proizvodnje iz 1990. godine. U pogledu daljnjeg razvoja industrije postoje vrlo dobri prirodni resursi. Područje Županije bogato je nemetalnim mineralnim sirovinama, poljoprivrednim površinama i vodnim resursima. Blizina sirovinskoj osnovi kod industrijskih subjekata smanjuje transportne i druge troškove. Sektori koji se mogu smatrati konkurentnima na tržištu su: drvna industrija, građevinska industrija, poljoprivredno-prehrambena industrija, tekstilna industrija te sektor metaloprerađivačke industrije3. One su navedene dalje u tekstu.

Drvna industrija U drvoprerađivačkoj djelatnosti na području naše Županije djeluje dvadesetak trgovačkih društava od kojih su najznačajniji: Spin Valis d.d. , Oroplet d.d.u stečaju , Drvna industrija Papuk iz Pakraca, Tofrado d.o.o. (preuzeo poslove bivše tvrtke Dinamico iz Pleternice), Bor d.o.o. i dr. Drvoprerađivačka industrija značajni je izvoznik na zapadno-europsko tržište (Italije, Austrije, Slovenije i Njemačke). Za ovu industriju neophodno je povećati stupanj finalizacije prerade proizvoda od drva kako bi se uz veći stupanj tehnologije postigla veća cijena proizvoda. Potrebno je uvoditi nove proizvodne programe i otvarati nova tržišta da bi se proizveo utrživ konačni proizvod i povećao ukupni dohodak. Najveći problem u poslovanju drvoprerađivača je iznalaženje sirovine, s obzirom da im je glavni dobavljač sirovine javno poduzeće Hrvatske šume. Hrvatske šume imaju monopol u prodaji sirovine i raspolažu sa 90 % drvne mase. Nužno je također iznova artikulirati potrebu državne pomoći prema Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva za rješavanje nagomilanih problema u poslovanju drvne industrije.

Građevinska industrija Građevinska industrija ima veliku šansu za daljnji razvoj u našoj Županiji, s obzirom na bogati sirovinski potencijal nemetalne mineralne sirovine koje se koristi za proizvodnju građevinskog i tehničkog kamena. Proizvodnja građevinskog materijala, kao što su građevinsko ljepilo i suha žbuka, je također relevantna pod-aktivnost građevinske industrije. Industrija građevinskih materijala mogla bi se stimulirati putem podrške istraživanju i razvoju, posebice korištenja kamena u građevinarstvu gdje već postoji značajno tehničko iskustvo. 3 Razvoj industrije mora biti u skladu sa apliciranjem Hrvatske za članstvo u EU. Faktori koji utječu na to uključuju nivo carinske zaštite, konkurentnost županija u EU te EU strane direktne investicije (FDI) u Hrvatsku. Ukidanje carine neće imati veliki utjecaj na industrije koje već konkuriraju EU industrijama.


Strana 37 od 102

Prehrambena industrija Osnovne aktivnosti u Županiji su: mljekarska industrija, mesna industrija, mlinsko-pekarska industrija, konditorska industrija te proizvodnja vina. Sve navedene industrije osim konditorske koriste sirovinsku osnovu iz Županije. Razvoj poljoprivredne proizvodnje trebao bi dovesti do veće godišnje proizvodnje mesa i mlijeka. U mljekarskoj industriji biti će neophodna modernizacija. Razvoj mesnoprerađivačke industrije temelji se na kvaliteti stoke (goveda i svinja), ali uz uvođenje djelotvornog marketinga. Daljnji porat proizvodnje u ovom segmentu je moguć zbog stalnog deficita goveđeg i svinjskog mesa na nacionalnom tržištu. S obzirom da je na području Županije pokrenuta biološka poljoprivredna proizvodnja, razvoj prehrambene industrije mora se usmjeravati u pravcu stvaranja prepoznatljivog imidža visokokvalitetnih i zdravih prehrambenih proizvoda.

Tekstilna industrija Sektor proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda je jedan od većih izvoznika u Požeško-slavonskoj županiji. S dominantnim udjelom uslužne prerade u izvozu (tzv. "lohn" poslovi) uglavnom zadržava poziciju na tržištu. Glavni proizvođači na području Županije su Orljava, Sloga IMK i Samteks. Tekstilni sektor je unatrag nekoliko godina suočen s rastućom konkurencijom istočnih zemalja koje im zbog nižih troškova proizvodnje preuzimaju određene "lohn" poslove. Zbog izoštrene konkurencije na inozemnom tržištu ulazak i opstanak na istom tržištu pretpostavlja kvalitetne sirovine, kvalificiranu, umješnu i jeftinu radnu snagu te suvremenu opremu i tehnologiju. Koncept razvoja tekstilne industrije treba usmjeriti prema: jačem ulasku na zahtjevnija tržišta gdje je važnija kvaliteta izrade i dizajn nego troškovi rada (primjer Italije, te Orljave u proizvodnji košulja), povećati konkurentnost kroz užu specijalizaciju, kvalitetu proizvoda, ljudski potencijal i modernu tehnologiju. Poduzećima poput Sloge IMK, koja nemaju dovoljnu "financijsku snagu" da sama krenu u pokretanje novog investicijskog ciklusa, treba posvetiti posebnu pažnju kroz poslovno povezivanje sa stranim tekstilnim tvrtkama, ne samo kako bi se riješio problem nedostatnog skupog kapitala, već kako bi se uključili u postojeće tekstilne programe, distribucijske kanale i postojeća tržišta.

Metaloprerađivačka industrija Najveći predstavnici na području metaloprerađivačke industrije su istovremeno i najveći proizvođači u Hrvatskoj štednjaka i peći na kruto gorivo, te radijatora i drugih odljevaka od sivog lijeva. To su: «Plamen Internacional, d.o.o., zatim ETA, d.o.o. za proizvodnju električnih grijača, Tofrado d.o.o. kao proizvođača čavala, pletiva i žice u metalnom dijelu, te Color-emajl d.o.o, proizvođač kamina i metalne galanterije. U proteklim godinama u ovu industrijsku granu je uloženu u modernizaciju postrojenja, a sve u cilju što boljih pozicija na vrlo zahtjevnom svjetskom tržištu jer hrvatsko je za ovakvu proizvodnju premalo. Da bi postojeće stanje metaloprerađivačke industrije podigli na još veću razinu potrebno je razviti sustav kontinuiranog istraživanja tržišta (putem Hrvatske gospodarske komore, agencija i dr.), ali i osmisliti kampanju poslovnog povezivanja sa velikim svjetskim kompanijama. Pored toga


Strana 38 od 102

potrebno je da budući programi proizvodnje budu usmjereni na potrebe u poljoprivredi i u ostalim djelatnostima prerađivačke industrije kroz proizvodnju raznih alata i opreme.

Turizam Turizam je oduvijek imao važnu ulogu u gospodarstvu Županije. Požeško-slavonska županija je imala više turista u 80-tima nego ih ima danas. Ovaj pad je direktno povezan sa ratom između 1991. i 1995. godine i uništenjem turističke infrastrukture (npr. Zdravstveno rekreacijski centar u Lipiku, hotel Končar, hotel Mališćak u Velikoj i bazen u Velikoj). Iako je broj turističkih posjeta posljednih godina u porastu, ukupan broj noćenja je još uvijek daleko od onog koji je bio u prijeratnom razdoblju. Sam sektor mora pod hitno razviti svoj kapacitet. Očekuje se porast broja kraćih putovanja u različite regije što bi trebalo rezultirati sa povećanjem turističkih posjeta Županijskim atrakcijama. Tabela 1.24: Dolasci i noćenja turista na području Požeško-slavonske županije;

POŽEGA PAKRAC ŽUPANIJA REPUBLIKA HRVATSKA

Godina Turisti Noćenja Turisti Noćenja Turisti Noćenja Turisti Noćenja

1990. 16.115 19.899 19.899 67.878 36.014 116.766 8.496.858 52.523.305

1991. 4.714 10.159

3.923

14.075 8.637 24.234

1992. 3.938 20.489 - - - - 10.725.000 1995. 2.269 3.323 1.140 4.212 3.409 7.535 2.438.000 12.885.000 1996. 1.708 2.608 1.162 5.100 2.870 7.708 3.899.000 21.456.000 1997. 2.167 3.743 1.103 2.095 3.270 5.838 5.206.000 30.314.000 2000. 2.366 3.521 1.672 3.247 4.038 6.768 7.136.554 39.182.854 2001. 3.629 5.619 1.275 2.258 4.904 7.877 7.859.757 43.404.354 2002. 3.861 4.200 1.637 3.908 4.498 8.108 8.320.203 44.692.456 2003. 4.326 7.571 1.431 3.280 5.757 10.851 8.877.981 46.635.103

Izvor: Državni zavod za statistiku Tabela 1.25: Smještajni kapaciteti u Požeško-slavonskoj županiji;

GODINA POŽEGA PAKRAC ŽUPANIJA 1990. 471 675 1.146 1991. 471 675 1.146 1992. 194 - 194 1995. 174 42 216 1996. 153 72 225 1997. 152 71 223 2000. 187 41 228 2001. 121 42 163 2002. 112 62 174 2003. 121 41 163

Izvor: Državni zavod za statistiku Turizam potiče industriju, trgovinu i poljoprivredu (i često se spominje kao "koplje" jer njegov rast može utjecati na širi razvoj područja). Prioriteti županijskog razvoja uključuju promicanje


Strana 39 od 102

ekološke poljoprivrede i proizvodnju zdrave hrane. Dakle, postoje mogućnosti razvoja turizma baziranog na prirodnim atrakcijama (šume, vinogradi), čistom okolišu, zdravoj hrani te kulturnom i povijesnom nasljeđu Županije. Turističke atrakcije u Požeško-slavonskoj županiji uključuju: park prirode "Papuk", čist okoliš, zdravu hranu i klimu, ugodnu atmosferu, povijesne i kulturne atrakcije (u gradovima kao npr. Požega-Rudine), izlete kroz vinograde i vinske podrume (npr. Kutjevački podrum, privatni vinogradi: Enjingi, Krauthaker, Jakobović, Šag, Majetić, i dr.), gastronomske manifestacije, lovni turizam (orgaiziran lov na županijskim lovištima) i zdravstveni turizam (npr. ZRC Lipik). Za razvoj turizma potrebni su sljedeći preduvijeti:

o imidž Požeško-slavonske županije kao sigurnog i nadasve mirnog područja, o poboljšanje prometne infrastrukture, o poboljšanje turističke infrastrukture (hoteli, kuće za goste i sl.) o poboljšanje raznovrsnosti i kvalitete drugih segmenata turističke ponude (sport, zabava,

lov i dr.).

U skladu sa internacionalnim trendovima može se očekivati povećanje turizma u Hrvatskoj i Županiji. Osnovni ciljevi za razvoj turizma u Požeško-slavonskoj županiji su sljedeći:

o daljnje poboljšanje ugleda i imidža županijskog turizma i Županije kao mirne i privlačne destinacije,

o povećanje turističkog prometa i prihoda od turističke potrošnje, o povećanje kvalitetnih smještajnih kapaciteta, daljnjom obnovom postojećih, te

izgradnjom novih smještajnih objekata, o poboljšanje ukupne turističke ponude, o razvoj selektivnih oblika turizma (kulturni, vjerski, seoski, izletnički, a posebice u

zaštićene dijelove prirode i dr.).

Za poboljšanje položaja i konkurentnosti na hrvatskom i kontinentalnom turističkom tržištu, Županija i nadalje mora:

o provoditi intenzivne i dobro osmišljene promotivne i druge aktivnosti, o poboljšati sadržaje i kvalitetu smještajne ponude, koja trenutno nije na zadovoljavajućoj

razini, o poboljšati komunalnu i prometnu infrastrukturu, o razvijati i poticati proizvodnju zdrave hrane koja bi se nudila turistima, o povećanje cijena usluga mora se bazirati na poboljšanju sadržaja i kvalitete usluge.

Sektor maloprodaje i bankarstva

Maloprodaja Trgovina na malo je vrlo važna za gospodarstvo Županije. Ovaj je sektor segmentiran na različite trgovine, obrte i slobodna zanimanja. Prodaja u trgovinama iznosi nekih 17% od ukupne maloprodaje u Županiji. Zarada od obrta je dosta niža od zarade koju ostvaruju trgovine na malo (kao što je ukupna zarada po zaposleniku). Maloprodajni sektor prolazi kroz promjene. Mnogi strani prodajni centri su se pojavili u Hrvatskoj, a neke domaće trgovine su se spojile. U prošloj je godini zatvoreno oko 4000 malih trgovina u Hrvatskoj jer nisu mogle konkurirati stranim prodajnim centrima. U Požeško-slavonskoj županiji velike poslovne centre izgradili su


Strana 40 od 102

ili uspostavili: Presoflex Požega, Buba Požega, Minaco Našice i KTC Križevci (svi sa pretežito prehrambenim asortimanom), zatim novootvoreni manji trgovački centri "Alles" u Požegi u Industrijskoj ulici koji nudi elektrotehničku robu, te Color Emajl također u Požegi čiji je pretežiti asortiman metalna roba. Na zapadnom području Županije, gradova Pakraca i Lipika uslijed ratnih događanja došlo je do smanjenja broja stanovnika za gotovo 50%, tako da je do sada otvoren samo jedan trgovački centar tvrtke «KTC» Križevci. Općenito je konsolidacija u trgovini na malo, te povećana konkurencija kao i uvođenje različitih načina plaćanja dovela do povećanja broja ljudi zaposlenih u prodajnom sektoru i povećanja profita. Iako je neto plaća u poslovnom sektoru u Županiji porasla u razdoblju između 1993. i 2001. godine, prosječna neto plaća u maloprodajnom sektoru je u istom razdoblju bila manja od prosječnih plaća u ostalim sektorima. Objašnjenje za takve pokazatelje može se naći u činjenicama koje se odnose na kvalifikacijsku strukturu zaposlenih u djelatnosti trgovine kojima poslodavci isplaćuju plaće prema stručnoj spremi, ali u većini slučajeva bez dodatka na ostvareni veći promet od planiranog prilikom prodaje robe.

Financijski sektor i bankarstvo Pošto županijski prihod nije dovoljan za financiranje potrebnih javnih dobara i podršku ubrzanom razvoju gospodarstva, potrebno je pronaći druge izvore prihoda. Razvoj Županije je skoro nemoguć bez podrške modreniziranog financijskog sektora. Pošto je županijski proračun ograničen zakonom, potrebno je poticati rast financijskih institucija i posredništva koji bi mogli olakšati razvoj ekonomije i pomoći u osiguravanju djelotvorne upotrebe županijskog novca. Na području Županije od financijskih institucija djeluje jedna lokalna banka (Požeška banka ), zatim nekoliko ispostava, filijala i podružnica drugih banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga. Požeška banka je glavni nositelj kreditnih programa za razvoj gospodarstva na području naše županije. Objedinjenim sredstvima države, županije, gradova i općina, te vlastitim sredstvima, Požeška banka financirala je poduzetničke programe za razvoj malog gospodarstva u Županiji. Ovakav način financiranja razvojnih projekata u gospodarstvu, a također i projekata za razvoj industrije nedostatan je s obzirom na potrebe koje se nameću od strane poduzetnika. Stoga je potrebno za stvaranje boljih preduvjeta u prikupljanju dodatnih izvora financijskih sredstava da županija, gradovi i općine budu u kontaktu s nosiocima razvoja: međunarodnim financijskim organizacijama, investicijskim fondovima, razvojnim agencijama, bankama, osiguravajućim društvima, trgovačkim društvima, i drugima. Jedan od problema u kreditiranju razvojnih projekata su nedovoljno educirani poduzetnici, što se očituje kroz nedovoljno kvalitetno pripremljene razvojne projekte.


Strana 41 od 102

POLJOPRIVREDA

Poljoprivredne površine županije

Tlo u Požeško-slavonskoj županiji je plodno te se na njemu mogu uzgajati gotovo sve poljoprivredne kulture. No, mnogi problemi sprečavaju obradu zemlje:

veličina gospodarstva je veliki problem za održivi razvoj ovog sektora jer kako je prikazano u tabeli 1.26 pretežni broj obiteljskih gospodarstava u Županiji ima između 0,11 i 0,5 ha zemlje,

individualna poljoprivreda je dodatni izvor prihoda za većinu malih obiteljskih gospodarstava, a samo manji broj vlasnika gospodarstva živi od poljoprivrede i ostvaruje zaradu,

fragmentacija zemljišta jer većina obiteljskih gospodarstva ima više manjih komada zemlje, što ih ograničava u bavljenju poljoprivredom za tržište,

neriješeni vlasnički odnosi, promjena kulture u katastru, Zakon o nasljeđivanju, Neusklađeno stanje podataka u katastru i zemljišnim knjigama sa

stvarnim stanjem i drugi. Stanje na obiteljskim gospodarstvima može se sažeti u nekoliko bitnih činjenica:

• Smanjena reprodukcijska moć obiteljskog gospodarstva, održavanje poljoprivredne proizvodnje i visoki postotak obradivosti poljoprivrednog zemljišta, čemu su u velikoj mjeri doprinijeli novčani poticaji;

• Usitnjen posjed kao ograničenje za postizanje ekonomski isplative proizvodnje; • Nesigurna proizvodnja, neorganiziran i neizvjestan plasman proizvoda; • Skupi krediti i sporost administracije u njihovoj realizaciji - kreditna sredstva

namijenjena razvoju poljoprivredne proizvodnje još uvijek su za većinu obiteljskih gospodarstava preskupa i nedostupna, a zbog neizvjesnosti proizvodnih rezultata, predstavljaju prevelik rizik;

• Smanjena potrošnja na domaćem tržištu, zbog slabe kupovne moći velikog dijela stanovništva i konkurencije jeftinijih poljoprivrednih proizvoda iz uvoza;

• Udruge - pojedine grupe poljoprivrednih proizvođača organiziraju se u udruge, radi uspješnijeg ostvarivanja zajedničkih interesa, stručnog usavršavanja, edukacije i zajedničkog marketinga i nastupa na tržištu;

• Nedostatak moderne tehnologije - gospodarstva su opremljena zastarjelom mehanizacijom (kombajni, traktori i priključni strojevi).

U županiji postoje 24 tvrtke registrirane u poljoprivredi, ili 4,22% ukupnog broja tvrtki. One ostvaruju 6,9% ukupnog prihoda tvrtki, i zapošljavaju 6,63% zaposlenih. U 2003. godini iz županije je izvezeno poljoprivrednih proizvoda u protuvrijednosti od 2.846.597 USD.


Strana 42 od 102

Tabela 1.26: Čestice poljoprivrednog zemljišta skupine poljoprivrednih kućanstava 2003.; Usporedba RH i PSŽ, Pregled PSŽ po naseljima;

Korišteno poljoprivredno zemljište, (ha)

Broj kućanstava

Ukupno raspoloživa

površina zemljišta, (ha)

(3+7)

ukupno korišteno (4+5-6)

u vlasništvu uzeto u zakup

dano u zakup

Ostalo zemljište,

(ha)

Broj parcela korištenog

poljoprivrednog zemljišta

Skupine poljoprivrednih

kućanstava prema ukupno

raspoloživom zemljištu

1 2 3 4 5 6 7 8

RH 448.532 1.162.611,95 860.195,17 720.074,06 202.804,90 62.683,79 302.416,78 1.918.358

do 0,10 ha 40.361 2.471,15 928,96 8.008,62 66,85 7.146,51 1.542,19 42.208

0,11 do 0,50 ha 121.734 32.035,46 19.672,19 39.881,06 719,73 20.928,60 12.363,27 261.757

0,51 do 1,00 ha 65.339 47.382,27 30.158,14 39.377,52 1.339,51 10.558,89 17.224,13 214.436

1,01 do 2,00 ha 71.933 103.382,15 67.102,66 73.834,76 3.825,77 10.557,87 36.279,49 307.279

2,01 do 3,00 ha 40.129 98.580,15 65.329,61 66.248,48 4.296,09 5.214,96 33.250,54 214.746

3,01 do 5,00 ha 45.732 177.711,53 123.136,13 117.252,93 10.537,99 4.654,79 54.575,40 290.098

5,01 do 10,00 ha 42.426 293.245,97 213.346,85 186.495,97 29.481,73 2.630,85 79.899,12 342.324

10,01 do 20,00 ha 15.628 208.337,24 162.626,68 116.816,00 46.461,72 651,04 45.710,56 169.654

više od 20,00 ha 5.250 199.466,03 177.893,95 72.158,72 106.075,51 340,28 21.572,08 75.856 Požeško-slavonska županija 13.521 38.368,29 31.674,89 26.657,32 7.922,75 2.905,18 6.693,40 53.262

do 0,10 ha 1.443 91,37 33,53 351,23 0,58 318,28 57,84 1.468

0,11 do 0,50 ha 3.167 827,79 488,44 1.260,27 27,93 799,76 339,35 4.934

0,51 do 1,00 ha 1.816 1.316,23 879,57 1.398,20 57,17 575,8 436,66 4.166

1,01 do 2,00 ha 2.019 2.944,11 2.153,12 2.516,60 164,7 528,18 790,99 6.451

2,01 do 3,00 ha 1.215 3.013,33 2.245,65 2.283,34 215,18 252,87 767,68 5.427

3,01 do 5,00 ha 1.596 6.237,10 4.892,28 4.645,44 490,08 243,24 1.344,82 9.238

5,01 do 10,00 ha 1.539 10.609,40 8.613,75 7.327,36 1.433,32 146,93 1.995,65 12.305

10,01 do 20,00 ha 559 7.526,24 6.747,49 4.568,05 2.218,06 38,62 778,75 6.511

više od 20,00 ha 167 5.802,72 5.621,06 2.306,83 3.315,73 1,5 181,66 2.762

Raspodjela po općinama

Požeško-slavonska županija

13.521 38.368,29 31.674,89 26.657,32 7.922,75 2.905,18 6.693,40 53.262

Brestovac 933 3.353,06 2.486,04 2.292,64 394,06 200,66 867,02 6.459 Čaglin 897 3.351,85 2.580,64 2.196,33 661,61 277,3 771,21 5.050 Jakšić 874 2.319,33 2.064,42 1.839,97 495,16 270,71 254,91 3.068 Kaptol 814 2.859,61 2.650,05 2.224,62 651,21 225,78 209,56 3.761 Kutjevo 1.470 3.899,14 3.507,56 3.077,57 848 418,01 391,58 5.243 Lipik 1.391 5.109,09 4.064,07 2.617,12 1.695,88 248,93 1.045,02 4.372 Pakrac 1.260 3.455,06 2.578,89 1.966,37 800,38 187,86 876,17 3.796 Pleternica 2.574 5.974,91 4.940,28 4.495,60 919,44 474,76 1.034,63 9.533 Požega 2.205 4.600,03 3.779,26 3.356,27 686,47 263,48 820,77 7.517 Velika 1.103 3.446,21 3.023,68 2.590,83 770,54 337,69 422,53 4.463 Izvor: Popis poljoprivrede 2003. godin


Strana 43 od 102

Tabela 1.27: Požnjevena površina i prinosi važnijih usjeva; 2000.godina 2003.godina

Žetvena površina, (ha)

Prirod (t/ha)

Proizvodnja (t)

Žetvena površina, (ha)

Prirod (t/ha)

Proizvodnja(t)

PŠENICA 8.232 4,26 35.047 7.583 2,72 20.624 JEČAM 1.165 3,90 4.540 1.110 1,94 2.158 ZOB 1.359 3,08 4.187 1.081 1,85 1.997 KUKURUZ 11.505 4,61 53.021 10.865 4,63 50.289 ULJANA REPICA 159 2,52 400 205 1,63 335 SOJA 1.620 1,33 2.153 1.077 1,11 1.194 SUNCOKRET 14 1,71 24 10 1,30 13 DUHAN 787 1,66 1.305 1.124 1,66 1.864 Š.REPA 224 17,05 3.820 240 28,79 6.910 KRUMPIR 1.899 10,16 19.285 1.815 6,97 12.649 GRAH 117 0,57 67 102 0,95 97 KUPIS I KELJ 220 15,90 3.499 220 10,27 2.260 LUCERNA-SIJENO 371 3,38 1.255 410 2,87 1.176 DJETELINE I MJEŠAVINE-SIJENO 649 2,81 1.825 567 2,44 1.382

LIVADE 10.597 4.686 1,19 5.581 PAŠNJACI 176 353 0,41 144 LUK 144 6,42 924 147 6,21 913 RAJČICA 140 9,34 1.308 152 8,57 1.302 Izvor: Izvještaj o površinama i nasadima na kraju proljetne sjetve, Državni zavod za statistiku, 2001. i 2004. godina Površine pod voćnjacima zauzimaju oko 3,7 % poljoprivrednih površina, a vinogradi oko 2%. Voćarska i vinogradarska proizvodnja već duže vrijeme pokazuju blagi pomak naviše. Vinogradarska proizvodnja povezana je s proizvodnjom i prometom vina, a sve je više privatnih proizvođača vina. Proizvodnja mlijeka, mesa i jaja je vrlo važan segment gospodarstva Županije. Uzgoj goveda je zbog mnogostrukih koristi potencijalno veoma važna grana bavljenja stočarstvom. Mlijeko proizvedeno u Županiji prodaje se direktno mljekarama: "Vindija", "Zvečevo«, BIZ «Buk», «Dukat»; «Zdenka» i «Ledo». Tabela 1.28: Broj stoke na poljoprivrednim kućanstvima;

Goveda, ukupno

Svinje, ukupno

Ovce, ukupno

Koze, ukupno Konji Magarci, mazge i

mule,ukupno Kunići, ukupno

Perad, ukupno

Pčelinje zajednice

Ukupno 9.245 73.902 13.120 9.199 155 22 19.303 286.089 5.411

do 0,10 ha 46 4.233 188 881 2 1 4.480 53.538 1.138

0,11 do 0,50 ha 63 4.239 560 1.190 6 1 3.430 33.945 955

0,51 do 1,00 ha 132 4.254 958 1.261 16 1 2.251 26.409 361

1,01 do 2,00 ha 357 7.872 2.044 1.748 34 1 2.786 44.242 1.197

2,01 do 3,00 ha 596 7.608 1.138 965 19 1 1.475 25.537 534

3,01 do 5,00 ha 1.354 12.929 2.126 1.421 33 4 1.899 39.479 334

5,01 do 10,00 ha 2.879 16.489 2.095 1.161 18 2 1.934 38.438 215 10,01 do 20,00 ha 2.336 11.251 2.284 457 20 10 766 18.633 618

više od 20,00 ha 1.482 5.027 1.727 115 7 1 282 5.868 59

Izvor: Popis poljoprivrede 2003 godine


Strana 44 od 102

Šumarstvo, lov i ribolov Zemljopisni položaj, dosljedna primjena znanja i tradicija šumarske struke na ovim prostorima, pogodne prirodne karakteristike, povijesne okolnosti i nizak stupanj industrijalizacije pomogli su u očuvanju županijskih šuma od uništenja te su doprinijeli njihovoj atraktivnosti i biološkoj raznolikosti. U strukturi ukupnih površina Županije šume i šumska zemljišta zauzimaju 45,26%. Pojedina područja su zaštićena (npr. "Park prirode Papuk" koji se prostire na preko 181,08 km2 Županije sa mnogim prirodnim i geološkim zanimljivostima). Šumski prostori sadrže oko 14,6 milijuna m³ ukupne drvne zalihe ili prosječno 229 m³/ha. Od toga najviše je bukve (49,7%), hrasta kitnjaka i lužnjaka (31,8%) te manje graba, jele i ostalih vrsta. Sječa je osnovna aktivnost u šumama. Izgrađenost šumskih cesta u Županiji ne zadovoljava, posebno u višim i teže pristupačnim predjelima. To je utjecalo na nedovoljnu sječu starijih šuma i posljedično jaču sječu u otvorenijim i mlađim šumama. Potrebno je izraditi dugoročne planove za održavanje i održivo upravljanje šumama koje su u državnom vlasništvu, ali i za one u privatnom vlasništvu (iako je takvih šuma samo 5,69% ukupnog šumskog područja one su u lošem stanju te su potrebni programi za njihovu revitalizaciju). Također je neophodno imati na umu mnogostruke funkcije šuma, na primjer ekonomsku/ komercijalnu upotrebu drvne građe, te turističku i ekološku (uključujući hidrološku i sprječavanje erozije tla), što povećava vrijednost šumskog podučja. Prema tradiciji prioritet je bio prodaja sirove drvne građe, ali zarada mora dolaziti i iz drugih aktivnosti kao što su lov, turizam, rekreacija, hortikultura i druge usluge. Pošto u Požeško-slavonskoj županiji postoje velika šumska područja, lov je tradicionalna aktivnost i mogao bi se razviti kao turistička ponuda. Lovišta u Županiji su podijeljena u 24 županijska i 16 državnih lovišta. Da bi se lovni turizam dalje razvijao potrebno je obnoviti stare ili izgraditi nove turističke objekte te oblikovati nove programe koji lov spajaju s drugim oblicima turizma. Županija također može ponuditi širok spektar zanimljivosti kao što su slatkovodni sportski ribolov te gastronomska ponuda uzgojene ribe. Postoji oko 980 ha ribnjaka (koji uzgajaju šarana, amura, tolstolobika, soma, štuku i dr.).

Ekološka proizvodnja hrane Požeško-slavonska županija ima dobre uvjete za ekološku proizvodnju hrane, posebno na ratom zahvaćenom području koje godinama nije obrađivano, pa stoga niti zagađeno štetnim kemijskim sredstvima. Požeško-slavonska županija i «BIOPA»-Udruga za organsko-biološku proizvodnju Osijek, potpisale su Sporazum o suradnji koji ima za cilj razvoj ekološke proizvodnje na području Županije i pripremu obiteljskih gospodarstava za prijelaz s konvencionalnog na ekološki način proizvodnje hrane. Za sada imamo samo tri proizvođača koji imaju certifikat za ekološku proizvodnju te jedno imanje u pripremi za prvi nadzor. Na žalost, takvo stanje je nepromijenjeno već četiri godine.


Strana 45 od 102

Ekološka proizvodnja traži specifična znanja i više ljudskog rada, stoga je potrebno izraditi programe edukacije i pokrenuti pokusnu proizvodnju u nekoliko pilot-područja s već postojećim udrugama ili pojedincima koji imaju dovršene programe. Ističu se daljnje potrebe za edukacijom u eko-proizvodnji te za udruživanjem i zajedničkim nastupom jer su nedostatne proizvedene količine barijera za tržište koje traži stalnu i kompletnu ponudu. Nužno je prilagoditi i druge uvjete kao što je Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji treba uskladiti sa europskim aktima kako bi naši proizvođači stekli pravo na europski priznate certifikate.

Institucijska i financijska potpora poljoprivredi Prema Zakonu o poljoprivredi institucijska potpora obuhvaća djelovanje tijela državne uprave, jedinica područne i lokalne samouprave, ustanova, te različitih oblika stručnog i interesnog povezivanja poljoprivrednih gospodarstava u području poljoprivrede. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, kao krovna institucija je tijelo državne uprave zaduženo za neposrednu provedbu zakona, donošenje propisa za njegovu provedbu, obavljanje upravnog nadzora i drugih upravnih i stručnih poslova. Na području Županije djeluje :

• Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Požeško-slavonske županije,

• selekcijska služba Hrvatskog stočarskog centra, • Ured državne uprave, • HGK ŽK Požega i Županijska obrtnička komora, • Specijalizirane udruge poljoprivrednika, • Upravni odjel za gospodarstvo-odsjek za poljoprivredu i šumarstvo.

Na području Županije registrirano je 19 poljoprivrednih udruga, od toga njih 13 djeluje na području Požeštine, a 6 na području Pakraca i Lipika. Njihov je cilj osnivanja svekoliki napredak u poljoprivrednoj proizvodnji . Novčani poticaji u poljoprivredi omogućili su održavanje poljoprivredne proizvodnje u posljednjih nekoliko godina. Poticaji su uglavnom osiguravali opstanak obiteljskog gospodarstva (npr. kupnja stoke). Više od 80% ukupnog proračuna Ministarstva odnosi se na sredstva novčanih poticaja i naknada za cijelu Hrvatsku. Državna potpora obuhvaća poticaje u sklopu mjera tržišno-cjenovne politike i plaćanja u sklopu strukturne politike. Poticaji se isplaćuju kroz model poticanja proizvodnje, model potpore dohotku, model kapitalnih ulaganja i model ruralnog razvitka, no malo se ulaže u modernizaciju proizvodnje.

IZVOZ I UVOZ Na području Požeško-slavonske županije u 2002. i 2003. godini ostvaren je suficit u vanjsko-trgovinskoj razmjeni, odnosno ostvaren je veći izvoz roba od uvoza. Uz značajno povećanje izvoza raste i uvoz roba, ali još uvijek ne utječe na ukupnu vanjsko-trgovinsku bilancu.


Strana 46 od 102

Tabela 1.29: Pregled izvoza i uvoza (u tisućama USD) – usporedba RH i PSŽ;

IZVOZ UVOZ 2002. 2003. indeks 2002. 2003. indeksRH – ukupno 4.903.584 6.164.188 125,7 10.722.045 14.198.916 132,4 Požeško- slavon. 54.947 71.622 130,3 43.917 48.971 111,5

Koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom 2002. 2003. - Republika Hrvatska 0,45 0,43 - Požeško-slavonska županija 1,25 1,46

Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenje br. 4.2.2/4 Prema podacima Državnog zavoda za statistiku gospodarstvo Požeško-slavonske županije u 2003. godini ostvarilo je ukupni izvoz od 71,622 milijuna USD (što je 30,3 % više u odnosu na 2002. godinu), te ukupni uvoz od 48,970 milijuna USD (za 11,5 % više u odnosu na 2002. godinu). Tako je u 2003. godini ostvaren suficit u vanjskoj trgovini od 22,651 milijuna USD.

Tabela 1.30: Struktura robne razmjene po zemljama namjene-porijekla (u tisućama USD);

ZEMLJE NAMJENE- PORIJEKLA IZVOZ % UVOZ %

UKUPAN IZVOZ / UVOZ 100 48.970 100

1.RAZVIJENE ZEMLJE 44.963 62,77 32.004 65,35 - Zemlje EU 44.020 61,46 28.943 59,10 - Zemlje EFTA-e 661 0,92 518 1,05 - Ostale razvijene zemlje 282 0,39 254 0,51 2.ZEMLJE U RAZVOJU 26.658 37,22 16.966 34,64 - Zemlje CEFTA-e 7.254 10,12 9.816 20,04 - Zemlje OPEC-a 0 0 70 0,14 - Ostale europske zemlje 19.062 26,61 2.575 5,25 - Ostale afričke zemlje 132 0,18 3.449 7,04 - Ostale azijske zemlje 208 0,29 998 2,03 - Ostale američke zemlje 0 0 56 0,11

Izvor: Hrvatska gospodarska komora U strukturi razmjene po zemljama, najveća razmjena ostvaruje se sa razvijenim zemljama i to 62,77% u izvozu i 65,35% u uvozu roba. Na zemlje Europske unije odnosi se 61,46% ukupno ostvarenog izvoza i 59,1% ukupno ostvarenog uvoza, a na zemlje EFTE (Norveška i Švicarska) 0,92% ukupnog izvoza i 1,1% ukupnog uvoza. Ukupna robna razmjena sa zemljama u razvoju ostvaruje se sa 37,22 % izvoza i 34,64% ukupnog uvoza. Na zemlje CEFTE odnosi se 10,12% ukupno izvezenih roba i 20,04% uvezenih roba. Sa zemljama CEFTE imamo vrlo nepovoljnu robnu razmjenu, odnosno ostvarujemo deficit. Suficit u robnoj razmjeni Požeško-slavonska županija ostvaruje sa zemljama EU, EFTE, te pojedinačno gledano s Turskom, Češkom, Mađarskom, Slovenijom, Makedonijom i Srbijom i Crnom Gorom.


Strana 47 od 102

Tabela 1.31: Deset najznačajnijih tvrtki izvoznika i uvoznika u Požeško-slavonskoj županiji;

Rang Deset najznačajnijih izvoznika Rang Deset najznačajnijih uvoznika 1. ETA d.o.o. - Požega 1. ETA d.o.o. - Požega 2. ZVEČEVO d.d. - Požega 2. ZVEČEVO d.d. - Požega 3. PLAMEN-INTERNACIONAL d.o.o. - Požega 3. ORLJAVA d.o.o. - Požega 4. SPIN-VALIS d.d. - Požega 4. PLAMEN-INTERNACIONAL d.o.o. - Požega 5. KUTJEVAČKI PODRUM d.d. - Kutjevo 5. SLOGA IMK d.d. - Požega 6. ORLJAVA d.o.o. - Požega 6. LIPIK GLAS d.o.o. - Lipik 7. LIPIK GLAS d.o.o. - Lipik 7. TOFRADO d.o.o. - Pleternica 8. SLOGA IMK d.d. - Požega 8. GAMAUF d.o.o. - Poljana 9. GAMAUF d.o.o.- Poljana 9. COLOR-EMAJL d.o.o. - Požega

10. COLOR-EMAJL d.o.o. - Požega 10. ROYAL d.o.o. - Požega Izvor: Hrvatska gospodarska komora

PROMETNA INFRASTRUKTURA

Cestovni promet U Županiji danas postoji 736,80 km cesta koje su klasificirane na sljedeći način: Tabela 1.32: Klasifikacija cesta u Požeško-slavonskoj županiji;

Vrsta ceste Ukupno (km) Asfaltirane (km)

Makadamske (km)

Državne ceste 225,00 197,70 27,30 Županijske ceste 223,90 201,50 22,40 Lokalne ceste 287,90 175,30 112,60 Gustoća cestovne mreže u županiji je 40,60 km/100 km2, što je u prosjeku za 18% niže od prosjeka Hrvatske koje je 48,4% km/100 m2, a neusporedivo niže od prosjeka razvijenih dijelova Europe. Cestovna mreža na prostoru naše županije se sastoji od 7 cestovnih pravaca koji su kategorizirani kao državne ceste, 27 kao županijske ceste i 76 kao lokalne ceste. Osim navedenih kategoriziranih cestovnih pravaca postoje i nekategorizirani cestovni pravci (šumske ceste, poljski putovi, ceste u naseljima i slično) ukupne dužine 175,20 km. Županijska uprava za ceste (ŽUC) Požeško-slavonske županije od 01. siječnja. 1998. godine brine o 511,80 km županijskih i lokalnih cesta, dok državne ceste održava poduzeće Hrvatske ceste. ŽUC kontinuirano prati stanje cesta, te na temelju ocjena stanja, prioriteta, značaja cesta i raspoloživih financijskih sredstava svake godine donosi plan njihovog održavanja i izgradnje, a koji je u suglasnosti s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka. Kako bi poboljšali cestovnu infrastrukturu u tijeku posljednjih nekoliko godina uložena su znatna financijska sredstva u obnovu i modernizaciju cesta. Usprkos tome, općenito većinu cesta treba modernizirati jer su u prilično lošem stanju. U narednom razdoblju potrebno je povezati županiju brzim crstama prema Pakracu, Lipiku, Našicama i Đakovu, te osigurati izlazak na autoput Zagreb-Lipovac.


Strana 48 od 102

Željeznički promet U željezničkom prometu Županija nema prometnih koridora od većeg značenja, osim tri isključivo lokalnog značaja. To se najviše odnosi na : prugu Banova Jaruga - Pčelić, duljine 95,7 km. Pruga prolazi kroz ruralno područje s nekoliko većih naselja (Daruvar, Pakrac, Lipik), prugu Nova Kapela - Našice duljine 60,5 km. Prolazi kroz ruralno područje. Većih naselja i industrijskih pogona gotovo i nema, posebno na djelu od Pleternice do Našica. pruga Pleternica -Velika, duljine 24,9 km. Pruga prolazi kroz brdovitu turističku regiju sa gradom Požegom, središtem županije.

ENERGIJA

Električna energija Požeško-slavonska županije nema vlastite izvore električne energije već njezino područje električnom energijom opskrbljuju tri distributera:

• DP Elektra Požega - najveći distributer na području Županije (82%), • DP Križ pogon Lipik - distributer gradova Lipika i Pakraca s pripadajućim naseljima, • DP Elektra Križ pogon Daruvar - distributer samo za naselje Badljevina.

Ukupna dužina dalekovoda na području Požeško-slavonske županije iznosi 129,19 km, od čega 120,32 km čine zračni dalekovodi, a 6,87 km kabelski. Dužina dalekovoda 10 (20) kV iznosi 624,32 km, a dužina kabelskog 75,07 km. Današnja potrošnja na području Županije je oko 160.000.000 kWh godišnje, a zbog nedovoljnih proizvodnih kapaciteta u Hrvatskoj ista se uvozi iz Švicarske, Austrije, Italije i Madžarske. U ovom se sektoru osjeća nedostatak pravovremene obnove i održavanja. Potrebno je obnoviti postojeću istrošenu opremu i vodove, kao i onu koja je oštećena tijekom rata, a posebice trafostanice. Postoji plan za izgradnju dvosistemskog dalekovoda DV 2x400 kV Tumbri-Ernestinovo kao elektroenergetskog objekta od strateške važnosti za Hrvatsku. Predviđena je izgradnja nove TS 110/x kV Požega 2 s odgovarajućim raspletom 35 kV, 20 kV i 10 kV. Priključak na 110 kV mrežu planira se izvesti pomoću DV 2x110 kV na postojeći DV 110 kV Nova Gradiška-Podvinje (Slavonski Brod I) i pomoću planiranog DV 2x110 kV Požega 2-Tvornica cementa Našice. Zbog povećanih potreba i neodgovarajućih kapaciteta planira se izgradnja TS 110/x kV Kutjevo s priključkom DV 2x110 kV na planirani dalekovod Požega 2 - Tvornica cementa Našice. Na području Lipika, uz postojeće TS 35/10(20) kV Lipik, planira se izgradnja TS 110/x kV Lipik s pripadajućim raspletom planiranih DV 2x110 kV prema TS 220/110 kV Međurić, TS 110/35 kV Nova Gradiška i TS 110/35 kV Daruvar. Potrebno je izgraditi i nove građevine DV 35 kV dalekovod u smjeru Ferovac-Čaglin i DV Orljava-Velika, te TS Požega 4 i TS Čaglin.


Strana 49 od 102

Također je potrebno usmjeriti sredstva na zamjenu i obnovu niskonaponske mreže s ugradnjom vodiča većeg presjeka, veće propusnosti i snage. Na području Županije postoji oko 1.000 km niskonaponske mreže, a 2002. godine je zbog ograničenih sredstava promijenjeno svega 50-tak kilometara.

Plin Dosadašnji razvoj plinske mreže je vezan uz veće gradove i naselja, koji su smješteni uz magistralni i regionalni plinovod, te na one koji se nalaze u blizini izgrađenih MRS-a (mjerno-redukcijska stanica). Na području Županije imamo tri distributera-koncesionara: HEP–PLIN Osijek, KOMUNALAC Pakrac i MONTCOGIM Sv. Nedjelja Distributivno područje Pleternica. HEP–PLIN Osijek pokriva slijedeće jedinice lokalne samouprave: Požega, Kutjevo, Jakšić, Brestovac i Kaptol. KOMUNALAC Pakrac pokriva Pakrac i Lipik, dok MONTCOGIM Pleternica pokriva područje grada Pleternice. Za sada ne postoji potpisana koncesija za općinu Velika, a općina Čaglin nije pokrivena plinifikacijom. Prema podacima dobivenih od distributera godišnja potrošnja plina u Županiji 1997. godine iznosila je 28.616.000 m3, a u 2001. godini 26.262.000 m3. Analizom godišnje potrošnje plina po domaćinstvu Požeško-slavonske županije planira se da će do 2005. godine biti plinificirano oko 60% domaćinstva, preko 80% komunalnih potrošača, između 70% i 80% svih industrijskih i poljoprivrednih potrošača, a do 2010.godine gotovo svi potrošači. U postojećim plinskim sustavima Županije koristi se u većini srednji tlak od p=3 bara i niski tlak od 100 mbara u centru Požege. Zbog toga se za buduće planove izgradnje preporuča zadržavanje istog tlaka za sve mjesne i međumjesne vodove. Za plinovode od MRS-e do DRS-e predviđeni su visokotlačno-čelični plinovodi s radnim tlakom od p=12 bara. Najveći dio plinovoda izgrađen je od polietilenskih cijevi visoke gustoće PEHD. Dugoročnim planiranjem, do 2010. godine približili bi se željenom cilju, tj. da u svakoj kući/domaćinstvu bude osigurana mogućnost korištenja plinske mreže.

Obnova iz sredstava stranih fondova i donacija na područjima koja su bila zahvaćena ratnim razaranjima Četiri su jedinice lokalne samouprave koje su bile izravno zahvaćene ratnim razaranjima u Požeško-slavonskoj županiji. To su gradovi Pakrac i Lipik, te općine Brestovac i Velika. Najviše sredstava je uloženo na području grada Pakraca, a najveći dio toga čine projekti i programi koje su provodili ASB (Arbeiter-Samariter-Bund Deutschland e.V.)/EC - projekti obnove obiteljskih kuća i pripadajuće infrastrukture u svrhu poboljšanja životnih uvjeta. ASB je provodio isti program na području općine Brestovac u sklopu EUPOP programa (Program obnove za povratak EU). Osim toga na području grada Pakraca obnovu su u manjem obimu financirale/sufinancirale/donirale vlade pokrajina i država, gradovi, veleposlanstva, humanitarne i druge organizacije. Možemo ih podijeliti prema zemlji porijekla: Sjedinjene američke države


Strana 50 od 102

(USAID, IRC, FLAG, ICMC, IOM, Mercy Corp), Austrija (CARE Austria, Nachbarn im Not, Pokrajinske vlade Južnog Tirola, Terentina i Štajerske, MCI Innsbruck), Švicarska (Gemeinden gemeinsam iz Basela, Grad Zürich), Velika Britanija (BBC-Aneca Challenge Show i Red Cross, British Council, Lord Dundee), Francuska (PARTAGE), Kanada (veleposlanstvo), Vlada Republike Češke, Italija (Talijanska unija, CARITAS), Norveška (LWF), UN (UNDP/UNOV), HDZ Baden Württemberg. Sredstva su utrošena u sljedeće svrhe: razminiranje, sufinanciranje obnove i/ili opremanja građevina (gradske tržnice, dječjeg vrtića, škola i učeničkog doma, jaslica, stanova i obiteljskih kuća, muzeja, gradske vijećnice, opremanje ureda gradske uprave, ambulante, župskog stana, donacije dijelova medicinske opreme za opću županijsku bolnicu, uređenje javnih površina infrastruktura (manji infrastrukturni zahvati odvodnje otpadnih voda, javne rasvjete, obnova mosta na rijeci Pakri), pomoć za poticanje zapošljavanja poduzetnika (sufinanciranje izgradnje zone male privrede, pomoć pri kreditiranju), gospodarski projekti temeljem međusobnih sporazuma gospodarskih i poljoprivrednih komora u Štajerskoj, pomoć za starije i slijepe osobe, te pomoć u hrani, odjeći i ogrjevu. Na području grada Lipika izgrađen je dio ulične kanalizacije u naselju Dobrovac (EIB-I) i obnovljen jedan više stambeni objekt (ASB/EC). Na području općine Velika nije bilo ulaganja iz fondova i organizacija izvan Republike Hrvatske.

ODGOJ I OBRAZOVANJE

Predškolski odgoj i obrazovanje Predškolski odgoj je organiziran u sedam samostalnih vrtićkih ustanova te u jednoj zasebnoj predškolskoj programskoj jedinici u redovnoj osnovnoj školi. Kroz primarne programe koji obuhvaćaju odgoj i zaštitu djece obuhvaćeno je 858 djece kroz 39 odgojnih skupina. Kroz program predškolskog odgoja obuhvaćeno je tijekom 2003./04. godine 660 djece u 16 odgojnih skupina. Djelatnost predškolskog odgoja ostvaruje ukupno 132,5 uposlenih djelatnika, od čega 76 odgojitelja. Problemi u ovom segmentu prisutni su u nedostatku prostora te nedovoljnoj opremljenosti već postojećih prostora i opreme.

Osnovno školstvo Sustav obveznog osnovnog obrazovanja provodi se u 14 samostalnih matičnih osnovnih škola, 11 u požeškom dijelu Županije i 3 u pakračko-lipičkom području, s ukupno 49 područnih škola u sastavu. U školskoj godini 2003./04. ukupno se školovao 8.821 učenik u 399 razrednih odjela. Osim redovitih razrednih odjela, postoje i četiri posebna razredna odjela s 20 učenika s poteškoćama u razvoju (LMR i UMR). Odgojno-obrazovni rad obavlja 520 učitelja, od kojih 227 učitelja razredne nastave i 293 predmetne nastave. Od 1. siječnja 2002.godine osnivačka prava nad trima osnovnim školama u Požegi u nadležnosti su Grada Požege, a 11 ostalih osnovnih škola Požeško-slavonske županije u nadležnosti su Županije. Osnovno glazbeno obrazovanje organizirano je u Glazbenoj školi Požega (samostalna ustanova) i Osnovnoj glazbenoj školi Pakrac. Osnovno glazbeno obrazovanje u Požegi pohađa ukupno 171 učenik u 10 razrednih odjela te 96 učenika u 9 razredna odjela u Pakracu. Djelatnost osnovnog glazbenog obrazovanja ukupno obavlja 25 djelatnika.


Strana 51 od 102

Kako bi se odgovorilo na izazove suvremenog gospodarstva, sustav obrazovanja zahtjeva velika ulaganja. To je naročito važno ukoliko se želi Županiju pretvoriti u visokovrijednu, izvozno orijentiranu ekonomiju. Ulaganje u škole i promjena nastavnog programa trebali bi odraziti promjene u gospodarstvu Županije. Tablica 1.33: Broj učenika i razrednih odjela osnovnih škola u Požeško-slavonskoj županiji, školskoj godini 2003./04.;

Osnovna škola Stupanj Broj učenika Broj odjeljenja Broj učenika po odjeljenju

Osnovna škola (1.-4.razred) 1.razred 1204 43 28,00

2.razred 1127 43 26,20 3.razred 1060 42 25,23 4.razred 1058 40 26,45 Ukupno učenika 1.-4.razred 4449 168 26,48 Osnovna škola (kombinirani razredi 1.-4.)

kombinirana 2 razreda 393 44 8,93



Ukupno samostalni razredi 1.-4. 3743 168 22,27 Ukupno kombinirani razredi 1.-4. 706 59 11,96 Osnovna škola (5.-8.razred) 5.razred 1115 42 26,54

6.razred 1109 43 25,79

7.razred 1089 44 24,75 8.razred 1059 42 25,21 Ukupno osnovna škola 5.-8.razred 4372 171 25,56 Ukupno osnovna škola 1.-8.razred 8821 399 22,10 Izvor: Matica osnovnih škola za šk. god.2003./04. Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Srednjoškolsko obrazovanje Srednjoškolsko obrazovanje je organizirano u osam ustanova, od čega u šest samostalnih srednjih škola, u jednom samostalnom učeničkom domu, te u jednoj glazbenoj srednjoj školi (za srednjoškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje). Srednjoškolsko glazbeno obrazovanje organizirano je u Glazbenoj školi Požega, gdje se ukupno obrazuje 85 učenika u 8 programa, od čega su 48 učenika matični učenici Glazbene škole, odnosno pohađaju i općeobrazovni i glazbeni program u okviru Glazbene škole Požega. Općenito, 385 djelatnika obavlja obrazovnu djelatnost, od čega je 253 nastavnika, 37 su djelatnici u organizacijsko-razvojnoj službi i 95 su djelatnici u administrativno-tehničkoj službi.


Strana 52 od 102

Tablica 1.34: Broj učenika i razrednih odjela srednjih škola Požeško-slavonske županije u šk. g. 2003./2004.;

1. razred 2. razred 3. razred 4. razred UKUPNO Srednja škola,

lokacija Broj učenika

Broj razrednih

odjela

Broj učenika

Broj razrednih

odjela

Broj učenika

Broj razrednih

odjela

Broj učenika

Broj razrednih

odjela

Broj učenika

Broj razrednih

odjela

GIMNAZIJA,POŽEGA

177

5

149

5

164

5

158

5

648

20

TEHNIČKA ŠKOLA,POŽEGA

246

9

223

8

199

8

78

3

746

28

EKONOMSKA ŠKOLA,POŽEGA

124

4

173

5

198

6

143

4

638

19

POLJOPRIVREDNO--PREHRAMBENA ŠKOLA,

POŽEGA

142

6

143

6

123

6

73

3

481

21

OBRTNIČKA ŠKOLA,POŽEGA

212

7

193

7

180

7

54

2

639

23

SREDNJA ŠKOLA,PAKRAC

157

6

165

7

148

6

147

5

617

24

GLAZBENA ŠKOLA,POŽEGA

18

-

11

-

13

-

6

-

48

-

Ukupno srednje škole 1076

37

1057

38

1025

38

659

22

3817

135

Broj učenika po razrednom odjelu 29, 08 27, 82 26, 97 29, 95 28, 27

Izvor: «Matica srednje škole za 2003./04. šk.g.« Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Postoji nekoliko problema s kojima se odgojno-obrazovni sustav u Požeško-slavonskoj županiji dugoročno suočava:

o Nedostatak novčanih sredstava: Nedovoljna razina investicijskih ulaganja u održavanje postojeće opreme i školske objekte, kao i u izgradnju novih školskih objekata, s obzirom i na obnovu školskih ustanova u područjima od posebne državne skrbi i potrebu izgradnje školskih športskih dvorana za većinu škola;

o Spora reforma školstva: nemogućnost radikalnijeg mijenjanja mreže škola, jer je reforma školstva u tijeku, za što su potrebita dodatna sredstva;

o Nedovoljna razina informatizacije odgojnih i obrazovnih ustanova. Iako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske provodi kontinuirano kompjutorizaciju škola, razredi osnovnih i srednjih škola trebali bi biti opremljeni dovoljnim brojem računala za sve nastavne programe, a ne samo informatičke, kako bi se omogućilo suvremeno samostalno stjecanje znanja;

o Povećanje standarda prosvjetnim djelatnicima; o Deficitarnost učiteljskog i nastavničkog kadra (posebice iz stranih jezika). Iako

Požeško-slavonska županija već godinama daje prioritete u dodjeli stipendija upravo studentima s učiteljskim i nastavničkim studijima, trebalo bi upotrijebiti i druge mjere poput povoljnijeg doškolavanja potrebitim prosvjetnim kadrovima ili dodjelom tzv. kadrovskih stanova, te uvođenjem posebnih kriterija za upis na pedagoški studij.

Domski smještaj učenika organiziran je u dva učenička doma, u Đačkom domu Požega kao samostalnoj ustanovi i učeničkom domu u Pakracu u sastavu Srednje škole Pakrac. Đački dom Požega suvremeno je opremljen i zadovoljava potrebnim pedagoškim standardima te je popunjen prema raspoloživim kapacitetima za 164 učenika. Učenički dom u Pakracu obnovljen


Strana 53 od 102

je početkom 1997./98. školske godine i opremljen odgovarajućim minimalnim standardima. U školskoj godini 2003./04. u njemu je bilo smješteno 152 učenika.

Visokoškolsko obrazovanje Veleučilište u Požegi je jedina obrazovna ustanova stručnih studija u Županiji. Požeško-slavonska županija daje mu potporu od njegova utemeljenja 1998. godine. Do 1997. godine na tome mjestu organiziran je studij elektrotehnike i do tada je bilo upisano 295 studenata. Veleučilište omogućuje obrazovanje u upravnom pravu, trgovini i računovodstvu te u vinogradarstvu, vinarstvu i voćarstvu. Ukupan broj upisanih studenata na Veleučilištu u Požegi od 1998. do 2004. godine je 4.420 studenata, a u istom razdoblju diplomiralo je 304 studenta. U akademskoj godini 2003./2004. upisano je 1.534 studenta. Od 2002.-2005. godine postoji dislocirani studij elektrotehnike i računalstva Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku koji upisuje ukupno 91 studenta ili prosječno 30 studenata po školskoj godini.Uposleno je 16 uposlenika, predaje 83 predavača, od čega 29 predavača iz Požeško-slavonske županije. Trenutno se financira 10 stručnih suradnika na poslijediplomskim studijima.

Obrazovanje odraslih Postoji potreba za osposobljavanjem i dopunjavanjem znanja građana, poglavito za one dugo nezaposlene. S obzirom na stopu nezaposlenosti i snažnu konkurenciju u traženju zaposlenja u Županiji, kvalifikacije završenih srednjoškolaca i studenata ne odražavaju u potpunosti potrebe lokalnih poslodavaca. Uzimajući u obzir poduzetničke mogućnosti koje karakteriziraju Županiju potrebni su kvalificirani radnici u ekološkom uzgoju, modernom poljodjelstvu općenito, novim poslovnim praksama te aktivnostima vezanim uz korištenje informacijske tehnologije. Postoji potreba za deficitarnim zanimanjima, kao što su: nastavnici stranih jezika, nastavnici-glazbenici, a zidari, tesari, kuhari, konobari kao sezonska radna snaga. Nažalost, malen je broj mogućnosti dodatnog obrazovanja za odrasle; samo jedna organizacija registrirana na području županije provodi osnovno školsko obrazovanje odraslih.

ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

Zdravstvo Zdravstvenim ustanovama upravljaju upravna vijeća čija tri člana imenuje Poglavarstvo Požeško-slavonske županije. Županijsko poglavarstvo kao osnivač zdravstvenih ustanova prati programe rada i razvoja, financijsko poslovanje kao i poteškoće i probleme s kojima su se susretale zdravstvene ustanove. U vlasništvu Požeško-slavonske županije su :

• Dom zdravlja Požeško-slavonske županije • Ljekarna Požega ( u stečaju ) • Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije • Opća županijska bolnica Pakrac • Opća županijska bolnica Požega • Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik

Bolnice u Pakracu i Lipiku su tijekom Domovinskog rata pretrpjele znatna razaranja, i u tijeku je obnova koja se provodi sredstvima decentralizacije i Državnog proračuna. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik se također obnavlja. Nažalost, stečajni postupak nad Ljekarnom Požega otvoren je u lipnju 2001. godine. Županija putem javnozdravstvenih programa kontinuirano provodi mjere zdravstvene zaštite.


Strana 54 od 102

Od 2001. godine, procesom decentralizacije, za investicijsko održavanje i ulaganje u zdravstvene ustanove uloženo je 5,5 milijuna kn (2001.), 7,15 milijuna kn (2002.), 8,15 milijuna kn (2003.), 8,15 milijuna kn (2004.) odnosno ukupno 28.950.000,00 kn. 2002. godine donesena je Strategija razvitka zdravstva na području Požeško-slavonske županije za razdoblje do 2005. godine, kao temeljni dokument u području zdravstva Požeško-slavonske županije. Potrebna je nova, potpuno utemeljena strategija.

Socijalna skrb Centri za socijalnu skrb su javne ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska. Županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave ima osnivačka prava nad domovima za starije i nemoćne osobe Velika i Požega od 01. siječnja 2002. godine, a od 01. srpnja 2001. godine sudjeluje u financiranju materijalnih troškova Centara za socijalnu skrb Požega i Pakrac. Na području županije djeluje 9 ustanova socijalne skrbi i to:

• Centar za socijalnu skrb Požega • Centar za socijalnu skrb Pakrac • Dom za starije i nemoćne osobe Požega • Dom za starije i nemoćne osobe Velika • Dom za starije i nemoćne osobe Baketarić, Pleternica • Dom za starije i nemoćne osobe Anđelak, Lipik • Dom starih Marino selo • Dom za psihički bolesne odrasle osobe Ljeskovica • Dom za djecu Lipik

Socijalnim ustanovama upravljaju upravna vijeća čija tri člana u Domovima za starije i nemoćne osobe (imenuje) i jednog člana u Centrima za socijalnu skrb, (predlaže) Skupština Požeško-slavonske županije. Centar za socijalnu skrb Požega nadležan je za područje općine Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol, Kutjevo, Velika te za područje grada Požega i Pleternica s pripadajućim prigradskim naseljima. Centar za socijalnu skrb Pakrac nadležan je za područje grada Pakraca i Lipika s pripadajućim prigradskim naseljima. Na ukupan broj stanovnika veliki je broj osoba koje nisu u stanju zadovoljiti najosnovnije životne potrebe svojim radom ili prihodima od imovine te su korisnici pojedinih prava iz sustava socijalne skrbi. Dom za starije i nemoćne osobe Požega–u Domu je smješteno 136 korisnika u stambenom djelu, ali nema izgrađenu jedinicu za pojačanu njegu korisnika koja je od samog početka rada ove ustanove trebala postojati. Za početak dogradnje osigurana su sredstva iz decentraliziranih funkcija u iznosu od 1,7 milijuna kn. Dogradnjom te jedinice uvelike bi se poboljšala kvaliteta usluga koje se pružaju korisnicima ovisnima o tuđoj njezi i pomoći. U Domu za starije i nemoćne osobe Velika smješten je 141 korisnik. Potrebna su znatna ulaganja da bi se dom unaprijedio, a samim tim bi se poboljšala i kvaliteta usluga koje se pružaju korisnicima. Strategijom razvitka sustava socijalne skrbi na području Požeško-slavonske županije za razdoblje do 2005. godine, koja je donesena 2002. godine predviđena je izrada programa održavanja i ulaganja u postojeće domove za starije i nemoćne osobe u vlasništvu Županije. Iako su sredstva potrošena, ostaje još puno za napraviti.


Strana 55 od 102

KULTURNA DOBRA I CIVILNO DRUŠTVO U Požeško-slavonskoj županiji postoje mnogi važni povijesni, kulturni i baštinski lokaliteti uključujući ključne arheološke ostatke, povijesne utvrde i gradove, sakralne građevine te pojedinačne stambene i javne zgrade koji govore o kontinuitetu naseljavanja i kulturi življenja i stanovanja u različitim stilskim, oblikovnim i vremenskim razdobljima. Bogato kulturno nasljeđe Požeško-slavonske županije (koje može biti okosnica za obnovu turističkih aktivnosti i opće kvalitete života za stanovništvo) pokazuje nam da su očuvanje i zaštita bile važne aktivnosti. Županija je odgovorna za zaštitu širokog spektra kulturnih dobara. Radi što učinkovitijeg djelovanja i bolje stručne brige o zaštiti spomenika kulture, Požeško-slavonska županija i grad Požega založili su se za osnivanje Konzervatorskog odjela (prosinac 1999. godine) u Požegi čiji se upravni i stručni poslovi odnose na skrb o 84 registrirana spomenika kulture i 166 preventivno zaštićena spomenika. Spomenika je i više, ali još nisu evidentirani i registrirani. Tijekom rata na području Požeško-slavonske županije uništeni su ili oštećeni brojni spomenici kulture. Obnova ratom oštećenih kulturnih dobara jedan je od prioriteta Konzervatorskog odjela u Požegi. Novi regionalni plan i ROP će, nadamo se, osigurati radni okvir unutar kojeg će se omogućiti odgovarajuća upotreba i očuvanje nasljeđa Županije. U zaštiti kulturnih dobara bit će potrebni znatna pomoć i suradnja Ministarstva kulture i drugih tijela državne uprave. Isto tako neophodna će biti i suradnja s crkvenim vlastima i ostalim relevantnim tijelima i organizacijama koje su direktno povezane s nasljeđem Županije. Konzervatorski odjel u Požegi bit će nadležan za konzervacijske planove i programe (vidjeti tabelu 1.34). Bez potpune potpore svih sudionika ovaj posao se može pokazati nemogućim. Tabela 1.35: Plan zaštitnih radova;

KULTURNO DOBRO

VRSTA RADOVA

BRESTOVAC Crkva sv. Martina Arheološki istražni radovi, te prezentacija nalaza

KAPTOL Arheološki lokaliteti «Čemernica»…. Arheološki istražni radovi

KAPTOL Stari grad Kaptol

1. Arheološki istražni radovi, konzervacija i prezentacija

KAPTOL Stari grad Kaptol 2. Konstruktivna sanacija zidova, obnova crkve, stambenog dijela, fortifikacija

LIPIK Zgrada Ergele Izvedbena dokumentacija, konstruktivna sanacija

LIPIK Stamb. –posl. zgrada Trg F. Tuđmana 8

Izvedbena dokumentacija, konstruktivna sanacija

LIPIK Zgrada stare apoteke Restauratorski radovi, uređenje pročelja

LIPIK Zgrada stare škole Građevinska sanacija i obnova

ORLJAVAC Crkva sv. Roka Arheološki istražni radovi, konzervatorski istražni radovi, prezentacija nalaza


Strana 56 od 102

PAKRAC Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

Obnova interijera, oltara, propovjedaonica, klupa, orgulja, vitraja

PAKRAC Crkva sv. Trojice Konstruktivna sanacija, građevinska sanacija, obnova

PAKRAC Episkopski dvor Konstruktivna sanacija, izrada dokumentacije, obnova

PAKRAC Mali dvor Janković Izrada dokumentacije, konzervatorska studija, potpuna obnova zgrade

PAKRAC Spahijski podrum Građevinska sanacija

POŽEGA Crkva Sv. Duha Građevinska sanacija, prezentacija sjevernog portala na lađi i na svetištu

POŽEGA Kip Sv. Trojstva

Obnova kužnog pila koju je u navedenom periodu potrebno bezuvjetno u potpunosti dovršiti

POŽEGA Gradski muzej Obnova i rekonstrukcija zgrade

POŽEGA Katedrala sv. Terezije

Potpuna konstruktivna, te restauratorsko-konzervatorska obnova (freske, vitraji, oltari, namještaj), projekti, obnova sakristija, južne kapele i spiralnog stubišta

RUDINA Arheološki lokalitet Rudina Arheološka istraživanja i zaštita nalaza

VELIKA Crkva sv. Augustina Istraživanja, dokumentacija, sanacija i rekonstrukcija crkve u cjelini

VELIKA Srednjovjekovni grad Velika Sanacija i konzervacija, te rekonstrukcija

POŽEGA Zgrada stare svilane Rekonstrukcija i obnova dviju zgrada

POŽEGA Srednjevjekovni gradski bedemi Rekonstrukcija i obnova

Važne kulturne ustanove Na području Požeško-slavonske županije od ustanova kulture djeluju: muzej (1), kazalište, (1), knjižnice (4), konzervatorski odjel (1), pučko učilište (1), povijesni arhiv (1), a to su:

• GRADSKI MUZEJ POŽEGA, • GRADSKO KAZALIŠTE POŽEGA • GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA POŽEGA • HRVATSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA PLETERNICA • NARODNA KNJIŽNICA I ČITAONICA KUTJEVO • SAMOSTALNA NARODNA KNJIŽNICA I ČITAONICA PAKRAC • PUČKO OTVORENO UČILIŠTE PAKRAC • KONZERVATORSKI ODJEL POŽEGA • DRŽAVNI ARHIV, SLAV. BROD - ODJEL POŽEGA

Kulturne priredbe HRVATSKA REVIJA JEDNOMINUTNOG FILMA-istaknuta je međunarodna smotra koja u Požegi okuplja neprofesionalne filmske stvaraoce iz zemlje i svijeta. Reviju priređuje Udruga GFR FILM VIDEO Požega, a proslavila je Požegu i njene filmske stvaraoce širom svijeta. Riječ je o najstarijoj filmskoj priredbi u Hrvatskoj koja se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Požeško-slavonske županije, Grada Požege i patronatom UNICE.


Strana 57 od 102

FESTIVAL ZLATNE ŽICE SLAVONIJE (rujan), priredba je to koja njeguje tamburašku i domaću pop-glazbu, posebice tamburicu kao izvorni hrvatski instrument te običaje požeške berbe grožđa i dovodi u grad i županiju desetak tisuća posjetitelja. DANI KRUHA (listopad), priredba je posvećena zahvalnosti za kruh i plodove zemlje koju vrlo kvalitetno uz suradnju osnovnih i srednjih škola uspješno priprema Pokret prijatelja prirode Lijepa naša, ogranak Požega. IVANJSKI KRIJES (lipanj), u organizaciji Društva Sveti Grgur, Požega pučka je priredba koja se tradicionalno održava na središnjem gradskom trgu, uz paljenje krijesa i nastup popularnih pjevača, čime se obnavlja tradicija Požege i Požeštine iz 1739. godine. KONCERTI UZ DAN ŽUPANIJE (travanj), tamburaškog orkestra Zlatne žice iz Požege održavaju se u gradskim središtima uz proslavu Dana Županije, 14. travnja. PAKRAČKO LJETO (lipanj-rujan), u organizaciji pučkog otvorenog učilišta Pakrac priredba je raznovrsnih kulturnih sadržaja - koncerata, kazališnih predstava, predavanja i filmova i izložbi. LIPIKU S LJUBAVLJU (lipanj), likovna je ljetna kolonija koja u Lipiku okuplja istaknute umjetnike iz cijele Hrvatske i inozemstva (kipari, slikari). LIKOVNA KOLONIJA ALILOVCI (kolovoz), okuplja hrvatske, većinom požeške slikare, a priređuje ju Društvo Zlatne žice uz Glazbeni festival. FESTIVAL PJEVAČA AMATERA ZLATNI GLAS ZLATNE DOLINE KAPTOL (svibanj), već trideset godina okuplja pjevače amatere s područja Županije, uglavnom mlade ljude, i jedan je od rijetkih kulturnih događaja u toj općini koji posljednjih godina njeguje isključivo tamburašku glazbu. CVJETIĆI GLAZBE PLETERNICA (lipanj), festivalska je priredba mladih Požeško-slavonske županije koja se održava desetu godinu za redom, a sastoji se od izvođenja novonastalih aranžmana slavonskih pjesama te već izvođenih skladbi izvornog slavonskog duha. U kulturnom životu Županije istaknuto mjesto zauzimaju brojne smotre folklora: LIDAS u Pleternici, ČUVAJMO OBIČAJE ZAVIČAJA u Velikoj, BEKTEŠKI SUSRETI u Bektežu, POLJADIJA U SRCU u Grabarju, PJESMOM U JESEN u Jakšiću, GRANIČARSKO SIJELO u Zagrađu, koje njeguju, štite i promoviraju etno-blago ovog područja.

Nevladine organizacije Postoji 484 registrirane udruge u Požeško-slavnoskoj Županiji. Udruge su prisutne u skoro svakom naselju, te se bave raznim aktivnostima, od sporta do prava manjina. Sport, sa 205 aktivnih organizacija, je najaktivnije područje nevladinih civilnih udruga, a prate ga društvene organizacije (većinom dobrovoljna vatrogasna društva), kulturne udruge, udruge poljoprivrednika i zaposlenika velikih poduzeća. Postoji manji broj organizacija koje predstavljaju manjine te ranjive grupe (npr. mladi, žene, umirovljenici). Vrlo mali postotak NVO-a fokusira se na suvremenu kulturu ili kulturu mladih te na ne-tradicionalne sportove.


Strana 58 od 102

Relativan nedostatak NVO i društvenih organizacija koje se bave suvremenim pitanjima mogao bi ukazivati na to da iako NVO imaju važnu ulogu u održavanju društvane tradicije, one nemaju veliki utjecaj na današnje razvojne trendove. Grafikon 1.7: NVO u Županiji;

46

205

40

17

101

33

9 815 10

Kultura

Sport

Poljoprivreda iproizvodnja

Strukovne udruge

Organizacije u zajednici

Humanitarne i udrugeosoba s posebnimpotrebamaNacionalne manjine

Umirovljenici

Djeca i mladi

Izvor: Ured državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji Udruge se financiraju iz općinskog, gradskog, županijskog i državnog proračuna, kao i putem nacionalnih i internacionalnih donatorskih agencija. Većina promatrača tvrdi da nivo i kriteriji za finaciranje nisu transparentni, da mehanizmi procjene i monitoringa ne postoje te da je suradnja sa poslovnim ili javnim (vladinim) sektorom sporadična. Postoje i neka pozitivna događanja. Na primjer, uspješna suradnja u području obrazovanja na temu organske proizvodnje sa udrugom "Biopa" iz Osječko-baranjske Županije prvi je primjer među-sektorskog projekta sa širim učinkom.


Strana 59 od 102

ZAKLJUČAK Glavni izazovi za Županiju su:

• Stvoriti snažno i prosperitetno gospodarstvo: Ovo bi se moglo pokazati teškim. Gospodarstvo Županije nije jako. Karakterizira ga nizak BDP po glavi stanovnika, visoka nezaposlenost, mali broj trgovačkih društava te niska stopa poduzetništva. BDP po glavi stanovnika iznosi 6,427 € što je samo tri četvrtine prosjeka Hrvatske i manje od trećine prosječnog BDP-a po glavi stanovnika u Europi (u 25 zemlja članica). Stopa nezaposlenosti je visoka, i trenutno iznosi negdje oko 31%. Poduzetnička stopa je vrlo niska, iznosi oko 1,1% te je druga najniža u cijeloj Hrvatskoj.

• Poticati rast industrijskog sektora: Velika su se poduzeća smanjila tako pridonoseći

viskoj stopi nezaposlenosti. Par poduzeća je uspjelo održati se na ljestvici vrijednosti, a nekolicina bi ih mogla ostvariti zaradu. Nadalje, mnogi prigovaraju "birokratskim zaprekama" koje ometaju pokretanje i rad, na skup kapital te na nedostatak odgovarajuće, kvalificirane radne snage. Gospodarskim aktivnostima još uvijek dominiraju velika poduzeća, koja imaju negativne poslovne rezultate. Na sreću, broj malih i srednjih poduzetnika je u porastu. S druge strane, sve veće zagađenje (npr. nedostatak odgovarajuće obrade tekućeg i krutog otpada) može ugroziti ovu prirodnu prednost Županije. Prirodni resursi bi uz korištenje na održiv način mogli osigurati sirov materijal za mnoge industrije.

• Poticati rast poljoprivrednog sektora: Trenutno je ovaj sektor ograničen zbog nedostatka modernih metoda, fragmentacije fundusa, povećanja broja malih čestica, te značajnog broja starijeg stanovništva koje se bavi poljoprivredom.


Strana 60 od 102

• Osigurati izgradnju protrebne infrastrukture: posebice u odnosu na vodoopskrbu, odvodnju te obradu otpadnih voda i krutog otpada. Trenutno u Županiji vodoopskrba nije dostupna u svim naseljima, a postojeća ne zadovoljava potrebe daljnjeg razvoja.

• Osigurati učinkovito i odgovarajuće iskorišteno i sačuvano kulturno i povijesno nasljeđe Županije: Županija je bogata takvim naljeđem koje bi moglo poslužiti kao osnova za razvoj turizma i slobodnih aktivnosti.

• Zadovoljiti zahtjeve socijalne skrbi: Zbog siromaštva i niskih prihoda, velik broj stanovnika koristi usluge socijalne skrbi Županije.

• Podržati razvoj civilnog društva: razvoj civilnog društva je tek u začetku i mora ga se podržati.

Regionalni Operativni Program (ROP) Požeško-slavonske županije (2005.-2010.) uspostavit će prioritete i mjere za njezin razvoj. Sljedeća poglavlja opisuju ekonomske mogućnosti i razvojnu strategiju koja će biti usvojena kako bi se promovirao brži i nepristran razvoj Županije. Ovaj izvještaj sadrži i opis koncepata projekata čija bi provedba omogućila realizaciju razvojne strategije.


Strana 61 od 102

Poglavlje II: VIZIJA I SWOT ANALIZA

2.1 Uvod U prošlom poglavlju (Poglavlje 1: “Osnovna analiza”), opisani su ključni raspoloživi resursi, nedostaci i razvojni izazovi s kojima se Županija suočava. Na radionici koja je organizirana početkom 2005 godine ti podaci su korišteni za definiranje ključnih snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT) koje karakteriziraju Županiju.

Na ovoj radionici bili su prisutni članovi Partnerskog odbora i Županijske radne skupine. Sudionici su dogovorili i viziju Županije za 2010, to jest kako bi željeli da Županija izgleda 2010 godine. Sudionici su definirali i ključne razvojne ciljeve koje ROP treba sadržavati. SWOT analiza, vizija i pridruženi razvojni ciljevi predstavljeni su u ovom poglavlju.

2.2 Zaključci SWOT analize SWOT analizu moguće je podijeliti na «pozitivne» atribute (prednosti) Županije, i «negativne» atribute (nedostatke), to jest postojeće slabosti Županije i razvojne prijetnje s kojima će se Županija morati suočavati u bliskoj budućnosti; (vidi tabelu 2.1). Procjena ekonomskog potencijala Županije utemeljena je na pozitivnim atributima. Za realizaciju ekonomskog potencijala potrebno je premostiti nekoliko smetnji u razvoju. Snage Razvoj županije temelji se na očuvanju i unapređenju postojećih lokalnih resursa, kao što su:

• Bogat okoliš i obilje prirodnih resursa: okoliš u Županiji, posebno vodni i zemljišni resursi, je nezagađen. Krajolik je atraktivan i prirodni resursi mogu podržavati razvoj. No gospodarski razvoj i povećanje bogatstva bez adekvatnog upravljanja okolišem mogu ugroziti ovakvo stanje. Stoga je potrebno osigurati odgovarajuću zaštitu i očuvati kvalitetu življenja koncentriranjem industrije na područja koja su već korištena u tu svrhu. Iako prostor županije, u usporedbi s mnogim dijelovima Hrvatske, nije primarno turističko područje, potrebno je iskoristiti postojeće resurse, kao što je oštećeni Zdravstveno-rekreacijski centar u Lipiku, bujne šume i proizvodnja kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda. Turistička ponuda može biti dodatno potpomognuta usmjerenjem na ekološki čistu proizvodnju zdrave hrane3. Postojeća turistička ponuda može biti unaprjeđena i atraktivnija proizvodnjom prepoznatljivih i brandiranih finalnih poljoprivrednih proizvoda (npr. ekološka proizvodnja zdrave hrane) te proširenjem usluga i sadržaja u okviru ruralnog turizma koje također trebaju biti brandirane (npr. lov ili orijentacijsko trčanje, aktivni / avanturistički odmor i prikazivanja iskustava «života na selu»).

• Rastući broj poduzetnika i samostalno zaposlenih (postupno širenje poslovnog sektora i aktivan sektor malog i srednjeg poduzetništva povećava fleksibilnost ekonomije i pruža temelj za ubrzani ekonomski rast), značajna podrška javne uprave za razvitak malog i srednjeg poduzetništva (razvija se efektivno partnerstvo javnog i privatnog sektora) i snažne izvozno orijentirane prerađivačke industrije (Županija ima nekoliko snažnih

3 Najveći hrvatski proizvođač ekološki uzgojenih žitarica i pekarskih proizvoda, Eko-imanje Mavrović, nalazi se u mjestu Sloboština u središtu Požeško-slavonske županije.


Strana 62 od 102

izvozno orijentiranih prerađivačkih industrija koje osiguravaju značajnu prisutnost na međunarodnim tržištima).

Rast poduzetništva temelj je fleksibilnog i visoko-akumulativnog lokalnog gospodarstva u budućnosti. Značaj kvalitetnog prostornog rješenja vidljiv je na primjerima poduzetničkih zona u Pakracu i Pleternici, iako je riječ o općinama koje u


Strana 63 od 102

2.1 SWOT analiza Požeško-slavonske županije

SNAGE SLABOSTI

Bogat okoliš i obilje prirodnih resursa (nezagađen okoliš u Županiji, posebno vodni i zemljišni resursi. Krajolik je atraktivan i prirodni resursi mogu podržati razvoj)

Rastući broj poduzetnika i samostalno zaposlenih (postupno širenje poslovnog sektora i aktivan sektor malog i srednjeg poduzetništva povećavaju fleksibilnost ekonomije i pružaju temelj za ubrzani ekonomski rast)

Rastući broj osoba uključenih u obrazovanje i prekvalifikaciju (podizanje razine vještina na tržištu rada pruža temelj za ubrzani razvitak)

Važni kulturni i povijesni lokaliteti (Županiju karakterizira velik broj kulturnih i povijesnih lokaliteta koji mogu poslužiti razvitku turizma)

Značajna podrška javne uprave za razvitak malog i srednjeg poduzetništva (razvija se efektivno partnerstvo javnog i privatnog sektora)

Snažne izvozno orijentirane prerađivačke industrije (Županija ima nekoliko snažnih izvozno orijentiranih prerađivačkih industrija koje osiguravaju značajnu prisutnost na međunarodnim tržištima)

Multi-etničko stanovništvo (harmonična kulturna raznolikost podržava društvenu koheziju i efektivnu društvenu aktivnost)

Nedostatak podijeljene i prihvaćene vizije i strategije gospodarskog razvitka Županije (nedostatak slaganja dionika o viziji i nedostatak dobre volje sudionika u razvojnom planiranju)

Nedostatak prikladnog upravljanja okolišem

Nedostatak podataka potrebnih za formulaciju kvalitetnih programa upravljanja okolišem

Nedostatak sredstava za očuvanje i efektivno korištenje lokacija i objekata kulturne i povijesne baštine

Neadekvatno raspolaganje otpadnim vodama (koje može voditi u dugoročno zagađenje i oštećenje prirodnih resursa)

Fragmentacija zemljišta (usitnjena poljoprivredna proizvodnja bez ekonomske isplativosti; neriješeni vlasnički odnosi nad zemljištem; neadekvatne zemljišne knjige)

Visok postotak dugoročne nezaposlenosti (uzrokovan smanjenjem industrijske aktivnosti, sporim rastom novog poslovanja i neprimjereno školovanom radnom snagom)

Depopulacija Županije (uzrokovana iseljavanjem i negativnim prirodnim priraštajem)

Sve starija populacija (i velik broj staračkih domaćinstava)

Relativna zemljopisna izoliranosti i loša prometna infrastruktura

Nedovršen proces razminiranja


Strana 64 od 102

PRILIKE PRIJETNJE

Mobilizacija prirodnih resursa za razvitak turizma i poljoprivrede (npr. razvitak intenzivne poljoprivredne proizvodnje, uzgoj vina, hortikultura, stočarstvo i mljekarstvo, potencijal za razvoj visokovrijedne organske proizvodnje)

Razvitak turističkog potencijala (utemeljen na atraktivnom prirodnom okolišu i kulturnim i povijesnim lokalitetima i objektima)

Daljnji razvoj obrazovnog sustava (npr. povezivanje obrazovanja i gospodarstva; školovanje unutar zaposlenja)

Iskorištavanje međunarodnih fondova za regionalni razvoj (npr. EU predpristupnih fondova, podizanje svijesti o raspoloživim fondovima i identifikacija dobrih projekata.)

Razvitak ekonomskih veza s regijama u susjednim zemljama (uspostavljanje trgovinskih odnosa sa susjednim zemljama)

Poticanje tvrtki i aktivnosti vezanih uz zbrinjavanje otpada (što istovremeno uključuje podršku poslovanju i kvalitetnom upravljanju okolišem)

Povećano zagađenje (rezultat neadekvatnog upravljanja krutim i tekućim otpadom i okolišem te industrijskog zagađenja; može uništiti ključna ekološka i kulturna dobra Županije)

Daljnja depopulacija i odljev mozgova (odlazak ljudi, posebno mladih, u potrazi za boljim ekonomskim prilikama)

Rastuća konkurencija (od strane tvrtki u Hrvatskoj i inozemstvu, što predstavlja teškoću za tvrtke iz županije)

Sivo / crno tržište (dobara i rada) nije zaustavljeno (potkopava legitimno poslovanje)

Neriješen katastar i vlasništvo nad zemljom (fragmentacija zemljišta i produljivanje tomu pripadajućih ekonomskih poteškoća)

Neograničen uvoz poljoprivrednih i drugih proizvoda (nastavak i povećanje uvoza zaustavlja rast lokalnih tvrtki)

Nedostatak kvalitetnih razvojnih projekata (resursi, vještine i sudjelovanje dionika nisu raspoloživi za kvalitetne razvojne projekte)


Strana 65 od 102

razvoj poduzetništva ulaze s dva vrlo različita polazišta: Pakrac je grad koji je pretrpio teška oštećenja u ratu, u kojem je uništena i većina industrije. Na području na kojem se nalazio veliki pogon drvne industrije, koja nije preživjela u predratnom obimu, gradska uprava je postavila uspješnu poduzetničku zonu s inkubatorom, koji je trenutno u fazi povećanja svojih kapaciteta zbog rasta potražnje za poslovnim prostorom. Pleternica je brzo rastući grad koji primjenjuje uspješnu politiku pribavljanja povoljnih i dobro opremljenih prostora za poduzetnike na novoizgrađenom području. Oslobađanje komunalnih davanja na dvije godine ohrabruje lokalne poduzetnike za prelazak u poslovnu zonu, što uzrokuje i povećanje obima poslovanja i povećanje zapošljavanja u lokalnoj zajednici. Nasuprot ovim primjerima stoji poslovna zona u Požegi, koja zbog visokih cijena zemljišta ne uspijeva značajno potaknuti ulazak lokalnih poduzeća.

• Rastući broj osoba uključenih u obrazovanje i prekvalifikaciju (podizanje razine vještina na tržištu rada pruža temelj za ubrzani razvitak). Naglašena potreba za unapređivanjem znanja i vještina pokretač je kako programa u javnom sektoru (kapaciteti za izvođenje praktične nastave u sklopu veleučilišta; edukacija i podrška poljoprivrednicima organizirana kroz poljoprivrednu savjetodavnu službu i udruge poljoprivrednih proizvođača i uzgajivača), tako i obrazovnih inicijativa od strane poslovnog sektora (inicijativa za obrazovanje uzgajivača vinove loze Kutjevačkih podruma; edukacijski program za organsku poljoprivredu Eko-centra Mavrović). Ipak, potreba sveobuhvatnog pregleda edukacijskih aktivnosti nalaže permanentnu suradnju Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Požega i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne službe Požega, gradova, općina i županije, te daljnje ulaganje u programe osnaživanja i radnog osposobljavanja stanovništva.

• Važni kulturni i povijesni lokaliteti (Županiju karakterizira velik broj kulturnih i povijesnih lokaliteta koji mogu poslužiti u razvitku turizma). Mnogi lokaliteti i objekti su značajni dio nacionalnog kulturnog identiteta: Zdravstveno-rekreacijski centar i ergela za uzgoj lipicanaca u Lipiku predstavljaju objekte koji zahtijevaju velika ulaganja, no postoji i veliki broj manjih lokaliteta – dvoraca i vila u ruralnim okruženjima, koji mogu služiti kao podloga za razvoj lokalnog turizma.

• Multi-etničko stanovništvo (harmonična kulturna raznolikost podržava društvenu koheziju i efektivnu društvenu aktivnost). Postojanje manjinskih grupa uzrokuje jačanje tolerancije u društvu i omogućava prevladavanje društvenih posljedica rata, ali i obogaćuje kulturni i društveni život te omogućuje razvoj suvremenog društva.

Slabosti Slabosti identificirane u poglavljima 1 i 2 moraju biti adresirane kroz sam ROP, i funkcionirati kao skup minimalnih kriterija za procjenu razine aktivnosti pri provedbi ROP-a, na slijedeći način:

• Nedostatak podijeljene i prihvaćene vizije i strategije gospodarskog razvitka Županije (nedostatak slaganja dionika o viziji i nedostatak dobre volje sudionika u razvojnom planiranju). Dobar početak rada na ROP-u može doprinijeti strateškim procesima, no ostaje briga na koji način je moguće Viziju, Strategiju i procese provedbe dovesti u središte donošenja odluka. Inovacija i participacija mogu biti održane jedino uz transparentnost i povjerenje u institucije, a komunikacijski procesi se mogu graditi oko provedbe ROP-a. U Požeško-slavonskoj županiji ne postoji visok stupanj povjerenja u institucije, te je potrebno graditi to povjerenje kroz provedbu ROP-a, posebno s poslovnim sektorom čije sudjelovanje je za sada nedostatno. Pridržavanje evaluacijskog okvira i ulaganje energije u održavanje debate o ključnim potanjima i mogućim izmjenama u strategiji, zajedno s uspješnom implementacijom prioritetnih projekata,


Strana 66 od 102

može postaviti temelje razvoju partnerstva u kojem je moguće donositi bolje i informiranije odluke. Kritičan aspekt je transparentnost u nabavi dobara i usluga, te organizacija rada partnerstva, kako u internoj komunikaciji tako i prema vanjskim dionicima.

• Nedostatak adekvatnog upravljanja okolišem i nedostatak podataka o okolišu potrebnih

za formulaciju kvalitetnih programa upravljanja okolišem. Upravljanje okolišem je nedovoljno razvijeno u županiji, dijelom i zbog naglaska na obnovi osnovne infrastrukture u poslijeratnom razdoblju. Okoliš županije je relativno “netaknut”, što podržava i sliku županije kao prostora na kojem je moguće proizvoditi “zdravu” i organski uzgojenu hranu. No nastavak ekonomskog rasta, a posebno proizvodnih i prerađivačkih djelatnosti, zahtijevat će uvođenje novih sustava očuvanja i upravljanja okolišem. Sustavno prikupljanje informacija o okolišu mora biti osnovom za planiranje smještaja i ograničenja prostora namijenjenih industriji, kao i sustava zbrinjavanja otpadnih voda i krutog otpada.

• Nedostatak sredstava za očuvanje i efektivno korištenje lokacija i objekata kulturne i povijesne baštine. Povećanje sredstava raspoloživih za obnovu objekata kulturne baštine mora biti povezano s korištenjem – gospodarskim ili društvenim aktivnostima koje se mogu odvijati u obnovljenim prostorima, ili koje obnovljeni spomenici mogu generirati i podržavati. Ekonomski utemeljeno upravljanje kulturnom baštinom teži pokrivanju troškova obnove iz uvećanih prihoda gospodarstva koje ima neposrednu ili posrednu korist od sredstava uloženih u obnovu.

• Fragmentacija zemljišta (usitnjena poljoprivredna proizvodnja bez ekonomske isplativosti; neriješeni vlasnički odnosi nad zemljištem; neadekvatne zemljišne knjige). Problem neadekvatne evidencije zemljišta prisutan je na nacionalnoj razini, i očekuje se konsolidacija zemljišnih registara u skoroj budućnosti. Iako sadašnje stanje otežava razvoj tržišta zemljišta i okrupnjavanje posjeda, strateška briga ROP-a nije stvaranje velikih zemljišnih posjeda u vlasništvu malog broja privatnih subjekata, što će biti tendencija uspostavljenog tržišnog poslovanja. Ključna briga ROP-a je omogućiti javni uvid u stanje zemljišta, te razviti politiku ruralnog razvoja i očuvanja kulturnog krajolika koji će dugoročno moći donositi znatno više prihoda od malog broja velikih poljoprivrednih pogona. U usporedbi s drugim dijelovima Slavonije, Županija se teško može natjecati u proizvodnji velikih količina proizvoda, te je ključ gospodarskog razvoja sela u razvoju koji omogućuje očuvanje zdravih ruralnih zajednica. Razina znanja s ovog područja u Županiji je trenutno niska, i ROP predviđa korake u uspostavljanju osnovnih kapaciteta za upravljanje ruralnim razvojem.

• Visok postotak dugoročne nezaposlenosti (uzrokovan smanjenjem industrijske aktivnosti, sporim rastom novog poslovanja i neadekvatno školovanom radnom snagom). Jedini način održivog povećanja zaposlenosti je osnaživanje lokalne ekonomije koja ima potrebe za lokalnom radnom snagom. Iako to nije lako učiniti, na nekim mjestima (npr. Pleternica, Pakrac) pokazuje se da je upravljanjem moguće omogućiti privatnom sektoru da razvija lokalno gospodarstvo. Dugoročna nezaposlenost je češće uzrokovana razinom educiranosti i društvenim preprekama nego gospodarskim razlozima, pa će suočavanje s ovim problemima predstavljati trajnu zadaću prvenstveno edukacijskih kapaciteta u Županiji. Usporedba sa sličnim područjima pokazuje da obnova velikih industrijskih postrojenja nije vjerojatna, već da će se gospodarstvo županije razvijati kroz sektor malog i srednjeg poduzetništva, u gospodarskim granama za koje postoje lokalni resursi: visokovrijedna proizvodnja i prerada prehrambenih proizvoda te uslužne industrije (npr. turizam). Postoji potreba za razvojem edukacijskih programa zasnovanih na principima cijelo životnog učenja i modularnog profesionalnog treninga, koji bi omogućili


Strana 67 od 102

pojedincima nezavisnost od “tržišta radne snage”, i omogućili samostalno natjecanje na tržištu dobara i usluga.

• Obrazovanje, stjecanje novih vještina i dugoročni razvoj gospodarstva može do određene mjere umanjiti i problem depopulacije u Županiji. Iako će se u budućnosti vjerojatno nastaviti trend iseljavanja stanovnika u veća urbana središta, naglasak na razvoj ruralnih područja i izgradnja komunalne infrastrukture na području županije stvorit će pogodnu klimu za ostanak mladih ljudi, te pozitivno utjecati na danas negativan populacijski trend.

• Zagađenost prostora županije minama predstavlja problem rješavanje kojeg je preduvjet za bilo kakvo dugoročno razvojno planiranje. Ovaj problem posebno teško utječe na razvoj komunalne i prometne infrastrukture te na razvoj ruralnih područja i gospodarenje šumama. Financijska potpora za razminiranje od strane institucija državne uprave i međunarodnih institucija neophodna je za osiguravanje osnovnih preduvjeta za život stanovnika Županije.

U prvom razdoblju provedbe ROP-a (8-10 godina, što uključuje i barem jednu reviziju strategije) dovoljno je fokusirati provedbene kapacitete na iskorištavanje postojećih resursa i umanjivanje zatečenih slabosti, što će dovoljno osnažiti aktere u Županiji da se nose s izvanjskim prijetnjama, ali i da sudjeluju u realizaciji izvanjskih prilika. Uspjeh provedbe strategije ovisi o sposobnosti privlačenja sredstava za realizaciju procesa naznačenih u strategiji, za što je potrebna promjena uloge javne uprave od onoga koji opskrbljuje u onoga koji efektivno olakšava i podupire. Ovakva promjena uloge ne može se ostvariti kroz regulativu, već kroz transparentno funkcioniranje, izgradnju povjerenja i održavanje obećanja.

2.3 Razvojna vizija i cilj Požeško-slavonske županije Vizija Požeško-slavonska županija je regija dobrih poslovnih prilika i regija u kojoj želimo živjeti. Cilj regionalnog operativnog programa Do 2010. godine Požeško-slavonska županija bit će zamijećena po svojim nastojanjima u promoviranju ujednačenog ekonomskog prosperiteta na ekološki prihvatljiv način. Ekonomski razvitak bit će temeljen na korištenju obilnih prirodnih resursa Županije i na vještinama i dosjetljivosti njenih stanovnika. Poljoprivredna proizvodnja bit će poboljšana i postavljena na komercijalnoj osnovi; mnogo malih tvrtki baziranih na obrtima bit će osnovano u Županiji, a kulturno, povijesno i prirodno nasljeđe će postati temeljem obnovljene turističke aktivnosti. Naglasak će biti stavljen na obrazovanje i prekvalifikaciju u svrhu razvoja vještina potrebnih za konkurentno poslovanje u industriji, poljoprivredi i trgovini. Upravljanje Županijom bit će okarakterizirano efektivnim partnerstvom javnog i privatnog sektora.


Strana 68 od 102

Poglavlje III: OKVIR REGIONALNOG OPERATIVNOG PROGRAMA

3.1 Uvod U ovom Poglavlju izložen je opći okvir Regionalnog operativnog programa. Najjednostavnije rečeno, okvir ROP-a sastoji se od strategije i projekata koji bi mogli biti provedeni u slijedećih 7 godina. Detaljnije, okvir ROP-a sastoji se od slijedećih poglavlja:

1. Strategija – dugoročni ciljevi, ključni prioriteti i mjere: Prioriteti u skladu sa strategijom predstavljaju žarišta aktivnosti koje bi trebalo provoditi ostvarenjem mjera. Prioriteti i mjere predstavljeni su u poglavlju 3.2.

2. Kriteriji za odabir projekata: Ovi kriteriji predstavljaju transparentan sustav koji su izradili i koji će koristiti županijska Radna skupina za izradu ROP-a i Regionalni partnerski odbor za odabir projekata i davanje prioriteta (prvenstva) projektima, te će na taj način stvoriti slijed projekata. Kriteriji su objašnjeni u poglavlju 3.3.

3. Slijed projekata: Nacrt odabranih prioritetnih projekata i opis slijeda projekata dat je u poglavlju 3.4. Popis projekata uvrštenih u slijed projekata ROP-a nalazi se u prilogu 1.

Osim navedenoga ROP će se baviti i važnim razvojnim temama Europske Unije (tzv. horizontalne EU teme ili principi) koje Europska Unija podržava i koji bi trebali biti uključeni u svim segmentima ROP-a (vidi poglavlje 3.5). Ključne razvojne teme uključuju promociju informacijskih tehnologija, održivo upravljanje okolišem i briga za osiguranjem jednakosti spolova, ljudskih prava i učinkovite demokracije.

3.2 Strategija ROP-a

3.2.1 Uvod Usvojena Strategija ROP-a stvorit će okruženje koje omogućuje i olakšava:

• Razvoj privatnog sektora – koji dovodi do ”ekonomskog blagostanja”, te • Rast civilnog društva – koji podupire ”participacijsku demokraciju”.

ROP će omogućiti nastanak ovog okruženja kroz realizaciju projekata izgradnje fizičke, gospodarske i društvene infrastrukture, koji su potrebni za svladavanje prepoznatih razvojnih prepreka (kočnica), te da bi se privatnom sektoru i civilnom društvu omogućilo i olakšalo realiziranje utvrđenih prilika za razvoj. Primjeri potrebnih infrastrukturnih projekata obuhvaćaju širenje sustava za vodoopskrbu, razvoj mreže cesta, poboljšanja u sustavu odgoja i obrazovanja, pružanje pomoći u razvoju najvažnijih nevladinih organizacija, te savjetodavnu pomoć poslovnoj zajednici. Namjera je da se realizacijom tih projekata poveća imovinska osnova županije i izmijeni struktura te imovine, čime će se potaknuti evolucija (razvijanje) novog poslovnog modela županije. Općenitije rečeno, cilj je povećati komparativne prednosti županije koje će podupirati veću konkurentnost privatnog sektora i učinkovitost civilnog društva. ROP će, barem u prvim godinama postojanja, provoditi javni sektor. Njegova pažnja bit će usredotočena na pružanje pomoći tvrtkama i skupinama građana Županije u razvijanju poslovnih aktivnosti koje uvećavaju ukupan prihod i sustav socijalne potpore, a time i cjelokupno


Strana 69 od 102

društveno blagostanje. Narav Strategije ROP-a Županije prikazana je u dijagramskom obliku (vidi dijagram 1). Dijagram 1: Formuliranje strategije ROP-a

Poboljšavajupostojeće resurse

Održavaju postojeće resurse

Grade nove

resurse

Projects to Improved Assets of the County and Overcome Development Blockages(often physical, economic and social infrastructure projects –

lead by Public Sector; potentially donor supported!)*

Projekti za povećanje imovine županije i svladavanje razvojnih prepreka

(često projekti fizičke, gospodarske i socijalne infrastrukture - koje provodi javni sektor, a potencijalno financiraju donatori!)*

Stra

tegi

ja o

dređ

uje

koju

vrs

tu im

ovin

e po

boljš

ati i

iz

grad

iti i

kako

pob

oljš

ati i

gra

diti

imov

inu

I tako omogućavaju i olakšavaju individualna ulaganja

(Većina ulaganja biti će privatnog sektora poduzeta kao reagiranje na postojeću,

poboljšanu i izgrađenu imovinu)

Projekti javnog sektora i investicije privatnog sektora zajednički sačinjavaju

provedbu ROP strategije i ostvaruju ROP viziju

ROP je usredotočen na projekte koje

provodi javni sektor; ti projekti

podupiru ulaganja privatnog sektora, a zajedno sačinjavaju razvojnu strategiju

*

često ih financijski podupirudonatori kao što su npr. EU, Svjetska banka i nadležna Ministarstva


Strana 70 od 102

ROP je također osmišljen u cilju unapređenja kapaciteta i sposobnosti izvršnih i provedbenih agencija u javnom sektoru. Nužno je izgraditi institucionalni i tehnički kapacitet i kompetentnost u županiji kao i pridruženim jedinicama lokalne samouprave, kako bi mogle efektivno i učinkovito koristiti dostupna financijska sredstva (kako ona koja sami generiraju, tako i dobivene subvencije, pri čemu potonje uključuje sredstva izravno dobivena od središnje državne uprave i ona dobivena od niza donatora - što će vjerojatno uključivati predpristupne i strukturne fondove EU [kada i kako ona postanu dostupna]). Ne samo da je županija (kao i sve druge u Hrvatskoj) relativno nova institucija, već valja imati na umu kako su rijetke takve institucije koje su u prošlosti morale osmisliti i implementirati sveobuhvatne razvojne programe. Potrebno je dovršiti proces učenja. Proces implementacije ROP-a predstavljat će važan proces učenja. Taj će proces uključivati izmjene institucionalnog sastava Županije (primjerice stvaranje jedinice za upravljanje projektima). Proces implementacije ROP-a također će uključivati izmjene institucionalnog ponašanja Županije (upravljanje i praćenje primjene sredstava značajno većih od onih koja su do tada bila dostupna). Očekuje se kako će efektivno institucionalno jačanje biti povezano s implementacijom ROP-a, što će zajamčiti da u narednim godinama Županija i pridružene jedinice lokalne samouprave budu u bitno jačoj poziciji po pitanju upravljanja vlastitim poslovima no što su bile u nedavnoj prošlosti. Sažeto, strategija ROP-a u javnom sektoru implicira uspostavu okruženja koje će kroz ključne infrastrukturne projekte omogućiti i poticati razvoj privatnog sektora koji kreira prihode i promicati rast dinamičnog i demokratskog civilnog društva. Javni će se sektor i sam mijenjati pri izgradnji ovakvog okruženja - doći će do institucionalnog jačanja koje će omogućiti Županiji i općinama da u budućnosti efektivno i učinkovito upravljaju razvojem i s vremenom unapređuju ROP. Svakako se očekuje da razvojni plan (ili poslovni plan) Županije doživljava učinkovite revizije, obnove i unapređenja po dovršetku implementacije prvog kruga projekata.

3.2.2 Prioriteti i mjere ROP-a U poglavlju 2 opisana je vizija i glavni cilj razvoja županije. Ovo poglavlje opisuje dugoročne razvojne ciljeve, kratkoročne ciljeve po sektorima (prioritete) i ključne aktivnosti potrebne za realizaciju prioriteta. Strategija zacrtana ovim Regionalnim operativnim programom sastoji se u realiziranju dugoročnih razvojnih ciljeva realizacijom prioriteta i provedbom mjera u određenom vremenskom razdoblju, prema razložno odabranom redoslijedu. Partnerski odbor i Radna skupina županije tijela koja su sudjelovala u izradi prve verzije ROP-a Požeško-slavonske županije, odabrala su slijedeće prioritete, to jest pojedinačne ciljeve koje je potrebno realizirati u periodu od narednih 5 godina, te artikulirala slijedeće mjere – aktivnosti, projekte i programe ili institucionalne zahvate provedbom kojih će se ostvarivati pojedinačni ciljevi.


Strana 71 od 102

Ciljevi, prioriteti i mjere ROP-a; Dugoročni cilj 1: POVEĆATI KONKURENTNOST TVRTKI NA DOMAĆIM I STRANIM TRŽIŠTIMA KROZ BOLJE ISKORIŠTAVANJE PRIRODNIH POTENCIJALA, PODRŠKU UVODJENJU SUVREMENIH TEHNOLOGIJA I METODA POSLOVANJA TE OSIGURANJE PREDUVJETA ZA PRIVLAČENJE INVESTICIJA PRIORITET 1: Unapređivanje poslovanja, upravljanja i marketinga tvrtki te razvoj pristupa tržištima MJERA 1: Povezivanje privatnog i javnog sektora na projektima razvoja MJERA 2: Uvođenje novih tehnologija MJERA 3: Edukacije poslovnog sektora PRIORITET 2: Iskorištavanje prirodnih potencijala za razvoj industrijskog sektora MJERA 1: Istraživanje novih izvorišta za iskorištavanje rudnih zaliha MJERA 2: Pokretanje gospodarskog iskorištavanja vode MJERA 3: Pokretanje industrijske prerade poljoprivrednih proizvoda PRIORITET 3: Privlačenje domaćih i stranih investitora MJERA 1: Promocija županije (sajmovi, izložbe, mediji) MJERA 2: Formiranje prepoznatljivih proizvoda (robne marke, branda, u poljoprivredi «regionalni zaštitni znak») i njihov razvoj MJERA 3: Unutarregionalna, međuregionalna i međunarodna (poslovna) suradnja MJERA 4: Povećanje atraktivnosti županije novim investitorima kroz najkonkurentnije pogodnosti kod otvaranja pogona. PRIORITET 4: Restrukturiranje poljoprivrede MJERA 1: Poboljšanje veza između proizvođača, prerađivača i trgovaca temeljeno na tržišnoj potražnji MJERA 2: Poticanje razvoja obiteljskih gospodarstava i osnivanje poljoprivrednih zadruga, udruga i clustera MJERA 3: Poticanje razvoja svih oblika poljoprivrede MJERA 4: Ustanovljavanje regionalnih zaštitnih znakova prema sektorima proizvodnje MJERA 5: Izrada plana ruralnog razvoja županije PRIORITET 5: Restrukturiranje turizma MJERA 1: Institucionalno i organizacijsko jačanje turističkih zajednica kroz projekte razvoja turizma MJERA 2: Usklađivanje turističke mogućnosti s postojećim neiskorištenim potencijalima (neizgrađene destinacije i obnova postojećih). PRIORITET 6: Potaknuti ubrzani proces izrade prostornih planova i evidencije zemljišta MJERA 1: Dovršavanje procesa izrade prostornih planova gradova i općina MJERA 2: Sufinanciranje procesa digitalizacije i sređivanje zemljišnih knjiga


Strana 72 od 102

Dugoročni cilj 2: SMANJITI NEZAPOSLENOST ZA 30% KROZ OSNAŽIVANJE LJUDSKIH POTENCIJALA I PODRŠKU PODUZETNIŠTVU PRIORITET 1: Edukacijski programi za prekvalifikaciju i doškolovanje radi boljeg pristupa tržištu rada MJERA 1: Edukacija odraslih u suradnji s obrazovnim ustanovama i gospodarskim subjektima MJERA 2: Dodatne edukacije za upoznavanje s poslovanjem i standardima na međunarodnom tržištu (EU) MJERA 3: Izvaninstitucionalno obrazovanje, prekvalifikacija i podrška za zapošljavanje osoba iz marginaliziranih skupina PRIORITET 2: Osigurati infrastrukturne, administrativne, institucionalne i financijske preduvjete za poticanje poduzetništva MJERA 1: Osiguravanje ujednačenog razvoja institucionalne podrške poduzetništvu na području županije kroz rad Agencije za razvoj PSŽ MJERA 2: Poticanje osnivanja i izgradnje gospodarskih zona, inkubatora i poduzetničkih centara MJERA 3: Osiguravanje jačanja tehničkih i stručnih kapaciteta postojećih i novoosnovanih subjekata koji provode projekte razvoja poduzetništva Dugoročni cilj 3: UNAPRIJEDITI FIZIČKU, GOSPODARSKU I SOCIJALNU INFRASTRUKTURU TE UMANJITI NEGATIVNE UTJECAJE POPULACIJE NA OKOLIŠ PRIORITET 1: Osigurati pristup osnovnim komunalnim uslugama u svim naseljima županije MJERA 1: Unaprijediti sustav vodoopskrbe i odvodnje s pročišćavanjem otpadnih voda MJERA 2: Unaprijediti cestovnu infrastrukturu MJERA 3: Unaprijediti energetsku i komunikacijsku infrastrukturu PRIORITET 2: Artikulirati sustav gospodarenja otpadom - razvrstavanje i iskorištavanje MJERA 1: Saniranje postojećih i izgradnja novih deponija komunalnog otpada MJERA 2: Unaprjeđivanje sustava gospodarenja otpadom, vodeći računa o vrstama otpada i mogućnostima recikliranja MJERA 3: Razvoj sustavnog kompostiranja organskog otpada MJERA 4: Edukacija stanovništva i proizvođače otpada o vrstama, štetnosti i koristi otpada PRIORITET 3: Poboljšati kvalitetu života stanovništva kroz poboljšanje kvalitete javnih usluga MJERA 1: Izgradnja, obnova i opremanje zdravstvenih, obrazovnih ustanova, ustanova socijalne skrbi, udruga i jedinica lokalne i regionalne samouprave MJERA 2: Jačanje ljudskih potencijala kroz stjecanje novih znanja i vještina u javnim djelatnostima MJERA 3: Uređenje i obnova javnih površina MJERA 4: Poduprijeti i promovirati udruge i klubove u sportu i kulturi


Strana 73 od 102

PRIORITET 4: Umanjiti negativan utjecaj od elementarnih nepogoda u cilju zaštite ljudi, prirode i dobara MJERA 1: Uspostaviti sustav pravovremenog praćenja i obavješćivanja o nepogodama MJERA 2: Poboljšati sustav zaštite od poplava, suše, požara i tuče PRIORITET 5: Obnova i zaštita kulturne i prirodne baštine MJERA 1: Obnova i zaštita spomenika kulture MJERA 2: Podrška projektima očuvanja arheoloških i etnoloških znamenitosti/lokacija MJERA 3: Podrška očuvanju i upravljanju prirodnom baštinom PRIORITET 6: Ojačati energetski potencijal županije MJERA 1: Promocija i edukacija o mogućnostima iskorištavanja obnovljivih izvora energije MJERA 2: Identificirati potencijalne obnovljive izvore energije temeljem studija izvedivosti PRIORITET 7: Razminirati minski zagađen prostor županije MJERA 1: Podrška razminiranju objekata, zemljišta i drugih površina pod minama i obilježavanje kontaminiranih područja MJERA 2: Programi edukacija i informiranja građana o opasnostima od mina Dugoročni cilj 4: OJAČATI INSTITUCIONALNE KAPACITETE U UPRAVLJANJU RAZVOJEM PRIORITET 1: Osposobljavanje jedinica regionalne i lokalne samouprave MJERA 1: Programi edukacije za jedinice regionalne i lokalne samouprave MJERA 2: Tehničko osposobljavanje jedinica regionalne i lokalne samouprave za upravljanje razvojem PRIORITET 2: Osposobljavanje udruga i mjesnih odbora za participiranje u odlučivanju i rad na razvoju zajednice MJERA 1: Edukacijski programi i tehnička podrška za udruge i mjesne odbore MJERA 2: Povećanje transparentnosti sustava financiranja i praćenja rada udruga i mjesnih odbora MJERA 3: Unaprijediti suradnju između udruga i regionalne i lokalne samouprave PRIORITET 3: Sustavno upravljanje razvojem i provođenje ROP-a MJERA 1: Osigurati kontinuirano praćenje provođenja ROP-a kroz osnivanje i rad Agencije za razvoj PSŽ MJERA 2: Povećanje informiranosti i osposobljenosti lokalnog stanovništva, udruga i institucija u županiji za pristupanje razvojnim fondovima


Strana 74 od 102

3.3 Kriteriji za odabir projekata Radna skupina i Partnerski Odbor Požeško-slavonske županije zajednički su donijeli odluku o procesu odabira projekata za ROP kroz faze opisane u tabeli koja slijedi, i njima pripadajuće kriterije. Tabela 3.1: Kriteriji za odabir projekata Faza upravljanja Kriteriji Ishodi

IDENTIFIKACIJA Ovim se procesom odabiru relevantni projekti.

Mogu biti u bilo kojoj fazi razvoja projekta, od početne zamisli do detaljnog plana, ali moraju: Odražavati strategiju ROP-a – tj. pozivati se na pitanja iz osnovne i SWOT analize i proizlaziti iz prioriteta i mjera ROP-a. Podudarati se sa ostalim odobrenim planovima (tj. postojećim i odobrenim nacionalnim/ županijskim/prostornim planovima Jedinica lokalne samouprave) i u najboljem slučaju bi trebali:

• Pridonositi poboljšanju ekološkog upravljanja županije

• Pridonositi održanju lokalne infrastrukture

• Graditi lokalne kapacitete u privatnom ili javnom sektoru

• Općenito se prilagođavati horizontalnim načelima EU

Dugačka lista projekata s pravom prvenstva koji zadovoljavaju kriterije podijeljene po područjima definiranima u Nacionalnoj kvalifikaciji djelatnosti (NKD)5:

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo B Prerađivačka industrija C Opskrba električnom

energijom, plinom i vodom D Građevinarstvo E Prijevoz, skladištenje i veze F Poslovanje nekretninama,

iznajmljivanje i poslovne usluge

G Javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje

H Obrazovanje I Zdravstvena zaštita i socijalna

skrb J Ostale društvene, socijalne i

osobne uslužne djelatnosti

5 Nacionalna klasifikacija djelatnosti Republike Hrvatske usklađena je s međunarodnim statističkim standardom NACE (Statistička klasifikacija gospodarskih djelatnosti)


Strana 75 od 102

Faza upravljanja Kriteriji Ishodi DAVANJE PRVENSTVA (PRIORITETA) Primjena ovih kriterija poslužit će se prethodno utvrđenim podacima koji uključuju izbor, opseg, troškove i dobrobiti. Ako su ovi nepostojeći, ostaje neizvjesno da li će projekt biti svrstan pod projekte sa pravom prvenstva.

Obavezni kriteriji: • Označen prioritetnim od

strane Regionalnog Partnerskog Odbora

• Moguće je brzo izraditi detaljni plan izvedbe – (bez značajnijih tehničkih, ekoloških, financijskih, privrednih ili socijalnih pitanja)

• Može se brzo izgraditi – npr. nabavka zemljišta ne predstavlja problem, postojeća lokacijska /građevinska dozvola

• Raspoloživa sredstva sufinanciranja6: prikazati druge izvore sufinanciranja u iznosu od 20% od ukupne vrijednosti projekta, odnosno 10% od ukupne vrijednosti ako se projekt provodi na području od posebne državne skrbi.

• Početna procjena optimizira dobrobit prema troškovima

• Može biti rukovođen i održavan od strane odgovorne organizacije

Poželjni kriteriji • Da predstavlja preduvjet za

provedbu sljedećih projekata

• Potencijalno privlači dodatne fondove Županiji

• Nadopunjuje ostale ROP projekte

• Promovira socijalnu inkluziju

Lista visoko prioritetnih projekata u svakom od sektora koji uglavnom zadovoljavaju pred-izvedbu. Ovo prilagođavanje prioriteta na lokalnoj razini sa prioritetima vlade i donatora olakšava pristup sredstvima financiranja. Projekti iz svakog sektora trebaju biti upakirani tako, počevši od onih sa najvećim pravom prvenstva, da se što bolje prilagode postojećim sredstvima financiranjima. Ako je projekt s pravom prvenstva proglašen neizvedivim, onda se mogu uključiti daljnji prioritetni projekti iz istog područja.

6 Sufinanciranje označava sudjelovanje korisnika u financiranju projekta. Sufinanciranje mora uvijek biti izraženo u novčanoj vrijednosti i upotrijebljena direktno za troškove projekta. Sredstva kojima se sufinancira projekt mogu biti vlastita sredstva organizacije koja provodi projekt, ili sredstva iz bilo kojeg drugog izvora koji nije institucija Europske unije ili zemlje članice Europske unije.


Strana 76 od 102

Faza upravljanja Kriteriji Ishodi NACRT PROJEKATA za sve projekte s pravom prvenstva

SVI prioritetni projekti trebali bi uključivati:

• Predmet, prioritet i mjeru za koju se veže prijedlog projekta

• Kratki opis postojeće situacije

• Kratki opis prijedloga rješenja koji sadržava mogućnosti, ciljne korisnike, dopunske projekte i operativne odgovornosti

• Trenutni status pripreme • Sva ključna pitanja u vezi s

okolišem ili nabavkom zemljišta

• Uključenje u prostorni plan Za visoko prioritetne projekte:

• Točni izdaci u rasponu od manje ili više 25%

• Početna procjena o koristima

• Definiranje organizacije za sufinanciranje (i fondovi)

• Kratak pregled plana primjene sa pripremljenim vremenskim tijekom i odgovornostima.

Organizacije odgovorne za odabrane prioritetne projekte pripremaju projektnu dokumentaciju i identificiraju/dodjeljuju sredstva za sufinanciranje. Projekti se potom kandidiraju na natječajima donatora.

Ovisno o pravilima pojedinih natječaja i donatora, kriteriji za određivanje prioritetnih projekata i pripremu projekata mogu se prilagođavati uvjetima koje propisuje izvor sredstava.

3.4 Slijed projekata Slijed projekata je popis projekata relevantnih za provedbu ROP-a, u kojem je naznačeno do koje mjere je projekt spreman za financiranje i provedbu. Slijed projekata nije samo baza podataka u kojoj se nalaze podaci o projektima, već je njegova glavna uloga praćenje provedbe ROP-a kroz vrijeme i osiguravanje kontinuiteta u provedbi strategije. U slijedu projekata moguće je vidjeti koji projekti su spremni za financiranje i provedbu, koji su u pripremi i bit će spremni za provedbu iduće godine, a koji projekti su tek ideja bez procjene izvedivosti. Ako se slijed projekata obnavlja kontinuirano putem Interneta ili periodički – dva puta godišnje putem javnog poziva za predavanje projektnih ideja, moguće je pratiti koji ciljevi i prioriteti ROP-a bivaju uspješno realizirani kroz projekte lokalnih organizacija, a za koje nema dovoljno lokalnih kapaciteta.


Strana 77 od 102

Slijed projekata ROP-a (prilog 1) predstavlja trenutno zatečeno stanje u prvoj polovici 2005. godine. Trenutno dominiraju projekti izgradnje komunalne infrastrukture (prvenstveno vodoopskrbe i odvodnje), te projekti socijalne infrastrukture – izgradnja, uređenje i obnova radnih prostora udruga i javnih ustanova (uglavnom škola). Usporedbom pregleda slijeda projekata (grafikon 1) s ciljevima, prioritetima i mjerama definiranima u strategiji ROP-a vidljivo je da najviše predloženih projekata zadovoljava 3. dugoročni cilj: Izgradnja infrastrukture, dok je za ostale dugoročne ciljeve broj projekata razmjerno mali, posebno za dugoročni cilj 1: Povećanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Tabela 3.2: Struktura projektnih ideja prema područjima djelatnosti7;

NKD oznaka

Područje po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti

Ukupni broj projektnih ideja

Broj projekata spremnih za

provedbu A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 9 4

D Prerađivačka industrija 1 1

E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 24 15

F Građevinarstvo 14 1

I Prijevoz, skladištenje i veze 1 0

K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 10 2

L Javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje 4 2

M Obrazovanje 37 12

N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 8 5

O Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 40 22

UKUPNO: 148 64

7 Za područja B, C, G, H, J, P i Q nema prijavljenih projektnih ideja.


Strana 78 od 102

Grafikon 3.1: Pregled projektnih ideja u slijedu projekata ROP-a;

Pregled projektnih ideja

8%

9%

80%

3%

konkurentnostilokalnih tvrtki2. Smanjenjenezaposlenosti

infrastrukture

institucija

Izvor: Slijed projekata ROP-a Požeško-slavonske županije, travanj 2005. Ovakvo stanje stvari ukazuje na tri ključna problema koji trenutno karakteriziraju proces razvoja Županije:

• nedostatak strukturalnih promjena za razvoj gospodarstva: nizak stupanj sudjelovanja poslovnih subjekata i asocijacija, mali broj projekata javnog sektora usmjerenih na podršku gospodarstvu, mali broj projekata usmjerenih na prekvalifikaciju i obrazovanje odraslih;

• nedostatak suradnje: izrazito nizak broj partnerstava i suradničkih projekata; • slabi institucionalni kapaciteti: mali broj potpuno artikuliranih i pripremljenih projekata,

niska razina iskustva u projektnom funkcioniranju organizacija iz županije. Ovakvo stanje uobičajeno je u regijama koje tek započinju sveobuhvatne procese planiranja razvoja. Unapređivanjem mehanizama komunikacije između različitih sektora i dionika te povećanjem fokusiranosti lokalnih dionika na ostvarivanje zajedničke vizije i razvojnih ciljeva moguće je očekivati relativno brz napredak. Kroz odabir prioritetnih projekata u fazi inicijalne implementacije ROP-a potrebno je ojačati trenutne manjkavosti: podršku gospodarskom razvoju, osnaživanje institucionalnih kapaciteta i uklanjanje barijera razvoju zadovoljavanjem potreba za osnovnom socijalnom i komunalnom infrastrukturom, osobito na područjima koja izrazito zaostaju za ostatkom Županije.


Strana 79 od 102

3.4.1 Prioritetna tematska područja Zapošljavanje i poduzetništvo Ključnu razvojnu ulogu imaju projekti koji mogu generirati radna mjesta mobilizirajući postojeće ljudske resurse kroz poticanje poduzetništva, kao što je dovršavanje poduzetničkog inkubatora u sklopu poduzetničke zone u Pakracu. Inkubatorom i poduzetničkom zonom upravlja Poduzetnički centar Pakrac, koji uspješno ostvaruje rezultate u obnavljanju devastiranog gospodarstva. Komunalna infrastruktura Projekti izgradnje vodoopskrbnih sustava, odvodnje otpadnih voda i zbrinjavanja otpada predstavljaju preduvjete za gospodarski i društveni razvoj. Kako zbog velikih financijskih zahtjeva nije moguće odjednom riješiti sve goruće probleme, odabir prioritetnih projekata s ovog područja ovisit će u najvećoj mjeri o spremnosti projektne dokumentacije, te procjeni korisnosti za stanovništvo i lokalni gospodarski razvoj. Ruralno gospodarstvo Treća vrsta važnih razvojnih projekata tiče se povećanja efikasnosti poljoprivredne proizvodnje i prerade, te ruralnog razvoja. Poljoprivredna proizvodnja u Požeško-slavonskoj županiji uglavnom je malih kapaciteta, s izuzetkom razvijene proizvodnje vina. Razvoj lokalnih robnih marki, u kombinaciji sa sektorom usluga i ruralnim turizmom predstavlja glavnu razvojnu priliku za ruralna područja Županije. Za sada, ruralni razvoj ovisi o pojavljivanju aktivnih subjekata i interesnih grupa koji mogu inicirati razvojne projekte i osigurati ostvarenje profita od autentične poljoprivredne proizvodnje ili turističke ponude. U Županiji nema organizacije koja može sustavno provoditi politiku ruralnog razvoja, no pojavljuje se potreba za uspostavljanjem takve organizacije, koja će biti u stanju mobilizirati sredstva iz SAPARD, a zatim i LEADER programa namijenjenih ruralnom razvoju u Europskoj uniji. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, udruge poljoprivrednih proizvođača i turističke zajednica županije imati će značajnu ulogu u uspostavljanju institucionalnih kapaciteta za ruralni razvoj na razini Županije ili šire regije. Jačanje institucionalnih kapaciteta Institucionalni kapaciteti u Županiji su ograničeni i nespremni za privlačenje značajnih sredstava iz pred-pristupnih fondova Europske unije, što će direktno usporiti provedbu ROP-a. Iz tog razloga, četvrta grupa prioritetnih projekata radi na uspostavljanju institucionalnih kapaciteta i osnivanju organizacija koje mogu koordinirati razvoj zajedno s Provedbenim timom Županije i Partnerskim odborom. Ključni projekti u ovom području su: osnivanje Agencije za razvoj Požeško-slavonske županije. Na području ruralnog razvoja prvi koraci mogu biti učinjeni pokretanjem informacijske službe i izdavanjem informativne publikacije. Projekt koji može dodatno potaknuti gospodarski razvoj sela i integraciju ruralnih zajednica je izgradnja vinskih cesta na području Županije. Regionalna partnerstva i prekogranična suradnja s drugima europskim regijama mogu se pokazati značajnim resursom i izvorom znanja organizacije iz Požeško-slavonske županije. Jedan od važnih koraka na ovom putu je i zadobivanje članstva u Vijeću europskih gradova i regija. Posebno važni projekti su oni koji odgovaraju na više od jednog prioriteta i koji imaju utjecaj na šire područje, npr. projekte koji potiču privatna ulaganja u ZRC Lipik. Obnovom ovaj bi resurs od nacionalnog značaja postao «promotor» za razvoj čitavog zapadnog područja Županije. Ovakav poduhvat će zahtijevati zajednički rad gradske uprave, županijske uprave, bolnice koja


Strana 80 od 102

trenutno koristi neke od prirodnih izvora termalne vode, lokalnih obrazovnih i poslovnih institucija, i nevladinih organizacija.

ZRC Lipik, maketa; izvor: www.lipk.hr Zdravstveno-rekreacijski centar Lipik je tradicionalno kupalište, građeno krajem XIX. stoljeća uz koji je smještena bolnica i prostori za rekreaciju. Centar je u vlasništvu Fonda za privatizaciju i potrebna mu je investicija od približno 30 milijuna eura za obnovu čitavog kompleksa (ne uključujući bolnicu). Planovi i razvojni koncepti za centar su pripremljeni, i uključuju rekonstrukciju hotela i popratnih sadržaja u originalnom obliku, što bi omogućilo primanje 500 gostiju u izvornom ambijentu. S obzirom na strategiju ROP-a, kriterije za odabir projekata i pregled projektnih ideja dostavljenih županijskoj upravi Požeško-slavonske županije, projekti predloženi za financiranje u Požeško-slavonskoj županiji jesu:

• Dovršenje infrastrukture Poduzetničkog centra Pakrac • Podrška širenju poslovne zone u Pleternici te uspostavljanju kapaciteta za upravljanje i

pružanje usluga poduzetnicima • Uspostavljanje Regionalne razvojne agencije • Pokretanje informacijskog servisa za ruralni razvoj, kao prvog koraka u uspostavljanju

institucije za podršku ruralnom razvoju Županije • Izgradnja komunalne infrastrukture (priprema projektne dokumentacije i izvođenje

radova) po projektima odabranim prema definiranim kriterijima

3.5 Horizontalne teme europske unije ROP Požeško-slavonske županije zamišljen je tako da se adekvatno odnosi prema slijedećim važnim razvojnim temama Europske Unije:

• Razvoj informacijskog društva • Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava • Upravljanje okolišem i ekološka održivost • Razvoj privatno-javnog partnerstva i učinkovite demokracije


Strana 81 od 102

3.5.1 Strategija informacijskog društva za Požeško-slavonsku županiju Informacijsko društvo se već pokazuje kao jedan od glavnih pokretača ekonomskih i društvenih promjena. Ekonomski rast više nije moguć ako samo neki pojedinci imaju pristup informacijama. Prijelaz prema informacijskom društvu zahtijeva sudjelovanje svih. No njegov potencijal nije u Požeško-slavonskoj županiji u potpunosti iskorišten iako je prepoznato da je informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) bitna komponenta za povećanje poslovne konkurentnosti. Poslovna upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u Požeško-slavonskoj županiji relativno je niska u usporedbi s drugim regijama u Hrvatskoj, i vrlo niska u usporedbi sa razvijenim regijama Europske Unije. Uz sve veći broj konkurentskih tvrtki u drugim zemljama i županijama koje iskorištavaju prednosti proširenih tržišnih prilika, važno je da sva poduzeća mogu iskoristiti prednosti IKT-a i da njihovi zaposlenici imaju za to potrebne vještine. Osobna upotreba je također niska u županiji, što sprječava razvoj individualnih vještina, umrežavanja i društvenog kapitala. Postoji opasnost da će informacijsko društvo načiniti podjelu i povećati mogućnosti onima koji već posjeduju određene vještine, istovremeno smanjujući mogućnosti onima koji ih ne posjeduju. Predviđeno je da će ROP i Županija smanjiti te razlike sistemskom integracijom IKT vještina u sve vrste aktivnosti. Posebno će se poticati projekti u području prioriteta osnovnih i ključnih vještina kako bi se pokazalo da su one uzete u obzir u smislu sadržaja i isporuke (učinak pokazivanja) predloženih aktivnosti treninga. Te bi aktivnosti trebale osigurati edukaciju sudionika i sigurnost u svoje znanje i upotrebu IKT-a. Županija će igrati jednu od ključnih uloga u promoviranju informacijskog društva u glavne teme ROP-a. S vremenom će informacijsko društvo utjecati na način poslovanja gotovo svih tvrtki u županiji. Oni koji reagiraju najbrže i idu u korak s novim razvojem dobit će najviše od nove dinamike poslovnog okruženja. Imati mogućnost odgovora na uvijek promjenjivo tržište, zahtijeva mogućnost i vještine koje su prethodno uočene kao važan element strategije. To se naročito odnosi na sektore i tvrtke koje koriste tehnologiju kako bi prevladale probleme koje uzrokuje njihov periferan položaj. Također, one imaju mogućnost proširiti se tamo gdje to prije nije bilo moguće, jačajući i modernizirajući time gospodarstvo. Provedba strategije informacijskog društva Strategija će se provoditi kroz cijeli ROP, a stavljanje IKT-a među najvažnije teme važno je za univerzalno sudjelovanje u informacijskom društvu. Vježbe podizanja svijesti moraju biti dio ne samo poslovnog okruženja, nego i inicijativa za obuku i postizanje vještina u svrhu promicanja ruralnog razvoja i zajednice. Kao dio provedbe ROP-a radit će se na slijedećem:

Osiguravanju da novi objekti imaju odgovarajuću infrastrukturu informacijske i komunikacijske tehnologije,

Pružanju informacija putem IKT-a o svim savjetodavnim i marketinškim aktivnostima, Pružanju fleksibilne IKT obuke dostupne što široj javnosti, Osiguravanju da aktivnosti poslovnog razvoja iskorištavaju IKT gdje god je to moguće.


Strana 82 od 102

Svaki projekt i podnositelj projekta bit će ”provjeravan” prema tome kako će projekt dalje razvijati informatičku tehnologiju u županiji. Bit će pripremljene smjernice svim podnositeljima projekata koje će biti pomoć podnositeljima projekata u prepoznavanju minimalnog praga kvalitete za IKT kao horizontalne teme u županijskom ROP-u (prema vrsti aktivnosti projekta kako bi se potaknulo razumijevanje najboljih praksi i upozorilo podnositelje projekata na načine utjecanja IKT-a na gospodarski i osobni život). Podnositelji projekata potiču kreativnost u načinima na koje IKT može razviti dodanu vrijednost. Moraju navesti koje aktivnosti su već poduzeli ili namjeravaju poduzeti, i kako će se to odnositi na sveprisutnu temu o IKT-u. Primjeri kako se IKT može koristiti u raznim razvojnim programima slijede u nastavku (od podnositelja projekata će se tražiti opisivanje i brojčano izražavanje ukoliko je to moguće, te kako će se informacijska i komunikacijska tehnologija koristiti u njihovim projektima). Projekti koji uključuju osobni razvoj i razvoj zajednice Razvoj zajednice povezan je s pružanjem lokalnih usluga kako bi se zadovoljila lokalna potreba. U tome često sudjeluju organizacije iz zajednice ili dobrovoljne organizacije. IKT im pomaže da se učinkovitije posvete svojim klijentima, zagovarateljima i sponzorima. Također omogućuje elektronsku isporuku usluga u zajednici ili fizičko pružanje usluga obogaćuje novim sadržajima. Pomaže i razvoju zajednice putem projekata koji za lokalne stanovnike sadrže nešto značajno. Na taj se način stanovništvo potiče na učenje IKT vještina, fokusiranje na projekt na koji je zajednica ponosna i razvoj osobnih vještina kao što je rad u timu ili u organizaciji. Podnositelji projekata trebali bi razmotriti potencijal korištenja IKT-a u angažiranju ljudi u aktivnostima zajednice. On-line izvori mogu pružiti potporu onima kojima je potreban osobni razvoj, osobito tijekom ponovnog ulaska na tržište rada. Na portalima se mogu naći ažurne informacije o mogućnostima učenja, brizi za djecu, dostupnim financijskim sredstvima za pojedince kako bi poboljšali svoje izglede, pripremi molbe za radno mjesto i drugi korisni savjeti. Projekti koji uključuju osobni razvoj trebali bi uzeti u obzir kako on-line izvori mogu dodati vrijednost njihovim ciljevima. Projekti koji uključuju turizam Internet ima znatan učinak na turističku ponudu. Potencijalnim potrošačima je pružen neograničen pristup informacijama o svakom obliku turističkog iskustva i povećana je konkurencija u turističkoj ponudi. Podnositelji projekata trebali bi pokazati namjeru učinkovite primjene IKT-a u svrhu promicanja, informiranja i prodaje pomoću Interneta. Veće su mogućnosti združenog promišljanja s ostalim on-line turističkim inicijativama u Hrvatskoj. Multimedijalne sadržaje je sada moguće prenijeti preko niza platformi, interaktivne digitalne televizije, tekstualnih poruka, bežičnih aplikacijskih protokola, Interneta na osobnom računalu i touch-screen terminalima. Podnositelji projekata trebali bi uzeti u obzir na koji način se platforme s digitalnim pristupom mogu učinkovito upotrijebiti u isporučivanju sadržaja vezanog uz turizam. IKT se sve više koristi za planiranje turističkih kapaciteta u ”realnom vremenu”. Smještaj u hotelima, atrakcije, objekti za odmor i rekreativni objekti, restorani i parkirna mjesta; svima se može upravljati na daljinu kako bi se poboljšala ponuda i kako bi se klijentima pružilo bolje turističko iskustvo. Podnositelji projekata trebaju razmotriti kako se digitalne informacije o njihovoj ponudi u realnom vremenu mogu integrirati s ostalim turističkim portfeljem u Hrvatskoj. Multimedijski sadržaj nudi nove i učinkovite načine prijenosa i predstavljanja kulturne baštine. Podnositelji projekata trebaju razmotriti kako omogućiti svojim klijentima bolju uslugu pružanjem multimedijskih sadržaja na strateškim turističkim lokacijama.


Strana 83 od 102

Projekti koji uključuju obuku i obrazovanje IKT ima sve veći utjecaj na obrazovnu okolinu u smislu on-line materijala koji služe kao dopuna tradicionalnim praksama učenja, a isto tako i omogućuje ljudima učenje na daljinu. Podnositelji projekata trebaju pokazati da su uzeli u obzir potencijal IKT-a u dodavanju vrijednosti svojim projektima obuke ili obrazovanja i, tamo gdje je to moguće, detaljno objasniti način na koji oni namjeravaju upotrijebiti platforme s digitalnim pristupom i digitalnim sadržajem kako bi postigli odgovarajuća znanja i proširili sudjelovanje u učenju. Nove informacijske tehnologije omogućuju predavaču i učeniku interakciju na novi način koji obogaćuje iskustvo učenja i nudi nove intuitivne načine prenošenja kompleksnih ideja. Podnositelji projekata trebaju naznačiti kako su uzeli u obzir potencijal tih uređaja u ispunjenju svog projekta. Projekti koji uključuju prijevoz i transportnu infrastrukturu IKT pruža nove načine integriranja redova vožnje u javni prijevoz i pružanje korisnicima informacije u realnom vremenu o prijevoznim sredstvima. Projekti koji uključuju javni prijevoz trebaju uzeti u obzir kako takve aplikacije mogu povećati učinkovitost, kapacitete i predodžbu javnosti o javnom prijevozu kao alternativi privatnim sredstvima prijevoza. Što se tiče prijevoza robe, moderna poslovna praksa zahtijeva isporuku robe po načelu ”točno na vrijeme”. Time se poboljšava učinkovitost opskrbnog lanca i pomaže novčanom tijeku. Projekti koji uključuju izgradnju novih prijevoznih putova i čvrste infrastrukture trebaju uzeti u obzir način na koji IKT mijenja tradicionalne ideje o ”poslu” i ”mjestu”. Rad na daljinu, elektronički transport robe, logistika upravljana elektronički, video konferencije samo su primjeri toga kako IKT može smanjiti potrebu za fizičkim putovanjem.

3.5.2 Strategija jednakih mogućnosti u županiji Požeško-slavonska Županija osigurat će prikladnu spolnu ravnotežu i zastupanje ključnih organizacija civilnog društva unutar institucionalne strukture odabrane za provedbu ROP-a. Ova strategija će se primjenjivati u svim prioritetnim pitanjima kroz aktivnosti kojima se pruža podrška. ROP će promicati jednak pristup svih ljudi obrazovanju, obuci i mogućnostima zapošljavanja. Stoga će se nastojati postići tri cilja koji će biti integrirani kroz cijeli ROP. Prvi cilj je povećati i osigurati pristup obrazovanju, obuci i mogućnostima zapošljavanja za žene i invalide i druge skupine. To je moguće djelomično ostvariti osiguranjem jednakog pristupa mjerama za podršku poslovanju i obuci za poduzetnike, npr. fleksibilnim pristupom dostupnosti obrazovanja i obuke, strategije za usklađivanje posla i doma koje poslodavci primjenjuju, trening o jednakosti i fizička okolina koja pruža podršku u smislu jednakosti pristupa, sigurnosti i brige za djecu. Javit će se i potreba postavljanja prioriteta za žene koje se vraćaju u radni odnos, samohrane roditelje, honorarne radnike i one koji su dugo bili isključeni iz tržišta rada (npr. zbog invalidnosti, lošeg zdravlja, slabih sposobnosti), od kojih svi imaju iskustva s poteškoćama u pristupu dobroj obuci i mogućnostima zapošljavanja. Drugi cilj je iskorištavanje mogućnosti povećanog pristupa koje nudi ROP. Važno je da poslovne i obrazovne organizacije uzmu u obzir potrebe isključenih skupina kako bi im omogućili da u potpunosti doprinesu gospodarstvu županije. Za postizanje ovog cilja bitni su fleksibilna obuka i mogućnosti zapošljavanja, posebna podrška kako bi se povećao pristup poduzetničkim fondovima i savjetima, inovativni planovi kojima bi se potaklo na obrazovanje više razine, netradicionalne mogućnosti zapošljavanja, povećano uključenje na više razine putem IKT-a. Treći cilj je povećati broj poslodavaca i organizacija koje pružaju obuku i primjenjuju politike jednakih mogućnosti i radnih praksi kako bi se uskladio radni i obiteljski život. Razvoj dobrih


Strana 84 od 102

struktura jednakosti i praksi povećat će mogućnost da se iskoriste i razviju vještine i talenti svih onih koji mogu poboljšati sveukupno bogatstvo zemlje. Npr. poslodavci, pružatelji obuke i treninga trebali bi unutar svojih organizacija razviti strategije za primjenu jednakih prilika i metode obuke koje uzimaju u obzir potrebu za razvojem fleksibilnih radnih aranžmana i metoda dostupnosti treninga, podrške za brigu djece i starijih osoba, pristupačna okruženja. Provedba strategije jednakih mogućnosti Požeško-slavonska županija će provoditi strategiju jednakih mogućnosti kroz:

Pomaganje ljudima s poteškoćama u omogućavanju pristupa zapošljavanju, materijalnim sredstvima/robi i uslugama,

Promicanje jednakosti muškaraca i žena u cijelom ROP-u, Promoviranje društvenog uključivanja za one koji ostaju marginalizirani u gospodarskom

i društvenom životu županije.

3.5.3 Strategija upravljanja okolišem županije Održivi razvoj se najčešće definira kao: ”Razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez kompromitiranja mogućnosti da buduće generacije zadovolje svoje potrebe”. On je neodvojivo povezan s društvenim i gospodarskim aktivnostima; aktivnost koja se u jednom području odvija na štetu druge dugoročno nije održiva. Neograničeno iskorištavanje prirodnih resursa umanjuje mogućnosti razvoja za buduće generacije. Potrebno je osigurati gospodarski rast koji je učinkovit, socijalno prihvatljiv, te da nema negativan utjecaj na okoliš. Predanost Europske unije okolišu i održivom razvoju zajamčena je Ugovorima iz Maastrichta i Amsterdama. Europsko vijeće iz Göteborga naglasilo je važnost ujednačavanja gospodarskog rasta s ciljevima održivog razvoja. Sve inicijative koje sufinancira EU moraju nužno uzeti u obzir postojeće stanje u okolišu i osigurati da nijedna interventna politika nema negativan utjecaj na okoliš. Kako je već opisano u prvom poglavlju (Osnovna analiza) u županiji postoje posebno vrijedni dijelovi okoliša koje je potrebno zaštititi kako bi u njima mogle uživati i buduće generacije. Stanje okoliša u županiji sve je više pod prijetnjom onečišćenja. Otpadne vode ispuštaju se u okoliš bez pročišćavanja, prikupljeni otpad se ne tretira adekvatno a postoje i brojna ilegalna i nekontrolirana odlagališta otpada. Osim toga, ukoliko županija počne koristiti svoje prirodne resurse na sustavniji način kako bi se povećala zaposlenost, može se pretpostaviti da bi takvo korištenje prirodnih resursa –ukoliko nije dobro planirano i organizirano - moglo imati dodatni negativan utjecaj na stanje u okolišu. Provedba strategije upravljanja okolišem Požeško-slavonska županija integrirati će pitanja održivog razvoja u sve aspekte ROP-a, a specifične aktivnosti usmjerene na očuvanje okoliša definirane su u strategiji ROP-a: Dugoročni cilj 3, Prioritet 1

• Mjera 1: Unaprijediti sustav vodoopskrbe i odvodnje s pročišćavanjem otpadnih voda Dugoročni cilj 3, Prioritet 2,


Strana 85 od 102

• Mjera 1: Saniranje postojećih i izgradnja novih deponija komunalnog otpada • Mjera 2: Unapređivanje sustava gospodarenja otpadom, vodeći računa o vrstama

otpada i mogućnostima recikliranja • Mjera 3: Razvoj sustavnog kompostiranja organskog otpada • Mjera 4: Edukacija stanovništva i proizvođača otpada o vrstama, štetnosti i koristi

otpada Prilikom provedbe ROP-a, Požeško-slavonska Županija će voditi posebnu pažnju da jačanje gospodarstva ne znači pojačan pritisak na okoliš. Morati će se osigurati da projekti koji će se provoditi u ROP-u dokažu svoj pozitivan učinak na okoliš, odnosno da su mogući negativni učinci na okoliš svedeni na minimum. Od predlagača projekata će se tražiti da opišu koje će mjere poduzeti da zaštite okoliš i smanje bilo kakve negativne učinke na okoliš.

3.5.4 Strategija razvoja partnerstva i učinkovite demokracije Partnerski dogovori na nacionalnoj i lokalnoj razini predstavljaju kamen temeljac gospodarskih programa koje sufinancira EU. Posljednjih 20 godina partnerstva na lokalnim područjima postala su popularna u Europi kao odgovor na socio-ekonomske promjene. Ovakva partnerstva vidljiva su u slučaju rada lokalnih i regionalnih vlasti s poslovnim i civilnim organizacijama u planiranju i izvršavanju razvojnih inicijativa. Partnerstvo se smatra načinom postizanja maksimalne mobilizacije resursa i utjecaja, te je dokazano učinkovito kao odgovor na krizne situacije u gospodarstvu. Ovakve situacije odnose se na zatvaranje velikih tradicionalnih industrija, povećanje siromaštva i socijalnu isključenost. U nedostatku partnerskih dogovora smanjene su šanse za uspješan lokalni gospodarski razvoj. Interesne skupine mogle bi pokušati odgovoriti na glavne strukturalne probleme bez potrebnih informacija ili svijesti o dostupnoj potpori. Nedostatak partnerstava također nosi rizik od udvostručavanja i ponavljanja već poduzetih aktivnosti, kao i opasnost da aktivnosti i projekti ne dospiju do onih korisnika kojima je podrška najpotrebnija. Provedba strategije razvoja partnerstva i učinkovite demokracije Požeško-slavonska županija u procesu izrade ROP-a koristi partnerske odnose. Početkom izrade ROP-a formirano je zasebno tijelo, Partnerski odbor koji djeluje kao savjetodavno tijelo Županiji unutar ROP procesa.8 Članovi ovog Odbora izabrani su od samih interesnih skupina kao njihovi predstavnici. Tijekom izrade ROP-a Partnerski odbor konzultiran je u svim važnijim pitanjima razvoja i pripreme strategije. Na taj način jača se participacijska demokracija u županiji. U Osnovnoj analizi navedeno je da je civilno društvo u županiji nedostatno razvijeno. Razvoj civilnog društva Županija smatra vrlo važnim, te propisuje odgovarajuće korake u strategiji ROP-a: Dugoročni cilj 4, Prioritet 2

• Mjera 1: Edukacijski programi i tehnička podrška za udruge i mjesne odbore • Mjera 2: Povećanje transparentnosti sustava financiranja i praćenja rada udruga i

mjesnih odbora • Mjera 3: Unaprijediti suradnju između udruga i regionalne i lokalne samouprave

8 Vidi prilog 2: Pravilnik o radu Partnerskog odbora


Strana 86 od 102

Dugoročni cilj 4, Prioritet 3 • Mjera 2: Povećanje informiranosti i osposobljenosti lokalnog stanovništva, udruga i

institucija u županiji za pristupanje razvojnim fondovima Provedbom ROP-a nastavit će se ustanovljeni partnerski odnosi. Jačanje županijskih kapaciteta i sposobnosti pratit će i povećanje mogućnosti lokalnog stanovništva u upravljanju svojim gospodarskim razvojem. Unutar same vizije županije do 2010. godine napominje se da će većina uspjeha županije biti rezultat zajedničkih napora javnog, poslovnog i civilnog sektora, što potvrđuje da je županija spremna otvoreno surađivati sa svim sektorima na gospodarskom razvoju. Jedinica za provedbu projekata ROP-a9 osigurat će poštivanje načela partnerstva tijekom provedbe ROP-a.

9 Jedinica za provedbu projekata biti će osnovana unutar Županijske strukture.


Strana 87 od 102

Poglavlje IV: PLAN PROVEDBE

4.1 Uvod ROP Požeško-slavonske županije u provedbenom smislu sastoji se od niza razrađenih projekata («slijed projekata») s razvojnim učincima koji se mogu dokazati. Područje projekata proteže se od intervencija unutar fizičke infrastrukture do mjera za pružanje potpore poslovanju, te djelovanja koja mogu biti poduzeta radi poticanja rasta aktivnog civilnog društva. Međutim, uspješnost projekata ROP-a ovisi ne samo od vrijednosti samih sastavnih projekata nego i od načina na koje će se ti projekti provoditi, te kako će se njima kasnije upravljati. Uspješna provedba od bitne je važnosti. Doista, iskustvo nam je pokazalo da “dobri” projekti mogu doživjeti neuspjeh ukoliko je njihova provedba loša. Isto tako, i same strategije i cjelokupan proces ROP-a može se ugroziti slabom provedbom, neodgovarajućim strategijama financiranja, te lošim upravljanjem tijekom trajanja projekta. U ovom Poglavlju objašnjeni su predloženi provedbeni mehanizmi, strategija financiranja, te postupci za procjenjivanje i praćenje projekta i programa ROP-a Županije. U odjeljku 4.2 izložen je opis predložene institucionalne pripreme radi provedbe ROP-a. Najvažnija uloga predložena je za Županijsku upravu, čiji se institucionalni kapacitet mora ojačati putem osnivanja Jedinice za provedbu projekata (JPP) koja će vršiti nadzor nad provedbom ROP-a i koordinirati dotok sredstava iz raznih izvora (od vlastitih sredstava do sredstava dobivenih od donatora). U odjeljku 4.3 skicirana je predložena strategija financiranja, a u odjeljku 4.4 objašnjeni su postupci praćenja i procjenjivanja koje je potrebno usvojiti. U zadnjem odjeljku 4.5 skiciran je način na koji se ROP može u budućnosti razviti i ojačati, budući da ne smijemo zaboraviti da je ROP “promjenljiv” razvojni plan kojeg je potrebno periodički razmatrati, mijenjati i poboljšavati svakih par godina, odnosno kad god to okolnosti nalažu.

4.2 Institucije i mehanizmi provedbe Izabrana Županijska skupština i Županijsko poglavarstvo nalaze se u središtu provedbe ROP-a. To su izabrani zastupnici i donositelji odluka koji imaju zadaću promicati razvoj Županije. Unutar Županije osnovat će se Jedinica za provedbu projekata (JPP) koja će organizirati (koordinirati) provedbu ROP-a i pripremati odluke skupštini. Jedinica za provedbu projekata nalazit će se unutar ustroja Županijske uprave, a osnovat će se od glavnog tima koji je bio odgovoran za organiziranje cjelokupnog procesa ROP-a.

4.2.1 Jedinica za provedbu projekata (JPP) Ova Jedinica važna je zbog toga što ona osigurava kontinuitet kako sadržaja, tako i duha. Očekuje se da će Jedinica za provedbu projekata poštivati načela transparentnosti, partnerstva, koncentracije i supsidijarnosti na kojima se do sada temeljila priprema ROP-a. Jedinica za provedbu projekata bit će osnovana u sustavu regionalne (područne) samouprave Požeško-slavonske županije. Glavna zadaća Jedinice za provedbu projekata je utvrditi odgovarajuće postupke za upravljanje i koordinaciju, te osigurati da profunkcioniraju mehanizmi nabave u skladu s hrvatskim odredbama, odredbama EU-a, odnosno odredbama potencijalnih donatora. Uz to, Jedinica za


Strana 88 od 102

provedbu projekata (JPP) bit će zadužena za učinkovito komuniciranje između Županjske skupštine, Partnerskog odbora za razvoj Županije te drugih interesnih skupina u ovom procesu.

4.2.2 Partnerski odbor za razvoj Požeško-slavonske županije Osim Županijske skupštine, Partnerski odbor (“partnerstvo”) je najvažnije tijelo unutar sustava za provedbu ROP-a. “Partnerstvo” je novo tijelo osnovano kao dio procesa pripreme ROP-a, koje ostaje jedna od najvažnijih karika u provedbi ROP-a. Partnerstvo ima 25 članova i članica koji su svi predstavnici organizacija iz Županije koje su dionici razvoja. Partnerski odbor nije sastavljen kao predstavničko tijelo, već se temelji na nizu propisa (vidi Prilog 2) predloženih od strane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske. Partnerski odbor je savjetodavna skupina koja preporučuje odnosno odbacuje prijedloge sastavljene unutar ROP-a. Ono ne donosi izvršne odluke, već sastavlja preporuke za Županijsku skupštinu kako bi se osiguralo veće i kvalitetnije uključivanje zainteresiranih strana. Partnerstvo se sastaje prema potrebi, a tehničku podršku u radu pruža mu Jedinica za provedbu projekata.

4.2.3 Regionalna razvojna agencija Požeško-slavonske županije Proces formiranja razvojne agencije odvijat će se paralelno s procesom provedbe ROP-a u inicijalnoj fazi, a bit će dovršen do kraja 2005. godine. U ekipiranju i financiranju rada razvojne agencije sudjelovat će jedinice lokalne samouprave županije, općina i gradova, a tehničku pomoć u ovom procesu pružat će agencija za tehničku pomoć u inicijalnoj fazi provedbe ROP-a imenovana od strane Delegacije europske komisije u Hrvatskoj i Ministarstva mora, prometa, turizma i razvitka.

4.2.4 Civilni sektor i javne ustanove Nevladine organizacije i javne ustanove su izrazito vrijedni sudionici u provedbi ROP-a. Nevladine organizacije često imaju iskustva u radu unutar okruženja koje se temelji na upravljanju projektnim ciklusom i raspolaganju donatorskim sredstvima. Na razini Republike Hrvatske procjenjuje se da nevladine udruge dobivaju četiri puta više sredstava od donatora nego iz lokalnih izvora kao što su općine i Županija, te stoga predstavljaju skupinu institucija koja aktivno utječe na dotok fondova u regiju (županiju) za financiranje aktivnosti koje ne pokrivaju ili su prestale pokrivati državne službe. Javne ustanove, financirane iz državnog proračuna i proračuna lokalne samouprave, imat će sve značajniju ulogu u privlačenju sredstava iz vanjskih izvora u Županiju, pošto ih njihov neprofitni karakter čini raspoloživima za primanje nepovratne financijske pomoći iz fondova Europske unije, a istovremeno su svojim organizacijskim kapacitetima i djelokrugom rada sposobne raspolagati značajnijim sredstvima dostupnim kroz zajmove investicijskih i razvojnih banaka. Nevladine organizacije i javne ustanove imat će i najznačajniju ulogu u razvijanju i promoviranju intersektorskih partnerstava – upravo se suradnički projekti između javnih ustanova i nevladinih organizacija pokazuju uspješnima u zadovoljavanju potreba u zajednici na način koji omogućuje osnaživanje i uključivanje korisnika.


Strana 89 od 102

4.2.5 Privatni sektor Privatni sektor glavni je pokretač održivog generiranja blagostanja i otvaranja novih radnih mjesta. To je najteža zadaća u županiji i najveći pojedinačni izazov koji se mora rješavati u okvirima ovog ROP-a. Privatnom sektoru bit će potrebna pomoć da to postigne: odgovorna i djelotvorna potpora države koja, prije svega, povećava konkurentnost lokalnog gospodarstva. Konkurentno gospodarstvo zatim se mora staviti u položaj da otvara nova radna mjesta na temelju konkurentnosti, a ne na temelju programa za otvaranje novih radnih mjesta. Privatni sektor nije u dovoljnoj mjeri organiziran, pa niti zastupljen u partnerskom odboru, no može se pretpostaviti da će s intenziviranjem podrške za poduzetnike od strane lokalne samouprave doći do većeg interesa za sudjelovanjem u artikuliranju oblika te podrške. Provedbeni mehanizmi koji imaju za rezultat razvoj županije na način koji je naveden i poželjan u razvojnoj strategiji izgrađivat će se kroz provedbu projekata i mjera definiranih strategijom ROP-a. Stoga je upravo Strategija glavni mehanizam koji je dostupan za uspješnu provedbu (vidi Poglavlje 3 gore). Unutar toga, kriteriji za odabir projekata predstavljaju mehanizam kojim će se odabirati odgovarajući projekti i osigurati suglasje sa zahtjevima donatora i definiranim razvojnim prioritetima. Matrica ključnih dionika Provedba ROP-a uključuje široki spektar dionika iz Županije, ali i institucija državne uprave i organizacija civilnog društva koje djeluju na nacionalnoj razini. Tabela 4.1 daje pregled glavnih dionika, njihov trenutni status, predviđenu ulogu u provedbi ROP-a te pregled potrebnog vremena i materijalnih resursa potrebnih za ispunjavanje te uloge. Tabela 4.1: Pregled ključnih dionika u provedbi ROP-a; Organizacija Pregled trenutnih

djelovanja Uloga i odgovornosti u implementaciji ROP-a

Vremenski okvir i potrebni resursi

Županija

Izabrano zastupničko i izvršno tijelo županije.

Usvaja nacrt i konačnu verziju ROP-a; upravlja provedbom i vrednovanjem rezultata.

Usvajanje dokumenta ROP-a: rujan 2005. Provedba ROP-a: 2005. – 2010.

Jedinica za provedbu projekata

Formiranje predstoji. Koordinacija ROP-a i podnošenje izvješća Županijskoj skupštini, te djelatna komunikacija s Partnerstvom i pojedinačnim dionicima.

Rujan/listopad 2005. Zahtijeva namještenike, te urede osposobljene za komunikaciju na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini putem telefona, interneta i drugih medija.

Regionalna razvojna agencija

Formiranje predstoji. Pružanje podrške organizacijama u županiji u pripremi projekata u skladu sa smjernicama i ograničenjima EK.

Osnivanje do kraja 2005. Potrebna edukacija kadrova, definiranje strukture i programa te financiranje županije i općina.


Strana 90 od 102

Partnerski odbor

Redovito se sastaje u cilju pružanja pomoći u izradi ROP-a.

Savjetodavno tijelo županijske skupštine. Dokument ROP-a i projekti u sklopu ROP-a zahtijevat će pisani osvrt i procjenu Partnerstva prije no što budu predočeni županijskoj skupštini.

Neznatna dodatna sredstva možda će u budućnosti morati biti izdvojena za pokrivanje troškova i osnovno osoblje.

Privatni sektor

Trenutno ulaže kada se za to ukaže prilika. Niska razina koordinacije. Potrebno veće uključivanje gospodarskih subjekata u ruralnom razvoju.

Ključni dionik odgovoran za stvaranje prihoda i održivih radnih mjesta. Trebat će priliku za izražavanje svojih primjedbi i osiguravanje njihovog uključenja pri implementaciji kroz partnerstvo i druge načine.

Pitanje unapređenja organizacije i voljnosti za komunikaciju između županije i privatnog sektora. Može se pojaviti potreba za unapređenjem predstavničkih organizacija.

Nevladine organizacije

Posjeduju iskustvo u procjeni potreba zajednice i planiranju projekata te privlačenju dodatnih sredstava u regiju unatoč slabim organizacijskim kapacitetima.

Ključni dionici uz privatni sektor. I jedni i drugi pokretači su lokalnog gospodarstva i tvorci novih radnih mjesta.

Potrebno uspostaviti platformu za konstruktivan dijalog, kako između javnog sektora i nevladinih organizacija, tako i između privatnog sektora i nevladinih organizacija. Bit će potrebno sastavljanje strategije financiranja, te rasprava o istoj i njeno usvajanje.

Nadležna ministarstva

Predstavljaju najviše tehničke hijerarhijske instance uključene u pripremu ROP-a. Upravljaju procesom kroz osnovne smjernice i regulativnu podršku.

Koordinacija raznih izvora financiranja u cilju postavljanja učinkovitog djelatnog sučelja između projekata temeljenih na ROP-u i vanjskih sredstava. Nadzor nad cjelokupnim radom, praćenje rezultata i razvoj daljnjih smjernica.

Potrebna je veća razina koordinacije mehanizama združenog financiranja od strane više donatora, upravljanja razvojnom politikom te nadzora i vrednovanja razvojnih programa.

4.3 Pribavljanje sredstava i financiranje Osiguranje sredstava i financije često su jedini fokus planiranja razvoja. To predstavlja opasnost, budući da će Županija morati zadržati kontrolu nad razvojnim procesom i pitanjima, te privlačiti sredstva u projekte koji će podupirati razvojnu strategiju županije. Za sredstva postoji natjecanje, baš kao što se donatori i financijske organizacije natječu za “dobre projekte”. Dobri projekti su prioritetni projekti koji ostvaruju razvoj u pravcu koji je utvrđen strategijom. Prema tome, strategija određuje sredstva, a ne obrnuto.


Strana 91 od 102

U Hrvatskoj su okolnosti za pribavljanje sredstava relativno dobre unatoč prezaduženosti države. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka upravo uspostavlja zajednički mehanizam za pribavljanje sredstava koji koordinira većinu inozemnih donatora, kao što su Europska komisija (EK), Europska investicijska banka (EIB) i Svjetska banka (WB), u jedan krovni mehanizam za pribavljanje sredstava namijenjenih regionalnom razvoju. Na ovom stupnju procjenjuje se da za Požeško-slavonsku županiju postoje raspoloživa sredstva za razvoj u iznosu od 150 milijuna eura za razdoblje od narednih 10 godina. Ovo je oprezna (konzervativna) procjena koja isključuje ulaganja privatnog sektora i ulaganja nevladinih/lokalnih organizacija. Uz pretpostavku da se ukupni iznos raspoloživ za kapitalne izdatke rasporedi u sufinanciranje projekata, prema sadašnjem proračunu Županija je u stanju apsorbirati približno 70 milijuna eura10 u istom razdoblju. Nepovratna sredstva Europske komisije (EK) namijenjena provedbi ROP-a u inicijalnoj fazi iznose 2.500.000 eura, a raspoloživa su za ključne prioritetne projekte. ROP je najučinkovitiji kao mehanizam za srednjoročno i dugoročno privlačenje sredstava, te je nepovratna sredstva u inicijalnoj fazi implementacije najuputnije upotrijebiti za razvoj institucionalnih kapaciteta, koji će omogućiti trajnu apsorpciju sredstava iz razvojnih fondova. Nepovratna sredstva mogu se upotrijebiti i za rješavanje gorućih problema koji onemogućavaju daljnji razvoj nekog sektora ili područja.

4.4 Praćenje i vrednovanje

4.4.1 Uvod Procedure praćenja i vrednovanja su mehanizmi koji omogućuju laganu, efikasnu i transparentnu provedbu programa. Ove procedure su značajne i s obzirom na ROP kao “proces učenja” kroz koji županija i drugi lokalni dionici razvijaju svoje kapacitete učenja i prilagođavanja ROP-a promjenjivim okolnostima i novonastalim potrebama. Za uspješno praćenje i vrednovanje nužno je osigurati:

• Raspoloživost podataka o uspješnosti – važno je da proces provedbe ROP-a generira podatke koji ukazuju na to koji projekti doprinose razvoju županije, u kojoj mjeri i u kojem vremenskom periodu.

• Definiranost i prihvaćenost pojedinačnih ciljeva i rezultata – od vitalnog je značaja da ciljevi i rezultati pojedinih projekata i ROP-a u cjelini budu definirani i prihvaćeni od strane svih dionika. Definiranje uključuje i vremenske okvire za postizanje ciljeva.

• Okvir za vrednovanje – unutar kojeg je moguće upravljati i procjenjivati prikupljene podatke. U programima Europske unije redovito se koristi metoda “Logičkog okvira”.

Podaci i ciljevi Osnovna analiza pruža nekoliko fundamentalnih pokazatelja prema kojima je moguće mjeriti napredak ROP-a, i postavljati pojedinačne ciljeve i rezultate. Ipak, proces izrade osnovne analize pokazao je da županija ne može u dovoljnoj mjeri procijeniti stupanj razvoja i preostale potrebe (neki važni podaci nisu raspoloživi, neki statistički pokazatelji nisu pouzdani), a sposobnost 10 U ovoj procjeni korišteni su podaci o ostvarenju proračuna županije 2002-2004, te o planiranom proračunu za 2005. Nije uzeta u obzir olakšica za sufinanciranje projekata na područjima od posebne državne skrbi - 10% vrijednosti – već je procjena izrađena prema jedinstvenoj stopi sufinanciranja od 20% vrijednosti projekta.


Strana 92 od 102

analiziranja raspoloživih i pouzdanih podataka time je ograničena. To dovodi do zaključka da je napredak u ovom trenutku moguće ostvariti samo ako je moguće izmjeriti i procijeniti uspjeh ili neuspjeh.

4.4.2 Okviri vrednovanja Dijagram 2. pomaže u razumijevanju na kojoj razini je mjerenje smisleno radi određivanja uspjeha ili neuspjeha projekata i politika. Neophodno je ustanoviti koji resursi su korišteni u primjeni politike ili provedbi projekta, i na koji način politika ili projekt utječe na životne prilike pojedinaca i ekonomske uvjete poslovnih subjekata. Svrha je stvoriti prikladna sredstva u Županiji koja mogu poduprijeti stvaranje prihoda i mogućnosti za zapošljavanje. Produktivnost i kompetitivnost treba unaprijediti, a društvo se ne smije naći pod stresom koji lokalni dionici ne mogu kontrolirati.


Strana 93 od 102

Dijagram 2: Okvir vrednovanja IMOVINA

KUĆANSTVO KONTEKST STRATEGIJA REZULTATI ŽIVLJENJA ŽIVLJENJA Izvor: CARE International, 2002.

Prirodni kapital Ljudski kapital Socijalni kapital Ekonomski kapital (resursi) (mogućnosti življenja) (prava i dostupnost) (trgovine i resursi)

Produkcija i

prihodovanje

Potrošnja

Prerada Izmjena

Marketing

Prirodni resursi Institucije Infrastruktura Povijest Ekonomsko Kulturno i Političko Okruženje Demografija

Sigurnost: Hrane Prehrane Zdravlja Vode Zaklona Obrazovanja Sudjelovanja u zajednici Osobna sigurnost


Strana 94 od 102

Pokazatelji ulaza mjere financijske, administrativne i regulativne resurse (koji se često nazivaju “procesom”) koje osiguravaju Država i donatori. Radi procjene uspješnosti provedenih akcija potrebno je uspostaviti vezu između sredstava koja se koriste i postignutih rezultata. Na primjer: Udio proračuna namijenjen izdacima za obrazovanje; definiranje strategije sektora obrazovanja Pokazatelji izlaza mjere neposredne i konkretne posljedice poduzetih mjera i iskorištenih sredstava: Na primjer: Broj izgrađenih škola, broj educiranih nastavnika Pokazatelji rezultata mjere rezultate na razini korisnika. Na primjer: broj osoba upisanih u školu; postotak djevojčica koje se upisuju u prvi razred osnovne škole Pokazatelji učinka mjere posljedice rezultata. Oni mjere opće ciljeve u smislu razvoja države i smanjenja siromaštva. Za njihovo shvaćanje potrebno je mnogo vremena, teško ih je mjeriti, a ovise, osim o vladinim programima, i o mnoštvu drugih faktora. Na primjer: Stope pismenosti, stope nezaposlenosti.

4.5 Logički okvir regionalnog operativnog programa Matrica logičkog okvira djelovanja temeljno je oruđe za uspostavu nadzora i praćenja napretka programa, koje objedinjuje ciljeve, aktivnosti i rezultate, te ih povezuje sa sustavom praćenja pokazatelja. U ovom su slučaju rezultati ROP-a izravno izvedeni iz prioriteta navedenih u strategiji. Priložena matrica predstavlja samo okvir potrebnih mjerenja na razini ROP-a kao cjeline, dok svaki cilj i prioritet treba biti razložen na slične matrice prije faze mobiliziranja resursa za realizaciju.

ULAZI

IZLAZI

REZULTAT

UČINAK

Tabela 4.2: Logički okvir ROP-a;

Intervencijska logika Objektivni provjerljivi pokazatelji Izvori verifikacije Pretpostavke

Vizija: Požeško-slavonska županija je regija dobrih poslovnih prilika i regija u kojoj želite živjeti. Opći cilj: Do 2010. Požeško-slavonska županije bit će zamijećena po svojim nastojanjima u promoviranju ujednačenog ekonomskog prosperiteta na ekološki prihvatljiv način. Ekonomski razvitak bit će temeljen na korištenju obilnih prirodnih resursa Županije i na vještinama i dosjetljivosti njenih stanovnika. Poljoprivredna proizvodnja bit će poboljšana i postavljena na komercijalnoj osnovi; mnogo malih tvrtki baziranih na obrtima bit će osnovano u Županiji, a kulturno, povijesno i prirodno nasljeđe će postati temeljem obnovljene turističke aktivnosti. Naglasak će biti stavljen na obrazovanje i osiguravanje da radna snaga posjeduje vještine potrebne za konkurentno poslovanje u industriji, poljoprivredi i trgovini. Upravljanje Županijom bit će okarakterizirano efektivnim partnerstvom javnog i

Povećanje BDP-a po stanovniku Smanjenje GINI koeficijenta nejednakosti Očuvana kvaliteta okoliša Povećan broj obrta i trgovačkih društava Povećana ekonomska samoodrživost poljoprivredne proizvodnje Unaprijeđena ponuda obrazovanja za sve dobne skupine Povećan udio kvalificiranih osoba u radno sposobnoj populaciji Povećan broj suradničkih aktivnosti i unaprjeđena komunikacija između javnog i privatnog sektora

Državni i županijski statistički podaci Izvještaji međunarodnih organizacija (EU, UN) Godišnja izvješća javnih poduzeća

Pristupanje EU-u u procesu Gospodarski razvoj ostaje glavni cilj programa u Hrvatskoj. Program regionalnog razvoja bit će od prioritetnog interesa. Usklađivanje interesne skupine Županije s održavanom vizijom


Strana 96 od 102

privatnog sektora. Dugoročni ciljevi ROP-a: 1) Povećati konkurentnost tvrtki na domaćim i stranim tržištima kroz bolje iskorištavanje prirodnih potencijala, podršku uvođenju suvremenih tehnologija i metoda poslovanja te osiguranje preduvjeta za privlačenje investicija 2) Smanjiti nezaposlenost za 30% kroz osnaživanje ljudskih potencijala i podršku poduzetništvu 3) Unaprijediti fizičku, gospodarsku i socijalnu infrastrukturu te umanjiti negativne utjecaje populacije na okoliš 4) Ojačati institucionalne kapacitete u upravljanju razvojem

Povećan broj aktivnih gospodarskih subjekata; unaprijeđeni poslovni rezultati svih grana gospodarstva; povećan broj zaposlenih na području Županije. Osiguran pristup komunalnim uslugama u svim naseljima u Županiji Količina sredstava mobiliziranih iz vanjskih fondova u porastu

Podaci Državnog zavoda za statistiku Podaci Zavoda za zapošljavanje. Podaci zavoda za prostorno uređenje Projektni izvještaji; podaci o praćenju i vrednovanju ROP-a

Usklađivanje državnih programa funkcionira u pogledu povećanja sredstava za regionalni razvoj Održava se strateško planiranje razvoja kao načelo razvoja u Hrvatskoj temeljenog na područjima.


Strana 97 od 102

Rezultati: 1) Djelatni programi pružanje potpore domaćim poslovnim subjektima i investitorima, centri za podršku poduzetništvu i poslovne zone 2) Ostvareni institucionalni preduvjeti za ruralni razvoj 3) Dovršen proces evidencije zemljišta 4) Formirani edukacijski programi u skladu s potrebama gospodarstva 5) Komunalna infrastruktura izgrađena u razini RH 6) Djelatni sustavi zbrinjavanja komunalnog i industrijskog otpada 7) Artikulirani programi korištenja obnovljivih izvora energije 8) Obrazovna, zdravstvena, kulturna i socijalna infrastruktura izgrađena u razini RH 9) Djelatni sustavi zaštite od elementarnih nepogoda 10) Djelatni sustavi upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom 11) Povećana sigurnost od minsko-eksplozivnih sredstava 12)Unaprijeđeni institucionalni

1) Unaprijeđeni poslovni rezultati korisnika usluga za potporu poduzetništvu 2) Djelatne ustanove na području ruralnog razvoja; povećani prihodi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 3) Određene površine zemljišta spremne za prihvat investicija 4) Kontinuirani rast broja zaposlenih; rast udjela kvalificiranih zaposlenika u ukupnom broju zaposlenih 5) Porast broja domaćinstava koja koriste komunalne usluge 6 i 7) smanjeno zagađenje okoliša komunalnim i industrijskim otpadom te proizvodnjom energije 8) Poboljšana izgrađenost socijalne infrastrukture 9) Smanjeni troškovi šteta uzrokovanih elementarnim nepogodama 10) Ostvarena djelomična gospodarska samoodrživost zaštićenih prirodnih područja i spomenika kulture 11) Smanjenje površina pod minama na području Županije

Podaci FINA-e Podaci Odjela za gospodarstvo županije Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Podaci Zavoda za prostorno uređenje Izvješća Hrvatskog centra za razminiranje

Upravljanje strateškim planiranjem prema standardima EU-a dostupno je tijekom cijelog procesa Uz strategiju Županije ROP-ovi ostaju glavna aktivnost planiranja razvoja na razini Županije. Suradnja sa susjedima na lokalnoj, regionalnoj (područnoj) i državnoj razini Lokalni regionalni akteri ostaju posvećeni suradnji koja se temelji na partnerstvu.


Strana 98 od 102

kapaciteti jedinica lokalne samouprave, udruga i mjesnih odbora 13) Djelatna Regionalna razvojna agencija PSŽ

12 i 13) Postupni rast broja uspješno provedenih intersektorskih razvojnih projekata u Županiji

Projektni izvještaji; podaci o praćenju i vrednovanju ROP-a

Aktivnosti: Koordinacija i suradnja s relevantnim ustanovama u RH i EU Uspostavljanje djelatnih lokalnih partnerstava i izgradnja institucionalnih kapaciteta i ljudskih resursa Provedba natječaja za dodjelu nepovratnih donacija Priprema i provedba prioritetnih razvojnih projekata

Procjene mogućih inputa: Tehnička pomoć EK €700.000,00 Raspoložive donacije EK: €2.500.000,00 Procjena raspoloživih zajmova (WB): €60.000.000,00 Procjena raspoloživih zajmova (EIB): €70.000.000,00 Ukupno (procjena). €133.200.000,00

Specifikacija troškova: Procijenjena apsorpcijska moć u vrijeme sastavljanja ovog dokumenta:: € 70.000.000,00 tijekom razdoblja od 10 godina.

Sposobnost upravljanja na ministarskoj razini dovoljna je za upravljanje programima ove razmjere. Sposobnost za upravljanje ovim programom na razini donatora dovoljna je da se omogući nesmetana i pravodobna provedba


Strana 99 od 102

Praćenje i evaluacija iznimno su složeni u slučajevima kada jednostavni odnosi između ulaza (inputa) i izlaza (outputa) često nisu dostatno jasni za izravnu uspostavu uzajamne povezanosti - npr. proces formulacije ROP-a možda je pridonio povećanju razine suradnje unutar županije, no ovo je poboljšanje možda i posljedica pritiska u pravcu povećanja suradnje od strane ministarstva, a ne samog procesa i načina na koji je on vođen. Što pomnije promatramo učinke, to je teže donijeti precizne prosudbe. Pa ipak, točne su prosudbe ono što se očekuje od procesa praćenja i evaluacije. One moraju biti donesene na ponešto različit način za svakog pojedinog dionika. Pregled se nalazi u tablici dolje. Temeljni podaci predstavljaju ključnu ulaznu vrijednost u sustavu. Oni moraju biti dovoljno pouzdani da omoguće prosudbu i dovoljno precizni da bi promjene bile vidljive što ranije. Osnovna analiza u Poglavlju 1 od iznimnog je značaja za postizanje ovoga, no ograničena je na postojeće i donekle kontradiktorne skupove podataka. Ovo će morati biti poboljšano, te će biti potrebno definiranje i testiranje sustava pokazatelja vezanih uz svaki pojedini prioritet ili rezultat, kao i prilagodba istih postojećem okruženju. Ovo predstavlja zahtjevnu trajnu zadaću, a jedinica za provedu projekata (JPP) i županija moraju biti pokretači njenog provođenja.


Strana 100 od 102

Tabela 4.3: Očekivana glavna područja uspješnosti; pokazatelji distribuirani po interesnim skupinama10;

Nositelj interesa Područja interesa Glavna područja uspješnosti / Područja pokazatelja za praćenje i procjenjivanje

Vlada RH Gospodarski razvoj Smanjenje siromaštva Kooperativna uprava/ međupravni odnosi funkcioniraju Rezultati provedbe Županijski ili makro razvoj usporediv s drugim županijama Aktiviranje novih programa

Standardi za njihovo mjerenje Pokazatelji uglavnom na razinama izlaza s naglaskom na kvantitativnim mjerama U manjoj mjeri, pokazatelji rezultata Institucionalna uspješnost u upravi na svim razinama, odnosi unutar vladajućih struktura, te partnerstva

Županijska uprava

Rezultati provedbe Poboljšana koordinacija svih uprava Korištenje raspoloživih sredstava Bolje prometne veze i povezanost područja u široj regiji Aktiviranje novih programa: Otvaranje novih radnih mjesta

Standardi kojima se mjere Pokazatelji input-a: uključujući financijske, izdatke sredstava, imenovano osoblje, itd. Pokazatelji uglavnom na razinama output-a, s naglaskom na kvantitativnim mjerama Institucionalna uspješnost u upravi na svim razinama, odnosi unutar vladajućih struktura, te partnerstva

Lokalna uprava Rezultati provedbe: opipljivi i vidljivi znaci Bolja koordinacija među upravama Korištenje raspoloživih sredstava Sve veća pažnja na blažim aspektima i kvalitativnim pitanjima

Standardi kojima to treba mjeriti Pokazatelji ulaza: uključujući financijske, izdatke sredstava, imenovano osoblje, itd. Pokazatelji uglavnom na razinama izlaza s naglaskom na kvantitativnim mjerama: povećanje imovine lokalne uprave

Nevladine i lokalne organizacije (udruge)

Proces Kvaliteta razvoja definirana više u smislu ovlašćivanja Sudjelovanje nositelja interesa Sigurnost osnovnih sredstava za život Socijalne potpore Ovlašćivanje osjetljivih skupina Pažnja usmjerena na HIV/AIDS

Kvalitativni pokazatelji unutar pitanja o sigurnosti osnovnih sredstava za život Razvojni proces i pokazatelji sudjelovanja Pažnja na rezultatima i djelovanjima (implikacijama) Povezani razvoj Fokus na siromaštvu i pravima Pokazatelji output-a i djelovanja (implikacija)

Gospodarstvo Proizvodnost i bolji pristup tržištima Smanjeni kriminal; društvena stabilnost Smanjene administrativne prepreke Dostup kreditima Smanjeni troškovi tranzicije

Pokazatelji output-a na programu i javnom ulaganju koji se fokusiraju na: Smanjenje zakonskih odredbi o poslovanju Kriminal i strateški locirana područja za ekonomske prilike Rezultati koji mjere inicijativu javnog sektora koja omogućuje poslovne prilike

Donatori Smanjenje siromaštva, smanjenje socio-ekonomskih razlika Opća spolna pitanja, HIV/AIDS

Pokazatelji rezultata u odnosu na siromaštvo i gospodarski rast (BDP, GINI) Pokazatelji djelovanja (implikacija)

10 Tu je potrebno navesti uobičajena područja interesa. Nositelj interesa može u danom vremenu odlučiti dati prioritet drugim pokazateljima.


Strana 101 od 102

Uz podršku tima za tehničku pomoć bit će potrebno izraditi neophodan i bitan mehanizam za upravljanje ROP-om. To podrazumijeva dodatne studije i ispitivanja kako bi se izradili važni i mjerljivi početni podaci za procjenjivanje napretka. To ne znači da se projekti ne mogu provoditi prije utvrđivanja početnih podataka, već to znači da će u ROP biti uključeni projekti koji u cijelosti podržavaju sve njegove postavke. Evaluacija treba biti neovisna i mora se obaviti planirano, unaprijed (ex-ante), srednjoročno i naknadno (ex-post). Ona će presuditi je li izrađeni mehanizam doveo do očekivanih rezultata, a ako nije, što se mora promijeniti kako bi se postigli rezultati koji su bili navedeni u strategiji. Mora se temeljiti na praćenju podataka, te na širim kriterijima gospodarskog i društvenog razvoja koje je potrebno razraditi u provedbenoj fazi. 4.6 ROP U BUDUĆNOSTI

ROP nije jedinstven, “dovršeni” plan. To je dinamični dokument koji će se vremenom razvijati i koji će zahtijevati prilagodbe odnosno izmjene u razvojnom statusu, kao i poboljšanja u razumijevanju problema i ključnih pitanja. ROP zapravo predstavlja opći okvir razvoja i procjenjivanje projekata i njihovih odgovarajućih prioriteta. Ovaj opći okvir morat će se harmonizirati s promjenama unutar županije i njezinim razvojem. Stoga će se ROP vjerojatno mijenjati i vremenom postajati sve detaljnijim i usmjerenijim planom. Županija će morati upravljati tim promjenama i raspravljati o njima kako bi se osiguralo da ROP i dalje bude relevantan i u skladu sa znanjem i stručnim mišljenjima interesnih skupina. S obzirom na sve ovo, predlaže se sljedeće razmatranje i plan provedbe: Godišnju kontrolu napredovanja valja obavljati u vrijeme utvrđivanja županijskih proračuna za narednu godinu. Tada će biti potrebno ispitivati svaki segment koji se odnosi na ciljeve i prioritete (odnosno rezultate) kako bi se vidjelo koji je napredak postignut, koji su projekti podneseni, koji od njih su bili uspješni, a koji nisu. Sve to morat će se obrazložiti jasno navedenim razlozima i preporukama radi izmjene, a zatim dokument podnijeti Partnerstvu radi mišljenja. Partnerstvo će na taj način moći tražiti eventualna pojašnjenja i na vrijeme sastaviti svoje preporuke za Skupštinu kako bi se mogli korigirati proračuni za narednu godinu tako da odražavaju promjene u prioritetnim procjenama odnosno raspoloživosti sredstava. ROP će se trebati procjenjivati svake tri godine, pri čemu će se procjena usredotočiti više na rezultate i potencijalne učinke u odnosu na korištena sredstva. To je formalan i eksterni proces koji će funkcionirati unutar Jedinice za provedbu projekata, čiji će savjetnici utvrđivati uspješnost, učinkovitost, relevantnost i implikacije programa. Izvještaj će se dostaviti Partnerstvu koje će u suradnji s predstavnikom Europske komisije (ako Europska komisija bude to tražila) djelovati kao upravni odbor na razini županije radi procjene, a rezultati procjene bit će dostupni javnosti. Predložene izmjene mogu se prihvatiti ili odbaciti, ali samo formalnom odlukom Skupštine koja se donosi na temelju preporuka od strane Partnerstva. Ovaj proces poslužit će sljedećim ciljevima:

• Da dokument stalno bude ažuriran i razmatran, te da rezultati budu dostupni u javnom domenu, uz formalne evidencije o odlučivanju,

• Da sve veće količine informativnih, važnih i relevantnih podataka postanu dostupne kako bi se ROP poboljšavao, a odlučivanje o razvojnoj politici mijenjalo.

Rezultat će biti živ plan koji omogućuje promjene i njihovo djelovanje na ovaj dokument i razvojnu politiku. To će također osigurati da ovaj plan ostane relevantan za županiju istodobno


Strana 102 od 102

ostavljajući mogućnost jasnog određivanja područja u kojima je potrebna suradnja s drugim županijama, razinama uprave, pa čak i susjednim zemljama kako bi se razvoj Požeško-slavonske županije kretao u smjeru koji je formuliran u viziji naše županije. 4.7 SLJEDEĆI KORACI Sljedeći koraci u implementaciji ROP-a su:

• Usvajanje dokumenta Regionalnog operativnog programa od strane Županijske skupštine – rujan 2005.,

• Definiranje prioritetnih projekata od strane Partnerskog odbora – rujan/listopad 2005., • Uspostavljanje Jedinice za provedbu projekata (JPP) – rujan/listopad 2005., • Početak tehničke pomoći za implementaciju ROP-a – rujan/listopad 2005.,

tehnička pomoć ima zadaću podržavati izgradnju kapaciteta županijske Jedinice za provedbu projekata u procesima upravljanja provedbom ROP-a, privlačenju sredstava za predložene projekte, pripremi projektne dokumentacije te provedbi nadzora i vrednovanja uspješnosti projekata,

• Priprema slijeda projekata od strane JPP – rujan-studeni 2005., • Priprema prvog kruga studija izvedivosti – listopad 2005. – travanj 2006., • Početak implementacije prioritetnih projekata – travanj 2006.

regionalni operativni program (rop) slavonska.pdf · 2009-01-23 · regionalni operativni program...

Documents