re)industrijalizacija i kultura u tranzicionoj srbiji
DESCRIPTION
Veza izmedju kulturnog nasledja i procesa industrijalzacijeTRANSCRIPT
![Page 1: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/1.jpg)
(RE)INDUSTRIJALIZACIJA I KULTURA U TRANZICIONOJ
SRBIJI
Doc. dr Marija Čukanović Karavidić 1, dipl. politikolog, dipl.ecc. master Miloš Stanojević 2, Mr Dragica Jovančević, 3 Fakultet za kulturu i medije, Univezitet Megatrend, Beograd Visoka škola za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, BeogradVisoka škola za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, Beograd
![Page 2: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/2.jpg)
INDUSTRIJALIZACIJA
1963. godine Komitet Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj definiše kao proces ekonomskog razvoja u kojem se najveći deo resursa privrede mobiliše u razvoju i primeni:
savremene tehnologije, formiranju privredne strukture koju karakteriše dinamički
prerađivački sektor sa visokom zastupljenošću proizvodnje sredstava za proizvodnju i potrošnih dobara, čime se osigurava
visoka stopa privrednog rasta u celini i uspešno ostvaruju ciljevi ekonomskog i društvenog napretka.
Industrijalizacija je najbrži i najefikasniji način za brzi prelazak iz tradicionalnog u industrijsko društvo.
![Page 3: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/3.jpg)
DEINDUSTRIJALIZACIJA
Povlаčenje iz stаrih industrijа, posebno, industrijа zа proizvodnju i
prerаdu tekstilа i kože i sirovinski intenzivnih proizvodnji osnovnih
metаlа i hemijskih proizvodа, koje se nа rаzne nаčine dislocirаne ili
prepuštene tzv. novo-industrijаlizovаnim zemljаmа.
Jаčаnje uloge propulzivnih delаtnosti zа proizvodnju sofisticirаnih
proizvodа visokih tehnologijа, posebno u elektro-metаlnom odnosno u
proizvodnji hemijskih i fаrmаceutskih proizvodа, kаo i pojаvа tzv.
inovаtivnih (kreаtivnih) industrijа i rаznih servisnih industrijа u službi
ostаle industrije
![Page 4: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/4.jpg)
REINDUSTRIJALIZACIJA
U konceptu reindustrijalizacije država bi trebalo da:
Smanjuje javnu potrošnju Preorijentiše se sa tekućih na kapitalne izdatke Umanji birokratske prepreke i rizike za
poslovanje i investiranje Reformiše javni sektor
Strukturne reforme i infrastrukturne investicije nužan su faktor reindustrijalizacije
![Page 5: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/5.jpg)
MASOVNA KULTURA
Kultura shvaćena kao maosovna kultura, tj. proizvod i posledica procesa industrijalizacije, dakle posledica promena u ekonomsko političkoj organizaciji i ustrojstvu društva.
Masovna kultura per se teži samanjivanju socijalnih i kulturnih razlika između pojedinih društvenih grupa tako što homogenizuje i ujednačava različite kulturne nivoe. Po svom karakteru ona postaje reproduktivna i gubi se nekadašnji produktivni karakter kulture.
![Page 6: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/6.jpg)
ISTORIJISKI OSVRT
Pronalazak parne mašine 1764. godine od strane Džejmsa Vata predstavlja značajnu prekretnicu u prerađivačkim delatnostima i industriji.
Usledile su značajne promene ne samo u procesu rada i proizvodnje već je došlo i do nastanka modernog građanskog društva i napuštanja nekadašnjeg feudalnog uređenja. Primena parne mašine u industriji, kao i nastanak prvih fabrika dovodi do zapošljavanja sve većeg broja radnika čiji su poslodavciu pripadali građanskom sloju.
![Page 7: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/7.jpg)
Otkriće električne energije i motora sa unutrašnjim sagorevanjem i njihova primena u procesu proizvodnje smatra se početkom druge industrijske revolucije koju nazivaju i industrijskom civilizacijom ili civilizacijom drugog talasa.
Početke treće industrijske revolucije nalazimo u pronalasku atomske energije, primeni elektronike i informatike u procesu proizvodnje i upravljanju sistemima.
![Page 8: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/8.jpg)
Budući da jedno od glavnih karakteristika industrijalizacije proizvodnje predstavlja serijska proizvodnja koja je standardizovana i tipizirana uticalo je i na vrednosti kulture, njenu orginalnost i preti da uništi autonomiji kulture.
Danas možemo govoriti o kulturnoj industriji koja se odnosi na proces transformacije umetničkog dela u kulturni proizvod, koji podleže pravilima tržišta kao i svaki drugi proizvod.
![Page 9: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/9.jpg)
INDUSTRIJALIZACIJA U SRBIJI
Počeci industrijalizacije na ovim prostorima vezani su za osnivanje Senjskog rudnika, prvog rudnika mrkog uglja na prostoru centralne Srbije. Rudnik je osnovan 1853. godine, a krajem 19.
Tako je sa rudarima, majstorima, inžinjerima, geometrima i ostalim pratećim osobljem iz evropskih zemalja (Nemačka, Češka) stigao i deo njihove kulture. Senjski rudnik i Ravna reka dobijaju katoličku crkvu, banket salu i sportske terene.
![Page 10: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/10.jpg)
SFRJ
Nakon završetka rata narodna vlast u Jugoslaviji pred sebe postavlja dva cilja. Prvi cilj jeste obnova ratom razorene zemlje a drugi reorganizacija privrednih odnosa. Nakon obnove, sledila je etapa industrijalizacije i elektrifikacije. Velika su sredstva bila uložena u tešku industriju, energetiku, rudarstvo i vojnu opremu.
![Page 11: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/11.jpg)
Ubrzana industrijalizacija u SFRJ pored dezagrarizacije imala je za posedicu i urbanizaciju i veći priliv stanovništva u gradove. Tako seosko stanovništvo napušta sela i svoje dotadašnje osnovno zanimanje (poljoprivredu) koncentriše se oko većih industrijskih centara, većih gradova.
Napuštanje kulturoloških modela i obrazaca poonašanja nije tako lako kao napuštanje dojučerašnjeg osnovnog zanimanja.
Nova klasa pored volje za radom donosi u gradske sredine i svoj sistem vrednosti, ukuse, dok gradska sredina postavlja svoje standarde i pravila ponašanja.
Tako dolazimo do hibridnih oblika kulture nastalih kao proizvod interakcije dva kulturološka modela.
![Page 12: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/12.jpg)
KRETANJE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 1946 -2010
![Page 13: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/13.jpg)
Kretanje industrijske proizvodnje Srbije 1946 – 2010 prikazano na grafiku br.1 jasno pokazuje kako je tekao razvoj industrije u zemlji, gde u posleratnom periodu dolazi do naglog rasta da bi tokom devedesetih godina prošlog veka došlo do pada i taj trend i danas postoji.
![Page 14: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/14.jpg)
TRANZICIONA SRBIJA
Jedan od glavnih izazova (pored politčko-socijalno-kulturoloških) koji se postavlja pred tranzicionu Srbiju jeste i problem rekonstrukcije privrede.
U postoktobarskoj Srbiji je preterano ubrzanje dovelo do mahnitanja tržišne konkurencije, koja je zaustavljala ekonomski rast za račun uvećanja kapitala privatnih vlasnika koji se nije investirao u proizvodnju.
![Page 15: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/15.jpg)
Pitanje industrijalizacije jedno od važnijih za razumevanje opšteg socijalno kulturnog stanja jednog društva. Mitovi iz doba komunizma srušeni su krajem prošlog veka na krilima nacionalizma i ratova. Onaj deo industrije koji je preživeo raspad SFRJ, sankcije koje su zadesile Jugoslaviju tokom devedesetih godina i bombardovanje…tranziciju i privatizaciju teško će preživeti.
![Page 16: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/16.jpg)
Reindustrijalizacija dakle predstavlja novi mit u koji još uvek veruje onaj sloj stanovništva koji živi u udobnoj prošlosti. Upravo taj sloj stanovništva pod uticajem sedativnih sadržaja koje upija u svom okruženju veruje u mit reindustrujalizacije i revitalizacije srpske privrede uz jednu jedinu ideju o sigurnom radnom mestu. Nažalost, iskustva zemalja iz regiona koje su odmakle i preležale ove dečije bolesti tranzicije govore suprotno.
![Page 17: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/17.jpg)
Posledice raspada SFRJ kao i uništavanja industrije ostavile su veliki trag i na kulturu stanovništva
Jedina industrija koja danas besprekorno funkcioniše jeste industrija zabave koja svoje ciljeve pasivizacije stanovništva ostvaruje koristeći se sledećim strategijama
![Page 18: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/18.jpg)
Političko medijske strategije (Čomski)
1. strategija zabave 2. strategija stvori problem, pa ponudi rešenje, 3. strategija postupnosti nepopularne mere, 4. strategija nepopularnog odloženog u budućnost, 5. strategija infantilizacije, 6. strategija umesto razmišljanja priziva se emocija, 7. strategija držanja javnosti u neznanju i gluposti, 8. strategija ohrabrivanja osrednjosti, 9. strategija zamene ljudskog revolta krivicom, 10. strategija "znamo vas bolje nego što vi sami sebe
poznajete".
![Page 19: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/19.jpg)
Filozofija brzog uspeha i lake zarade zahvatila je srpsko društvo u tranziciji .Svoj možda i najstrašniji odraz ona daje upravo na polju kulture. U zemlji u kojoj ne radi (gotovo) ni jedna fabrika a broj stranih banaka uveliko prevezilazi broj biblioteka i kulturnih centara po gradovima skromni su izgledi za bilo kakvo pozicioniranje kulturnih vrednosti na tržištu.
![Page 20: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/20.jpg)
GDE SMO DANAS
Iako Srbija ima jednu od najvećih stopa korupcije u Evropi i za deset tranzicionih godina nije uspela da asvaltira ni deset kilometara auto puta i reši pitanje industrijalizacije i nezaposlenosti…ali zato ume da napravi spektakularna slavlja povodom svakog sportskog uspeha. I tako dolazimo do oporobanog recepta hleba i igara, gde ogroman procenat stanovništva posmatra industrijalizovane vesti i šarene slike na ekranu širom zatvorenih očiju.
![Page 21: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/21.jpg)
ZAKLJUČAK
Rad ne pretenduje da daje konačne zakonitosti kazuzalne veze pojmova kultura i industrijalizacija ali svakako da ima za cij da istakne kakve sve implikacije na kulturu odnosne njene pojavne oblike u jednom dtuštvu ima stepen induistrijalizacije.
Posebno važan segment rada predstavlja prikaz trenutnog stanja u tranzicionoj Srbiji sa isticanjem izazova koji stoje pred nama kako u smislu razvoja privrede i industriuje tako i posledica aktuelnog stanja po kulturu, stavove i vrednosti.
![Page 22: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/22.jpg)
RANA INDUSTRIJALIZACIJA
![Page 23: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/23.jpg)
INDUSTRIJALIZACIJA SRBIJE
![Page 24: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/24.jpg)
INDUSTRIJA KULTURE
![Page 25: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/25.jpg)
GDE SMO DANAS
![Page 26: Re)Industrijalizacija i Kultura u Tranzicionoj Srbiji](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022051216/55cf9773550346d03391af2b/html5/thumbnails/26.jpg)
Hvala na pažnji