reklama portal.cdr

NEPRIJATELJI NARODA U RS-u: DODIKOVA LISTA ZA LIN^

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA GODINA XX BROJ 911 SARAJEVO 24.4.2014. CIJENA 3 KM

www.slobodna-bosna.ba

DJECA U VREMENU

OD SIRIJE DO FACEBOOKA

JESTE LI VIDJELIDJEVOJ^ICE?

ISPRAVNA-oglasi sedmica-911:ISPRAVNA-oglasi.qxd 22.4.2014 15:20 Page 1

SARAJEVO IZA[LO IZ RECESIJENOVI UZLET TR@I[TA NEKRETNINANakon skoro ~etverogodi{nje stagnacije,zahuktava se novi investicioni ciklus uglavnom gradu BiH, dokaz tome je~injenica da {irom grada ni~u novistambeni objekti. U Sarajevu se trenutnogradi 200.000 kvadratnih metarastambenog i poslovnog prostora!

NESTALE U 60 SEKUNDIPRIÂ KOJA JE POTRESLA REGION Petnaest dana roditelji SABINE SELIMOVI]i SAMRE KE[INOVI] tragaju za svojimk}erkama, gimnazijalkama koje su posljednjiput vi|ene 10. aprila na Aerodromu u Be~uodakle su, kako se sumnja, preko Turskeoti{le u Siriju; mlade su djevojke, prijeodlaska iz Austrije, posje}ivale Altun Alemdàmiju u Be~u, u kojoj se okupljajunajradikalnije selefije s Balkana, a islampropovijedaju samoprogla{eni {ejhoviADEM DEMIROVI] i MIRSAD OMEROVI]iz Tutina, kojima je iz sigurnosnih razlogazabranjen ulazak u BiH

“RU[ITELJI DODIKA” PROTIVKARGANOVI]A AUTOR LISTE ZA ODSTREL NA SUDUProtiv autora “crne liste” u Republici SrpskojSTEFANA KARGANOVI]A, koji poziva nalin~ svih onih koji kriti~ki govore protivreìma MILORADA DODIKA, po~etkomnedjelje podnesena je tu`ba; SR\ANBLAGOVÂNIN, SVETLANA CENI] iTANJA TOPI], koji su se na{li na ovoj listi,za na{ list govore zbog ~ega je Dodiknaru~io ovu listu i za{to je ona opasna

USKRS U KRALJEVOJ SUTJESCI POVRATNICI NA KRI@NOM PUTUBrutalni razbojni~ki napad na stariji bra~nipar NIKOLU i MARICU CREPULJA u seluRatanj kod Kraljeve Sutjeske upla{io je iuzbunio rijetke hrvatske povratnike u ovajkraj: novinari „SB“ su me|u prvimaposjetili ro|ake i susjede nesretnihsupru`nika; oni priznaju da, uz sve neda}esa kojima se godinama bore, sada ìve ustrahu i od lokalnih kriminalaca

KINESKI ZID PLAÂ„SB“ U KINI

Japanske ekspedicione trupe 13. decembra1937. godine u{le su u tada{nji glavni gradKine, Nanjing, i u narednih {est sedmicapoubijale oko 300 hiljada Kineza, silovalioko 80 hiljada èna, a tre}inu Nanjingapretvorili u ru{evine. Memorijalni centar`rtvama masakra japanskih agresorapodignut je s namjerom izno{enja povijesnih~injenica, a ne sa namjerom {irenja mr`njeizme|u ova dva naroda. Me|utim, i nakon76 godina pitanje masakra u Nanjingu jo{uvijek je kamen spoticanja u odnosima ovedvije zemlje. Novinar „SB“ boravio je u tomkineskom gradu

CARL BILDT ÔVJEK KOJEM NISU VJEROVALIPrije nekoliko mjeseci ameri~ke vlasti po~elesu skidati oznaku tajnosti s brojnih dokume-nata vezanih za period u kojem je u Bijelojku}i bio BILL CLINTON. Veliki dio te doku-mentacije odnosi se na de{avanja tokom ineposredno nakon rata u BiH, uklju~uju}i ipregovore u Daytonu te prve korake kauspostavi mira. Doku -menti u kojima sespominje uloga prvogvisokog predstavnikau BiH rasvjetljavajubrojna pitanja o nje-govoj jedva vidljivojulozi u hap{enju optu -ènih za ratne zlo ~ine

AMERI^KI SAN MLADOGBRÂKAKENAN TREBINÊVI], AUTORBESTSELERA “BOSANSKA LISTA”Memoare mladog Br~aka KENANA TRE-BINÊVI]A, “Bosanska lista”, najpoznatijesvjetske medijske ku}e jednoglasno su ocije-nile kao najpotresnije {tivo o ratu u BiH, zbog~ega je ova knjiga postala jedna od najpopu-larnijih u SAD-u;za na{ listTrebin~evi} govorio ratnom paklukroz koji je pro{aosa svojom porodi-com u Br~kom,bijegu u SAD,ljudima koji supomogli njegovojporodici i oprostu

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nid!ara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

3624

27

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Slijede}i broj Slobodne Bosne u Sarajevu u prodaji u utorak 29.4.2014., a u ostalim gradovima BiH 30.4.2014.

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 24.4.2014 1:52

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.4

LISICA I GAVRAN

Steè se antikorupcijskiobru~ oko MAC-ai direktoraDu{ana GavranaNakon gotovo dvije godine, koliko jetrajala istraga Tuìteljstva BiH, inspek-tori Federalne uprave policije (FUP)kona~no su u srijedu (23. aprila), u{li uprostorije Centra za uklanjanje mina(BH MAC) u sarajevskom naselju Stup.U isto vrijeme, tako|er po naloguDràvnog tuìteljstva, policajci MUP-aRepublike Srpske pretresli su obiteljskuku}u direktora BH MAC-a Du{anaGavrana na Palama, protiv kojeg supredstavnici osam doma}ih deminerskihkompanija podnijeli kaznene prijave,optuùju}i ga za kriminal i korupciju.Posljednja od brojnih prijava protivdirektora Gavrana dostavljena jepro{log mjeseca, zbog neregularnosti urealiziranju tendera Svjetske banke zarazminiranje na projektu “Sava”. Du{anGavran je u vrijeme kada je akcijaDràvnog tuìteljstva zapo~ela bio naslu`benom putu u Hrvatskoj, ali seodmah vratio u BiH, na policijskosaslu{anje.

(S.M.) Nakon {to je potro{io stotine hiljadamaraka donacija Vlade RS-a koje nikad nijeopravdao a novinarima koji su zavr{ili naulici ostao duàn najmanje pet plata, vlas-nik uga{enog magazina Novi reporter izBanje Luke IIgor Gaji} na{ao je posao uVladi RS-a. Kako saznajemo, Igor Gaji} jepostao {ef kabineta ministrice trgovine ituri zma MMaide Ibri{agi}-Hrsti}.

Njegov magazin Novi reporter godina-ma je bio na vrhu prioriteta za donacijeVlade RS-a, ali je uprokos tome uga{en, aGaji} je petorici zaposlenika u tom listuostao duàn najmanje pet plata. Vlada RS-au prva ~etiri mjeseca 2012. godine privat-nim medijima isplatila je 830.000 KM.Gaji}evo preduze}e OG Press NIGD, u~ijem vlasni{tvu je bio Novi reporter, dobi-lo je u toj tran{i 150.000 KM. Svi privatnimediji, pa i Novi reporter, dobili su novacza pojedina~ne projekte za koje Vlada nika-da nije raspisala javni poziv.

OG Press NIGD (Novi reporter)150.000 KM dobio je za projekt koji sebavio “procesuiranjem zlo~ina nad Srbimau proteklom ratu te smislom postojanjadràvnog suda i tuìla{tva”. Prema odluciVlade RS-a iz septembra 2009. godine,

Novi reporter sa svojih pet zaposlenih i vi{enego skromnim tiraòm dobio je bespovrat-nu pomo} od ~ak 200.000 KM. PremaOdluci Vlade RS-a koju je potpisao premi-jer AAleksandar Dòmbi} 21. jula 2011.godine kompanija “OG Press”, izdava~Novog Reportera, po~a{}ena je sa 150.000KM za realizaciju projekta “Razvojnipoten ci ja li/komparativne prednosti Srpske:energetika, poljoprivreda, turizam, ljudskiresursi, poslovni ambijent“. Igor Gaji},direktor i vlasnik Novog reportera, imao jeprioritet i u donacijama Grada Banja Luka.Njegov ~asopis bio je jedan od rijetkih kojije godinama finansiran izda{nim donacija-ma iz gradske kase. Tira` Novog reporterabio je oko 300 primjeraka, pri ~emu suop{tine i gradovi u Republici Srpskoj, min-istarstva i razne republi~ke institucije imaleobavezu da kupuju 200 primjeraka.Ministarstva u Vladi RS-a, kao i op{tineSrbac i Gradi{ka, te grad Banja Luka,tako|er su imali obavezu da se redovnoogla{avaju u Novom reporteru, a ministri uVladi RS-a imali su obavezu da pla}ajuizme|u dvije i tri hiljade KM za svakuobjavljenu reportaù i intervju.

(M.D)

NAGRADA ZA POSLU!NOST

MINI MARKET

NOVA SINEKURA ZA PROPALOG NOVINARANakon {to je upropastio magazin Novi reporter Igor Gaji} postao je {ef kabineta ministricetrgovine i turizma RS-a Maide Ibri{agi}-Hrsti}

“Novi reporter” uga"en,novinari na ulici, vlasnik u

Vladi RS-a!

Du{an Gavran

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 24.4.2014 1:37

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


ZAKON, ILI ZAKLON

Dr. EmirTalirevi} 2007. motorom usmrtio dje~akai nije odleào nidana zatvoraNeefikasnost i korumpiranost bosansko-hercegova~kog pravosu|a svima je ve}dobro poznata, ali pojedini predmeti ukojima je doma}i pravosudni sistem„zakazao“ izazivaju istinski {ok i nevjeri -cu. Me|u njima je i slu~aj sarajevskogdoktora Emira Talirevi}a, vlasnika pri-vatne poliklinike Moja klinika, o ~ijimsmo finansijskim malverzacijama inestru~nosti pisali u nekoliko navrata. Naime, dr. Talirevi} je u Ulici velikihdrveta u Sarajevu 2007. godinemotorom udario dje~aka M.O. (punoime i prezime poznato redakciji), koji jeod siline udara i zadobijenih povredanakon nesre}e podlegao u bolnici.Talirevi} je tada optuèn za te{ko kaz-neno djelo protiv sigurnosti prometa iprvostepenom presudom Op}inskogsuda u Sarajevu osu|en na {est mjese-ci zatvora, i to nakon {to je povukaobrojne privatne veze u Tuìla{tvu i Sudukako bi izbjegao zatvorsku kaznu. Napresudu Op}inskog suda àlbe suuloìli i optuèni i kantonalno Tuìla{tvo,a s obzirom da Talirevi} nije odleào nidana iza re{etaka, ostalo je nepoznatoda li je u ovom slu~aju ikada donesenapravomo}na presuda.

(S.B.)

MINI MARKET

USKRS - VASKRS20.4.2014.

Emir Talirevi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 24.4.2014 1:38

!ETVRTAK, 17. APRIL

Jo{ nije sigurno ho}e li se po~etkomseptembra u Banjoj Luci odigrati nogomet-ni me~ izme|u reprezentacija Srbije iRepublike Srpske. Kona~na odluka je urukama me|unarodne nogometne biro kra -cije koja bi trebala (pr)ocijeniti je li pamet-no da se ova utakmica igra na vrhuncupredizborne kampanje u Bosni i Herce go -vini. Sumnja se kako bi dolazak srpskih“Orlova” predvo|enih novim selektoromMILOJKOM DRULOVI]EM, mogao bitiprotuma~en, ili intrumentaliziran kaopodr{ka reìmu i stranci MILORA DADODIKA.

Kako god bilo, utakmica entitetskereprezentacije protiv starije bra}e iz Srbijebit }e odràna na neuporedivo nièm stup-nju “bezbjednosno-sigurnosnog rizika” oddana{njeg derbija srbijanske lige u NovomPazaru, gdje je gostovala “Crvena zvezda”.Malo sam gledao tu utakmicu, gotovo jenevjerovatno da nije bilo mrtvih glava.Novopazarci tvrde da je ~itav taj belajpokrenuo ALEKSANDAR VULIN, neka-da{nji mali vrtni patuljak, dvorska luda ufamiliji Milo{evi} - Markovi}, danas mini -s tar u Vladi Srbije zaduèn za Kosovo. Nastadion je Delija Vulin do{ao u majici nakojoj je pisalo GRAÂNICA ÊKA TITU-LU, urlao, psovao, {epurio se. ““Kada traìtemir i ti{inu, idete u biblioteku. Kadadolazite na stadion, normalno je da se vi~e,ljuti, psuje”, obja{njava ministar Vulin

svoje huligansko nacionalisti~ko vr{ljanjepo novopazarskom stadionu.

Jo{ je samo nedostajao muftijaMUAMER ZUKORLI], stanovnik Srebre -ni ce u pri~uvi, da se ukaè sa majicom nakojoj bi bilo ispisano, recimo, SREBRENI-CA ÊKA TITULU, pa da po~ne krvopro-li}e...

Neko se pametan iz srpskih medija sje-tio da o skandalu zatraì mi{ljenje BAJRE@UPI]A, Novopazarca koji je svojevre-meno bio stub odbrane beogradskog“Partizana”. “Britka sablja” @upi} kaè dagodinama ne ide na utakmice. ““U moje vri-jeme na stadionima je mogao bitipovrije|en samo onaj protivni~ki igra~kojeg sam ja ~uvao i niko vi{e…”

PETAK, 18. APRIL

Brzi uli~ni, skoro pa uli~arski razgovorsa starim, ali ba{ starim znancem kojegnisam dugo vidio, a na~uo sam da nije ba{najbolji u “zdravstvenom smislu”. ““Kakosi?”, priupitam ga. ““Dobro, generalnodobro… ako ne}emo ulaziti u detalje.”Ne}emo, druè moj, nema potrebe.

SUBOTA, 19. APRIL

Narodni heroj BO[KO [ILJEGOVI],nekada{nji {ef kabineta JOSIPA BROZA,ostavio je biblioteci u rodnoj, nekadaBosanskoj a danas Kozarskoj Dubici blizupet hiljada knjiga i, pride, crte` PABLA


Narodni heroj BO!KO!ILJEGOVI#, nekada"nji"ef kabineta JOSIPABROZA, ostavio je biblioteci u rodnoj, nekada Bosanskoj a danasKozarskoj Dubici blizu pet hiljada knjiga i, pride,crte$ PABLA PICASA. !ta bi dana"nji "efovikabineta mogli zavje"tatirodnim mjestima-selima?Isto "to i njihovi predsjed-nici? Skromnu ku%nu biblioteku, autobiografijeratnih generala, “lijepemisli” velikih vo&a iponeko umjetni'ko ostvarenje, kupljeno ponabavnoj cijeni”, svjetskipoznatog avangardnogslikara ADINA HEBIBA…

Na izvjestan na~in, stvar saBosnom i Hercegovinom

prili~no je neizvjesna

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 24.4.2014 1:19

PICASSA. [ta bi dana{nji {efovi kabinetamogli zavje{tati rodnim mjestima-selima?Isto {to i njihovi predsjednici? Skromnuku}nu biblioteku, autobiografije ratnihgene rala, “lijepe misli” velikih vo|a iponeko umjetni~ko ostvarenje, kupljeno ponabavnoj cijeni”, svjetski poznatog avan-gardnog slikara ADINA HEBIBA…

NEDJELJA, 20. APRIL

Dobijam od zagreba~kih prijatelja-izda-va~a elektronsko izdanje autobiografijeIGORA MANDI]A Oklop od papira koja}e ovih dana biti promovirana u Sarajevu.Prve Mandi}eve tekstove, objavljivane utada{njem VUS-u, u kolumni “Notes”,~itao sam sredinom sedamdesetih godina.Ono {to sam propustio u novinama, nadok-nadio sam u njegovim knjigama, od kojihmi je najuzbudljivija bila i ostala “U sjenciocvale glazbe” - nemilosrdan, uzbudljiv,skoro pankerski bezobrazan obra~un samo}nom, osvetoljubivom elitisti~komglazbenom nomenklaturom.

îtam, dakle, Mandi}a u “elektronskojformi” i sjetih se naslova jednog njegovogteksta, objavljenog u beogradskoj “Dugi”prije 30-ak godina, povodom slaba{nogfilma “Me}ava” nastalog po motivimahrvatskog pisca PPere Budaka u kojoj jegenijalnu ulogu odigrao srpski glumacSLOBODAN CICA PEROVI]. ““Tako seto radi, gospodo”, poru~io je Mandi}.Uzmite i pro~itajte “Oklop od papira”, vikoji se pisanjem namjeravate baviti na duèstaze: da, tako se to radi, gospodo!

PONEDJELJAK, 21. APRIL

Kada nam je u ~etvrtom razredu Tre}egimnazije prije 35 godina profesor srp-skohrvatskog jezika, pokojni SLOBODAN\URASOVI] \URAS, za lektiru zadaoknjigu “Sto godina samo}e”, pisca za kojegniko nije ~uo, Latinoamerikanca GABRI-JELA GARCIE MARQUEZA, pobunio semoj drug iz {kolske klupe Nijaz H.:“Profesore, ja sam ~uo da je to dosta te{kaknjiga.” Jedva smo se bili izborili sa “esen-cijalnom listom” obavezne literature-lek-tire, VVaskom Popom, Crnjanskim, Oska r -om Davi~om…samo nam je jo{ falio namr-go|eni brko iz Kolumbije. Ostatak razredaje gun|aju}im negodovanjem podràokolegu Nijaza, tako da smo konsenzualnobili oslobo|eni obaveze da ~itamo tamonekog Marqueza.

Nobavezno sam, samoinicijativno, nasopstvenu odgovornost pro~itao godinu-dvije kasnije “Sto godina samo}e” i bio pot-puno zaprepa{ten koliko se Marquezovoselo Makondo rimovalo sa mojim selom,

[vrakinim. ““Ne postoji nijedna re~enica umojim knjigama a da nije zasnovana nastvarnosti”, ponavljao je Marquez u brojnimintervjuima, relativiziraju}i knji{ko-teorijs-ka preseravanja o “magi~nom realizmu”.

“[ta se ovo de{ava haveru, ti si pametan,na~itan, video si sveta… ?”, zabrinuto me jetih godina pitao kom{ija IIbro- Firgo, Rom sadna socijalne kace, pa nastavio: ““Ljudi sunekada ìveli dvesto-tristo, neki, ako im seposre}i i ~etiristo godina, a sad, kako jevreme do{lo, je li ~ovek napunio sto-stope-deset, odjednom umre…”. “Ne znam da suikad ljudi ìvjeli tristo-~etiristo godina,dragi kom{ija”, usprotivio sam se oprezno.“Pa naravno da ne zna{, ti si mlad, ne se}a{se”, zakovao me argumentirano Ibro-Firgo,koji mi je prevodio prvi album [[abanaBajramovi}a, kasnije }e se ispostaviti neonako kako je [aban pjevao nego kako ga jeon ~uo i doìvio…

Reìser EMIR KUSTURICA danas,prisje}aju}i se susreta sa velikim piscem,veli da mu je Marques 2011. otkrio za{tonema gra|anskih, ni drugih nemira uAmerici: ““Zato, Emire, {to tamo ne postojiameri~ka ambasada.” Taj se vic, ta je fora uSarajevu prepri~avana, pa i pre`vakanabarem tri-~etiri godine ranije.

“Boè, spasi me od izmi{ljanja dok pje-vam”, napisao je PPablo Neruda, a An|eoGabrijel (Marquez) ~esto i izda{no citi-rao…

UTORAK, 22. APRIL

Desilo mi se negdje pred kraj rata, ilipo~etak mira, ublizu je to - u pet deka, da samsanjao MAJU GOJKOVI]. Nikada ènuvidio nisam, ne{to sam o njoj povr{no znao,~itao da je [e{eljeva udarna pesnica uVojvodini, ali sam je ~uo na presretnutim raz-govorima koje je mazno vodila s tada{njimde~kom, prvim komandantom ~etni~kihjedinica iz Sarajeva BRANISLAVOMGAVRILOVI]EM BR NE TOM. Harlovina,manijak, vje~iti potencijalni overdozera{,siledìja, dubinski psihopata Brne godinamaje bio strah i trepet za svu, posebice ènsku~eljad u sarajevskom naselju Grbavica, a pred

njim su se djevoj~ice, djevojke, ̀ ene sklanjale{irom Sarajeva. Na po~etku agresije naHrvatsku poveo je horde svojih sunarodnjakai srodnih du{a, pod zastavom [e{eljevih ~etni-ka na Vukovar. Tamo je te{ko ranjen, pa jestjecajem nesretnih medicinskih okolnostiprepustio klanja i zlo~ine na Grbavici svomopunomo}eniku VESELINU VLAHOVI]UBATKU.

“Gospode”, pitao sam se u snu, ““kako liizgleda èna koja je u intimnoj ljubavnojvezi sa psihopatskim siledìjom, programi-ranim zlikovcem Brnetom, koja ta, od ~egaje ta, {ta je Bogu zgrije{ila, ta hudnica MajaGojkovi}.”

Kada je na su|enju VOJISLAVU[E[ELJU u Haagu prije pet-{est godinapu{ten snimak razgovora njegovog koman-danta Gavrilovi}a Brneta sa ~etni~komaktivisticom-zlo~ina~kom hu{ka~icom izNovog Sada Majom Gojkovi}, Vojvoda jeto nazvao “nepristojnim zadiranjem uintimu”, jer je, kako je kazao, rije~ o“ljubavnom flertovanju”.

Maja Gojkovi} na ~elu Skup{tineSrbije; ruàn san ili nacionalno bu|enje?!

SRIJEDA,23. APRIL

Ljubazno sam bio pozvan prije dvadesetakdana na donatorsku ve~eru u hotel “Evropa” zaizgradnju spomenika PPapi Ivanu PavluDrugom. Nisam bio pri parama, pa nisamoti{ao - na takve se povode ide ili sa obrazom ilise ne ide uop}e. Prije tri-~etiri godine slu~ajnosam u mostarskom hotelu “Ero” nabasao nadonatorsku ve~eru koju je organizirao DONANTO JELI] za izgradnju katoli~kog {kolskogobjekta. Donirao sam ne{to novca, koliko-toliko, tek da se ne obrukam.

Na donatorskoj ve~eri za Papinspomenik predsjednik Hrvatske dem o krat -ske zajednice DRAGAN ÔVI] nijedonirao ni prebijene banke. Da je samo pla-tio ono {to je te ve~eri pojeo, popio, nakupi-lo bi se tu lijepih stotinjak maraka tro{ka;ali nije ni to platio gospodin ôvi}.Okreni&obrni, gore&dolje, urbi&orbi, nijeto ba{ previ{e ni kr{}anski, ni ljudski, nipoliti~ki korektno… !


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 24.4.2014 1:21


NOVA FAZA BEZ AVAZA

Po nalogu ministraLagumdìje, MIP do daljnjegotkazao pretplatu naDnevni avaz Slu`benici Ministarstva vanjskih poslovaBiH ne mogu vi{e o dràvnom tro{ku~itati Dnevni avaz. Iako se najtira`nijisarajevski dnevni list do sada nabavljaopreko izabranog dobavlja~a a potomdistribuirao po sektorima, odnosnoodjelima Ministarstva, dostava Dnevnogavaza je naprasno prekinuta prije dese-tak dana. Budu}i da je isporuka drugihdnevnih i tjednih novina urednonastavlje na, sve su prilike da uposleniciMinistarstva vanjskih poslova ne}edobijati Dnevni avaz sve dok novinaritog lista budu pisali kriti~ki intoniranetekstove protiv ministra ZlatkaLagumdìje, dakle, do oktobarskihizbora.

(S.M.)

MINI MARKET

Istekao je zakonski rok u okviru kojegje Skup{tina Kantona Sarajevo bila du`naizabrati novu vladu, nakon {to jeprethodna pod pritiskom ulice podnijelaostavku. Rok je iscurio a u foteljama idalje sjede ministri „u ostavci“ i sve suprilike da }e tako ostati sve do narednihparlamentarnih izbora u oktobru ovegodine, budu}i da se ne nazire novaskup{tinska ve}ina koja bi moglaformirati novu izvr{nu vlast.

Zastupnici SDP-a tvrde da kantonalnaVlada ne moè raditi i odlu~ivati utehni~kom mandatu, i prijete da }e svaku

odluku kantonalne Vlade usvojenu utehni~kom mandatu preispitati naUstavnom sudu Federacije BiH.

Formalno su u pravu, ali nije politi~kikorektno da takvu inicijativu pokre}eSDP, s obzirom na ~injenicu da su svevlade predvo|ene SDP-om nakonparlamentarnih izbora 2010. godineformirane s vi{emjese~nim zaka{njenjem,pri ~emu je formiranje Vije}a ministaraBiH kasnilo punih 17 mjeseci! Zna~i li toi da su odluke u tom razdoblju usvojenena nezakonit i neustavan na~in?!

(M.A.)

DVA (INA, DVA AR!INA

SDP se „principijelno“ protivida vlada radi i odlu'uje u

„tehni'kom mandatu“

KUTAK ZA RIJASETOV TRENUTAK

D$amija u srcu osnovaca

ZlatkoLagumdìja

Med`lis Islamske zajedniceBr~ko objavio je konkurs za najboljiliterarni rad u kojem mogu u~estvo-vati svi u~enici osnovnih {kola.Tema literarnog rada je Dàmija umom srcu, a kako se navodi nazvani~nom web sajtu RijasetaIslamske zajednice u BiH, konkursje objavljen povodom Dana dàmija.

Za tri najbolja rada po ocjenistru~nog ìrija, Med`lis IZ Br~kododijelit }e i nov~ane nagrade. Tako}e u~enik/u~enica koji najbolje opi{eemocije koje u njegovom/njenomsrcu budi dàmija dobiti 200 KM,drugoplasiranom }e pripasti 150, atre}enagra|enom stotinu KM.

Ina~e, ovo nije prvi put daRijaset Islamske zajednice u BiHpodsti~e u~enike da {alju radove sa„dàmijskom“ tematikom. Pro{legodine je za u~enike osnovnih isrednjih {kola raspisan konkurs zanajbolji likovni rad, poetski i proznisastav o temi Aladà dàmija — lje-potica Balkana. Kako su izvijestili izRijaseta, na pomenuti konkurs upredvi|enom roku pristiglo je 1.097radova, od ~ega 838 likovnih i 289poetskih i proznih sastava. (M.R.)

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 24.4.2014 1:35

PRO ET CONTRA


[ENGENSKA TJERAPIJA

Ljekari propisaliterapiju koju[e{elj upornoodbija tvrde}i daga poku{avajulikvidirati Po{to se tokom svogdvanaestogodi{njeg pritvora uScheveningenu oprobao u svim vrsta-ma bojkota, po~ev od {trajka gla|u doinsistiranja na }irili~noj dokumentaciji,Vojislav [e{elj se ovih dana odvaìo ida odbije kemoterapiju. Naime, [e{eljje u decembru pro{le godine operisaorak debelog crijeva i limfnih ~vorova.Od tada je primio samo jednukemotera piju od propisanih dvanaest.êtni~ki vojvoda odbija lije~enje jer suljekari procijenili da nakon primljenekemotera pije mora da provede sedamdana u strogoj izolaciji zatvorske bol-nice. Ova mjera je donijeta jer je [e{eljnakon kemoterapije razdra`ljiv i pred-stavlja opasnost za ostale pritvorenike.Zbog te mjere [e{elj je odlu~io da pocijenu ìvota odbije terapiju. Za to vri-jeme njegove strana~ke kolegesmi{ljaju novu teoriju zavjere: tvrde daljekari tim mjerama èle [e{elju daoslabe imunitet i sudski procesokon~aju njegovom likvidacijom! (M.D.)

MINI MARKET

HANKA VAJZOVI]

Profesor FPN-a

DARije~ je o pitanjima kojasvakako treba rje{avati nadràvnoj razini.Diskriminacija sigurno jesteono {to je sadanapravljeno, a regulisanjeprijave i odjave prebivali{tamora biti ure|eno u skladusa Ustavom BiH i Aneksom7 Dejtonskog mirovnogsporazuma.

DAMIR MILJEVI]

Ekonomskianaliti~ar

NEîtav problem je taj {toprebivali{te nije regulisanastvar u BiH. Veliki problemnam je {to su ljudiprijavljeni na pojedinimadresama a uop{te nisu uzemlji. Ovaj problem bi setrebao rije{iti dràvnimzakonom, ali kod nas suobi~ne i banalne stvari

su{tinska politi~ka pitanja,{to je besmisleno.

SA[A MAGAZINOVI]

[ef klubaSDP-a uParlamentuBiH

DAOHR treba poni{titi odlukuVlade RS-a jer jasno je dase radi o nadle`nostidràve BiH koju ovomodlukom Vlada RS-apoku{ava uzurpirati.

AMIR ZUKI]

Generalnisekretar SDA

DAMi{ljenja sam da OHRtreba suspendovati odluku ida je ovo atak na povratak,atak na Aneks 7 Dejtonskogmirovnog sporazuma, atakna sve one ljude ~ija jesloboda kretanja ugroèna.Smatram da je ovo jedanod ozbiljnijih udara natemeljne slobode u BiH.

DU[ANKA MAJKI]

PoslanikSNSD-a u PS BiH

NESmatram da OHR ne trebaponi{titi odluku, a i kad bi jeponi{tio, to ni{ta ne bizna~ilo jer od Vlade RS-azavisi da li }e ona bitiobjavljena ili ne, tako da biOHR-u bilo uzaludno ~ak ida donese takvu odluku.

ALMIR TERZI]

Politi~ki analiti~ar

DAOHR bi kona~no trebao dapokaè vi{e odlu~nostime|unarodne zajednice uBiH u klju~nim pitanjima.Poziv da su prebivali{te iboravi{te u nadle`nostidràve kao ustavna kate-gorija nije dovoljan. Trebaprestati sa retroaktivnimdjelovanjem, jer to samoohrabruje one koji èledo}i do svojih ciljeva zao-bilaze}i dràvne instituci-je.

Treba li OHR poni"titi odluku Vlade RS-a o provjeri prebivali"ta?

Priredila: Ma{a ]osi}

Vojislav [e{eljSEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

by M

ARIO

BRA

NCAG

LIONI

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 24.4.2014 1:35

Nakon skoro ~etverogodi{njestag na cije, trì{te nekretnina uglav nom gradu BiH ponovo jeoìvjelo. Recesija je definitivnopro{la, izjavio je prije nekoliko

dana guverner Centralne banke BiHKemal Kozari}, navode}i podatak daprivreda BiH biljeì blagi rast ve} ~etirikvartala zaredom, {to se uobi~ajenouzima kao dokaz postrecesijskogoporavka privrede. Prvi znaci optimizmana sarajevskom trì{tu nekretnina pojavilisu se jo{ u drugom dijelu protekle godine,a osobito po~etkom 2013. godine, kada jeu kratkom vremenu otvoreno desetaknovih gradili{ta. Prema grubimprocjenama, samo na prostoru ~etirigradske op}ine Sarajeva, trenutno segradi oko 200.000 kvadratnih metaraposlovnog i stambenog prostora a ukupnavrijednost investicionog ulaganja unekretnine procjenjuje se na oko 700miliona KM. To je jo{ uvijek dalekoispod razine rekordne, predrecesijske2008. godine, kada su investicije unekretnine u glavnom gradu BiHprema{ile 1,2 milijarde KM!

ODMRZNUTA PRODAJA STANOVAPrema neslu`benim podacima koje smo

prikupili od desetak sarajevskih investitora,tokom prva ~etiri mjeseca ove godine

prodato je vi{e stanova nego tokom cijeleprotekle 2013. godine. Primjerice, svistanovi u novoizgra|enoj stambenoj zgradiDVOR, koja je smje{tena tik do SarajevoCity Centra na Marijin Dvoru, prodati sujo{ tokom izgradnje, i to po prosje~nojcijeni od oko 4.000 KM za kvadratni metar!Dodu{e, rije~ je o „svega“ 40-ak luksuznihstanova na jednoj od najatraktivnijihlokacija u gradu, ali prodaja stanova iposlovnih prostora procvjetala je i na manjeatraktivnim gradskim lokacijama. Gra|e vi -nsko preduze}e ANS Drive pet mjeseciprije useljenja prodalo je 90 od ukupno 162stana koja gradi na Dolac Malti. Solidanrast prodaje novoizgra|enih stanova biljeìi preduze}e Tibra Pacifik, koje gradi dvijestambene zgrade (ukupno 240 stanova)smje{tene izvan gradskog sredi{ta, naStupu i Nedàri}ima. Cijena ovih stanova suklju~enim PDV-om iznosi 1.650 KM pokvadratnom metru, a ve} tokom izgradnjeTibra Pacifik je uspjela prodati 50 postostanova.

O@IVJELA NAPU[TENA GRADILI[TABlagi optimizam na trì{tu nekretnina

oìvio je i neka privremeno zatvorena ikonzervirana gradili{ta koja su prvobitnobila otvorena jo{ prije recesijskog udara.Tako je gra|evinsko preduze}e OKI jo{2008. godine zapo~elo izgradnju 96luksuznih stanova u okviru posebnogstambenog kvarta pod nazivom DobrinjaExclusive u op}ini Novi Grad. Gra|evinaje uglavnom mirovala tokom protekle tri

12

SARAJEVO IZA[LO IZ RECESIJE

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Nakon skoro 'etverogodi"nje stagnacije, zahuktava se novi investicioni ciklus u glavnom gradu BiH, dokaz tome je 'injenica da "irom grada ni'u

novi stambeni objekti

U SARAJEVU SE TRENUTNOGRADI 200.000 KVADRATNIH

METARA STAMBENOG IPOSLOVNOG PROSTORA!

Aktuelne investicije u nekretnine uglavnom gradu BiH procjenjuju se na

oko 700 miliona KMSLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

!!

ASIM:TEKST osnova.qxd 24.4.2014 0:58

24.4.2014. I SLOBODNA BOSNA

NOVI UZLET TR@I[TA NEKRETNINA

NOVO LICE STAROG KVARTANa Marijin Dvoru ni~u tri moderneposlovno-stambene zgrade

NOVI INVESTICIONI ZAMAHGra|evinska firma Tibra pacific izgradila jecijelo novo naselje u predgra|u Sarajeva


godine, no ponovo je o`ivjela prije trimjeseca i, kako smo doznali, dovr{etakizgradnje cijelog stambenog kompleksaplaniran je za juli (prvi dio) i septembar(drugi dio) ove godine.

TURISTI^KI PROCVATOsjetno je dinami~nije i tr`i{te

poslovnih prostora, koje je proteklihnekoliko godina bilo skoro zamrlo, dijelomzbog recesije a dijelom zbog zasi}enosti.No, trend se naglo preokrenuo u posljednjihpola godine, kada je zapo~ela izgradnjacijelog niza poslovnih objekata, kaosamostalnih cjelina ili u sastavu stambenihobjekata. S najve}om ponudom poslovnihprostora uskoro }e iza}i gra|evinskopreduze}e Butmir koje na prostoru izme|uhotela Bristol i zgrade Elektroprivrede BiHgradi tri zgrade (14, 16 i 18 spratova)vrijedne skoro 80 miliona KM, koje su

ve}im dijelom namijenjene za smje{tajposlovnih ureda. Prema nezvani~niminformacijama, skoro polovina od ukupno30.000 kvadratnih metara ve} je prodata -Turkish Ziraat banci, Agenciji za

bankarstvo FBiH i jo{ nekim privatnimfirmama.

U neposrednoj blizini Sarajevo CityCentra grade se jo{ dvije stambeno-poslovne zgrade „visoke kategorije“ - firma


SARAJEVO IZA[LO IZ RECESIJE

!

Glavnina investicija u nekretnine dolaziiz lokalne poslovne zajednice. IzuzevSarajevo City Centra i hotela „MarriottResidence Inn“, svi ostali stambeno-poslovni objekti koji se trenutno grade uSarajevu u vlasni{tvu su lokalnih

poduzetnika, naj~e{}e vlasnika gra|evin -skih firmi.

Sarajevska firma ANS Drive napravilaje zanimljivu kombinaciju izgradnjeposlovnih i stambenih prostora i vlastiteproizvodnje namje{taja „po mjeri“ . !

SKROMNE STRANE INVESTICIJE

Glavninu novih objekata gradelokalni poduzetnici

PRVI AMERI^KI HOTEL U SARAJEVUHotel Marriott Residence Inn po~inje s radomkrajem augusta


Bau-Herc podiè stamben-poslovni objekatna povr{ini od 6.300 kvadratnih metara asamo stotinjak metara dalje objekat sli~nepovr{ine i namjene podiè i sarajevskafirma SEIC.

Najve}a poslovna ekspanzija u glavnomgradu BiH de{eva se u sektoru hotelsko-ugostiteljskih usluga. Ovaj sektor je iz recesijeiza{ao skoro neokrznut, {to je nesumnjivorezultat eksplozivnog porasta inostranihturisti~kih posjeta glavnom gradu BiH. U2013. godini, Sarajevo je posjetilo 302 hiljade(registriranih!) inostranih turista - 18 postovi{e nego 2012. godine, a skoro 50 posto vi{enego 2010. godine! Na talasu turisti~kogbuma nastala je potpuno nova hotelsko-ugostiteljska infrastruktura kakva ranije uSarajevu nije postojala. U kratkom razdobljuod svega nekoliko godina, u Sarajevu jeizgra|eno 250 hotela, motela, hostela ipansiona, a do kraja godine hotelska ponudaSarajeva bit }e bogatija za jo{ najmanje 2.000kreveta, mahom u hotelima luksuznekategorije. U novoj hotelskoj ponudi Sarajeva,izdvajaju se dva nova hotela visoke kategorije:jedan iz poznatog hotelskog lanca Kempinski,u okviru Sarajevo City Centra, na oko 30.000kvadratsnih metara, a drugi iz poznatogameri~kog lanca hotela Marriott ResidenceInn, koji se gradi u najstroèm gradskomcentru. !


NOVI UZLET TR@I[TA NEKRETNINA

Cijena novoizgra|enog luksuznogstana unutar uèg gradskog sredi{taSarajeva kre}e se u rasponu od 4 do 5hiljada KM i na razini je cijena sli~nihstanova u Zagrebu i Beogradu. Cijenastanova u gradskom predgra|uneuporedivo je nià i kre}e se u rasponu

od 1.600 do 2.500 KM. Visoka cijena stanova u najstroèm

gradskom sredi{tu posljedica je visokihtro{kova ure|enja gra|evinskog zemlji{tate podzemnih, vi{eeta`nih garaà ~ija jeizgradnja postavljena kao neizostavnistandard iole zna~ajnije novogradnje. !

ASTRONOMSKE CIJENE STANOVA

Stan u centru Sarajeva od 4 do 5hiljada KM po kvadratnom metru

MOJA MALTAFirma ANS Drive je uspjela prodati ve}inustanova u zgradi na Dolac Malti


Pro{la su dva tjedna otkako suizbezumljeni roditelji SSabineSelimovi} i SSamre Ke{inovi}policiji u Be~u prijavili nestanakk}erki, ali dvjema austrijskim

tinejdèrkama bosanskog porijekla i daljenema ni traga. Petnaestogodi{nja Sabina injezina godinu dana starija prijateljicaSamra posljednji su put vi|ene 10. aprila naAerodromu u Be~u, dok su ~ekale let zaturski grad Adanu. U Turskoj su ih, kako sesumnja, do~ekali tajanstveni organizatoriputa, bez ~ije pomo}i same nisu mogleilegalnim kanalima pre}i dràvnu granicusa Sirijom. No, nije poznato gdje su potomzavr{ile, jer informacije da su turskiobavje{tajci locirali signal iz njihovogmobilnog telefona jo{ nisu i zvani~nopotvr|ene.

MUD@AHEDINSKE NEVJESTENa portalu islamskog magazina Saff,

nekoliko dana kasnije, objavljena je vijestda je Sabinu Selimovi} na sirijskom rati{tudo~ekao budu}i mu`, izvjesni mudàhediniz ê~enije, i fotografija na kojoj suodbjegle prijateljice snimljena po~etkomaprila u Be~u. Kako su, me|utim, obje

djevojke odjevene u nikab, nemogu}e jeutvrditi jesu li na slikama uistinu Sabina iSamra. Roditelji Sabine Selimovi} su izokolice Zvornika, Samre Ke{anovi} izBr~kog, a djevoj~ice su imale austrijskodràvljanstvo. Sabinin otac SSabit Selimovi}ranije je demantirao medijske napise kakoje njegova k}erka, prije odlaska, ostavilaroditeljima poruku da odlazi u dìhad, uSiriju, negiraju}i da je mlada djevojkauop}e bila pokrivena. Iako njihovi roditeljisumnjaju da su tinejdèrke otete,dosada{nja saznanja austrijske policijeupu}uju da su iz Be~a same otputovale.

Do prije nekoliko mjeseci uzornegimnazijalke, koje se ni po ~emu nisurazlikovale od svojih austrijskih vr{nja -kinja, navodno su prije misterioznognestanka po~ele odlaziti u Altun Alemdàmiju u Be~u, mjesto na kojem seokupljaju najradikalniji sljedbenici sele fij s kogpokreta s Balkana. Njihove su vo|e dvojicavehabija iz Sandàka - AAdem Demirovi} iMirsad Omerovi}, zvani EEbu Tejma, okojima je Slobodna Bosna, podsjetimo, vi{eputa pisala. Demirovi} i Omerovi}, obojicarodom iz Tutina, posljednjih su godina,naime, bili ~esti gosti kod svoje „bosanskebra}e“, ali su im ovda{nje nadle`ne dràvneinstitucije, u me|uvremenu, uskratilegostoprimstvo.

Premda se spekulira da je Ademu

Demirovi}u i Mirsadu Omerovi}u ulazak uBiH zabranjen zbog njihove radikalneretorike i istupa na vjerskim predavanjima,pravi su razlozi, ipak, sigurnosne naravi.

REGRUTACIJA BALKANSKIH RATNIKADvojica su samoprogla{enih selefijskih

vo|a iz Be~a, kako se ispostavilo prije vi{eod dvije godine, u Austriji bili „duhovniu~itelji“ i mentori nesretnog MMevlidaJa{arevi}a, njihovog zalu|enog su narod -njaka (iz Novog Pazara), koji je 28. oktobra2011. napao ameri~ku ambasadu uSarajevu. Ja{arevi} je, u me|uvremenu,zavr{io iza re{etaka (pravomo}no je osu|en


NESTALE U 60 SEKUNDI

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Petnaest dana roditelji SABINE SELIMOVI# i SAMRE KE!INOVI# tragaju za svojim k%erkama, gimnazijalkama koje su posljednji put vi&ene 10. aprila na

Aerodromu u Be'u odakle su, kako se sumnja, preko Turske oti"le u Siriju; mladesu djevojke, prije odlaska iz Austrije, posje%ivale Altun Alem d$amiju u Be'u, u

kojoj se okupljaju najradikalnije selefije s Balkana, a islam propovijedaju samoprogla"eni "ejhovi ADEM DEMIROVI# i MIRSAD OMEROVI# iz Tutina,

kojima je iz sigurnosnih razloga zabranjen ulazak u BiH

JESTE LI VIDJELI DJEVOJÎCEP U T U S I R I J U

Mirsad Omerovi} zvani Ebu Tejma,kojeg austrijski novinari okrivljuju daje nestale tinejdèrke nagovorio naput u Siriju, bio je duhovni u~itelj

Mevlida Ja{arevi}a

SABINA:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 22:47

na 15 godina zatvora), a Demirovi} iOmerovi} su na{li nove `rtve. Pretpostavljase da su njih dvojica glavni organizatori isufinancijeri odlaska sljedbenika veha bijs -kog pokreta iz nekoliko zapadnoeuropskihzemalja na sirijsko rati{te. Dobrovoljcepronalaze i vrbuju uglavnom me|u mladimljudima s prostora biv{e Jugoslavije, zbog~ega ih austrijski novinari (ne)izravnookrivljuju i za bijeg Sabine Selimovi} iSamre Ke{inovi}. Jednako je tako uaustrijskim medijima Altun Alem dàmija~esto navo|ena kao mjesto u kojem semuslimanima u Be~u name}u radikalnatuma~enja islama, ali i kao jedan odnajva`nijih punktova za regrutaciju dìhad-ratnika. Informacije do kojih je do{laSlobodna Bosna upu}uju da AdemDemirovi} i Mirsad Omerovi} svoja


PRIÂ KOJA JE POTRESLA REGION

!!

ZABRANA ULASKA U BiH:Premda se spekulira da je Ademu Demirovi%ui Mirsadu Omerovi%uulazak u BiH zabranjenzbog njihove radikalneretorike i istupa na vjerskim predavanjima,pravi su razlozi, ipak, sigurnosne naravi

GDJE SU NESTALE VESELE TINEJD@ERKESamra Ke{inovi} i Sabina Selimovi} ni po ~emu se nisu razlikovale od svojih vr{njakinja,

sve do prije petnaestak dana kada su oti{le u Siriju

RODITELJKA PA@NJASabinin otac Sabit Selimovi}demantira da je njegovak}erka bila pokrivena, novinari Saffa tvrde da imajufotografije nestalih djevojakau nikabu

RATNI TROFEJAleksandar Ruì} (desno)na sirijskom rati{tu


vjerska ubje|enja ne promoviraju samo uBe~u, predavanja drè i u drugimaustrijskim gradovima, ali i u [vajcarskoj,Njema~koj, Nizozemskoj, Sloveniji i Srbiji.

Prethodnih su godina, pak, bili redovitiposjetitelji u Gornjoj Mao~i, gdje im jedoma}in bio vo|a lokalne vehabijskezajednice NNusret Imamovi}. U Bosnu suAdem Demirovi} i Mirsad Omerovi}zvani~no dolazili kako bi dràli predavanjana zatvorenim vjerskim sjelima, ali sepouzdano zna kako su svojimsljedbenicima donosili i zna~ajna finan -cijska sredstva, ~ije porijeklo nije poznato.

KRAJI[NICI, GDJE ]EMO NA PRELONisu, me|utim, Demirovi} i Omerovi}

~esto posje}ivali samo Gornju Mao~u, selou koje je, pretpostavlja se upravo ponjihovoj preporuci, svojedobno doselio iMevlid Ja{arevi}. [ejhovi iz Be~a sugodinama odràvali bliske veze i s BBilalomBosni}em, najutjecajnijim kraji{kimselefijom, koji je Demirovi}u i Omerovi}udogovarao „gostovanje“ u Buìmu iokolnim mjestima. U Novom Pazaru su imdoma}ini bili AAbid Podbi~anin, osniva~ i

lider dèmata Furkan i SSead Plojovi},tako|er nekada{nji stanovnik GornjeMao~e. Sa Seadom je tada u Gornjoj Mao~iìvjela i njegova sestra NNevresa Plojovi},

koja se poslije {erijatski udala za DDinuPe~enkovi}a. Pe~enkovi} je, podsjetimo,tako|er bio uhap{en zbog sumnje da jesudjelovao u pripremi teroristi~kog napadana Ambasadu SAD-a, jer je u Sarajevodovezao Mevlida Ja{arevi}a. NevresaPlojovi} se poslije udala za drugog „brata“Abida Podbi~anina, s kojim je i oti{la uSiriju.

U „aran`manu“ dvojice sandà~kih{ejhova s be~kom adresom stanovanja,na sirijski je front oti{lo na desetkemladih dobrovoljaca, me|u kojima sunajbrojniji Kraji{nici, uglavnom sinovibosanskih izbjeglica. Demirovi} iOmerovi} su u gra|anski rat u Sirijiposlali AAleksandra Ruì}a, zvanog EEbuHurejra, porijeklom iz Velike Kladu{e,njegovog sugra|anina EE{efa Hozanovi}ai Ramu Grahovi}a, tako|er Kraji{nika,koji su se poslije, na dru{tvenimmreàma, javno hvalili svojim vojnimpodvizima. !

18

NESTALE U 60 SEKUNDI

!

Dok INTERPOL iz Austrije, zajednos kolegama iz Turske, poku{ava u}i utrag nestalim djevojkama, doznajemokako je nakon odlaska Sabine Selimovi}i Samre Ke{inovi} sprije~en bijeg jo{jednog maloljetnog mladi}a. Premanezvani~nim informacijama, austrijska

je policija prije nekoliko dana zaustavila16-godi{njeg mladi}a porijeklom iz BiH,koji je istom rutom preko Turske krenuona sirijsko rati{te. Dje~ak, ~iji seidentitet krije zbog njegovih godina, navrijeme je predat/vra}en svojimroditeljima. !

BOSANSKI DJEÂCI, D@IHAD RATNICI

Austrijska policija sprije'ila odlazaku Siriju jo" jednog maloljetnogBosanca?!

NOVA BANKA PREDSTAVILA KAMPANJU “@IVOT U PLUSU”U Kristalnoj sali Hotela Bosna, u Banjoj Luci, Nova banka je organizovala

sve~anu ve~eru povodom promocije kampanje za {tednju “@ivot u plusu”.Medijska kampanja po~e}e 1. maja, a u sklopu nje bi}e organizovana i nagrad-na igra. Pravo na u~e{}e u nagradnoj igri ima}e {tedi{e koje oro~e minimalno3.000 KM na najmanje 18 mjeseci. Kampanja }e trajati tri mjeseca i svakogmjeseca Nova banka }e izvu}i kupon sretnog dobitnika 10.000 KM na Visa plat-noj kartici.

Ovaj doga|aj je bio prilika da Nova banka promovi{e i novitete iz domenakarti~nog poslovanja. S obzirom da je potpisan ugovor sa Visom, kojim je Novabanka dobila principalstvo za Bosnu i Hercegovinu te nakon izvr{ene analizetrì{ta Bosne i Hercegovine, omogu}eno je uvo|enje Visa Classic kreditne kar-

tice sa mogu}no{}u pla}anja na rate kod trgovaca u zemlji i inostranstvu,kao i Visa Gold platne kartice, koja omogu}ava dodatnu ugodnost pri

kori{tenju platnih kartica.

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

[EJHOVI IZ TUTINA NA PRIVREMENOM RADU U AUSTRIJIMirsad Omerovi} zvani Ebu Tejma i Adem Demirovi} propagiraju radikalna vjerska u~enja u Altun Alem dàmiji u Be~u


Predsjednik Vanjskotrgovinskekomore BiH Ahmet Egrli}pohvalio se kako je predstavnici-ma Vanjskotrgovinske komore izEskisehira u Turskoj, prije neko-

liko dana u Sarajevu, ponudio propale bh.firme, da za njih na|u investitore spremneda uloè kapital i pokrenu proizvodnju.

Egrli} je kazao kako je najstarijojturskoj vanjskotrgovinskoj komori, kojaokuplja oko 15.000 privrednika, ponudio“novi model poslovanja”. Model podrazu-mijeva da VTK BiH prezentira konkretnefirme iz BiH komori Eskisehira, a da turskakomora nakon toga traì potencijalneinvestitore, od ~ega }e koristi imati i BiH,ali i Turska.

- Fabrika boja i lakova u Vi{egradunekada je radila za potrebe cijele biv{eJugoslavije, a sada ne radi. Ona ima pogonei dio infrastrukture, ali proizvodnju u njojmoè pokrenuti samo neka multinacionalnakompanija iz iste bran{e. Mi trebamo dakaèmo koliko ta na{a kompanija vrijedi, ukakvom je stanju, a da Turska nakon togatraì investitora koji }e uloìti novac, jerVanjskotrgovinska komora iz Eskisehira usvom gradu ima tri multinacionalne kom-panije koje se bave proizvodnjom boja ilakova — objasnio je Egrli} vlastiti ekonom-ski patent.

Egrli} tvrdi da je ovaj model mnogoefikasniji od klasi~nog povezivanjadoma}ih privrednika sa privrednicima izdrugih zemalja, “iz kojih se vrlo ~esto neizrode nikakvi poslovi”.

Egrli} nije otkrio kako su njegovi turskisagovornici reagirali na ovu ponudu, nonije te{ko zaklju~iti kako nisu bili pretjera-no odu{evljeni. I turski kao i drugi privred-nici iz dràva trì{ne ekonomije, izlaze nainostrana triì{ta u potrazi za zaradom. Izato u pravilu u {irokom luku zaobilazepropale firme, rezonuju}i da nisu propalepukim slu~ajem nego s dubokim razlogom,a svoj novac investiraju u firme pred koji-ma stoji jasna trì{na perspektiva.

Za{to predsjednik VTK Ahmet Egrli}svoj revolucionarni model privla~enja

stranih investicija nije ponudio Privrednojkomori Njema~ke koja je neuporedivo itehnolo{ki i finansijski mo}nija od Turske?Zato {to unaprijed zna kako bi njema~kipartneri reagirali na takvu ponudu: unajboljem slu~aju pitali bi Egrli}a je li toneka bosanska {ala, mo`da skrivena kame -ra?!

O~ito misli da }e Turski privrednici iznekog razloga reagirati druk~ije od

njema~kih privrednika, da ne}e kaonjema~ki privrednici voditi ra~una ovlastitim poslovnim interesima i da }e svojkapital u BiH ulagati zbog humanitarnih ane poslovnih ciljeva?!

S takvim pristupom inostranim investi-torima, Egrli} bi mo`da mogao napravitineki uspjeh u humanitarnom dru{tvu“Merhamet” ali ne i u Vanjskotrgovinskojkomori BiH. !


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Egrli% tjera strane investitore!

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiHAhmet Egrli% velikodu"no nudi Turcima

da preuzmu propale bosanske firme

NAIVNA STRATEGIJATurske privrednike zbunila ponuda Ahmeta Egrli!a da preuzmu propale firme

Skandal:Skandal.qxd 23.4.2014 22:23

Protiv SStefana Karganovi}a, autoraknjige Ru{enje Republike Srpske,koja je izazvala op{tu osudu bh.javnosti, podignuta je tu`ba uOsno vnom sudu u Banjoj Luci.

Tu`bu protiv Karganovi}a i NNenada Nova -kovi}a, glavnog urednika izdava~ke ku}eBesjeda zbog klevete, podigli su SSvetlanaCeni}, Tanja Topi}, Transparency Inter nat -ional BiH, portal Buka, Helsin{ki parla-ment gra|ana Banja Luka. Oni su uKarganovi}evoj knjizi stavljeni na “crnulistu” organizacija i pojedinaca koji seoptuùju za ru{enje ustavnog poretka i pod-sticanje na nerede.

ZASTRA[UJU]A DODIKOVA PORUKASr|an Blagov~anin, direktor Trans -

parency Internationala BiH, za na{ list kaèda se ovdje ne radi o samom Karganovi}u,ve}i je problem {to je Vlada RepublikeSrpske finansirala monstruozni napad naorganizacije civilnog dru{tva i pojedincekoji se kriti~ki osvr}u na rad vlasti u RS-u.

“Ta publikacija je objavljena na stranicivladaju}e politi~ke partije SNSD-a. Da li tozna~i da ljudi koje su nalaze na toj crnojlisti treba da budu uhap{eni i ustrijeljeni?Sve je to ura|eno bez ikakvog dokaza. Ono{to je navedeno u tom pamfletu je vrloopasno. Mi smo to shvatili kao poziv nalin~. Naàlost, ovo nije prvi put da reìm uRS-u radi takvu vrstu progona. To je samodokaz da je reìm u RS-u potpuno izgubiokompas i da ne}e prezati ni od ~ega da bisprije~io kriti~ke glasove koji su, naàlost,vrlo usamljeni prema onom {to on radi.

Ovo je vrlo opasna stvar i karakteristikanajmra~nijih reìma. Optu`bom da nekoruì ustavni poredak njemu se na le|apostavlja meta, da svaki patriota moè uzetipravdu u ruke i obra~unati se s tim ljudimai organizacijama. Mi smo tu`bu podigliprvenstveno da bismo za{titili sebe, jersmatramo da je poruka zastra{uju}a, da sesvako onaj ko se usudi da kritikuje ono {toreìm radi izlaè velikoj opasnosti”, kaèBlagov~anin.

Ina~e, ameri~ko-srpski “advokat” izChicaga Stefan Karganovi} preko projektaIstorijski projekat Srebrenica, ~ije je

sjedi{te u Den Haagu, najve}i je negatorgenocida nad Srebreni~anima. Za tajanga`man u posljednjih sedam godina odreìma Milorada Dodika dobio je 1,9 mili -o na maraka!

Nakon {to mu se poricanje genocida uSrebrenici debelo isplatilo, Karganovi} je,za ra~un Milorada Dodika publicirao svo-jevrsnu listu navodnih neprijatelja Repu b -li ke Srpske. Me|u ru{iocima RS-a porednavedenih osoba, nalaze se i ekonomistiDamir Miljevi}, Aleksa Milojevi}, novinarSlobodan Vaskovi}, kao i ~itav niz organi-zacija, poput Slobodne Republike, pa ~ak i


“RU[ITELJI DODIKA” PROTIV KARGANOVI]A

Pi{e: MIRHA DEDI]

Protiv autora “crne liste” u Republici Srpskoj STEFANA KARGANOVI#A, kojipoziva na lin' svih onih koji kriti'ki govore protiv re$ima MILORADA DODIKA,

po'etkom nedjelje podnesena je tu$ba; SR)AN BLAGOV(ANIN, SVETLANACENI# i TANJA TOPI#, koji su se na"li na ovoj listi, za na" list govore zbog

'ega je Dodik naru'io ovu listu i za"to je ona opasna

TU@BA PROTIV DODIKOVEKAZNENE EKSPEDICIJE

“Opskurni Stefan Karganovi} debelo napla}uje prljaveposlove koje radi za Dodika“

KARGANOVI] OSAM GODINA SLU@I DODIKOVOM RE@IMU Na negiranju genocida u Srebrenici i pravljenju listi unutra{njih neprijatelja RS-a Karganovi} zgrnuo milione maraka

karganovic:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 23:56

Veterani Republike Srpske. Svi oni bi,prema Karganovi}u, u~estvovali u izazi-vanju nereda i podrivanju ustavnog poret-ka, na mig svojih inostranih naredbodava-ca.

“[a~ica stranih pla}enika }e uskoropoku{ati uzurpirati vlast. Nevladine organi-zacije, finansirane od Evropske unije iSAD-a, uùrbano pripremaju svijeststanovnika RS-a za prevrat. Teì{te kam-panje usmjerene protiv (predsjednika)Republike Srpske je dramatizovanjeposljedica ekonomske krize”, navodi u svo-joj knjizi Karganovi}.

Nakon brojnih ocjena da knjiga pred-stavlja poziv na lin~, od nje se ogradio IIgorRadoji~i}, predsjednik Skup{tine RS-a,stavom da je “rije~ o knjizi koja je izazvaladosta komentara i u kojoj ima dosta glu-posti”.

“Nije va`no da li su pozitivne ili nega-tivne reakcije, va`no je da se pri~a oknjizi”, kazao je Stefan Karganovi}, nakon{to je u svom uratku pozvao “na lov” onihkoji ukazuju na lo{e strane vladavineMilorada Dodika.

Tanja Topi}, politi~ka analiti~arka, za“SB” kaè da je u posljednjih osam godinabila stalno izloèna sistemskom povla~enjukroz blato i postavljana na razne crne liste.

“U ovom slu~aju me Karganovi} bezikakve argumentacije stavlja na neku listu.Mislim da su te stvari bile veoma opasne ijedini na~in da reagujem na to bila je tu`ba.Karganovi} je ~ovjek koji ima jaka le|aonih koji ~ine ovaj sistem. Jedino {to miimamo jeste vjerovanje u pravnu dràvutako da smo ve} u startu u neravnopravnojpoziciji. Mi u Republici Srpskoj imamojako puno likova poput Karganovi}a koji suse pojavili iznebuha, za koje ne znate ni kosu, ni {ta su. Meni je bila zanimljiva njego-va izjava kada je rekao ‘u mojoj dràviAmerici, to bi bilo dopu{teno’. Zna~i,imamo ~ovjeka koji je strani dràvljanin, alisebi dopu{ta tu vrstu slobode da identifiku-je i targetira doma}e izdajnike i neprijatelje.Kada takvi ljudi dobiju podr{ku jednogmo}nog aparata, onda njihovoj sili nemakraja”, kaè Topi}eva.

ÂVI] TRA@I ISTRAGU PROTIVKARGANOVI]A

Dragan âvi}, poslanik Narodnogdemokratskog pokreta u Skup{tini RS-a,kazao je pro{le nedjelje da ima opravdanerazloge za sumnju da se u aktivnostimaStefana Karganovi}a i njegove fondacije“Istorijski projekat Srebrenica” u RS-u radio “pranju novca”.

âvi} je jo{ prije ~etiri mjeseca postavioposlani~ko pitanje Vladi RS-a, Ministarstvupravde, ali i MUP-u RS-a, Specijalnomtuìla{tvu RS-a te nadle`nim pravosudnim iistra`nim agencijama na nivou BiH. Kako


AUTOR LISTE ZA ODSTREL NA SUDU

!!


odgovor nije dobio od nadleènih u RS-u,âvi} je ponovo uputio zahtjev za podatkeo Karganovi}evom tro{enju sredstava izbudèta RS-a i aktivnostima koje obavljaputem te fondacije.

U obra}anju Skup{tini RS-a rekao je daje Karganovi} iz budèta RS-a za sedamgodina dobio 1.923.900 KM te da je saLjubi{om Simi}em, “u isklju~ivoj polit i~ -koj funkciji SNSD-a”.

“Imam razloga da sumnjam da se novacRS-a tro{i nenamjenski u ovom slu~aju, kaoi da je u pitanju internacionalna aktivnostpranja novca kriminalnih razmjera”, tvrdion.

Ina~e, Karganovi} je vi{e puta zaDragana âvi}a izjavljivao da je âvi}, kaobiv{i predsjednik RS-a, javno stao izaizvje{taja Komisije o Srebrenici 2004.godine, nanose}i time {tetu RS-u, {to gatrajno diskvalifikuje za obavljanje bilokakve javne funkcije.

âvi} je “uzvratio” podno{enjemzahtje va vladi Kraljevine Holandije,posredstvom ambasadora ove zemlje, da gazvani~no obavijeste da li je Karganovi}evafondacija registrovana u Holandiji, da bisaznao sudbinu novca koji Karganovi}dobija iz budèta RS-a, a zbog sumnje da semo`da radi o kriminalnim aktivnostima“pranja novca” i “nenamjenskog tro{enjaradi sticanja li~ne protivpravne imovinskekoristi za Stefana Karganovi}a i Ljubi{uSimi}a”.

“Namjera mi je da iniciram zvani~nume|unarodnu kriminalisti~ku istragu u vezisa tro{enjem novca iz ovog vi{egodi{njeggranta, jer imam razloga da sumnjam da jetro{enje novca bilo nezakonito”, kaè â -vi} i nagla{ava da “raspolaè odre|enimdokazima i izjavama koje mogu da potvrdeispravnost njegovih sumnji”.

âvi} je od ministrice pravde RS-a


“RU[ITELJI DODIKA” PROTIV KARGANOVI]A

!

Stefan Karaganovi} bio je organizatorpromocije knjige penzionisanog pukovnikaRS-a Ratka [krbi}a “Srebreni~ka pod-vala”, zakazane prije petnaestak dana uDomu Vojske u Beogradu. Nakon {to jeNata{a Kandi}, predsjednica Fonda zahumanitarno pravo, srbijanskom mini star -stvu odbrane ukazala na to o kakvoj jeknjizi rije~, promocija u ovoj dràvnoj insti-tuciji je istog dana otkazana.

“Ajde {to svedo~i protiv svoje zemlje inaroda, ali sad je pokazala da u Srbiji mini -star odbrane i na~elnik General{taba nosesuknje, a aktivistkinja nevladine organizacijeglanc novu uniformu. Dovoljno je da napi{ezahtev za zabranu ministru odbrane i on tobespogovorno izvr{i. Na sre}u, ova zabranaje za nas dobra vest jer je knjiga dobilabesplatnu reklamu”, kazao je Karganovi}nakon zabrane promocije ove knjige. !

KARGANOVI]EVA BEOGRADSKA PODVALA

Karganovi%u propao plan da uDomu Vojske Srbije umanji broj$rtava Srebrenice

SVETLANA CENI] “[ta je uop{te tajProjekat Srebrenica za koji je Karganovi}dobio silne pare?”

SR\AN BLAGOVÂNIN I TANJA TOPI]“Tu`bu smo podigli prvenstveno da bismo za{titili

sebe, jer smatramo da je poruka zastra{uju}a”


Gorane Zlatkovi} zatraìo da mu dostavikopije dokaza o pravnovaljanoj registraciji“Stichting Srebrenica Historical project”Haag, dokaze o osobama koje su ovla{}eneza zastupanje i predstavljanje ovog korisnikabudètskih sredstava, ukupne pojedina~neuplate na ra~un korisnika tih sredstava.

“Sve ovo mi vi{e li~i na to da taj StefanKarganovi} vrlo uspje{no koristi novac. Sdruge strane, Kancelarija RS-a zaistraìvanje ratnih zlo~ina ima vi{estrukomanji budèt, tako da je ovo jedna potpunosmije{na situacija. Ljudi iz te kancelarije,kada bi smjeli da kaù, rekli bi da se ~udom~ude kako sve ovo prolazi, a da niko ni{tane zna, iako je izdvajanje za Karganovi}a unjihovom platnom razredu u budètu”,rekao je âvi}.

Profesorica Svetlana Ceni}, ekonomskaanaliti~arka, za na{ list kaè da joj je dostameta na le|ima.

“Meni je meta ve} previ{e, dosta sampu{tala, sve ne}u s budalama da seobra~unavam, ali sada je to stvarno pre{lo umalignost. Sada }emo na sudu da vidimo ko

je ve}i podriva~ ~itavog dru{tva, on kojirasku}ava ili ja koja sam ku}ila. On je ~ovekkrajnje sumnjive pro{losti. Jo{ niko nijeutvrdio {ta je radio u Americi. Kopaju}i ponekim podacima, vidim da je radio i kaoprevodilac i da se pojavio u nekom slu~aju uHaagu gde se doti~e Srebrenice. Posle togase odjednom pojavljuje kao ekspert zaSrebrenicu koji uzima velike honorare. [taje uop{te taj projekat Srebrenica za koji jeon dobio silne pare? Ja bih volela da znam{ta je to ko{talo dva miliona maraka koje jezvani~no dobio, a verujem da je suma biladosta ve}a. Takvih primera kao {to jeKaraganovi} u RS-u ima mnogo. Ne zna sevi{e ko kome {ta pla}a. Samo da podsetimna Predstavni{tvo RS-a Va{ingtonu na ~ijemje ~elu Obrad Kesi}, za koga mi uop{te neznamo {ta predstavlja i koga predstavlja, akoji je na svom sajtu imao reklamu za pro-daju ku}a i nekretnina u Republici Srpskoj.Ja zaista vi{e ne znam {ta ko ovde radi, sem{to se pare izvla~e. Uostalom, Republika

Srpska je prema pouzdanim informacijamapostala najve}i klijent nekih lobisti~kihku}a u Americi. [ta mi od toga imamo, sem{to smo uvezli Karganovi}a? Ja nikakavrezultat ne vidim, sem {to je diktatura u RS-u sve è{}a, podmetanja sve teà, a ugled uAmerici nam je takav da se ljudima gadi-mo”, kaè Ceni}eva.

Dragan âvi} je svojevremeno upozo-rio da ima pismo nekoliko ruskih akademi-ka o neprili~nom pona{anju Stefana Karga -no vi}a.

“U pismu su naveli da je Karganovi},nakon {to je odrào sesiju o tom projektu uMoskvi, falsificirao zbornik i u njega unioradove novih autora, a nisu ni bili prisutnina toj konferenciji. Predstavnici Ruskeakademije nauka i umjetnosti u pismu seuàsavaju plagiranja od ~ovjeka koji nemanikakav kredibilitet da taj projekat provodi.Mislim da treba obratiti pa`nju na to da seradi o grupi koja tro{i javna sredstva za pri-vatne potrebe”, kaè âvi}. !


AUTOR LISTE ZA ODSTREL NA SUDU

MOJA BANKA PREDSTAVILA KARTICU POD NAZIVOM“GOAL CARD”

Moja banka d.d. Sarajevo, zajedno sa MasterCard Europe, predstavila je novuMasterCard debitnu karticu ~iji je vizuelniidentitet prilago|en plasmanu reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetskonogometno prvenstvo u Brazilu.

Goal Card ima sve funkcionalnosti standardne MasterCard debitne kartice, a svigra|ani mogu aplicirati za istu u bilo kojoj poslovnici Moja banka d.d. Sarajevo.

Za sve klijente koji koriste Maestro karticu i vlasnike nove Goal Card MasterCardDebit kartice, Moja banka je pokrenula nagradnu igru pod nazivom “Srcem zaZmajeve”.

Nagradna igra traje od 15. aprila do 13. jula 2014. u Federaciji BiH, a svakakupovina u iznosu od 10 KM i vi{e osigurava klijentima jedan nagradni bod.

Broj bodova nije ograni~en, a najsretnije o~ekuju vrijedne nagrade poput LED televi-zora, iPada, Apple iPHONEA 5S, Playstationa (+ 2PS4 Dualshock 4 Controller + game),kao i Wii U za dva sretna dobitnika.

Vlasnici kartice GoalCard imaju dvostruko ve}u {ansu za dobitak, kroz uduplavanjebodova za svaki postignuti gol na{e reprezentacije u toku Svjetskog prvenstva.

Ina~e, pouzdani izvori iz Banje Luketvrde da Karganovi}, osniva~“Istorijskog projekata Srebrenica”, kojitvrdi da je u za{ti}enim zonama UN-a uisto~noj Bosni stradalo manje od 1.000ljudi, nije vi{e u “ljubavi” sa svojim prvimsaradnikom Ljubi{om Simi}em,samozva nim forenzi~arom, ina~eljekarom op{te prakse. Simi} tako|er

godinama osporava broj srebreni~kih`rtava na osnovu nestru~ne analize omasovnim grobnicama koju su proveliekspertski timovi forenzi~ara EU-a.Karganovi} i Simi} su navodno ìvjelizajedno u iznajmljenom stanu u BanjojLuci. Nepoznato je zbog ~ega je prestalasaradnja izme|u ova dva najve}a nega-tora genocida u Srebrenici. !

TURIO LJUBI[A PIVO DA SE ‘LADI

Karganovi% se razi"ao sa svojimintimusom Ljubi"om Simi%em

Dragan âvi}


Bra~ni par NNikola i MMaricaCrepulja iz sela Ratanj kodKraljeve Sutjeske, posljednje su`rtve brutalnog napada razboj -nika na rijetke hrvatske povrat -

nike u taj kraj. Supru`nike Crepulja, 74-go -di {njeg Nikolu i njegovu pet godina starijuènu Maricu Kristi} Crepulja, pretukao je

Arnes Deli}, 22-godi{nji mladi} iz susjed -nog sela Dragovi}i, u no}i 21. aprila, kadaje s jo{ uvijek nepoznatim poma ga~imaprovalio u njihovu tro{nu ku}icu.

ORLOVI RANO LETEJezivi prizor s mjesta zlo~ina - tragovi

krvi po cijeloj sobi, ispreturane stvari irazbacana odje}a, upu}uju da su kriminalcitraìli novac ili druge dragocjenosti i da jemotiv napada bila plja~ka. No, iako sunemo}ne starce bjesomu~no tukli, krimi -

nal ci u skromnom domu obitelji Crepuljanisu prona{li ni~ega vrijednoga.

„Marica je ve} godinama slijepa, Nikolane ~uje, ìve od 500 maraka. On je penzijunaslijedio od oca, Marica prima 200 marakasocijalne pomo}i. Djece nikada nisu imali,o njima sam ja brinula“, govori nam krozsuze Nikolina mla|a sestra MMara Hrgota.Mara ìvi u Kaknju, upoznali smo je naputu prema bratovoj ku}i, gdje se zaputilaravno iz zeni~ke bolnice, poslije posjetapretu~enim starcima. „„Oni su u te{kom


USKRS U KRALJEVOJ SUTJESCI

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILIÎ]

Brutalni razbojni'ki napad na stariji bra'ni par NIKOLU i MARICU CREPULJA uselu Ratanj kod Kraljeve Sutjeske upla"io je i uzbunio rijetke hrvatske povratnikeu ovaj kraj: novinari „SB“ su me&u prvima posjetili ro&ake i susjede nesretnih

supru$nika; oni priznaju da, uz sve neda%e sa kojima se godinama bore, sada $iveu strahu i od lokalnih kriminalaca

ZLO!IN NA KRAJU SELA

Supru`nike Nikolu i Maricu Crepulja spasio je susjedkoji je pozvao pomo}, da policija nije odmah do{la, jutro

ne bi ìvi do~ekali?!

KU]A STRAVE I U@ASA Razbojnici su supru`nike Crepulja napalina spavanju, Marica je potpuno slijepa anjezin mu` Nikola je gluh

suzana povratnici:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 22:14

stanju, moj Nikola je sav pocrnio, glava muje nate~ena, mislim da su mu polomilijagodi~ne kosti. Marici su, izgleda, izbilizube“, jada se potresena èna i dodaje kakosu supru`nici Crepulja ve} dva putaoplja~kani, pretpostavlja se od istihkriminalaca. „„Oni su im bili laka meta,Marica ne vidi, Nikola ne ~uje, ulazili su imu ku}u usred dana. Posljednji put su imodnijeli sve iz friìdera“, obja{njava MaraHrgota. Od nje saznajemo i da su se Maricai Nikola Crepulja me|u prvima, odmah pozavr{etku rata, vratili u pitoreskno seloRatanj, pet-{est kilometara udaljeno odKraljeve Sutjeske, na putu prema Vare{u ikraljevskom gradu Bobovcu. Starci suìvjeli sami, na kraju sela, preìvljavali uzpomo} ro|aka, susjeda i fratara izFranjeva~kog samostana. Vikar samostanafra @@eljko Brki}, koji nas je ljubaznodovezao do sela, kaè da ih je posljednji putposjetio u subotu, kada su siroma{nimùpljanima podijelili skromne uskrsnedarove - pakete s hranom.

U selu Ratanj, poznatom po bri`nom~uvanju sje}anja na kraljicu KKatarinuKotromani}, gdje ène i danas {iju i usve~anim prilikama obla~e odje}u kakvu suneko} nosile bosanske plemkinje, ìvi pethrvatskih povratni~kih obitelji, odnosno,svega deset stanovnika. Samo jedan bra~nipar ima djecu, svi ostali povratnici suvreme{ni ljudi. Na uskom, izlokanom putunema prolaznika, u selu ne postojiambulanta, kafana, ni prodavnica, samozaklju~ane, ponegdje jo{ neobnovljeneku}e. Dok razgovaramo s na{imdoma}inima, prate nas jedino orlovi, kojisu se vremenom udoma}ili u skoro papustom kraju.

„Mi smo se vratili 2003., poslije desetgodina. @ivjeli smo u Njema~koj, [vedskoj


POVRATNICI NA KRI@NOM PUTU

!!

UBICA IZ SUSJEDSTVAArnes Deli} iz obli`njeg sela

Dragovi}i poznavao je svoje `rtveod djetinjstva

@IVOT UZ POMO] RO\AKA I PRIJATELJAMara Hrgota, sestra pretu~enog Nikole, kaè da su

njezin brat i snaha ìvjeli skromno, zajedno su primali500KM mirovine i socijalne pomo}i


i u Drvaru, danas smo ovdje samo mu` ija“, kaè nam SSlavica Crepulja. Ona isuprug Marijan su prvi susjedi napadnutihstaraca, ali u ponedjeljak uve~er (21. aprila)nisu ni{ta ni ~uli ni vidjeli. „„Probudilo nasje zavijanje njihovog psa, znali smo da sene{to ru`no desilo“, govore uglas, dok nampokazuju pravac iza brda, odakle su izsusjednog sela Dragovi}i (op}ina Vare{)do{li Arnes Deli} i drugi napada~i, koji ve}mjesecima teroriziraju stanovnike njihovogkraja. „NNas su pro{le godine oplja~kali dvaputa, policija je kod Arnesa Deli}a prona{laukradene stvari, ali ni{ta. Najgore je {tomomka poznajem godinama, kosio je kodmene, bio sam kum njegovom bratu.Pogledajte {ta su uradili, mislio sam da }uumrijeti kada sam Nikolu vidio u bolnici,daj Boè da preìvi operaciju“, o~ajan jeMarijan Crepulja. On i supruga pri~aju dasu lopovi, iste ve~eri, oplja~kali i ku}u ~ijaje vlasnica Marijanova sestra, ~im jenjezina obitelj, nakon proslave Uskrsa,oti{la iz sela. Prepla{eni supru`niciCrepulja ostat }e u Ratanju jo{ nekolikodana, a onda odlaze kod djece - njihova trisina ìve u Njema~koj, a k}erka je odselilau Hrvatsku. Dok razgovaramo telefon neprestaje zvoniti, na pozive odgovaraSlavica, uvjeravaju}i djecu kako nemajurazloga za brigu. Nama su, ipak, povjerilida policijska patrola u selo rijetko dolazi ida su, unato~ sve ve}em brojurazbojni{tava, starci prepu{teni sami sebi.

POZIV U POMO] Nemo}ne starce Nikolu i Maricu

Crepulja prona{li su u lokvi krvi policajci izPolicijske uprave Kakanj, koje je prvipozvao susjed FFabijan Tomi}. Iako ìvi u[vajcarskoj, Tomi} dosta vremena provodiu rodnom selu, me|u imu}nijim je

mje{tanima, zbog ~ega su kriminalcinajprije krenuli da oplja~kaju njegovuku}u. Tomi} ih je, me|utim, do~ekaospreman, naoruàn pi{toljem, pa je bilodovoljno samo nekoliko pucnjeva u zrak dakriminalci pobjegnu. Fabijan Tomi}obja{njava da je potom ~uo glasan lave`

psa kod susjeda Crepulja, zbog ~ega jeposumnjao da su se razbojnici uputili knjima. Da odmah nije pozvao pomo},konstatirali su policajci koji su brzo do{li uselo, starci bi do jutra, zasigurno, iskrvarili.Fra @eljko Brki} dodaje da }e, prema prvimprognozama lije~nika, zbog teìne ozljeda iNikola i Marica morati biti operirani.

„Nama je jasno da je posrijedirazbojni{tvo, a ne nekakvi drugi razlozi.Naàlost, posljedice }e se osjetiti, posebiceako govorimo o ljudima koji su planiralipovratak, jer se ovakvi incidenti uvijekgledaju i kao mogu}i me|unacionalnisukobi. Na{a je èlja, i nadamo se da }epravda biti zadovoljena, da napada~i buduuhap{eni i primjereno ka`njeni“, isti~e fra@eljko Brki}. On podsje}a da je pro{legodine u selu Aljini}i kod Kaknja tako|ernapadnuta i oplja~kana jedna starija èna,kao i da napada~i na povratnika [[imuLjolji}a u selu Bi{trani nikada nisuprona|eni, iako je i on jedva ostao ìv.Umiruju}e je poruke svojim ùpljanimaodmah uputio i biv{i gvardijan a danaskustos muzeja u Franjeva~kom samostana uKraljevoj Sutjesci fra SStjepan Duvnjak.

„Ovakva razbojstva u rubnim hrvatskimselima se redovito doga|aju u odre|enomvremenskom razmaku. Uni{tava seimovina, sje~e privatna {uma, provaljuje uku}e, napada na neza{ti}ene stanovnike.Kriminalci ~esto ne budu otkriveni, a zaone koji se prona|u sudski proces jedugotrajan i na kraju zavr{ava sosloba|aju}om presudom ili minimalnomkaznom. Slu~ajno je kriminalac izsusjednog bo{nja~kog sela, ali to ne trebapromatrati kroz nacionalnu prizmu.Kriminalci idu tamo gdje }e najlak{eostvariti svoj kriminalni cilj i gdje ne}enai}i na nikakav otpor“, poru~io je fraStjepan.

Prema nezvani~nim informacijama,Arnes Deli} je nakon hap{enja priznaonapad na supru`nike Crepulja, dok se zadrugim rabojnicima jo{ uvijek traga. Deli}je dobro poznat policajcima u Vare{u iKaknju, do sada je po~inio vi{e plja~ki, i tomahom nad starijim povratnicima. !


USKRS U KRALJEVOJ SUTJESCI

!

Do 1993. godine u ùpi KraljevaSutjeska ìvjelo je vi{e od 12 tisu}aHrvata katolika. Dvadeset godina kasnijena ovom je prostoru ostalo samo 1.400Hrvata, manje nego {to je u Kraljevoj

Sutjesci ìvjelo 1743., kada je, premacrkvenim podacima, sutje{ka ùpa imalaoko 1.900 katolika. Zajedno sa ~itavimkrajem opustio je i Franjeva~ki samostan- u njemu danas borave ~etiri fratra. !

POPIS STANOVNI[TVA

U Kraljevoj Sutjesci je 1743. $ivjelovi"e katolika nego "to ih ima danas

UPLA!ENI SUSJEDI MARIJAN I SLAVICA CREPULJA: „Nas su pro"legodine oplja'kali dva puta,policija je kod ArnesaDeli%a prona"la ukradenestvari, ali ni"ta. Najgore je "to momka poznajem godinama, kosio je kodmene, bio sam kum njegovom bratu”



„SB“ U KINI

Japanske ekspedicione trupe 13. decembra 1937. godine u"le su u tada"njiglavni grad Kine, Nanjing, i u narednih "est sedmica poubijale oko 300 hiljadaKineza, silovali oko 80 hiljada $ena, a tre%inu Nanjinga pretvorili u ru"evine.

Memorijalni centar $rtvama masakra japanskih agresora podignut je s namjerom izno"enja povijesnih 'injenica, a ne sa namjerom "irenja mr$nje

izme&u ova dva naroda. Me&utim, i nakon 76 godina pitanje masakra uNanjingu jo" uvijek je kamen spoticanja u odnosima ove dvije zemlje.

Novinar „SB“ boravio je u tom kineskom gradu

N A N J I N G

KINESKA SREBRENICA

kina:TEKST osnova.qxd 24.4.2014 0:24

Ekspedicio ne trupe japanske Cen -tral nokineske armije pod koman -dom generala MMatsuija Iwanea uperiodu od oko {est sedmica,po~ev{i od 13. decembra 1937. do

kraja januara 1938. godine, masakrirale suoko 300 hiljada Kineza u tada{njemglavnom gradu Kine Nanjingu. GeneralaIwanea Me|unarodni vojni sud za Dalekiistok i Nanjin{ki sud za ratne zlo~ineproglasili su krivim i osudili na smrtnukaznu vje{anjem... Vojska Republike Srpskepod komandom generala RRatka Mladi}a uroku od oko {est dana masakrirala je okoosam hiljada Bo{njaka Srebrenice. RatkuMladi}u ne sudi vojni nego Me|unarodnisud za ratne zlo~ine po~injene na prostorubiv{e Jugoslavije i on defintivno ne}e, nitimoè biti, osu|en na smrtnu kaznu. To jejedan od detalja koji vam, izme|u ostalihstrahota, „proleti“ kroz glavu kada se na|eteu prilici posjetiti Memorijalni centar ̀ rtvamananjin{kog masakra japanskih agresora.

MUZEJ ZLOÎNAMra~na, potresna, uznemiruju}a postav -

ka Memorijalnog centra ne moè vasostaviti ravnodu{inim. Upravo iz tograzloga Memorijalni centar u Nanjingu

uvr{ten je me|u 10 svjetskih destinacija tzv.mra~nog turizma, zajedno sa nacisti~kimkoncentracionim logorom Auschwitz uPoljskoj i Muzejom genocida Tuol Sleng uKambodì. Inauguracija Memorijalnogcentra odràna je polovinom 1985. godine ujugozapadnom dijelu grada poznatom kaoJiangdongmen, mjestu gdje otkrivenamasovna grobnica sa posmrtnim ostacimaoko 10 hiljada masakriranih Kineza. U

Memorijalnom centru nalaze i otkopaniposmrtni ostaci, me|u kojima su i kosturièna, djece, staraca...

„Namjera Memorijalnog centra nije daakcenat stavlja na masakar i da budimr`nju. To je izno{enje povijesnih~injenica. Izno{enje onoga {to se desilo,kao {to je to i sa holokaustom, ili kao {to toradi Memorijalni muzej mira iz Hiro{ime,gdje je ba~ena atomska bomba. Mislim da


KINESKI ZID PLAÂ

Za razliku od Njema~ke koja se javno izvinilaJevrejima za holokaust, Japan se nikada nije ispri~ao

Kinezima za zlo~ine po~injene u NanjinguPi{e: MIRSAD FAZLI]

BESPOMO]NA RUKARuka `rtve jedna je u nizu bronzanih skulptura koje posjetioci mogu vidjeti u Memorijalnomcentru u Nanjingu

GENOCIDNO TAKMIÊNJEMukai Toshiaki i Noda Tsuyoshi takmi~ili su se ko }eubiti vi{e Kineza tradicionalnom japanskim sabljom.

Obojica su uhap{ena, progla{ena krivim i pogubljena


povijest treba pamtiti i u~iti iz nje, ali ne imr`nju koja je vladala u to vrijeme“, kaèZhu Cheng Shuan, kustos Memorijalnogcentra kojeg godi{nje posjeti preko petmiliona ljudi. Memorijalni centar svakegodine posjeti i oko 50 hiljada Japanaca, aCentar su, nakon odlaska u penziju,posjetila i dvojica japanskih premijera.

„ZA[TI]ENE“ ZONEMemorijalni centar za javnost je

otvoren 13. decembra 2007. godine, ~ime jeobiljeèna 70-godi{njica masakra. Pokriva74 hiljade kvadratnih metara, od ~ega je 12hiljada kvadratnih metara izlo`benogprostora. U tom prostoru izloèno je preko3.500 fotografija, moè se vidjeti preko 140orginalnih video zapisa, a izloèno je ipreko tri hiljade predmeta, od uniformi i{ljemova, preko katana koje su nosili oficiriJapanske armije, do pera kojim je ameri~kigeneral CChester William Nimitz potpisaojapansku kapitulaciju na bojnom broduMissouri 2. septembra 1945. godine.

Brutalna egzekucija velikog broja ljudiu kratkom vremenskom periodu nije jedinaparalela koja se moè povu}i izme|uNanjinga i Srebrenice. Naime, Srebrenicaje bila progla{ena UN-ovom za{ti}enomzonom, a u Nanjingu je mala grupazapadnih biznismena, novinara i misionaraosnovala Me|unarodni komitet zaotvaranje za{ti}ene zone Nanjinga.Za{ti}ena zona, koja je pokrivala trikvadratna kilometra, otvorena je unovembru 1937. godine, a bila jenamijenjena za smje{taj izbjeglica ikineskih civila iz Nanjinga. Kineska vladana ~elu sa CChiang Kai-shekom, Nanjing jenapustila 1. decembra ostavljaju}i Me|u -narod ni komitet da vodi brigu o gradu injegovim gra|anima. Podsje}anja radi, iNaser Ori} napustio je Srebrenicu trimjeseca prije njenog pada.

Njema~ki biznismen JJohn Rabe,predstavnik Siemensa, izabran je za vo|uMe|unarodnog komiteta zbog ~injenice daje bio ~lan nacisti~ke stranke i postojanja

bilateralnog njema~ko-japanskog pakta.Japanci su inicijalno pristali na po{tovanjeZa{ti}ene zone Nanjinga iako izbjeglice uzoni nisu bile sigurne od napada. U januaru1938. godine Japanci su proglasili da je ugradu zaveden red i da su prestali razlozi zapostojanje Za{ti}ene zone koja je ras pu{ t e -na. Ipak zlo~ini su nastavljeni sve do prvesedmice februara. Me|utim, zahvaljuju}iMe|unarodnom komitetu i Johnu Rabeu,procjenjuje se da je masakar izbjeglo 250hiljada ljudi.

Da se Srebrenica kojim slu~ajem nijedesila, mogla bi se povu}i neka paralelaizme|u Johna Robea i francuskog generalaPhillippea Morillona koji je 1993. godinezaustavio srpske snage, u{ao i Srebrenicu isprije~io ono {to se desilo godinu i po danakasnije. O sramnoj ulozi i (ne)~injenju TThomaKarremansa, komandanta holand skogbataljona u Srebrenici, ne}emo ni govoriti.

PREKRAJANJE POVIJESTIKona~no, iako je od silovanja Nanjinga

(kako se jo{ naziva nanjin{ki masakr jer seprocjenjuje da je silovano izme|u 20 i 80hiljada èna) pro{lo 76 godina, posljedicetog tragi~nog doga|aja osje}aju se i danas.Tako je NNaoki Hyakuta, istaknuti japanskipisac i ~lan Upravnog odbora NHK, japan -ske nacionalne televizije, u promotivnojkampanji desni~arskog kandi data TToshijaTamogamija za guvernera Tokija negiraogenocid u Nanjingu. On je, naime, 3.februara 2014. godine izjavio da je masakru Nanjingu izmi{ljotina. „„Chiang Kai-shekje 1938. godine poku{ao da propagiraodgovornost Japana za masakr u Nanjingu,ali narodi svijeta su ga ignorisali. Za{to?Zato {to se nikada nije dogodio“, rekao jeHyakuta. Hyakuta je naveo da je masakr uNanjingu izmi{ljen kako bi se u drugi planstavili „okrutni masakri“ po~injeni odstrane SAD-a u Drugom svjetskom ratu.

„Neki politi~ari u Japanu i njihovipromotori pori~u da se u Nanjingu desiozlo~in i to je njihov problem, a ima veze sanjihovim namjerama, ali i veze sa aktu -elnim politi~kim okruènjem u Japanu.înjenice, svjedo~enja preìvjelih i presudeMe|unarodnog suda oni sada osporavaju,{to je neprihvatljivo“, komentar je kustosaZhu Chenga Shuana, koji isti~e kako seJapan, za razliku od Njema~ke koja seispri~ala jevrejskom narodu, nikada nijeispri~ao Kinezima za po~injene zlo~ine.

Predsjednik Srbije TTomislav Nikoli}izvinio se za zlo~ine koje su pojedinci uime Srbije i srpskog naroda po~inili nadBo{njacima u Srebrenici, ali isto tako svismo svjesni ~injenice da postoje i oni kojijo{ uvijek negiraju da se u Srebrenici desiogenocid. Da li }e ti i takvi to javno tvrditi unekim budu}im politi~kim kampanjama,pokazat }e vrijeme. !

29

„SB“ U KINI

!

John Rabe se u nacisti~ku Njema~kuvratio krajem februara 1938. godine, a sasobom je donio dokumentaciju o zlo~inimapo~injenim u Nanjingu, o ~emu je dràopredavanja u Berlinu. Hitleru je napisaopismo traè}i od njega da iskoristi svojutjecaj kako bi izv{io pritisak na Japanceda zaustave svoje krvolo~no divlja{tvo.Nakon toga zavr{io je u zatvoruGestapoa, ali je oslobo|en na intervencijuSiemensa. Nakon rata ga je hapsiosovjetski NKVD, a potom i britanskeokupacione snage koje su ga pustile naslobodu nakon intenzivnog ispitivanja.Zbog ~lanstva u nacisti~koj stranci izgubio

je posao i njegova porodica ìvjela je ute{kom siroma{tvu. Kada su 1948. godinegra|ani Nanjinga saznali {ta se de{ava saRabeom i njegovom porodicom, u vrlokratkom roku sakupili su iznos od 2.000ameri~kih dolara koje mu je li~no uru~iogradona~elnik Nanjinga. Svakog mjesecastanovnici Nanjinga Rabeu i njegovojporodici slali su pakete sa hranom i pismasa izrazima duboke zahvalnosti. JohnRabe preminuo je 5. januara 1950. godineod sr~anog udara, a 1997. godine njegovnadgrobni spomenik iz Berlina premje{tenje na po~asno mjesto u Memorijalnomcentru. !

NACISTA I HUMANITARAC

John Rabe, nacista koji je dokumentovao japanske zlo'ine


ZID SVJEDOKANepregledne police na zidu popunjene su sa preko 12 hiljada kutija saizjavama svjedoka o po~injenom zlo~inu poredani po abecednom redu



CARL BILDT

AMERI^KI I EU IZASLANIKZA BALKANAmerikanci nisu vjerovali da }e CarlBildt raditi na hap{enju optu`enihza ratne zlo~ine

bildt:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 22:04

Nacionalni arhiv SjedinjenihAmeri~kih Dràva 18. aprila jeu~inio javno dostupnim do sadanajve}i broj dokumenata koji subili ~uvani kao tajna, a ti~u se

perioda u kojem je predsjednik bio BBillClinton. Tako je objavljen i novi niz doku-menata koji se ti~u de{avanja u Bosni iHercegovini tokom rata i neposredno posli-je, me|u kojima su i oni u kojima se spomi -nju odnosi izme|u Europljana i Amerike, teuloga CCarla Bildta, biv{eg specijalnog iza-slanika Europske unije (EU) za Balkan,prvog visokog predstavnika u BiH, a sadaministra vanjskih poslova [vedske.

Prema ovim dokumentima, Amerikancisu se protivili njegovom imenovanju zavisokog predstavnika dovode}i u sumnju da}e on raditi na hap{enju ratnih zlo~inaca, {tose kasnije pokazalo kao opravdana sumnja.

Prema dostupnim podacima, za vrijemeBildtovog mandata nijedna osoba optuènaza ratne zlo~ine nije uhap{ena.

Istovremeno, ameri~ki vojnici koji subili u sastavu mirovnih trupa nakon rata u

BiH, i pored deklarativne podr{keWashingtona za hap{enju ratnih zlo~inaca,prvog optuènog uhapsile su tek u januaru1998. godine, nakon {to su to uradiliBritanci i Holan|ani koji tako|er sve dojula 1997. godine nisu ba{ bili voljni da seuklju~e u potragu i hap{enja.

DARE@LJIVI BILDTU dokumentu od 12. decembra 1995.

godine, pod nazivom Va`nost visokogpredstavnika za Clintonovu administraciju ipolitiku prema ratnim zlo~inima, u dijelovi-ma dostupnim javnosti, stoji preporukaobavje{tajnih agencija da SAD trebaju insi-stirati na ““alternativi Carlu Bildtu” na mjes-tu visokog predstavnika, te se daje preporu-ka za podr{ku drugim kandidatima izEurope — MMaxu van der Stoelu, biv{emministru vanjskih poslova Holandije i UNizvje{ta~u za Irak, te JJoseu MariaMendiluceu koji je vodio UNHCR programza BiH te bio ~lan Europskog parlamenta,kao i za biv{u britansku premijerkuMargaret Thatcher. No, u ovom slu~ajuglas Amerikanaca je bio puno slabiji negoujedinjenih Europljana.

Ovaj dokument se poziva na drugi izdat

31. jula 1995. godine o pregovorimaizme|u SSlobodana Milo{evi}a i Bildta oskidanju sankcija (Utjecaj Bildtove pozicijena sankcije Srbiji). U tom dokumentuobavje {taj nih agencija stoji kako je Bildttraìo od Milo{evi}a da prizna BiH u njen-im me|unarodno priznatim granicama; danastavi podràvati mirovni plan Kontaktgrupe; te da dozvoli misiju posmatra~a nagranici sa Srbijom. U zamjenu mu jeobe}ao skidanje “skoro” svih sankcija ““uperiodu od najmanje devet mjeseci”, kao idozvolu za uvoz oko 400.000 tona gorivamjese~no preko luke u Baru i Dunavom, teobe}anje da }e skoro biti suspendovane isve finansijske sankcije.

Amerikanci su smatrali da ovakav planmoè eliminisati pritisak koji su ve} izaz-vale sankcije. ““Milo{evi}ev zahtjev za400.000 tona goriva prelazi potrebe koje suSrbija i Crna Gora imale prije raspadaJugoslavije — on bi mogao prevoziti gorivobosanskim Srbima i Srbima u Krajini”,upozoravaju agencije, te se navodi da surealne potrebe Srbije i Crne Gore zagorivom tada bile izme|u 90.000 i 120.000tona.

Problemati~nim smatraju i dio oodmrza vanju ra~una smatraju}i da bi to


ÔVJEK KOJEM NISU VJEROVALI

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

!!

Prije nekoliko mjeseci ameri'ke vlasti po'ele su skidati oznaku tajnosti s brojnihdokumenata vezanih za period u kojem je u Bijeloj ku%i bio BILL CLINTON. Veliki

dio te dokumentacije odnosi se na de"avanja tokom i neposredno nakon rata uBiH, uklju'uju%i i pregovore u Daytonu te prve korake ka uspostavi mira.Dokumenti u kojima se spominje uloga prvog visokog predstavnika u BiH

rasvjetljavaju brojna pitanja o njegovoj jedva vidljivoj ulozi u hap"enju optu$enih za ratne zlo'ine

BILDT, ILI NE BILDT, PITANJE JE…

Tajne slu`be su upozoravale predsjednika SAD-aClintona da je Carl Bildt pretjerano popustljiv prema

ratnim zlo~incima i da nije pravi izbor za visokog predstavnika u BiH


Milo{evi}u omogu}ilo pristup skoro svimra~unima u stranim dràvama. Naime,predloène mjere bi ostavile zamrznutimsamo ra~une Nacionalne banke Jugoslavije,novac na koji Beograd nije ra~unao jer jedijelom pripadao i ostalim dràvama kojesu bile u nastanku. Ali Beograd bi imaopristup prema 750 miliona dolara koje suprije svega Jugobanka i Beogradska banka,na ~ijem ~elu je nekada bio Milo{evi},~uvale na ra~unima u Americi, {to je bilooko 33 posto ukupne sume.

Tako|er konstatuju da bi ponovnonametanje sankcija bilo izuzetno te{ko, teda neke zemlje to ne bi ni htjele.

Amerikanci, podràni od Nijemaca, odbilisu plan. No, stoji u jednom od izvje{taja,odlu~ili su da Bildta sa~uvaju jer je mogaolako pristupiti Milo{evi}u. New YorkTimes je tada objavio da je Amerikaodustala smatraju}i Bildtov plan previ{e“dare`ljivim” prema Srbiji.

BILDTOVA NAIVNOSTOvaj neuspjeh, kao i Bildtovo drànje

tokom mirovnih pregovora u Daytonukojima je prisustvovao kao izaslanik EU-a,te njegovo pona{anje tokom padaSrebrenice, naveo je Amerikance da ganikada ne smatraju pouzdanom, kredibil-nom osobom. To se i odrazilo na izvje{tajagencija iz decembra 1995. godine ukojem daju jasnu preporuku politi~arimada ne daju podr{ku za Bildtovo imenovan-je na mjesto prvog visokog predstavnika uBiH.

“Realno gledaju}i, komandant IFOR-a,Amerikanac, ne}e nikada nametnuti pono-vo sankcije, izuzev ukoliko ne do|e dodirektnog udara na njegove snage. Visokipredstavnik, koji je Europljanin, }e imati

ovlasti koje }e mo}i koristiti da zaprijetisankcijama i u nekom drugom kontekstu”,stoji u izvje{taju obavje{tajnih agencijapredsjedniku Clintonu.

Zapadne sile dogovorile su se da mjestovisokog predstavnika pripadne Europi, aprvog zamjenika SAD-u koje su po~eletraìti na~in kako da oja~aju i ovu funkciju.No, sude}i prema izvje{tajima, nisu bilizadovoljni jer nisu uspjeli nametnuti svoj

na~in razmi{ljanja o mirovnom procesu.“Kada je rije~ o implementaciji, ovaj pristupje djelotvoran. Ali kada je rije~ o vo|enjupolitike, ovaj pristup ne djeluje”, konstatu-je se u Izvje{taju.

Sude}i prema sada dostupnim doku-mentima, Clintonova administracija sezalagala za sna`niju saradnju saTribunalom u Haagu i djelovanju u pravcuhap{enja optuènih za ratne zlo~ine, ~emu


CARL BILDT

!

OTKRIVANJE TAJNIObavje{tajne agencije budno su pratile situaciju na Balkanu devedesetih

PRIORITETI:“Imenovanje visokogpredstavnika je va$no zauspjeh Tribunala za ratnezlo'ine jednako koliko jeto i pravi izbor glavnogtu$ioca. Visoki predstavnik mora dijeliti viziju da je pravda klju'”


se Bildt ~esto protivio. ““Visoki predstavnikmora dijeliti viziju da je pravda klju~ zaprekid nasilja koje se u Jugoslaviji odvijacikli~no”, konstatatuje se u Izvje{taju teukazuje na potrebu da SAD insistiraju davisoki predstavnik bude neko drugi a neBildt. ““Pravi izbor visokog predstavnika jenajbolja {ansa SAD-a da osiguraju uspjehrada Tribunala.”

U Izvje{taju se dalje navodi za{to jevisoki predstavnik tako bitan zaClintonovu administraciju i Tribunal. Naprvom mjestu se navodi ~injenica da onima mo} nametnuti sankcije bilo kojojstrani ako ne sara|uje sa Tribunalom. ““Toje razlog zbog kojeg je ova pozicija tako

va`na za uspjeh rada Tribunala i za poli-tiku SAD-a o kori{tenju pravde zaunapre|enje mira.” Kao drugi razlog senavodi da visoki predstavnik ima mo}nametanja obaveze saradnje sa IPTF-om,koji je imao ovlasti da uhapsi optuèneako ih sretne. ““Politi~ka realnost ukazujene ~injenicu da }e ratne zlo~ince hapsitisamo IPTF. Zbog iskustva u Mogadi{u,IPTF ne}e poku{ati tragati za ratnimzlo~incima, iako se o~ekuje da }e uhapsitisvakog na kojeg nai|u. Ostavljaju}i sastrane mogu}nost da se “dogovore” susretiputem obavje{tajnih operacija, jedini pre-ostali autoritet koji se moè nadati da }eim se neko predati je IPTF. Bez snage koja

bi podràla njihov rad, sposobnost dauhapse bilo koga ostaje jednaka nuli”,navodi se.

Tre}i razlog je bila ~injenica da visokipredstavnik ima ““generalni nadzor nadsvima, a u vezi s po{tivanjem normi ljud-skih prava i dijelova Mirovnog sporazumakoji se odnose na ratne zlo~ine”.

U Izvje{taja se navodi kako su Britancii Francuzi, “i u manjoj mjeri Nijemci”podràli Bildta, a kasnije su im sepridruìle Holandija, Austrija i [vedska.“Da bi bili fer prema Bildtu, moramo kon-statovati da posao posrednika nije isto {to iposao visokog predstavnika prema opisufunkcije u Daytonu i UN Rezoluciji 1022.


ÔVJEK KOJEM NISU VJEROVALI

Poseban izvje{taj ameri~keobavje {tajne slu`be posvetilesu ulozi srbijanskogMinistarstva unutra{njih poslo-va tokom ratova u zemljamanastalim raspadomJugoslavije. Izvje{taj, koji jedobrim dijelom i dalje cen-zurisan, nosi datum 26. okto-bar 1995. godine i u njemu senavodi da je MUP bio “jednood osnovnih oru|a srbi-janske vlade” od po~etkaratova sa svrhom “uspostave,kontrole i odbrane VelikeSrbije”. Glavnu ulogu imala jeDràvna bezbjednost “krozformiranje i upotrebuSpecijalnih jedinica” ~iji sudijelovi poslani u BiH iHrvatsku, i koja je naoruàvalai kontrolisala paravojne forma-cije “i direktno snabdijevanjevojnom opremom VRS”.

Jedinice Specijalne policijesu od po~etka ratova slane nalinije fronte, prije svega uHrvatskoj i BiH. U BiH su ovejedinice u~estvovale odpo~etka rata, uklju~uju}i akcijena Srebrenicu i Gora`de 1993.i 1994. godine, te su davale“izuzetnu podr{ku” snagamaFikreta Abdi}a od novembra1994. do augusta 1995.godine. Prema Izvje{taju,Srpski ~etni~ki pokretVojislava [e{elja se u sep-tembru 1994. godine borio uz

Specijalne jedinice MUP-a podkomandom ObradaStevanovi}a u Srebrenici.Stevanovi} je identifikovan kaojedan od komandanataSpecijalne jedinice, odnosnonjene beogradske brigade.

Od maja 1995. godine, uBosni je djelovala i jedinica izValjeva sa od 150 do 180 pri-padnika koji su nosili uniformeMUP-a RS. Jedinice su istegodine poslane i u zapadnuBosnu, gdje su napredovalesnage Armije i HV u zajedni~kojofanzivi. Prema medijskimizvje{tajima na koje se pozivajuagencije, ovim jedinicama jekomandovao Raja Boòvi},

koji je bio direktni podre|eniFranku Simatovi}u.

Navodi se i da je li~noMilo{evi} naredio JoviciStani{i}u da jedinice koje subile na Kosovu prebaci u BiH.

“Srbijanski MUP jenaoruàvao, trenirao ikomandovao srbijanskimparavojnim formacijama od1990. godine”, navodi se uIzvje{taju. Klju~ni posrednik jebio biv{i ministar unutra{njihposlova Radmilo Bogdanovi}koji je odràvao kontakte i sArkanovim i [e{eljevim jedini-cama. “Bogdanovi} jenavodno bio dubokouklju~en u finansiranje i

organizaciju paravojnih for-macija”, te je djelovao saMihaljom Kertesom.

Srbijanski MUP je, navodise dalje, aktivno sudjelovao unaoruàvanju VRS. Stani{i} je~ak u septembru 1995. godineimao kontakte sa fabrikomoru`ja koja je radila bombe kas-nije isporu~ene VRS. “Dvaputa sedmi~no je 10 kamionanapu{talo krug fabrike Kru{ikvoze}i tovar do Valjeva, upratnju MUP-a, a {to je kasni-je isporu~eno VRS.”

Tako|er je navedeno dapostoje indicije da je srbijanskiMUP bio uklju~en u organizo-vanje i naoruàvanje separatistau Hrvatskoj i BiH od 1988.godine. Citiran je neimenovanidiplomata koji je preporu~io daistraga o ratnim zlo~inima morabiti naro~ito usmjerena kaRadovanu Stoji~i}u Badì iFranku Simatovi}u koji su biliuklju~eni u organizovanjupobune u isto~noj Slavoniji1991. godine. Simatovi} jenavodno u~estvovao i u organi-zovanju pobune u Kninukoriste}i ime Dragan Simendi}.

Jovica Stani{i}, na~elnikSlu`be DB Srbije, i FrankoSimatovi} nepravosna`no su umaju 2013. godine oslobo|enisvih optu`bi pred Ha{kim tri-bunalom. Tuìla{tvo je traìloponi{tenje ove presude. !

SRPSKA DR@AVNA BEZBEDNOST POLUGA AGRESIJE

Srbija je oru$anu pobunu u Hrvatskoj i BiHpripremala od 1988. godine

JOVICA STANI[I] I FRANKO SIMATOVI]Slobodni uprkos postojanju razumne sumnje da su po~inili zlo~in

!!


Kvalifikacije koje se traè nisu iste. Prijesvega, me|u kvalitetima koje visoki pred-stavnik treba imati je vizija {ta treba bitiura|eno u Bosni kako se rat ne bi ponovodesio nakon {to IFOR napusti zemlju.Visoki predstavnik tako|er mora bitioslobo|en naivnosti u odnosu na to s kim}e morati raditi”, navodi se uz konstatacijukako postoje razlozi koji navode napromi{ljanje da Bildt ne}e biti na visinisvog zadatka kada je rije~ o procesuiranjuratnih zlo~ina.

MIROVNI NAPORI CARLA BILDTAIzvje{taj citira tekst novinara RRoya

Gutmana, napisan u julu 1995. godine,prema kojem je Bildt dao instrukcije kojesu sprije~ile NATO udare tokom padaSrebrenice. ““Vojne operacije mogu po~etii okon~ati se, ali politika se nastavlja… Nakraju dana morat }e do}i do pregovora opoliti~kom dogovoru i ja se nadam da }esve strane u sukobu prepoznati to i biti

spremne sjesti i po~eti pregovore {to prijeje mogu}e”, napisao je Gutman.

Izvje{taj navodi kako je 6. jula 1995.godine, Bildt poslao poruku UN-u da nepokre}u zra~ne udare. Kada je Holandskibataljon 7. jula traìo vojnu podr{ku, to jeodbijeno uz napomenu da se ne èle“umanjti mirovni napori Carla Bildta”.

Tako|er se navodi da je u danima kadaje pala Srebrenica Bildt bio u Beogradu,gdje se vi{e puta sreo sa Milo{evi}em, apotom i RRatkom Mladi}em, i to u perioduizme|u 14. i 16. jula. [tavi{e, 16. jula jeBildt objavio da je postigao sporazum saMladi}em prema kojem djelatniciMe|unarodnog crvenog krià mogu pris-tupiti zarobljenicima.. “Mogu i}i i imat }epunu slobodu kretanja i mo}i }e registro -vati ljude”, rekao je Bildt medijima.”Naravno, u tom trenutku zarobljenici subili ve} mrtvi”, konstatuje se. Ve} u tomtrenutku papa IIvan Pavao II je ono {to sede{ava u Srebrenici opisao kao zlo~in pro-tiv ~ovje~nosti i poraz civilizacije.

“Imenovanje visokog predstavnika jeva`no za uspjeh Tribunala za ratne

zlo~ine jednako koliko je to i pravi izborglavnog tuìoca”, konstatuje se uIzvje{taju.

U praksi, Bildtovo vrijeme u Bosnizaista nije donijelo neke ozbiljnije korakeu pravcu procesuiranja ratnih zlo~ina.Naime, on je na mjestu visokog pred-stavnika bio od decembra 1995. do juna1997. godine. U tome periodu u BiH nijeuhap{ena niti jedna osoba iako su posto-jale optu`nice. [tavi{e, me|unarodnimistraìteljima bio je oteàn pristup mjesti-ma na kojima su po~injeni ratni zlo~ini, ilimjestima masovnih grobnica. OsobljeTribunala koje je boravilo u BiH vrlorijetko je prisustvovalo sastancima sadrugim predstavnicima me|unarodnezajednice. Mediji su ohrabrivani da goto-vo nikako ne pi{u o ratnim zlo~inima, a darat nazivaju “nemilim sukobom”.

No, Bildt nije sam mogao uticati napolitiku hap{enja ratnih zlo~inaca u timgodinama. Op}epoznata je ~injenica da jeBildt jo{ u Daytonu bio protiv razgovora ohap{enju ratnih zlo~inaca, u ~emu ga jepodrào Richard Holbrooke, glavni pre-

govara~, smatraju}i da to ne}e donijetipristanak strana.

Istovremeno su u Velikoj Britaniji bilena snazi snage koje tako|er nisu bileprevi{e voljne da se ovim bave. Dosmjene vlasti dolazi na prolje}e 1997.kada mjesto premijera preuzima TTonyBlair. Prvo hap{enje koje su obavileme|unarodne snage uslijedilo je manje odmjesec dana nakon Bildtovog odlaska idolaska novog visokog predstavnika,[panca CCarlosa Vestendorpa. Prviuhap{eni bio je MMilan Kova~evi}, optuènza zlo~ine u prijedorskim logorima.Kova~evi} je preminuo 1998. godine,prije izrecanja kazne. Istovremeno su pri-padnici me|unarodnih snaga poku{aliuhapsiti SSimu Drlja~u, ali je on ubijentokom akcije, tako|er optuènog zazlo~ine u prijedorskim logorima. U okto-bru te godine predalo se 15 optuènih, a udecembru su Holan|ani uhapsili dvojicuoptuènih za zlo~ine u La{vanskoj dolini.Amerikanci su prvog optuènog uhapsiliu januaru 1998. godine.

U julu 1996. godine, tada{nji pred-sjednik Tribunala, sudija AAntonio Cassesepozvao je Bildta da nametne sankcijeSrbiji i Crnoj Gori kao i Republici Srpskojzbog nesaradnje sa Tribunalom, {to je onodbio obrazlaù}i da bi to moglo uticatina mirovni proces, u ~emu su mu podr{kudali Amerikanci.

Ha{ki tribunal je u periodu od juna1995. do juna 1996. godine optuìo 33osobe. !


CARL BILDT

(NE)SARADNJA SA TRIBUNALOM:U julu 1996. godine, tada"nji predsjednik Tribunalasudija Antonio Cassese pozvao je Bildta da nametnesankcije Srbiji i Crnoj Gori kao i Republici Srpskoj zbognesaradnje sa Tribunalom, "to je on odbio

BILL CLINTON IALIJA IZETBEGOVI]Ameri~ki vojnici su po~eli

hapsiti optuène tek ujanuaru 1996. godine

!


“Ovo je najpotresnija knjiga o ratu uBosni i Hercegovini”, pi{e New YorkTimes za knjigu tridesettrogodi{njegBr~aka KKenana Trebin~evi}a. OOprahWinfrey je pro{le nedjelje ove uzbudljivememoare proglasila knjigom sedmice iuvrstila je u Top 10 knjiga koje se morajupro~itati. ««Dirljiv, mo}an pogled na oprost,urednici Oprah.com nisu je mogli prestati~itati», pi{e Oprah. “Bosansku listu” pred-stavio je i BBC. Trebin~evi}evo djelo kojeje objavljeno krajem februara danas stoji uizlozima najve}ih ameri~kih knjiàra odAtlantika do Pacifika, u izdanju globalnopoznate izdava~ka ku}a Penguin.

U knjizi su Kenan i novinarka SSusanShapiro opisali niz ratnih epizoda,uklju~uju}i i zatvaranje oca i Kenanovogstarijeg brata u zloglasni koncentracionilogor Luka u Br~kom, te njihovovi{emjese~no skrivanje u stanu iz kojeg jeKenan i{ao u nabavku ìvotnih namirnica,sluè}i se la`nim imenom - IIgor. Nastavioje to ~initi ~ak i onda kada ga je njegov nas-tavnik MMilutin prepoznao na ulici dok jenosio hljeb za svoju porodicu, poku{av{imu ispaliti metak u glavu.

! Gospodine Kenane, Va{a knjiga“Bosanska lista” izazvala je veliku pa`njunajpoznatijih svjetskih medija. O njoj supisali New York Times, BBC, a OprahWinfrey ju je uvrstila u Top 10 onih koje semoraju pro~itati. Da li ste o~ekivali takavuspjeh i zbog ~ega je, prema Va{emmi{ljenju, “Bosanska lista” dobila tolikipublicitet?

Za razliku od drugih knjiga koje sutokom i poslije rata napisali zapadni pisci,ovo je prva knjiga napisana u Americi o

na{im prostorima koja govori kroz o~i 12-godi{njeg dje~aka i kroz perspektivu 30-godi{njaka koji je postao ameri~ki dràvlj -a nin. Ova knjiga na odre|eni na~in“prepravlja” historiju na{eg regiona krozo~i bo{nja~ke porodice koju tipi~niAmerikanac nije poznavao. Ona je pri~ajedne familije u kojoj se svako na odre|enina~in moè prona}i.


AMERI^KI SAN MLADOG BRÂKA

Razgovarala: MIRHA DEDI]

Memoare mladog Br'aka KENANA TREBIN(EVI#A,“Bosanska lista”, najpoznatije svjetske medijske ku%ejednoglasno su ocijenile kao najpotresnije "tivo o ratu

u BiH, zbog 'ega je ova knjiga postala jedna odnajpopularnijih u SAD-u; za na" list Trebin'evi%

govori o ratnom paklu kroz koji je pro"ao sa svojomporodicom u Br'kom, bijegu u SAD, ljudima koji su

pomogli njegovoj porodici i oprostu

“BOSANSKA LISTA“OSVOJILA AMERIKU

“U Daytonu se vi{e ne slavi dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma jer su shvatili da je taj mirovnisporazum kriv za sada{nju krizu i etni~ki nacionalizam

i {ovinizam u BiH”

AMERI^KA PROMOCIJA“BOSANSKE LISTE“

Kenan Trebin~evi} sakoautoricom knjige “Bosanska

lista”, novinarkom Susan Shapiro

kenan:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 22:01

! Kako je do{lo do saradnje izme|uVas i novinarke Susan Shapiro, koja jekoautorica ove knjige?

Po struci sam fizioterapeut i radim ujednoj klinici u boemskoj ~etvrti NewYorka, Greenwich Villageu. Susan mi jebila pacijentica koja se oporavljala odpovreda ki~me. Kada je govorila o radusvojih u~enika dok je leàla na ledu, kazalami je da ve} na prvom ~asu od studenatatraì da napi{u esej “o vlastitom, tajnomìvotnom iskustvu koje ih je najvi{eponizilo”. Ja sam se nasmijao i rekaoSusan: “Ah, vi Amerikanci, za{to bi nekoko je doìvio poniènje uop}e pri~ao otome?” “Treba{ pisati o tome, jer pisanjeiscjeljuje“, rekla mi je Susan. Te rije~i suotklju~ale ne{to o meni. Brzo sam sastaviotaj prvi esej, na svega tri stranice, o svojimratnim uspomenama iz Br~kog i prvoj pos-jeti rodnom gradu nakon 20 godina. Tapri~a je Susan podsjetila na Dnevnik AneFrank. Samo {to se ovaj put, kako je govo-rila, “radilo o jednom muslimanskomdje~aku, u srcu Evrope, koji je preìvio dasve ispri~a”. Esej je obavljen u New YorkTimesu. Poslije toga sam nastavio pisati jersam osjetio da me pisanje na odre|eni na~inlije~i. Ja se zapravo nikada ranije nisamsuo~io s onim {to je moja familijapreìvjela. Morao sam se vra}ati u to vri-jeme o~ima tridesetogodi{njeg ~ovjeka.Moji tekstovi iza{li su u drugim magazini-ma, nakon ~ega se na mojim vratimapojavio agent izdava~ke ku}e. Susan i on sume ubje|ivali da moram {to prije po~etipisati memoare, koji se u Americi posebnocijene. Susan mi je, naravno, spomenula daknjiga i moj rad mogu doprinijeti dobromdijelu svijeta, a naro~ito na{em narodu.Tada sam poèlio da mi ovaj projekat budemoralna obaveza, da napi{em pri~u nesamo za svoju familiju, nego za svoj narod,i sve one koji su ubijeni ili ranjeni samozbog svoje nacionalne i etni~ke pripadnos-ti. Kroz pisanje sam shvatio da mogu svojenajgore iskustvo preokrenuti u najljep{e ida u ovom slu~aju olovka moè biti ja~a odsablje. Ovo je bio najbolji na~in dasa~uvam sje}anja na sve ono {to se desilo,ujedno i najve}a osveta za sve one zlo~inekoje su neljudi po~inili nedu`nima.

PISANJE KAO ISCJELJENJE OD RATNIH TRAUMA

! Moète li nam ispri~ati koje su bilinajdramati~niji trenuci tokom rata uBr~kom kroz koje ste prolazili Vi i Va{aporodica?

Prvo lo{e iskustvo bilo je u maju 1992.godine sa nastavnikom Milutinom. Kadsam otr~ao u trgovinu da kupim veknu hlje-ba, {to je bilo sigurnije nego da mi otac ibrat iza|u vani jer je grad bio okupiran odsrpske vojske, ja sam ga vidio iza zgrade u


KENAN TREBINÊVI], AUTOR BESTSELERA “BOSANSKA LISTA”

!!

AUTOR NAJPOTRESNIJEKNJIGE O RATU U BiH

“Kad god sam iza{ao vani, nisamznao da li }u se vratiti u prazan stan

bez roditelja i brata”


uniformi. Kad sam ga pozdravio, on mi jeoteo kesu s hljebom i rekao “balijama netreba hljeb”. Tada mi je prislonio pu{kuM48 na glavu, repetirao, a onda se smrknuoi viknuo svom vojniku da je zapela. Ja samse otrgao od njega, pokupio kesu sa hlje-bom sa betona i otr~ao. Kad sam se okren-uo, on se smijao i pokazao mi podignuta triprsta. Drugi dramati~an trenutak bio je kadanam je moj biv{i trener karatea Petar Zari}do{ao sa svojim specijalnim policijskimvodom na vrata i kad su nam, naoruàni dozuba, naredili da imamo sat vremena daiza|emo iz stana ili }emo biti pobijeni.Slijede}i dan nas je na punktu fabrike“Pirometal” izbacio “{e{eljevac” sa{ubarom i bradom u crnoj uniformi i zapri-jetio da }e nas ubiti. On je repetiraokala{njikov i naredio mojoj familiji dahodamo ispred njega uz put koji je vodiovan Br~kog, prema selu Brezovo Polje.Brata i oca su onda iz Brezovog Polja

odveli u logor Luku sa ostalim mu{karcima.Jedan od organizatora te torture bio je mojbiv{i trener Pero Zari}. Kada smo se vratiliu stan, tortura je po~ela od biv{ih kom{ija imojih drugova koji su me pljuvali i tukli ugrupama. Prislanjali su mi poster AlijeIzetbegovi}a uz lice. Kom{ije Srbi su nasotvoreno pokrali, ulaze}i u stan, u kojem jemama krila oca i brata koji su bili pu{teni izlogora Luka. Ja sam nabavljao hljeb i vodu.Kad god sam iza{ao vani, nisam znao da li}u se vratiti u prazan stan bez roditelja ibrata. Jednom sam se vratio bez vode jermi je novi kom{ija koji uzeo bo{nja~ki stanpucao u pun kanister vode i smijao se sasvojom }erkom i sinom. Vi{e nisam bioKenan, nego sam postao balija. U jedinoj ipolupraznoj samoposluzi pri{la mi je pri-jateljica moje rahmetli mame i rekla da “zamuslimane nije hljeb i da kaèm mami daga uskoro ne}emo trebati”.

! U nabavku ku}nih namirnica i{li stepod imenom Igor. Ipak, i pod tim imenomdoìvjeli ste, za dvanaestogodi{njeg dje ~a -ka, velike traume. Da li Vas je bilo strahiza}i na ulicu nakon {to Vas je nastavnikMilutin prepoznao i repetirao iz pu{ke unamjeri da puca u Vas?

Mene su svi u gradu poznavali zbogroditelja, a naro~ito kom{ije. Moj otacSenahid Trebin~evi} zvani Keka bio je pro-fesor fizi~ke kulture. Jedini je imao fitnes

centar u sjeveroisto~noj Bosni i mnogi suga poznavali jer je kondiciono treniraoodbojka{e “Jedinstva Interplet”, kajaka{e iostale sportiste. Svojevremeno je igrao zajuniorski odbojka{ki dràvni tim. Kad sami{ao po namirnice, nekad sam se vra}aopraznih ruku jer bi me otjerali. Nepoznatimvojnicima koji bi me sreli i pitali kako sezovem, govorio sam - Igor. Me|utim,upla{io sam se kada sam ~uo da vojnicionima koji ne posjeduju li~nu kartu narededa skinu donji ve{ kako bi se uvjerili daniste musliman. Majci nikada nisam rekaoza nastavnika Milutina jer me vi{e ne bipustila iz ku}e.

! Va{a knjiga je zapravo i pri~a o

oprostu i “na{oj” [indlerovoj listi. Vas iVa{u porodicu su spasili Srbi iz Br~kog. Kovam je sve pomogao, na koji na~in i da liste u kontaktu s tim ljudima?

Mama mi je govorila da nikad ne zabo-ravim i oprostim ljudima koji su namu~inili zlo, ali da se isto tako moram sjetitidobrih ljudi kao i svih njihovih dobrihdjela. Do{ao sam do jednog broja Srba kojisu nam na bilo koji na~in pomogli, samo danas spasu. Ta lista je u rasponu od obi~nihcivila, do ubica i kasnije osu|enih ratnihzlo~inaca. U tom vremenu u kojem jevladalo zlo ipak je bilo suosje}anja za mojuporodicu. U knjizi }ete pro~itati i sje}anjana one koji su nam pomogli. Ina~e, sma-tram da sve osobe koje su po~inila zlo~inbo{nja~kom i hrvatskom narodu u momgradu treba da traè oprost. Trebaju dapreuzmu svu odgovornost za po~injenezlo~ine.

“[INDLEROVA LISTA” U BR^KOM! U knjizi spominjete ~ovjeka koji vam

je pomogao - Peru, {efa policijske stanice

38

AMERI^KI SAN MLADOG BRÂKA

!

! Koja medijska kritika Vam jenajvi{e imponovala?

Oprah.com ju je proglasila za knjigusedmice i jednu od Top 10 knjiga koje trebapro~itati. Recenzija je “Bosansku listu”opisala kao “dirljivu, sna`nu”, a “PublishersWeekly” kao “ izuzetno va`nu”.

! Kada namjeravate knjigu promo -visati u BiH?

Knjiga treba da iza|e u BiH krajemgodine. Izdava~ [ahinpa{i} ima namjeruu oktobru da je pusti u {tampu. Za promo-ciju u BiH jo{ nisam napravio nikakavplan. !

AMERI^KA RECENZIJA

“Dirljiva, sna$na i izuzetno va$na knjiga”

OKRUTNOST BR(ANSKIH KOM!IJA: “Vi"e nisam bioKenan, nego sam posto balija. U jedinoj i polupraznojsamoposluzi pri"la mi je prijateljica moje rahmetlimame i rekla da “‘za muslimane nije hljeb i da ka$emmami da ga uskoro ne%emo trebati’”

SLOBODNA BOSNA I 24.4.2014.

KNJI@EVNA ZVIJEZDA U SAD-u Najeminentniji mediji iz SAD-a ovih danaod Kenana traè intervju


u Br~kom, koji sada ìvi u Austriji ioènjen je Bo{njakinjom. Zanimljivo je daVam je pri~ao kroz koji je pakao on li~noprolazio kada se izmakao od uàsa rata?

ôvjek koji nam je pomagao ìvi uBe~u, gdje je oti{ao na izmaku rata, a u raz-govoru koji smo vodili rekao je: “Kadsam do{ao u Be~ i okusio mir, tad je panikapokucala. No}u sam zurio u plafon, aanksioznost mi je izbijala kroz koù.Daleko od rata, kad mi se mozak prestaobojati za ìvot, prestao sam spavati. Tadame je pogodilo sve {to se dogodilo. Ni{tanormalno nije ostalo.” Kad smo mu sezahva lili za pomo} u ratu, kazao je da jebilo te{ko biti hrabar u toj policijskoj stani-ci, ali da je u tom stravi~nom haosu odlu~iopomo}i mom ocu zbog toga {to je kao atlet-ski trener stvarao pobjednike i {to je svo-jevremeno pomogao njemu i njegovombratu.

! Prije dvije godine s ocem i starijimbratom posjetili ste Br~ko, kako bistebolesnom ocu ispunili najve}u èlju, o~emu pi{ete u knjizi. Da li ste tom prilikomsreli neke ljude u Br~kom koji su Vama iVa{oj porodici u~inili naào? Kako jeizgledao taj susret?

Susreo sam kom{inicu Petru koja jemaltretirala mamu otimaju}i joj pod prijet-njom imovinu. S njom sa proveo 45 minu-ta. Nai{ao sam i na maj~inog radnog kolegukoji je lagao pripadnicima srpske paravoj -ske da smo ja i stariji brat mahali “musli-manskom zastavom”. On nas je izbacio izautobusa na punktu i ostavio nas da nasubije jedan ~etnik. Malo je falilo da se tajsusret pretvori u me|unarodni incident.

! Da li se jo{ uvijek èlite osvetitiBr~acima koji su se prema Vama ponijelikrajnje neljudski tokom rata?

Ova knjiga je moja najve}a osveta.Gore je njima poslje rata u miru ìvjeti u

svojim mislima i grijehu nego {to je menibilo za vrijeme rata. Moj cilj je da se ovaknjiga uvede u nastavni plan po koledìmau Americi i prevede na druge jezike.

! Koliko su u SAD-u, dvadeset godinanakon rata, zanimljive knjige o ratnim trau-mama gra|ana BiH?

U krugu gdje ìvim u Astoriji, dijeluNew Yorka, druènje se puno puta zavr{itemom rata i na{ih ratnih iskustva. Tako midijelimo pri~e. Dijaspora itekako prativijesti i doga|aje u Bosni i Hercegovini. Japratim vijesti svaki dan da ostanem u toku.I da nemam familije u Br~kom, mene zani-ma moj narod i napredak dràve BiH. A {tose ti~e Amerikanaca, ova knjiga im je otvo-rila o~i o ratnim de{avanjima u BiH ipokazuje {ta se stvarno desilo u modernojEvropi. O toj temi nisu u~ili u {kolama.

! Na koji na~in biv{a ameri~ka

administracija na ~elu sa Billom Clintonomdanas vidi postignuto rje{enje za kraj rata uBiH?

Kada sam bio na promociji knjige uDaytonu, jedan major iz baze koji je bioprisutan prilikom potpisivanja Dejtonskogsporazuma priznao mi je da je to samo tre-balo biti kratkotrajno rje{enje koje nije tre-balo duè trajati od jedne do dvije godine.U Daytonu se vi{e ne slavi taj dan jer sudo{li do saznanja da je mirovni sporazumkriv za sada{nju krizu i etni~ki nacional-izam i {ovinizam u BiH. Taj ponos uDaytonu je ispario. U Washingtonu se ~ekada se smiri Srednji istok i Ukrajina, pa jeBiH slijede}a na listi suo~enja. Postojiop{ta ocjena da nakon ha{ke pre -sude Karadì}u i Mladi}u, zbog po~injenoggenocida, Republika Srpska ne}e biti legit-imna, jer je osnovana na temeljima toggenocida. !


KENAN TREBINÊVI], AUTOR BESTSELERA “BOSANSKA LISTA”

Nova ekskluzivna kartica na trì{tu: HypoMasterCard kartica na rate

Podjela na rate bilo koje kupovine na bilo kojem prodajnom mjestu uzemlji i inostranstvu ili na internetu

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. na trì{te je uvela novi karti~ni proizvod „HypoMasterCard karticu na rate“. Ono {to ovu beskamatnu platnu karticu Hypo banke ~iniekskluzivnom i posebnom na trì{tu je podjela na rate transakcija na~injenih na svimprodajnim mjestima bez obzira da li banka ima sklopljen ugovor sa prodava~em.Karticom je mogu}a podjela na rate transakcija na~injenih i u trgovinama uinstranstvu kao i transakcija na~injenih na internetu.

Korisnici Hypo MasterCard kartice na rate imaju mogu}nost da pla}eni iznospodijele i do 12 rata i na jednostavan na~in odgode otplatu i rasterete svoj ku}nibudèt. Klijent moè uraditi podjelu na rate odmah po transakciji ili se odlu~iti zapodjelu bilo koji dan do kraja mjeseca u kojem je transakcija na~injena.

Dodatna je prednost i ~injenica da je transakcije podizanja gotovine nabankomatima u zemlji i inostranstvu tako|er mogu}e podijeliti na rate.

BRÂCI U SAD-uKenan s ocemSenahidomTrebin~evi}em zvanimKeka i bratom Eldinom

POSJETA BR^KOM Nakon dvadeset godina Kenanje posjetio rodno Br~ko


Ana ima {est godina i o~i odrasleosobe. Na licu sitne, mr{avedjevoj~ice crne ra{~upane koseogleda se ozbiljnost i zrelost kojaje potpuno neprimjerena njenoj

dobi. Stidljivo izgovara svoje ime, zaprezime je i ne pitamo. Jer Ana pripadaonom svijetu u kojem prezimena ne zna~eni{ta. Ona je samo jedno od stotina romskedjece koje stalno vi|amo na ulicama, aprema njima se pona{amo kao da sunevidljiva.

Svakog dana Ana sa svojom bra}om isestrama dva sata kombijem putuje izVi{egrada u Gora`de. Tamo se obi~noparkiraju ispod jednog mosta, i odatle kre}usvako na svoju stranu: jedno je u tr`nomcentru, drugo po gradskim kafi}ima iba{tama, tre}e satima stoji na prometnojraskrsnici... Pruàju ru~ice i prose, i takosve do ve~eri, kada odlaze nazad ku}i uVi{egrad.

Anu svi poznaju kao Aniku - tako sesama predstavila svom „drugu“, policajcuSanjinu Ra{idovi}u, kada su se pro{legodine, negdje ba{ u ovo vrijeme, prvi putsreli na ulicama Gora`da. Mali je to grad,pa tako ~ak ni nepoznato romsko dijete nemoè pro}i nezapaèno. A posebno nemoè proma}i Sanjinu, koji je u Gora`du iokolini poznavao sve i svakoga.

„Vesela je svako jutro, ponekadnenaspavana, uvijek bosonoga, neuredne

kose, ali urednog svakodnevnog obilaènjaoko stolova, traè}i pola marke. Prije pardana je moja ‘drugarica’ sva sretna do{la dami pokaè novu gumenu narukvicu okoruke. Nekoliko dana poslije, pokazuje miponosno novu sa plasti~nim privjeskom. Satim je sretna“, napisao je prije godinu danaSanjin na svom Facebook profilu.

Njegova dirljiva pri~a o malenojRomkinji Aniki ubrzo se pro{iriladru{tvenim mreàma i web portalima, aprenijeli su je tada gotovo svi mediji uregionu. Tako je, zahvaljuju}i internetu iFacebooku za koje nikada nije ni ~ula dapostoje, Anika preko no}i postala„zvijezda“. Ali osim blijedog trenutka slavekojeg vjerovatno nije bila ni svjesna ikomentara punih suosje}anja zabrinutihgra|ana ispod Sanjinovog teksta, Anikanije dobila ni{ta. Danas, ba{ kao i prijegodinu dana, obigrava oko stolova i prosi.

HEDONISTA, [ARMER, SVJETSKI PUTNIK

U ruci ~vrsto steè napola oguljenunarandù i nepovjerljivo nas posmatra.Sanjinov kolega obja{njava joj da smo minovinari iz Sarajeva i da smo do{li dapi{emo o Sanjinu. Odbija da pri~a o njemu,vrti glavom i kaè da je „sve zaboravila“.Ipak, znamo da to nije istina. Policajci nampri~aju kako je dan nakon Sanjinove smrtipred stanicu do{ao njen mla|i brat i dugogledao u smrtovnicu. Prsti}em je pokazaona Sanjinovu sliku: „„Rekla mi je Anika daje Sanjin um’o.“

[estogodi{nja djevoj~ica ne zna {ta je

Facebook, ali zato dobro zna {ta je smrt. ASanjin Ra{idovi} je oti{ao iznenada,prerano, u 47. godini.

U rodnom gradu Ra{idovi} je zavr{ioosnovnu {kolu, a zatim je upisao [koluunutra{njih poslova MUP-a na Vracama.Odabir profesije nije bio slu~ajan: Sanjinovotac MMurat prije rata bio je zamjenikkomandira stanice milicije Gora`de, a istutu du`nost - samo ne{to druk~ijeg naziva -Sanjin }e obavljati nekoliko decenijakasnije.

„Bio je veoma uspje{an policajac,


MOSTOVI NA DRINI

Neobi'no prijateljstvo male Romkinje ANIKE i policajcaiz Gora$da SANJINA RA!IDOVI#A pro"le godine dirnulo je srca mnogih stanovnika Bosne i Hercegovine,Srbije, Hrvatske...; moderna bajka iz Gora$da, ipak, nije zavr"ila sretno - godinu dana kasnije Sanjinov $ivot iznenada je prekinut, a Anika i dalje svakodnevno tra$i milostinju na gradskim ulicama...

SANJINOVAI ANIKINA VREMENAPi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

anika i sanjin:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:45

posebno u radu na terenu, jer je znao sljudima. Uvijek bi kroz neki neobaveznirazgovor uspio do}i do informacija“, pri~asa osmijehom Sanjinov prijatelj i radnikolega MMirsad Kamenica. „„Ljudi su dolaziliovdje u stanicu, ~esto iz sela iz okolineGora`da, znali su da mu se mogu obratiti zabilo kakvu pomo}. Njemu nije bilo mrskoi}i s njima u Op}inu, Centar za socijalnirad, u sud, gdje god je trebalo, pomagao imje da dobiju dokumente koje su traìli...“

Ra{idovi} je od prijeratnog milicioneraimenovan za istraìtelja u odjelu za droge, a

zatim i za zamjenika komandira Policijskestanice Gora`de, a u januaru ove godinepo~eo je raditi kao glasnogovornik Upravepolicije MUP-a BPK. Pripremao se zaodlazak u penziju i to mu je radno mjestoodgovaralo, èlio se malo udaljiti od„klasi~nog“ policijskog posla, raditi ne{tomirnije, kaè Mirsad.

Sanjin se dva puta ènio. Iz prvog brakaima dvoje djece, ve} odraslog sina i k}erku,koji ìve u inostranstvu. Bio je omiljenme|u ènama, pravi {armer, kaù njegoviprijatelji. Na njegovom Facebook profilu


PRIÂ O HRABROSTI I DOBROTI

!!

DRU!TVENE MRE*E:Sanjinova dirljiva pri'a omalenoj Romkinji Anikiubrzo se pro"iriladru"tvenim mre$ama iweb portalima, a prenijelisu je tada gotovo svimediji u regionu

POSLJEDNJE ZBOGOMAna na Sanjinovom mezaru


jo{ uvijek stoje fotografije sa brojnihputovanja - Holandija, Francuska, Slove -nija, [panija, Hrvatska... Putovanja su bilanjegova strast, ba{ kao i pisanje. U martupro{le godine detaljno je opisivao svojeutiske iz jednog od njemu najljep{ihevropskih gradova, Pariza, u koji jenamjeravao uskoro ponovo oti}i.

„Ali drugi put ne idem ispod desetdana...“, napisao je. „„Ponosno mogu re}i dasam nau~io mnogo o Parizu, ali je to i daljekap u moru, a ja ne èlim kapi, ja èlimcijelo more.“

Sanjin je bio upravo takav ~ovjek, kaù

njegove kolege - uvijek je èlio „cijelomore“, bio je hedonista i istinski uìvao uìvotu, a probleme je savladavao svojimneiscrpni optimizmom.

„Bio je komunikativan i druèljubiv,nije mu bilo te{ko pribliìti se drugimljudima“, govori zamjenik komandiraMUP-a Gora`de, VVahudin Efendi}. „„Ja samga naslijedio na ovom mjestu, i kao {ef jebio uvijek ljubazan, korektan, nikada nismoimali nikakve konflikte. I kada nije znaoodgovore na neka pitanja, nekako bi uspioprona}i rje{enje.“

Zbog Sanjina je bilo zadovoljstvo

dolaziti na posao svakog jutra, kaènjegova kolegica SSabiha Ratkovi}:„Stvarao je takvu atmosferu u kancelariji dabi nam radno vrijeme proletjelo za tren. Itog zadnjeg dana, do{ao je i donio kolegicii meni rahat-lokum: ‘Evo, vile moje, da semalo po~astite’“...

OPRO[TAJ OD PRIJATELJASjedimo s Anikom u policijskoj upravi i

vidimo da joj nije nimalo drago {to je tu -iako su svi prema njoj ljubazni i pa`ljivi,ima valjda uro|eno nepovjerenje premapolicajcima, kao i prema „sedmoj sili“.


MOSTOVI NA DRINI

!

U posljednje vrijeme ugradu se pojavila malaRomkinja Anika (ili kako re~eima jo{ jedno ime, ali ga nezna), sa kojom sam postao„drug“, ~esto progovorimo pokoju rije~, a natjerala me je narazmi{ljanja gledaju}i nju idjecu/unu~ad mojih prijatelja.Vesela je svako jutro, ponekadnenaspavana, uvijekbosonoga, neuredne kose, aliurednog svakodnevnogobilaènja oko stolova, traè}ipola marke. Prije par dana jemoja „drugarica“ sva sretnado{la da mi pokaè novugumenu narukvicu oko ruke.

Nekoliko dana poslije,pokazuje mi ponosno novu saplasti~nim privjeskom. Sa tim jesretna. Anika ima 5 ili 6 godina,ne zna ni ona, nije upisana uknjige ro|enja, ima nekolikobra}e i sestara. Nije birala, alije dobila nesre}u da je takoro|ena, pa tr~i bosonoga okostolova, ne}e i}i u {kolu, no}ustanuje u kartonskoj kutiji bezstruje, vode, televizora,ra~unara. Nema brigu da li }ejoj roditelji dopuniti ra~un jernema mobilni telefon. Sretna jekad nije gladna.

Nakon na{ih svakodnevnihpozdrava ’Sohi - Soccere’ naromskom jeziku: ’Zdravo -Kako si’, ispri~a se sa namakao velika. Ponekad ima ljutnjukada joj kaèmo Nino,Jasenko ili ja da ode da seumije, ili ho}emo da joj

obri{emo uprljane ru~icemaramicama, ali poslu{a i tostrpljivo ~ekaju}i da dobije odnas neku ’markicu’ ili ne{to zapojesti. Nije lukava, ako ne{tojede do|e i upita me jesam ligladan nude}i mi polasendvi~a. Kada je odvedem dajede, kaè ne zna koristitivilju{ku i no`. Ako je èdna,zadovoljna je i sa ~a{om vode,mada ponekad ponosno uprolazu mahne fla{icom soka.

Anika, ili kako se ve} zove,ne zna slova, ne zna {ta suigrice za ra~unar, nema roditeljekoji je svaki dan voze autom u{kolu, ne zna kakav je problemkada nema WiFi mreè, ne}enikad i}i da u~estvuje na{kolskoj priredbi gdje }eponosni roditelji, rodbina ikom{ije da je gledaju u novoj

haljinici. Nju niko ne u~i da ~ita ipi{e, ona nema dom, a nema nihaljinu.

Nije imala, ali ima... Danassmo se ja i moj drug Nino srelii ona je sretna pri~ala sa namakako joj je drago {to imaprijatelje kao mi... Oti{li smo uradnju, Anika je ponosnoodabrala pantalone i haljinicu,umila se vla`nim maramicamai bila je prava djevoj~ica.Kasnije sam je sreo i rekla mije da je na{la baletanke kojejoj se svi|aju i onda smo i njihkupili sa ~arapicama iste boje,pa mi je sva sretna ispri~alakako joj govore ’kako si sesredila’ i ponosno je {etala samnom.

Kada sam kasnije, ujednom meni posebno lijepomdru{tvu pio kafu, do{la je i

opet obrisala lice vla`nimmaramicama, ponosno, nau~ilaje to da radi, a na malenimprsti}ima pokazivala da jenalakirala nokte... Ipak, mnogiod nas moèmo nau~iti od nje.Ona ima iskren osmijeh, kadaje sretna to i pokaè, nemamaske na licu kao ve}ina ljudi,ne zna biti licemjer, ona se borida preìvi...

Odrastat }e na ulici,bosonoga, spremati se zaborbu sa ìvotom, jer nije imalasre}u da ima roditelje kojiimaju normalnu ku}u,normalan odgoj... Nju odgajajuljudi na ulici kako se ophodeprema njoj, neko drsko, nekolijepo, ali ona ne mari za va{ebrige {to ste ljuti, zbog va{ih’problema’ jer morate i}i svakidan na dobro pla}en posao,niste oti{li kod frizera,kozmeti~ara, niste platili ratukredita na vrijeme za nekimo`da bespotrebni svojprohtjev.

Ona je samo jednadjevoj~ica koja se bori dapreìvi. Niti jedan frizer ne èlida je odvedem da je sredi... Iào mi je Anike i takve djece,koja su najsla|a u timgodinama, kada postavljajumilion pitanja, ali na njenapitanja niko joj ne dajeodgovor... Svi }e je otjerati, aona }e i dalje neumorno moratiobilaziti ulice i stolove dapreìvi.

Moja „drugarica“ Anika jepravi borac, volio bih kada bineka porodica mogla da jeudomi, da kao i svi mi imasvoje snove... Sretno joj bilo ineka je sre}a prati. !

„Odrastat %e na ulici, bosonoga, spremati se za borbu sa $ivotom...“

SANJINOVA MOLITVA ZA ANIKU

NEOBI^NO PRIJATELJSTVOAnika i Sanjin

NEOBI^NO PRIJATELJSTVOAnika i Sanjin


Ipak, nakon {to nas je upoznala, malo seoslobodila i ispri~ala nam da joj je Sanjinljetos kupio dvije haljinice i patike. Na licujoj prvi put zaigra osmijeh i spremno pozirafotoreporteru MMariju - smije se, mr{ti ipravi „face“. Kaè nam da }e dogodine i}iu {kolu i tvrdi da i njena bra}a i sestretako|er idu. Na pitanje koliko ima bra}e isestara, slijeè ramenima - ne moè ih sveprebrojati, kaè. Sretna je {to }e po}i u{kolu, ali jo{ ne zna {ta èli biti kad odraste.Pitamo je da li je i{la na Sanjinov grob.Kaè da jo{ nije, jer nije bila tu.

„Bi li htjela i}i sad s nama?“Potvrdno klima glavom. Sjedamo u automobil i vozimo se do

mezarja Ba}ci. Tu, odmah pored Drinenabujale od ki{a, na Sanjinovom mezarupoloèni jo{ svjeì buketi cvije}a. Anika uti{ini stoji i gleda u bijela slova ispisana nani{anu. Ne zna ~itati, ali zna da ispod svjeèiskopane zemlje leì njen drug. Govorim jojo pri~i koju je Sanjin napisao o njoj.

„Onda sve zna{“, kaè. Ostavljamo je na gradskom mostu i na

rastanku kaèmo: „„Vidimo se.“ Tek {to jeiza{la iz automobila, prilazi joj jednadjevojka i ne{to ljutito govori na romskom.Anika je ravnodu{no pogleda i pro|e porednje, krene preko mosta, jo{ jednom seokrene i pogleda nas. Znamo da se vi{enikad ne}emo vidjeti. !

43

PRIÂ O HRABROSTI I DOBROTI

U Gora`du je prije rata postojalo cijelojedno romsko naselje. Tu je i danasromsko groblje, potpuno obraslo u korov, astanovnici naselja po~etkom 1992.ve}inom su oti{li iz grada.

Romi su posljednjih godina ponovopo~eli u ve}em broju dolaziti da ìve uGora`de. Na{i sagovornici kaù da je

jedan od razloga i taj {to je Bosansko-podrinjski kanton jedini u Federaciji BiHkoji mjese~no ispla}uje nov~ane naknadeporodicama sa troje i vi{e djece. Naàlost,u Gora`du, kao i u mnogim drugim bh.gradovima, ve}ina romske djece ne ide u{kolu. Umjesto toga, odrasli ih {alju daprose kako bi zaradili novac. !

POVRATAK ROMA U GORA@DE

Kanton daje nov'anu pomo%porodicama sa troje i vi"e djece


DJEVOJÎCA TU@NIH OÎJU„Anika ne zna slova, ne zna {ta su igrice za ra~unar, nema roditelje koji je svaki dan vozeautom u {kolu, ne zna kakav je problem kada nema WiFi mreè, ne}e nikad i}i da u~estvuje na{kolskoj priredbi gdje }e ponosni roditelji, rodbina i kom{ije da je gledaju u novoj haljinici…”

DIJETEULICEAna saSanjinovimkolegomVahudinomEfendi}em


Njegovi Sparsi nemaju nikakveveze, bar {to se naziva ti~e - oostalom da i ne govorimo, saonim Spursima iz SanAntonija. Jer da imaju, naslov

ovog teksta bio bi od “mamuza” do“mreìca”. No, AAmar Gegi} }e nekadamo`da i biti stanovnik Texasa, tome seiskreno nadamo. Mo`da i New Yorka. Jer,“mreìce” koje ve} spomenusmo su,zapravo, Netsi... Brooklyn Netsi, NBA klubu kojem igra na{ MMirza Teletovi}. A on jeAmar Gegi}, {esnaestogodi{nji ~lanOmladinskog ko{arka{kog kluba Spars izSarajeva, koji se upravo sada takmi~i u Ligi4, doigravanju za prvaka Bosne iHercegovine. U nedjelju, 20. aprila, vratiose iz Ko{arka{kog kampa najve}egko{arka{a na planeti ikada, MMichaelaJordana, u koji je pozvan zajedno sa jo{devet najtalentovanijih kadeta u Evropi! Iigrao je u dvorani u kojoj nastupajuBrooklyn Netsi.

NIJE TE[KO, PREDOBRO JE“Prvo sam pozvan od strane kompanije

NIKE u Barcelonu, da od 7. do 10. marta

budem sudionik u radu njihovog Kampa, ukojem je bilo nas, kako kaù, ~etrdesetnajperspektivnijih evropskih kadeta. A toje, ustvari, Jordanov Kamp. Njegovi skautisu me gledali na nekim utakmicama,recimo na jednom od pet posljednjih NIKEInernational Junior Tournamenta, koji jeodràn u Rimu pred novu godinu. Tu samigrao sa svojim Sparsima i osvojili smo{esto mjesto, a pro{le godine smo bili prvi.Uglavnom, pobjednici sa ~etiri ovogodi{njaturnira u Evropi i{li su u zavr{nicu togtakmi~enja u Milano. A u martu sam, dakle,pozvan u Barcelonu. Trenirali smo tri dana,igrali izme|u sebe i sve je bilo savr{enoorganizirano. Nisam upoznao nikoga odigra~a Barcelone, ali zato jesam uSjedinjenim Ameri~kim DràvamaMichaela Jordana, CCarmela Anthonyja iAmar’ea Stoudemirea”, kaè nam AmarGegi}, kojeg smo sa~ekali poslije nastave,odnosno nakon prve smjene u IV gimnazijina Ilidì, u kojoj poha|a drugi razred: “Tajkamp, koji je bio otvoren od 15. do 20aprila, zove se Jordan Brand Classic i

odràn je sedamnaesti put. Pored nas desetiz Evrope, u Kampu je bilo jo{ osam mojihvr{njaka sa drugih kontinenata. Podijelili sunas u dva tima, a oba su imala svog trenera.Pa su odràna i tri odvojena treninga.Posljednji dan smo odigrali utakmicu uBarclays Centeru, u kojem igraju BrooklynNetsi. Mislim da je bilo prisutno pet hiljadagledatelja. Naàlost, nisam uspio gledatiBrooklyn Netse.” Kao {to nije ni uspioupoznati MMirzu Teletovi}a, koji je ba{ tihdana dobio blizance.

Amar veli da mu je u Sparsimapredobro i da ima odli~ne uslove za rad.Samo ima jedan problem: on igra i zakadete i za juniore, a igrao je i u seniorskojLigi 12 BiH. Zna~i, u tri nacionalnatakmi~enja. Neki bi kazali da ima jo{ jedanproblem... Stanuje u Sokolovi} Koloniji, adva puta dnevno ide na trening naSkenderiju. Ali, to njemu nije ~ak ni malo,dodatno optere}enje. “Nekako poku{avamuskladiti sve obaveze. A Sparsi stvarnoimaju kvalitetne trenere. Kadete treniraBakir Srna, juniore MMirza Trnka, seniore


PRVO [KOLA, PA ONDA...

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ], “SPORT CENTAR” Mladi ko{arka{ koji se ne}e

odGEGAti, ve} sko~iti do zvijezda

Tek "to se vratio iz presti$nog “Jordan Brand Classica”, 'iji je gazda MICHAELJORDAN, 'lana Ko"arka"kog kluba “Spars” iz Sarajeva AMARA GEGI#A 'ekaju

nove obaveze; jedna od njih su i pripreme za “Evropsko kadetsko prvenstvo” koje%e u augustu ove godine biti odr$ano u Latviji, a Gegi%, i zvani'no uvr"ten me&u'etrdeset najtalentovanijih mladih ko"arka"a u Evropi, bi%e na" kapiten na tom

takmi'enju

AMAR GEGI"

IZ [KOLE NA TRENING, I OBRNUTOKapiten na{e U-16 selekcije poha|a IV gimnaziju na Ilidì

IZVRSNA SARADNJAAmar Gegi} i selektor Kadetske reprezentacije BiH Emir Halimi}

amar gegic:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 22:21

Marko Trbi}, a kondicioni trener je ZZlatkoSedi}. Treniram sa juniorima, a ponekad sakadetima i sa prvim timom. Po potrebi.Kadeti Sparsa u Kantonu Sarajevo su prvi,sada se treba igrati zavr{nica, juniori sutako|e prvi, a seniori su u{li u Ligu 4”,isti~e Amar Gegi}, koji je po~eo trenirati uKK Igman sa Ilidè kada mu je bilo {estgodina. Pa je pre{ao u Bosnu, a onda i uSparse.

VO\A TIMAKadetska slekcija BiH, ili U-16 ako

ho}ete, pro{le godine se na Evropskomprvenstvu B divizije, koje je odràno uSarajevu, plasirala u A diviziju. Evropskoprvenstvo A divizije ove }e godine, od 20.do 30. augusta biti organizovano u Latviji,a Amar Gegi} }e biti kapiten na{ereprezentacije. Pro{le godine je bionajmla|i u ekipi i jedini }e iz tog tima imatipravo nastupa i ove godine. Za na{magazin govori i selektor Kadetskeselekcije BiH EEmir Halimi}: “Pro{legodine je GGega, kao najma|i ~lan na{ekadetske reprezentacije, uspio izboritinastup u A diviziji. Nadam se da }e ovegodine biti pravi kapiten, koji }e svojimprimjerom motivisati ostale dje~ake, kakobi svi zajedno do{li do èljenog cilja. Amarje polivalentan igra~, koji moè igrati na

pozicijama od 1 do 3, a pored neospornovelikog talenta, posjeduje i dozu ‘sportskedrskosti’, bez koje se ne mogu pravitiveliki rezultati. Zadnji pozivi u [paniju i uAmeriku upravo dokazuju sve to. Iskrenose nadam i velika mi je èlja da AmarGegi} izraste u velikog igra~a ikompletnog ~ovjeka.” Me|utim, nije AmarGegi} dobio poziv od Halimi}a zaokupljanje i nastup na Kadetskom turnirukoji je odràn po~etkom maja pro{legodine u Travniku, valjda zato {to je bionajmla|i u ionako mladom timu. “Za 1.maj je u Hotelu Hollywood, ba{ ovdje gdjesada sjedimo, na Ilidì, bilo okupljanjeKadetske reprezetacije pred taj turnir uTravniku. Trenirao sam u klubu do 1. maja,a onda smo imali odmor do 5. maja. Pa samoti{ao s rajom na vikendicu da ro{tiljam. I,4. maja zovu me iz kluba, turnir u Travnikuse ve} uveliko igrao, da se javim sutraujutro u devet, zato {to trebam i}i uTravnik da igram utakmicu zaReprezentaciju. Tako da sam protiv La{kogiz Slovenije odigrao svoju prvu utakmicuza Kadetsku reprezentaciju BiH. Hvalaselektoru Halimi}u {to mi je dao priliku, aonda i kapitensku... Dobro, ne mogu re}itraku”, iskren je Amar Gegi}. Ove godineon }e predvoditi svoje kolege u Latviji,zaista perspektivne mlade ko{arka{e iz

na{e dràve, kao {to ih je jednom ve}predvodio, na turniru u Turskoj.

Na Evropskom juniorskom prvenstvu Bdivizije pretpro{le godine u Sarajevu,blistali su njegovi saigra~i iz Sparsa, NNedimBuza i AAdin Vrabac, sada prvotimci i nekeod najve}ih nada bosanskohercegova~keko{arke, koji su Amaru Gegi}u velikapodr{ka u njegovom radu, trudu izalaganju. A, najve}a podr{ka u njegovomko{arka{kom razvoju su mu, naravno,treneri, roditelji i rodbina. Amarov otac sebavio ko{arkom i fudbalom, sestra i amidàtako|e ko{arkom, dok je njegov ro|ak EEdin[ipka igrao za Juniorsku ko{arka{kureprezentaciju BiH. Od evropskih klubovanajvi{e voli Barcelonu, omiljeni NBAklubovi su mu New York Knicksi, iBrooklyn Netsi zbog Mirze Teletovi}a, aigra~i RRicky Rubio, RRudy Fernandez, JJuanCarlos Navarro i VVassilis Spanoulis. AmarGegi} ro|en je 14. februara 1998. uStuttgartu. Najvi{e voli poziciju broj 2, zato{to mu najvi{e leì. Ima, dakle, tek {esnaestgodina i, treba li re}i, ispred njega jebudu}nost osvijetljena svim mogu}imreflektorima. Vo|a je kadetskog tima BiH, auskoro }e biti i sarajevskih Sparsa. Kojimasada KK Bosna nije ni do sko~nog zgloba.Naàlost. Ili, na sre}u. Zavisi s koje stranereketa gledate... !


NA PUTU PREMA GORE

NA SVE STRANEAmar Gegi} igra i za kadetski i za juniorski iza seniorski tim sarajevskih Sparsa

amar gegic:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 22:21

Tridesetog aprila ove godine ispredKatedrale Srca Isusova u centruSarajeva bit }e otkriven spomenikpapi IIvanu Pavlu II. Tako }e,nakon punih sedam godina,

kona~no biti realizirana inicijativaVrhbosanske nadbiskupije i Hrvatskogkulturnog dru{tva Napredak da glavni gradBiH dobije spomenik velikom ~ovjeku idokazanom prijatelju na{e zemlje.

Ipak, daleko od toga da je u proteklihsedam godina sve teklo „glatko“ i bezproblema. Nakon {to je u martu 2009.objavljen natje~aj za izradu idejnog rje{enjaspomen-obilje`ja, ìri je najboljimproglasio rje{enje mladog zagreba~kogkipara HHrvoja Urumovi}a.

NEISPUNJENA OÊKIVANJAPrvobitno je bilo planirano da spomenik

bude izra|en u kamenu. Me|utim,Urumovi} je na koncu odlu~io da spomenikizlije u siluminu, materijalu koji jekombinacija aluminija i silicija i koji je,prema autorovim rije~ima, za ove namjeneidealan. Kako saznajemo, za idejno rje{enjeHrvoju Urumovi}u i njegovom timuVrhbosanska nadbiskupija i HKD Napre da k isplatili su 62.000 eura, dok je samoizlijevanje spomenika ko{talo 37.000 eura.Na tro{kove raspisivanja natje~aja, hono ra -re ìrija i nagrade potro{eno je oko 80.000KM, a kompletan projekat ko{tat }e oko450.000 KM. To podrazumijeva ne samoizradu i postavljanje spomenika, nego iure|enje prostora trga ispred Katedrale tedijela enterijera, odnosno glavnog stubi{tana koje }e se spomenik naslanjati.

Nije bilo nimalo jednostavno obezbije -diti sredstva za finansiranje ovako zahtjev -nog projekta, te su iz Nadbiskupije i

Napretka pozvali dràvne institucije idonatore da se uklju~e i pomognu.Posljednje „kolektivno“ prikupljanje novcaza spomenik odràno je u sarajevskomhotelu Evropa 4. aprila, kada je uprili~ena

donatorska ve~era kojoj su prisustvovalebrojne zvanice iz javnog i politi~kog ìvotaBiH. I dok su ugledni gosti - a bilo ih jeblizu 300 - ve~er proveli uìvaju}i uvrhunskim delicijama i vinima, samo su


POSLJEDNJA VEÊRA

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Spomenik papi IVANU PAVLU II ispred sarajevske Katedrale Srca Isusova bit %eotkriven 30. aprila, uprkos tome "to za realizaciju kompletnog projekta nedostaje

jo" blizu 200.000 maraka; od nedavno odr$ane donatorske ve'ere u Sarajevuorganizatori su o'ekivali mnogo, a dobili „si%u“ - oni od kojih se najvi"e o'ekivalo

nisu uplatili ni marku za spomenik...

BRUKA U EVROPI

Ugledne zvanice se na ve~eri u Sarajevu dobro najeli inapili, ali se rijetko ko ”isprsio” za spomenik papi Wojtyli

SKROMNO HRVATSKIVjekoslav Bevanda iz budèta Vije}a ministara izdvojio 5.000 KM, Dragan ôvi} nije dao ni marku

STRATE[KIRASPORE\ENBakir Izetbegovi}iz vlastitog dèpadonirao 2.000 KM,a SDA uplatila jo{3.000 maraka

papa vecera:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:42

rijetki, naàlost, posegnuli u dèpove kakobi izdvojili koliko-toliko novca za spome -nik papi Wojtyli.

Prema nezvani~nim informacijama, oni

od kojih se najvi{e o~ekivalo, a tu spada vrhHrvatske demokratske zajednice BiHzajedno sa njenim liderom DDraganomôvi}em, na donatorskoj ve~eri u Evropi

nisu dali ni marku za spomenik?! Op}ineâpljina, îtluk, Grude, Ora{je, [irokiBrijeg, Posu{je, Tomislavgrad, Neum,Kupres i @ep~e, u kojima je na vlasti HDZ,do sada su zajedno uplatile oko 20.000maraka. Kanton Sarajevo dao je tako|er20.000 KM, a isti iznos uplatila je i VladaFederacije. Gradona~elnik Sarajeva IIvoKom{i} bio je dare`ljiv i u ime Gradadonirao sedam hiljada maraka, a iz HDZ-a1990 dali su pet hiljada KM. Federalnoministarstvo za izbjegle i raseljene osobeuplatilo je tako|er pet hiljada KM, a istiiznos doniran je iz Vije}a ministara BiH.

Me|u rijetkima koji se na donatorskojve~eri u Sarajevu nisu obrukali bio jebo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH BBakirIzetbegovi}, koji je iz vlastitog dèpa zaspomenik Papi izdvojio dvije hiljademaraka, dok su iz Stranke demokratskeakcije uplatili jo{ 3.000 KM. Lider HDZ-a1990 MMartin Ragu` je iz vlastitih sredstavadonirao 500 maraka za spomenik, visokipredstavnik me|unarodne zajedniceValentin Inzko dao je hiljadu KM, dok seBorjana Kri{to nije ba{ „proslavila“ saskromnih 200 KM... Iz Republike Srpske,o~ekivano, do sada nije stigla niti jednadarovnica.

Iako iz Napretka i Vrhbosanske nad -biskupije ne èle zvani~no govoriti o tomekoliko je ukupno novca prikupljeno nadonatorskoj ve~eri u Evropi, evidentno jeda su se ipak nadali mnogo ve}em iznosu.Ovako }e zna~ajan dio doniranih sredstavabiti utro{en za pokrivanje tro{kova ve~ereu jednom od najskupljih sarajevskihhotela.

SKROMNOST (NI)JE VRLINAPore|enja radi, na donatorskoj ve~eri u

Zagrebu za izradu i postavljanje spomenikaPapi prikupljeno je oko 300.000 kuna. Odtog iznosa na tro{kove ve~ere oti{lo je128.000 kuna, te je za sam spomenik ostalotek 172.000 kuna, odnosno 47.000 maraka.U Sarajevu navodno nije sakupljena nipolovica iznosa koji su donirali Zagrep ~a -ni. Ipak, u Napretku tvrde da je donatorskave~era „dobro pro{la“, te kaù da }e zatro{kove ve~ere trebati platiti „samo“ okodevet hiljada maraka.

Uprkos tome {to za realizacijukompletnog projekta nedostaje jo{ blizu200.000 maraka, a to uop}e nije zane -marljiv iznos, u Napretku nagla{avaju kako}e spomenik definitivno biti otkriven 30.aprila, dok }e trg i enterijer Katedrale SrcaIsusova biti naknadno ure|eni. Papa IvanPavao II bez sumnje zasluùje repreze n -tativno spomen-obilje`je. Me|u tim, pitanjeje koliko je gotovo pola miliona maraka zaizradu jednog spomenika u skladu sana~elima skrom nosti kojima se KarolWojtyla za ìvota vodio. !

47

KAKO DO SPOMENIKA PAPI U SARAJEVU

Najava izgradnje spomenika papiIvanu Pavlu II svojevremeno je izazvalaburnu reakciju nekolicine gra|anaSarajeva. Na javnoj raspravi koja jeodràna u junu 2010. jedan Sarajlija je~ak zaprijetio da }e sru{iti spomenik.

„Citirajte me, fotografi{ite meslobodno. Evo, ja vam kaèm, ~imbude postavljen, ja }u ga sru{iti“,rekao je anonimni gra|anin. Jedan od

imama koji je tako|er sudjelovao uraspravi izgradnju spomenika Papi uSarajevu nazvao je „provokacijom“ i pitaoprisutne „mogu li zamisliti kakva bireakcija bila da se u Mostaru postavi kipodre|enom islamskom vjerskom vo|i“.Rijaset Islamske zajednice u BiH ogradiose od stavova ovog vjerskog slu`benika,te su izjavili kako ova institucija apsolutnopodràva izgradnju spomenika Papi. !

BURNE DISKUSIJE I PRIJETNJE

Najava izgradnje prije 'etiri godineizazvala revolt dijela gra&ana


PROJEKATVRIJEDANBLIZU POLAMILIONA KMAutor idejnogrje{enjaspomenika papiIvanu Pavlu II jezagreba~ki kiparHrvojeUrumovi}, dokje idejnorje{enje trgaispred KatedraleosmislioZvonimirKrznari}

Prof. dr. Franjo Topi},predsjednik HKDNapredak

papa vecera:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:42

Ve} mjesto ro|enja SSelmanaSelmanagi}a izaziva kontroverze,jer do kraja nije, zapravo, nirasvijetljeno mjesto njegovogro|enja: naime, u mati~nom uredu

u Srebrenici u dokumentima iz 1904./05.,njegovo ime ne stoji zapisano, a jedandokument iz 1923. koji su izdale @eljezniceKraljevine SHS kao mjesto ro|enja navodi- Carigrad. To je sasvim mogu}e jer jenjegova majka HHajrija (Hayriye) bila izimu}ne turske porodice, i njegovog je ocaAliju upoznala dok je on bio studentgra|anskog prava u Istanbulu. Premanekim kazivanjima, njezina je rodbinapostavila uvjet da }e dati svoju k}erkuBo{njaku ako se prvoro|eni sin rodi uTurskoj. Bilo kako bilo, imu}na obitelj

Selmanagi}a bavila se zemljopo sjedni { -tvom i trgovinom jer Alija Selmanagi} nijehtio raditi kao sudija. Prvo u Austro-Ugarskoj, {to mu je odmah ponu|eno, niti uKraljevini Jugoslaviji, jer je obje te zemljesmatrao okupatorskim.

TAJANSTVENI PUTNIKMajka mu umire mlada, otac se ponovo

èni. A onda otac {alje sina Selmana uDràvnu stru~nu {kolu u Sarajevu, i to naOdjel za izradu namje{taja i stolarije. Pozavr{etku {kole 1923., zapo{ljava se kaostolar u glavnoj radionici Direkcijedràvnih èljeznica u Sarajevu. Po izlaskuiz vojske 1927. odlazi u Ljubljanu, gdjepolaè stru~ni ispit za majstora namje{taja istolarije na visokoj obrtnoj {koli uLjubljani. Razumijevanjem vremena ikonteksta izme|u dva svjetska rata donekleje mogu}e razumjeti i Selmanagi}ev ìvot isudbinu. U vremenu diktature KKara |or -

|evi}a, op}eg siroma{tva i socijalnenepravde, internacionalisti~ke i ljevi~ ars -ke ideje su se nametale kao jedino pravorje{enje za progresivne i razgledane ljudekakav je Selman, nesumnjivo, bio. Vo|eninstinktom za neprestanim usavr{avanjem,Selmanagi} se 1929. upu}uje u Berlin, snamjerom usavr{avanja znanja na novimstolarskim ma{inama. U vlaku iz Zagrebasusre}e zanimljivog sugovornika: inènjeraAustrijanca koji je rade}i “na jugu” pomalogovorio ju`noslavenske jezike. Tajanstveniputnik, ~ije ime ni danas ne znamo,pripovijeda mu o novoj, modernojumjetni~koj, dizajne rskoj i arhitektonskoj{koli: Bauhausu. O~aran onim {to jesaznao, donosi nepokolebljivu odluku.Upisat }e tu {kolu, zavr{iti je, jer se ne èlivratiti u Bosnu kako bi bio obrtnik ili {egrt.Bi}e arhitekt. Dovoljno mudar da znakoliko je to kompliciran i obiman zadatakpoduzima i neke takti~ke korake. Obra}a se


FENOMEN SELMAN SELMANAGI]

Pi{e: AHMED BURI]Foto: MARIO ILIÎ],

ARHIV “MUZEJA BAUHAUS”

Ime SELMANA SELMANAGI#A (1905. - 1986.), arhitekta, urbanista, dizajnera iuniverzitetskog profesora iz Bosne i Hercegovine, danas je integralni dio evropske

historije i kulture, moderne arhitekture i dizajna; knjiga “Selman Selmanagi% iBauhaus”, povjesni'arke umjetnosti prof. dr. AIDE ABAD*I#-HOD*I#, promovi-rana ovih dana u Sarajevu, bavi se jedinstvenom $ivotnom i umjetni'kom sudbi-

nom ovog umjetnika

!OVJEK KOJI JE BIO “BAUHAUS”

@ivotna pri~a Selmana Selmanagi}a skoro je savr{enpredloàk za veliki roman o 20. stolje}u

DVA MAGA ARHITEKTURESelman Selmanagi} i Walter Gropius

BURE:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:35

jugoslav enskom konzulatu u Berlinu smolbom da mu napi{u pismo preporuke.Po~etkom 1929. odlazi u Dessau. ““Kad jevidio objekt {kolske zgrade, odlu~io jeostati tu”, kazala je njegova k}erkaAzemina.

Godine studija, prvo pripremni period,pa sve teì semestri, njih ukupno {est, pro{lisu u stalnoj borbi: primarno, egzistenc -ijalnoj, jer Selmanagi} je sve vrijemestudija sam sebe izdràvao, uglavnomrade}i u stolarskoj radionici, i usavladavanju jezika, jer kad je krenuo uBerlin, nije znao niti rije~ njema~kog. JJosefAlbers, jedan od utemeljitelja modernogdizajna, za~etnik minimalizma,matemati~ar, umjetnik i profesor, napo~etku je objelodanio ono {to se odstudenata Bauhausa o~ekuje: “Zaboravitesve {to ste nau~ili, osim zanata. Kona~nirezultat ove {kole jeste da student budenau~en, a ne podu~en.”

Na po~etku {kolovanja postaje ~lanKomunisti~ke partije. Za vrijeme mandataHannesa Meyera (1929. - 1930.) i MMiesavan der Rohea (1930. - 1932.), prolazinastavu kod tada{njih velikana svjetskeavangarde: KKandinskog, PPaula Kleea,Hilberseimera. Godine 1931. javlja se ocu smolbom za pomo}, jer “u~i za arhitekta”.Alija Selmanagi} vjeruje svom sinu, alitraì potvrdu: traì od njega da do|e ku}i,projektuje i nadgleda izgradnju noveobiteljske ku}e na imanju nedaleko odZvornika. Vidjev{i projekt i fotografijeprofesor Hilberseiner naziva ga“balkanskim LLe Corbisierom”.

GROPIUSOV SURADNIKU martu 1932. AAdolf Hitler gubi na

predsjedni~kim izborima u prvom krugu,da bi 10. aprila u drugom kona~no potvrdioporaz od VVon Hindenburga. Ali, nacizamraste. Iste godine, 15. jula SelmanSelmanagi} diplomira u Bauhausu naOdsjeku za arhitekturu. Mjesec danakasnije, {kola u Dessau je zatvorena, a Miesvan der Rohe je seli u zgradu nekada{njetvornice telefona u Stieglitzu. Ume|uvremenu, nakon diplome Selmanagi}radi kao suradnik - crta~ kod “najve}eg”.Rije~ je, naravno, o WWalteru Gropiusu, ~ijibiro priprema planove o razvoju Berlina zaMe|unarodni kongres moderne arhitektureu Atini.

Neman nacionalsocijalizma kao da“podebljava” Selmanovu poziciju vje~itogstranca: od tog trenutka on }e se na}i navje~itoj raskrsnici, biti prinu|en dapronalazi nove puteve anga`mana i stalnoiznova provjerava svoje ideje. UNjema~koj one doìvljavaju propast:Bauhaus je kona~no zatvoren i on nakratkoodlazi u Jugoslaviju. Ministarstvo prosvjeteKraljevine Jugoslavije otkupljuje njegov

projekt za zgradu Dràvne {tamparije, zakoju dobija i ~etvrtu nagradu. No, kako udomovini nije bilo ni posla ni izvjesneperspektive, Selman se odlu~uje otputovatiu Istanbul, gdje nakratko radi u ateljeuSeyfija Arkana, a u augustu 1934. glavninunovca zara|enog na konkursu u Beogradu,ulaè u putovanje Bliskim Istokom. Nakonputovanja kroz Siriju i Egipat, Selman

Selmanagi} odlazi u Palestinu i tamo nalazinovu fascinaciju: brzi tempo razvoja, ali irazli~itost u potpunosti su ga okupirali.Odlu~uje da se vrati u “Svetu zemlju” izapo{ljava se u uredu kod RRichardaKauffmanna, njema~kog arhitekte kojiformalno nije |ak Bauhausa, ali je u svojimprojektima skoro apsolutno prihvatioprincipe {kole iz Dessaua. Nedugo zatimostaje bez posla, iako u zvani~nomdokumentu stoji da je oti{ao samovoljno.Uz kontakte koje je imao jo{ sa studija, jerje dosta bauhausovaca ve} bilo emigriraloiz Njema~ke, po~inje raditi kao samostalniarhitekt.

U narastaju}im tenzijama izme|u Arapai Jevreja Selmanagi} se nalazi u procjepu.Posao je morao traìti na osnovu svojereligijske pripadnosti, koja je, kako znamo,bila temeljno relativizirana njegoviminternacionalizmom i ulaskom uKomunisti~ku partiju. S druge strane,valjalo je ìvjeti, pa se Selman obratiopismom tada{njem sarajevskom muftijikako bi sebi olak{ao dobivanje poslova zapotrebe vakufa. Sve u svemu, u tada{njembritanskom protektoratu u kojem su odnosiizme|u Arapa i Jevreja polako stizali naivicu sve otvorenijih sukoba, balansiranjeje bilo neophodno. S jedne stranekosmopolit, s druge protivnik kolonijalnevlasti, s tre}e prijatelj i suradnik velikogbroja Jevreja s kojima radi enterijere zaneka od poznatih okupljali{ta umjetnika iintelektualaca imigranata, s ~etvrte neko koradi poslove za ekskluzivne arapskeklijente - sve to je Selmanagi} trebao imorao biti.

U 1939., godini po~etka Drugogsvjetskog rata, kad su, prakti~no svi koji sumogli, glavom bez obzira bjeàli izNjema~ke, slijedom nepogre{ivog refleksaza prepoznavanje “kad i gdje treba biti i nastra{nu mjestu postojati”, Selmanagi} sevra}a - u Berlin. Kod EEgona Eiermanna,koji je “povjerenje” vodstva Tre}eg Reichastekao 1937., kada je za propagandnuizlo`bu Dajte mi ~etiri godine vremenaosmislio glavnu dvoranu s Hitlerovimportretom od 18 metara! Eiermann jemogao nesmetano raditi svoje poslove isvoje je saradnike oslobodio vojneobaveze, ali opet nije mogao preko~injenice da su nove narud`be koje su izdana u dan stizale zbog zahuktavanjanjema~ke ratne ma{inerije imale jedan, uslu~aju Selmanagi}a, poguban uvjet:neangaìranje stranaca. Selman, koji jenajvjerovatnije stigao iz Palestine na pozivsvojih komunisti~kih drugova, nije imaonjema~ki paso{, pa se malo ne}kao okodolaska u zemlju u kojoj je proveo studij iformativne godine, ostav{i neko vrijeme uItaliji. Je li tada zakasnio, ili je pogre{noodlu~io, nikada ne}emo saznati.


NA SREDINI IZME\U DVA SVIJETA

!!

SVE !TO TREBA: !tura dokumentacija isvjedo'enja iz tog periodarezultat su okolnosti: kakoje prakti'no cijeli Berlinizgorio u 2. svjetskomratu, tako je poznato da jeSelmanagi% radio kaofilmski arhitekt iscenograf u UFA...


[tura dokumentacija i svjedo~enja iztog perioda rezultat su okolnosti: kako jeprakti~no cijeli Berlin izgorio u 2.svjetskom ratu, tako je poznato da jeSelmanagi} radio kao filmski arhitekt iscenograf u UFA, gdje se trebao bavitirekonstrukcijama kino-dvorana i radom nafilmskim setovima, koliko je to u ratnimuvjetima uop}e bilo mogu}e. S drugestrane, njegova komunisti~ka uvjerenja suga, bez obzira na ìvotnu ugroènost,odvela u grad njegovog ìvota i snova, gdjese preko prijatelja s kojima je studiraopovezao s }elijama koje su direktno iliindirektno kontaktirale sa Sovjetskimsavezom. Tre}e, i ne najmanje va`no,

moglo je biti to da je Selmanagi} nakon ratau reìmu Isto~ne Njema~ke jednostavno bioprimoran da neke tajne koje su se odigraleu Berlinu, a kojima je svjedo~io, nikada inikome ne oda. Bila je to jo{ jedna od tajnikoju }e arhitekt odnijeti sa sobom u grob.Kako god, njegovo ga je drànje u 2.svjetskom ratu preporu~ilo za najvi{earhitektonske i urbanisti~ke funkcije poslijerata. Postaje ~lan Kolektiva za planiranje, idobija Odjel za planiranje izgradnje iobnove kulturnih i sportskih objekata iza{titu spomenika. Dizajnira namje{taj ivodi prvo predstavljanje koncepta obnovegrada, pod nazivom Berlin planira.

Godine 1950. Selmanagi} realizira svoj

najve}i projekt, Walter Ulbricht, nazvanStadion svjetske omladine, nekada najve}iatletski i fudbalski stadion u DDR-u, i tektada dobija dràvljanstvo Isto~ne Njema -~ke.

JEDINO SREBRENICA!Stiè i profesura: postaje profesor iz

oblasti gradnje i prostornog oblikovanja naVisokoj umjetni~koj {koli Berlin -Weisensee, koja }e mu u kasnijimgodinama nemilosti {to }e mu je donijetite{ki reìm DDR-a, biti jedna vrsta uto~i{ta,mjesta gdje }e barem kao pedagog mo}iodràvati svoje ideje ìvima. Ta stvar idedotle da od 1950. do 1960. radi paviljone


FENOMEN SELMAN SELMANAGI]

!

“Selmanagi}evo ime sepojavljuje kad god se povederazgovor o razumijevanjugrada i posmatranje arhitekturekoja se definira {ire uekonomskom, dru{tvenom,estetskom i politi~komkontekstu nego {to jedefiniranje zgrade u kojoj seìvi”, kaè za Slobodnu Bosnuautorica knjige SelmanSelmanagi} i Bauhaus: “Inakon ove knjige, za mene suostala su neodgovorenapitanja: da li se Selmanagi},na kraju, razo~arao u ideale ukoji je cijeli ìvot vjerovao i ukontekst DDR-a u kojem jeostao do samog kraja? Togodgovora nema, njegovasupruga gospo|a EmiraSelmanagi} ro|.Hadìba{~au{evi} ~ula je topitanje, ali nije dala odgovor nanjega. Jer, koliko god imane~ijeg ìvota u opusu,vjerovatno je to djelo upravotoliko sna`no i utemeljeno.Drugo pitanje koje ostajeotvoreno jeste za{to nije biloSelmanovih djela uJugoslaviji? Postoje nekimogu}i odgovori na to: nakon{ezdesetih godina Selmanagi}je ~esto dolazio u Jugoslaviju.On je htio je stisnuti rukuEmeriku Blumu, ~ovjeku kojije tako sna`no i uspje{novukao Bosnu i Hercegovinunaprijed. Iako je on sam u

dolascima u BiH, tada{njuJugoslaviju, bio doistafasciniran brzinom i na~inomnjezinog razvoja. Trebarazumjeti da je morao ~uvatipoziciju u tada{njem DDR-u,za koju znamo da je bila vrlodelikatna i ne mogu vjerovatida on jedan dio svogkreativnog potencijala ne biuloìo u razvoj zemlje iz koje je

potekao. No, istina je danijedan od njegovih velikihprojekata koje je radio ovdjenikada nije bio realiziran.Poziv, izgleda, nije stigao odtada{njeg vodstva i on, eto,izuzev privatnih ku}a za svojurodbinu, nikada nije ni{tauradio u Bosni i Hercegovini.”

Na{a sugovornica veli i daje sasvim mogu}e da je na to

utjecalo i njegovo razo~arenjekoje je doìvio sa gradnjomgrada Schwedta, na Odri,osamdesetak kilometara odBerlina prema poljskoj granici.“Taj projekt mu je oduzet.Kako je imao snaàn karakter,hrabrost i petlju, ste~enu naraznim mjestima unajrazli~itijim situacijama, onnije htio odustati od svojihprincipa, ~ak i po tu cijenu dagotovo ìvi i radi u jednoj vrstiizolacije, {to na kraju jeste bioslu~aj u Isto~noj Njema~koj.Njegov kredibilitet i njegovpoloàj u dru{tvu DDR-a, udobroj je mjeri odre|ivalanjegova neokaljanakomunisti~ka pro{lost. I onarhitekturu promi{lja na tajna~in: kao {ansu da se stvorineki bolji, pravedniji, humanijisvijet. Stoga je ta pri~a oBauhausu zanimljiva: to nijebio neki puki knji{ki, utopijskisan. Imao je svijest oambijentu iz kojeg dolazi i upoznim godinama govorio jeda su mu na pamet ~estopadale ajeti i sure koje je kaomali u~io u Srebrenici. Ostaoje u Isto~nom Berlinu, a svojimstudentima stalno ukazivao nasjajne projekte koji se rade uZapadnom, bivao stalnootvoren. Za va{u tvrdnju da seSelmanagi} u dana{njemSarajevu ne bi “nagradio”gra|evina, mogu re}i da jevjerovatno ta~na. Ali, skorosam sigurna da bi ga to unutraduboko boljelo, patio bi zbogovakvog odnosa premagradu”, isti~e Aida Abadì}-Hodì}. !

“Selman za sva vremena: dana"njeSarajevo bi ga boljelo”

PROF.DR. AIDA ABAD@I]-HOD@I], AUTORICA KNJIGE “SELMAN SELMANAGI] I BAUHAUS”

Aida Abadì}-Hodì}


DDR-a u inostranstvu, adaptira zgraduumjetni~ke {kole, u~estvuje u natje~ajima idobija da vodi projekt grada Schwedta.Animozitet sa predsjednikom DDR-aWalterom Ulbrichtom eskalira do te mjereda mu birokratija poku{ava uskratitiautorstvo nad stadionom. Jer, iako jeSelmanagi} uìvao povjerenje predsjednikavlade GGrotewohla, prvi ~ovjek, dakleHonecker toga doba, bio je Ulbricht, koji jeprihvatio kritike glavne, reìmske struje,koja Selmanagi}u predbacuje da je“imperijalisti~ki arhitekt koji projektirakutije za jaja”.

U me|uvremenu, 1956., u Srebrenicimu umire otac Alija, koji je nakon smrtinjegove majke, sa BBejdom (ro|.Hadìegri}) imao jo{ {estoro djece (poredpetoro iz braka s prvom ènom). Supruga jeodgajala svu djecu zajedno, a me|u njimaje i RRizo (1923.-2004.), u~esnik NOR-a, ikasniji visoki funkcioner socijalisti~keJugoslavije, ~ovjek koji je, izme|u ostalog,stvorio i veliku bosanskohercegova~kuprehrambenu industriju UPI. No, ni tadaSelmanagi} nije mogao do}i, sahraniti oca:

DDR je zatvorena, te{ka i mra~na sredina ukojoj se kontroli{e apsolutno sve. Tek

1964., nakon skoro dvije i pol decenije,dozvoljeno mu je da, bez porodice, posjetirodnu Srebrenicu. Te posjete kasnije bivajusve u~estalije i radi na projektu dvojne ku}eza bra}u NNedàda i HHasana. SelmanSelmanagi} je 1970. oti{ao u mirovinu. Dosamog kraja je radio, dodijeljene su mu inajve}e dràvne nagrade DDR-a, ali ostaje~injenica da je u posljednjim godinamaìvota bio “sklonjen” u stranu. PrincipiBauhausa, otvorenost {kole za novog~ovjeka nisu odgovarali nijednom reìmu.Jednostavno re~eno, za zapadnekapitalisti~ke uvjete bili su previ{e humani,a za socijalisti~ke - previ{e funkcionalni.

Na sredini izme|u ta dva shvatanja i dvasvijeta stajao je avangardist o kojem mo`danije zgoreg dometnuti da se njegovo djelo iìvot danas ne izu~avaju na na{imgra|evinskim i arhitektonskim studijima.Dodu{e, razumljivo: kad pogledate grad ina~in njegove “izgradnje” bude vam jasnoza{to nema mjesta za avangardistu koji jedo kraja ostao vjeran svojim principima. Iprijateljima: doìvljavaju}i WalteraGropiusa kao jednog od svojih najva`nijihu~itelja, Selmanagi} mu je stalno slaoprograme svoje {kole, na {ta je veliki magodgovarao da je fasciniran da tako ne{tomoè postojati u Isto~noj Njema~koj.

Jedna od Selmanovih posljednjih èljabila je da ga se ukopa na mezarju u Bojnikod Srebrenice, dijelu imanja koje }eporodica Selmanagi} ustupiti za izgradnjuMemorijalnog centra u Poto~arima. Tako }ese zatvoriti krug. Onaj Bauhausov krug kojisimbolizira umjetnost za novog ~ovjeka.Sudbinom ~ovjeka koji nije samo bio jediniJugosloven koji je zavr{io Bauhaus, negonekoga ko je ìvio prema tim principima. I,zapravo, bio Bauhaus. !


NA SREDINI IZME\U DVA SVIJETA

SARAJEVSKA NO]Sa promocije knjige Selman Selmanagi} iBauhaus u Bo{nja~kom institutu


! Kako obja{njavate svoju ogromnupopularnost u svijetu, a posebno sve ve}einteresovanje koje u Evropi vlada zalatinoameri~ku knjièvnost?

@elio bih da naglasim da se popularnostmojih knjiga u Evropi ne moè odvojiti odpopularnosti latinoameri~ke literature, oddjela BBorgesa, CCortazara, ili VVargasa Llose.Pitali ste me {ta je uzrok toj popularnosti?Ja mislim da je latinoameri~ka knjièvnostpopularna na evropskom kontinentu uprvom redu zbog svoje istinitosti. Istinitostte literature doseè do srca i zato je ona takoi popularna. Ali ipak moram dodati dasavremena latinoameri~ka knjièvnost nijetako nova kao {to to Evropi mo`da izgleda.Vode}e pisce Latinske Amerike Evropa jeupoznala tek prije nekoliko godina.Me|utim, mi smo po~eli da pi{emo i

objavljujemo jo{ prije dobrih dvadesetgodina.

SVIJET I SOPSTVENO DJETINJSTVO! Ipak, mora da postoji jo{ ne{to {to je

uticalo da latinoameri~ka knjièvnost takosna`no prodre i u ostale dijelove svijeta?

Ono {to nas je tako|e u~inilo poznatimi popularnim, to je kubanska revolucija.Dakle, da objasnim: mi smo radili odavno,pisali smo odavno, ali u Evropu nismoprodrli ranije zato {to nije postojalo“zvono” koje bi privuklo pa`nju iomogu}ilo eho te na{e knjièvnosti. Bilo jepotrebno da se dogodi revolucija na Kubipa da se Evropa i svijet zainteresuju i zaostale ~injenice zelenog kontinenta, koje suEvropljanima do tada bile daleke inepoznate. Tako je, eto, otkrivena ilatinoameri~ka knjièvnost. înjenica danam je bio potreban taj historijski doga|ajda bi postigli popularnost o kojoj danasgovorimo, istovremeno je i zanimljiva i


GOVOR DU[E

Ne ba" tako davno u na"im novinama objavili smointervju koji je 1979. tada"njem novinaru sarajevskog

“Svijeta” u Dubrovniku dao GABRIEL GARCIA MARQUEZ; slavni pisac preminuo je u 88. godini,

pa %emo taj intervju i ponoviti, jer ni"ta bolje od tograzgovora i nije vam potrebno da bi se oprostili sa

autorom re'enice: “Izgledala je, me&utim, takobespomo%no i duhom ograni'eno, kao da nikakva

izvjesnost u budu%nosti ne mo$e da joj bude namijenjena sudbinom.”

SRETAN PUT, GOSPODINE

PREDSJEDNI!EKNJI#EVNOSTI!

MARQUEZ

Razgovarao: GOJKO BERI]

UMJETNICI SE NAJBOLJE RAZUMIJUPortret slavnog latinoameri~kog pisca naslikaoje na{ veliki umjetnik Safet Zec

gabrijel:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:32

tragi~na. S druge strane, bilo je potrebno dase eho na{e evropske popularnosti vrati doLatinske Amerike pa da ~itaoci i u na{imzemljama shvate da je rije~ o velikim,poznatim i dobrim piscima.

! A, {ta za Vas zna~i rije~ revolucija?Ja sam vrlo lo{ teoreti~ar. Ja sam, prije

svega, posmatra~ stvarnosti, pragmati~arkoji èli da posmatra stvari u odnosu na~injenice. Ja nisam dogmati~ar. Termino lo -{ki gledano, mislim da bi revoluciju trebaloshvatiti kao pokret kojim je zahva}eno~itavo dru{tvo. Mislim da je veoma malibroj revolucija u svijetu koje su uspjele dato zaista i budu.

! Smatrate li da je politika, u svojojukupnosti, ravna umjetnosti?

Mislim da politika, kao i umjetnost, ukrajnjoj liniji predstavlja napor i poku{aj dase pribliìmo stvarnosti. Politika me upravoi interesuje kao jedna od mogu}nostipribliàvanja stvarnosti. Vjerujem dauspjeh mojih knjiga leì upravo u tome {tou njima nisam nastojao da o bilo ~emu“filozofiram”, nego da ~itaocu pribliìmjednu stvarnost i postignem da se onashvati.

! Kaète: stvarnost. A jedna re~enica uVa{em romanu Jesen patrijarha glasi: “Nijeva`no {to vam se to danas ne ~iniuvjerljivim, dan prije ili kasnije bi}eistinito.”

Mislim da bi ta re~enica mogla posluìtikao moto cjelokupnog mog knjièvnogpostupka. Uzmite roman Sto godinasamo}e. Ja ne mislim da je to mojanajzna~ajnija knjiga, ali u redu... Ona jesvakako najvi{e prevo|ena i {tampana u


SLIKA KAO OSNOVA SVEGA

!!

Mislim da je veomamali brojrevolucija usvijetu kojesu uspjele da to zaista i budu


najvi{e tiraà. Ljudi su tu knjigu ~itali uraznim dijelovima svijeta. Dobijao sam odnjih pisma. I svima njima se ~inilo da ~itajuistoriju svoje sopstvene porodice. U tomeje, mislim, stvar.

! Imate li potrebu da mladim piscimadijelite savjete?

U principu, nerado to ~inim. Ali to jeponekad nemogu}e izbje}i. U tom slu~aju,nalazim za potrebno da mladom ~ovjekukaèm da uvijek treba pisati samo o onome{to se poznaje. A sigurno je da ono {to~ovjek najbolje poznaje jeste svijet i ìvotnjegovog sopstvenog djetinjstva.

! Moète li nam, dakle, ne{to re}i osvom djetinjstvu i o eventualnoj vezi tograzdoblja Va{eg ìvota sa Va{imstvarala{tvom?

Dabome, o tome mogu dosta da vampri~am. îni mi se da mogu da kaèm dasve ono {to sam doìvio u djetinjstvu,otprilike do moje osme godine, da je sve tozapisano i u mojim knjigama. Uvjeren samda sam imao sre}no i zadovoljnodjetinjstvo. Svakako, patio sam kao i svakomalo dijete, ali ipak imao sam pristuponome {to mislim da je bila jedna stvarnost.@ivio sam u jednom porodi~nom idru{tvenom krugu gdje su se mitovipreplitali sa realno{}u, a predrasudemije{ale sa naukom. Moje djetinjstvo jebilo takvo. Takva je Latinska Amerika. Tomi je dalo mogu}nost da cijelu tu situacijuobjasnim i opi{em kao realnu. Mislim ivjerujem da je taj ambijent bio ono {to je umeni probudilo potrebu da pi{em i da sebavim literaturom. Zapravo, da pi{em ipri~am o realnosti. Zbog toga je razumljivoda je moja osnovna knjièvna forma, ustvari, poetska. Rade}i na svojim knjigama,nastojim da realnost prenesem i uobli~imna poetski, lirski na~in.

STVARNOST - NAJBOLJI IZVOR INFORMACIJA

! Postoji li, mo`da, jo{ neki aspekt uvezi s Va{im djetinjstvom? Za{to svojedjetinjstvo ograni~avate na svega osamgodina?

Djetinjstvo je za mene trajalo svegaosam godina, jer je tada nastupila jedna

totalna promjena u mom ìvotu. Do svojeosme godine ìvio sam u ku}i mojihdjedova gdje sam, u stvari, i doìvio sveono {to opisujem u svojim knjigama. Smr}umojih djedova, koji su me njegovali ipodizali, bio sam primoran da promijenimporodi~ni krug i ~ini mi se da sam cijeliostatak svoga ìvota proveo nastoje}i daobjasnim i protuma~im to moje prvodjetinjstvo. Zato i kaèm da sam imaosre}no i dobro djetinjstvo. Jer, da nije bilotako, ne znam {ta bi onda iz svega togaproiza{lo. Ponekad mi postavljaju pitanje{ta mislim o prolaznosti kao osje}anjuìvota. Ne znam {ta da im kaèm. îni mise da je o tome dosta re~eno u mojimknjigama.

! Kako dolazite do ideje za pisanje, slako}om ili te{ko?

Ni jedna moja knjiga nema za osnovunekakvu ideju. âk mislim da nemamma{te. Moj knjièvni postupak kriti~arikvalifikuju kao “magi~ni realizam”. Ja otome, vjerujte, ne znam ni{ta. U stvari,osnova svih mojih knjiga je slika. Naprimjer, u pri~i Ojarasco dajem sliku

jednog djeteta koje je prinu|eno da sjedi ujednom }o{ku zato {to su ga stariji upla{ilirekav{i mu da }e duhovi svih mrtvih iza}iako se ono pomakne odatle. îni mi se dasam ja, ustvari, prenio tu sliku vidjev{isamog sebe uz takvu prijetnju. Polaze}i odte slike, konstruisao sam cijelu pri~u. Uromanu Pukovniku nema ko da pi{epolazna osnova opet je bila jedna slika. Toje slika ~ovjeka koga sam jedanput kaomalo dijete vidio na obali rijeke dok je~ekao dolazak broda. Iz te davne slike kojunosim iz djetinjstva izgra|ena je cijelaknjiga. Roman Sto godina samo}ezasnovan je na upam}enoj slici djeda kojivodi svog unuka da prvi put u ìvotu vidi idotakne led. U knjizi Jesen patrijarha slikaje opet osnova svega, slika ~ovjeka koji sena{ao potpuno sam u prostoriji punoj krava.Ono {to nazivamo nesvjesnim, ima uliterarnom stvaranju izuzetan zna~aj. U tompogledu, slike imaju, barem za mene,posebnu mo} i snagu da pokrenu ikonstrui{u. [to se mene ti~e, mislim danikad nisam stvarao na osnovu ideja. Nevolim da teoreti{em, nego da pi{em.Teoretisanje sam odbacio kao vlastituintelektualnu nesposobnost i zato polazimod slike, koja me podsti~e da vidim isagledam stvarnost. Mislim da je to dobro.

! Da li se ba{ s razlogom u djelusvakog pisca traì i ne{to autobiografsko?

Postoji dijalekti~ka veza izme|u autorai njegovog djela. Uvijek sam smatrao da jestvarnost najbolji izvor informacija zasvako umjetni~ko djelo, pa neosporno i zaliterarno. Mo`da malo pretjerujem, alimislim da se moè re}i da je svako


GOVOR DU[E

!

RAZGOVOR “OSU\EN” NA KVALITETGabriel Garcia Marquez i Gojko Beri}, u Dubrovniku 1979. godine

Onako kao !to stvaram jedno djelo, tako i onomene samog mijenja i transformi!e. U tompogledu mislim da poetsko stvaranje dobrimdijelom li"i na stvaranje starih srednjovjekovnihalhemi"ara. Govorilo se i vjerovalo da alhemi"ari tra#e kamen mudrosti


knjièvno djelo dio pi{~eve autobiografije.Svaki junak svake knjige u stvari je samojedan od aspekata jednog dijela ìvotasamog autora.

! Da li Vas pisanje mijenja kao~ovjeka?

Naravno. Onako kao {to stvaram jednodjelo, tako i ono mene samog mijenja itransformi{e. U tom pogledu mislim dapoetsko stvaranje dobrim dijelom li~i nastvaranje starih srednjovjekovnih alhemi~ara.

Govorilo se i vjerovalo da alhemi~ari traèkamen mudrosti. Me|utim, ono {to su onitraìli nije bio nikakav kamen mudrosti, negokamen sopstvene savjesti. Bila je to, zapravo,potraga za sopstvenim savr{enstvom. Mislimda je literarno, poetsko stvaranje, koje polaziod stvarnosti onako kao {to ~inim ja, tako|etraganje i te`nja ka sopstvenoj savr{enosti. Asamim tim, to je i traganje za savr{enijimdru{tvom. U osnovi, samim tim, pisanjepostaje politi~ki rad.

! Koliko poznajete jugoslovenskuliteraturu?

Naàlost, gotovo nimalo. Ali dozvolitemi da kaèm za{to. Pitam se koliko jejugoslovenskih knjièvnika prevedeno na{panski? îni mi se, vrlo malo. Ne znam~ija je to krivica. Ipak, imao samzadovoljstvo da upoznam poeziju jednogjugoslovenskog pjesnika koga smatramvelikim pjesnikom. To je VVasko Popa...(Marquez je ve} drugi ili tre}i put pogledaona sat. Iskoristio smo njegovo strpljenje ipostavio jo{ jedno pitanje, op. a.):

! Kao i mnogi veliki pisci i Vi stepo~eli pisati kao novinar. Kako danasgledate na tu profesiju?

Ja sam ovdje veoma zauzet, nisamdo{ao kao turista, ve} da radim. Pa ipak, mirazgovaramo evo ve} ~itav sat. Mislim dato dovoljno govori o mom odnosu premanovinarstvu. Novinarstvom sam se bavio ute{kom periodu mog ìvota. Ono mi jepomoglo ne samo da mnogo putujem imnogo vidim, ve} i da savladam teàkzanat pisanja. !


SLIKA KAO OSNOVA SVEGA

SVETE KNJIGEMarquez je napisao neke odnajboljih knjiga u istorijisvjetske knjièvnosti


Ako se upustite u avanturu zvanudubinsko upoznavanje i razu mije -vanje ameri~ke popularne muzike,onda se, prije ili kasnije, moratesusresti sa tri velike obitelji: prva

je naravno GGuthrie, sa velikim WWoodyjemna ~elu, potom LLomax, u kojoj opet figuriraetnomuzikolog, AAlan, kao najva`niji ~lan i,na koncu, SSeeger, ~iji nas je najistaknutiji~lan PPete napustio krajem januara, u 95.godini. Te su tri obitelji zaslu`ne zasakupljanje folklorne gra|e, izvo|enjemnogih zaboravljenih pjesama, stvaranjevelikih arhiva, objavljivanje knjiga ipisanje novih skladbi temeljenih na tra di -ciji. Od kojih }e mnoge kasnije postatinarodne i biti reinterpretirane od naj razli -~itijih izvo|a~a.

HRABROST I ODLU^NOSTSjetite se samo fotografije na kojoj Pete

Seeger sa 5-strunskim bendòm i BBruceSpringsteen u zanosu izvode istinsku himnuThis Land Is Your Land, suborca WoodyjaGuthrieja na inauguraciji BBaracka Obame2009. godine. A u tih je skoro stotinugodina ìvota ispisana cijela istorijaAmerike. Ne ona Hollywooda, niti oneglamurozne i bogate Amerike, nego onihpotla~enih, boraca za radni~ka prava,mirovnjaka, istinskih ljevi~ara, da nekaèmo kumunista. Nije li jedan odnjegovih velikih suboraca Woody Guthrieodgovorio na pitanje da li je ~lanKomunisti~ke partije: «Nisam crvenizvana, ali iznutra jesam sigurno.» Takav jebio i put Petea Seegera: ro|en u uglednojobitelji klasi~no obrazovanih glazbenika,on }e izabrati sudbinu hoboa, putuju}egpjeva~a, sakuplja~a skoro zaboravljenihpjesama, sindikalnog borca i radni~kogglasnogovornika, ekologista, protestnog

pjeva~a par excellence, da bi u jednomtrenu u eri makartizma bio i zabranjen pasve do trenutka kada }e mu Obama odatiosobno priznanje kao ~ovjek kroz ~iji jeglas, pjesmu i glazbu progovorila onaobi~na, svakodnevna Amerika. Uz brojnepo~asti kojima je na koncu pro{log stolje}abio obasut i proslavom njegovih devedesetgodina, kada su se u New Yorku sakupilisvi da mu na koncertu odaju po~ast upoznatom Medison Square Gardenu 2009.godine.

Ro|en 3. maja 1919., on }e se zarana u{koli prigrliti ljevi~arske ideje, idejezadojene slobodom i pravdom, borbom zacivilna prava. Sjajan pjeva~, izvanredansvira~ bendà, 12-ì~ane gitare i drugihinstrumenata rano po~inje sakupljatipjesme, pri~e, poeme, religijske tekstove itradicionalne balade, dakle cijelu oralnupovijest na osnovu koje }e kasnije nastatineke od antologijskih pjesama, poput Turn,Turn, Turn, If I Had a Hammer, ili WhereAll the Flowers Gone?, a onu sa naslovomWe Shall Overcome je obnovio i ona }e bitihimna pokreta za civilna prava sa ~uvenimpjevanjem na pohodu MMartina LutheraKinga i sljedbenika na Washington 1963.,kada je odrào svoj ~uveni govor I Had aDream.

Zapo~eo je 30-ih studij klasi~ne glazbe,ali }e na nekim koncertima ~uti starepjesme protesta i zaljubiti se u njih, njihovemelodije, ritmove, ljevi~arske tekstove kojisu agitovali za pravdu i jednakost. I umjestoakademskih klupa on je na ulici, putuje,pomaè, evo ga sad, Alanu Lomaxu uArhivi ameri~ke folk pjesme, sre}e velikefolk glazbenike, recimo LLeadbellyja, svirana bendù, nastupa u rodnom mu NewYorku za farmere koji su protestirali.Dolazi II svjetski rat, on se organizirazajedno sa jo{ nekoliko sjajnih izvo|a~a ulegendarnu grupu Almanac Singers, gdjeopet sre}e Woodyja Guthrieja i oni imajutjedni radijski program antifa{isti~kih i

prosindikalnih pjesama, te tradicijskihnapjeva. Kasnije }e P.S. iskazati divljenjeW.G.-u rekav{i da je od njega nau~iobezbroj pjesama, i o tomu {to je to doistasloboda govora, hrabrost i odlu~nost da sesvaka te{ka situacija savlada. A tih te{kihtrenutaka je u njegovu ìvotu bilo isuvi{e.U ratu je, ali ga skidaju jer se 1942.pridruìo Komunisti~koj partiji, panastavlja raditi u jo{ jednoj va`nojorganizaciji kada je u pitanju spa{avanjetradicijskog narodnog blaga - onoj podnazivom People’s Songs Inc. A onda 1948.nastaje legendarna skupina Weawers,kvartet koji je imao i hitove, ali i oìvioneke stare pjesme, predstavljaju}i takopred{asnike folk revivala koji }e nam dati,to svi sada znamo, takve veli~ine kakve su,primjerice, BBob Dylan, CCisco Houston,Joan Baez.

MRA^NI MAKARTIZAMEra mra~nog makartizma ga udaljava

od scene, ali on se drì hrabro predkomisijama na koje je pozivan da svjedo~i,a s po~etka 60-ih je uz Woodyja Guthrieja,koji je ve} onemo}ao i u bolnici, jedan odklju~nih ljudi koji utje~u na ra|anjeliberalne neofolk scene u njujor{komGreenwich Villageu. Snima sjajne plo~e zaColumbiju i za Folkways, neke od njegovihpjesama u izvo|enju drugih bivajuuspje{nice, on je jedan od utemeljiteljaNewport Folk Festivala, na kome }e sedesiti i ~uveni skandal kada je, navodno,èlio sprije~iti Boba Dylana 1965. danastupi sa elektri~arskom grupom iza sebekada je ovaj izvodio pjesmu Magie’s Farm.No, njegovo je obja{njenje bilo drugoja~ije:da je samo (sjekirom, usput!) èlio dasprije~i da glazbenici budu ti{i da bi serazumjele rije~i Dylanove poeme, a ne dasprije~i uvo|enje elektri~nih instrumenata utradicijsku folk muziku.

I tako }e folk glazba postati temeljni diokontrakulture 60-ih, na univerzitetskim


«KUM AMERI^KOG FOLKA»

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

Da je jo" samo malo po$ivio, PETE SEEGER bi 3. maja ove godine proslavio 95. ro&endan; na$alost, napustio je ovaj svijet krajem januara, a njegove

blistave karijere prisje%a se na" saradnik

PETE, I TO JE AMERIKA

Ed Wuilliamy tvrdi da je Pete Seegerbio “jedan od posljednjih heroja generacije koja je

vjerovala u promjene“

ognjen:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:31

kampovima osobito, nagla{eno kada jeAmerika oti{la u Vijetnam ratovati, a na{heroj nastavlja tih godina intenzivnonastupati i snimati za razne etikete, poputRounder Records, Flying Fish, ali ipodràvati mirovnja~ke organizacije iaktivno se suprotstavljati involiviranju uvijetnamski rat, potom je borac za ~istuokolicu, posebno za ~isto}u rijeke Hudson,vodi razne radijske programe sa kojima imapuno uspjeha, pi{e instruktivne knjige,nastupa sa ostalim ~lanovima obiteljiSeeger, biva slavljen kao istinska legendaameri~ke kulture.

Tako }e 1993. dobiti Grammy zaìvotno djelo, godinu potom Predsjedni~kumedalju za umjetnost i nagradu Kennedycentra, a 1996. je uklju~en i u Rock’’n’RollHall of Fame. I gledajte sad ovo: 1997. zaalbum Pete dobija drugog Grammyja ukategoriji tradicijske folk muzike, daklekada je napunio skoro osamdeset godina. Ionda dolazi jedna od najdirljivijih posveta -njemu odanog Brucea Springsteena, koji }e

2006. snimiti album (CD, DVD, LP) WeShall Overcome - the Seeger Session, kojinaredne godine dobija Grammyja, opet ukategoriji tradicijske folk muzike i koji bivaizvanredno prihva}en. A u oktobru 2011.Pete Seeger }e opet biti na prvimstranicama novina kada sa sinom WoodyjaGuthrieja, AArlom, i samim sjajnimpjeva~em i glumcem, predvodi mar{ u NewYorku u podr{ku pokretu Occupy WallStreet.

Na svom sam se dvomjese~nomputovanju po Americi aprila i maja 1990., au potrazi za tajnom zvanom ameri~kapopularna muzika, susretao sa ~lanovimsva tri klana. U Washingtonu me je uSmithsonian Institutu do~ekao dr. AAntonnySeeger, kome je CCharles, Peteov otac, djed,veliki etnomuzikolog, profesor iantropolog, te sakuplja~ foklorne gra|e iproveli smo divno popodne, da i negovorim o brojnim izdanjima ove zna~ajnekulturne institucije koje su izdavali a kojemi je darovao. On je bio zasluàn i za

izlazak na istoj etiketi SmithsonianFolkways kompilacije bosanske narodnemuzike, u vrijeme dok je rat pro`diraoBosnu, sura|uju}i sa na{om etno muziko -loginjom dr. AAnkicom Petrovi}, koja }eimati itekako mnogo pozitivnih reakcija, adolazio je i predavati u na{e krajeve,konkretno u Sloveniji i u Hrvatsku. Peteovotac Charles je bio muzikolog, dirigent,kriti~ar i kompozitor, a majka CCopnstanceEdson koncertna violinistica, polubratMike tako|er izvanredan multi instru men -talista, kao i sestra PPeggy; uz ve}pominjanog Anthonnyja.

Nama dragi EEd Wuilliamy, koji jegodinama prijateljevao sa PeteomSeegerom i divio mu se iskreno, pi{epo~etkom februara u The Observeru dirljivopro{tajni ~lanak pod nazivom Pozdravjednom od posljednjih heroja generacijekoja je vjerovala u promjene. Oti{ao je“Kum ameri~kog folka”, a ~ini se da ovajsvijet za aktivizmom, pacifizmom iborcima za pravdu naprosto vapi. !


PROTESTNI PJEVA^ PAR EXCELLENCE

ISKRENA LJUDSKOSTPete Seeger, borac zaprava potla~enih naroda

ognjen:TEKST osnova.qxd 23.4.2014 21:31


KULT MARKETELTON JOHN

Goodbye YellowBrick Road (Reissue)

U “poplavi”glazbenihreizdanja kojasu obiljeìlaprvu polovicugodine, vrijediizdvojiti samoona vrijednaslu{anja.

Jedno od takvih reizdanja je i albumGoodbye Yellow Brick Road, velikogbritanskog glazbenika Eltona Johna.Originalni album objavljen je 1973., ana remasteriziranom albumu se nalazi17 kompozicija.

THE MEN

Tommorow’sHits

Rije~ je obruklinskimglazbenicimakoji sunedavnoobjavilialbum podnazivomTommorow’sHits.

Ameri~ki punkeri do sad su objavili petstudijskih albuma, dva EP-a i tri singla.Albumu Tommorow’s Hits predvodnicaje bio videouradak za pjesmu PearlyGates, koja vrlo dobro kotira naameri~kim glazbenim top ljestvicama.

DUM DUM GIRLS

Too TrueRije~ je otre}emstudijskomalbumuameri~kihpop-rockglazbenicaDum DumGirls. Albumnosi naziv Too

True, a sadrì deset kompozicija. Bendje osnovan 2008. u Los Angelesu, ~inega djevojke Dee Dee, Jules, Sandy iMalia, a u dosada{njoj karijeri, pored tristudijska, objavio je i ~etiri EP-ja idesetak singlova.

Ne postoji bend s ovih prostora koji jeizazvao tolike potrese svojim imageom,glazbom i stavovima kao {to je to slu~aj sLaibachom. U vrijeme kada je bendosnovan, 1980., bila su neka druga politi~kavremena, te je stoga Laibach svojimscenskim nastupima i jo{ provokativnijom imra~nijom glazbom bio predvodnik nekognovog pokreta. Ime benda je, zapravo,njema~ki naziv za Ljubljanu. Njihovi sunastupi ~esto bili prekidani, a jo{ ~e{}ezabranjivani od strane organa reda. Burnepo~etke slovenskih glazbenika obiljeìlo jei samoubojstvo frontmena TTomaàHostnika. Danas, 34 godine nakon osnutka,njihov novi album Spectre seciraju glazbenikriti~ari uglednih europskih listova. Tako ubritanskom Guardianu moèmo pro~itatinaslov Laibach - nevjerojatni kumovipokreta Occupy i Anonymous - relevantnijinego ikad, dok u uglednom The Wireu, pak,pi{e: “Spectre je dokaz da to nitko ne radibolje.” ^lanovi Laibacha su ve} u najaviizlaska novoga, 18. albuma po redu,naglasili kako }e njihove nove pjesmeozna~iti i novo poglavlje u povijesti benda.Stoga evo i kratke recenzije njihova novogastudijskog uratka.

De Luxe izdanje albuma Spectre sadrì~etrnaest pjesama, a otvara ga kompozicijaThe Whistleblowers. Iz klasi~ne kora~nicepra}ene zvi`ducima do zvuka s Divljegzapada, ukratko bi glasio opis atmosfere upjesmi koja je prva na albumu Spectre. Aonda odlazak u glazbene pop-elektroni~kevode, s pjesmama No History i Eat Liver.Ambijentalno je sna`na i ~udesno sugestivnapjesma Americana, koja glazbenom pod lo -gom dijelom podsje}a na najbolje dane

Depeche Modea. Ve} smo naviknuli daLaibach kritizira trule politi~ke sustave, ali injihove nusprodukte i nakaradne mani fes ta -cije. Upravo tome svjedo~i i pje smaEurovision. Kao {to je i za o~ekivati,Laibach ismijava Eurosong, dok refrenomklize sna`ni stihovi: “Europa se rapada...”

Jedna od najboljih pjesama na albumu jeResistance is Futile. Laibach je inspiracijuza pjesmu Otpor je uzaludan prona{ao userijalu o Zvjezdanim stazama i huma -noidnoj vrsti Borg, poznatoj po asimilacijisvih ostalih bi}a u kolektivnu svijest. Uvrijeme dok su ìvjeli u socijalizmu javnosu kritizirali vlast, ba{ kao {to danaskritiziraju truli kapitalizam. Stoga je albumSpectre njihov politi~ki manifest,individualna borba protiv nakaradnogsustava vrijednosti, koji polako ali sigurnoasimilira dru{tvo u kojem ìvimo.

(M. Ili~i})

MUZIKAAlbum “Spectre”, grupe “Laibach”

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Karmin: I want it all2. Parov Stelar ft. Anduze: Josephine3. Smith x Rodgers x Dislclosure x

Napes: Together4. Klaxons: There is no other time5. The Noisy Freaks: Funky Kids6. Sigma ft. Doctor: Rudeboy7. Pharrell Williams: Marilyn Monroe 8. Ben L’Oncle Soul: Hallelujah!

(J’ai tant besoin de toi)9. Bombay Bicycle Club: Luna10. Tensnake ft. Nile Rodgers & Fiora:

Love sublime

GLAZBA I STAVOVILaibach ve} vi{e od tri desetlje}a intrigirai publiku i kritiku u Evropi

Otpor je uzaludan

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 23.4.2014 20:21

Jerome David Salinger (J. D. Salinger)je pisac za kojeg se ~esto tvrdi da jenajzna~ajniji poslijeratni ameri~ki pisac.Intrigantan je {iroj javnosti zbog toga {tonije mario za slavu i uspjeh, {tovi{e to ga jesmaralo, a iznimno je zanimljiv i poznatpostao ba{ zbog toga {to nije èlio bitipoznat. Rodio se 1. sije~nja 1919., apreminuo 27. sije~nja 2010. godine.

Tri godine nakon Salingerove smrti prednama je zanimljiv dugometra`ni dokument ar -ni film. Scenarij za film je napisao, a potomga i reìrao SShane Salerno, koji je ujedno ijedan od produ cenata. Salinger jeposljednjih pedeset godina svog ìvotaproveo u izolaciji, a ostavio je planove zaposmrtnu objavu pet romana, 2015. godine.Prestao je pojav ljivati se u javnosti, nopisao je redovno i za svoju du{u, kako je1974. rekao za New York Times.

Salingerov sin i udovica CCollen O‘Neillo filmu nisu èljeli razgovarati niti susura|ivali sa autorom. Salerno je, navodno,potro{io dva miliona dolara svog novca zaputovanje diljem SAD-a i Europe tragaju}iza materijalima za biografiju i film.Biografija The Private War of JD Salingerima 700 stranica, mnogo do sadanepoznatih fotografija i pisama, te nizdetalja iz autorovog ìvota. Mnogimkriti~arima film se nije dopao. SamSalinger, naàlost, nije ìv pa ne moèdemantirati niti potvrditi navode dana{njihbiografa (“le{inara”). U stvaranju biografijei filma sudjelovali su Salingerovi ~lanoviobitelji, prijatelji, ljubavnice, kolege izrazreda, susjedi, urednici, izdava~i,pojedinci s kojima se druìo, a da o tomenisu znali ~lanovi njegove obitelji itd.Salinger, dok je bio ìv, nije autorizirao nitijednu svoju biografiju. Za neke Salinger jebio lud ~ovjek, za druge je bio ameri~kiTolstoj. Posljednji intervju Salinger je dao1980. godine.

Lovac u ìtu objavljen je 1951., imao jeogroman uspjeh i postao jedan od

najutjecajnijih ameri~kih romana 20.stolje}a. Salinger je nakon toga 1953.objavio zbirku Devet pri~a, pa Franny iZooey (1961.), te dvije novele Podignitevisoko krovnu gredu, tesari i Seymor - uvod(1963.). Njegovo posljednje objavljenodjelo, novela “Hapworth 16, 1924, iza{la jeu ~asopisu The New Yorker 19. lipnja1965. Odbijao je, na najdirektnije na~ine,mnoge slavne reìsere, koji su poku{avalida adaptiraju njegov roman za film, bijesanzbog adaptacije jedne njegove kratke pri~e.

Nekima je prekidao vezu kada bi gazvali telefonom, nekima je zatvarao vratapred nosom kada bi mu osobno do{li ispredku}e... Rekao je “vozdra” povr{nosti,popularnosti, te raznolikim “le{inarima”koji se kite tu|im. Iznimno zanimljivdokumentarni film. Preporuka distribu te -rima, te gledateljima. Salinger je premije -rno prikazan u Muzeju suvremeneumjetnosti u New Yorku. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Salinger” (SAD, 2013.); scenarij i re$ija: Shane Salerno


KULT MARKETAFRIKA EXPRESS

Michele LupoAfrikaExpressigrani jefilm iz1976.godine.Scenarijza film

napisali su Mario Amendola, BrunoCorbucci i Gabrielle Martin, a film jereìrao Michele Lupo. Ovo je komedijao nezavisnom trgovcu kojem je ljubimac~impanza, a sve {to èli jeste otvoritibenzinsku crpku u Detroitu.

Ocjena: 4

DANI NOGOMETA

David SerranoMischaAlexander,DavidSerrano iJean vande Veldenapisali suscenario zafilm Dani

nogometa. Reìrao ga je DavidSerrano. Antonio izlazi iz zatvora tepoku{ava okupiti nogometnu ekipusa~injenu od njegovih prijatelja.Problem je jedino u tome {to oninemaju talenta za nogomet...

Ocjena: 4

JEDNOSMJERNA ZAANTIBES

Richard HobertRichardHobertnapisao jescenario te2011. reìraofilmJednosmjernaza Antibes.Ovo je jednaneobi~na pri~ao neobi~nojavanturi

jednog starca na samrti, ~ija djecarazmi{ljaju o tome kako }e podijelitinjegovu imovinu. Starca pomo}nicakrade, pritom je on i poluslijep... No,odlazi na putovanje u mjesto gdje ìvinjegova ljubav iz mladosti.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Other Woman(Nick Cassavetes)

2. The Quiet Ones (John Pogue)3. Brick Mansions (Camille Delamarre) 4. Locke (Steven Knight)5. For No Good Reason (Charlie Paul)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Utrka ìvota (Ron Howard, CrossCreek Pictures, Blitz film i video)

2. Obrana i za{tita(Bobo Jel~i}, Spiritus Movens, Blitz film i video)

3. Diana (Oliver Hirschbiegel,Ecosse Films, Blitz film i video)

4. Kockanje(Brad Furman, Appian Way)

5. ûdovi{ta sa sveu~ili{ta(Dan Scanlon, Walt Disney)

Vozdra “le"inari”

NIJE @ELIO BITI POZNATPo~ast velikom Jeromeu Davidu Salingeru

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 23.4.2014 19:13


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFONa predstoje}em Cannes Film Festivalupremijerno }e biti prikazan filmski omnibusMostovi Sarajeva. Me|u trinaest autora je ibosanskohercegova~ka rediteljica AideBegi}. Njen film zove se Album, a “filmkroz pri~u o Sarajevu govori o iskustvima izpro{losti i upozorava da se sli~ne stvari nedogode u budu}nosti.

Na prvi dan Vaskrsa, ali i Uskrsa, 20.aprila, Srpsko prosvjetno-kulturno dru{tvoProsvjeta iz Mostara uprili~ilo je prijem zaosobe iz javnog kulturnog, politi~kog ivjerskog ìvota. “Prijem je odràn uspomen ku}i Svetozara ]orovi}a”, vele nabljesku. Nakon pozdravnih rije~i uslijedilaje, naravno, prigodna zakuska.

Izlo`ba umjetnika Smaila BateBostandì}a otvorena je u ponedjeljak, 21.aprila, na Akademiji likovnih umjetnosti uSarajevu. Posjetioci mogu vidjetiBostandì}eve slike ra|ene tehnikom uljena papiru, kao i radove od karamike iskulpture. Ova izlo`ba, koju je otvoriolikovni kriti~ar Vojislav Vujanovi}, bi}epostavljena do 1. maja.

“Na sceni Narodnog pozori{ta Tuzla uutorak je uprili~eno premijerno izvo|enjepredstave Antigona, koja je nastala kaorezultat polugodi{njeg rada Dramskesekcije Katoli~kog {kolskog centra Sv.Franjo - Op}a gimnazija Tuzla”,informi{emo se na tuzlarijama 22. aprila.Rediteljica predstave je IvanaMilosavljevi}.

I jo{ ne{to i iz Tuzle i sa tuzlarija. “Otvorenje regularni poziv za prijavu filmova zaslu`beni program III Tuzla Film Festivala -ju`noslavenog filma, koji }e se odràti od10. do 14. septembra 2014. u Tuzli”. Pozivje otvoren za filmove u ~etiri kategorije:dugometra`ni, kratki igrani, dokumentarni ianimirani film.

Odli~an beogradski bend Dà ili bu uSarajevu nije svirao dvadeset i tri godine.Pa je red da ih ugostimo... Konkretno,“priliku” }e im pruìti organizatori iz ProROCK Cluba Johnny, u subotu 26. aprila,sa po~etkom u 21 sat. Dà ili bu u glavnomgradu BiH promovi{e svoj {esti studijskialbum Kukovo leto... I jo{ nekolikoprethodnih.

Svoj novi sarajevski koncert grupaSkroz }e odràti u City Pubu, 24. aprila.Na tom nastupu }e, “usput”, promo vis -ati i novu pjesmu, koja se zove Vila. Takompozicija je tre}i singl koji }e, pak,biti uvr{ten na njihov ~etvrti studijskialbum, a spot je reìrao EEnes ZlatarBure.

Vila je pjesma koju je frontmenovog benda AAdnan [aran napisao jo{1996., kada je Skroz i po~eo aktivnodjelovati na na{oj muzi~koj sceni. ““Kadsmo spremali pjesme za prvi album,Vila nije u{la u uì izbor iz razloga {totada nismo uspjeli da uskladimoaran`man sa muzikom i tekstom. Naakusti~noj gitari je zvu~ala puno boljenego kad bi bend poku{ao da je odsvira.Vjerovatno je trebalo vremena dasazrijemo za ovu pjesmu i iskreno jeiznesemo. Jako smo sretni da smo jeipak snimili i prezadovoljni smo kakodanas Vila zu~i, a zasluge za to snosisvakako producent \ani Pervan”,posudili smo info od Agencije FENA,~isto da se [aran ne bi ponavljao.

Ako novi album grupe Skroz budekao i prethodni, Regija, eto i novemuzi~ke radosti.

ADNAN !ARAN, frontmen grupe “Skroz” iz Sarajeva

Udarila “Vila” na...

MILI TIRO, producent “12. Mostar Blues & Rock Festivala”

Foto: Mario Ili~i}

MILI TIRO“Kao i prethodnih godina, bit }eorganizovane i video projekcije,slu{aone i koncerti umostarskim barovima”

Foto: Mario Ili~i}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 23.4.2014 20:37


! [ta se de{avalo izme|u kratkog filma Pismo idokumentarnog filma Granica?

Prvo je, dakle, bila pjesma i video spot za PismoMilanu, u kojem smo nas dvojica obi{li strati{ta u BiH iu Hrvatskoj. Taj na{ put je izazvao brojne reakcije,negodovanja, ali i podr{ku. Na YouTubekomentarima je zapo~eta prava mala rasprava, noovaj put je to izgledalo nekako civilizovano ikonstruktivno. Onda su nas, povodom toga,kontaktirali iz Mebius filma i rekli kakobi napravili filmi} o cijeloj toj pri~i.Tako smo onda Beogra|anin MMilanColi} i ja razgovarali o na{imiskustvima, strahovima i pred rasu -dama o onom drugom, i kako smouspjeli da to prevazi|emo. Nakon {to jetaj kratki film prikazan dobili smo jo{ vi{ereakcija, ali ovaj put je podr{ka bila puno ve}a.Ljudi su nakon Pisma bolje razumjeli pjesmu,ali su i shvatili da je to na{a li~na pri~a, pa suse valjda prona{li u tome. E, tek sada smo kodfilma Granica, koji je nastavak cijele pri~e.Rediteljica AAda Sokolovi} je sa ekipomobi{la dvije {kole, jednu u Sarajevu i druguu Isto~nom Sarajevu, pustila im pjesmu ifilm Pismo, te snimala njihove reakcije ikomentare. Meni, kao autoru pjesme, bilo je

zanimljivo posmatrati cijeli taj put, od YouTubekomentara, preko nekih rasprava, pa sve do tog dijalogakoji je uspostavljen u filmu. Ako jedna pjesma izazovetako ne{to, onda je to veliki uspjeh.

! A, {ta je to u Pismu bilo i {ta bi tek u Granicitrebalo biti zanimljivo gledaocima?

U Pismu smo imali mojuodnosno Milanovu pri~u, doku Granici mi uop{te nismo u

prvom planu, negosrednjo{kolci koji pri~aju o

svojim iskustvima istavovima. Ispostavilo se

da ima mnogo mladih ljudi koji razmi{ljajusli~no kao i mi, no oni se uop{te ne vide i ne

~uju, jer medijima vi{e odgovaraju sva|e,prepucavanja i prijetnje. U ovoj dràvi ima

puno ljudi koji su spremni na iskreni dijalog,no naàlost takvih je najmanje u politici.

! Da li }e Granica “i}i” prekogranice?

Vjerujem da }e se poku{ati odràti{to vi{e premijera. Nakon toga }e biti iTV premijera, a onda }e film bitidostupan i na internetu. !

ADNAN HAMIDOVI# FRENKIE, muzi'ar iz Tuzle

Pripreme za tradicionalni, 12. MostarBlues & Rock Festival ulaze u zavr{nidio. Odre|eni su datumi i zavr{enipregovori sa izvo|a~ima, pa i ove godinemoèmo o~ekivati niz dobrih koncerata.

“Praznik bluesa i rocka po~et }e usrijedu, 16. jula, a kao i prethodnihgodina, bit }e organizovane videoprojekcije, slu{aone i koncerti umostarskim barovima, u programunazvanom Blues Corners. Dan poslije,nakon ceremonije otvaranja Festivala, nasceni Muzi~kog centra Pavarotti uvodni nastup izvest }eameri~ki kantautor Keegan McInroe. Ovaj Teksa{anin }e, uzpratnju akusti~ne gitare, odsvirati svoje blues numere, ali i nekeod najpoznatijih delta-blues standarda. Hercegova~ki band Vjeka& Electric Blues Project, ina~e grupa iskusnih svira~apredvo|ena poznatom mostarskom pjeva~icom i edukatoricomVjekoslavom Raspudi}, odsvirat }e neke od najzna~ajnijih bluesi rock klasika. Nosilac programa prve ve~eri je legendarni CocoMontoya. Ovaj ameri~ki gitarista je ve} na po~etku karijeresvirao sa Albertom Collinsom, a slavu je stekao u institucijibluesa zvanoj John Mayall & the Bluesbreakers. Radi se o

ljevorukom gitaristi, koji koristi upside-down poloàj ìca, stil koji su proslaviliOtis Rush i Albert Collins”, veli MMili Tiro,producent 12. Mostar Blues & RockFestivala.

E, ne}emo ba{ sve najaviti, tek smo uaprilu. Ipak, evo jo{ malo... ““U petak, 18.jula, festivalska produkcija seli u prostorSportskog centra Kantarevac, a ovufestivalsku ve~er }e otvoriti beogradskiTexas Flood, grupa koja dugi niz godinanjeguje blues-rock pravac, a posebno

treba istaknuti njihove izvrsne gitarske dionice. VlatkoStefanovski Trio nije potrebno posebno ni predstavljati... I bi}eto pravi uvod za koncert Erica Sardinasa, ameri~kog gitarskogvirtuoza, koji na rezonator gitari svira slide stil, a poznat je i potome {to na koncertima ~esto zapali gitaru, pa je tako tokomnastupa u Sydneyju zadobio i opekotine. Ovaj kontroverzniumjetnik gitaru je po~eo svirati u {estoj godini ìvota, i to kaoljevak, da bi se kasnije proslavio kao desnoruki gitarist kojinikoga ne ostavlja ravnodu{nim, pa je nastupao i na turnejamaSteveja Vaija”, obja{njava Tiro.

A, ima jo{ vremena do 12. Mostar Blues & Rock Festivala. !

Mostarski praznik bluesa i rocka

U politici je najmanje iskrenih ljudi

Foto: Mario Ili~i}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 23.4.2014 20:38


1. Jesu li u Beogradu i “danas devojke ljute”?Ljute, nego {ta su! I ne samo {to su ljute, ho}e i da udare!

19. Tange ili badi}? Tange, uvek, jako mi lepo stoje.

5. [ta ne morate imati u friìderu? Kom{iju.

7. Koga bistepoveli napusto ostrvo? Kozu.

2. Je li teè svirati ili pjevati?Najteè je sinko obadvoje, a jedna plata...

4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Odli~no.

10. [taste bili upro{lomìvotu? Govedo.

18. Osobakoja Vam idena ganglije? Miki Maus.

20. A, begovaili {kembe~orba? Begova vala,nisam ti ja od{kembeta.

6. Da li vam je draì 1. maj ili29. novembar?U, to je te{ko pitanje. Mila su mioba, mada... Ipak 1. maj, tad jemoj ro|endan, a i od druga TTita.

8. [ta obaveznonosite na plaù? êki}.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Biljni apotekar ili dreser slonova, amo`da i geolog avanturista.

Foto: Milutin Stoj~evi}

14. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno?Kimono i haltere.

16. Opi{ite Sr|ana Gojkovi}a Gileta u tri rije~i? Moj veliki prijatelj.

11. Jeste limeteoropata? Da, sve vi{e.

15. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Bez sumnje, ruàn i glup!

17. S kim biste voljeli otplesati tango? Naravno, s GGiletom.

12. Koliko ima istine u izreci:

“Ako i jesmo bra}a, kese nam

nisu sestre?”

Mnogo.

VLADA DIVLJAN, beogradski muzi"ar:

“U fri#ideru ne moram imati kom!iju”

3. Da li ste kao mali sanjali

da }ete biti direktor, ne~ega?

Jesam, zatvora.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina? @ivi bili!

13. Da li je{utnja zlato? êsto.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 23.4.2014 15:45

KLIN ÔRBA

Analiti~ari tvrde da u ovoj dràvi svaki {esti stanovnikzaspi gladan. Naravno, takav i osvane, jer za njegaili nju novi dan gotovo nikad nije i nova nafaka.

Pritom, statistike i brojke koje se vezuju za ljude redovnozamagljuju na{u percepciju stvarnosti, tome valjda isluè, pa se uglavnom ne sjetimo da je ta neka {estica ustvarnosti raspore|ena potpuno druga~ije nego {to jemarketin{ka igrica u kojoj je svaki stoti kupac dobitnikne~ega. Igre na sre}u i igre na nesre}u imaju potpunorazli~ita pravila. To, zapravo, zna~i da u jednoj{esto~lanoj porodici glad i neima{tina ne mori samo{estog nego svih {estoro; i djecu i bebe i oca i majku itrudnicu i bolesnog djeda... Koncentracija statisti~kigladnih {estica ponekad je gusto na~i~kana u cijelojjednoj mahali. Stoga valjda i imamo toponime kaoGladno Polje, Zloku}e, Gladu{a itd.

Zadriglom i oko{talom dru{tvenopoliti~kom sistemukoji je kod nas na snazi u posljednje dvije decenije,ove su gladne {estice indirektna prijetnja. S njima

apsolutno ne moète ra~unati na uspostavu nadasvepoeti~ne a istovremeno efikasne floskule javni red i mirpomo}u koje se dresira gra|anska poslu{nost. Gladni suredovito izvan kontrole dru{tveno prihvatljivih normipona{anja jer njihova sloboda po~inje i zavr{ava nasvijesti da nemaju {ta izgubiti. Oni svakodnevnonaru{avaju re~eni red i mir burljaju}i po kontejnerima sasme}em, {to uàsno uznemiruje slijede}i krug petica i~etvorki, koje pomo}u raznih trikova jo{ nekakouspijevaju osigurati dva obroka dnevno. Ovi, pak, jedvadiholje u strahu da bi mogli izgubiti i to - te se, kolikosutra, priklju~iti onim beznadnim Gladu{anima. Ti drugi,ti koji vje~ito drhte od straha da }e izgubiti to malo jada,oni su jo{ opasniji. Ba{ onako i onoliko koliko je opasnijipas kojem neko poku{ava oteti kost koju upravo glo|e odnjegovog pregladnjelog pse}eg brata koji vi{e nema snagei volje za borbu. Svaki peti ili svaki ~etvrti gra|anin ovezemlje koji svakodnevno drhti na samoj granici gladimogao bi, jer on se jo{ uvijek i tome nada, ne samouznemiriti i unerediti ~itav ovaj be{}utni politi~ki sistem,nego ga i snagom vlastitog egzistencijalnog strahasamljeti u historijski prah i pepeo. Mnogi politi~ki lideri u

ovoj zemlji ni nakon sedmog februara nisu osvijestilisilinu i potencijal tog ogromnog akumuliranog strahamase koju su doveli i ostavili na rubu egzistencije.Jednom, kad ta sila provali i posljednju branu, sve }e sepretvoriti u mulj.

Zasad, stopa smrtnosti me|u kokuzima se jo{ uvijekkre}e u poèljnom pravcu, gledano iz perspektivePrvih, dakle, onih koji upravljaju na{im ìvotima.

Zar nije sjajno {to ovi gladnjakovi}i sami upadaju usmrtonosne zamke, a {to ih, uz sve one stupice koji im jesistem podmetnuo, ubrzano prorje|uje? Ovih dana su se uSarajevu gra|ani potrovali ljupkom biljkom convallariamajalis iliti |ur|evak. Hajde da je jedna osoba pogrije{ilamisle}i da je rije~ o ljekovitoj aromati~noj biljci srijemo{pa da kaèmo: gre{ke se de{avaju. Zabrinjavaju}e jezapravo to {to su ~etiri osobe istovremeno na razli~itimmjestima posegnule za otrovnom biljkom. To ve} ukazujena izostanak uro|enog opreza, odnosno da glad ne bira ine koristi se razumom. Njoj (gladi) svaki je put i na~in dase dokopa hrane prihvatljiv. Da li smo ikad ~uli da se nekina{ bogatun otrovao gljivama ili la`nim srijemo{em? Ilida je nagazio na neku od bezbrojnih mina zasijanih poovoj zemlji u poku{aju da preìvi beru}i gljive,borovnice, kupine, drva, staro èljezo? Nismo. Za njih sejutrom pripremaju vitaminski kokteli, takozvanevitaminske bombe. Ako ih spopadne kakva bolest, ona{em }e se tro{ku na}i vrhunski ljekari, {to kod nas - {todiljem svijeta, koji }e ih dràti ne samo na ìvotu nego ina vlasti, po cijenu da sve vitalne odluke i zakoni ~ekajunjihovo izlje~enje. Njihov je potpis na odluci o socijalnimdavanjima kudikamo vredniji od svih ìvota nepreglednemase gladnih koja obuhvata svakog ~etvrtog, petog i{estog stanovnika Bosne i Hercegovine. Zato je pravasre}a {to postoje otrovne gljive i trave, i mine naravno,kao i dovoljno nebodera s kojih se gladni, nesretni ibolesni mogu strmeknuti. Svakako je rije~ o masimalodu{nih koji u pravilu ne izlaze na izbore. Ko nema{ta izgubiti taj se vi{e ne nada ni da bi mogao ne{to dobitiili promijeniti nabolje. Dakle, svaki {esti gra|anin ovedràve je u svakom pogledu izgubljen. Ostaju ovi ~etvrtii peti koji zasad podmuklo reè na svakoga ko impoku{ava oteti kost oko koje su se zabavili.!

Zasad, stopa smrtnosti me&u kokuzima se jo" uvijek kre%e upo$eljnom pravcu, gledano iz perspektive Prvih, dakle, onih kojiupravljaju na"im $ivotima. Zar nije sjajno "to ovi gladnjakovi%i samiupadaju u smrtonosne zamke, a "to ih, uz sve one stupice koji im jesistem podmetnuo, ubrzano prorje&uje?

KAD ZAMIRI[E \UR\EVAKPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 22.4.2014 17:16


CITROEN C ZERO: Vozilo budu}nosti!

Ovoga puta pozornost }emo posvetitigradskom elektri~nom modelu CitroenC Zero, ~ije performanse govore kako

je francuski automobilski gigant uvijek korakispred konkurencije. Najve}a brzina od 130km na sat i autonomija od 150 kilometaradovoljne su za svakodnevna putovanja. Napodu su dvije papu~ice, ona od gasa ipapu~ica ko~nice. Ukoliko èlite pokrenutimotor, nema prepoznatljivog brundanjamotora, samo zvu~ni signal koji vasupozorava kako ste upravo upalili Citroen CZero. Inènjeri iz Citroena osmislili surevolucionarni sustav koji dopunjuje baterijekada vozilo usporava. Tijekom usporavanjavozilo pretvara kineti~ku energiju vozila uenergiju za napajanje baterija. Tako usamom vozilu postoje dva izvora energije,onaj iz akumulatora i drugi koji akumuliraenergiju tijekom vo`nje i nadopunjujebateriju. Na instrument plo~i nalazi se pok a -zi va~ koji neprestano informira voza~a opotro{nji i stanju baterije, kako bi voza~optimalnijim reìmom vo`nje mogao pre}i{to vi{e kilometara. Koliko smo daleko od“zapada” i koliko su daleko oti{lepojedine ~lanice EU-A govori ipodatak da je Citroenu C Zerozbog iznimne {tedljivostiomogu}en besplatni pa r -k ing u ve}ini euro p -skih gra do va.

Citroen C Zero je potpuno elektri~novozilo, bez rezervnog benzinskog spremnikagoriva. Voza~i koji se odlu~e za taj modelautomobila mogu zaboraviti na posjetbenzinskim stanicama. Pokre}e gaelektromotor koji razvija 67 konjskih snaga,a napaja litij-ionska baterija zapremine 16kWh. Ona je sasvim dovoljna da zadovoljipotrebe motora, rashladnog ure|aja isustava grijanja. Kada se baterija potpunoisprazni dovoljno je u blizini imati ku}nuuti~nicu od 220 Volta i spojiti kabel zanapajanje, koji dolazi uz vozilo, i za devetsati Citoen C Zero spreman je za pokret.Ukoliko vam, ni to nije dovoljno, u dodatnojopremi nalazi se 16 amperski kabel kojegtako|er moète spojiti s uti~nicom i takoskratiti punjenje baterija na samo {est sati.Unutra{njost kabine Citroena C Zero jesimpati~na i ekonomi~na. Instrumenti su uskladu s vozilom, digitalni i precizni. Nasredi{njoj plo~i su pokaziva~ brzine, stanjepogonske ba -

te rij e i informacije putnog ra~unala. Iako seradi o gradskom vozilu, malih dimenzijaCitroen C Zero ima prtlja`ni prostorzapremine 166 litara, uz mno{tvo pretinaca iprostora za odlaganje stvari. [to se gadgetati~e Citroen se i ovoga puta potrudio iponudio Citroen e touch sustav koji jeugra|en u model C Zero. Najva`nije dvijeusluge u sustavu su lokalizirani poziv zahitne slu~ajeve i lokalizirani poziv zaasistenciju. U vozilu se nalazi integriranimodul koji u sebi ima GPS sustav i SIMkarticu. Mogu}e je precizno lociranje vozila teotklanjanje pote{ko}a u najkra}em mogu}emvremenu. Tako|er u serijskom paketu opremeje i Bluetooth funkcija za beì~no povezivanjeure|aja sa zaslonom automobila. Ciroen CZero ima {est zra~nih jastuka, sustavelektronske stabilnosti vozila ESP, te sustaveABS i AFU koji uvelike pomaù prilikomko~enja. Na zapadnom trì{tu Citroen C Zero

stoji oko 56 tisu}a konvertibilnih maraka. !

P E T A B R Z I N APi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 22.4.2014 16:52

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

reklama portal.cdr

Documents