1VJERSKA SLOBODA

Izborna skupπtina Udruge za vjersku slobodu

60. obljetnicaOpÊe deklaracije

o ljudskim pravima

Glasilo Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj • 2008.RELIGIOUS LIBERTY • Magazine of Croatian Religious Liberty Association

Nastup Gospel skupine AGAPE na sveËanom obiljeæavanju 60. obljetniceOpÊe deklaracije o ljudskim pravima u Hrvatskom narodnom kazaliπtu u Zagrebu

Snimio Igor Lorencin

2 VJERSKA SLOBODA

U Hrvatskom narodnomkazaliπtu u Zagrebu odræana je 10.prosinca 2008. sveËanostobiljeæavanja 60. obljetnicedonoπenja OpÊe deklaracije oljudskim pravima. Ovu proslavu uorganizaciji Ureda za ljudska pravai pod pokroviteljstvom VladeRepublike Hrvatske scenski iglazbeno osmislio je avangardnireæiser Kreπimir DolenËiÊ.

Hrvatski estradni umjetnicitom su prigodom izveli bogatglazbeni program od petnaestakpjesama, uglavnom iz duhovneglazbene baπtine. Od toga jezagrebaËki Gospel ansambl Agape,koji je upravo proslavio 25.obljetnicu neprestanog djelovanjana slavu Bogu, otpjevao osampjesama, zavrπavajuÊi veËerhrvatskom boæiÊnom pjesmom“Svim na Zemlji mir, veselje” uzsudjelovanje gledateljstva.

“Imam pravo na sretnodjetinjstvo”; “… na snove, maπtu iæelje”; “Imam pravo na zdravuokolinu, na ljubav”; “Imam pravoizraziti stav”; “Djeca imaju pravona igru” slogani su πto ih se mogloproËitati na desetak djeËjihlikovnih radova koji su obogatiliscenski doæivljaj. A zapravo su bilisvojevrsni saæetak pravâ iz OpÊedeklaracije.

Na sveËanosti je proËitano svihtrideset Ëlanaka OpÊe deklaracije oljudskim pravima koju je OpÊaskupπtina UN-a 10. prosinca 1948.usvojila u Parizu. Svijet je timdokumentom odluËno kazao “nikadviπe” strahotama Drugoga svjetskog

rata te proglasio da sva ljudskabiÊa, gdje god se nalazila i tko godbila, imaju prava koja se morajupoπtivati u svim okolnostima.

Nakon πest desetljeÊa pokazalose da su ta prava proklamiraniideali koji se i dan-danasosporavaju: u mnogim zemljamajoπ su daleko od ostvarenja — Ëinise da je OpÊa deklaracija najboljeËuvana tajna u svijetu, odnosno damalo ljudi poznaje njezin sadræaj.Pola dræava u svijetu joπ uvijekzatvara ljude iskljuËivo zbognjihovih vjerskih ili politiËkihuvjerenja, rasne pripadnosti, spolaili etniËkog podrijetla, a treÊinavlada u svijetu muËi zatvorenike...

Nedostatno poznavanje ovetematike prouzroËilo je da su nekiizvjestitelji najavili sveËanoobiljeæavanje 50. (umjesto 60.)obljetnice OpÊe deklaracije. Ktome, joπ uvijek ne postoji sluæbeniprijevod OpÊe deklaracije nahrvatski jezik, a na cijeni jeprijevod Vedrane SpajiÊ-Vrkaπ.

Gospoa Jadranka Kosor,potpredsjednica Vlade RepublikeHrvatske, u ime Vlade iOrganizacijskog odbora za sveËanoobiljeæavanje 60. obljetnice OpÊedeklaracije zahvalila je svimsudionicima sveËanosti. »estitala jeobljetnicu; nazoËne je pozvala dasutra i svakog sljedeÊeg dana nezaborave na borbu za samce, zainvalide, za nezaposlene… Nekageslo “Imam pravo na ljubav”pokreÊe pojedince, skupine iudruge da odluËno stanu uzobespravljene i potrebite, da se

bore za boljitak i zaloæe zapoπtivanje svakoga, unatoËrazliËitostima. Svima je zaæeljelasretan BoæiÊ i sretnu 2009.godinu.

Karlo Lenart

60. obljetnica donoπenjaOpÊe deklaracije o ljudskim pravima

Vjerska slobodaGLASILO UDRUGE ZAVJERSKU SLOBODU UREPUBLICI HRVATSKOJZagreb, 2008.

NakladnikUdruga za vjersku sloboduu Republici HrvatskojPrilaz Gjure DeæeliÊa 7710000 Zagreb, Hrvatska

Glavni urednikVelimir ©ubertvelimir.subert@zg.htnet.hr

Izvrπni urednikDanijel BerkoviÊ

UredniπtvoDanijel BerkoviÊ, MladenJovanoviÊ, Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ, Mirza MeπiÊ, HinkoPleπko, Simo RajiÊ, Velimir©ubert, Miroslav VukmaniÊ

Oblikovanje: Genesis, ZagrebTisak: Studio Moderna, Zagreb

Izlazi povremenoRukopisi se ne vraÊaju

3VJERSKA SLOBODA

Preambula

BuduÊi da je priznanje uroenogdostojanstva te jednakih i neotuivihprava svih Ëlanova ljudske obiteljitemelj slobode, pravde i mira usvijetu,

buduÊi da je nepoπtivanje izanemarivanje ljudskih pravarezultiralo barbarskim postupcimakoji vrijeaju savjest ËovjeËanstva ida je izgradnja svijeta u kojemu Êeljudska biÊa uæivati slobodu govora iuvjerenja te biti poπteena straha ineimaπtine, proglaπena najveÊomteænjom svih ljudi,

buduÊi da je ljudska pravaprijeko potrebno zaπtititi vladavinomprava, kako Ëovjek ne bi moraopribjeÊi, kao krajnjem sredstvu,pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja,

buduÊi da je bitno promicatirazvoj prijateljskih odnosa meunarodima,

buduÊi da su narodi u PoveljiUjedinjenih naroda ponovno potvrdilisvoju vjeru u temeljna ljudska prava,u dostojanstvo i vrijednost ljudskeosobe i ravnopravnost muπkaraca iæena te odluËili promicati druπtveninapredak i poboljπati uvjete æivota uveÊoj slobodi,

buduÊi da su se dræave Ëlaniceobvezale da Êe u suradnji s

Ujedinjenim narodima osigurati opÊepoπtivanje i primjenu ljudskih pravai temeljnih sloboda,

buduÊi da je opÊe razumijevanjetih prava i sloboda kljuËno za punoostvarenje te obveze,

u ovom Ëasu, stoga,

OpÊa skupπtina

proglaπava

OpÊu deklaraciju o ljudskimpravima kao zajedniËku steËevinusvih naroda i dræava, kako bi svakipojedinac i svaki dio druπtva,imajuÊi ovu Deklaraciju stalno naumu, pouËavanjem i uËenjem teæilipromicanju ljudskih prava i slobodate progresivnim domaÊim imeunarodnim mjerama osiguralinjihovo opÊe i djelotvorno priznanje ipoπtivanje, kako meu narodimadræava Ëlanica tako i meu narodimana podruËjima koja se nalaze podnjihovom upravom.

»lanak 1.

Sva ljudska biÊa raaju seslobodna i jednaka u dostojanstvu ipravima. Ona su obdarena razumomi svijeπÊu pa jedna prema drugimatrebaju postupati u duhu bratstva.

»lanak 2.

Svakome pripadaju sva prava islobode utvrene u ovoj Deklaraciji

bez ikakve razlike glede rase, bojekoæe, spola, jezika, vjere, politiËkogili drugog uvjerenja, nacionalnog ilisocijalnog podrijetla, imovine, roenjaili neke druge okolnosti.

Nadalje, ne smije se pravitinikakva razlika zbog politiËkog,pravnog ili meunarodnog statusazemlje ili podruËja kojemu nekaosoba pripada, bilo da je to podruËjeneovisno, pod starateljstvom,nesamoupravno, ili mu je na nekidrugi naËin ograniËen suverenitet.

»lanak 3.

Svatko ima pravo na æivot,slobodu i osobnu sigurnost.

»lanak 4.

Nitko se ne smije dræati uropstvu ili odnosu sliËnom ropstvu;ropstvo i trgovina robljem zabranjujuse u svim njihovim oblicima.

»lanak 5.

Nitko ne smije biti podvrgnutmuËenju ili okrutnom, neËovjeËnomili poniæavajuÊem postupku ili kazni.

»lanak 6.

Svatko ima pravo da ga sesvugdje pred zakonom priznaje kaoosobu.

»lanak 7.

Svi su pred zakonom jednaki isvi imaju pravo na jednaku pravnuzaπtitu, bez ikakve diskriminacije.

Svi imaju pravo na jednakuzaπtitu od bilo kojeg oblikadiskriminacije kojim se krπi ovaDeklaracija, kao i od svakogpoticanja na takvu diskriminaciju.

»lanak 8.

Svatko ima pravo na djelotvornuodπtetu putem nadleænih domaÊihsudova zbog djela kojima supovrijeena njegova temeljna pravazajamËena ustavom ili zakonom.

OpÊa deklaracija o ljudskim pravima*usvojena i proglaπena na OpÊoj skupπtini Ujedinjenih naroda,

10. prosinca 1948. godine (Rezolucija br. 217 /III/)

* Sluæbeni prijevod teksta OpÊedeklaracije o ljudskim pravima nahrvatski jezik do danas nije objavljen,kao πto nije bio objavljen ni u sluæbenimglasilima SFRJ u Ëijem je sastavuHrvatska bila do 1991. godine, pa jenetoËan podatak u nekim radovima da jeOpÊa deklaracija o ljudskim pravima bilaratificirana u Jugoslaviji, s uputom naSluæbeni list FNRJ/SFRJ. Od 1990.godine u Hrvatskoj je objavljeno nekolikoprijevoda, ali ni jedan od njih nemastatus sluæbenog prijevoda (v. npr.Hræenjak, J., ur., Meunarodni i europskidokumenti o ljudskim pravima: »ovjek injegove slobode u pravnoj dræavi, Zagreb,Informator, 1992.; Skok, Dobriπa, ur.,Ljudska prava: Osnovni meunarodnidokumenti, Zagreb, NIRO ©kolske novine,1990.)

4 VJERSKA SLOBODA

»lanak 9.

Nitko ne smije biti podvrgnutsamovoljnom uhiÊenju, zatvoru iliizgonu.

»lanak 10.

Svatko ima potpuno isto pravona praviËno i javno sasluπanje odstrane neovisnog i nepristranog sudaradi utvrivanja njegovih prava iobveza, i bilo koje kaznene optuæbeprotiv njega.

»lanak 11.

1. Svatko optuæen za kaznenodjelo ima pravo da ga se smatranevinim dok se njegova krivnjazakonski ne utvrdi u javnompostupku u kojemu su mu pruæenasva jamstva za obranu.

2. Nitko ne smije biti proglaπenkrivim za kazneno djelo poËinjenoËinom ili propustom koji, podomaÊem ili meunarodnom pravu uËasu poËinjenja nije bio predvienkao kazneno djelo. Ne smije seodrediti ni teæa kazna od one koja jebila primjenjiva u Ëasu kad jekazneno djelo poËinjeno.

»lanak 12.

Nitko ne smije biti podvrgnutsamovoljnom mijeπanju u njegovprivatni æivot, obitelj, dom ilidopisivanje, niti napadima nanjegovu Ëast i ugled. Svatko imapravo na pravnu zaπtitu protivtakvog mijeπanja ili napada.

»lanak 13.

1. Svatko ima pravo na slobodukretanja i boravka u granicama bilokoje dræave.

2. Svatko ima pravo napustitisvoju i bilo koju drugu zemlju ivratiti se u svoju zemlju.

»lanak 14.

1. Svatko pred progonom imapravo traæiti i dobiti utoËiπte udrugim zemljama.

2. Na to se pravo ne moæepozivati u sluËaju progona koji suizravna posljedica nepolitiËkih zloËinaili djela protivnih ciljevima inaËelima Ujedinjenih naroda.

»lanak 15.

1. Svatko ima pravo nadræavljanstvo.

2. Nitko ne smije biti samovoljnoliπen dræavljanstva niti mu se smije

odreÊi pravo na promjenudræavljanstva.

»lanak 16.

1. Punoljetni muπkarci i æeneimaju pravo na sklapanje braka iosnivanje obitelji bez ikakvihograniËenja glede rase, nacionalnostiili vjere. Oni imaju ista pravaprilikom sklapanja braka, u braku itijekom razvoda.

2. Brak se moæe sklopiti samouz slobodan i potpun pristanakosoba koje stupaju u brak.

3. Obitelj je prirodna i temeljnadruπtvena jedinica, i ima pravo nazaπtitu druπtva i dræave.

»lanak 17.

1. Svatko ima pravo posjedovatiimovinu samostalno ili u zajednici sdrugima.

2. Nitko ne smije biti samovoljnoliπen svoje imovine.

»lanak 18.

Svatko ima pravo na slobodumiπljenja, savjesti i vjere; to pravoukljuËuje slobodu da se mijenjavjera ili uvjerenje i slobodu da se,bilo pojedinaËno ili u zajednici sdrugima, javno ili privatno, iskazujesvoja vjera ili uvjerenje pouËavanjem,praktiËnim vrπenjem, bogosluæjem iobredima.

»lanak 19.

Svatko ima pravo na slobodumiπljenja i izraæavanja. To pravoobuhvaÊa slobodu zadræavanjamiπljenja bez vanjskih pritisaka teslobodu traæenja, primanja i πirenjainformacija i ideja putem bilo kojegsredstva javnog priopÊavanja i bezobzira na granice.

»lanak 20.

1. Svatko ima pravo na slobodumirnog okupljanja i udruæivanja.

2. Nitko se ne smije prisiljavatina pripadanje nekoj udruzi.

»lanak 21.

1. Svatko ima pravo sudjelovatiu upravljanju svojom zemljomneposredno ili preko slobodnoizabranih predstavnika.

2. Svatko ima pravo na jednakpristup javnim sluæbama u svojojzemlji.

3. Volja naroda je temelj dræavnevlasti; ta se volja mora izraæavati na

povremenim i poπtenim izborima,koji se provode uz opÊe i jednakopravo glasa, tajnim glasovanjem ilinekim drugim jednako slobodnimglasaËkim postupkom.

»lanak 22.

Svatko kao pripadnik druπtvaima pravo, putem dræavnih programai meunarodne suradnje, a u skladus organizacijom i moguÊnostimasvake pojedine dræave, na socijalnusigurnost i ostvarenje gospodarskih,socijalnih i kulturnih prava koja suuvjet njegova dostojanstva ineometanog razvoja njegoveosobnosti.

»lanak 23.

1. Svatko ima pravo na rad,slobodan izbor zaposlenja, pravedne iprimjerene uvjete za rad i zaπtitu odnezaposlenosti.

2. Svatko bez ikakve razlike imapravo na jednaku naknadu za istirad.

3. Svatko tko radi ima pravo napravednu i primjerenu naknadu kojanjemu i njegovoj obitelji osiguravaæivot dostojan Ëovjeka i koja seprema potrebi dopunjuje drugimsredstvima socijalne zaπtite.

4. Svatko ima pravo osnivatisindikate i njima pristupati kako bizaπtitio svoje interese.

»lanak 24.

Svatko ima pravo na odmor islobodno vrijeme, ukljuËujuÊirazumno smanjenje radnih sati ipovremene plaÊene neradne dane.

»lanak 25.

1. Svatko ima pravo na æivotnistandard koji odgovara zdravlju idobrobiti njega samoga i njegoveobitelji, ukljuËujuÊi prehranu,odjeÊu, stanovanje, lijeËniËku njegu ipotrebne socijalne usluge, kao ipravo na zaπtitu u sluËajunezaposlenosti, bolesti,nesposobnosti, udoviπtva, starosti ilinekog drugog æivotnog nedostatka uuvjetima koji su izvan njegovanadzora.

2. Materinstvu i djetinjstvupripada posebna skrb i pomoÊ. Svadjeca, ona roena u braku kao i onakoja su roena izvan njega, morajuuæivati istu socijalnu zaπtitu.

»lanak 26.

l. Svatko ima pravo na odgoj iobrazovanje. Odgoj i obrazovanje

5VJERSKA SLOBODA

moraju biti besplatni, barem naosnovnom i opÊeobrazovnom stupnju.Osnovno obrazovanje mora bitiobvezno. TehniËko i strukovnoobrazovanje mora biti dostupnosvima; viπe i visoko obrazovanjemora biti dostupno svima premasposobnostima.

2. Odgoj i obrazovanje mora bitiusmjereno punom razvoju ljudskeosobe i jaËati poπtivanje ljudskihprava i temeljnih sloboda. Odgoj iobrazovanje moraju promicatirazumijevanje, snoπljivost iprijateljstvo medu svim narodima,rasnim ili vjerskim skupinama tepodupirati djelatnost Ujedinjenihnaroda na odræanju mira.

3. Roditelji imaju pravoprvenstva u izboru obrazovanja zasvoju djecu.

»lanak 27.

1. Svatko ima pravo slobodnosudjelovati u kulturnom æivotu svoje

Najvaæniji dokument ËovjeËanstvaMoæemo prihvatiti zanimljive drukËije kuhinje

i jezike. No drukËije religije, sa snaænim vjerova-njima i æivotom, prijetnja su druπtvu zasnovanomna zajedniËkim pretpostavkama. A πto viπe svijetbude kretao prema globalnoj perspektivi, to manjeÊe moÊi prihvatiti one koji na stvari gledaju druk-Ëije. Kakva ironija da Êe poveÊavanjem osobnihsloboda u svijetu, i porastom religioznosti, snagekoje nas pokreÊu biti iste one snage koje Êe dis-kriminirati i donijeti netolerantnost. Dakle, svakastrana pËela ubrzo Êe biti nasmrt izbodena u mile-nijskoj koπnici globalnog jedinstva ËovjeËanstva.

* * *

©to reÊi o najvaænijem dokumentu ËovjeËan-stva, OpÊoj deklaraciji o ljudskim pravima?

Premda ima πezdeset godina, oËito je starija.Je li i umornija?Nije.Manje privlaËna?Ne.Napuπtena od svojih oboæavatelja?Ne.BuduÊi da iza sebe ima πezdeset godina zrelo-

sti, obeÊava li ona iπta?Naglaπeno: DA.

* * *

Povijest OpÊe deklaracije o ljudskim pravimaje veliko iznenaenje. Itekako je moguÊe da ljudi,voe i narodi sanjaju o svijetu u kojem Êe se po-πtovati ljudska biÊa — svijetu ljudskih prava, slo-bode i dostojanstva za sve!

zajednice, uæivati u umjetnosti,pridonositi znanstvenom razvoju ikoristiti njegove prednosti.

2. Svatko ima pravo na zaπtitumoralnih i materijalnih interesa odbilo kojeg znanstvenog, knjiæevnog iliumjetniËkog djela kojemu je autor.

»lanak 28.

Svatko ima pravo na druπtveni imeunarodni poredak u kojemu seprava i slobode utvrene ovomDeklaracijom mogu u punoj mjeriostvariti.

»lanak 29.

1. Svatko ima obveze prema onojzajednici u kojoj je jedino moguÊneovisan i cjelovit razvoj njegoveosobnosti.

2. U koriπtenju svojih prava isloboda svatko moæe biti podvrgnutsamo onim ograniËenjima koja suutvrena zakonom, iskljuËivo radi

osiguranja potrebnog priznanja ipoπtivanja prava i sloboda drugih teradi ispunjenja pravednih zahtjevamorala, javnog reda i opÊegblagostanja u demokratskomdruπtvu.

3. Ta prava i slobode se ni ukojem sluËaju ne smiju koristitiprotivno ciljevima i naËelimaUjedinjenih naroda.

»lanak 30.

Niπta se u ovoj Deklaraciji nemoæe tumaËiti tako da podrazumijevapravo neke dræave, grupe ilipojedinca da poduzmu bilo kojuakciju ili izvrπe bilo koji Ëin kojim seponiπtava neko od ovdje utvrenihprava i sloboda.

Prevela: Vedrana SpajiÊ-Vrkaπ

Naite u ovom Ëasopisu snaæne dokaze u pri-log vjerske slobode kako su ih osvjedoËavajuÊe iz-razili voe misli i naroda po svijetu. Naπi pisci æiveu razliËitim zemljama, pripadaju razliËitim kul-turama, ispovijedaju razliËite vjere. Ali su sloæni uobrani vjerske slobode. Oni zajedno zastupaju slje-deÊe naËelo: Svatko ima pravo na slobodu miπlje-nja, savjesti i religije!

Dr. John Graz, tajnik Meunarodne udrugeza vjersku slobodu, SAD

* * *

Meunarodna udruga za vjersku slobodu jespremna pomagati graanskim i vjerskim voamau svim dijelovima svijeta u otkrivanju bilo kakvihproblema na podruËju vjerske slobode, s kojima setreba uhvatiti u koπtac. IRLA nudi svaku moguÊupomoÊ da se nau rjeπenja za teπke situacije da-nas i u buduÊnosti.

Dr. John Graz

Svatko imapravo naslobodumiπljenja,savjesti ireligije

6 VJERSKA SLOBODA

OpÊa deklaracija o ljudskimpravima je ponajprije meunarodnajasna objava temeljnih i neotuivihprava svih Ëlanova ljudske obitelji.PrihvaÊena na Glavnoj skupπtiniUjedinjenih naroda, 10. prosinca1948. godine, OpÊa deklaracija opravima Ëovjeka predstavlja prviopseæan sporazum meu narodima uodnosu na specifiËna prava i slobodesvih ljudskih biÊa.

Meu ostalima, ona obuhvaÊajugraanska i politiËka prava kao πtosu zabrana muËenja, jednakost predzakonom, poπteno suenje, slobodakretanja, pravo na azil i slobodumisli, savjesti, religije, miπljenja iizraæavanja. Prava iznesena u OpÊojdeklaraciji o ljudskim pravimaukljuËuju i gospodarska, druπtvena ikulturoloπka prava kao πto su pravona hranu, odjeÊu i zdravstvenunjegu, na socijalnu zaπtitu, na rad,na istu plaÊu za isti rad, pravo naosnivanje sindikata i pravo naobrazovanje.

Prvobitno namijenjena kao “opÊemjerilo dostignuÊa za sve ljude i svenarode”, OpÊa deklaracija o ljudskimpravima postala je tijekom proπlihπezdeset godina ugaoni kamenuobiËajenog meunarodnogzakonodavstva i sve su dræavnevlasti obvezne primijeniti njezinanaËela. BuduÊi da OpÊa deklaracijao ljudskim pravima uspjeπnoobuhvaÊa pravna, moralna ifilozofska vjerovanja koja poπtuju sviljudi, ona je postala æivi dokumentkoji vlastitom snagom djeluje nazbivanja u naπem svijetu.

Jesu li dræavne vlasti duæne,gledano iz pravnog ugla, poπtivatinaËela OpÊe deklaracije o ljudskimpravima?

Da, duæne su. Premda izvjeπtajipokazuju da veÊina onih koji suprihvatili OpÊu deklaraciju oljudskim pravima ne smatraju da jeona pravno obvezujuÊi dokument,njezino je pravno djelovanje mnogo

veÊe no πto su to njezini oblikovateljiikad zamiπljali.

Danas se OpÊa deklaracija oljudskim pravima izravno spominje uustavima mnogih naroda koji sustekli nezavisnost nakon prihvaÊanjaovog dokumenta. Predsjednici dræavai vlada, ministri, zakonodavci,pravnici, suci, profesori prava,aktivisti koji se bore za ljudskaprava i obiËni ljudi po cijelomesvijetu prihvatili su OpÊu deklaracijukao vaæan pravni kodeks. Desecipravno obvezujuÊih meunarodnihsporazuma temelje se na naËelimaπto ih sadræi OpÊa deklaracija oljudskim pravima, a dokument jecitiran kao opravdanje za brojnezakljuËke Ujedinjenih naroda,ukljuËujuÊi i zakljuËke VijeÊasigurnosti.

BuduÊi da se tlaËeni pojedinciradi zaπtite i pruæanja pomoÊi sveviπe pozivaju na OpÊu deklaraciju,dræavne su vlasti prisiljene prihvatititaj dokument ne samo kao

©TO JE OP∆A DEKLARACIJAO LJUDSKIM PRAVIMA?

7VJERSKA SLOBODA

plemenitu teænju, veÊ mjerilo koje semora ostvariti. BuduÊi da je sveopÊai da je srediπnji i integralni dio naπemeunarodne pravne strukture,OpÊa deklaracija je svuda primljenakao kamen temeljac uobiËajenogmeunarodnog zakonodavstva —neizbjeæno orue u promicanjuljudskih prava za sve.

Ujedinjuje li OpÊa deklaracija oljudskim pravima uspjeπno razliËitashvaÊanja ljudskih prava?

Da. Pripremanje nacrta OpÊedeklaracije o ljudskim pravima poprvi put u povijesti pokazalo je daljudi razliËitih kultura u svijetumogu raditi zajedno na oblikovanjusaæete i zajedniËke vizije neotuivihljudskih prava. U samom TreÊemodboru Generalne skupπtineUjedinjenih naroda odræano je 85sastanaka s ukupno 1400 glasovanjao razliËitim predmetima vezanim uzstvaranje Deklaracije (ono sedogodilo nakon πto je Komisija zaljudska prava — HRC — zavrπila sradom). Blizu tri godine predstavnicirazliËitih nacija radili su na tome daoznaËe i formuliraju specifiËna pravai slobode koje su svima πirezajamËene u Povelji Ujedinjenihnaroda.

Ako imamo na umu da je svijetbio upleten u ideoloπke sukobehladnog rata, to je bila nevjerojatnosloæena i teπka zadaÊa. No konaËnidokument obuhvaÊa prava i slobodekako ih razliËito istiËu zapadnedemokracije i komunistiËke zemlje.OpÊa deklaracija odraæava razliËitauvjerenja koja se odnose nafilozofsku osnovu ljudskih prava iizjednaËuju tradicionalna graanska ipolitiËka prava s gospodarskim,socijalnim i kulturoloπkim pravima.

SastavljaËi OpÊe deklaracije oljudskim pravima morali su seuhvatiti u koπtac s ponekadsuptilnim, a ponekad velikimrazlikama u jeziËnim, kulturnim,politiËkim i filozofskim vrijednostima.U tijeku debate raspravljalo se ovelikim svjetskim zakonodavnimsustavima i pravnim filozofijama, kaoi, u razliËitim stupnjevima, o najπireprakticiranim religijama, ukljuËujuÊibudistiËku, krπÊansku, konfucijsku,hindsku, muslimansku i æidovskutradiciju. Pod predsjedanjemEleanore Roosevelt, Komisija zaljudska prava uspjeπno je oblikovalazajedniËko razumijevanje onoga πtopredstavlja neotuiva prava i slobodesvih ljudskih biÊa u svakom ugluzemlje.

Zaπto je OpÊa deklaracija oljudskim pravima prihvatljiva za ljudeiz svih kultura?

Autori OpÊe deklaracije oljudskim pravima nastoje u Ëitavomsvom sloæenom djelu razumjeti iizraziti svoje razliËite kulturoloπketradicije i osvjedoËenja. Zapravo jeveÊina rasprava voena zato da bi seuklonile razlike u kulturoloπkim ipovijesnim perspektivama. Zaposlenaje posebna skupina da ispita i sredirazlike u znaËenju svake rijeËi uËlanku, prevedene na sluæbene jezikeUjedinjenih naroda.

Ovaj je proces rasprave bio sampo sebi vrlo vaæan. Nikad ranije nijese okupila jedna tako razliËitaskupina ljudi da objasni vrijednosti itradicije koje odreuju samu prirodunjihove druπtvene zajednice. Bilo jeto istinsko meunarodno uËenje. UmnogoËemu rasprava je pomogla dase osvijetle ideoloπke razlike kojeutjeËu na donoπenje odluka kad jerijeË o najvaænijim meunarodnimproblemima.

Na kraju su oni koji su biliukljuËeni u ovaj trogodiπnji procesipak mogli zakljuËiti da su pravanabrojana u OpÊoj deklaraciji oljudskim pravima doista sveopÊa —da pripadaju Ëlanovima svakogdruπtva i kulture. Sloæili su se daOpÊa deklaracija odraæava zajedniËkaosvjedoËenja i vjerovanja. Ova suprava nadmaπivala nacionalne,druπtvene i kulturoloπke granice.

Sva su ova prava bitna za osobukoja Êe ostvariti svoj puni potencijalkao ljudsko biÊe. Kao takva onapredstavljaju opÊe mjerilo koje vaæiza sve ljude.

Ima li πezdeset godina staraOpÊa deklaracija o ljudskim pravimaodgovarajuÊi pristup suvremenimdilemama vezanima uz ljudskaprava?

Ima. OpÊa deklaracija o ljudskimpravima predstavlja okvir zarealizaciju svih ljudskih prava isloboda. Po svom stvaranjudokument je otvoren, s pogledom ubuduÊnost. Primjerice, Ëlanak 2.kaæe da “Svakome pripadaju svaprava i slobode utvrene u ovojDeklaraciji bez ikakve razlike glederase, boje koæe, spola, jezika, vjere,politiËkog ili drugog uvjerenja,nacionalnog ili socijalnog podrijetla,imovine, roenja ili neke drugeokolnosti.” Dodavanjem fraze “drugeokolnosti” predlagaËi OpÊedeklaracije o ljudskim pravima

pokazuju da su bili svjesni kako bitijekom vremena druge vrstediskriminacije mogle steÊi pozornostjavnosti, pa su i o tome vodiliraËuna.

Na nesreÊu, problemi koje jeOpÊa deklaracija o ljudskim pravimanabrojala 1948. godine, joπ uvijek suu naπem svijetu prisutni u priliËnombroju. Dræavne vlasti nastavljajumuËiti i ubijati pojedince zbognjihove vjere, etniËke pripadnosti ilinjihovog miπljenja. Milijuni na ovojzemaljskoj kugli i dalje imaju loπstan, loπe su odjeveni i pothranjeni.I ako se pitamo koja bismo od ovihprava, sastavljena 1948. godine,mogli danas odbaciti, ne bismo ihmnogo naπli. Tko ima pravo tvrditida je muËenje ili ropstvo nuæno zbogzahtjeva suvremenog æivota ili zbogglobalnog gospodarstva? Oni kojitvrde da su prava nabrojana u OpÊojdeklaraciji preæivjela, Ëini se da bi ihse rijeπili zato da opravdajuopresivne mjere koje ta pravapotkopavaju.

Poπtovanje prava svakogpojedinca trajne je prirode i borbaprotiv krπitelja prava Ëovjeka nejenjava. Sve viπe je pojedinaca usvijetu koji su obrazovali grupe kojedokumentiraju uskraÊivanje slobodaspomenutih u OpÊoj deklaraciji oljudskim pravima i zahtijevaju da seDeklaracija u njihovom druπtvu ucjelini poπtuje. Nastavljanje krπenjaljudskih prava — i uspjesi obiËnihgraana koji se u obrani pozivaju naOpÊu deklaraciju o ljudskim pravima— pokazuju vjerodostojnost i vaænostOpÊe deklaracije. Potreba da se ovaprava zaπtite veÊa je no ikad.

©to je bio sljedeÊi korak nakonprihvaÊanja OpÊe deklaracije?

Premda se znaËaj OpÊedeklaracije ne moæe prenaglasiti,vaæno je imati na umu da je Komisijiza ljudska prava pri Ujedinjenimnarodima, koja je pripremila nacrtdokumenta, takoer bila povjerenapriprema nacrta pravno obvezujuÊegmeunarodnog sporazuma oljudskim pravima uz dodavanjedjelotvornih mjera primjene.

Nakon viπe godina pregovaranjana kraju je odluËeno da bi ono πtoje bilo zamiπljeno kao jedinstvenisporazum o ljudskim pravimazapravo trebala biti dva sporazumaili “ugovora”. Prava priznata u OpÊojdeklaraciji razdvojena su u dvasamostalna Ugovora, naime, u“Meunarodni ugovor o graanskim i

8 VJERSKA SLOBODA

politiËkim pravima” i “Meunarodniugovor o gospodarskim, socijalnim ikulturoloπkim pravima”. Oba suprimljena na Glavnoj skupπtini 1966.godine. Ti su ugovori stupili nasnagu 1976. godine, a ratificiralo ihje viπe od 130 dræava. Uzeti zajedno,OpÊa deklaracija o ljudskim pravimai dva pravno obvezujuÊa ugovorapredstavljaju “Meunarodni zakon opravima”.

Ugovori su pripremljeni iprihvaÊeni kao pravno obvezujuÊimeunarodni sporazumi, namijenjenipunoj zaπtiti prava objavljenih uOpÊoj deklaraciji. Odreenijimjezikom obrauju prava objavljena uDeklaraciji, a pojaπnjavaju i njihovaograniËenja. Svaki od Ugovora podnadzorom je odbora struËnjaka kojiprate πto Ëine dræave u podræavanjuodredbi s kojima su se suglasile.

U proteklih πezdeset godinaprava iznesena u OpÊoj deklaraciji oljudskim pravima ponavljana su ipotvrivana u mnogobrojnimmeunarodnim sporazumimavezanim uz ljudska prava koji setiËu posebnih populacija ili posebnihprava i sloboda. Ova su pravatakoer utkana u regionalnesporazume o ljudskim pravima i udokumente kao πto su “Europskakonvencija o ljudskim pravima”,“Europska socijalna povelja”, “AfriËkapovelja o ljudskim pravima i pravimanaroda” i “Helsinπki sporazum”.

Koja su sredstva za zaπtituljudskih prava na raspolaganjuUjedinjenim narodima?

Na temelju osvjedoËenja da sudræavne vlasti obvezne zaπtititiljudska prava proglaπena OpÊomdeklaracijom o ljudskim pravima,Ujedinjeni narodi su stvorili nizmehanizama i procedura da biutjecali na dræavne vlasti koje taprava krπe.

Komisija o ljudskim pravima jeprimarni meunarodni forum koji sebavi krπenjima ljudskih prava.Komisija je stvorila nizspecijaliziranih tijela koja prate iizvjeπÊuju o problemima ljudskihprava kao πto su muËenje, slobodaizraæavanja, nasilje prema æenama iuskraÊivanju vjerskih sloboda ucijelom svijetu. Njezina Potkomisijaza sprjeËavanje diskriminacije izaπtitu manjina postavlja mjerila iprovodi studije vezane uz noveprobleme koji se odnose na ljudskaprava. Postoji i Komisija o statusuæena. Svaki od πest velikihsporazuma o ljudskim pravimauspostavio je struËni Odbor kojiprati pojedini sporazum.

Nedavno su Ujedinjeni narodiuspostavili poloæaj Visokog komesaraza ljudska prava. Osnivanje takvogpoloæaja na visokoj razini pomoÊi Êeda ljudska prava dobiju joπ vaænijemjesto u radu Ujedinjenih narodatime πto ovi problemi dobivajupolitiËki ugled i glas koji su impotrebni na meunarodnom planu.Za ovaj su se poloæaj desetljeÊimagorljivo zalagale nevladine organizacijekoje su æeljele da ljudska prava naglobalnoj razini brani netko kom jedo njih doista stalo.

U nekoliko proteklih godinaVijeÊe sigurnosti Ujedinjenih narodaorganiziralo je dva meunarodnaratna suda — za zvjerstva poËinjenau Ruandi i u zemljama bivπeJugoslavije. Ujedinjeni naroditrenutno rade na osnivanju stalnogMeunarodnog suda za zloËine kojiÊe krπitelje dræati odgovornima ineumorno traæiti pravdu za pojedineærtve genocida, ratnih zloËina izloËina protiv ËovjeËnosti.

Na kraju, ne samo πtoUjedinjeni narodi teæe zaπtitiljudskih prava, nego ih i promiËu.Ujedinjeni narodi nude tehniËkupodrπku dræavama, objavljujuinformacije o ljudskim pravima i nazahtjev dræavnih vlasti stavljaju naraspolaganje savjetnike i predavaËekoji se bave ljudskim pravima.Naravno, mnoge su specijaliziraneagencije Ujedinjenih naroda aktivnoukljuËene u probleme ljudskih pravabuduÊi da je to dio njihova posla,ukljuËujuÊi UNICEF, UNESCO,Meunarodnu organizaciju rada iVisoki komesarijat Ujedinjenihnaroda za izbjeglice. PraÊenje izborau okolnostima nakon sukobaprimjer je kako meunarodnazajednica pomaæe promicanjugraanskih i politiËkih prava, dokoperacije hitnog pruæanja pomoÊipromiËu prava kao πto su pravo nahranu i zaklon.

Copyright Franklin andEleanor Roosevelt Institute.

SkraÊeno. Uporabljenos dopuπtenjem.

9VJERSKA SLOBODA

UvodMeunarodna udruga za vjersku

slobodu (IRLA) odræala je svoj »etvrtisvjetski kongres o vjerskoj slobodi uRio de Janeirou, od 23. do 26. lipnja1997. godine. IRLA je radila napromicanju vjerske slobode u svijetugotovo jedno stoljeÊe. Njezinapodruænica u zapadnoj Europi, Asso-ciation Internationale pour laDefense de la Liberte Religieuse,aktivna gotovo pedeset godina,nevladina je organizacija akreditiranakod Ujedinjenih naroda.PredstavljajuÊi Ëetrdesetak nacija ibrojne denominacije, meu sudionikeKongresa ubrajali su se brojnevjerske voe, dræavni duænosnici istruËnjaci za vjersku slobodu izakademskog svijeta.

Na kraju »etvrtog svjetskogkongresa, sudionici su dali visokuocjenu i izrazili poπtovanje premanedavnom znaËajnom napretku urazvoju demokratskih, pluralistiËkihdruπtava na juænoameriËkomkontinentu. Iskustvo u svijetupokazalo je kako je teπko uklonitisvu netoleranciju i svu vjerskudiskriminaciju te osigurati punujednakost pred zakonom za svepojedince i sve vjerske organizacije.Postoji li druπtvo koje ima savrπenizvjeπtaj po tom pitanju? Zato susudionici, premda se svaki idealvjerske slobode tek mora ostvariti usvakoj juænoameriËkoj zemlji,pohvalili dræavne i vjerske vlasti idruge misaone autoritete u Brazilu idrugim zemljama za njihovo stalnopoveÊavanje potpore slobodi vjere isavjesti, uvjereni da Êe nastavitipodræavati ove visoke ideale i dalje ihprimjenjivati.

Kao primarni sponzor »etvrtogsvjetskog kongresa o vjerskoj slobodi,Meunarodna udruga za vjerskuslobodu izjavljuju da je spremnapomagati graanskim i vjerskimvoama u svim dijelovima svijeta uidentificiranju bilo kakvih problemana podruËju vjerske slobode, skojima se treba uhvatiti u koπtac.IRLA nudi svaku moguÊu pomoÊ dase nau rjeπenja za teπke situacijedanas i u buduÊnosti.

Zavrπna izjavaSudionici »etvrtog svjetskog

kongresa o vjerskoj slobodiMeunarodne udruge za vjerskuslobodu u Rio de Janeirou, od 23.do 26. lipnja 1997. godine, potvrujusljedeÊa naËela i donose sljedeÊezakljuËke:

NaËelaSudionici Kongresa(1) Priznaju uroeno i

univerzalno ljudsko pravo na vjerskuslobodu kako stoji u PoveljiUjedinjenih naroda i onih dræavakoje su se obvezale promicati ipoticati “poπtivanje ljudskih prava itemeljnih sloboda za sve bez razlikena rasu, spol, jezik ili vjeru” (PoveljaUjedinjenih naroda, »lanak 1, stavak3).

(2) Potvruju naËela izraæena umnogim znaËajnim meunarodniminstrumentima koji govore o vjerskojslobodi, ukljuËujuÊi OpÊu deklaracijuo ljudskim pravima, Europskukonvenciju za zaπtitu ljudskih pravai temeljnih sloboda, Deklaraciju oeliminaciji svih oblika netolerancije idiskriminacije zasnovanih na religijiili vjerskom uvjerenju, AmeriËkukonvenciju o ljudskim pravima,AfriËku povelju o ljudskim pravima ipravima naroda i druge sliËnesporazume i naËela proglaπena uHelsinπkom aktu.

(3) PrihvaÊaju i potvrujupropise Odbora za ljudska pravaUjedinjenih naroda OpÊeg komentarana »lanak 18. Meunarodnogsporazuma o graanskim i politiËkimpravima, prihvaÊenog 27. rujna1993. godine, kojim je razraenoznaËenje slobode vjere ili vjerovanja.Sudionici Kongresa se posebice slaæus priznanjem OpÊeg komentara oπirini vjerske slobode u njezinojodluËnosti da “»lanak 18 u primjeninije ograniËen na tradicionalnereligije ili religije i vjerovanja sinstitucionalnim znaËajkama ilipostupcima analognima onih kodtradicionalnih religija. Odbor stogasa zabrinutoπÊu gleda na svakutendenciju da se diskriminira bilo

koja religija ili vjerovanje iz bilo kograzloga, ukljuËujuÊi i Ëinjenicu da sunovoosnovane ili da predstavljajuvjerske manjine koje mogu bitipredmet neprijateljstvapredominantne vjerske zajednice”(OpÊi komentar, Ëlanak 2).

(4) Priznaju vaænu ulogu kojureligija ima u æivotu i druπtvu, te dapoπtivanje slobode vjere i vjerovanjapredstavlja osnovu za ljudske odnosei prema tome je vitalna odgovornostsvake dræave.

(5) Naglaπavaju da, posebiceotkad u suvremenim pluralistiËkimdruπtvima mnogi znaËajni problemivezani uz vjersku slobodu potjeËu odnedostatka razumijevanja i odzakona i postupaka javnihduænosnika koji prije nenamjernonego namjerno optereÊuju religiju, daje kritiËki vaæno dopustiti samo onaograniËenja manifestiranja religijekoja su propisana zakonom i nuænau demokratskom druπtvu, odnosnokoja su opravdana zbog hitnihdruπtvenih potreba koje se ne moguzadovoljiti na lakπi naËin.

(6) Ponovno potvruju naËelonezavisnosti crkava i drugih vjerskihzajednica u njihovim unutarnjimposlovima i izvrπavanju njihovemisije.

(7) Naglaπavaju slobodu vjere ilivjerovanja ukljuËujuÊi pravo Ëovjekada promjeni svoju religiju ilivjerovanje, i pravo da ta vjerovanjaizraæava i objavljuje drugima, aliuvijek uz poπtivanje njihovih prava.

ZakljuËci(1) Tijekom odvijanja Kongresa

razliËitim je vjerskim skupinamadana prilika da iznesu doæivljenenepravde i predoËe IRLA-i sluËajevenetolerancije i vjerske diskriminacije.Njihova izlaganja potvruju potrebuza stalnom budnoπÊu u traæenjuboljih putova za primjenu idealavjerske slobode. IRLA Êe uËiniti sveπto moæe da odgovori na razliËitezahtjeve za praÊenjem i drugimaktivnostima koje su predloæenetijekom tih izlaganja. Saæeti izvjeπtajipodneseni IRLA-i bit Êe prenijetiPosebnom izvjestitelju o vjerskoj

ZAVR©NA IZJAVA»etvrtog svjetskog kongresa o vjerskoj slobodi Meunarodne udruge

za vjersku slobodu u Rio de Janeirou u Brazilu, 26. lipnja 1997. godine

10 VJERSKA SLOBODA

netoleranciji pri Ujedinjenimnarodima.

(2) Izmeu ostalog, IRLA Êenastaviti pomagati ostvarenjeproduktivnog dijaloga izmeupovrijeenih skupina i odgovornihvladinih ili nevladinih organizacijakako bi se poboljπale situacije vezaneuz krπenje vjerskih i ljudskih prava.

(3) Novi vjerski pokretipredstavljaju izazove kao i prilike zanaπe sve veÊe globalizirano ipluralistiËko druπtvo. Ovaj Kongrespotvruje da naËelo vjerske slobodejednako vaæi za nove religije kao i zaveÊ ustanovljene. Pozivamo da sesvakom postupku vezanom uzdruπtveni nered koji se tiËe novihvjerskih pokreta prie posebnopaæljivo kad je rijeË o vjerskimmanjinama. Vlasti i javni duænosnicitrebaju pokazati oprez i osjetljivostkad karakteriziraju vjerske skupineili uvjerenja, kako bi izbjeglistigmatiziranje posebnih skupina ilipridonos stvaranju nesnoπljivosti.Tamo gdje se javlja kriminal, trebaprimijeniti opÊe kaznene zakone ipostupke, a odgovorni pojedincitrebaju odgovarati pred zakonom bezobzira na njihovu religiju.

(4) SluËajevi vjerskediskriminacije i netolerancije sve seviπe pojavljuju u raznim krajevimasvijeta, Ëak i u zemljama s jakomtradicijom ljudskih prava. DræeÊi tona umu, sudionici Kongresapohvaljuju proπle, a dobrodoπlicomdoËekuju namjeravane posjeterazliËitim zemljama Posebnogizvjestitelja o vjerskoj netolerancijipri Ujedinjenim narodima, profesoraAbdelfattaha Amora, kako bi mogaopripremiti objektivna izvjeπÊa zaKomisiju za ljudska prava priUjedinjenim narodima o svakomkrπenju vjerske slobode.

(5) Vlasti, meunarodneorganizacije i druge skupine trebajupotpomagati obrazovne napore uπkolskim nastavnim planovima idrugim prilikama, imajuÊi u vidutemeljnu vaænost vjerske slobode,uzajamnog poπtovanja i tolerancije uπirem okviru ljudskih prava.

(6) U kontekstu suvremenogpravnog sustava pravo vjernika daimaju neki oblik pravne osobe ilientiteta u svrhu organiziranja svojihposlova vitalno je za iskazivanjevjerske slobode te skupine. Preciznioblik takvih entiteta sigurno Êe se

Republika Argentina se s pravomponosi svojom tradicijom poπtovanjavjerske slobode. Naπ Ustav u svojaosnovna naËela ukljuËuje i slobodubogosluæja, jer su njegovi tvorci biliuseljenici koji su namjeravaliostvariti druπtvo u kojem Êe prvopravo biti πtovati Boga slobodno, bezprisile i diskriminacije. Svakako jebilo tendencija prema autoritarnosti,ali te su pojave strane autentiËnomargentinskom senzibilitetu.

StoljeÊe koje je zavrπiloobiljeæeno je golemim suprotnostima,ukljuËujuÊi i vjersku slobodu. Ustavisu potvrdili Ëovjekova prava —posebice vjersku slobodu.Meunarodne su organizacije uËinileisto, osvjedoËene da se krπenje pravanekog Ëovjeka ne moæe smatratiunutarnjim pitanjem samih dræava.Takva krπenja utjeËu na mir usvijetu. Glavne vjerske konfesije,ukljuËujuÊi RimokatoliËku crkvu, suod II. vatikanskog sabora odluËile

slijediti put dijaloga i pomirenja,dakle priznanja prava onima kojiispovijedaju druga vjerovanja.

Dopustite mi da naglasim dapluralistiËko druπtvo ne moæe i nesmije biti ravnoduπno premavjerskim i moralnim vrijednostima.Bez tih vrijednosti ljudsko je biÊeizloæeno nesigurnosti i gubi znaËenjesvog postojanja, zavrπavajuÊi kaozatvorenik svog ja. Ako ne gradimona pluralizmu, veÊ na etniËkomrelativizmu, na reduciranju onogaπto je Ëovjeku sveto, opredijelili smoste se za negativnu namjestopozitivnu vrstu sekularizma.

Naglasio bih vaænost potrebe daljudi i vlasti prihvate obnovljenoosvjedoËenje o obrani i promicanjuvjerske slobode kao vrlo bitno zadostojanstvo ljudske osobe i za miru svijetu u novom mileniju.

Carlos Saul Menem,predsjednik Argentine

razlikovati od zemlje do zemlje, biloda je rijeË o registriranoj udruzi,trustu, korporaciji, neprofitnojorganizaciji ili nekom drugom oblikuentiteta uobiËajenog za takve svrheu odreenom pravnom sustavu.Vaæno je da se omoguÊi neka vrstaentiteta pod Ëijim okriljem nekavjerska udruga moæe stjecati iiznajmiti nekretnine za odræavanjebogosluæja, naËiniti ugovore,osnovati obrazovne ustanove zaobuËavanje svojih vjernika i zapruæanje obrazovanja mladih, zadobrotvorne svrhe, za uspostavljanjekontakata sa sestrinskimorganizacijama u drugim zemljamai, opÊenito, ispuniti svoje vjerskoposlanje kako ga smatra potrebnim.Takav status treba biti naraspolaganju na zahtjev, bezneopravdanog odlaganja. Zaodbijanje ili poniπtenje priznanjastatusa entiteta treba postojatimoguÊnost sudskog priziva. BuduÊida su podloæne usklaivanju sustavom i zakonima pojedine zemlje,koji sami moraju biti usklaeni sopÊim meunarodnim obvezama kojeodreuju vjersku slobodu, vjerskimorganizacijama treba dopustiti dasame odrede svoju crkvenustrukturu sukladno svojimvjerovanjima, ukljuËujuÊiteritorijalnu jurisdikciju i crkvenupolitiku, buduÊi da je to stvarunutarnjih vjerskih poslova. Zahtjevza dobivanje statusa entiteta netreba rabiti kao mehanizam zaometanje napora vjerske organizacijeda ostvari svoje vjersko poslanje.

IRLA poziva voe u vlasti pocijelom svijetu da poπtujusamoodreenje kao temeljno pravosvakog pojedinca, ukljuËujuÊi i pravoda prema svojoj savjesti sluæi Boguili ne sluæi, da prakticira svoju vjeruu druπtvu i da mijenja svoju religijuili vjerovanje. IRLA osim toga pozivavjerske i dræavne voe da nastojeprimijeniti ove temeljne ideale, pravai duænosti za sve ljude.

Prema zlatnom pravilu, vjerskeskupine koje su u nekoj zemlji uveÊini trebaju nastojati manjinama usvojoj sredini dati istu visoku razinupoπtovanja koju oËekuju da senjihovim suvjernicima pruæi upodruËjima u kojima su manjina.

(9) Svjesna da zakonodavstvosamo po sebi ne moæe rijeπiti sveprobleme i izazove koje donosinedostatak uzajamnog poπtovanja itolerancije, IRLA poziva ljude dobrevolje u cijelom svijetu da nastoje naprimjeni ideala vjerske slobode.

Vjerska sloboda: bitna za dostojanstvoËovjeËanstva i oËuvanje miraIz poruke predsjednika Argentine Carlosa Menema iznesene na IRLA-inom»etvrtom svjetskom kongresu o vjerskoj slobodi u Rio de Janeirou u Brazilu

11VJERSKA SLOBODA

©tovana predsjednice Udruge!Cijenjeni Ëlanovi Udruge!Dame i gospodo!

Jedna od najznaËajnih, ako ne inajvaænija u nizu ljudskih sloboda,jest svakako vjerska sloboda, ukojem smo se povodu ovdje veËeras iokupili. Vjerske slobode zauzele suvisoko mjesto u programimameunarodnih organizacija za zaπtituljudskih prava i sloboda, kao πto suprimjerice Ujedinjeni narodi,UNESCO, Helsinki Watch, AmnestyInternational, Ministarstvo vanjskihposlova Sjedinjenih AmeriËkihDræava, i drugih dræava, te VijeÊeEurope.

Stoga i Meunarodna udruga zavjerske slobode (International Reli-gious Liberty Association — IRLA)ima tako visoko i znaËajno mjestokod spomenutih institucija. Kada jedavne 1994. godine u Hrvatskojosnovana Udruga za vjerskuslobodu, mnogi su se pitali je linjezin cilj zaπtita vjerskih prava, ilisu posrijedi drugi, politiËki ciljevi.Stoga i neke vjerske zajednice icrkve nisu bile sigurne πto jeposrijedi pa su izostala Ëlanstva tihorganizacija. Mi u islamskoj zajednicismatrali smo da su vjerske slobodete 1994. godine bile na vrlo niskojrazini, i nismo ni trenutka dvojilioko naπeg predstavnika u Udruzi.Stoga smo u Udrugu kandidiralinaπeg najupornijeg borca za ljudskaprava i slobode, pokojnog dr.Sulejmana MaπoviÊa, koji jeIslamsku zajednicu predstavljao i uHrvatskom helsinπkom odboru. Prijedesetak dana obiljeæili smoskromnom komemoracijom devetuobljetnicu njegove smrti. Preko dr.MaπoviÊa æeljeli smo u ovoj Udruzidati naπ puni doprinos u izgradnjivjerskih sloboda.

Neki su tada tvrdili da uz Ustavi dræavne zakone, koji πtite meuostalim i vjerske slobode, nijepotrebno osnivati posebneorganizacije i udruge, πto je pogreπnoi neprihvatljivo. Kao mladom itranzitnom druπtvu, Hrvatskoj suprethodili veliki napori u izgradnjiopoÊih prava i sloboda, da bismodostigli ovo πto danas imamo.

Nakon dvanaest godinaneprekidnog djelovanja, ËlanoviUdruge moraju se upitati koliki je

bio njihov pridonos izgradnji vjerskihsloboda. Miπljenja sam da su danasvjerske slobode bolje nego ikada, ida je njihov napredak stvaran i nijeprenaglaπen. Drugo je pitanjemoæemo li biti zadovoljni spostignutim, i moæe li se joπ viπe ibolje. U Hrvatskom druπtvu premanekim religijama joπ uvijek imapredrasuda, a time i prema njihovimsljedbenicima. Meu religijamaprema kojima vladaju velikepredrasude, na prvom je mjestu Is-lam. Islamska zajednica stoga Ëinimaksimalne napore u druπtvu daotkloni takva stajaliπta. Mora se reÊida o islamu stvaraju pogreπnu sliku— naroËito mediji. Ovo spominjemzato πto oËekujemo od Udruge dakroz svoje aktivnosti i nastupemijenja tu pogreπnu sliku. Nijerijedak sluËaj da su neke manjevjerske zajednice, a naroËito vjerskimediji, prikazivali islam kaoËudoviπnu i za europske prilikeneprihvatljivu religiju. Takoermoramo konstatirati da su se brojnenegativnosti u islamskom svijetu, akojih je bilo mnogo, reflektirale i naIslamsku zajednicu i muslimane uHrvatskoj.

Meuvjerski odnosi nerijetko seodvijaju posredstvom udruga, pa jetako i ovdje sluËaj, jer joπ uvijek unjihovim meusobnim odnosima imadosta iskljuËivosti i netolerancije.Kao dobar primjer posrednika u timodnosima je i Svjetska konferencijareligija za mir. IstiËuÊi upravo tajprimjer, miπljenja sam da bi iUdruga trebala intenzivirati svojeaktivnosti u tom pravcu.

Miπljenja sam takoer da biUdruga mogla jednom godiπnjeorganizirati susret visokihpredstavnika vjerskih zajednica icrkava na kome bi se raspravljalabrojna pitanja s podruËjameuvjerskih odnosa. VeÊ dugo seosjeÊa potreba da se na jednomtakvom skupu raspravljaju pitanjaoko slobodnih prelazaka iz jednereligije u drugu, pitanja misionarstvai uËenju religija. Miπljenja sam da bise i pitanje vjerskog prozelitizmatakoer moglo pojaviti u programimai planovima aktivnosti Udruge.

Prije desetak godina u medijimase pojavilo pitanje definicije vjerskezajednice ili sekte. Naæalost, topitanje nije rjeπeno, ali je i otiπlo izjavnosti. Svakodnevna pojava novihvjerskih zajednica, i sporovi koji senalaze pred Ustavnim sudomHrvatske, govore o kompleksnostiovog pitanja, i stoga mislim da bi seo njemu mogla izjasniti i Udruga.

Svjedoci smo da se neka pitanjanisu, i pored nepretka vjerskihsloboda u Hrvatskoj, joπ uvijekpojavila u javnosti. Jedno od tihpitanja su dijaloπki skupovi, nakojima se mogu Ëuti razliËiti, ali izanimljivi odgovori. Mislim da bi i natom polju Udruga za vjerske slobodemogla dati svoj doprinos.

©to se pak tiËe hrvatskogdruπtva, postoje njegovi djelovi ukojima su joπ uvijek vjerske slobodeu nezavidnom poloæaju. Ovdje prijesvega mislim na organe lokalnesamouprave, gdje se neke vjerskezajednice, a meu njima i islamska,teπko mogu izboriti za svoja temeljnaprava. »ini mi se da bi Udruga i tekako mogla doprinijeti rjeπavanjuovog pitanja.

Dodjela Udruginih priznanja Ëinimi se posebno znaËajnom, jer na tajnaËin stimuliramo sve one koji sebore za viπu razinu vjerskih sloboda.

Æelim Udruzi za vjersku slobodujoπ puno obljetnica i uspjeha naputu za bolje i sretnije hrvatskodruπtvo, uz napomenu da ÊeIslamska zajednica u Hrvatskoj idalje uËiniti sve πto je u njezinojmoÊi na tom putu, i biti Êe vamuvijek na raspolaganju.

Muftija ©evko ef. OmerbaπiÊpredsjednik Meπihata Islamskezajednice, Zagreb, 27. 1. 2007.

U povodu Dana vjerske slobode 2007.

12 VJERSKA SLOBODA

Cijenjene dame i gospodo,U povodu Dana vjerske slobode

æelim izraziti zahvalnost svakompojedincu koji se na ovompodruËju trudi uËiniti pomake,onako kako zna, umije i moæe.

Iznimno je vaæno da u sebipronalazite snagu i volju da uvaπu lokalnu sredinu, a timeujedno i u svijet, unosite dobrotu,empatiju, toleranciju. Vaæno je i dapritom neprekidno uËimo, jer uËeÊio drugima uËimo i o sebi.

Dan vjerske slobode dijelivrijeme s danom sjeÊanja naholokaust. Ne smijemo zatozaboraviti da su ukoncentracijskim logorima, kakavje primjerice bio Auschwitz, uzÆidove stradavali i Romi, Sinti,hendikepirani, Jehovini svjedoci...Upravo to nas treba potaknuti dauvijek ponovno promislimo o tomekakav su nam svijet bili namijenilinacisti i njihovi suradnici, kakavsvijet æele nametnuti totalitarnireæimi.

U tami beznaa Drugogsvjetskog rata ipak je uvijek biloljudi koji nisu bili ravnoduπni napatnju i stradanje drugog ljudskog

biÊa i koji nisu pristajali nauniπtenje onog drugog i drukËijegod nas samih. Uvijek je bilo i,nadam se, uvijek Êe biti onih kojiËuju glas Gospoda: “Gdje ti je brattvoj?”

I danas u svijetu ima onih kojiæele nametnuti samo svoju vjeru,svoj svjetonazor... No nitko nemamonopol na Sveviπnjega. Bogpripada svakom Ëovjeku ilinijednom. Ono πto nas u svakomdanu mora voditi k bliænjemu jestljubav i strah prema Gospodu,spoznaja da onaj tko ne voliËovjeka ne voli ni Boga. Potrebnoje i neprekidno propitivanje jesmoli na pravom putu.

U ovom Ëasu kada su meunama i oni koji dobivaju posebnopriznanje za svoj rad, svjesna samda se i sada preispituju: “Jesam li,jesmo li zaista zasluæili topriznanje?” Naime, Ëovjek koji sebedaje drugima, koji æeli pomoÊi iizmijeniti lice ovog svijeta snamjerom da bude pravedniji ibolji, uvijek se pita: “Nisam limogao, nisam li mogla uËinitiviπe?” Ali, ostavimo se sumnjî.Pokuπajmo se svi zajedno barem

Poruka za Dan vjerske slobode 2008.na trenutak sjetiti lica onih kojimasmo pomogli. Njihovih oËiju,osmijeha, sreÊe.

Onaj koji im je pruæio svjetlo isam je bio osvijetljen. I zato nemjerite prepreke, idite putem kojijest Boæji put. I znajte da svakivaπ korak na Zemlji ima svojkorak na Nebu. I da na tom putunikada, baπ nikada niste sami.

Naæalost, æivimo u vremenukada se puno viπe govori ozloËinima i nasilju, a premalo odobroti. Vi koji ste ovdje, ali imnogi neznani, Ëine put nade.

Svjesna sam da put nije bezteπkoÊa, ali unatoË tome ostanitena njemu. Podignite visoko vaπusvjetiljku. Jer uvijek ima onajnetko tko Ëeka na vas i kojem Êetevi postati Ëovjek koji vraÊa iskresvjetlosti svojem Izvoru.

Æao mi je πto nisam s vamana ovoj sveËanoj Skupπtini, ali umislima sam s vama, æelim vamuspjeπan rad i toplo vaspozdravljam.

mr. Jasminka Domaπ NalbantiÊ,predsjednica Udruge za vjersku

slobodu od 2000. do 2008.

13VJERSKA SLOBODA

Prije nekoliko godina proËitaosam knjigu Umrijet Êu slobodan(autori Humberto Noble Alexander iKay D. Rizzo), u kojoj je iznesenapotresna æivotna priËa propovjednikaEvanelja koji je laæno optuæen daplanira potajno likvidirati kubanskogdiktatora Fidela Castra. Njegovimprogoniteljima je bilo sasvim jasnoda on nije dræavni neprijatelj, ali imje smetalo njegovo propovijedanjeEvanelja i njegova nepokolebljivavjera u Boga. Ovaj mladi Ëovjekosuen je kao politiËki zatvorenik iproveo je dvadeset i dvije godine ustraπnim kubanskim zatvorima i bioizloæen nezamislivim muËenjima iponiæavanjima.

Sve to vrijeme ostao je Ëvrst usvojim uvjerenjima rukovodeÊi segeslom: “Radije Êu umrijeti slobodannego pokleknuti pred zlom inepravdom te ostati u æivotu!”

Bio sam zadivljen hrabroπÊu,odluËnoπÊu i vjernoπÊu ovog mladogËovjeka koji je podnio najveÊetjelesne, umne i duπevne patnje neæeleÊi kompromitirati svoju sloboduizbora i svoje vjersko uvjerenje.

Svima nam je poznato da je onsamo jedan od milijuna onih znanihi neznanih, koji su tijekom povijestistradali u raznim vremenima izemljama zbog svojeg vjerskoguvjerenja. Moæda je to zbog toga πtouvijek najjaËi, ili veÊina, odreujupravila igre u odnosu premamanjinama i malima. Tako je bilonekad ali, naæalost, ni danas unekim krajevima svijeta nisu prilikemnogo bolje.

Nikad nije lako biti u manjini,jer veÊina obiËno nije osjetljiva zapotrebe i uvjerenja pojedinca, te jekrπenje osobnih i vjerskih slobodauobiËajeno. BuduÊi da je pitanjeljudskih prava i sloboda vrlo πirok isloæen pojam, ograniËimo se samona vjerske slobode, koje su samo dioljudskih prava i sloboda.

Kad god se pozivamo na vjerskeslobode, ne moæemo zaobiÊi sâmizvor i kriterij Ëovjekovih prava isloboda, a one svakako proizlaze iz— za krπÊane najomiljenije — knjigeBiblije. Ona nam nedvojbeno

potvruje Ëinjenicu da je Bog daoËovjeku svaku slobodu izbora, pa ionu vjersku.

To znaËi da sâm Bog Stvoriteljiznimno cijeni naπu slobodu izbora,iako se On moæda s naπim izboromuvijek i ne slaæe, pa i pod cijenu damoæda izaberemo i nekog drugogkrivog “boga”. To se najbolje vidi uprimjeru prvih ljudi, Eve i Adama,kad su sagrijeπili (Postanak 3,1-7).

Bog je stvorio Ëovjeka savrπenim,a to savrπenstvo je ukljuËivalo islobodnu volju. U tom je istodobnobio i najveÊi rizik u koji se Bogupustio, a to je da Ëovjek svojevoljnoizabere neposluπnost prema Njemu itako cijelo ËovjeËanstvo uvali ugrijeh, πto se na nesreÊu svih nas idogodilo.

Sloboda izbora i odluËivanja jeveliko bogatstvo koje nam jeStvoritelj dao prilikom stvaranja, i miga moramo mudro koristiti.

Meutim, isto tako nas Bogsmatra odgovornima za koriπtenje teslobode, jer naπa osobna slobodamoæe iÊi toliko daleko da ugroæavaosobnu slobodu drugoga. Tako je i svjerskim slobodama. Ja samslobodan onoliko koliko poπtujemslobode drugih. Ukoliko ugroæavamtuu slobodu, da bih sebi osiguraoslobodu, onda to veÊ nije u duhuboæanske slobode. SliËno je i kaddræava brine o slobodama jednih naraËun sloboda drugih.

Evo najsvjeæijeg primjera iz naπezemlje, koji se upravo sad dogaa uvezi s radom trgovina nedjeljom.Nitko ne spori da trgovci trebajuimati tjedni dan od odmora. Nakraju krajeva, zemaljski zakoni namto svima jamËe, pa tako i trgovcima,i to spada u reguliranje ljudskih ivjerskih prava. Meutim, ono πtosvakako nije u skladu s vjerskimslobodama jest pokuπaj da se silomzakona nametne zabrana radanedjeljom svima, pa tako i onimakojima nedjelja nije vjerski blagdanniti dan odmora, kao primjericeadventistima, muslimanima,æidovima, pa Ëak i ateistima iagnosticima. Ovo je pravi primjerkako ne treba raditi. Dok se jednimapokuπava silom zajamËiti slobodnanedjelja kao vjerski blagdan, dotle sedrugima — koji slave petak, subotuili neki drugi dan — ugroæavaju teiste vjerske slobode i nameÊe im seobveza nerada nedjeljom, iako je tomoæda po njihovom uvjerenju radnidan. Tako im se ukida pravo naodraivanje petka ili subote, jer nesmiju raditi nedjeljom. U tom smislubilo bi dobro da dræava osluπkuje iglas manjine koja je donoπenjemovog zakona, sa stajaliπta vjerskihsloboda, ugroæena.

Vratimo se joπ koji trenutak naBoæje poimanje naËela slobode, a onose naroËito odnosi na naπemeuljudske odnose i poπtivanjesvaËijeg osobnog izbora. Ako Bogpoπtuje naπe pravo na osobni izbor,ukljuËujuÊi i vjerski, zaπto ondanismo dovoljno tolerantni premadrugima kad misle ili vjerujudrukËije od nas? Mi se ne moramouvijek sloæiti s neËijim stavovima ilisvjetonazorom, ali to ne smije bitirazlog da zbog toga nekomeuskraÊujemo pravo da misli ilivjeruje drukËije, ili da ga zbog togana bilo koji naËin omalovaæavamo,smatramo manje vrijednim ili ËakizopÊujemo iz kruga prijatelja iliobitelji.

Ako se to dogodi, onda je todokaz duhovne i druπtvenenezrelosti, ali i krπenja KristovognaËela slobode. Vaæno je da shvatimo

Æivjet Êu slobodan!Dan vjerske slobode, 25. sijeËnja 2009.

Dr. Miroslav –idara

14 VJERSKA SLOBODA

kako poπtivanje vjerskih sloboda nijesamo pitanje koje je adresirano nadræavu kao jamca i zaπtitnika svihljudskih sloboda, nego je jednakovaæno i da svatko od nas pristupitom pitanju odgovorno i poπteno.Ako ja ne mogu promijeniti cijelodruπtvo, mogu promijeniti sebe i svojstav po pitanju poπtivanja prava iosobne slobode drugih, a to za menemora biti najvaænije.

Apostol Pavao je pisaovjernicima: “Vi ste, braÊo, k slobodipozvani. Samo, neka ta sloboda nebude pobuda tijelu, nego ljubavljusluæite jedan drugomu.” (GalaÊanima5,13) MoguÊe je da svoju sloboduspram drugih zloupotrebljavamo iæivimo u uvjerenju kako smo mi upravu, i zbog toga postajemoneosjetljivi prema njihovimpotrebama a da toga i nismodovoljno svjesni.

»esto se govori o potrebi dadræava zakonima osigura jednakeslobode za sve, kao i o potrebi davjerska veÊina oËituje veÊu vjerskutoleranciju. Meutim, jednako je takovaæno — i o tome treba govoriti —da svaki pojedinac poπtuje slobodudrugog pojedinca. Uvjeren sam da natom podruËju Ëinimo najmanje, a

mogli bismo Ëiniti najviπe. Danas kad obiljeæavamo Dan

vjerske slobode po cijelom svijetu patako i u naπoj zemlji, ne æelimo dato bude dan komemoracije, jervjerujemo da vjerska sloboda nijeumrla. Æelimo da to bude danprisjeÊanja na potrebu da joπ viπezajedniËki radimo na razvijanjusvijesti i izoπtravanju savjesti kad suu pitanju vjerski osjeÊaji i potrebesvakog pojedinca. Pridruæimo seglasu diskriminiranih iobespravljenih u vjerskom i usvakom drugom pogledu.

Kad je u pitanju odnos dræaveprema manjinskim vjerskimzajednicama, danas je stanje u naπojzemlji mnogo bolje nego nekad. Topotvruju i ugovori koje su pojedinevjerske zajednice potpisale sRepublikom Hrvatskom, u kojima sereguliraju neka dosad nerijeπenaprava vjernika i njihovih vjerskihzajednica. Preostalo je da vjerskezajednice koje to joπ nisu uËinilepotpiπu sliËne ugovore, i nadamo seda Êe im to ova vlada omoguÊiti.

Alexander, junak naπe priËe spoËetka, u svojoj je odluËnosti ihrabrosti rekao netolerantnomdruπtvu i svojim muËiteljima: “Radije

Sloboda je nedvojbeno temeljnapretpostavka svakog ljudskog biÊa. »o-vjek je jedino stvoreno biÊe kojemu jeBog dao moguÊnost potpunog i slobo-dnog odluËivanja. Ali, sloboda ukljuËujeodgovornost i zato svako razmiπljanjeo vjerskoj slobodi neizbjeæno dovodi upodruËje osobnog. »ovjek je stavljen naovu zemlju kako bi osobno naπao svoj-ega Stvoritelja. Svatko taj put mora pro-Êi za sebe.

Vjerska sloboda nije kategorija ko-ja se svodi iskljuËivo na πiru druπtvenurazini, iako povijest pokazuje i uËi daje druπtvena sredina najËeπÊe bila ilipoticatelj ili pak prepreka ostvarivanjuosobne vjerske slobode.

U naπoj zemlji, Republici Hrvatskoj,nakon desetljeÊa zatiranja vjerovanjau Boga, nakon dramatiËnih godina do-movinskoga rata i poËetnih koraka uosnovama demokracije, pitanje vjerskeslobode joπ je uvijek nadasve aktualnatema. Iako pozitivni zakoni odreujuπiroki spektar vjerskih sloboda, joπ uvi-jek se teπko probija zamisao da svatkoima pravo vjerovati u ono i onako ka-ko ga na to upuÊuje osobno uvjerenje.

Êu umrijeti slobodan nego pokleknutipred zlom i nepravdom a ostati uæivotu!” Mi bismo danas trebali bitijednako hrabri i odluËni u obranivjerskih i drugih sloboda i reÊi:“Æivjet Êu slobodan!” Mrtvi mogumnogo uËiniti svojim primjerom idjelom, ali znamo da æivi mogu joπviπe.

Nadam se da se nismo umoriliboreÊi se za svoja prava, graanska ivjerska, no æivot je pokazao da senajbolje i najuËinkovitije borimo zasvoja prava onda kad se s istimæarom borimo za prava drugih. Udobru i pravoj slobodi drugihzasigurno Êe i nama biti dobro i bitÊemo slobodni.

Isus nam i u ovome moæe bitinajsavrπeniji primjer. U Ivanu 8,36On kaæe: “Ako vas dakle Sinoslobodi, zbilja Êete biti slobodni.”

On je æivio i umro za druge —za nas, da bi nas oslobodio odgrijeha i njegovih pogubnihposljedica. Znaju li to svi? Jesu li toiskusili u svome æivotu? Pomozimoonima koji nisu da to postane injihovo osobno iskustvo.

Dr. Miroslav –idara,hrvatski misionar u Sudanu

Religijski pluralizam teπko krËi put kroztrnje uvrijeæenih predrasuda koje ima-ju uporiπte u tome da bi svi trebalivjerovati onako kako je to “oduvijek bi-lo” ili “kako svi drugi vjeruju”. Predra-sude donose sa sobom netoleranciju,odnosno nespremnost na prihvaÊanjedrukËijeg.

I zato je vaæno progovoriti glasno ijasno o tome da je vjerska sloboda pre-duvjet i pretpostavka svim ostalim slo-bodama. Tek kada tamo gdje se sasta-ju Bog i Ëovjek, otvorimo prostor zaprihvaÊanje onog drugog, drukËijeg, na-πeg bliænjeg, poËinjemo razumijevati iprimjenjivati temeljna naËela vjerskihsloboda.

Vjerske slobode se ne mogu ure-diti i provesti u æivot na razini dræave,iako dræava ima veliku ulogu u poπti-vanju tih i takvih sloboda. Ustav Re-publike Hrvatske i novi Zakon o vjer-skim zajednicama pruæaju temelj nakojima poËinje rad u ostvarivanju bo-ljeg i humanijeg druπtva i svijeta. No,ovi dræavni dokumenti ostaju mrtvoslovo na papiru bez dosljedne primje-ne u obitelji, πkoli, mjestu zaposlenja i

svim ostalim razinama druπtvenog æi-vota.

Nema slobode bez vjerske slobode!Potvruju to gorke lekcije iz povijestiovoga svijeta. Jer, Bog je u svojoj, anama nepojmljivoj mudrosti, odluËio daÊe Ëovjek tek u svom srcu, svaki samza sebe, moÊi i smjeti prihvatiti ili od-baciti Njega! Ako je Sveviπnji Ëovjekudao toliku slobodu, tko smo mi, krhkai vremenita ljudska stvorenja da je sma-njujemo ili ukidamo?

Isus, Boæji Sin, poticao je na po-vratak Ocu, ali nije prisiljavao. NjegoviuËenici su navjeπÊivali i pouËavali sna-gom rijeËi i Duha, a ne silom maËa.

Dopustimo stoga, u prigodi kad secijeli svijet spominje vjerskih sloboda,da se konaËno ostvare proroËke rijeËi:“Pravda nek poteËe kao voda, i pravicakao bujica silna.” (Amos 5,24)

Jer, to je jedini put kojim Êe seostvariti sloboda vjere i vjerovanja.

Mladen JovanoviÊ, mr. sc.Predstojnik vijeÊa Kristovih

crkava u RH i Ëlan Glavnog odboraUdruge za vjersku slobodu

Nema slobode bez vjerske slobode!

15VJERSKA SLOBODA

Postoji proπireno uvjerenje da jeBiblija, a posebno Stari zavjet,povijesno gledano bila sila koja jedjelovala protiv Ëovjekove slobode.Ovo miπljenje ne izraæavaju samostudenti, veÊ Ëesto i poznatiznanstvenici. Oni vjeruju da grËkabaπtina — svojom filozofijom,poezijom, dramom i umjetnoπÊu —izraæava Ëovjekov slobodarski duh,dok Stari zavjet predstavlja vatrenovjersko uvjerenje koje je po svojojnaravi fanatiËno i netolerantnoprema sumnji, a joπ manje premaneslaganju.

Drevni Grci, premda kao cjelinareligiozni, nisu svoju religiju uzimaliozbiljno; njihovi su se mnogi bogovimeusobno svaali i time primjerompokazivali raznolikost u miπljenju.Drevni Izraelci, Ëija je religijadominirala njihovim æivotom icivilizacijom, imali su jednogljubomornog Boga koji nije toleriraodruga boæanstva — πto je bilovjerovanje iskazano prihvaÊanjemjedne sveobuhvatno apsolutne inetolerantne istine.

Koliko god vjerojatno zvuËalitakvi argumenti, oni ne proizlaze izËinjenica. Neutralni Ëitatelj Starogzavjeta naÊi Êe da se na stranicamastare Knjige ljudska slobodapodrazumijeva, dopuπta, potiËe iostvaruje. Naæalost, malo onih kojise dive grËkoj baπtini uopÊe ËitajuBibliju. Joπ manje njih Ëita njezintekst bez predrasuda. Zbog toga, unaπem sluËaju, ima smisla dacitiramo i istraæimo nekoliko glavnihprimjera.

Slobodna voljaJedna pojava slobode, temeljna

za filozofiju religije u Starom zavjetu,jest sloboda kolektivne volje. Odnosizmeu Boga i naroda — dvanaestizraelskih plemena — temelji se nasavezu, vrlo sliËnom pravnomsporazumu dviju strana. Uvjetesporazuma, poteklih i utvrenih usinajskoj pustinji, odredio je Bog kaojedna od ugovornih strana: “Stoga,budete li mi se vjerno pokoravali idræali moj Savez, vi Êete mi bitipredraga svojina … kraljevstvosveÊenika, narod svet.” A drugastrana sporazuma, izraelski narod, jeodgovorio: “Vrπit Êemo sve πto je

Jahve naredio.” Znakovito je πto ovatvrdnja nije samo poboæna izjava, veÊkolektivna odluka i opredjeljenjejednog naroda, koje je Mojsije, kaoposrednik izmeu obiju strana,prenio Bogu: “Onda Mojsije preneseodgovor naroda Jahvi.” OËito je da jesporazum zasnovan na slobodnojvolji onih koji na njega pristaju.Izraelski narod, nasuprot samomeBogu, imao je slobodu da pristane iline pristane na sporazum; svoju suodluku, svakako obvezatnu, donijelislobodno.

Ovdje prisutna ideja slobodnogodluËivanja namjerno je istaknuta ujednom drugom kontekstu. Kad sustigli u ObeÊanu zemlju, izraelskaplemena su se trebala okupiti nagori Gerizimu, i gori Ebalu, gdje sutrebali izabrati izmeu blagoslova iprokletstva: “Blagoslov, budete lisluπali zapovijedi Jahve, Boga svoga,… a prokletstvo, ne budete li sluπalizapovijedi.” Nema sumnje da je Ëitavmoralno-pravni kodeks Petoknjiæjautemeljen na pretpostavci daËovjeËanstvo — ali i pojedinci —moæe birati izmeu ispravnog ipogreπnog puta, izmeu dobra i zla.

Ova pretpostavka slobodne voljene moæe se proglasiti oËitom samopo sebi, ili Ëak beznaËajnom, jerpostojale su filozofije — a neke su umodi i danas — da se Ëovjekuuskrati sloboda odluËivanja. Danasje prihvatljivo da se krivca ne smatraodgovornim za njegove postupke.Pravi uzrok njegova ponaπanja suobiteljska sredina, druπtveno-ekonomske okolnosti ili neπto sliËno.Drugim rijeËima, nije odgovornaslobodna volja pojedinca, veÊ su zanjegovo ponaπanje odgovorni vanjskiËimbenici.

SliËno tome moglo bi se tvrditida onaj koji Ëini dobro to ne Ëinisvojom voljom, nego da tako postupa

zbog prikladnih okolnosti. U obasluËaja Ëovjek je degradiran odslobodnog biÊa u roba okolnosti.Stari zavjet potvruje Ëovjekovuljudskost, njegovo dostojanstvo,suverenost Ëovjekove volje — bilo dabira dobro ili zlo. Na neki naËinovakvo shvaÊanje brani idostojanstvo krivca, jer Biblija nesmatra Ëovjekove postupke uzroËnimposljedicama, veÊ rezultatom svjesnihodluka. U tome se nalazi Ëovjekovaodgovornost. »ovjek ne moæeokrivljavati svoje okolnosti; on jekriv. Slobodna volja i moralnaodgovornost su neovisni i Starizavjet inzistira na objema.

Odvojeno od filozofskih rjeπenjaglede slobodne volje, moæe se reÊi daje ideja Ëovjekove slobode i njegoveodgovornosti za njegove postupke,kadgod i gdjegod je poπtovana, imalablagotvorni utjecaj i na Ëovjekovusamosvijest i na njegovo ponaπanje udruπtvu. Druπtvo koje vjeruje da jeodgovorno zato πto se smatraslobodnim biÊima nadmoÊnije je oddruπtva koje nijeËe odgovornost ismatra da njime manipulirajuokolnosti ili da izvrπava zapovijedidrugih ljudi.

PolitiËke slobodeStarozavjetni pojam slobodne

volje oblikovao je politiËke i vjerskeinstitucije. Demokracija, kao izravnavladavina naroda, mogla se razviti iutemeljiti u drevnoj GrËkoj; slobodanaroda da odluËuje o obliku vlastikojoj Êe se pokoravati, πto jetemeljno demokratsko naËelo, jasnoje izraæena u Bibliji.

OdliËan tekst moæemo naÊi u 1.Samuelovoj 8. poglavlju. U tomizvjeπtaju izraelski narod dolazi kSamuelu i zahtijeva osnivanje trajnemonarhije, umjesto sporadiËneuprave sudaca. Kao Boæjiglasnogovornik, Samuel ih odvraÊaod takvog koraka. Biblijski izvjeπtajpokazuje da je osnivanje ljudskogkraljevstva gotovo jednakoodbacivanju izravne Boæje vladavine.Bog kaæe Samuelu: “Posluπaj glasnaroda u svemu πto od tebe traæi,jer nisu odbacili tebe, nego suodbacili mene, ne æeleÊi da jakraljujem nad njima.” Meutim,Boæje nezadovoljstvo ne ukida volju

Sloboda u Starom zavjetu

16 VJERSKA SLOBODA

naroda i Bog, iako protiv volje,prihvaÊa njihovu odluku i kaæeSamuelu: “Posluπaj njihovu æelju ipostavi im kralja!” Ovdje je Ëvrstoutvrena sloboda naroda daodluËuje, Ëak i kad donosi pogreπnuodluku.

Premda ljudi mogu pogrijeπiti i,naravno, snositi posljedice, Biblija sene odriËe vlastite odgovornosti dapromiËe slobodu ljudi — kakokolektiva tako i pojedinaca. Zbogtoga daje zakone za ponaπanjekralja, koji ne smije biti despotskivladar. Ne samo πto ne smije dræati“mnogo konja”, niti “neka nemamnogo æena”, veÊ mora imatiprimjerak boæanskog Zakona i “nekaga Ëita sve vrijeme svoga æivota danauËi bojati se Jahve, Boga svoga,dræati sve rijeËi ovoga Zakona”. ABiblija dodaje demokratski argumentreligioznome: Neka “se svojim srcemne uzdigne iznad svoje braÊe”.Izraelski kralj, koji nikako nije nekibog — kao πto su se proglaπavaliegipatski vladari ili kasniji rimskicarevi — ostaje Ëovjek i podloæanBoæjem zakonu koji ga obvezuje kaoi njegovu braÊu. Koliko god bilauzdignuta i moÊna, monarhija nesmije postati sredstvo zaporobljavanje naroda. Jednakostsvih, pod boæanskim zakonom, znaËislobodu Ëovjeka od ropstva.

Biblijska ideja boæanskevladavine nad ljudima poticala jepojedince u drevnom Izraelu dakritiziraju druπtvo, da se protivepolitici vlasti, da ukoravaju kraljeveu ime Boga i moralnosti. Povijestprorokâ, od Ilije do Jeremije, obilujeprimjerima æestoke kritike pogreπakai grijeha kraljeva i naroda. PolitiËkasloboda ukljuËivala je slobodu ipravo — Ëak i duænost — moralistada sudjeluju u druπtvenim ipolitiËkim zbivanjima svojimkritikama i ukoravanjima. A glasproroka, opÊenito govoreÊi, nije bioglas vapijuÊeg u pustinji. »ini se danije bio niπta manje djelotvoran odglasa bilo koje suvremene oporbe. Isvakako je imao trajniji uËinak naËovjeËanstvo.

Sloboda miπljenjaAko je Boæja vladavina osigurala

sredstva za slobodnu politiËku idruπtvenu kritiku, Biblija takoersadræi svjedoËanstva o slobodiËovjekova miπljenja i govora,neovisnog o Boæjem autoritetu, i Ëakpostavlja pitanja i kritizira Boæjepostupanje s Ëovjekom.

KljuËan dogaaj s tim u vezi jerazgovor izmeu Abrahama i Boga sobzirom na predstojeÊe uniπtenjegrjeπnih gradova Sodome i Gomore.Nakon πto ga je Bog upoznao sasvojom namjerom, Abraham neprihvaÊa presudu pasivno i ne kaæe:“Neka bude volja tvoja”, veÊ,iznenaujuÊe, poËinje postavljatipitanje Bogu. Moæda u gradu imapravednih ljudi, tvrdi i postavljamonumentalno pitanje: “HoÊeπ liiskorijeniti i nevinoga s krivim?” Svelikom upornoπÊu Abrahampokuπava spasiti gradove ako unjima ima pravednika, i s obzirnimali upornim cjenkanjem spuπta brojpravednika zbog kojih Êe Bogpoπtedjeti te gradove, s pedeset nadeset. Premda je Abraham potpunosvjestan da je “prah i pepeo”,ustrajan je u pokuπaju i objaπnjavarazloge s velikom moralnomrevnoπÊu: “Daleko to bilo od tebe daubijaπ nevinoga kao i krivoga, takoda i nevini i krivi prou jednako! …Zar da ni Sudac svega svijeta neradi pravo?”

U greπnim gradovima nijenaeno ni deset pravednika; samosu Lot i njegova obitelj, jedinipravednici, izbjegli uniπtenje. Bognije uniπtio pravedne sa zlima.Meutim, znaËaj razgovora nijeumanjen odvijanjem dogaaja. SamaËinjenica da je takav razgovorukljuËen u Bibliju — a da gabiblijski urednik nije cenzurirao —pokazuje duboko poπtovanje koje imaprema slobodi miπljenja i govora.»ovjek moæe sumnjati u pravednostBoæjih postupaka. »ovjek moæe bitiprah i pepeo, ali njegovo stanje gane rjeπava moralne odgovornosti isuda.

I ovo nije jedini sluËaj da Ëovjekraspravlja s Bogom. U razliËitimprilikama je Mojsije raspravljao sBogom, a i neki proroci. Psalmistpostavlja pitanje Boæjeg odnosaprema svijetu, posebno zaπtopravednici pate, a zli napreduju (vidiPsalam 37). Knjiga o Jobu pokazujejoπ veÊu kritiku i sumnjiËavost.Knjiga Propovjednika zapisujeglediπta potpuno razliËita oduobiËajenog vjerskog uvjerenja. Usvemu tome znaËajno je πto Starizavjet neumorno brani slobodumiπljenja i govora. Iskrena miπljenjaimaju pravo na izraæaj, Ëak i akosumnjaju u samoga Boga i Njegovoponaπanje u svemiru. Ova slobodagovora nije izreËena kao doktrina,veÊ je opravdana primjerom,stvarnim ukljuËivanjem kritiËkih

miπljenja i knjiga u zbirku nazvanuBiblija.

Ako Ëovjek slobodno sumnja uBoga i raspravlja s Njim, oËito je dase ne mora sloæiti s bliænjima i moæeizreÊi svoje miπljenje bez obzira nanjihov broj, druπtveni poloæaj ilipolitiËku ulogu. ZakljuËak je dovoljnooËit da nije potrebno πire objaπnjenje— ni u Bibliji niti u ovom Ëlanku.To je bio joπ jedan Ëimbenik uslobodnom izraæavanju kritike odstrane proroka, koji su imaliprimjere Abrahama i Mojsija koji suraspravljali s Bogom.

Pridonos liberalizmuPremda se ljudska sloboda u

Bibliji moæe potkrijepiti samimbiblijskim tekstovima i ne zahtijevavanjski autoritet i potvrdu, vaæno jespomenuti da su ovo shvatili nekipoznati ljudi u proπlosti koji suutjecali na suvremenu naklonostprema slobodi izraæavanja. Milton jeu tome istaknuti primjer.

John Milton, engleski pjesnik usedamnaestom stoljeÊu, verziran ugrËkom i hebrejskom jeziku, priznajeveliku slobodu izraæavanja u Bibliji ikoristi je kao argument za uspostavusveopÊeg naËela slobode. Ako jecenzorstvo dopuπteno unatoË πtetikoja bi mogla nastati Ëitanjemgrjeπnog i loπeg πtiva, tvrdi Milton,onda Biblija treba postati zabranjenaknjiga: “Jer… ona prikazuje inajsvetije ljude kako vatrenomrmljaju protiv Providnosti, pomoÊusvih Epikurovih argumenata.”

Ne samo πto Biblija daje primjertoleriranju miπljenja, veÊ je veomateoloπki utemeljena, kako to Miltonprepoznaje, na pretpostavci Ëovjekoveslobode odluËivanja: “Kad mu[Adamu] je Bog dao razum, dao muje slobodu da bira, jer biti razumanznaËi odluËivati.” Tako je Miltonrazumio i potvrdio dostojanstvo islobodu Ëovjeka u Bibliji.

Suvremeni liberalizam, Ëijizagovornici nisu uvijek pribjegavalihebrejskim izvorima, koristeMiltonovu erudiciju i pronicljivost, alipreËesto zaboravljaju vaæan izvornjegovog nadahnuÊa.

Mordekai Roshwaldbio je profesor druπtvenih

znanosti na sveuËiliπtu Minnessote uSjedinjenim AmeriËkim Dræavama.

Ovaj je Ëlanak prvi put objavljen uËasopisu Liberty, u broju od svibnja—

lipnja 1976, a ponovno u broju odoæujka—travnja 2006.

17VJERSKA SLOBODA

Supruga i ja smo upravo kupilipolovnu toyotu u dobrom voznomstanju po povoljnoj cijeni. Nakontjedan dana traæenja i punogradnog vremena odluËili smo otiÊina ruËak u jedan korejskirestoran. Neko vrijeme smo unjemu bili jedini gosti, ali upravokad smo zavrπili s ruËkom, urestoran su uπla dva muπkarca inaruËila jelo koje su namjeravaliponijeti. Dok su Ëekali, platili smoraËun i ljubaznojkonobarici rekli:“Neka vas Bogblagoslovi.” Jedanod dvojice oslovionas je siznenaenjem uglasu: “A vi stekrπÊani?” Na mojpozitivni odgovor,rekao je: “Dobro,slava Bogu!”

Nenadanidijalog

Ali njegov pogled je pokazivaoda je bio zbunjen i sumnjiËav.Poπto se nismo namjeravalizadræavati, supruga i ja smo iziπli iuπli u automobil, jedini koji je bioparkiran pred restoranom, i htjelikrenuti. Iz restorana je iziπaoËovjek koji mi se malo prijeobratio. Pokazao mi je rukom daspustim prozor. Nakon nekolikouobiËajenih primjedbi, preπao je nastvar. “Kaæete da ste krπÊani. Kakomoæete otraga na svojim kolimaimati naljepnicu Odvojite crkvu oddræave? To se baπ ne uklapa uevanelje.” »inilo se da teπkopotiskuje zlovolju.

“Prijatelju”, odgovorio sam, “nestidim se ideje na toj naljepnici.Ali Ëinjenica jest da sam ovajautomobil upravo kupio, zajedno snaljepnicom. I ja sam se jakoiznenadio kad sam je ugledao,posebno πto bivπa vlasnica radi zadobrotovornu organizaciju kojazagovara ujedinjenje crkve i dræave.Pitao sam je zaπto ima tunaljepnicu, kao πto me i vi sadapitate.

Vjerska sloboda i sloboda opÊenitoOdgovorila mi je: ‘Imam

Ëetrdeset i pet godina i do proπlegodine nikad na autu nisam imalanikakve naljepnice. Ali jednenedjelje je sveÊenik u mojoj crkvinapao neke vjerske skupine igovorio kako krπÊanski politiËari iaktivisti trebaju ustati protivheretiËkih sekti i bezboænika kojine æive kao krπÊani. Ovakvanesnoπljivost me uznemirila.OsjeÊala sam da je trenutak da

Ljudska povijest umrljana jebeskrajnim izvjeπÊima o nasiljukoje su crkve poËinile sluæeÊi sedræavom. Odvojenost crkve oddræave ne vodi k nesnoπljivosti, veÊvladanje jedne nad drugom, ilizajedniËki nadzor nad savjeπÊupojedinca. Takvi postupci stvarajunepodnoπljivo stanje koje ni jednaiskrena duhovna osoba ne moæeodobriti.”

Nekako mi se Ëini da oviodgovori nisuzadovoljili mojegsugovornika, aliotad sam dostarazmiπljao o naπemrazgovoru. Posebnosam se pitao zaπtoje najreligiozniji»ovjek na svijetu,koji je uËinio viπeod svakoga daprobudi zanimanjeza duhovni æivot idobrobit druπtva,bio tako odluËanzagovornik od-

vajanja crkve i dræave — i to uvrijeme kad su crkva i dræava bilesjedinjene gotovo svuda, kako jebilo od pamtivijeka. Kad je Isusbio na zemlji Hebreji su postojalipod nekom vrsti neobjavljeneteokracije (bolje reËeno,ekleziokracije) koja je k tome bilaponiæavajuÊe podloæna vlastima uRimu. Carski Rim je svoje vladarepodigao na razinu bogova i nikadnije razmiπljao izvan pojmazabetonirane zajednice religije ivlasti.

Kakvo je bilo Isusovostajaliπte?

Zaπto bi Isus iz Nazaretapromicao ideju tako suprotnupostojeÊoj mudrosti svojega doba?Pogledajmo saæetak Njegovog stavao odnosu crkve i dræave.

1. Vlasti i crkva imajuodvojena podruËja djelovanja iautorieta. (Vidi Matej 22,21 iMarko 12,14-17)

2. Crkva ne treba biti podloænaoporezivanju, ali se ne treba

branim svoja vjerovanja. ©to semene tiËe, religija vjeruj ili gori jepogreπna — eto, da bih izrazilasvoj prosvjed, nalijepila sam ovunaljepnicu.’

Razumijem miπljenje ove æene.»ovjek ne mora biti neprijateljskiraspoloæen prema krπÊanstvu ilibilo kojoj religiji da vjeruje uodvajanje crkve i dræave. Zapravo,to naËelo pripomaæe zdravomrazvoju i oËuvanju prave religijekoja uvijek ima naËina da preæivilaænu religiju, bez prisiljavanja ilipodrπke dræave.”

Teoloπki sukob

Moj sugovornik nije bioosvjedoËen. Nastavio je gledati umene da bi i rekao: “Da, SovjetskiSavez je u ustavu imao odvojenucrkvu od dræave, a vidite πto suuËinili krπÊanima.”

“Cilj komunizma bio je davlaπÊu dræave uniπti crkvu”,odgovorio sam. “Pravo odvajanjecrkve i dræave znaËi nemijeπanjedræave u pitanje vjere, i obratno.

18 VJERSKA SLOBODA

ratoborno opirati zlouporabi naovom podruËju (Matej 17,24-27).

3. Crkva ne smije koristiti siluprotiv nijedne druge vjerskeskupine ili osoba koje æive ivjeruju drukËije od nje (Luka 9,49-56). Vrijedno je zapaziti da Isusnije odobravao netrpeljivost ipogreπna glediπta svojih apostolakako bi stekao njihovu naklonost.Niti je izbjegavao sukobe kad jetrebalo razjasniti moralna pitanjaglede polaganja pravog temeljaCrkve “koju vrata pakla neÊenadvladati”. Krist nije vodiopolitiËke kampanje, ali je vrπiokraljevsku zadaÊu obnove ljudskogduha, πto je bio pothvat koji nikadne uspijeva primjenom grubih,represivnih i diktatorskih mjera.Boæja sveproæimajuÊa osobina jestljubav, a ne zaplaπivanje NjegovomsvemoÊi (Luka 10,5-11).

4. Crkva treba podnositiprogonstvo, ali ga nikad ne smijevrπiti (Matej 20,20-28; Marko10,28-31; Luka 17,1.2; Ivan18,10.11.36).

5. Boæje kraljevstvo nije odovoga svijeta, ali se njegova naËelatrebaju objaviti cijelome svijetu zasvjedoËanstvo svim narodima kakobi se ljudi mogli izbaviti od grijeha,osobno i pojedinaËno, ali nikad napolitiËku ili crkvenu zapovijed (Ivan18,36; Matej 24,14; 25,31-46;21,28-32).

6. Svi zemaljski narodi beziznimke Êe na kraju pokazatineprijateljstvo prema pravomevanelju (Matej 24,9; Marko 13,9-13).

Zaπto bi netko, Ëija je najveÊaæelja bila da ljudi postanureligiozni i da privuËe cijeli svijet ksebi (Matej 24,14; Ivan 10,16;12,32), tako savjesno braniosvaËije osobno pravo da izaberekoga Êe πtovati i kome Êe sluæiti,ili da Ëak uopÊe odbije nekome seklanjati? OËito je Isus razumioneπto o ljudima πto oni sami osebi nisu razumjeli. Ako teænja zaπtovanjem ne potjeËe iz srca kojeodgovara na Boæju ljubav — “miljubimo, jer je on nas ljubio prije”— onda je ono u najboljem sluËajusamo prazna forma, a u najgoremsredstvo za oslobaanje ljudskepredrasude i prisilnog nadzora podkrinkom poboænosti.

»itava zamisao o vjerskojslobodi nije uroena ljudskojprirodi. Ona dolazi k nama odUtemeljitelja slobode, koji je rekao:“Upoznat Êete istinu, a istina Êevas osloboditi. Dakle, ako vas Sinoslobodi, zaista Êete biti slobodni.”(Ivan 8,32.36; vidi Ivan 14,6; 2.KorinÊanima 3,17)

Moæe li se sloboda pretvoritiu beskrupuloznost?

Zar Isus nije shvatio da Êemoralno neobnovljeno druπtvotumaËiti slobodu, posebno uvjerskim stvarima, odobravanjem?Nesumnjivo je to znao (Ivan 8,12-31; Matej 13,18-30.37-43). Onsavrπeno poznaje srce svakogËovjeka. A upravo u tome je stvar.On nastoji na tome da nitko nebude obvezan da Mu ukaæeboæansko πtovanje, osim ako jepotaknut informiranom, zahvalnomljubavi (Luka 17,11-21; Ivan4,23.24). Prava religija jeunutarnja stvar srca. Ona seprirodno pretvara u djelo — djelospaπavanja, pomirljive ljubavi, a nesile koja kaænjava i govori: “Vjerujkao ja, moli se Bogu kao ja, ili Êeπmorati podnijeti sveti gnjev odmojih ruku.” Takav duh potjeËe odAdamova i Evina prvog sinaKajina, koji je ubio svojega bratazbog drukËijeg naËina iskazivanjaπtovanja Boga. Abelova sluæba jebila u skladu s Boæjim jasnimuputama; Kajinova nije. Kajin jebio “krivovjerac”. Ali da je Abel uime vjernosti Boæjoj istini ubioKajina, onda bi on bio ubojica.MoguÊe je biti u pravu kad je rijeËo razumijevanju doktrine, alipogreπan u duhu.

Kako se onda rjeπavajunesuglasice?

Na kraju Êe Bog izravnati sveraËune. On sam Êe se suoËiti sduhovno neposluπnima (Luka12,41-48; 18,1-14). Ali dotad Onnam milostivo i s iskrenom ljubavinudi svaki moguÊi povod da Gaupoznamo i iskaæemo Mu πtovanjeu skladu s Njegovim uvjetima —uvjetima Ëiste mudrosti, pravde iljubavi koje ljubazno ikonstruktivno rade na spasenjusviju.

U meuvremenu nas Isusupozorava da religijski ne budemostraæarski psi koji reæe i pronalazepogreπke u drugima dok ostajuslijepi za vlastite propuste (Matej7,4.5). Jer kako sudimo, tako Êese nama suditi, i s kakvommjerom mjerimo, tako Êe se namamjeriti (vidi Matej 7,1.2).

Prema Otkrivenju 21. i 22.poglavlju, u slavnoj buduÊnosti Êesvi koji ljube Boga biti pod Ëistomteokracijom. Onda neÊe biti razlikeizmeu crkve i dræave jer Êe samBog vidljivo vladati nad cijelomzemljom, kao πto sada vlada nadpreostalim svemirom. Svi podaniciu Njegovom kraljevstvu bit Êeradosni posveÊeni πtovatelji Bogakoji su voljnog srca iskrenoodgovorili na Njegovu istinu.

Meutim, prije nego πto seNjegovo kraljevstvo ovdje vidljivoosnuje, nijedna crkva nije tolikopouzdana da bi joj Gospodinpovjerio uspostavljanje svojevladavine pravednosti, a posebnone pomoÊu lanaca, lomaËa, batina,interdikta ili bilo kakvog sredstvakoje nanosi bol i ukida slobodu.Mnogi Æidovi i neznaboπci su seudruæili u savez da se usprotiveIsusovom nauku o vjerskoj slobodi,proglaπavajuÊi Ga prijetnjom zasvoje razliËite ortodoksije. Mnogisu pljeskali da bi optuæili, muËili iubili Stvoritelja slobode duπe,slobode koju su tako bezobzirnozlorabili na svoju vlastitu propast.

Zavrπna misao

VraÊam u sjeÊanje pogled nagnjevno, optuæujuÊe lice Ëovjekakojeg je sablaznila pomisao naodvojenost crkve i dræave. Je li setaj Ëovjek pitao jesu li ga u tomkorejskom restoranu posluæilibudisti, i πto bi trebao uËiniti dase to dogodilo? Priznajem, joπ neznam πto je njihova religija, ali suvrlo ljubazni, a hrana im jeizvanredna. Volio bih im jednogdana govoriti o Isusu. Ali ih ne bihprezirao ili bojkotirao ako nevjeruju ono πto im mogu ponuditi.Niti bih ih poslao nekoj svetojinkviziciji pastora, sveÊenika ilijavnih tuæioca da ih promijene.

Pastor Brian JonesLiberty, 11. listopada 2006.

19VJERSKA SLOBODA

Predstavljanje Udrugeza vjersku slobodu uSplitu

U prekrasnoj dvorani uDioklecijanovoj palaËi u Splitu, uKuli, odræan je 27. 12. 2008. skupi okrugli stol na temu: Vjerskeslobode u Europi i RepubliciHrvatskoj. Govornik je bio mr. sc.Ivan –idara, predstavnik Udrugeza tu regiju.

Pozivnice je poslao Europskipokret Split, a meu posjetiteljimaje bio i nekadaπnji veleposlanikSFRJ u Vatikanu, gospodin Svetesa suprugom. Zanimljivo je da nion ni mnogi drugi uopÊe nisu znalida postoji Udruga za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskoj. Toje vjerojatno i pogreπka nasËlanova Udruge. No, gospodinSvete svoje informacije crpi samoiz medija, a kako su mediji ovajput objavili vijest o sastanku, onju je proËitao i doπao. Proπli putmediji nisu pristali objaviti vijest, ion nije doπao.

Nakon predavanja slijedila supitanja radi pojaπnjenja nekihiznesenih Ëinjenica i pokrenuto jejoπ desetak tema. Dogovoreno je dazakaæemo posebna predavanja zaspomenute teme.

OËekujemo zanimanje graanaza Udrugu. Odmah poslijepredavanja dvije osobe su ispunilepristupnicu i uplatile Ëlanarinu.Jedan je diplomirani ekonomist, a

“Neotuivo ljudskopravo na slobodu”

Dana 27. sijeËnja 2007. uprostorijama KrπÊanske adventistiËkecrkve u Osijeku, u ZagrebaËkoj 19,odræana je tribina “Neotuivo ljudskopravo na slobodu” u organizacijiKrπÊanske adventistiËke crkve.

Sudjelovali su dr. Darko Fisher,predstavnik Æidovske opÊine, gospoaViπnja BobaliÊ, novinarka GlasaSlavonije, Davor PetranoviÊ, studentekonomije, dr. Jasmin MiliÊ, pastor,ga Margit ZoriÊ, predstavnica GradaOsijeka i pastor Filip ZeËeviÊ.Voditeljica programa bila jeprofesorica Verica ©pehar VratariÊ.

Razgovaralo se o definiranjuslobode, vjerskoj slobodi, oudrugama za vjersku slobodu te oljudskim pravima i njihovomkrπenju. Zanimljiva raspravaobogaÊena je nastupominstrumentalnog sastava podvodstvom Gabriele ©uper i pjesmomcrkvenog zbora KrπÊanskeadventistiËke crkve u Osijeku.

NazoËni su sudjelovali uprogramu odgovaranjem nareferendumsko pitanje koje je glasilo:Vjerujete li u apsolutnu vjerskuslobodu? Zanimljivo je da surezultati pokazali kako je osamdesetposto nazoËnih odgovorilo s NE.

Goran Bosanac

jedan je radnik. Na predavanju jepredstavljena i nova knjiga koju jeobjavila naπa Udruga, Vjerskezajednice u Hrvatskoj.

mr. sc. Ivan –idara

Dan vjerske slobode Na sveËanost Dana vjerske

slobode u Splitu, u Hotelu Marjan,26. sijeËnja 2008., pozvao samdvanaest meni poznatih vjerskihzajednica. Odazvalo ih se πest.

Na sveËanost zam pozvaopredstavnike πest medija (novine,radio, televiziju) pismeno, a neke iusmeno. Nijedan predstavnik senije odazvao.

Pozdravio sam sve nazoËne iproËitao temu predvienu za tajdogaaj. Svi koji su doπli,sudjelovali su u raspravi.

Naravno, bile su to takozvane“male” vjerske zajednice. Njihoveprimjedbe redom su se odnosile nadiskriminiranje od strane medija.Neki su se æalili na diskriminiranjeod strane veÊinske crkve, a nekida ne mogu dobiti odobrenje zagradnju niti iznajmiti primjerenprostor za bogosluæje.

Kao rezultat tog susreta poËeoje niz meusobnih posjeta ovihvjerskih zajednica koje su seodazvale na ovaj okrugli stol.Takoer i zajedniËko nastupanjenekih u medijima.

mr. sc. Ivan –idara

Prema zlatnompravilu, vjerskeskupine koje su unekoj zemlji u veÊinitrebaju nastojati damanjinama u svojojsredini daju istuvisoku razinupoπtovanja kojuoËekuju da senjihovim suvjernicimapruæi u podruËjima ukojima predstavljajumanjinu.

Iz zakljuËaka 4. svjetskogkongresa u Brazilu

20 VJERSKA SLOBODA

Dana 14. veljaËe 1994. godineostvaren je davni san vjernika uHrvatskoj — san o osnutku udrugekoja Êe se boriti za vjerskuslobodu, promicati je i πiriti meupuËanstvom i oplemeniti suæivot upluralistiËkom druπtvu naπeg dobai podneblja.

U nazoËnosti mnogobrojnihpredstavnika vjerskih zajednica uHrvatskoj te javnih i druπtvenihdjelatnika, u zagrebaËkom HoteluEsplanade odræana je osnivaËkaskupπtina Udruge za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskoj.

Prema rijeËima prvogpredsjednika Udruge, dr. BrankaLovreca, “Udruga ne nastaje kaoposljedica nesloboda u Hrvatskoj,veÊ kao potvrda stasanja sloboda unaπem druπtvu.”

Osnivanje takve Udruge nijespecifikum Hrvatskih graana.Takve i sliËne udruge postoje usvim slobodnim demokratskimzemljama svijeta, “jer — kako jenaglasio prof. dr. Esad ∆imiÊ —slobode, pa ni religijske, nikad

nema dovoljno. Zbog toga Êe ovaUdruga kultivirati osjeÊaje svakevrste savjesti, i vjerniËke i nevjer-niËke, te se brinuti za oËuvanjevjerskih sloboda na osobnoj idruπtvenoj razini.”

Gospodin Ray Dabrowski,predstavnik Europskog odjelaMeunarodne udruge za vjerskuslobodu vidio je u osnivanju oveUdruge æelju “da se meunarodnojzajednici pokaæe kako i Hrvatskapripada demokratskom svijetu ukojem prioritetno mjesto zauzimaosobni integritet pojedinca isloboda Ëovjeka, buduÊi da vjerskuslobodu nije moguÊe izdvojiti izkonteksta svekolike æivotne zbilje”.

Uvjerenje je osnivaËa Udrugeda se kakvoÊa demokracije i svihvrsta sloboda najbolje prepoznaje uodnosima druπtvene zajednicespram manjina — etniËkih,nacionalnih i vjerskih.

Borba za tu vrstu sloboda idjelovanje u duhu vjerskesnoπljivosti, razumijevanja isuæivota njihov je pridonos

UDRUGA ZA VJERSKU SLOBODUU REPUBLICI HRVATSKOJ

izgradnji demokracije u naπojdomovini Republici Hrvatskoj, injenom ulasku u krugdemokratskih zemalja Europe icijeloga svijeta.

Udruga za vjersku slobodu uHrvatskoj danas ima svoje Ëlanstvoskoro u svim æupanijama, a uËlanstvu Udruge su vjerskezajednice, ustanove, poduzeÊa i po-jedinci pripadnici KatoliËke crkve,Srpske pravoslavne crkve,Makedonske pravoslavne crkve,KrπÊanske adventistiËke crkve,BaptistiËke crkve, Kristove crkve,Evaneoske crkve, EvangeliËkecrkve, Slobodne katoliËke crkve,StarokatoliËke crkve, Protestantskereformirane crkve, Crkve cjelovitogEvanelja, Reformnog pokretaASD, Crkve Valdensi, Crkve IsusaKrista svetaca posljednjih dana,Zajednice sv. Duha, Islamske za-jednice, Æidovske zajednice, Baha’i,Hindu-Vaiπnavske zajednice,Scientoloπke crkve, Univerzalniæivot, kao i skeptici, kozmopoliti iateisti; a po nacionalnosti suHrvati, Srbi, Slovenci, Boπnjaci,Makedonci, »esi, Englezi, Australci,Danci, Maari i Slovaci; ljudi raz-nih zvanja i druπtvenih poloæaja.

Cilj je Udruge potaknutiistaknute Ëestite i poπtene ljude,vjerske poglavare, politiËare,poduzeÊa, ustanove, vjerskezajednice i puk da se ukljuËe ipodupru rad Udruge.

Tendencija je da tradicijompostane i Svjetski dan vjerskeslobode, koji se po crkvama,πkolama i u javnim dvoranamadiljem Hrvatske obiljeæava od 1996.godine.

Samo tri godine po osnivanju,Udruga za vjersku slobodu uRepublici Hrvatskoj je na Ëetvrtomsvjetskom Kongresu o vjerskojslobodi u Rio de Janeiru, 1997.godine, kao posebni znak priznanjaprimljena u Ëlanstvo Meunarodneudruge za vjersku slobodu, IRLA(International Religious Liberty As-sociation).

»lanovi Glavnog odbora i laureati Udruge za vjersku slobodu u RepubliciHrvatskoj, Zagreb 2007.

21VJERSKA SLOBODA

Izborna skupπtina Udruge zavjersku slobodu u RepubliciHrvatskoj odræana je u srijedu 26.studenoga 2008. u Europskomdomu u Zagrebu. DosadaπnjeËelniπtvo tom je prigodom izvijestiloo aktivnostima Udruge tijekomproteklog Ëetverogodiπnjegrazdoblja. Skupπtina je izabralanovi Glavni odbor, Ëelniπtvo,Nadzorni odbor teOdbor Ëasti, anovoizabrani Glavniodbor najavio je pro-gram Udruge zaiduÊe mandatnorazdoblje. NaSkupπtini je saizraæeno zadovoljstvoπto je iz tiskanedavno iziπlaopseæna knjigaVjerske zajednice uHrvatskoj. Na oko430 stranicapredstavljeni supovijest,organizacijskastruktura, osnovevjerovanja, oblikvjerske prakse,obiËaji i blagdani teadresar 42registrirane vjerskezajednice uHrvatskoj. AutoriceAnkica MarinoviÊ-Bobinac i DinkaMarinoviÊ-Jerolimov uvaæile su i udjelo uvrstile gotovo sve ono πto suvjerske zajednice rekle o sebi.Nakladnici su Udruga za vjerskuslobodu u Hrvatskoj i Prometej.

Temeljem Statuta Udrugedosadaπnji odbor je predloæio, anazoËni su izglasali da Ëlanovinovog Glavnog odbora buduBranko BeriÊ, Danijel BerkoviÊ,Mladen JovanoviÊ, Slobodan Lang,Æeljko Mraz, Nella Horak-Williams,Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ, MirzaMeπiÊ, Mladen JuriËeviÊ, IvanValek, Simo RaiÊ, Pavao Skok iVelimir ©ubert.

U Nadzorni odbor izabrani suStjepan Farago kao predsjednik iËlanovi Danijel Æic i Branko »ulo.Izabran je i Odbor Ëasti Udruge.Prema Statutu Udruge “kaoposeban znak priznanja u OdborËasti biraju se posebne osobe izjavnog æivota; osobe koje svojimiskustvom, savjetom, primjedbamaili prijedlozima mogu pridonijetiostvarivanju ciljeva Udruge”.

»ine ga sljedeÊi ugledniciraznih profila: dr. Ivan Fattorini,bivπi ravnatelj Klinike za djeËjebolesti u Zagrebu; njegovopreosveπtenstvo gospodin Jovan,mitropolit zagrebaËki i cijele Italije;

msgr. Vladimir KoπiÊ, pomoÊnibiskup zagrebaËki; prof. dr. PeterKuzmiË; dr. Branko Lovrec,dugogodiπnji predsjednik Udrugeza vjersku slobodu i predsjednikSaveza baptistiËkih crkava uHrvatskoj; ©evko ef. OmerbaπiÊ,predsjednik Meπihata Islamskezajednice u Hrvatskoj; prof. BorisPeterlin, pastor Hinko Pleπko i

prof. dr. ÆarkoPuhovski.

Gospoa LjiljanaMatkoviÊ-VlaπiÊ,novoizabranapredsjednicaGlavnoga odbora,najavila je programUdruge za iduÊerazdoblje: uvoenjedana otvorenih vrata(posjeti pojedinimcrkvama radi boljegupoznavanja imeusobne suradnje);izdavanje ËasopisaSavjest i sloboda barjednom godiπnje;organiziranje komisijaUdruge tako da imumjesto ËlanovaGlavnog odborapredsjedaju mlaeosobe; bar jednomgodiπnje organiziratijavne tribine, okrugle

stolove…; osnivanje arhivapodataka iz sudske prakse inovinskih Ëlanaka s tematikom ovjerskoj slobodi; promicanje duhatolerancije, poπtovanja i vjerskeslobode na cijelom podruËjuRepublike Hrvatske; na temeljupodataka primljenih od vjerskihzajednica, jednom godiπnjeizvijestiti o stanju vjerskih slobodau Hrvatskoj.

Viπe o Udruzi za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskojmoæete proËitati na adresiwww.vjerska-sloboda.net.

Karlo Lenart

Izborna skupπtina Udruge za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskoj

Prof. Dr. Slobodan Lang jeizabran za predsjednika, a pastorMladen JuriËeviÊ i prof. PavaoSkok na duænost dopredsjednikaSkupπtine.

Izabrani Ëlanovi Glavnogodbora izmeu sebe su izabrali zapredsjednicu Udruge LjiljanuMatkoviÊ-VlaπiË, tajnika Velimira©uberta i rizniËara Ivana Valeka.

22 VJERSKA SLOBODA

S Izborne skupπtine Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj

NazaoËnima na Skupπtini obratio se mr. Ivan –idara,pastor iz Splita

Profesor Mladen JovanoviÊ iz Zagreba obratio senazoËnima na Skupπtini

Pastor Velimir ©ubert, tajnik Udrugei Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ, predsjednica Glavnog odbora

Profesor Mirza MeπiÊ, teolog

23VJERSKA SLOBODA

ZAPISNIK SA ZASJEDANJA SKUP©TINEUDRUGE ZA VJERSKU SLOBODU

U REPUBLICI HRVATSKOJ

odræane 26. studenoga 2008. godineu Europskom domu u Zagrebu

1. Tajnik Udruge otvorio je redovnu izbornuskupπtinu, obavijestio je nazoËne da jeizmeu dvije skupπtine umrlo 26 Ëlanova ipozvao je nazoËne da im odaju poËastminutom πutnje. Potom je pozdravio svenazoËne Ëlanove Udruge i goste.

2. Skupπtini se obratio gospodin Ivan –idara,Ëlan Udruge iz Splita, pozdravio je i daoizvjeπÊe o djelovanju Ëlanova Udruge spodruËja Splita i Dalmacije.

3. Tajnik Udruge pozdravio je predsjednicuSkupπtine, gospou mr. Ljiljanu MatkoviÊVlaπiÊ, i pozvao je da preuzme daljnjevoenje Skupπtine.

4. Poslije pozdrava dobrodoπlice i kratkog osvrtana dosadaπnji rad Udruge, gospoa MatkoviÊpozvala je tajnika da podnese izvjeπÊe.

5. Tajnik Udruge podnio je izvjeπÊe:

1. Sabor je regularan, od 174 Ëlana UdrugenazoËna su 93 Ëlana i prema tomeSkupπtina moæe valjano raditi i donositizakljuËke.

2. Podnio je izvjeπÊe o dosadaπnjemdjelovanju Udruge, o odræanim sastancimai javnim nastupima, o kontaktima sasrodnim udrugama u zemlji i inozemstvu,o vjerskim zajednicama u Hrvatskoj, onacionalnom i religijskom pripadniπtvuËlanova Udruge, te o izdavanju knjigeVjerske zajednice u Hrvatskoj.

6. IzvjeπÊe je nakon rasprave jednoglasnoprihvaÊeno.

7. IzvjeπÊa rizniËara i raËunovoe su prihvaÊenau cijelosti uz neke primjedbe.

8. IzvjeπÊe Nadzornog odbora jednoglasno jeprihvaÊeno.

9. U Ëelniπtvo Skupπtine izabrani su:Dr. Slobodan Lang, predsjednikSkupπtineMladen JuriËeviÊ, dopredsjednikProf. Pavao Skok, dopredsjednik

10. Izabrani su novi Ëlanovi Upravnog odbora:Branko BeriÊDanijel BerkoviÊMladen JovanoviÊSlobodan LangÆeljko MrazNella Williams Horak

Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊMirza MeπiÊMladen JuriËeviÊIvan ValekSimo RaiÊPavao SkokVelimir ©ubert

Za predsjednicu je izabrana Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ

11. U Nadzorni odbor izabrani su:

Ing. Stjepan FaragoDanijel ÆicBranko »ulo (Prilog br. 7)

12. Temeljem Ël. 26. Statuta izbran je i OdborËasti u koji ulaze:

Dr. Ivan Fattorini,Njegovo preosveπtenstvo Gospodin Jovan,

mitropolit zagrebaËki i cijele Italije,Monsinjor Vladimir KoπiÊ, pomoÊni biskup

zagrebaËki,Prof. dr. Peter KuzmiË,Dr. Branko Lovrec, dugogodiπnji predsjednik

Udruge za vjersku slobodu i predsjednikSaveza BaptistiËkih crkava u Hrvatskoj,

©evko ef. OmerbaπiÊ, predsjednik MeπihataIslamske zajednice u Hrvatskoj,

Prof. Boris Peterlin,Pastor Hinko Pleπko,Prof. dr. Æarko Puhovski

13. Tijekom Skupπtine o aktualnim temama spodruËja djelovanja Udruge i o vjerskimslobodama govorili su novoizabranapredsjednica gospoa Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊi tajnik Glavnog odbora gospodin Velimir©ubert.

14. Nakon zavrπne rijeËi predsjednica je objavilada je Skupπtina zavrπena i pozdravilasudionike.

Skupπtina je zavrπila svoj rad poslije 19 sati.

U Zagrebu, 26. studenoga 2008.

ZapisniËarka:Bosa StojËeviÊ

Tajnik:Velimir ©ubert

Predsjednik Skupπtine:Dr. Slobodan Lang

Predsjednica Glavnog odbora:Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ

24 VJERSKA SLOBODA

Kao izvrπni tajnik Udruge za vjersku slobodu uRepublici Hrvatskoj podnosim ovom uvaæenom skupusljedeÊe

IZVJE©∆E TAJNIKAMoje izvjeπÊe obuhvaÊa djelovanje Udruge izmeu

dvaju zasjedanja Skupπtine.

SJEDNICE GLAVNOG ODBORA

Po ukazanoj potrebi sazivane su sjednice Glavnogodbora, a na njima smo raspravljali o trenutnimpotrebama i aktualnim prilikama te donosili planove iodluke. Sjednice Glavnog odbora odræavali smo uprostorijama raznih vjerskih zajednica i tako utvrdilijoπ bolje veze i i uËvrstili prijateljstvo.

ME–UNARODNE VEZE

Udruga za vjersku slobodu u Republici Hrvatskojodræava stalnu vezu sa IRLA-om, Meunarodnomudrugom za vjersku slobodu, tajniπtvom za Europu uLondonu, Generalnim tajnikom IRLA-e u SAD-u isusjednim nacionalnim Udrugama.

SUDJELOVANJE U JAVNOSTI POSTIÆEMO

• Medijskom promidæbom Udruge i vjerskogpluralizma na HRT-u,

• Sudjelovanjem na tribinama i okruglim stolovimao vjerskoj problematici,

— IzvjeπÊivanjem na televiziji, radio postaji teGlasu Hrvatske,

— Susretima s vjerskim zajednicama,— Na tribinama, radiju i televiziji aktivno su

uzimali udjela Ëlanovi Glavnog odbora, a posebno je utome bila aktivna naπa dosadaπnja predsjednica mr.Jasminka Domaπ-NalbantiÊ.

DAN VJERSKE SLOBODE

Udruga veÊ dvanaest godina obiljeæava SvjetskiDan vjerske slobode i poziva vjerske zajednice da se usvojim bogomoljama ukljuËe u obiljeæavanje togznaËajnog dana za svaku od njih. Tom prigodom uzpomoÊ vrhunskih struËnjaka pripremamo prigodnimaterijal koji dostavljamo zainteresiranima. Povratneinformacije govore o dobrom prijemu tih materijala iodazivu vjerniπtva i ostalih na obiljeæavanje Dana.

U Zagrebu se odræava srediπnja proslava uEuropskom domu uz prigodni kulturno-glazbeni pro-gram, a sveËane sjednice uz prigodne programe isudjelovanje predstavnika raznih crkava odræavane suu Osijeku, Splitu, Rijeci, Slatini kao i u vjerskimuËiliπtima i joπ nekim mjestima po Hrvatskoj.

»LANSTVO U UDRUZI

Udruga okuplja vjernike, sveÊenike i pastore skorosvih vjerskih zajednica, kao i vjerujuÊe koji su izvanbilo kakve crkve, pa tako i ateiste.

U Ëlanstvu Udruge su pripadnici RimokatoliËkecrkve, Srpske pravoslavne, Makedonske pravoslavne,KrπÊanske adventistiËke, BaptistiËke, Kristove,Evaneoske, EvangeliËke, Slobodne katoliËke,Protestantske reformirane, Scientoloπke, Crkvecjelovitog Evanelja, Islamske i Æidovske zajednice,Hindu, Vaiπnavske, Baha’i, Reformog pokreta ASD,Valdenzi, Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana,Zajednice sv. Duha, Univerzalni æivot, Kozmopoliti iAteisti. Po nacionalnosti su: Hrvati, Srbi, Slovenci,Boπnjaci, Makedonci, »esi, Englezi, Maari i Slovaci,kao i ljudi raznih zvanja i poloæaja.

Udruga ima 241 redovnog Ëlana i viπe od 300potpornih Ëlanova πirom Hrvatske i u inozemstvu.

SURADNJA S VLASTIMA

Udruga je u stalnom kontaktu s predstavnicimalokalnih i dræavnih vlasti, a pomagali smo i urjeπavanju malobrojnih tekuÊih problema pojedinihgraana. Posebno naglaπavam da smo u svakoj prilicibili priznati i dobrodoπli sugovornici.

SURADNJA S CRKVAMA I DRUGIMORGANIZACIJAMA

S mnogim crkvama i vjerskim zajednicama imamoprijateljski dobre odnose, πto je naroËito doπlo doizraæaja tijekom pripreme zakonske regulative ovjerskim zajednicama.

U rijetkim, ali ipak prisutnim sluËajevima vjerskediskriminacije (oπteÊenja crkava ili molitvenih domova,pojedinaËnih problema u πkolama ili na radnommjestu) kontaktirali smo mjerodavne lokalne vlasti,organe sigurnosti kao i dræavnu Komisiju za odnose svjerskim zajenicama i traæili njihovu intervenciju.Razgovori i susreti urodili su pozitivnim rezultatima.

KOMISIJE UDRUGE

Kao πto je poznato, Udruga u svojoj organizacijskojstrukturi ima devet Komisija, na Ëelu s njihovimvoditeljima. Naæalost, ta ideja je joπ uvijek ostala samoslovo na papiru. »lanovi Glavnog odbora koji su posvojoj funkciji uglavnom velikodostojnici u svojimcrkvama ili odgovorni poslovni ljudi, kao voditeljikomisija nisu bili u moguÊnosti uËiniti neπto na tompolju. Iz tog i nekih drugih razloga nova uprava, noviGlavni odbor, treba prouËiti situaciju, organiziratikomisije i na njihovo Ëelo predloæiti mlae, sposobne ispremne Ëlanove.

Uvjereni smo da Êe na taj naËin pomlaenaUdruga biti i mnogo uËinkovitija u ispunjavanju svojihzadaÊa.

25VJERSKA SLOBODA

NAKLADNI»KA DJELATNOST

Uz povremeno izdavanje Ëasopisâ Savjest i slobodai Vjerska sloboda, planirali smo i ostvarili velikiviπegodiπnji projekt izdavanje knjige Vjerske zajedniceu Hrvatskoj. Pozvali smo na suradnju sve vjerskezajednice koje su upisane u Registar vjerskihzajednica. Neke su se odmah odazvale i dale svojpridonos tom projektu, a neke su to uËinile nakondugog Ëekanja, mnogobrojnih poziva i posjeta.

Posebnim trudom, velikim znanjem i uz pomoÊbogate pismohrane sve to su uobliËile u izvanrednuknjigu uvaæene struËne suradnice Instituta zadruπtvena istraæivanja, dr. Ankica MarinoviÊ Bobinac idr. Dinka MarinoviÊ Jerolimov. Ovom prigodomizraæavamo im iskrenu zahvalnost za taj trud.

Sa zadovoljstvom vas izvjeπÊujemo da je ta knjiga,u suradnji s eminentnom nakladniËkom kuÊomPrometej iz Zagreba te osobnim zauzimanjem njezinogdirektora gospodina Boæe Rudeæa — ugledala svjetlodana. Knjiga se moæe naruËiti na adresi Udruge uzpovlaπtenu cijenu.

Knjigu preporuËujemo vjerskim zajednicama,πkolama, knjiænicama, sveÊenicima, novinarima,dræavnim i mjesnim vlastima te pojedincima kaoprijeko potrebnu literaturu za svakoga. Knjiga Vjerskezajednice u Hrvatskoj je jedinstvena knjiga te vrste,knjiga koja uz pregrπt korisnih informacija omoguÊujeda bolje, istinito, iz prve ruke, upoznamo svoje susjedei uspostavimo kvalitetnije meuljudske odnose.

Naæalost, moramo istaknuti da i ova knjiga imasvoje mane. Stoga molimo one koji imaju primjedbe danam ih jave kako bismo ih mogli unijeti u novoizdanje, a one koji su iz nekih razloga oæaloπÊeni,naπom krivnjom ili krivnjom drugih, molimo za oprost.

ZAHVALNOST

Zahvaljujemo Ëlanovima Glavnog odbora nadosadaπnjem radu i suradnji u osjetljivom i vaænomposlu koji su obavljali, na vremenu koje su odvajali,za dobre ideje koje su predlagali.

Zahvaljujemo svim Ëlanovima Udruge, mnogimpojedincima, crkvama i vjerskim zajednicama namoralnoj, ali i na financijskoj pripomoÊi u radu koji jeiza nas.

Zahvaljujemo svim donatorima, a poglavito GraduZagrebu, koji su svojim prilozima omoguÊili djelotvornirad Udruge, kao i pripremu i tisak knjige Vjerskezajednice u Hrvatskoj.

Izglasavanje.

26 VJERSKA SLOBODA

SKUP©TINA UDRUGEPredsjednik Skupπtine:Dr. SLOBODAN LANGDopredsjednik:Pastor MLADEN JURI»EVI∆Dopredsjednik:Prof. PAVAO SKOK

GLAVNI ODBORPredsjednica:LJILJANA MATKOVI∆-VLA©I∆Izvrπni tajnik:Pastor VELIMIR ©UBERTRizniËar:Inæ. IVAN VALEK

»LANOVI ODBORABRANKO BERI∆Prof. DANIJEL BERKOVI∆Prof. MLADEN JOVANOVI∆Dr. SLOBODAN LANGPastor ÆELJKO MRAZProf. Nella Horak WilliamsProf. MIRZA ME©I∆Pastor MLADEN JURI»EVI∆SIMO RAI∆, dipl. pravnikProf. PAVAO SKOK

NADZORNI ODBORInæ. STJEPAN FARAGO, predsjednikPastor DANIJEL ÆICBRANKO »ULO

TIJELA UDRUGE ZA VJERSKU SLOBODUU REPUBLICI HRVATSKOJ

KOMISIJE UDRUGEKOMISIJA ZA PRAVNA PITANJA I

GRA–ANSKE SLOBODEKOMISIJA ZA PASTORAL I

HUMANITARNE PROJEKTEKOMISIJA ZA MARKETING I

FINANCIJEKOMISIJA ZA OBRAZOVANJEKOMISIJA ZA ME–UNARODNE

ODNOSEKOMISIJA ZA MEDIJEKOMISIJA ZA OBNOVU I

IZGRADNJUKOMISIJA ZA JAVNE NASTUPE I

DRU©TVENE ODNOSEKOMISIJA ZA MLADEÆGLASILA UDRUGE: Savjest i

sloboda i Vjerska sloboda

INTERNATIONAL RELIGIOUS LIBERTYASSOCIATIONSilver Spring, Maryland, 20904-6600, USAGlavni tajnik: John GrazTajnik za komunikacije: Jonathan GallangerRizniËar: Donald E. Robinson

SVJETSKI KONGRESI O VJERSKOJ SLOBODIPrvi svjetski kongres, Amsterdam, 1997.Drugi svjetski kongres, Rim, 1984.TreÊi svjetski kongres, London, 1989.»etvrti svjetski kongres, Rio de Janeiro, 1997.

Na Ëetvrtom Kongresu je Udruga za vjerskuslobodu u Republici Hrvatskoj primljena uËlanstvo IRLA-e.

Peti svjetski kongres, Manila, 2002.

ODBOR »ASTIDr. IVAN FATTORININjegovo visoko preosveπtenstvo

GOSPODIN JOVAN, mitropolitzagrebaËko-ljubljanski i cijeleItalije

Msgr. VLADIMIR KO©I∆, pomoÊnibiskup zagrebaËki

Prof. dr. PETER KUZMI»Dr. BRANKO LOVREC, dugogodiπnji

predsjednik Saveza baptistiËkihcrkava u Hrvatskoj

©EVKO ef. OMERBA©I∆, predsjednikMeπihata Islamske zajednice uHrvatskoj

Prof. BORIS PETERLINPastor HINKO PLE©KOProf. dr. ÆARKO PUHOVSKI

UDRUGA ZA VJERSKUSLOBODU U REPUBLICIHRVATSKOJPrilaz Gjure DeæeliÊa 7710000 ZagrebTelefon: (385) 01 3774-196Tajnik: 049 274-064,098 230-915,Faks: 049 502-336MB: 1115545Prilog Udruzi ili Ëlanarinumoæete uplatiti na æiro raËunkod Privredne banke 2340009-1110024215

KONGRESI I SEMINARI O VJERSKOJ SLOBODI1986. New Delhi, India1996. Moskva, Ruska Federacija1998. Seul, Koreja1998. Moskva, Ruska Federacija1999. New Delhi, India2001. Hamilton, Bermuda2001. Beograd, Srbija2002. Moskva, Ruska Federacija2003. Santiago, Chile2003. Washington, D.C. USA2003. Moskva, Ruska Federacija

Sloboda znaËi odgovornost.Zato je se mnogi ljudi boje.George Bernard Shaw (1856.—1950.)

27VJERSKA SLOBODA

Dopustite da se prije svegazahvalim πto ste mi iskazalipovjerenje. Za mene je funkcijapredsjednice Udruge za vjerskuslobodu Ëast, ali joπ viπe obveza.Voljela bih ne razoËarati, veÊuspjeπno nastaviti djelo svojihprethodnika, zahvaljujuÊi kojimanaπa Udruga uæiva ugled udruπtvu. Æao mi je πto sada nijeovdje s nama dosadaπnjapredsjednica, uvaæenagospoa Jasminka Domaπ,da joj u ime Glavnog odborai svih nas zahvalim nauspjeπnom dosadaπnjemvodstvu.

U svakom sluËaju,Udruga za vjersku slobodunije brod koji u ovimolujnim vremenima tone, alii da jest, ne bih ganapustila, jer poπtenesuradnike ne treba nikadanapuπtati.

Pripadnica sam veÊinskerimokatoliËkevjeroispovijesti.Dugogodiπnje Ëlanstvo, odsamih njihovih poËetaka, uSvjetskoj konferenciji religijaza mir (WCRP), kao i uUdruzu za vjersku slobodu,pomoglo mi je da steknemtoleranciju prema drugimreligijama i svjetonazorima,ali isto tako i duboko poπtovanjeprema njima. Dræim da tolerancijabez poπtovanja ne bi bila dostatna.Upravo to poπtovanje, koje je usræi evaneoskog poimanjaljudskog biÊa, oslobodilo me svihpredrasuda i stereotipa koje bihkao pripadnica veÊinskevjeroispovijesti mogla imati. Tako,primjerice, rijeË “sekta” za mene nepostoji i neÊe se naÊi u momrjeËniku, jer ona najËeπÊe sluæiomalovaæavanju manjinskihvjerskih zajednica.

Naπe je druπtvo ogrezlo umaterijalizmu i neoliberalnojideologiji koja upravo u danaπnjevrijeme doæivljava svoj poraz.Moæda nije naivno oËekivati da Êe

se ljudi sada viπe okrenutiduhovnim vrijednostima. Nije li topoticaj za vjerske zajednice? »vrstosam uvjerena da upravo sada onemogu joπ viπe nego do sadapridonijeti opÊem dobru, borbiprotiv nasilja i veÊoj humanizacijidruπtva u kojem æivimo.

Knjiga “Vjerske zajednice uHrvatskoj” veliko je postignuÊe

osnova za joπ bolje upoznavanjepojedinih vjerskih zajednica.Pokuπat Êemo ih osobno upoznati itako iz prve ruke saznati onjihovim moguÊim problemima ipoteπkoÊama. U tu svrhu kanimoorganizirati “dane otvorenih vrata”,kad bi pojedina vjerska zajednicaprimajuÊi posjetitelje svratilaposebnu pozornost na sebe.

Poæeljno je, naime, da sevjerske zajednice neponaπaju kao izolirani otoci.OpÊenito postoji, rekla bih,strah od prozelitizma kojiprijeËi bolje meusobnoupoznavanje. Nastojat Êemopratiti dnevni tisak iopÊenito medije kako bismomogli na vrijeme reagiratina svako krπenje vjerskeslobode. Bilo bi dobro dabarem jednom godiπnjeuspijemo organiziratikvalitetnu tribinu ili okruglistol, πto bi posebnosenzibiliziralo mlade ljudeza problematiku vjerskeslobode. Nastavit Êemo sizdavanjem lista “Vjerskasloboda” kao i s edicijom“Savjest i sloboda”.

Nadalje, poduzet Êemopotrebne korake koddræavnih vlasti da se isluæbeno unese u kalendarmeunarodni Dan vjerske

slobode, koji Udruga veÊ dvanaestgodina organizira i obiljeæavazadnjeg vikenda u mjesecusijeËnju. Na inicijativu Udruge,vjerske zajednice diljem Hrvatske uviπe od dvije stotine svojihbogomolja i javnih prostorijaobiljeæavaju taj dan sveËanimakademijama i posebnimtematskim programima.

Za nas je najbitnije dakvalitetno radimo ono πto smonaumili, makar to iπlo nauπtrbkoliËine. No, svakako, voljeli bismoostvariti i viπe no πto smo u stanjusada obeÊati.

Ljiljana MatkoviÊ-VlaπiÊ

RijeË nove predsjednice Udrugeza vjersku slobodu

naπe Udruge. Jednaki kriteriji nakojima se svaka vjerska zajednicapredstavila pokazuju i temeljnistav koji Udruga za vjerskuslobodu zauzima u odnosu nanjih. Da niπta nije savrπenopokazuje, naæalost i ova knjiga. Uzavrπnom dijelu teksta Koordinacijeæidovskih opÊina naÊi Êemo vrlonegativno reagiranje na raËunnovoosnovane zajednice Bet Izrael.Udruga za vjersku slobodu neulazi u opravdanost takvogreagiranja, ali æali πto se to naπlou okviru te knjige. Nismo æeljeli dase bilo koja zajednica u ovoj knjiziosjeti povrijeenom.

U svakom sluËaju, ova Êe namvrijedna knjiga posluæiti kao

28 VJERSKA SLOBODA

DEKLARACIJAO VJERSKOJ SLOBODI

Vjerske zajedniceu Hrvatskoj

NOVA KNJIGA

Vjerske zajedniceu Hrvatskoj

U Zagrebu je 27. listopada 2008. u dvoraniTribine Grada Zagreba, Kaptol 27, odræana sveËanapromocija novoobjavljene knjige Vjerske zajednice uHrvatskoj u izdanju Udruge za vjersku slobodu uRepublici Hrvatskoj i NakladniËke kuÊe Prometej izZagreba. RijeË je o kapitalnom djelu iz podruËjareligijske baπtine u kojemu su autori iz razliËitihvjerskih zajednica napisali tekstove, a uredile su ihAnkica MarinoviÊ Bobinac i Dinka MarinoviÊJerolimov. Ovo djelo donosi nam saæet, no nadasvestruËan prikaz povijesti, vjerovanja, obreda,hijerarhije, organizacije, Ëlanstva, tradicija, obiËaja iblagdana svih registriranih vjerskih zajednica uRepublici Hrvatskoj u vrlo analitiËkom i struËnoobraenom tekstu. Na odræanoj tribini o knjizi sugovorili tajnik Udruge za vjersku slobodu, Velimir©ubert, predstavnik NakladniËke kuÊe “Prometej”Boæo Rudeæ, autorice navedenog djela te jedan odrecenzenata, prof. dr. Ivan MarkeπiÊ. Ova promocijaokupila je lijep broj zainteresiranih posjetitelja inekoliko akreditiranih novinara iz hrvatskih medija.U djelu je vrlo saæeto i na lijep naËin prikazana iopisana svaka od 42 vjerske zajednice registrirane uRepublici Hrvatskoj, πto Êe svakako doprinijetinjihovom objektivnijem upoznavanju.

Neven KlaËmer

DEKLARACIJAO VJERSKOJ SLOBODI

Kao zastupnici koji predstavljaju dvadeset ijednu zemlju transeuropskog podruËja, dubokozabrinuti za vjersku slobodu, objavljujemo ovu

DEKLARACIJU

l Uznemireni smo sve veÊim krπenjem vjerskeslobode u svijetu;l Zabrinuti smo jaËanjem vjerskog ekstremizma,

posebno njegovim nasilnim izraæavanjem;l Uznemireni smo mnogim sluËajevima gdje

institucije vjere i dræave nisu odvojene, πto vodiograniËavanju ispovijedanja vjere i vjerske prakse;l Zapanjeni smo nametanjem sankcija,

ukljuËujuÊi i smrtnu kaznu, u sluËaju da tkomijenja vjeru;l Cijenimo temeljna jamstva vjerske slobode u

meunarodnim dokumentima;l Ohrabreni smo spremnoπÊu nekih zemalja i

meunarodnih organizacija da podræavaju slobodusavjesti;l Vjerujemo u Bogom danu slobodu izbora kao

jedini naËin djelovanja vjerskog osvjedoËenja u svimdruπtvima;

Ponovno odluËujemo:l Da Êemo svesrdno podræavati, braniti i

promicati vjersku slobodu na mjesnoj, nacionalnoj imeunarodnoj razini;l Da Êemo koristiti sva legalna sredstva u

oËuvanju ovog veoma vaænog temeljnog ljudskogprava;l Da Êemo djelovati u meunarodnim forumima,

nacionalnom zakonodavstvu, lokalnim zajednicama ijavnosti da se ostvari potpuna primjena vjerskeslobode, pravno i praktiËno.

U Rogaπkoj Slatini u Sloveniji, 9. studenoga 2004.

Knjigu Vjerske zajednice u Hrvatskojmoæete naruËiti na tri naËina: telefonom(049/274-287), faksom (049/502-336) ie-mailom: bookcrossing-croatia@hi-htnet.hr