reljef panonskog i peripanonskog prostora
DESCRIPTION
REljep panonskog i peripanonskog prostoraTRANSCRIPT
Reljef i obilježja• Nizinski reljef s poljima, riječnim terasama i lesnim
zaravnima iz kojeg se uzdižu brežuljci, humlja i stara gorja
• Panonski prostor – nalazi na istoku zemlje, pripada panonskoj nizini, to je gosopodarska okosnica Hrvatske i tu se nalaze veliki glavni gradovi
• Peripanonski prostor – prijelaz između Panonske nizine i Dinarida
• Prevladavaju uzvisine, na reljef su najviše utjecali tektonski pokreti
Nizinski reljefni oblici• Poloji – najniži reljefni oblici (ritovi, aluvijalne ili
naplavne ravni)• Nastaju taloženjem materijala u koritu rijeke,
korito se uzdiže i u najnižim dijelovima riječnih dolina uz riječne tokove nastaju poloji
• Poloji su stalno ili povremeno plavljena područja u kojima je odvodnja otežana ili nemoguća
• Zbog toga nastaju močvare (Kopački rit, Crna mlaka, Lonjsko polje, Odransko polje, Crnsc polje, Jelas polje)
• U tekućicama jača bočna erozija zbog malog nagiba padina
• Oblikuju meandri (oblik višestrukog slova S)
• Nakon pucanja vrata i odvajanja od riječnog toka nastaju mrtvaje
• Pomicanjem riječnog toka često nastaju riječni otoci zvani ade
Proces oblikovanja meandra i nastajanja ade
• Terasne nizine – tereni nastali usijecanjem riječnog korita u naplavnu ravan
• Sastoje se od više riječnih terasa
• Mlađe terase su građene od pijeska i močvarnih glina• Starije terase su građene s od šljunka• Terasne nizine povoljne su za poljoprivredu• Grede – izdužene uzvisine nastale fluvijalnom erozijom
riječnih terasa pogodne za agrarno iskorištavanje i naseljavanje
• Lesne zaravni – obilne naslage lesa povišene u odnosu na okolne poloje i riječne terase
• Najvažnije su Đakovačka i Vukovarska, manje važne Baranjska i Erdutska
• Požeška kotlina ima plodno tlo, koristi za uzgoj žitarica i sadnju vinograda