12

REPORTAŽA IZ SLOVENIJE

Kako je Slovenija izgradila pet hidroelektrana na Savi,

a Hrvatska nijednu

TEKST Aleksandar Stajčić

FOTO Saša Zinaja Slovenska energetska tvrtka Hidroelektrane na Spod-nji Savi d.o.o. (HESS) sljedeće godine počinje graditi posljednju od šest hidroelektrana predviđenih pla-nom energetskog iskorištavanja donjeg toka rijeke Save u toj zemlji. Riječ je o HE Mokrice, snage 28 megawatta, koja će biti izgrađena gotovo na samoj granici s Hrvatskom i godišnje će proizvoditi oko

131 GWh električne energije. Njezinim dovršetkom Slovenija će ispuniti obvezu preuzetu u Europskoj uniji o 25 posto udjela u obnovljivim izvorima energije i ukupno će na svih šest hidro-elektrana na donjem toku rijeke Save godišnje proizvoditi oko 811 GWh električne energije.

Od svoje samostalnosti Slovenija u najvećoj mjeri nastoji iskoristi vodeni potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Dosad su izgradili pet hidroelektrana na Savi, a u planu je i izgradnja hidroelektrana na Muri. U Hrvatskoj, u kojoj još uvijek dobivamo više energije iz vodenih potencijala od Slovenije, a imamo i veće iskustvo i tradiciju u izgradnji hidroelektrana, od samostalnosti smo

13MEGAWATT

Reporteri MegaWatta posjetili su Brežice, gdje je sjedište slovenske tvrtke HESS koja 2019. počinje graditi i posljednju od šest planiranih hidroelektrana na Savi. Za razliku od Slovenaca, RH je od samostalnosti izgradila samo jednu manju HE Lešće na rijeci Dobri

Kako je Slovenija izgradila pet hidroelektrana na Savi,

a Hrvatska nijednu

Bogdan Barbič, direktor tvrtke Hidroelektrane na Spodnji Savi ispred HE Brežice koja punom snagom proizvodi električnu energiju, iako je u fazi probnog rada

14

REPORTAŽA IZ SLOVENIJE

izgradili svega jednu malu HE Lešće na rijeci Dobri. Doduše, u tijeku je javna rasprava i čeka se odluka Ministarstva zaštite okoliša i energetike o pokretanju HEP-ove izgradnje HE Kosinj i HE Senj 2, o čemu je Megawatt ranije pisao. Pored toga, uvijek je aktualan i 1,2 milijarde eura vrijedan megaprojekt Zagreb na Savi, kojim je predviđena izgradnja 10 manjih hidroelektrana, a koji je još uvijek u fazi konsolidacije dionika i o kojem je Megawatt također već pisao.

Slovenski plan iskorištavanja donjeg toka rijeke Save i projekt Zagreb na Savi (iako je puno opsežniji i zahtjevniji) imaju brojne sličnosti. Zagreb na Savi pružio bi, osim koristi od proizvodnje električne energije, djelotvorniju zaštitu od poplava na širem zagrebačkom području, potaknuo izgradnju prometnica, oslo-bodila bi se ogromna količina prostora u Zagrebu uz Savu, a i sam Zagreb konačno bi mogao zaživjeti uz svoju rijeku… Slično tome, izgradnjom hidroelektrana na Savi u Sloveniji su obnov-ljene prometnice, sređen je na nekim mjestima i željeznički promet, izgrađeni su pročistači voda, a čitavo područje puno je sigurnije od poplava. Zanimljivo je da su tijekom izgradnje u kojoj su sudjelovale i do 90 posto slovenske tvrtke, uspjeli svake godine BDP povisiti za 0,3 posto. Pored toga, Slovenci su uspjeli iskoristiti i bespovratna sredstva iz strukturnih fondova Europske unije, kojima su u velikoj mjeri financirali pročistače i ostale popratne benefite izgradnje hidroelektrana.

Reporteri Megawatta posjetili su u Brežicama sjedište HESS-a, koji upravlja s četirima i pokreće gradnju pete hidroelektrane na donjem toku Save (HE Vrhovo, koja je prva izgrađena, upravlja tvrtka Savske elektrane Ljubljana). Od Bogdana Barbiča, direk-tora HESS-a, pokušali smo doznati kako su uspjeli financirati i provesti projekte, u kakvim su odnosima s lokalnim zajednicama te kako su projekt pomirili sa zahtjevima ekoloških aktivista. Pored toga, obišli smo HE Brežice koja je trenutno u fazi probnog rada, ali u je punom pogonu.

Ideja o izgradnji hidroelektrana na donjem toku rijeke Save u Sloveniji postoji već više od sto godina. Tako je jedan on pr-vih nacrta, za hidroelektranu u Krškom, napravljen još 1912.

godine, u vrijeme Austrougarske Monarhije, ali nije realiziran. Planovi za iskorištavanje hidroenergetskog potencijala rađeni su i u doba Kraljevine SHS, zatim za vrijeme njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu, šezdesetih godina u bivšoj Jugoslaviji, sve do 70-ih godina prošlog stoljeća kada je konačno napravljen plan iskorištenja rijeke Save od Medvoda do Mokrica, u čiju se realizaciju krenulo nakon više od deset godina razrade. Tim planom bila je predviđena izgradnja šest hidroelektrana: Vrhovo, Boštanj, Arto-Blanca, Krško, Brežice i Mokrice. Izgradnja prve HE Vrhovo započela je 1987. još u Jugoslaviji. Projekt je dovršen u samostalnoj Sloveniji 1993. godine kada je HE Vrhovo puštena u probni rad. Izgradnju preostalih hidroelektrana Slovenija je odlučila prepustiti koncesionarima, što je regulirano zakonom 2000. godine. Iste godine slovenska vlada odlučila je koncesiju dodijeliti Savskim elektranama Ljubljana, a potom je koncesija prenesena Holdingu Slovenske elektrane Ljubljana osnovanim s ciljem izgradnje spomenutih hidroelektrana.

S Holdingom su se udružili svi proizvođači električne energije u Sloveniji osim Nuklearne elektrane Krško. Dakle, priključile su se Dravske elektrane Maribor, Savske elektrane Ljubljana, Soške elektrane Nova Gorica i Termoelektrana Brestanica. Razlozi ta to bili su veličina i cijena projekta pa je tako riješeno njegovo financiranje.

"Gradnja HE Boštanj započela je 2002. godine, a puštena je u rad 2006. Sljedeća je bila HE Arto-Blanca, čija je izgradnja počela 2005., a probni rad 2009. godine. Udružene tvrtke smatrale su da će uspostavljeni sustav funkcionirati na duži rok, ali je sa slo-venskim ulaskom u Europsku uniju došlo do promjene pravne i računovodstvene regulative i takav oblik poslovanja više nije bio moguć. Zato je 2008. osnovana tvrtka Hidroelektrane na Spodnji Savi (HESS) koja je do 2010. radila samo kao projektna tvrtka. Trenutno je HESS u većinskom vlasništvu državne energetske tvrtke GEN energija. Ostali dionici ostali su ranije udružene dr-žavne tvrtke Holding Slovenske elektrane, Dravske, Savske i Soške elektrane i TE Brestanica", rekao je Barbič.

HESS je danas jedna od najjačih energetskih kompanija u re-giji u segmentu obnovljivih izvora energije, iako u svom portfelju ima isključivo hidroelektrane. Naime, udio u solarnoj i energiji iz vjetra u Sloveniji je vrlo mali. "Takve uvjete u zemlji imamo. Imamo jako malo vjetra i samo su neke manje lokacije pogodne za instalaciju vjetroelektrana. Nemamo ni puno sunčanih sati. Jedini stabilan izvor obnovljive energije za nas je u hidroelektra-nama. To što su za sjevernu Njemačku vjetroelektrane, za nas su, a vjerojatno i za Hrvatsku, hidroelektrane. One su stabilan

Slovenski plan iskorištavanja donjeg toka rijeke Save i projekt Zagreb na Savi (iako je puno opsežniji i zahtjevniji) imaju brojne sličnosti, a hrvatski megaprojekt koštao bi 1,2 milijarde eura

Hidroelektrana Arto-Blanca (lijevo) u rad je puštena 2009. i godišnje proizvede 148 GWh električne energije, a hidroelektrana Boštanj (desno) prva je HE čija je izgradnja pokrenuta u samostalnoj Sloveniji

15MEGAWATT

izvor energije, a još je veća prednost što se može jedan dan una-prijed predvidjeti točna količina proizvedene energije. To je vrlo važno jer s električnom energijom trguje se za dan unaprijed", objasnio je Barbič.

Prema podacima Agencije za energiju iz 2016. u Sloveniji se zanemarivo malo energije dobivalo iz sunca i vjetra. Vjetro-elektrane su godišnje proizvodile 6 GWh, solarne 277 GWh, a ukupna proizvodnja bila je oko 13.000 GWh. "Solarnih elektrana imamo nešto više, ali kako sunca imamo oko 1000 sati na godinu, ni tu nemamo značajniju proizvodnju energije. Proizvodnja iz solarnih elektrana koncentrirana je na proljeće i ljeto, tako da se 80 posto energije proizvodi ljeti. Pored toga, energija iz solar-nih elektrana je i subvencionirana, dok je kod hidroelektrana i obrnuto jer plaćamo koncesije za uporabu vode i energetskog potencijala", rekao je Barbič.

Naglasio je i da se Slovenija u Europskoj uniji obvezala da će do 2020. njen udio u obnovljivim izvorima energije biti 25 posto. Već 2016. bili su na 22 posto, s hidroelektranom Brežice jako su se približili cilju, a s puštanjem u pogon HE Mokrice premašit će obećani udio.

Zanimljivo je što je prilikom planiranja i izgradnje HESS cijelo vrijeme imao potporu lokalne zajednice, što Barbič smatra ključ-nim za realizaciju projekta: "Projekti izgradnje hidroelektrana u Europi vrlo su kompleksni. Primarni cilj našeg projekta bio je rješavanje problema poplava. To područje bilo je poplavno i svakih nekoliko godina imali smo poplavljene kuće i materijalnu štetu. Snažna podrška našem projektu došla je od lokalnih zajed-nica pa i danas imamo potporu gotovo 90 posto stanovništva. Tek u posljednje vrijeme pojedine ekološke udruge usprotivile su se izgradnji hidroelektrana, ali oni su protestirali protiv svih hidroelektrana u svijetu, ne samo kod nas."

Dodatni benefit za lokalnu zajednicu od hidroelektrana u Sloveniji riješen je putem koncesija. Naime, 60 posto koncesije koja iznosi 10 posto prihoda od proizvedene električne energi-je HESS-a, dakle šest posto njihovih ukupnih prihoda, dobiva lokalna zajednica. Svaka općina dobiva šest posto zarade hidro-elektrane koja je izgrađena na njihovom teritoriju.

Na nekim hidroelektranama, odnosno na branama, izgrađeni su mostovi ako je to lokalna zajednica zahtijevala. Most je izgra-đen na HE Arto-Blanca, a bit će i na HE Mokrice, oboje financira HESS. "Cijeli projekt dobro je razrađen u suradnji s lokalnom zajednicom. A to smo mogli uspješno napraviti jer smo imali dvije ključne pretpostavke, prva je Zakon o izgradnji donje Save u kojem su definirani ključni parametri tog projekta, odnosno

tko treba financirati koji dio. Sve to regulirano je zakonom, a detaljno u Koncesijskom ugovoru gdje je točno definirano tko, što i u kojem roku treba napraviti. Mi, na primjer, imamo obvezu da od početka gradnje do puštanja u probni rad ne smijemo probiti rok od tri i pol godine jer bismo u suprotnom plaćali penale", objasnio je Barbič.

Utjecaj na okoliš uzet je u obzir prilikom gradnje svake hi-droelektrane. No ulaskom u Europsku uniju 2004. takve studije morale su postati još opsežnije. "Kada smo gradili HE Boštanj 2002., elaborat utjecaja na okoliš imao je oko 100 stranica, za HE Krško imali smo 300 stranica, za HE Brežice 1000 stranica, a za HE Mokrice sada imamo više od 1200. To se sve samo zakom-pliciralo, ali u suštini nema promjena u gradnji hidroelektrana", rekao je Barbič.

Istaknuo je i da se nakon gradnje hidroelektrana nikakav nepredviđeni utjecaj na okoliš nije dogodio. Tvrdi da riblje staze odlično funkcioniraju i da riblji organizmi bez problema migri-raju. "Neke vrste riba koje žive u brzoj struji, polako migriraju u

Dodatni benefit za lokalnu zajednicu od hidroelektrana u Sloveniji riješen je putem koncesija. Šest posto njihovih ukupnih prihoda dobiva lokalna zajednica

Izgradnja Hidroelektrane Brežice trajala je najduže od svih HESS-ovih elektrana, a koštala je 113 milijuna eura

Direktor Barbič s maketom HE Brežice, izrađenom kako bi se posjetiteljima što lakše objasnio princip rada elektrane (lijevo). Upravljačka soba u Brežicama iz koje HESS upravlja sa svoje 4 HE koje su potpuno automatizirane (desno).

16

REPORTAŽA IZ SLOVENIJE

gornje tokove rijeke Save, ali dogodio se porast vrsta riba kojima odgovara mirnija rijeka. U svakom slučaju, nije bilo posljedica koje nismo predvidjeli", rekao je Barbič.

Objasnio je da nasipi uz branu napravljeni za obranu od popla-va, istovremeno služe i za akumulaciju vode za hidroelektranu. Sagrađena su i postrojenja za čišćenje otpadnih voda. Uređene su okolne prometnice, a na nekim dijelovima i željeznička pruga. "Tijekom izgradnje hidroelektrana slovenski BDP svake godine je rastao 0,3 posto. U izgradnju su bile uključene i brojne lokalne tvrtke. To je bio benefit za cijelu regiju. Regija se promijenila, izgleda drugačije, a redovito dobivamo izuzetno pozitivne reak-cije lokalnog stanovništva jer se sad prostor uz rijeku koristi i za rekreaciju i šetnju. Sava je prije bila duboko u koritu, onečišćena i nije bilo ugodno uz nju šetati ", rekao je Barbič.

Cijena izgradnje svih pet hidroelektrana bit će oko 470 mili-juna eura. HE Boštanj stajao je 66, HE Arto-Blanca 92, HE Krško 97, a HE Brežice 113 milijuna eura. HE Mokrice stajat će oko 83 milijuna eura, što će posve samostalno financirati HESS i njegovi neposredni vlasnici. "Mi jesmo u vlasništvu države, ali naše poslovanje ovisi o cijeni električne energije na tržištu. Ako su cijene dobre, onda smo sretni. Za izgradnju smo koristili dobiti tvrtki u čijem smo vlasništvu, ali i kredite koje su te tvrtke dizale. Sada i mi u izgradnju ulažemo ostvarenu dobit, a također dižemo kredite. Tako smo, na primjer, za HE Brežice digli kredit od 60 milijuna eura", rekao je Barbič.

Napomenuo je da je ulaganje u hidroelektrane uvijek dugo-ročno investiranje jer je povrat novca između 18 i 23 godine, a rok trajanja im je i do sto godina. "Uzmite, na primjer, HE Brežice

koja je stajala oko 113 milijuna eura. Godišnje proizvede energije u vrijednosti oko sedam milijuna eura. Od tih sedam milijuna plaćamo koncesiju, amortizaciju i druge troškove. Ako se na 113 milijuna uloženog novca svake godine sedam milijuna vrati i kad se to zavrti u našoj ekonomiji, onda je to dobar projekt", objasnio je Barbič.

Što se izgradnje tiče, gotovo 90 posto gradile su slovenske tvrtke, dok su preostalih 10 posto odradile hrvatske. "Sve naše hidroelektrane 100 posto su napravile slovenske i hrvatske tvrt-ke. Hrvatska ima kvalitetno nasljeđe u tom segmentu iz bivše Jugoslavije, u kojem su se istaknule tvrtke Litostroj i Končar. Te su dvije tvrtke kompatibilne i one su nam napravile: Kon-čar generatore, a Litostroj turbine na svim elektranama. Neke hrvatske tvrtke surađivale su i na građevinskim poslovima", rekao je Barbič.

HESS upravlja s pet od šest hidroelektrana na donjem toku rijeke Save. Prvom sagrađenom HE Vrhovo upravljaju Savske elektrane Ljubljana. Međutim, i ta tvrtka pripada GEN energiji, državnoj tvrtki, pa se slobodno može reći da hidroelektranama na Savi, od HE Moste iznad Kranja do HE Mokrice, u cijelosti upravlja GEN energija sa svojim centrom u Krškom.

Iako u svom portfelju imaju četiri hidroelektrane, u HESS-u je zaposleno svega 46 ljudi. Direktor tvrtke tvrdi da im je opti-

mizacija broja ljudi bila jedan od izazo-va. Tako imaju lju-de koji istovremeno rade i u proizvodnji i na održavanju. Na-ime, sve su hidroe-lektrane na donjem toku rijeke Save au-tomatizirane pa kad je normalno stanje, dakle kad je protok vode manji od 500 metara kubnih u se-kundi, jedan čovjek upravlja svim četiri-ma elektranama pu-tem videonadzora i ostalih parametara

u centrali u HE Brežice. "Sve je organizirano tako da se u računalo unese kakvu proizvodnju želimo i sve se odvija automatski. Pro-blem nastaje kada Sava nabuja i kada se protok poveća iznad 500 kubika vode u sekundi. U tom slučaju na sve elektrane stavljamo punu posadu, a to znači dvoje operatera plus četvero ili petero ljudi koji čiste naplavine. Takvih slučajeva imamo između 30 i 40 dana u godini. Dakle, imamo pune posade za 40 dana, koje kad je visok vodostaj rade u proizvodnji, a kad se stanje normalizira, prelaze u održavanje. Pored njih zapošljavamo i manju grupu menadžera koja vodi investicije te odjel za komercijalne i pravne poslove. Cilj nam je bio optimizirati broj zaposlenih tako da nam nije ugrožena sigurnost i da normalno funkcioniramo. No za neke poslove angažiramo vanjske suradnike, koristimo i outsourcing nekoliko lokalnih tvrtki", objasnio je Barbič.

Što se tiče izgradnje posljednje HE Mokrice, u HESS-u je sve spremno. U tijeku je proces javne nabave i direktor ne može procijeniti koliko će to trajati, ali je uvjeren da će sljedeće godine početi izgradnja koja mora biti dovršena kroz tri i pol godine.

'Mi jesmo u vlasništvu države, ali naše poslovanje ovisi o cijeni električne energije na tržištu. Sada i mi u izgradnju ulažemo ostvarenu dobit, a također dižemo kredite', kaže direktor HESS-a

Hidroelektrane na donjoj Savi

HE Vrhovo (Savske elektrane Ljubljana) 34,2 MW, 116 GWh

HE Boštanj 32,5 MW, 109 GWH

HE Arto - Blanca 39,12 MW, 148 GWh

HE Krško 39,12 MW, 146 GWh

HE Brežice 47,4 MW, 161 GWh

HE Mokrice (u planu) 28,05 MW, 131 GWh

Za izgradnju hidroelektrana iskorišten je pad rijeke Save od ukupno 57 metra.

'Turbine i generatore za potrebe HE Brežice izradili su radnici hrvatskog 'Končara' i slovenskog 'Litostroja', kaže Bogdan Barbič

17MEGAWATT

Koštat će oko 83 milijuna eura i sva sredstva osigurao je HESS sa svojim vlasnicima. Barbič je napomenuo da su sve hidroelek-trane do sada bile dovršene u roku. Najdulje je trajala izgradnja HE Brežice koja je bila otvorena točno dan prije isteka roka. Najzahtjevnija, pak, bila je izgradnja HE Krško jer je smještena u uskoj dolini, a imali su i problema s udarima podzemne vode.

Barbič je upoznat s projektom Zagreb na Savi jer, rekao je, povremeno se susreće s kolegama iz HEP-ove tvrtke Projekt Sava. "Ako je projekt onakav kako je bio zamišljen kad sam se s njim upoznao - da se gradi retencijski kanal Sava-Sava za odvod poplavnih voda mimo Zagreba i deset hidroelektrana - onda je taj projekt bolji od našeg jer će omogućiti Zagrebu da dođe na Savu. Sada Zagreb ima velike površine koje su poplavno ugrožene, a zahvaljujući tom projektu ne bi bile. To je veliki projekt. Veći od našeg i to znači da ga nije lako realizirati. Mi smo imali vrlo jaku potporu lokalnih zajednica, ali i različitih vlada koje su se mijenjale. Doduše, neke su vlade smanjivale prioritet našeg projekta, ali su nas i tada držale visoko na listi. Takvim projektima ipak dolazi do promjena u prostoru i ako nemate konsenzus s lokalnom zajednicom i vladom, onda se teško mogu realizirati", smatra Barbič. Istaknuo je da izgradnja hidroelektrana donosi više benefita nego negativnih posljedica. Od negativnih je spomenuo narušavanje prirodnog toka rijeke koji postaje umjetan i onda ga se mora održavati. Napomenuo je i da je projekt potrebno jako dobro planirati kako se ne bi narušile razine podzemnih voda i kako bi se očuvao okoliš.

Neke ekološke udruge u Hrvatskoj oštro su se protivile iz-gradnji slovenskih hidroelektrana na Savi, ističući da uzrokuju erozije i produbljenje dna rijeke, zbog čega su ugroženi izvori pitke vode u Gradu Zagrebu i drugim mjestima. Barbič se s time ne slaže i smatra da protivnici izgradnje protočnih hidroelektrana pogrešno za primjer uzimaju brane poput Asuanske u Egiptu na rijeci Nil. "Tzv. sezonske akumulacije doista rade na principu zaustavljanja protoka materijala. Protočne brane koje imamo na Savi nisu takve. Naše brane imaju dno akumulacije u padu prema brani i kad dođu visoke vode, brana se diže i taj materijal prolazi dalje. Brana se diže kad je protok veći od 500 kubika u sekundi i tad prolazi materijal, ali ni materijal se ne miče kad je protok manji. Naime, ako rijeka ima protok manji od 350 kubika, onda i taj materijal stoji. Tek kada rijeka nabuja i nastane veći protok, tada se pokreće i materijal", objasnio je Barbič.

Dodao je da problem erozije dna Save u Hrvatskoj ima sasvim druge uzroke. Prema njegovu mišljenju taj proces započeo je 60-ih godina prošloga stoljeća, kada se izravnalo korito Save od Krškog prema Zagrebu i dalje nizvodno. Prije toga Sava je na tom području imala brojne okuke i ade. "Do erozije dna dolazi zbog te regulacije. Kad rijeku koja prirodno ima okuke natjerate da teče ravno, dolazi do ubrzanja protoka rijeke. Na Savi smo radili mjerenja i studije te smo došli do podataka da se materijal s dna podiže i odlazi u niže tokove pri protoku vode od 1000 kubika u sekundi. Što je rijeka ravnija, to su veće brzine i to vam lakše odnosi materijal", rekao je Barbič.

Eroziju dna Save u Hrvatskoj, kako tvrdi, uzrokovalo je i obilno vađenje šljunka u Hrvatskoj i Sloveniji, koje je danas zabranjeno ili ograničeno. Kao treći razlog naveo je i klimatske promjene: "Iz godine u godinu imamo sve manje snijega i sada u studenom i prosincu umjesto snijega pada kiša, a frekvencije visokih voda od 1600 do 2500 kubika u sekundi, koje su se prije događale svakih 20 godina, sada imamo svake druge. Tako velika količina nabujale rijeke diže sav šljunak s dna i odnosi ga. Jedino rješenje za koje danas znamo je umjetna regulacija pomoću brana odnosno hidroelektrana", zaključio je Barbič.

Sve hidroelektrane na donjem toku rijeke Save, kad se dovrši gradnja HE Mokrice, imat će udio od šest posto u ukupnoj proi-zvodnji električne energije u Sloveniji. No u ukupnoj proizvodnji iz obnovljivih izvora imat će respektabilnih 22 posto.

Inače, Slovenija je prema podacima iz 2016. zadovoljavala 88 posto potreba iz vlastitih izvora električne energije. Uvezla je samo 12 posto električne energije. U energetskom proizvodnom portfelju 36 posto energije dobili su iz nuklearnih izvora, 34 posto iz obnovljivih izvora i 30 posto iz elektrana na fosilna goriva. Slovenija je u 2016. ukupno proizvela 13.030 GWh.

Hrvatska, koja još uvijek dobija više energije iz vodenih potencijala od Slovenije, a ima i veće iskustvo i tradiciju u izgradnji elektrana, izgradila je samo jednu HE od 1991., a projekti čekaju

Projekt buduće HE Mokrice, posljednje u nizu hidroelektrana na Savi, čija će izgradnja započeti sljedeće godine

Izgradnja Hidroelektrane Krško bila je najzahtjevnija od svih slovenskih elektrana na Savi jer je smještena u uskoj dolini, a koštala je 97 milijuna eura