reprezent [broj 238, 7.2.2011]

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/reprezent-broj-238-722011 1/32

BIHAĆ: Premijer USK-a Hamdija Lipovača i novoizabrani ministri položili zakletvu i započeli sa radom

VELIKA KLADUŠA:Načelnik općineposjetio sanski Domzdravlja i Opću bolnicu

OBEĆANA podrška sanskom zdravstvu

Str. 02, 04, 05

Sjednica Općinskog vijeća: Usvojenbudžet Općine za 2011. godinu

BOSANSKA KRUPA:

BIHAĆ:

BUŽIM:

Str. 10

Str. 11

Str. 08

Osnovano Udruženje proizvođačajagodičastog voća

Nastavak saradnje Općine Bihać sa mljekarom „Meggle“

Potpisan ugovor o izradi Studijetermalnog izvorišta „Barake“

Telefoni: 037/775-085, 037-775-086

Velika Kladuša

SANSKI MOST:

Str. 09

Delegacija Općine Cazin boravila u posjeti Švicarskoj

NOVA VLADA ZA NOVO vrijeme i stare izazove

Str. 07

◙ BROJ 238◙ 07. FEBRUAR 2011.◙ GODINA VI◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50◙

INTERVJU:

NAŠA BORBA JE POŠTENA,ISKRENA IPRAVEDNA

MIRVETBeganović

predsjednik Odbora zaspas "Agrokomerca"

Str. 22, 23

SaradnjaOPĆINA CAZIN iWittenbach

Kako iskoristititermalnu vodu? Str. 06

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


2 Kanton / MarketingReprezenT 07. februar 2011. godine, broj 238

BIHAĆ- Prošlog utorka održan je zajednički sasta-nak stare i nove Vlade USK-a koje su predvodili bivšipremijer Šemsudin Dedić i novoimenovani HamdijaLipovača. Nakon održanog kraćeg razgovora i čestita-nja, članovi stare Vlade napustili su sjednicu, a novaVlada nastavila je sa radom, te se prešlo na njeno kon-stituiranje.

Nije teško primijetiti da članove Vlade čini prilično

mlada ekipa, koja bi trebala imati snage da krene u rje-šavanje gorućih problema koji ih čekaju.

-Oni koji uvide da se ne mogu nositi sa problemi-ma, neka to unaprijed kažu, da ih ne bi smjenjivali.Premijer Vlade ima mnogo veće ovlasti nego one koje je moj prethodnik Dedić koristio, a ja ću te ovlastikoristiti ako zatreba na nivou cijelog Unsko-sanskogkantona , kazao je premijer Lipovača. Rusmir KARAT

Održana prva sjednica novoimenovane Vlade Unsko-sanskog kantona

Vladu čini priličnoMLADA EKIPA

Premijer Vlade Hamdija Lip-ovača rođen je 1975. godine uBihaću i doktor je nauka iz oblasti

međunarodnog javnog prava. Bio jenačelnik Bihaća od 2004. do 2010.godine u nepuna dva mandata.Govori engleski jezik. Oženjen, otac jednog djeteta.

Ministar financijaSanel Mahić rođen je 1979. godine u Husim-ovcima, općina Sanski Most.Diplomirani je ekonomista i profesor na Bihaćkom Univerzitetu. Govori engleski i njemački jezik.

Novi ministar zdravstvadr. Amir Murić rođen je 1968. godine u opći-ni Cazin. Poslije rata diplomirao uSarajevu i završio specijalizaciju iz neuropsihijatrije. Od 2008. godine

rukovodi „Centrom za mentalnozdravlje“ u Cazinu.

Ministar poljoprivredeEmdžad Galijašević rođen je 1969. u KulenVakufu, općina Bihać. Magistar vete-rine, radio kao direktor Veterinarskog zavoda Unsko-sanskog kantona,epidemiolog. Oženjen, otac dvojedjece.

Ministrica prostornog uređenjaSinha Kurbegović rođena je 1963.u Bihaću i diplomirana je pravnica. U

Općini Bihać obavljala niz dužnosti.Jedina je žena u novom sastavuVlade Unsko-sanskog kantona.

Ministar privrede HaseHajrulahović rođen je 1959. godineu Cazinu, diplomirani inžinjer strojar-stva sa 25 godina radnog iskustva.Direktor Građevinskog poduzeća „Rad“ Cazin, direktor osiguravajućekuće i donedavno savjetnik premije-ra USK-a. Govori njemački, oženjen

i otac dvoje djece.Ministar pravde Andrej

Mamontov rođen je 1975. godine u

Bihaću. Na Sveučilištu u Rijeci diplo-mirao pravo, pravosudni ispit položiou Sarajevu i radio u advokatskoj firmi u Bihaću koja je vlasništvu njegovog oca.

Ministar za boračka pitanja Ahmet Egrlić rođen je 1971. godineu Ključu. Diplomirani ekonomista i demobilisani borac, dosad obavljao

dužnost direktora Komunalnog pre-duzeća „Rad“ Ključ, vijećnik uOpćinskom vijeću i predsjednik SDAKljuč. Oženjen, otac troje djece.

Ministar policijeŠefik Smlatić rođen je 1962. godine u Bihaću, imadvojno državljanstvo, bh i hrvatsko.

Nedavno doktorirao ekonomskenauke u Beogradu. Donedavnoobavljao dužnost direktora kompanije „Lijanovići“ sa sjedištem u Velikoj Kladuši, za regiju USK-a.

Ministar obrazovanja DarioJurić rođen je 1974. godine uGospiću. U Zadru je završio studij razredne nastave. Radio u Osnovnoj školi „Harmani“, zatim u Općini Bihać kao stručni savjetnik za kulturu i sport.

Novi i stari premijer HamdijaLipovača i Šemsudin Dedić

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 3aši pogledi ReprezenT

Analitičari već duže vrijeme upozo-ravaju na teško stanje u svim

segmentima života na prostorima Unsko-sanskog kantona bez obzira na to ko jena vlasti u općinama ili kakva je naciona-lna pripadnost građana. Od početkademokratskih promjena u našoj zemlji, navlasti u USK-u se nalazi nacionalna stran-ka koja je na čudan način svoju vladavinunastavila i u novom četverogodišnjemmandatu uz blagonaklonost i saglasnostSDP-a, izbornog pobjednika posljednjihOpćih izbora u BiH. Na tim izborima kao„osvježenje“ pojavile su se dvije novepolitičke stranke, Savez za bolju buduć-nost Fahrudina Radončića i Narodnastranka Radom za boljitak iz ŠirokogBrijega. Na žalost građana Kantona, ovadva „osvježenja“ postala su dva razoča-renja jer su u vlast ušla na prevaru. Prvisu obećavali sve i svašta a sada ništa nemogu od obećanog ponuditi, a drugi suulazak u vlast obezbjedili klasičnomkupovinom glasova, a pri tom sve glaso-ve još nisu platili jer za njih dolaskom navlast više ne vrijedi ona narodna: „zajamvrati, kupi - plati“. I oni su se, ni krivi nidužni, ni zaslužni, nenadano našli u novojvlasti, i zakonodavnoj i izvršnoj, opet zah-valjujući SDP-u. Od ove dvije političkepartije očekivao se novi pristup politici iodgovor za aktualnu situaciju u Kantonu.Međutim, još jedanput se potvrdilo da jeobećanje, ludom radovanje.

Odgovor na nadanja građana stigao je obznanjenim Programom rada Vladeprema kojem će biti osigurana radna mje-sta, podsticana industrijska proizvodnja,infrastrukturalna podrška poduzetništvu,ustrajavanje na zakonitosti, a radit će sei na sprječavanju rada na crno i utajeporeza. I nije loše barem što sePrograma tiče a kako će to sve skupa naterenu izgledati, imat ćemo priliku ubrzo ividjeti jer je u fokus svojih aktivnosti kor-milar nove VladeHamdija Lipovača sta-vio velikokladuški „Agrokomerc“ uz čijerješavanje namjerava pomiriti Krajišnike isve ih mobilizirati da zajedno rješavajuovaj i ostale probleme. Kako će u tomeuspjeti teško da je i njemu samom jasno jer jedno govori i radi do podne, a drugopopodne. Kao izborni pobjednik sa naj-boljim rezultatima koje je njegova partija

ostvarila do sada, uspio je sklepatiskromnu skupštinsku većinu od svega 17glasova i to sa partijama u čijim dosjeimauopće nema pozitivnih primjera za rješa-vanje nabrojanih prioriteta.

Red, rad i disciplina koje Lipovačazagovara neće ići baš tako lako sa onimakoji ih do sada nisu stekli niti će ih mije-njati pa je teško očekivati da će sa njimadoći do poboljšanja života građana USK-a, a pogotovo do općeg pomirenja naro-da Krajine, koji uzgred i nije posvađan,već su posvađani oni koji bi trebali da gamire. Lipovača je na osnovu, istina, lijepihpriča, cijelo vrijeme tražio načine kako daDNZ uključi u taj projekat, bez kojih jenjegova realizacija naprosto nemoguća.Taj način Lipovača nije pronašao već jeovu Stranku smjestio u opoziciju i imat će je za ljutog protivnika i kritičara u skup-štinskim klupama. Pored četiri izuzetnokvalitetna poslanika ove stranke, u opozi-ciji su još četiri također kvalitetna poslani-ka iz A-SDA, tri iz SBiH, te dva iz SBB.

Ako je istina ono što je Lipovača lije-po pričao, a to nije realizirao, onda sunjegov autoritet i pozicija pod ozbiljnimznakom pitanja. Bez spomenute političkepartije iz Velike Kladuše Lipovača nitimože riješiti pitanje „Agrokomerca“ nitimože pomiriti Krajišnike čime prioriteti unjegovom Programu padaju u vodu, atime i nada Krajišnika u bolju i sretnijubudućnost. Dakle, cijelo vrijeme zagova-rani civilizacijski korak koji je Lipovačanazvao trajno pomirenje naroda u Krajinineće biti napravljen, ne barem onakokako to on zagovara i planira i ne, naža-lost, u skoroj budućnosti. NepotpisaniSporazum između SDP i DNZ kojegobjavljujemo na 21. stranici potvrđujekakve to namjere Lipovača ima saKrajišnicima i „Agrokomercom“. Ako tenamjere ne korespondiraju sa onima izSporazuma, teško onda radnicima„Agrokomerca“ i teško Krajišnicima.

Lipovača je najavio, i to je istina, danjegovu Vladu čeka puno problema - veli-ka dugovanja,a malo para. On kao vrsniznalac trošenja para poreskih obveznika ikreditnog zaduživanja našao se sadapred praznom kasom pa će biti zanimljivokako će se u takvoj situaciji snalaziti.Njegovo uvjerenje kako je najvažnije da

je Krajina jedinstvena, bez obzira na nekeformalne političke istupe pojedinaca izopozicije, i da je siguran da će opozicijasmoći mudrosti da shvati da samo zaje-dno sa pozicijom mogu nešto napraviti,nije baš posve uvjerljivo.

O medijima kao sredstvu da nabroja-ne planove i programe uspješno realizirai sprovede, Lipovača u svom ekspozeunije kazao niti riječi. To se može tumačitina dva načina, prvo da se neće miješati unjihov rad, u što niko, pa ni on sam nećepovjerovati, i drugo, da će nastaviti kao isvaka vlada do sada, potpuno kontrolisa-ti medije. Stoga će ovdašnji mediji i daljebiti puni svega i svačega, samo ne kriti-čkog i poštenog odnosa prema svimnašim zabludama iz prošlosti i sadašnjo-sti na ovim prostorima. I dalje neće bitikritičkog i poštenog govora o onom što ćei kako će nova Vlada raditi. Krivci za toneće biti samo mediji i političke elite, negoi oni koji su masovno educirali jednodi-menzionalnu javnost u svim dijelovimanašeg Kantona, lako zapaljive i slaboinformirane ljude jedne knjige, jedne isti-ne, jedne partije,pa time i kratke pameti.

Završavamo ovaj Osvrt završnim rije-čima ekspozea Hamdije Lipovače nainauguraciji nove, 13-te Vlade USK-a.

-Svjedoci smo sve češćih susretaregionalnih lidera, nekad zaraćenih stra-na, i pružanja ruke jednih drugima. I našilideri, predsjedniciKomšić, Izetbegovići Radmanović daju doprinos tome.Često se pitam kada će doći vrijeme zatrajno pomirenje krajiškog naroda,Bošnjaka Krajine. Siguran sam da je bašsad to vrijeme, vrijeme zajedništva ižaljenja za žrtvama koje smo podnijeli.Plakale su krajiške majke s obje strane.Zbog djece i djece naše djece moramostvoriti Krajinu jaku, ponosnu i cijenjenukao nekad.

Molitva plemena Sioux Indijanacakaže:„Bože, daj mi mirnoću da podno-sim stvari koje ne mogu promijeniti,hrabrost da promijenim stvari kojemogu promijeniti, mudrost da razliku- jem jedno od drugog“. Mi, dragi prijate-lji imamo hrabrost da promijenimo stanje,sebe, budućnost. S' vjerom u Boga, sigu-ran sam da ćemo uspjeti. Ja ću učinitisve, tako mi Bog pomogao.

Osvrt Crno svijetbijeli

Imali mi Skupštinu USK-a tačno u podne. Na toj sjednici skup-štine USK-a poslanici su imenovali novu Vladu USK-a na čelusa premijeromHamdijom Lipovačom. Za potvrđivanje predlo-

ženog sastava Vlade USK-a sa premijerom glasalo je 17 poslanika,dogovorena parlamentarna većina, devet poslanika bilo je protiv, ačetiri poslanika bila su suzdržana, dogovorena parlamentarna manji-na.

Sad kad smo posvršavali ovoliki dio posla i formirali novuKantonalnu vlast, možemo biti mirni. Sad znamo ko će biti sa kim, ako protiv koga što je najvažnije. Znamo ko će biti pozicija, i ko će bitiopozicija. Jer onaj koji je bio pozicija, a više nije - možda nikad nećebiti. Opet onaj koji je sad pozicija, taj može biti još ako napravi nekerezultate. A, to, moj braco, nije isto.

Dobro, možda će potrajati dok se nova gospoda snađu, dok seusele u svoje kabinete. Dok upoznaju staru sekretaricu sa novim, pasaradnike. Biće tu problema, ali to su sitnice u odnosu na to da imanovina. Osvježenje je to!

E, sad, svi znamo, a znaju to novi i stari poslanici u SkupštiniUSK-a, ono najvažnije: da su svi složni u tome da su nesložni. Tu nji-hovu mudrost valja sačuvati i za budućnost. Jer složiti se može svakiŠveđanin, Englez, ili šta ti ja znam koji evropski i svjetski sitniš, ali bitisložan u totalnom neslaganju - to je kunst, što bi rekli složni Nijemci.I za to nam od prilike i koncenzus (mnogo fina riječ) nije potreban. Akose već ne slažu zašto će im tvrdnja da se moraju svi složiti. Ili je,možda, bolje da im koncenzus važi i za neslaganje. Po njemu bi smobili bliže istini. Recimo: „Na sjednici Skupštine USK-a skupštinskiposlanici jednoglasno su se nesložili po pitanju imenovanja noveVlade USK-a“. Bilo bi sasvim normalno da svi budu složni oko izboradugoočekivane nove Vlade i da svi zajedno i složno pronađu izlaz iz

ove situacije i stanja u kome smo se našli. Na kraju krajeva, to im je iposao i za ta posao su dobro i plaćeni.Osim formiranja nove kantonalne izvršne vlasti januar i februar

ostaće upamćeni i po daljnjem povećanju cijena osnovnih životnihnamirnica. To je, mora se priznati, ostavilo negativne posljedice nanaše opće dobro raspoloženje. Međutim, u tom istom periodu postiglismo tako zapanjujuće rezultate u pogledu oprečnih mišljenja, suprot-nih stavova, konfrontiranih principa, i različitih interesa.

Najviše nas je pogodilo poskupljenje kruha. Naši napaćeni naro-di i narodnosti imaju razne bogove, ali za sve njih kruh je oduvijek bio jedinstvena svetinja. Neko vas je mogao i prevariti, ali ako se zakleou kruh, moralo mu se vjerovati. Preci su nam razmišljajući o kruhu,ostavili bogato naslijeđe poslovica, izreka i kletvi vezanih za kruh.Historija nam je, takva kakva je, dobrim dijelom bila uslovljena odno-som i količinom hljeba. Mnoge seobe u prošlosti su bile putovanjatrbuhom za kruhom.

Neke narodne vlade su padale za povećanje cijene kruha. Kodnas je nova Vlada narodna i ona zna šta je dobro za njen napaćeninarod. Narodni kruh! Možda će nam i naša Kantonalna vlada za poče-tak i ponuditi neki jeftiniji narodni kruh. Jer nam je cijena kruha takoporasla da je očigledno upotrijebljen najbolji kvasac. Sad nam je kruhdobio znatno veći ugled.

Sa novim cijenama kruha približit ćemo potrošnju kruha evrop-skom prosjeku (manje ćemo ga jesti), a što se tiče potrošnje mesa, tuodavno zaostajemo, ali Evropi se valja približiti tamo gdje možemo.

Kod nas je kruh sa osam kora, a priznaćete, to mora da košta.Sve su ovo argumenti za odbranu povećanja cijena kruha. A kažu dasu na cijenu uticali najviše povećanje cijena pšenice na svjetskomtržištu. Imamo li kantonalne rezerve pšenice? Hoće li nova Vlada ištapoduzeti po tom pitanju? Hoće li napaćeni narod dobiti svoj narodnikruh? Narodni kruh u prodaji prosto plane, razgrabe ga. Kod nas, onošto je narodno biva najprije razgrabljeno. Zbog toga u nazivu togkruha treba nešto mijenjati.

Ja sam i protiv naziva polubijeli kruh. Zašto da ne kažemo koja jedruga boja tog kruha? Polubijeli je, u stvari, crno-bijjeli kuh! Zašto dis-kvalifikovati drugu boju? Ja sam za ravnopravnost svih boja u kruhu.U bijeli kruh se ne petljam, jer znam da nije dobro kad narod napaće-ni za nekog kaže: „Ostao je na bijelom kruhu“.

Možda treba razmišljati i o daljem unapređenju pekarske industrije. Mogli bi, na primjer. da pravimo kruh u koloru i stranačkim bojama.Tako bi svako trošio svoj kruh. Trebamo obezbjediti više poštovanjakruhu. Napaćeni narod mora shvatiti da treba živjeti u granicama svojih mogućnosti. Slučajnost je što je kod nas i sam demokratski životponegdje iznad mogućnosti.

P r i č a i zž i v o t a

(demokratskog)Piše: Sead Midžic

Mudrost za budućnost :Svi smo složni u tome

da smo nesložni

'

OBEĆANJE,ludom radovanje

Zbog djece i djece naše djece moramo stvoritiKrajinu jaku, ponosnu i cijenjenu kao nekad

R e p r e z e n

T a c i j a

b y S e a d

M i d ž

i ć

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 2384 KantonReprezenT

BIHAĆ -Unsko-sanski kanton jeposljednjeg dana prošlog mjeseca,31. januara, konačno dobio novuVladu. Skupština Kantona na drugojodržanoj sjednici prihvatila je prije-dlog mandatara Vlade, HamdijeLipovače,donedavnog načelnikaopćine Bihać, a sada već kantona-lnog premijera i dala saglasnost zaimenovanje novih ministara sa 17glasova za, devet protiv i četiri suzdr-žana. Za novu Vladu glasali su koali-cioni partneri, poslanici SDP, SDA iNSRzB, poslanici DNZ bili su suzdr-žani, a ostali poslanici A-SDA, SBiH iSBB protiv.

SDP-u su pored premijerskog

mjesta pripala i četiri ministarskaresora, prostorno uređenje, obrazo-vanje, pravda i zdravstvo. SDA jetakođer dobila četiri ministarske pozi-cije i to ministarstvo finansija, poljo-privrede, privrede i ministarstvo zapitanja boraca. Resor policije pripao je NSRzB.

Ispoštovanakonstitutivnost

Premijer Lipovačaobratio seposlanicima naglasivši da je prilikomimenovanja nove Vlade prije svegaispoštovana konstitutivnost svihnaroda, koji žive na ovim prostorima,

te da je riječ o kvalitetnim kadrovimatriju stranaka koje čine parlamentar-nu većinu u Kantonu.

- Radit ćemo i djelovati kao timda bismo se što prije uhvatili ukoštac s nagomilanim problemi-ma, kazao je Lipovača. Pozvao jeLipovača i Demokratsku narodnuzajednicu da se priključi parlamentar-noj većini.

Osim toga, obratio se Lipovača iopoziciji zatraživši da podrže sve što je dobro za bolji život svih građanaUSK-a da bi ovaj Kanton konačnovratio mjesto koje je nekad imao uFederaciji BiH i koje mu pripada.

Esad Š.

Vratiti Kantonu mjesto koje mu pripadaPremijer USK-a Hamdija Lipovača i novi ministri položili zakletvu

Premijer i ministri polažu zakletvu

Poštovana gospodo, cijenjeni premijeru Vlade USK!

Pridružujući se većinskoj volji naših sugrađana u zavičaju, čestitamo Vam naizboru i povjerenju više desetina hiljada Krajišnika širom svijeta. Dobro nam je poz-nato stanje i okolnosti koje karakterišu ukupnu situaciju društveno-političkog i socijalnog života građana Kantona. Svjesni smo posljedica opće svjetske krize povje-renja i morala koja je pogoršanjem ekonomsko-financijskog stanja pogodila cijeločovječanstvo, a posebno siromašnija područja u čijem sastavu je, nažalost, i našadomovina BiH. Opće je poznato da nasljeđujete katastrofalnu situaciju Kantona!

Najveći dio veoma brojne krajiške dijaspore koja nesebično pomaže svoj zavi-čaj, posebno doznakama rodbini i prijateljima, je ogorčena na prethodne vlastiUSK-a što su svojim (ne)činjenjem doveli Krajišnike do „prosjačkog štapa”, što supotkradali državu i podržavali korupciju, što nisu uspostavili efikasnije odnose -saradnju sa svojim iseljeništvom. Svima onima koji hoće dobro je znano kakvo jestanje po strateškim pokazateljima razvoja (GDP per capita i koliko u istom partici-pira dijaspora, zaposlenost, investicije…) Kantona bilo prije 10-tak i više godina, akakvo krajem prve decenije 21. stoljeća.

Promjene nazvane „preporodom“ Kantona može osmisliti i provesti Skupštinai Vlada USK-a ako u sve faze pripreme „programa“ rada uključi autoritativne i kom-petentne pripadnike intelektualnih krugova iz svih oblasti društvenog života iz svihopćina Kantona u kreiranje bitno povoljnijeg općeg ambijenta. Mi želimo vjerovatida je Vlada USK-a formirana većinskom voljom stranaka koje su dobile legitimitetbirača. Nadamo se da se premijer u svom prijedlogu članova kabineta opredijelioza one koji imaju već dokazane reference znanja, poštenja, hrabrosti, morala isocijalnog senzibiliteta.

Pokušajte čim prije javno obznaniti prijedlog „programa preporoda“ i pozvatizainteresovane na saradnju.

Nemamo namjere prejudiciranja bilo čega, ali osjećamo potrebu kazati da čla-novi Partnership group žive u globalizacijsko urbaniziranim sredinama iz kojih većduže vremena pratimo i analiziramo strateška društvena kretanja u svom zavičaju.Svoje balkansko naslijeđe i stereotipno razmišljanje uspjeli smo prilično profiliratitako da možemo razlikovati šta je veće, a šta manje zlo, šta prihvatati, a čega sesuzdržavati. Nudimo izazovne nove poglede na krajišku bližu prošlost, suvremeni- je društveno-političko organizovanje i djelovanje bazirano na modernim tendenci- jama 21. vijeka.

USK je svjetski šampion regija iz koje je procentualno najviše iseljeno najmla-đe i najobrazovanije populacije u najmoćniju državu svijeta u njenoj višestoljetnojhistoriji! Ova fascinantna činjenica može biti značajniji podsticajni faktor „predsto- jećeg preporoda“ zavičaja u odnosu na prethodna razdoblja.

Bili bi ohrabreni ako vidimo da „program preporoda“ obuhvata: „institucionalnereforme“ Kantona (primjernija podjela nadležnosti između kantonalnih i općinskihnivoa); revizije privatizacije; mjere smanjenja korupcije; projekciju krajiških mileni- jumskih ciljeva; konkretne podsticaje razvoja strateških oblasti kao što su energe-tika, poljoprivreda sa prehrambenom industrijom, građevinarstvo i turizam; rigoroz-niju financijsku disciplinu i kontrolu korisnika budžeta.

Očekujemo od novoizabranih vlasti USK-a da svojim djelovanjem i utjecajemna ostale institucije značajno unaprijedi percepcije i ostvarenja univerzalnih vrijed-nosti na svim nivoima - oblastima života.

Gospodine Lipovača, premijeru Vlade USK-a, sažetak naše analize tamošnjihvladajućih elita jeste da je „osobni profil“ nosioca vlasti za efikasnije djelovanje pri-marniji od pripadništva „političkoj opciji“! Očekujemo da novoizabrana Vlada sVama na čelu bude istinska vladajuća elita imuna od parazitskog djelovanja njenihčlanova i utjecaja vanjskih lobističkih grupa i institucija. Pažljivo ćemo motriti dok-trine, strategije, taktike i metode Vlade u cjelini i svakog ministra posebno!

Preporučujući se za saradnju, iskreni pozdravi!

Sjevernoamerički kontinent, Februar, 2011. godinePartnership group

ELVIRA ABDIĆ-JELENOVIĆu ime Kluba poslanika DNZ-a čestitala je premije-ru USK-a na rezultatima izbora koji su SDP omogućili dovoljan broj mjesta uSkupštini USK-a temeljem kojih je dobio i mandat za stvaranje parlamentarne

većine. - Tokom prošlog skupštinskog mandata on je osobno bio tema diskusija poslanika uvijek u negativnom i podcjenjivačkom tonu i sa dozoomalovažavanja. Ti poslanici danas sa SDP-om čine skupštinsku većinu odnosu na tu činjenicu želimo mu sreću sa tim partnerima. Ono što je ovoj situaciji primjereno reći jeste da DNZ i danas čini opoziciju. Strakoja je osvojila mandat da bira političke partnere, a to je SDP, nije odabla DNZ kao svog partnera što je potvrdilo našu tezu da se na političksceni BiH parlamentarne većine ne rade programski, što u prijevodu znaprivid zajedničkog nastupa i razmimoilaženje oko bitnih pitanja, nažalvećinom egzistencijalne prirode. Otud i manjak optimizma sa naše strakada je u pitanju bitan privredni pomak na USK-u, FBiH i BiH u cjelini.

ADMIR HADŽIPAŠIĆ- Mi vas iz A-SDA nećemo više hvalitiosim ako ne učinite neku dobru stvar za ovaj USK i građa-ne. Hoću da vam jasno kažem da mi iz A-SDA ćemo vam bitiona prava opozicija koju ovaj Kanton i zaslužuje, opozicijakakvu narod hoće. A-SDA će biti ona konstruktivna opozi-cija koja će znati prepoznati probleme i znati ponuditi rješe-nje. Stoga, iz više razloga mi nećemo podržati ovu Vladu jer u ekspozeu premijera Lipovače nismo čuli ništa konkretno isa rokovima. Bila je to samo njegova lista lijepih želja.Analizirajući sastav Vlade mogu slobodno da kažem, častrijetkim izuzetcima o predloženoj Vladi, ali ova LipovačinaVlada nije vrijedna pažnje. Pored Hadžipašića, svoje viđenjeekspozea i prijedloga Vlade USK-a iznijela su i preostala triposlanika A-SDA u Skupštini USK-aHajrudin Halilović, JasminEmrići Jusuf Bajrektarević.

ŠEFIK VELADŽIĆ(SBiH) prigovorio je zašto nema u Vladi predstavnikaopćina Bužim, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i Velika Kladuša.-Nije trebao proći ovoliki period jer se odavno znala parlamentarnvećina u ovoj Skupštini. Vjerujem da premijer ima dobre i iskrenamjere ostvariti ono što je iznio, ali to ne može sa sastavom ovVlade. Vjerovao sam kako će premijer ponuditi Vladu za ligu šampna, a ne onu koja će se boriti za opstanak. Ja vam premijeru želimsreću, ali se bojim se da sa ovim sastavom Vlade nećete izaći na krbrojnim problemima. Osim Veladžića, prisutnima se ispred SBiH obra-tio iSulejman Kazić.

NERMIN BEĆIRBEGOVIĆ(SBB) - Nepostoji u historiji političke misli da suljevica i desnica napravile dobruvladu. To je vrlo teško uskladiti pogo-tovo što se naš SDP deklariše kaoultra ljevica. Proteklih petnaestakgodina na svim istupima SDP za sta-nje u zemlji krivi SDA, međutim danassmo svjedoci da se pravi jedna koali-ciona vlada između ove dvije stranke.Ja otvoreno pitam kako to premijer misli provesti.

KASIM MULALIĆ (SDA) jedini se ispred pozicije obratio prisutnima.Izrazio je zadovoljstvo što su tri političke partije uspjele da formirajudrugu po redu vladu u FBiH.- Vjerujem da za USK dolaze bolji dani.Ono što smo započeli prije četiri godine, sada je prilika da realizirmo jer je sada drugačija klima u USK-u u odnosu na ranije. Oni ksu kočili prije četiri godine da se nešto uradi, njima su građani rekda malo sačekaju i ostaju po strani. Zbog toga očekujem bolje danza Unsko-sanski kanton.

Čestitka i preporuke VladiUnsko-sanskog kantona

Obraćanje poslanika po osnovu ekspozea i prijedloga ministara

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 5anton ReprezenT

Namjera mi je da naredne četiri godinebudu zapisane u historiji USK-a kao period ukojem smo mi, članovi Vlade, poslaniciSkupštine USK-a, uposlenici u kantonalnimorganima i institucijama i vi građani Kantona,učinili napore da nam život bude podnošljiviji,bolji, kvalitetniji i lakši.

Želim da naglasim kako sam ja kao manda-tar za sastavljanje Vlade USK-a, kao i kandida-ti za pojedine resore koje sam predložio, dubo-ko svjestan stanja u kojem se nalazi Unsko-sanski kanton. Ukupan broj zaposlenih u USK-u je 32.403, dok 40.954 radno sposobnih stano-vnika je nezaposleno. Stopa zaposlenosti je15,70 % dok je stopa nezaposlenosti 55,83 %.Broj zaposlenih se smanjuje iz godine u godinu,fizički obim proizvodnje opada, a smanjuje se ipokrivenost uvoza izvozom.

Sedamdeset procenata kantonalnogbudžeta se troši na plate i druga materijalnadavanja za zaposlene u institucijama Kantona,a u isto vrijeme zaposleni u zdravstvu, obrazo-vanju, policiji i državnoj upravi su nezadovoljnisvojim ukupnim položajem i štrajkovima ganastoje popraviti. Poslodavci su nezadovoljni samjerama ekonomske politike i pravnim okviromza poslovanje, a radnici kvalitetom i nivoomostvarenja temeljnih radničkih prava. Imajućisve to na umu, namjera mi je da kao budući pre-mijer Kantona, zajedno sa članovima Vlade, savama poslanicima Skupštine USK-a, uposleni-cima u pojedinim oblastima i sa vama, građani-ma USK-a, rad Vlade koncentrišem na realiza-ciji slijedećih prioritetnih zadataka:

Ekonomska obnova,investicije i nova radna mjesta

Osiguranje radnog mjesta je najbolji načinrješavanja svih problema čovjeka i njegoveporodice. Vratićemo dostojanstvo radnomčovjeku osiguravanjem preduslova za ubrzanirazvoj, povećati industrijsku proizvodnju krozpodršku i pomoć postojećim privrednim subjek-tima i stvoriti nove investicije.

Ova Vlada će u vrh svojih prioriteta stavitiprvo zaustavljanje trenda gubitka radnih mjestai povećanja stope nezaposlenosti, a potomotvaranje novih radnih mjesta. Osiguraćemobolju institucionalnu podršku privredi i infra-strukturi u svrhu razvoja poduzetništva i veććemo u ovoj godini kroz razvojnu agenciju, kojućemo formirati, osigurati sredstva za ubrzanirazvoj i zapošljavanje na bazi strategije razvojaUSK-a i identificiranih razvojnih potencijalaUSK-a.

Sa poduzetništva treba skinuti stigmu krimi-nala i valorizirati nastojanja privatnih poduzetni-ka i njihov značaj u stvaranju nove vrijednosti.Daljnje rasterećenje privrede se nameće kaoimperativ, ali ova Vlada će beskompromisnoustrajavati na zakonitosti, sprječavanju rada nacrno, utaji poreza, te posebno na sprječavanju ikažnjavanju kršenja radničkih prava.

U nastojanjima da se stvore uslovi za ubr-zani razvoj i zapošljavanje u sektoru poljoprivre-de i prerađivačke industrije posebna pažnjabiće posvećena „Agrokomercu“. Bez ikakvihpolitičkih predubjeđenja, pružit ćemo prilikusvim zainteresiranim faktorima, uključujućilokalnu zajednicu, bivše i sadašnje uposlenike injihove organizacije, te iskustva ljudi u DNZBiH, da zajedničkim naporima, prvo zaštitimoimovinu „Agrokomerca“, a potom osiguramo injegovu reanimaciju. Osuđujemo svaku prove-denu privatizaciju čiji je rezultat uništena proiz-vodnja i bogati pojedinac. Poduzećemo sve

mjere u nadležnosti Kantona kako bi se ispravi-le nepravde i pljačke učinjene u procesu privati-zacije.

Ova Vlada će insistirati na realizaciji krupnihinfrastrukturnih projekata koji će biti u funkcijiosiguravanja novih investicija i dodatnog zapo-šljavanja - u prvom redu plinofikacija Unsko-sanskog kantona, te modernizacija regionalnihcesta, izgradnje jedinstvenog sjedišta institucijaVlade i Skupštine Unsko-sanskog kantona,obzirom da danas, nakon 15 godina od osnutkaUSK-a, Vladine institucije sjede na desetakposuđenih ili iznajmljenih lokaliteta, a g predsje-davajući Skupštine nema niti svoj ured.

Posebna pažnja će biti posvećenaNacionalnom parku „Una“ koji pruža izvanrednerazvojne potencijale i uopće razvoju turizma iboljem korištenju potencijala koje ova privrednagrana pruža. Vodit ćemo odgovornu politiku uoblasti zaštite šuma s akcentom na intenzivnopošumljavanje i insistirati na izvozu finalnihproizvoda sa USK-a, a ne trupaca kao što jedanas slučaj.

Racionalna javna potrošnja,štednja i racionalizacija

Reforma, restrikcije u potrošnji i uštede nasvim nivoima i u svim oblastima se nameću kaouslov daljnjeg razvoja i prosperiteta USK-a injegovih građana. Svake godine se trošeogromna sredstva samo na servisiranje upo-slenika u službama Kantona, dok se 70 % pri-kupljenih sredstava troši na plate i naknadeuposlenih kojih zaključno sa 31.12. 2010. god.ima 5.689. Samo 10 % ušteda u budžetu pružaizvanredne mogućnosti razvoja i dodatnogzapošljavanja. Budžet mora prestati da budeisključivo u funkciji održavanja kantonalne biro-kracije, moraju se ostvariti uštede i stvoritirezerve za investicije, otvaranje novih radnihmjesta, strateške infrastrukturne projekte i socijalne fondove.

Za sve budžetske korisnike ćemo organizo-vati obračun plaća i naknada na jednom mjestui sudeći prema iskustvima drugih kantona,uštedjeti po ovom osnovu 10-15 % od sredsta-va namijenjenih za ove svrhe. Stabiliziraćemobudžet kroz povećanje budžetskih prihoda,donijeti Zakon o unutrašnjem dugu i na tajnačin stvoriti preduslove za stabilan i ničimometan razvoj, te rješavanje dugovanja u naj-većoj mjeri prosvjeti, kao i svim imaocima pra-vomoćnih sudskih presuda.

Socijalna pravda

Svakako da je najbolji način socijalne zašti-te stvaranje uslova za rad i zapošljavanje. Kaošto sam ranije posebno istakao ova Vlada ćegro svojih napora usmjeriti na stvaranje uvjetaza investicije, privredni razvoj i ubrzano zapo-šljavanje. Ipak svjestan sam da će i pored togaodređeni broj građana ostati u stanju socijalnepotrebe. Kao prvi i najvažniji zadatak ove Vladeu oblasti socijalne zaštite jeste iskorjenjivanjegladi. Ne smijemo dozvoliti da na USK-u ikobude gladan. Svaki stanovnik mora imati pravona određeni minimum sredstava koji će mugarantovati zadovoljenje osnovnih životnihpotreba.

Kvalitetna zdravstvena zaštitadostupna svim građanima

Nužne su korjenite i hitne reforme u oblastizdravstvene zaštite i ova Vlada će ih provesti u

najskorijem vremenu. Započet ćemo sa snaž-nom podrškom domovima zdravlja i jačanjemusluga primarne zdravstvene zaštite, a sekun-darni i tercijarni sektor ćemo jačati kako značaj-nim materijalnim ulaganjima tako i ulaganjem uljudske resurse. Depolitizacija zdravstva ćenam biti konačan cilj, a do tada ćemo krozSavjet za zdravstvo i socijalnu politiku kojegželim formirati, zajednički tragati za najboljimrješenjima u procesu reforme. Pojavu da zdrav-stveni radnici zaposleni u državnom sektoruistovremeno obavljaju i privatnu praksu ćemoograničiti.

Nauka i obrazovanje

Jedan od preduslova ubrzanog ekonom-skog razvoja, novih investicija i ubrzanog zapo-šljavanja je svakako i obrazovana radna snagai ulaganje u ljudski kapital dugoročno nammože donijeti samo korist. Nastavit ćemo sareformom sistema obrazovanja. AutonomnostUniverziteta je civilizacijska tekovina i ni u komslučaju ne bi smjela doći u pitanje. Obrazovneinstitucije će morati uskladiti svoje programe sazahtjevima tržišta i na taj način postati faktor privrednog razvoja.

Demografska obnova

Bez obzira na nedostatak pouzdanih poda-taka koje može osigurati samo popis stanovni-štva sigurni smo u procjeni da se broj stanovni-ka smanjuje iz godine u godinu. Uzroci takvogastanja su veoma kompleksni, a ova Vlada će usvom radu imati na umu dva svakako najvažni- ja. Prvi je besperspektivnost građana, naročitomladih zbog nemogućnosti zaposlenja i rješa-vanja drugih egzistencijalnih problema, štodovodi do iseljavanja u druge zemlje, a drugi jenedostatak određenih rješenja kada je porodi-ca, a naročito zaštita materinstva u pitanju što je dovelo do pada nataliteta. Žene koje se odlu-če za rađanje djece ne smiju biti kažnjavane,što je to do sada bio slučaj već, naprotiv pod-staknute i stimulirane od strane države.

Ljudska prava i slobode

Koliko god je važno da se stvori povoljanposlovni ambijent u kojem će poslodavci moćida ulože svoj kapital, zarade i omoguće i drugi-ma da zarade, jednako je važno i to da se svimuposlenicima, bili oni zaposleni u državnom iliprivatnom sektoru, garantuje ostvarenje osno-vnih prava i sloboda u skladu sa Ustavom,zakonima i međunarodnim normama. Posebnosmo zabrinuti stanjem u oblasti građevinarstva,trgovine i ugostiteljstva. Odmah ćemo poduze-ti mjere kako bi se smanjio rad na crno, kontro-liraćemo primjenu zakonskih propisa koje regu-lišu prekovremeni rad, rad nedjeljom i državnimpraznicima i osigurati adekvatne mehanizmekoji će garantovati zakonom predviđenu 40-satnu radnu sedmicu.

Uravnotežen razvoj Kantonai položaj unutar BiH i FBiH

Ova Vlada će u politici razvoja insistirati nauravnoteženom razvoju svih općina unutar USK-a. Svaka općina, svako naselje, selo izaselak trebaju da omoguće svojim stanovnici-ma odgovarajuće uslove života i rada. VladaUSK će biti apsolutni servis općinama kao jedi-nicama lokalne samouprave jer se u tim sredi-nama odvija život građana. Radićemo na sao-

braćajnom uvezivanju Kantona ulaganjem umrežu regionalnih cesta. Poduzećemo efika-sne mjere kako bi se zemljište kao najznačajni- ji resurs na pravilan način zaštitilo, različitimmjerama ćemo stimulisati gradnju stambenih iposlovnih objekata.

Kada je riječ o položaju Unsko-sanskogkantona unutar Federacije BiH i Bosne iHercegovine, želim da poručim svojimKrajišnicima da ja, kao premijer Kantona,, a niVlada nećemo dozvoliti zapostavljanje ovihljudi i ovog dijela BiH ni po kom osnovu. Tražimravnopravno učešće u raspodjeli sredstava nanivou BiH i Federacije, zahtijevam ulaganje uputnu mrežu i ponovno pokretanje željezničkogsaobraćaja Unskom prugom, zahtijevam ulaga-nja u Nacionalni park „Una“ i u zaštitu kulturno-historijskih spomenika. Također, tražimo većainfrastrukturna ulaganja Elektroprivrede BiH iBH Telecoma u ovo područje.

Borci i kategorije proistekle izodbrambeno-oslobodilačkog rata

Bez obzira na stanje u USK-u niti ja kaopremijer, niti Vlada kojoj ću biti na čelu nećemodozvoliti ponižavanje boraca i drugih kategorija proisteklih iz odbrambeno-oslobodilačkograta i njihovo svrstavanje u socijalne slučajeve.Zalagat ću se za donošenje zakona koji ćevažiti na nivou Federacije i kojim će se osigu-rati jedinstvena rješenja bez obzira na financij-sku moć pojedinih kantona, a do tada ćemodosljedno provoditi zakone iz ove oblasti.Nastavićemo sa stambenim zbrinjavanjemovih kategorija stanovništva, kao i sa poseb-nim mjerama koje će osigurati njihovo zapo-šljavanje.

Profesionalna državna uprava

U prethodnom izlaganju o budžetu vidjelismo koliko je važna državna uprava s aspektapotrošnje budžetskih sredstava. Sada želim danaglasim koliko je rad državne uprave uključu- jući i policijske službenike i namještenike važanza funkcioniranje naše zajednice. Već samnaglasio da će ova Vlada provoditi politikureformi, restrikcija i ušteda. Mi, uposlenici ukantonalnim organima, tijelima i institucijamane smijemo biti svrha sami sebi. Mi smo ovdjezbog naših građana i kvalitet njihovog života jemjera uspješnosti našega rada. Osiguraćemosve materijalne preduslove za nezavisnu,nepristrasnu, profesionalnu i motiviranu drža-vnu upravu i policiju. Posebno naglašavam daće sigurnost građana USK biti stalna obavezaVlade i moja kao premijera Kantona. Nećemo ine smijemo sebi više nikad dozvoliti da nema-mo kontrolu rada policijskih struktura i njihovihoficira.

Trajno pomirenjenaroda Krajine

Svjedoci smo sve češćih susreta regiona-lnih lidera, nekad zaraćenih strana, i pružanjaruke jednih drugima. I naši lideri, predsjedniciKomšić, Izetbegović i Radmanović dajudoprinos tome. Često se pitam kada će doćivrijeme za trajno pomirenje krajiškog naroda,Bošnjaka Krajine. Siguran sam da je baš sad tovrijeme, vrijeme zajedništva i žaljenja za žrtva-ma koje smo podnijeli. Plakale su krajiškemajke s obje strane. Zbog djece i djece našedjece moramo stvoriti Krajinu jaku, ponosnu icijenjenu kao nekad.

Programske osnove i principi radai djelovanja Vlade Unsko-sanskogkantona u periodu 2011.-2014.

godine (skraćena verzija)

Ekspoze novog premijera Unsko-sanskog kantona, Hamdije Lipovače

Dr. sc. Hamdija Lipovača, usvojstvu mandatara za sastavVlade Unsko-sanskog kantona31. januara 2011. godine, na

Drugoj redovnoj sjednici SkupštineUSK-a, prezentirao je Programskeosnove i principi rada i djelovanjaVlade Unsko-sanskog kantona u periodu

2011-2014. godine

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 2386 Velika KladušaReprezenT

U utorak je u Općinskojvijećnici u Velikoj Kladuši održa-no predavanje za članoveUdruženja plasteničke proizvo-dnje i druge zainteresiranepoljoprivredne proizvođače iz

ove općine koji se bave ili seimaju namjeru baviti ovim vidomproizvodnje povrća i jagodiča-stog voća.

Predavanje je organiziralaOpćina Velika Kladuša s ciljempoticanja uzgoja poljoprivrednihkultura u plastenicima. Stručnopredavanje na temu „Korištenjesavremenih agrotehničkih mjeraza uzgoj povrća u zatvorenomprostoru kao uslov osvarivanjavisokih prinosa“ održao jeOmer Kurtovićiz Federalnog zavodaza poljoprivredu iz Sarajeva.Predavanje je organizirano usuradnji sa projektom „FARMA“ iPoljoprivrednim zavodom

Unsko-sanskog kantona čiji jedirektor Smail Toromanovićprisustvovao ovom predavanju.

Proizvodnja u plastenicimaomogućuje punu kontrolu uslo-va uspijevanja, što znači i

mogućnost da se dobije povrćedobrog kvaliteta i zdravstvenoispravno. Radi se o intenzivnoj,ekonomičnoj i profitabilnoj proiz-vodnji za koju se odlučuje sveviše proizvođača.

Predavanju su prisustvovalii članovi velikokladuškogUdruženja plasteničke proizvo-dnje povrća i jagodičastog voća„Kladuša 2010“, predstavniciUdruženja poljoprivrednika„Poljoprivrednik“, te predstavnicidviju poljoprivrednih zadruga izVelike Kladuše „Bašo“ i SPZ

„Agrokomerkantilija“. Tokompredavanja, veliki broj prisutnihpoljoprivrednika imao je prilikuinteraktivno učestvovati na pre-davanju, te dobiti odgovore nasvoja pitanja kao i saznati nove

informacije o uslovima uzgoja uplastenicima, proizvodnji rasa-da, agrotehnici najčešće uzgaja-nih biljnih vrsta u plastenicima,rješenja za smanjivanje negativ-nih uticaja vanjskih faktora i sli-čno.

Velikokladuško Udruženjeplasteničke proizvodnje„Kladuša 2010“ najmlađe jeudruženje u ovoj općini i broji 15članova od kojih su sedamamputirci što je njegova pose-bna specifičnost. Sudeći premainteresu za održano predavanje,

plasteničara će biti sve više, a jedini uslov da bi postali članoviUdruženja je posjedovanjenatkrivene površine od 100 kva-dratnih metara korisnog prosto-ra. Esad Š.

Nakon godinu dana pregova-ranja u Kabinetu načelnikaOpćine Velika Kladuša u

srijedu je potpisan Ugovor o izradi stu-

dije kvalitete i namjene korištenjavode iz termalnog bunara „Barake“.Ugovor su potpisali općinski

načelnikAdmil Mulalić, direktor Javnog komunalnog preduzeća„Vodovod i kanalizacija“ VelikaKladušaOsman Čauševići direkto-rica Zavoda za zdravstvenu zaštituMaribor, Republika SlovenijaZoraLevačić. Potpisivanju su prisustvo-vali i savjetnici općinskog načelnikaHusein HadžićiIbrahim Nizandžić,

sveučilišni diplomirani kemičar Zavoda za zdravstvenu zaštitu Mari-bor, Venčeslav Lapajnei tehničkidirektor u JKP „VIK“ Velika Kladuša

Amir Kajtezović.Predmet ovog Ugovora je izradaStudije kvalitete i namjene korištenjavode iz termalnog bunara „Barake“,prema ponudi Zavoda za zdravstve-nu zaštitu Maribor, RepublikaSlovenija. Cijena za izradu Studijeiznosi oko 12 hiljada KM a navedeniiznos zajednički će finansirati OpćinaVelika Kladuša i JKP „Vodovod ikanalizacija“ sa udjelima od po 50posto. Metodologija rada i Studija po

završetku trebaju da odgovaraju pro-pisima i standardima Evropske unije,tako da Studija može poslužiti prili-kom aplikacija za razne programe i

strateška ulaganja za eksploatacijuvode iz izvorišta „Barake.Općinski načelnik Admil Mulalić

nakon što je gostima poželio dobro-došlicu, iste je upoznao sa obilježji-ma Velike Kladuše, te privrednom ipolitičkom situacijom na područjuopćine. U svom izlaganju, naveo jeda realizacijom ovog projekta, želiriješiti problem budućim generacija-ma, pogotovo što je općina VelikaKladuša svoje stanovništvo u vodo-

snabdijevanju pokrila sa 98 posto.Ova Studija će poslužiti da se vidi nakoji se sve način može koristiti ter-

malna voda koja izvire svega nekoli-ko kilometara daleko od grada.

Esad Š.

U utorak, prvog februara, u Velikoj Kladuši jezapočela sa primjenom Odluka Općinskog vijećao regulaciji saobraćaja u gradu i primjenaPravilnika o načinu upravljanja i održavanja javnihparkirališta. Ovom Odlukom regulisana je i napla-ta prema cjenovniku kojeg je usvojilo Općinskovijeće Velike Kladuše krajem marta prošle godine.

Sa radom počinju četiri parkirališta, dva novai dva stara. Prema riječimaAlmira Pajazetovića,direktora JKUP „Komunalije“ u čijoj su nadležno-sti parkirališta, radi se o javnom parkingu kodCrkve, u lijevoj kolovoznoj traci ulice HamdijePozderca, u ulici Ibre Miljkovića Uče, te u desnojkolovoznoj traci ulice Huske Miljkovića.

- Na svakom parkingu nalaziće se inkasa-tor koji će vršiti naplatu parkinga sa naplatnimblokovima sa jasno označenim vremenom kad je vozilo parkirano i koliko vrijedi parkingkarta. Svako vozilo koje se nađe na parkirali-štu bez uredno plaćene i istaknute parkingkarte biće blokirano „lisicama“ za blokadu

točkova, upozorava Pajazetović.Građani kojima je parking neophodan svaki

dan mogu se odlučiti za mjesečnu kartu čija cije-na ovisi o parkirnoj zoni. Ukoliko je parkirna zona1 onda je cijena 100,00 KM, a ukoliko je drugaparkirna zona cijena je 50,00 KM. Na ovaj načinuvest će se red u saobraćaju posebno kada je upitanju centar grada. E. Š.

Prošlog četvrtka je u kabi-netu načelnika općine VelikaKladušaAdmila Mulalićaodr-žan sastanak Odbora za obilje-žavanje Dana općine, a koji seobilježava 23. februara.

Na sastanku je definiranprogram obilježavanja Danaopćine, a prva svečanost će bitiodržana u petak, 18. februara,u Gradskoj sportskoj dvorani,za kada je zakazan Doku-mentarno-revijalni i sportskiprogram „Kladuška čežnja“, a koji počinje u19:30 sati. Za isti dan u 21 sat je zakazanoproglašenje sportista, sportskih klubova isportskih radnika za 2010. godinu.

U subotu, 19. februara, zakazano jepotpisivanje Ugovora sa dobitnicima stipen-dija ove općine, a koje će također biti odr-žano u Gradskoj sportskoj dvorani sapočetkom u 11 sati. U nedjelju 20. februara je planirano održavanje Karate turnira

„USK Open 2011“ u organizaciji Karatkluba „Saniteks“ sa početkom u 9 sati.

U srijedu, 23. februara, sa početkom u9 sati biće izvršeno polaganje prigodnih

vijenaca i cvijeća na spomenike uGradskom parku, te ispred Centra za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“, dok ćistog dana u 11 sati biti održana svečanasjednica Općinskog vijeća Općine VelikKladuša. Edin Š.

Sjednica Kolegija Općinskog vijećaOpćine Velika Kladuša održana je u pone-djeljak, 31. januara, na kojoj se razgovaraloo održanim ročištima 20. januara za prodaju imovine „Agrokomerca“. Članovi Kolegijasu razmijenili mišljenja i iznijeli svoje stavo-ve kako o ročištima, tako i o svim aktivnosti-ma koje je Odbor za spas „Agrokomerca“učinio do sada.

Kolegij je izrazio zadovoljstvo efektimaZaključaka sa Kolegija od 12. januara kojisu ocjenjeni pozitivnim jer su u određenojmjeri djelovali na institucije i pojedince dase uključe u borbu za spas „Agrokomerca“.

Kolegij je ocijenio da su protesti i javna

tribina dobro organizirani i da je stvorena jedna pozitivna klima što je svakako velikiuspjeh za daljnju borbu. Članovi Kolegijaistakli su da su jedinstveni i da će se maksi-malno zalagati i pružati svu podršku kako bise zaštitio „Agrokomerc“ i stavio u funkcijurazvoja i zapošljavanja.

Slijedeća radna sjednica Općinskogvijeća održat će se najvjerovatnije 16.

februara dok je svečana sjednicaOpćinskog vijeća povodom Dana općineVelika Kladuša zakazana za srijedu, 23.februara, u Gradskoj sportskoj dvorani sapočetkom u 11:00 sati.

E. Š.

Sastanak Odbora za obilježavanje Dana općine Velika Kladuša

Brojna dešavanja upovodu rođendana grada

Novi režim saobraćaja i primjena Pravilnika o načinuupravljanja javnim parkiralištima

Više reda u saobraćaju

U CENTRU GRADA

Zasjedao Kolegij Općinskog vijeća Poticanje uzgojau plastenicima

Održano predavanjeza poljoprivredne

proizvođače plasteničkeproizvodnje

Sa posljednjeg Kolegija Općinskog vijeća

Predavanje ocijenjeno korisnim i zanimljvim

Parkirališta će uvesti više reda u gradskom centru

Detalj sa sastanka Odbora

Potpisan ugovor o izradi elaborata

Potpisan ugovor o izradi Studije termalnog izvorišta „Barake“

Kako iskoristiti termalnu vodu?

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 7azin ReprezenT

Iako postoji tek godinu dana,zadruga „Eko šampinjon“ ostvarujezapažene rezultate u radu. Trenutnoima 12 članova, a obzirom da sevelika pažnja posvećuje edukaciji iiznalaženju mogućnosti za unapre-đenje proizvodnje, i broj članova tre-bao bi se povećati.

Gljivarstvo kao relativno mladagrana primarne poljoprivredne proiz-vodnje tek posljednjih godina doživ-ljava razvoj na području Unsko-san-skog kantona. Uporedo sa ostvari-vanjem sve većeg udjela u agraru,povećava se i udio potrošnje gljivakrajnjih potrošača. Značajan dopri-nos tome daje Udruženje proizvođa-ča gljiva, koji prikupljaju sve više čla-nova, te rade na ekudaciji stanovni-štva. Među njima je i Zadruga „Ekošampinjon“ osnovana u Cazinupolovinom prošle godine.

- Naše Udruženje trenutno imadvanaest članova. Ukupna proiz-

vodnja je oko 250-300 kilogramašampinjona, mada je to još uvijekmalo za područje općine Cazin ipodručje USK-a. Trenutno nismou situaciji da širimo proizvodnju, jer nemamo uslova za pravilnopakovanje, a i samo tržište nijeuređeno na prostoru općineCazin, Kantonu i cijeloj BiH. Mismo još uvijek mladi proizvođači inemamo dovoljno uslova zaproizvodnju većih količina , izjavio

je koordinator proizvodnjeHuseRužnić.Zadruga „Eko šampinjon“ veliku

pažnju posvećuje edukaciji svojihčlanova, a u tu svrhu međunarodnifond poljoprivrede donirao im jekinoprojektor i laptop. Amel D.

Delegacija Općine Cazin jeprotekle sedmice boravilau nekoliko gradova i opći-

na Švicarske. Razlog posjete jesususreti sa našom dijasporom i prona-

laženje načina za unaprjeđenjedugogodišnje saradnje.U prošli četvrtak su posjećeni

Bošnjaci u Koblenzu, gdje se usrdačnoj atmosferi razgovaralo o sta-nju u BiH, a posebno na područjuopćine Cazin. Riječi je bilo i o projek-tima, trenutnim aktivnostima i potre-bama naših ljudi koji se nalaze na pri-vremenom radu u zemljama Evrope.

U protekli petak upriličen je isusret sa načelnikom općine Witte-nbachAlbertom Etterom. Ovo nije

bio prvi susret načelnika Cazina iWittenbacha, jer je njihova saradnjapočela još u okviru realizacije zavr-šnih aktivnosti na projektu GOV-WADE.

Razgovaralo se i o mogućembratimljenu dvije općine i proširenjusaradnje na druga polja. NačelnikNermin Ogrešević je sa svojimsaradnicima obišao glavni kanaliza-cioni kolektor i prečistač koji pokrivatri općine i posjetio Vatrogasni dom uovoj općini. Dogovoreno je da timstručnjaka iz Wittenbacha početkomseptembra posjeti općinu Cazin i pre-nese svoja iskustva u izgradnji kana-lizacionih sistema.

Istog dana u večernjim satima

posjećeni su Bošnjaci u Udruženju„Behar“, koje djeluje u graduSissach. Sa njima je delegacijaCazina također razgovarala omogućnostima jačeg i efikasnijeg

povezivanja općine Cazin sa sugra-đanima u švicarskoj dijaspori.U subotu, 29. januara, upriličen

je tradicionalni humanitarni koncert ugradu Lausenu, koji se peti put orga-nizira u saradnji sa Udruženjem„Srce Cazina“. Novac koji se prikupina ovom koncertu služi za pomoćsocijalno ugroženim i bolesnim gra-đanima općine Cazin. Na ovaj načinCazinjani u dijaspori poručuju svimada nisu zaboravili svoj zavičaj i ljudekoji u njemu žive. Amel D.

Delegacija Cazina u posjeti Švicarskoj

Saradnja općina Cazin i Wittenbach

Načelnik općine CazinNerminOgrešević u četvrtak je sa saradnici-ma u uredu „UNA Consulting“ uBihaću prisustvovao prezentacijinovog projekta u oblasti upravljanjaotpadnim vodama na područjuUnsko-sanskog kantona.

Naime, u okviru Projekta GOV-WADE, Švicarska agencija za razvoji saradnju (SDC) i Vlada RepublikeSlovenije (Ambasada RepublikeSlovenije u BiH), uz podrškuResursnog centra za vode i okoliš„UNA Consulting“ iz Bihaća, iniciralisu ideju o pripremi i razvoju projeka-

ta u sektoru voda i okolišne sanitaci- je u BiH. Nakon posjete švicarskih islovenskih vladinih predstavnikapolovinom 2010. godine općinamaBihać, Cazin i Bužim, koje su uklju-čene u projekat GOV-WADE, ovimopćinama je predloženo da pokrenuinicijative za unaprjeđenje upravlja-nja otpadnim vodama.

„UNA Consulting“ je u svojstvufasilitatora projekta GOV-WADE, ana temelju zajedničkog dogovora,

razvila Projektni zadatak decentrali-

ziranih sistema odvodnje otpadnihvoda u općinama Bihać, Cazin iBužim.

Za pokretanje partnerskog projekta nekonvencionalnim tehnologi- jama u ovoj oblasti, potrebno je u pri-premnom periodu sačiniti Procjenupostojećeg stanja. Prema odluciSDC-a i Vlade Republike Slovenijeprocjenu će provoditi „UNAConsulting“ zajedno sa slovenskimpartnerima, a na osnovu ove procje-

ne predstavnici švicarske i slovenske

vlade će donijeti odluku o daljemfinanciranju projekta.S tim u vezi cilj ovog sastanka

jeste informiranje o daljim aktivnosti-ma projektne inicijative kako bi seiste kvalitetno realizirale. Ovom prili-kom općinskom načelniku je uručen iizvedbeni projekat decentraliziranogkanalizacionog sistema Ljubijankići,čija realizacija je planirana u tokuove godine.

Amel D.

Načelnik općine Cazin u posjeti uredu „UNA Consulting“-a

Novi projekti u oblastivoda i zaštite okoliša U Cazinu su održani

mirni prosvjedi od straneIWW (Nevidljivih radnikasvijeta - Invisible Workersof the World) pred zgra-dom Općine Cazin. Kakokažu, njihov položaj uSloveniji je vrlo težak, kaošto su potplaćene satnice,neplaćene prekovremenesatnice, sistematsko krše-nje prava iz rada, ekstremno lošiuvjeti prebivanja u radničkim domo-vima i drugim smještajima, a uzadnje vrijeme i masovna opušta-nja i male mogućnosti ostvarivanja

prava.Radnici masovno dobivajuotkaze ili im istekne ugovor o radu,pri čemu firme u kojima su radiliizbjegavaju svoje obaveze i dugoveprema njima, a država Slovenija,koja je u prvom redu odgovorna zato stanje, ne uradi ništa da bi radni-ke zaštitila.

Neki od njihovih zahtjeva su daradnicima mora biti usprkos datomotkazu ili isteku radne dozvole,

dopušten ostanak prebivanja u rad-ničkim domovima i to besplatno, daradnicima usprkos datom otkazu iliisteku radne dozvole ne smije bitiuništen ugovor. Traži se i prestanak

izgona radnika iz RepublikeSlovenije, isplaćivanje nadoknadaza nezaposlenost svim radnicima iplaćanje doprinosa svim radnicima.

IWW (Nevidljivi radnici svijeta) je samoorganiziran radnički i dru-štveni pokret. Sastavljen je odsamoorganiziranih grupa radnika,inicijativa i oruđa borbe za prava.IWW ne predstavlja radnike nego jeorganizacija koja omogućava efika-snu borbu prava. Amel D.

Prosvjedi Nevidljivih radnika svijetaŽele jednaka radničkaprava u Republici Sloveniji

Udruženje „Stari grad“ održalo jenesvakidašnje druženje, koje je odr-žano u prostorijama Osnovne škole„Ostrožac“. Za sve one koji su imaliželju da prošire svoje znanje o isla-mu, održana je tribina na kojoj je gostbio profesor doktor Izet Terzić.

Doktor Terzić rođen je 04. marta1958. godine u Gračanici, gdje jezavršio svoje osnovno obrazovanje.Nakon toga upisuje medresu uSarajevu, te Fakultet islamskihnauka, također u Sarajevu.

Magistrirao je, a zatim doktorirao uTunisu 1999. godine. Oženjen je i imačetvero djece. Trenutno radi kao pro-fesor na predmetima „Savremeneideologije“ i „Da’va“ na Islamskompedagoškom fakultetu u Bihaću.

Njegove najpoznatije objavljeneknjige su „Svećenikov put u islam“2002. godine, „Kur’an u Bosni oddolaska islama do danas“ 2003.,„Mudrost istoka“ 2007. i „Praktični pri-ručnik za početnike o namazu“ 2011.

godine.Nakon njegovog govora, prisutni

su mu mogli postavljati pitanja koja suih zanimala, na koja je on strpljivoodgovarao. Osim Terzića, u programusu učestvovaliHamza Terzić, učenikmedrese iAmina Begić, najmlađačlanica mekteba. Na kraju su gostu,doktoru Terziću, uručeni pokloni uznak zahvalnosti povodom njegovogdolaska.

A. D.

Udruženje „Stari grad“ organiziralo tribinu

Gost tribine profesor doktor Izet TerzićZadruga „Eko šampinjon“ Cazin

Pažnju posvećuju

edukaciji članova

Delegacija Cazina u Wittenbachu

Protest "Nevidljivih radnika" u Cazinu

Sa prezentacije u "UNA Consulting"-u

Detalj sa javne tribine

Prof. doktor Izet Terzić

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 2388 BihaćReprezenT

Iskren čovjek mora bitispreman i za dobru i za

lošu kritiku, a ja sam uvijek za toda pohvalim sve ono što jedobro, a kritikujem ono što jeloše. Ovoga puta ja moram bitikritički raspoložena prema dosada pogrešno vođenoj politicina nivou Vlade USK-a, pogotovo po pitanju zapošljavanjamladih ljudi i demobiliziranih boraca, te rada na crno.

Po meni, na nivou USK-a ne vodi se planska politika ni u jednoj pravcu. Naši fakulteti fabrikuju brojne diplomiranestudente, koji mahom završavaju na Biroima za zapošljava-nje. Umjesto pravnika, oni postaju konobari, čistači, trgov-ci, radnici na benzinskim pumpama ili pomoćni radnici nagrađevinama, pa se pitam zašto onda studiraju.

Zanatstvo je totalno zanemareno, danas niko neće da seobuči za stolara, krojača, urara, dimnjačara, frizera, kovača,obućara ili pekara. Svakodnevno vidimo velike redove u

kojima su pretežno mladi koji jedva čekaju pasoše, pa putpod noge ka Evropi. O tome dosadašnja Vlast nije vodilaračuna.

Politika Agencija za privatizaciju USK-a glasi: „Daj samoda prodam“, a bivši radnici neka šeću ulicama širomKantona. Brojne proizvodne hale zjape prazne iz kojih suzastarjeli strojevi prodani ili se još uvijek prodaju kao otpad- staro željezo.

Postali smo Kanton kokuza, građana bez novca i posla.Narod je prosto gladan. Cifra od preko 40.000 građana USK-a na Zavodu za zapošljavanje govori nam sve. Sve su toposljedice dosad vođenih politika!

Ipak, uvijek sam bila optimista i danas kad pogledamsastav nove Vlade USK-a, na čelu sa Hamdijom Lipovačom,te premijerovu ambicioznu platformu, vjerujem u boljesutra USK-a. Radujem se angažmanu nove Vlade oko rješa-vanja pitanja „Agrokomerca“, jer to je krajiški gigant i našabudućnost, te garancija za daljnji razvoj prehrambene indu-strije. Onaj ko danas proizvodi hranu u svijetu će brzo naćitržište, a u Bosanskoj krajini imamo sve uvjete za razvoj pre-

hrambene industrije. Rusmir K.

Kanton bez projekataza zaposlenje

Bez dlake na jeziku

Ifeta Mahmutović

Prošlog ponedjeljka je u velikoj sali za prijeme u OpćiniBihać potpisan Ugovor između općinskog načelnikaAlbinaMuslićai zamjenika direktora Mljekare „Meggle“KemalaHrnjića, koji su istakli da je ovo samo nastavak izuzetno dobresaradnje ove mljekare i Općine Bihać.

Tokom susreta je razgovarano i o podršci, ne samo malimfarmerima, već i većim proizvođačima mlijeka, jer je to potrebnomljekarskoj industriji u BiH. Načelnik Muslić je ponovio da ćeOpćina Bihać i u ovoj godini nastaviti sa mjerama podrške obič-nom čovjeku, te da će na raspolaganje staviti sve resurse sciljem ekonomskog razvoja općine.

Revolving fond zajednički su prije dvije godine osnovali

Općina Bihać i Mljekara „Meggle“ s ciljem podrške ovdašnjimfarmerima i povećanju proizvodnje mlijeka. Do sada je 18 biha-ćkih farmera ostvarilo podršku prilikom nabavke visokosteonih junica.

Kako je Mljekara „Meggle“ postala vodeći privredni subjekt urazvoju Unsko-sanskog kantona i spada među vodeće u mlje-karskoj industriji u BiH, za vjerovati je da će ovakav način sara-dnje Općine Bihać i Mljekare „Meggle“ pokazati dobre rezultate, jer se samo na ovakav način povećava broj farmera, odnosnoproizvođača mlijeka. Ovim se i Općina Bihać svrstava u redvodećih gradova u Federaciji BiH, pa i šire, u proizvodnji mlije-ka. Rusmir K.

trgovkinja

Nastavak saradnje Općine Bihać sa mljekarom „Meggle“

Kreditiranjem do novih farmi muznih krava

Uprava i profesori Katoličkog školskogcentra „Ivan Pavao II“, ovih dana imali su razlo-ga da budu ponosni na svoje učenike IV razre-da Gimnazije i njihovog mentora, profesorahistorijeFranju Jurića. Njima je ovih dana izBH Telecoma stigla nagrada - pet kompjutera,koju su spomenuti učenici osvojili na takmiče-nju koji je nosio naziv „Bosna i Hercegovina uEvropi i Evropa u Bosni i Hercegovini“.

- Slučajno smo se prijavili na konkursna nagovor našeg profesora Franje Jurića.Odmah smo kao cijelo odjeljenje krenuli uakciji i rasporedili se po određenim oblasti-ma. Naš se trud isplatio, a za nagradu smodobili veoma potrebnu kompjutersku opre-mu za našu školu, rekla nam je učenica

Marija.Na konkursu BH Telecoma javio se veliki

broj pojedinaca i institucija, pa je uspjeh oveškole time znatno veći. Za osvojeno prvo mje-sto dobili su pet kompjutera, dva video projek-tora, te dva multiplexa.

Tema konkursa bila je da se provede anke-ta među građanima - šta građani BiH misle oulasku u Evropsku uniju, gdje je većina građa-na podržala ulazak BiH u Uniju, zatim su sebavili potencijalima BiH sa kojima ona može ućiu EU, te koje su prednosti, a koji su nedostacitog procesa. Utvrđeno je da BiH ima vrijednegeografske potencijale u smislu rudnih bogat-stava, ali da ima i dosta nedostataka koji seodnose na pitanje rješavanja zakonskih regula-

tiva, da ima probleme sa ekonomijom i nepo-stojanjem jedinstvenog ekonomskog tržišta.

Posebno je iznesen problem političke pri-rode, politička kriza u BiH koja ima velikih pre-preka, potom potreba donošenja niza reform-skih akata gotovo u svim sferama života.Učenici su se u svojim radovima dotakli nizareformi, posebno onih u pravosuđu, ekonomiji iobrazovanju. Rusmir K.

U pretprošlu nedjelju je u crkvi SvetogAnte Padovanskog u Bihaću obavljeno prvokrštenje u 2011. godini.Marko Ćurićprvo jedijete u Bihaćkoj župi koje je kršteno u 2011.godini. Sedmomjesečnog sinčićaViktorijeiMiroslava Ćurićapred kumomDraženomirodbinom, u Župnoj crkvi Sv. AntePadovanskoga u Bihaću krstio je fraIvicaMatić, župnik bihaćki.

Ovo je prvo krštenje u novoj godini, kojim je mali Marko postao najmlađim članom ŽupeSvetoga Ante Padovanskoga i ušao u okrilje

katoličke vjere. Marko je za ovu priliku doputo-vao čak iz Kanade, u kojoj živi sa ocemMiroslavom i majkom Viktorijom.

Župnik je ovom prilikom upitao roditeljemaloga Marka jesu li oni spremni prihvatitizadaću koju su obećali pred Bogom i službe-

nikom crkve i hoće li dijete odgajati u vjeri.Uslijedili su potvrdni odgovori. Viktorija Ćurić,majka krštenog sina Marka kaže kako je ovoveliki čin u njezinu i životu njihova sina jer suoni predani kršćani.

- Ovo krštenje mi puno znači u životu,ali i buduće vjenčanje i ostali sakramentikoji će uslijediti, kaže majka Viktorija. Srećunije skrivao niti otac Miroslav. Kaže kako jesretan što je napokon stigao ovaj dan da svojedijete može krstiti u svojoj crkvi i u svomegradu Bihaću.

-U slučaju nebrige ili ne daj Bože smrtiroditelja, ili da napuste dijete, dužnost iobaveza kuma su da djetetu bude drugiroditelj, da se o njemu stara dok god mu jeneophodna pomoć, pripovijeda župnik fraIvica Matić. Pored vjerskoga odgoja, ovo je i

kulturni i svaki drugi odgojkojeg treba imati ljudskobiće. Prilikom obredakrštenja, dijete se po čelupolijeva vodom. Vodom, jer ona izvana čisti tijelo izato se svakodnevnonjome umivamo, te redo-vito kupamo.

Sakramenti u Kat-oličkoj crkvi su krštenje,sveta ispovijed, sveta pri-

čest, sveta potvrda ili krizma, vjenčanje iliženidba, te sakrament bolesničkog pomaza-nja, kojeg vjernici nerado primaju, kada sezbog svoje bolesti ne mogu ispovijedati niti pri-čestiti.

Tokom prošle godine u Župnoj crkvi Sv.

Ante Padovanskog kršteno je četrnaest osobai vjenčano četrnaest parova. Osamnaestosoba je obavilo prvu svetu pričest, a četrde-set i šest krizmu. U župi je umrlo šezdeset ipet vjernika za koje je župnik fra Ivica Matićobavio pogreb. Rusmir KARAT

Pretprošlog četvrtka u sali Domaarmije održan je prigodan kulturno-zaba-vni program, kojeg je organizovala Javnaustanova Socijalno-pedagoška životnazajednica Unsko-sanskog kantona. Ovajprogram uveličali su plesni klub „Enigma“iz Cazina i Kulturno-umjetničko društvo„Đerđef“ iz Cazina. Plesna grupaSocijalno-pedagoške zajednice, te drugimladi umjetnici sa svojim dramskim i ple-snim djelima.

Na ovom programu prisustvovao je inačelnik općine BihaćAlbin Muslić, koji je pohvalio rad i aktivnost ove Javneustanove. Općina Bihać je u minulomvremenu, ne samo deklarativno, već napraktične načine pružala pomoć ovakvimustanovama, a kako je rekao Muslić,takva praksa i saradnja u interesu djecebiće nastavljena.

- Nedavno smo gledali film bh pro-dukcije, koji je govorio o djeci koja senalaze u Domu i koja su nezbrinuta.Taj film je pobudio nemirne osjećaje u

posmatranju kako je to biti dijete, a dati nešto fali u smislu roditeljske ljuba-vi. U tom smislu smatram da društvotreba pružiti ljudima i djeci podršku, aljudi koji rade u takvim zajednicamazavrjeđuju posebnu hvalu. Kao načel-nik i kao čovjek želim da zaželim da unarednom periodu imaju uspješan radi da to rezultira pozitivnim stvarima,istakao je u svom govoru načelnik Muslić.

Muslić je također naglasio da svakazajednica mora imati senzibilitet za potre-be i život djece, posebno one djece kojojdruštvo mora posvetiti institucionaliziranupažnju i brigu od njihovog rođenja do sti-canja zrelosti. Integracija ove djece u dru-štvu, kako je podsjetio ovom prilikomnačelnik Muslić, zadatak je na kojem sesvi moraju angažirati, od lokalne zajedni-ce do državnih institucija.

Na prisustvu načelnika Muslića i nje-govih saradnika, toplim riječima zahvalilase Aida Selimović, direktorica Socijalno-pedagoške zajednice, kazavši da je

Općina Bihać odavno potvrdila svoju pri-vrženost djeci koja su smještena u usta-novama, od Centra „Duga“ do Socijalno-pedagoške zajednice. DirektoricaSelimović je izrazila očekivanje da će ubudućnosti ova saradnja samo jačati i bitiprimjer drugim sredinama u BiH.

„Enigma“ je pokazala zbog čega je jedan od najboljih plesnih klubova u BiH,a to su dokazali i brojnim medaljama, dokse KUD „Đerđef“ predstavio svojimkoreografijama učenicima ove životnezajednice i publici. U program su bilauključena i djeca koja su zbrinuta posred-stvom ove ustanove.

Amel D./Rusmir K.

Javna ustanova Socijalno-pedagoška životna zajednicaOdržan prigodan kulturno-zabavni program

Nagrada BH Telecoma za učenike Katoličkog centra u Bihaću

Kompjuterska oprema za prikazano znanje

U Župnoj crkvi Sv. Ante Padovanskoga u Bihaću prvo ovogodišnje krštenjeKrštenje sedmomjesečnog dječaka Marka Ćurića

Fra IvicaMatić,župnik

bihaćkiprilikomkrštenjadječaka

Učenici Katoličkog školskog centra

Detalj sa kulturno-zabavnog programa

Potpisan ugovor za poticaje farmerima

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 9anski Most ReprezenT

Članovi Lovačkogdruštva „Sana“organizirali su pretprošlenedjelje akciju prehranedivljači, u sklopu koje jeza ove potrebe nabavlje-no više od pet tona kuku-ruza. Prema riječimapredsjednika pomenutoglovačkog društva,IzetaAlagića, kukuruz je podi- jeljen predstavnicimasvih šesnaest lovačkihsekcija koji će hranu zadivljač dopremiti u svedijelove ovdašnjeg lovi-šta.

- Radi se o našim

redovnim aktivnostimakoje organiziramo utoku lovostaja. Na ovaj način želimo da pomogne-mo da divljač preživi zimski period , rekao je Alagić.On je dodao kako je snježni pokrivač u višim planin-skim krajevima još uvijek relažtivno visok, zbog čega

divljač, posebno sitnija, teže dolazi do hrane.Alagić je rekao kako će sanski lovci i u narednom

periodu, tokom svakog vikenda, organizirati sličneakcije. Z. Č.

Načelnik općine SanskiMost, dr.Sanjin Halimo-vić, skupa sa svojim

saradnicima, prošle srijede je posjetiosanski Dom zdravlja i Opću bolnicu.Bio je ovo radni sastanak, te s razgo-varalo o trenutnom stanju i problemi-ma u ove dvije zdravstvene ustanove.

Konstatovano je kako rad Domazdravlja i Opće bolnice opterećujeteška finansijska situacija koja jenešto povoljnija u Domu zdravlja.Općina Sanski Most je Nacrtombudžeta za ovu godinu planiralaizdvojiti stotinu hiljada maraka zapomoć sanskom zdravstvu. U razgo-vorima istaknuta je potreba poveća-nja planiranog granta na 180 hiljadamaraka. Ukoliko bi se ovo realiziralo,sansko zdravstvo bi s ovim te sred-

stvima koje dobija od Zavoda zdrav-stvenog osiguranja USK-a moglo sta-bilno poslovati u toku 2011. godine.

- Mi smo danas obišli dvijevelike firme u Sanskom Mostu iradi se o ustanovama koje donosevelike prihode u našu općinu. Unjima je zaposleno preko dvije sto-tine ljudi. Razgovarali smo oaktuelnoj problematici i odlučnismo da stanemo uz obje zdrav-stvene ustanove. Općina SanskiMost će pomoći u kadrovskojobuci uposlenika kroz plaćanjeedukacija i specijalizacija kako bi ina taj način kadrovski ojačali sek-tor zdravstva , kazao je ovom prili-kom načelnik Halimović.

Direktorica Opće bolnice uSanskom Mostu, dr.Elvira Serda-

rević, rekla je kako je ohrabrenaposjetom načelnika koja je pokazalakako lokalna vlast vodi brigu o zdrav-stvu, iako je ovaj segment društvavezan za kantonalni nivo vlasti.Načelnik Halimović obišao je i pacijente koji su hospitalizirani u Općojbolnici, te im zaželio brz oporavak.

U toku razgovora istaknuta je ipotreba međusobne solidarnostiustanova i institucija koje egzistirajuna području općine Sanski Most.Tako je u kontekstu rješenja problems grijanjem Doma zdravlja i Opće bol-nice pomenuta i mogućnost da u rje-šavanju ovog problema doprinosmogu dati i poslovnica preduzeća„Unsko-sanske šume“ u SanskomMostu kao i kamengradski rudnikmrkog uglja. Zlatan ČEKIĆ

Direktor preduzeća „Seha Sana“ u SanskomMostu,Sadih Hajdar , demantovao je optužbe kojesu se mogle čuti na sjednici Općinskog vijećaSanski Most u pretprošli četvrtak, da se u ovoj firmirežu i demontiraju proizvodna postrojenja i prodajuu staro željezo. On je rekao kako se radi o otpadu itehnološki zastarjelim mašinama koje nikada višeneće biti u funkciji.

- Mi smo i dalje vlasnici firme jer ugovor oprivatizaciji nije raskinut sudskim putem. Unarednom periodu planiramo pokrenuti proiz-vodnju i zaposliti pedeset novih radnika , rekaoje Hajdar.

Prema njegovim riječima pomenuta turskakompanija u posljednje dvije godine, zbog unutra-šnjih problema i svjetske ekonomske krize, nijeinvestirala u sansku drvnu industriju.- Sada smo se vratili i naši planovi su ambi-ciozni. Planiramo proizvoditi parket i dijelove zanamještaj koji bi se plasirali na njemačko trži-šte , rekao je Hajdar.

Općinsko vijeće je na pomenutoj sjednici posta-vilo i pitanje statusa ovog preduzeća, obzirom da jeAgencija za privatizaciju USK-a još prije godinu ipol dana pokrenula raskid kupoprodajnog ugovora.Tada je ovo preduzeće privatizirano od strane tur-ske kompanije „Seha Industrial Jatirmilar“ koja,međutim, nije ispunila preuzete privatizacijske oba-veze niti je pokrenuta proizvodnja u firmi.

Predsjednik sindikata radnika u ovoj firmi,AleKrupić, istakao je kako će radnici podržati kupca jedino u slučaju ako budu plaćene obaveze premadruštvenim fondovima u iznosu od oko 2,5 milionamaraka i ukoliko se radnici vrate na posao.Načelnik Treće policijske uprave Sanski Most,Ferid Pijalić, istakao je kako je policija upoznata saspornim aktivnostima oko prodaje starog željeza,ali da ne postoji niti jedan zakonski osnov za njiho-vo djelovanje.

Općinsko vijeće Sanski Most je uputilo zahtjevnadležnim institucijama da se zaštiti imovina san-ske drvne industrije. Odgovor na pitanje o statusuvlasništva u ovoj firme nismo uspjeli dobiti ni uAgenciji za privatizaciju USK-a, a niti u resornomkantonalnom ministarstvu privrede.Zlatan ČEKIĆ

LiječnikEnes Karabegpostao je prvi Sanjanin sa titu-lom doktora medicinskih naukapošto je na Medicinskom fakul-tetu Univerziteta u Sarajevuodbranio doktorsku disertacijuna temu: „Dušični oksid kaoprediktor prijevremenog poro-da“.

Istraživački rad dr.Karabega predstavlja doprinosboljem poznavanju okolnosti imehanizama, koji pokreću pri- jevremenu materičnu aktivnost,a njegova analiza i istraživanjaišla su u pravcu stvaranja pret-postavki za smanjenja učesta-losti prijevremenog poroda. Njegov rad ćedoprinijeti da u budućim dijagnostičkimprocedurama predskazanja prijevremenogporoda unesemo još jedan relevantanparametar od neprocjenjive važnosti, kojiće u svakom slučaju u terapeutskim proce-durama omogućiti smanjenje perinatalnogmorbiditeta, mortaliteta i rane neonatalnesmrtnosti.

Ispitna komisija sastavljena od emine-ntnih univerzitetskih profesora u prisustvuvećeg auditorija ocijenila je njegovu diser-taciju najvećom ocjenom sa posebnimosvrtom na značaj njegovog istraživanja urješavanju ovog problema u perinatologiji.Dr. Enes Karabeg je autor više stručnih inaučnih radova i koautor je dva univerzitet-ska udžbenika. Zlatan Č.

U Javnom preduzeću „Vodovod ikanalizacija“ započeli su isključivanjes distributivne mreže dužnika koji tri iviše mjeseci nisu platili račune za utro-šenu vodu. Osim toga, prema riječimadirektorice ovog preduzeća,MerimeGradinčić, protiv neplatiša biće pokre-nuti i sporovi pred nadležnim sudom.Ona je dodala kako su na ove nepopu-larne mjere primorani zbog nenaplaće-nih potraživanja za utrošenu vodu kojasu premašila iznos od stotinu hiljadamaraka.

- Ovo preduzeće je osnovanoradi distribucije i isporuke pitkevode, a da bi firma mogla normalno

poslovati i ispunjavati planiraneaktivnosti, neophodno je da svakikorisnik izmiri svoje obaveze na vrijeme. Jedino na taj način biće obez-bjeđena nesmetana isporuka pitkevode, istakla je Gradinčić i pozvaladužnike da svoje obaveze plate nablagajnama preduzeća ili kod inkasa-nata na terenu.

U JP „Vodovod i kanalizacija“ isti-ču kako će poseban problem pred-stavljati naplata računa u ovdašnjimstambenim zgradama, obzirom davećina njih koristi zajednički vodomjer za obračunavanje potrošnje vode.

Zlatan Č.

Načelnik općine Sanski Most u posjeti sanskom Domu zdravlja i Općoj bolnici

Obećana podrška sanskom zdravstvu

Reakcija direktora preduzeća "Seha Sana"

Ne prodajemo mašine u staro željezoEnes Karabeg uspješno odbranio doktorsku disertaciju

Prvi sanski doktor medicinskih nauka

Javno preduzeće "Vodovod i kanalizacija"

Neuredne platišeISKLJUČUJUS vodovodne mreže

Aktivnosti Lovačkog društva "Sana" Sanski Most

Lovci prehranjuju divljač

Načelnik Halimović prilikom posjete

Direktor preduzeća "Seha Sana" Sadih Hajdar

Lovci prilikom istovara kukuruza za divljač

Dr. EnesKarabeg

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 23810 Bosanska KrupaReprezenT

Nastavak sjedniceprotekao u

konstruktivnojatmosferi

Uvrlo konstruktivnoj atmos-feri i sa cijelim nizom izu-zetno zanimljivih diskusija

predstavnika svih parlamentarnihgrupa u Općinskom vijeću BosanskaKrupa, 02. februara je nastavljenaprekinuta sjednica Općinskog vijeća.Odabrani su prvo članovi komisije zaizradu Statutarne odluke o izmjena-ma i dopunama Statuta OpćineBosanska Krupa, koji su istovremenoovlašteni da sa Statutom i novimzakonskim rješenjima usklade iposlovnik o radu Općinskog vijeća.

Izvještaj o ostvarenju politikeOpćine i aktivnostima općinskognačelnika za prošlu godinu, te planrada načelnika općine za ovu godinu,razmatrani su zajedno i uz nekolikodiskusija oba prijedloga su ocjenjenakao dobra osnova za produktivnijirad. Kroz diskusiju je bilo i niz kon-kretnih i konstruktivnih prijedloga imanjih zamjerki. Neke je općinskinačelnik prihvatio, a one koje nijedetaljno je obrazložio. Poslije odvoje-nog glasanja, oba akta usvojena suvelikom većinom, bez glasova protiv iuz samo jedan suzdržan glas.

Usvojen je i Operativni plangodišnjeg strateškog razvojnog planaza vode i okolišnu sanitaciju za 2011.godinu, te konačni Izvještaj o procije-njenoj šteti poslije udara leda u poljo-privredi, na građevinskim objektima iinfrastrukturi. Ovaj izvještaj, u kojem je nakon petomjesečnog rada izraču-nato da je ukupna šteta od leda uBosanskoj Krupi veća od 2.100.000KM, biće proslijeđen višim nivoimavlasti.

Konačno je u trećem pokušajuusvojen i Statut Javnog komunalnogpreduzeća „10. juli“, a posebnu paž-nju izazvao je izvještaj o raduOpćinske izborne komisije u 2010.godini, koji je od svih učesnika u dis-kusiji ocijenjen kao dobar. Izbornakomisija je pohvaljena za svoj rad, oddana raspisivanja izbora, pa dopotvrđivanja njihovih rezultata.

Na kraju sjednice predstavnicaOSCE-a Emilija Kuljanac je krozdiskusiju o Kvartalnom izvještaju orealizaciji komponente PodrškaOpćinskom vijeću istakla odličannapredak po ovom projektu, osobitood kako je u Općinskom vijeću zapo-sleno stručno lice na mjestu sekreta-ra, te izrazila očekivanja da ćeOpćina Bosanska Krupa biti međuprvima koja će u potpunosti imple-mentirati ovaj projekt.

Dževada ŠTANCL

Održana sjednica Općinskog vijeća Bosanska Krupa

Usvojen budžet Općine za 2011. godinu

Dom zdravlja u BosanskojKrupi ovih se dana suočava sadva problema. Prvi je nedosta-tak lož ulja za zagrijavanje pro-storija, te pokvarena instalacijau nekim dijelovima zgrade, začiju sanaciju nema novca izbog čega neke službe radeskraćeno, a neke ne rade nika-ko. Drugi se ogleda u nesavje-

snosti građana koji već duževrijeme uporno bez razlogapozivaju besplatni broj hitneslužbe. Tako uznemiravajuosoblje ove ustanove i onemo-gućuju im da odgovore nastvarne potrebe građana.

Služba opće porodične medicine, hitnaslužba i služba pedijatrije, rade u redovnom istandardnom radnom vremenu.Stomatološka služba i služba fizijatrije ne radinikako dvije sedmice od 24. januara, jer nemagrijanja. Ostale službe rade od 7:00 do 10:30sati i to samo za hitne slučajeve. Bez obzirašto postoji potreba pacijenata za uslugama itretmanima koje su redovno dobijali, u najma-nje dvije naredne sedmice za to će biti uskra-ćeni. Da stvar bude gora, situacija nakon tog

planiranog roka za sada je neizvjesna.Općinsko vijeće na prijedlog doktoraMustafe Ramića, vijećnika zakonodavnogtijela, uvrstilo je u ovogodišnji budžet stavkuod 10.000 maraka, koju će izdvojiti općinskinačelnik za plaćanje fakture za grijanje, ali zaovu godinu. Stare obaveze se time neće pla-

ćati. Iako to nije nadležnost Općine, već unekoliko navrata Općina je izlazila u susretovoj instituciji da premosti poteškoće u radu.Kantonalni poslanikMladen Lonić je uspiosvojim zalaganjem u Skupštini Unsko-san-skog kantona usmjeriti oko 300.000 maraka,međutim, bez detaljne analize poslovanja zaovu ustanovu nema boljih dana, a time ni kva-litetnije zdravstvene usluge.

Nažalost, niko nema hrabrosti urediti sta-nje, pa će muke ovog kolektiva još potrajati.Nadležno ministarstvo ima opravdanje u pre-velikom broju zaposlenih, a rukovoditelji nežele uručivati otkaze u vremenu kada jeposao blago u teškoj ekonomskoj situaciji.Pacijente ionako malo ko šta pita, iako suzaposleni u „nadležnosti i operativi“ tu zbognjih. Dževada ŠTANCL

Trideset i druga sjednicaOpćinskog vijeća BosanskaKrupa imala je svoj tok u

dva nastavka. Sedamnaest planiranihtačaka, među kojima je najvažnijidokument o kome konačan sud dono-si Vijeće, budžet općine BosanskaKrupa za ovu godinu, bio je ambicio-zan zahvat, pa se prije početka sjed-nice moglo čuti da će prvi dan zasje-danja imati svoj nastavak neki narednidan. Tako se i desilo. Sjednica je odr-žana u dva nastavka, 28. januara i 02.februara.

U prvom dijelu sjednice Općin-skog vijeća Bosanska Krupa, usvojen je budžet općine Bosanska Krupa zaovu godinu. Budžet je u visini od oko6.600.000 konvertibilnih maraka i zadevet posto je veći od budžeta za pro-šlu godinu. Prije samog izglasavanjabudžeta vođena je dugotrajna, ali ivrlo konstruktivna rasprava o ovomdokumentu, koji je tom prilikom dobiomnogo pohvala od predstavnikavećine parlamentarnih grupa.

Sam budžet u polusatnom izlaga-nju obrazložio je općinski načelnik.On je istakao da se u planiranjubudžeta prije svega vodilo računa dase što realnije predvidi prihodovnastrana budžeta i istakao svoje opred- jeljenje još efikasnijim radom službi,poboljšanjem softverskih rješenja ipraćenjem naplativosti donesenih rje-šenja, te iznalaženjem novih izvorafinanciranja, koja imaju zakonskouporište, a do sada nisu korištena.Veliki zadatak je da se prihodovnastrana budžeta znatnije nego do sadauveća.

Istaknuto je da se stalnom šte-dnjom i smanjenjem izdataka zamaterijalne troškove smanjuje procent

učešća financiranja Jedinstvenogopćinskog organa uprave u budžetu,a povećavaju izdvajanja za drugepotrebe. Procenat od 70 posto izdvajanja za rad Jedinstvenog općinskogorgana uprave sada je ispod 40posto. I ove godine budžetom OpćineBosanska Krupa predviđena su sred-stva za stipendiranje svih studenatakoji su sa uspjehom završili prethodnugodinu studija, zatim sredstva za sufi-nanciranje prijevoza svih učenika put-nika iz srednjih škola u visini od 30posto, dok će djeca bez jednog rodite-lja imati subvenciju od 50 posto, adjeci bez roditelja prijevoz do školebiće plaćen u potpunosti.

Izdvojena su značajnija sredstvau odnosu na prošlu godinu za kulturui manifestacije koje se održavajutokom godine, zatim sredstva zaadaptaciju školskih objekata, izgra-dnju sportske dvorane, završetakDoma kulture u Bosanskoj Otoci, teniz drugih projekata. Na dobro isplani-ran budžet bio je vrlo mali broj amand-mana, a koje načelnik općine nijeprihvatio. Naime, amandmani nisuprihvaćeni u formi u kojoj su poslani,ali je većina od onog što su sadržava-li amandmani vijećnika općinskinačelnik u pauzi sjednice ugradio ubudžet.

Tako su na samoj sjednici poticajiza poljoprivredu povećani za 80 postosa predloženih 50.000 na 90.000 kon-vertibilnih maraka. U budžet Općineove godine uvrštena je i pomoć zasufinanciranje Doma zdravlja uBosanskoj Krupi u visini od 10.000konvertibilnih maraka koje se namjen-ski izdvajaju za interventnu nabavkulož ulja, kako bi se normalizirali radniuslovi u ovoj Javnoj ustanovi. Novac

će biti korišten za troškove grijanjanapravljene u ovoj godini, a neće seodnositi na ranija zaduženja.

Grant za udruženja proistekla izodbrambeno-oslobodilačkog rata sapredviđenih 50.000 povećan je na65.000 konvertibilnih maraka. Budžet je izglasan bez glasova protiv, dok sučetiri vijećnika, iako nisu imala suštin-ske primjedbe na sam budžet i nisuučestvovali u diskusiji, bili suzdržani.Odluka o izvršenju budžeta poslijekraće rasprave i uz manje dopuneusvojena je jednoglasno, s tim da sudva vijećnika insistirala da se konsta-tira da se oni nisu izjašnjavali o ovojodluci.

Nakon toga jednoglasno je usvojena Odluka o utvrđivanju bazne cije-ne kao osnovice za obračun naknadeza uređenje građevinskog zemljišta,zatim Odluka o utvrđivanju prosječnecijene kvadratnog metra korisnestambene površine na područjuopćine Bosanska Krupa i Odluka ovrijednosti boda za utvrđivanje visinekomunalne naknade. Imajući u vidutešku ekonomsku situaciju, visine ovihcijena i vrijednosti boda za komunalnenaknade ostale su iste kao i prošlegodine.

Donesena je i odluka o utvrđiva-nju cijena i načinu naplate uslugaProfesionalne vatrogasne jediniceBosanska Krupa, te Odluka o postup-ku prikupljanja informacija o potreba-ma za deficitarnim zanimanjima iutvrđivanju liste deficitarnih zanimanjakoja će biti neophodna kod ovogodiš-nje dodjele općinskih stipendija.Nakon ove tačke, vijećnici su prekinu-li rad, a nastavak sjednice sa preosta-lih osam tačaka bio je zakazan za srijedu.

Januar, mjesec koji se sasvojim trideset i jednim danomsmatra „najdužim“, opustjeleulice u gradu, gotovo praznekafane i prodavnice, obilježjesu koje se može staviti nasadašnju ličnu kartu općineBosanska Krupa. Tiho, zatvo-reni u svoje domove, Krupljaničekaju kraj niskih temperatura,družeći se sa praznim novčani-cima i sve većim poskupljenji-ma. Nažalost, niko nema naduu bolje sutra, svi očekuju da ćese efekti krize, lošeg poslova-nja i smanjenih privrednihaktivnosti, tek osjetiti u toku ovegodine.

Podaci Službe za privreduopćine Bosanska Krupa govoreda su u toku prošle godinesedamdeset i dvije radnje zat-vorene, jer vlasnici nisu našliekonomsku računicu za poslo-vanje, odnosno njihovo daljedjelovanje je proizvodilo većetroškove od dobiti. Riječ je o 22pravna i 50 fizičkih lica, mahomtrgovina i ugostiteljskih objeka-ta, jer drugog u BosanskojKrupi i nema.

Brojka od 50 fizičkih lica

govori o tome su da pod teži-nom nameta i slabe zarade,needuciranosti u novom načinuprivređivanja, krizu prvi osjetilioni čiji je kapital bio najmanji.Slično je bilo i u 2009. godini, ate godine svoje radnje je zatvo-rilo 65 lica. U 2010. godini pri- javljene su 22 trgovine, aodjavljene 33. U ugostiteljstvu je prijavljeno 16, a odjavljena23 ugostiteljska objekta, dok jeu obrtničkim radnjama prijavlje-no 16 obrta, a isto toliko je iodjavljeno.

Uz veliki broj poslovnih pro-stora koji su i ranije bili prazni,tako ove godine imamo jošviše. Podrazumijeva to da jebroj onih koji su ostali bez sred-

stava za život veći, a uz činjeni-cu da u Bosanskoj Krupi inačeradi veoma mali broj preduze-ća, situacija nije nimalo sjajna.Lokalna zajednica i Općinskauprava je uradila mnogo i snizi-la je troškove registriranja naminimalnu cijenu, te obezbjedi-la niz povlastica.

Međutim, samo se rijetkiuspijevaju izvući, a još su rjeđioni koji se mogu pohvalitiuspješnim poslovanjem. Jed-nostavno i ono što iz njihovedjelatnosti izlazi kao proizvodnema ko kupovati. Krupljaniproživljavaju tešku zimu i sanimalo optimizma dočekujuproljeće.

Dževada ŠTANCL

Sve veći broj zatvorenih radnji u Bosanskoj Krupi

Na prste se broje onikoji uspijevaju opstati

Hladno u bosanskokrupskom Domu zdravlja

Radi se sa smanjenim kapacitetom

Ne prestaju muke Doma zdravlja i pacijenata u Bosanskoj Krupi

Ugostiteljski objekti sa ključem u bravi

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 11užim/Izbor ReprezenT

BIHAĆ- U prostorijama Rektorata Unive-rziteta u Bihaću, pod predsjedanjem rektoraRefika Šahinovića, održana je šesta izvanre-dna sjednica Senata Univerziteta. Ovom prili-kom je jednoglasnom odlukom data saglas-nost na izbor docenta doktora Atifa Hodžića namjesto dekana Tehničkog fakulteta.

Istovremeno je ovo tijelo u funkcijiNastavno-naučnog vijeća Visoke zdravstveneškole jednoglasno donijelo odluku o izboru

docenta doktora Dženane Gačoza dekanaove visokoškolske obrazovne institucije.Spomenuta odluka je proslijeđena Senatu dana narednoj sjednici raspravlja o saglasnostina spomenuti izbor.

Naznačenim aktivnostima dodatno je osnaženukupni ambijent u kojem se nalazi Univerzitet u

Bihaću, sa naglašenom perspektivnom još kvalitet-nijeg narednog rada. R.K.

Sve je više onih koji uzgajajumaline na području općine Bužim i utome vide svoju životnu egzistenciju, a zainteresiranost raste i kod dru-gih poljoprivrednika, pa nije čudo da je na Konjodoru održana i osnivačkaskupština „Udruženja proizvođača

jagodičastog voća 2011“, koju jevodio Sead Jusić. Udruženje jeosnovano na inicijativu onih koji suse prethodnih godina uspješno bavi-li baš uzgojem malina.

Skupština je održana naKonjodoru iz razloga što je podne-

blje Konjodora najpogodnije zauzgoj malina i iz tog razloga i imanajviše uzgajivača malina baš naovom području bužimske općine. NaSkupštini je izabrano radno tijeloUdruženja, pa tako radno predsjed-ništvo čine Sead Jusić, koji je i ruko-vodio osnivačkom Skupštinom,Anel JusićiAmir Porić. Amir Porić je jednoglasno izabran i za pred-sjednika Skupštine.

Za članove upravnog odboraizabrani su Anel Jusić, Amir Porić,Sulejman Kišmetović, Omer Pajalić, Asim Bajrić, Sead Jusić,Amir Makić, Refik DizdarevićiHazim Dedić. Upravni odbor oddevet članova je predložio za pred-sjednika Upravnog odbora AnelaJusića, a za njegovog zamjenika Amira Porića. Predloženi kandidati

su jednoglasno izabrani, a na istojsjednici je jednoglasno usvojen iStatut Udruženja.

Jedan od otkupljivača jagodiča-stog voća, također sa Konjodora„Vrganj-promet“ daje punu podršku.Po riječima direktora „Vrganj-prome-ta“ Amira Makića, moraće se ulagatiu izgradnju novih hladnjača, jer je

potreba veća kako se povećavaproizvodnja malina. Jako je bitnadobra saradnja između proizvođačai otkupljivača jagodičastog voća,gdje dolazi do kreditiranja proizvo-đača, ali onih istinskih i pravih, kojiće ispoštovati sve predviđene krite-rije, ističe Amir Makić.

Nedžib Vučelj

Osnovano Udruženje proizvođača jagodičastog voća

Sve više uzgajivača malina u općini Bužim

BUŽIM – U Birou rada u Bužimu su ovih dana sumiralirezultate o zapošljavanju za prošlu godinu, te je konstatirano daje stanje u zapošljavanju veoma teško, što je znak da privrednirazvoj ove općine stagnira. Na Birou rada u Bužimu prošle godi-ne je bilo prijavljeno 2.793 radnika koji su tražili posao, a odtoga je 1.100 bilo žena. Nekada je bilo nezamislivo da na birourada ima ljudi sa završenim fakultetom, a u prošloj godini jetakvih bilo čak 60, a od toga 37 žena.

Sa visokom stručnom spremom su zaposlena svega dvaradnika. U prošloj godini sa Biroa rada u Bužimu zaposleno je37 lica, a od toga samo dvije žene, no to bi bilo i odlično da sena Biro rada u Bužim nije prijavilo 251 lice sa prestankom rad-nog odnosa, a od toga 96 žena. Mnogo je onih koji koristezdravstvenu zaštitu putem Biroa rada Bužim, njih čak 1.549 lica.

Zanimljivo je da je najviše zaposlenih nekvalifikovanih rad-

nika, i to 22, što jasno govori o stagnaciji modernizacije privre-de. Međutim, postoje zanimanja koja su tražena, a kojih nemana Birou rada Bužim, kao što su ljekari, veterinari, farmaceuti,vodoinstalateri, varioci, limari, stolari, mesari, vozači, keramiča-ri, krojači, obućari i električari. Međutim, iako je najviše zaposle-no niskokvalifikovanih radnika, njih je i dalje najviše na birou zazapošljavanje.

Po riječima rukovodioca Biroa rada u BužimuDžemaludinaDervića, nije zanemarujuća brojka mladih ljudi koji su se trbu-hom za kruhom odlučili otići u treće zemlje i tamo potražiti sebiposao. Među njima ima čak i porodica, osobito mladih bračnihparova, što je u jednu ruku dobro, jer se mladi i na takav načinupošljavaju i stvaraju sebi bolju egzistenciju za život, a sa drugestrane iz Bosne odlaze mladi ljudi, naš najsposobniji kadar.

Nedžib VUČELJ

SANSKI MOST- U prostoru staregradske vijećnice prošlog petka je održa-na edukativna radionica u sklopu projekta„Aktivni građanin“. Riječ je o projektukojeg na području sjeverozapadne Bosne

provodi Britanski savjet u partnerstvu saorganizacijama MGDF i UNHCR.Pomenuti projekat obuhvata organi-

zaciju edukativnih radionica, dodjelumalih grantova za projekte, te umrežava-nje sa učesnicima iz drugih zemalja. Utoku protekle godine implementator projekta je organizirao serijal treninga zalokalne facilitatore, čiji je zadatak da orga-niziraju društvene akcije i predlože pro-

jekte iz svojih lokalnih sredina. Ti projektibi se potom finansirali sredstvima kojeodobri Britanski savjet.

Na održanoj radionici u SanskomMostu govorilo se o projektu uređenja

prostora na desnoj obali rijeke Sane odsplava „Neptun“ pa nizvodno uz rijekuSanu. Maksimalni iznos pojedinačnihgrantova za projekte je dvije hiljade mara-ka, ali projekti također podrazumijevaju iangažiranje lokalnih zajednica, te volon-terski rad.

Trajanje projekta je između jednog išest mjeseci, a krajnji rok za dostavljanjeizvještaja je 31. oktobar ove godine.Z. Č.

I Z B O RRadionica britanskog savjeta u partnerstvu

sa MGDF i UNHCR-om

„Aktivni građanin“u Sanskom Mostu

BIHAĆ- Tim za implementa-ciju Austrijskog kredita namijenje-nog za nabavku opreme zaUniverzitet u Bihaću, ugostio je uprošli četvrtak rektor ovogUniverziteta prof. doc. RefikŠahinović.

U pripremama za realizacijuspomenutog kredita članovi timasu obišli Tehnički i Biotehničkifakultet sa ciljem da ustanovepotencijalne novine u odnosu naranije ispoljene zahtjeve spome-nutih fakulteta.

Nakon posjete i obila-ska fakulteta ocijenjeno jeda je krajnji rok za završe-tak svih aktivnosti oko spo-menutog kredita mjesecseptembar tekuće godine,do kada bi se trebao raspi-sati tender za izbor najpo-voljnijeg ponuđača.

Gosti su upoznati sa trenut-nim stanjem po tom planu, u okvi-ru kojeg je potrebno animiratiSkupštinu Unsko-sanskog kanto-na da potvrdi odluku Vlade o prih-

vatanju ove investicije. Potom jeizraženo obostrano uvjerenje daće do realizacije tog čina doći udogledno vrijeme.

Rusmir K.

Posjeta Austrijanaca Univerzitetu u Bihaću

Implementacija austrijskog kredita za fakultete

Održana izvanredna sjednica Senata Univerziteta

Atif Hodžić dekan Tehničkog fakulteta

Biro rada općine BužimNajmanje tražen školovan kadar

Detalj sa edukativne radionice

Izvanredna sjednica Senata Univerziteta

Rukovodilac Biroa rada Bužim Džemaludin Dervić

Zajednički snimak članova Skupštine Udruženja za proizvodnju jagodičastog voća

Prilikom usvajanja Statuta

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 23812 Bosanski Petrovac/KljučReprezenT

KLJUČ- Predstavnici udruženjašehidskih porodica i članovi porodica stra-dalih sa područja općine Ključ posjetili suprotekle sedmice Odjel za ratne zločineKantonalnog tužilaštva u Bihaću. Posjeta je organizovana sa ciljem da se direktno utužilaštvu informišu o problemu (ne)proce-suiranja počinilaca ratnih zločina u Ključu.

Ključani su dali punu podršku raduKantonalnog tužilaštva u procesuiranjuzločinaca sa područja našeg Kantona, odkojih su dva iz Ključa, međutim oni su osu-đeni za počinjena pojedinačna ubistva.Istovremeno su izrazili i negodovanjezbog sporosti državnog tužilaštva koje je

među ostalim nadležno za procesuiranjepočinilaca masovnih strijeljanja Bošnjakau selima Prhovo, Biljani, Velagići,Botonjići, te ostalim ključkim mjestimatokom 1992. godine za koje još niko nijeodgovarao.

Neefikasnost sudova možda se možeopravdati činjenicom da su za područje odčetrdeset općina nadležna četvorica tužio-ca i to dva sa sjedištem u Bihaću, jedan uBanja Luci, te jedan u Državnom tužila-štvu. Ovakvima načinom rada, smatrajuKljučani, izvođenje zločinaca pred licepravde potrajat će još najmanje dvadesetgodina. Adis E.

Redovna sjednica Opći-nskog vijeća općineBosanski Petrovac, održa-

na je 31. januara 2011. godine.Sjednici je prisustvovalo 16 od 17vijećnika. Nakon usvajanja dnevnogreda i zapisnika sa prethodne sjedni-ce, usvojen je kvartalni izvještaj orealizaciji komponente „PodrškaOpćinskom vijeću za periode jul -septembar i oktobar-decembar.

Jednoglasnom odlukom usvojen je Plan i Program rada Javne usta-nove „Centar za kulturu i obrazova-nje“ za 2011. godinu. Potom su prih-vaćene ostavke sa dužnosti pred-sjednika Upravnog odbora ove usta-nove, Save Jovanića, kao i članaElme Terzić, a donesena je i Odluka

o razrješenju Mirze Mehdina samjesta člana Upravnog odbora oveustanove. Za članove privremenogNadzornog odbora imenovani suSanja Vujinović, Elma TerzićiFatima Hujić. Pored pomenutog,prihvaćene su izmjene PravilnikaJavne ustanove kojima su u sistema-tizaciju dodana radna mjesta -domar-ložač i čistač.

Tokom rasprave u nastavku jeusvojen Plan i Program rada Javneustanove „Centar za socijalni rad“.Direktorica Centra,Esma Bakšić,istakla je da se jedino Centar zasocijalni rad u Bosanskom Petrovcufinancira putem granta i da to pred-stavlja značajan problem za ovuustanovu. Ona je također naglasila i

pojavu sve većeg broja djece sa dru-štveno nedozvoljenim ponašanjem.

Usvojen je prijedlog mjeraRadne grupe za poboljšanje stanja upreduzeću „Komunalno za komuna-lne i uslužne djelatnosti“, kao i Plan iprogram rada Javnog preduzećaVeterinarska stanica i Službe zacivilnu zaštitu. Donesen je Zaključako reizboru direktora JP Veterinarskastanica.

Općinsko vijeće je donijeloOdluku kojom se 27. juli proglašavakao Dan sjećanja na 22 narodnaheroja sa područja općine BosanskiPetrovac, a naknadno će se usvojiti iprogram obilježavanja.

Do kraja sjednice usvojeni sudokumenti koji su prethodnog mjese-

ca prošli kroz proceduru javnihrasprava: Akcioni plan socijalnoguključivanja u sistem socijalne/dječjezaštite u odnosu na oblast vodo-snabdjevanja u općini BosanskiPetrovac za 2011.-2012. godinu,

Strategija razvoja općine BosanskiPetrovac za period 2011.-2015.godina i Strategija komuniciranjaopćine Bosanski Petrovac za period2011.-2015. godina.

Esad ŠABANAGIĆ

Održana 25. redovna sjednica Općinskog vijeća

Usvojena Strategija razvoja općine

U saradnji sa Općinom BosanskiPetrovac i firmom „Poljosementi“,organizovana je prezentacija slove-načke firme za proizvodnju stočnehrane, „Skupina Panvita“ i sjemena-rske kuće iz Daruvara „Poljodar tim“.

„Poljodar tim“ je firma koja sebavi ratarskom proizvodnjom, istakao je predsjednik uprave za kvalitet u„Poljodar timu“Zoran Ileš, te dodaoda se na njihovoj sortnoj listi trenutnonalazi pet hibrida kukuruza, od kojih je najznačajniji polutvrdunac Zlatko.

- Iz dosadašnjih pokusa i poljo-privredne prakse je utvrđeno daZlatko može ostvariti visoke urode

zrna, tako da je rodniji od sebi slič-nih hibrida za oko 1,3 tone po hek-taru zrna, objasnio je prisutnimapredstavnik „Poljodar tima“ za BiHAldin Kuduzović.

Hibrid kukuruza Zlatko priznala je i Evropska unija 2001. godine.Pored uzgoja hibridnih vrsta kukuru-za, „Poljodar tim“ se bavi i preradomkukuruza, istakao je tehnolog ratar-ske proizvodnje u „Poljodar timu“Dejan Kovač. Neki od njihovih proiz-voda su kukuruzna krupica, kukuruzkokičar i ljušteni ječam. Oglednapolja, koja ova firma ima i na našemprostoru, rezultat su uspješne sara-

dnje sa našim poljoprivrednicima.„Skupina Panvita“ je jedan od

vodećih slovenskih proizvođačahrane za životinje. Godišnje se u ovojfirmi proizvede oko 60.000 tonakrmnih smjesa. Prisutnima su sepredstavili glavni tehnolog „Panvita“tima Lijana Zadraveci jedan odpredstavnika Aleš Zver . Oni suovom prilikom govorili o programuishrane peradi, prasadi i goveda, tekako postići optimalno iskorištenjegenetskog potencijala životinje,ostvariti visoke dnevne priraste idobru plodnost.

Esad Š.

KLJUČ- Prošle sedmice je u Ključuupriličen sastanak između predstavnikaVakufske banke i poljoprivrednih proizvo-đača sa područja ove općine na kojem supredstavljeni uslovi apliciranja na kreditnasredstva projekta IFAD namijenjena pro-širenju mljekarske proizvodnje, koja seplasiraju preko Vakufske banke.

Ova kreditna linija namijenjena jenabavci novih grla i povećanju proizvo-dnje mlijeka, a prema riječima direktorabihaćke filijale ove banke Amira

Osmančevića, krediti su prema svomkonceptu učinjeni što pristupačnijim ipovoljnijim za mljekare. Kriteriji koji supresudni za odobravanje sredstava susvojevrsna preporuka mljekare, koja pret-postavlja konstantnu i rastuću proizvo-dnju na farmi, zatim standardna procedu-ra utvrđivanja kreditne sposobnosti odstrane banke, te naposljetku ocjena pred-

stavnika IFAD-a o namjenskom utroškusredstava. Krediti u iznosu od 5.000,00do 20.000,00 KM davat će se na tri godi-ne uz grejs period od šest mjeseci sakamatom od 7,65 %.

Kod ovog plana jedina sporna tačkabila je nabavka goveda jer su poljopri-vrednici izrazili negodovanje zbog visokecijene koja je spomenuta tokom sastanka

prema kojoj rasplodne junice na farmikoštaju od 3.800,00 do 4.000,00 KM sma-trajući da je ova cijena previsoka te suizrazili bojazan da će biti uskraćeni za slo-bodu izbora grla prilikom kupovine.Usaglašavanjem stavova u pogledu ovetačke otvoriće se vrata proširenju proizvo-dnje na području općine, ali i jačanju mlje-karskog sektora ukupno. Adis EGRLIĆ

KLJUČ – Nakon što je pred kraj prošle godine osnovanoUdruženje privrednika, prošle sedmice je uslijedila i osniva-čka skupština Udruženja ključkih obrtnika.

Asocijacija obrtnika osnovana je između ostalog sa ciljemda unapređuje i usklađuje stručne zajedničke interese svojihčlanova, da surađuje sa lokalnom zajednicom u smislu pred-laganja pozitivnih mjera za poticaj i razvoj obrtništva, te da ini-cira osnivanje inkubatora, poslovnih zona i drugih pravnihsubjekata od interesa za obrtništvo i poduzetništvo.

Posebnu pažnju Udruženje će posvetiti uspostavi dobrihodnosa među majstorima i učenicima srednje škole, te podr-žavati srednje stručne škole s ciljem promocije i očuvanjazanatstva.

Na Osnivačkoj sjednici izabrani su članovi Skupštine, pričemu se vodilo računa o zastupljenosti svih struka, te da sezadovolji spolna i nacionalna struktura. Iz reda članovaSkupštine birani su predsjednik i dopredsjednici, te članoviupravnog i nadzornog odbora.

Upravni odbor ovog udruženja broji pet članova, pri čemusu četiri birana od strane Skupštine, a petog člana u Upravniodbor delegira općinski načelnik,kako bi se ostvarila što boljasaradnja i koordinacija između Udruženja i organa uprave.

Adis E.

Sastanak predstavnika Vakufske banke i ključkih poljoprivrednih proizvođača

Proširenje mljekarske proizvodnjepomoću sredstava IFAD-a

Ključani nezadovoljniprocesuiranjemratnih zločinaca

Presporaruka pravde

Saradnja Općine Bosanski Petrovac i firme „Poljosementi“

Prezentacija „Panvite“ i „Poljodara“ poljoprivrednicima

U Ključu osnovano Udruženje obrtnikaCilj unapređenje zajedničkihINTERESA ČLANOVA

Sa sastanka predstavnika Vakufske banke i poljoprivrednika

Detalj sa prezentacije

Sa posljednje sjednice Općinskog vijeća u Bosanskom Petrovcu

Sa Osnivačke skupštine Udruženja obrtnika

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 13anton ReprezenT

KOZARAC- Članovi Gorske službe spaša-vanja, stanice Bihać, zajedno sa službamaPAOK Banja Luka i PSD Previja, u sklopu mani-festacije „Dani zime na Kozari“, sudjelovali suna zajedničkim vježbama, koje su bile i eduka-tivnog karaktera.

- Cilj vježbe je bio provjera znanja i koor-

dinacija spašavanja sa drugim stanicama,kako bi se u traženom momentu mogli jošbolje organizirati i djelovati na terenu. Još jedan od ciljeva bio je da se baš na Kozari uvrijeme manifestacije „Dani zime“, koju jeove godine posjetio veoma velik broj posje-titelja, prezentiramo naše aktivnosti svevećoj populaciji koja dolazi iz više razloga iboravi na planinama, rekao nam jeErminLipovača, načelnik stanice Bihać.

U vježbi je učestvovalo ukupno 15 spasila-ca, a ista se odnosila na pružanje prve pomoćina skijalištu i transport unesrećenog do predvi-đenog mjesta predaje medicinskoj ekipi. Vježba je uspješno izvedena, a posjetiteljima manife-stacije su pružene dodatne informacije iz obla-sti Gorskih službi spašavanja. Rusmir K.

BIHAĆ- U Kantonalnoj bolnici„Dr. Irfan Ljubijankić“ u utorak navečer je preminuo još jedan pacijentkoji je imao teške komplikacije simp-toma virusa gripe H1N1. Radi se omuškarcu inicijalaM. Š.(53), rodomiz Sanskog Mosta.

Prema riječimaMaje Dizdarić,portparola Kantonalne bolnice, pacijent je primljen nakon sedam danabolesti u jako teškom stanju sa ote-žanim disanjem, bolovima u grud-nom košu i sa višestrukim riziko fak-torima. Nakon prijema uzet mu je

bris koji je poslan na Institut zamikrobiologiju KCU Sarajevo. Iako jedobio adekvatnu terapiju, stanje sepogoršalo da bi sat vremena nakonprijema preminuo.

U pretprošli petak je uKantonalnoj bolnici „Dr. IrfanLjubijankić” u Bihaću preminula još jedna osoba zaražena virusomH1N1.

Prema informacijama koje smodobili iz Kantonalne bolnice, radi seo muškoj osobi iz Bihaća, rođenoj1963. godine, za kojeg je potvrđenoda je bio zaražen virusom H1N1.Osoba je bila hospitalizirana većranije i nalazila se u teškom stanju.

Trenutno se na Infektivnom odje-lu Kantonalne bolnice nalazi 11 paci- jenta sa simptomima gripe virusaInfluencae A (H1N1) 2009, od toga jedan sa potvrđenim nalazom sa

Instituta. Jedan je teži slučaj, a osta-li su pacijenti za sada stabilno.

Liječnici savjetuju da se posvetiposebna pažnja ličnoj higijeni, naro-

čito pranju ruku, kao i da se izbjega-va boravak u zatvorenim prostorija-ma sa puno ljudi.

Rusmir K.

Kantonalna bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić”

Ukupno tri žrtve gripe H1N1

BIHAĆ- Ekološkakoalicija unskog sliva- EKUS, organizirala je projekt pod nazivom„Samozapošljavanje ugroženih lica krozorganiziranu povrtlarsku proizvodnju“.

Prema riječimaVildane Alibabić, pred-sjednice EKUS-a, glavni cilj projekta jeuključivanje socijalno isključenih osoba,koje najteže nađu posao i koje se najtežesnalaze u društvu, te pokazati da nevladin

sektor skupa sa vladinim institucijamamogu biti jako dobri partneri u ostvarivanjutakvih ciljeva.

Projektom je predviđeno podizanjenovih 750 metara kvadratnih plasteničkog

prostora, kako bi se socijalno ugroženeosobe zaposlile u plasteničkom povrtlar-stvu. Glavni donator projekta je Fondacijaza socijalno uključivanje u Bosni iHercegovini, a partneri na projektu suJavna ustanova Služba za zapošljavanjeUnsko-sanskog kantona, Poljoprivrednizavod USK-a i Ekološka koalicija unskogsliva - EKUS.

U sklopu projekta je ovih dana registri-rana i novo Nevladino udruženje „Rosa“, čiji je cilj razvoj ruralne zajednice na prostorukoji je naslonjen na Nacionalni park Una.

Rusmir K.

BIHAĆ- Naučno-nastavnovijeće Tehničkog fakulteta uBihaću prošlog utorka je zadekana imenovalo profesoradoktoraAtifa Hodžića, koji je uprethodnom periodu obavljaodužnost vršitelja dužnosti deka-na fakulteta.

Prije glasanja, profesor Atif Hodžić opširnije je izložio svojčetverogodišnji plan, gdje je

naročito istakao da će tražiti odnastavnog osoblja da do30.09.2011. godine daju izvje-štaj o prijavi za doškolovanjeshodno svom nastavničkomstatusu, što treba dati podstrekza stvaranje što kvalitetnijegnastavnog kadra na fakultetu.

Sjednici vijeća prisustvovao je i notar Merhunisa Dedić, asamo glasanje je bilo tajno,

poslije čega je predsjednikizborne komisije pročitao rezul-tate glasanja, gdje je velikomvećinom glasova Hodžić iza-bran za dekana Tehničkogfakulteta. Odluku naučno-nastavnog vijeća o imenovanjudekana Tehničkog fakultetatreba da potvrdi senatUniverziteta na svojoj sljedećojsjednici. Rusmir K.

Atif Hodžić rođen je 10. juna1962. godine u BosanskojOtoci, gdje je kao učenik gene-racije završio osnovnu školu. UBosanskoj Krupi je završioGimnaziju, a 1988. godinediplomirao na Mašinskom fakul-tetu u Sarajevu. Na Tehničkomfakultetu Univerziteta u Bihaćuodbranio je magistarski rad istekao zvanje magistra tehni-čkih nauka.

Po završetku fakulteta radio je u preduzeću „ŠIPAD UNA“Bosanska Krupa, te bio tehničkidirektor i direktor „Tvornice stoli-

ca“u Bužimu. U periodu 1992. –2001. godine radno je angaži-ran u Mješovitoj srednjoj školi„Safet Krupić“ Bosanska Krupa,te na Višoj tehničkoj školi, odno-sno Tehničkom fakultetu uBihaću.

U periodu 2001. - 2006.godina obnašao je odgovornedužnosti ministra privrede, tezastupnika u Skupštini Unsko-sanskog kantona. Od novembra2006. godine stalno je zaposlenna Tehničkom fakultetuUniverziteta u Bihaću, kao višiasistent na predmetima „Stroj-

evi za obradu drveta I i II“,„Hidrotermička obrada drveta I iII“ i „Pilanska prerada drveta“.

Projekat Ekološke koalicije unskog sliva

Pomoć ugroženim licima krozorganiziranu proizvodnju

Biografija profesoradoktora Atifa Hodžića

Naučno-nastavno vijeće Tehničkog fakulteta Bihać

Atif Hodžić imenovan za dekana

Gorska služba spašavanja - stanica Bihać

Zajedničke vježbe i edukacija na Kozari

Na Infektivnom odjeluKB Dr. Irfan Ljubijankiću Bihaću umro još jedan

pacijent od influencevirusa A - H1N1

Plastenici koji životznače za ugrožena licana prostoru USK-a

Atif Hodžić

Edukacija GSSspašavanja na Kozari

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 Feljton

Krajiški generalni historijski aksiomi

Za većinu pripadnika svih generacijaKrajišnika koja je sposobna shvatitismisao viševjekovnog historijskog

naslijeđa su opće prihvatljivi aksiomi (činjenice-tvrdnje-konstatacije koje nisu podložne dokazi-vanju ili osporavanju, ali u čiju neprikosnovenuistinitost mentalno zdrava ljudska bića vjerujubez pogovora). Formulisani aksiomi u svomdeskriptivnom obliku mogu biti i drukčije pred-stavljeni, ali suština ostaje. Aksiomi su proizašliiz veoma obimnih javnih publikacija iz raspolo-živih izvora i vremenskih razdoblja.

Identifikovani generalni - opće poznatiaksiomi mogu i trebaju poslužiti za multidiscipli-narne svrhe kao uvodni tekstovi - napomene sadodatkom na akcenat pojedinih oblasti - segme-

nata društvenog života (društveno-političkiživot, kulturni, gospodarstveni, sportski, socijal-ni...).

Na osnovu onog što je dosada dokazano ikonstatovano, a prvenstveno arheoloških istra-živanja Pounja i bližeg okruženja (Karlovac,Sisak...), starih geografskih karata u muzejima(Zagreba, Ljubljane, Vienne, Pešte…), pisanihtragova- povelja, javnih publikacija (arheološkihizvještaja, knjiga…) nesumnjivo je postojanječovjeka - ljudskog života na prostoru Bihaćkekrajine i prije početka nove ere - modernogračunanja vremena. Centar regije, Bihać prviput se spominje 1260. i po historijskom znače-nju treći je grad u BiH.

Zbivanja, događaji, ličnosti iz prošlosti kraji-škog kraja bilježeni su kolektivnim pamćenjimaljudi, a posebno epskim pjesmama. U javnim

publikacijama (monografijama, historijskimudžbenicima - knjigama..) imena krajiških gra-dova najčešće se spominje u kontekstu granič-nih zbivanja i epskih junačkih pjesama.

Rubni dijelovi današnjeg USK-a, posebnovelikokladuški kraj je viševjekovno graničnopodručje istočne i zapadne civilizacije (na grani-

ci svjetova), vječita granična teritorija sa breme-nitim naslijeđem, specifičnim mentalitetom…

U svim „zajednicama“ (horde, plemena,kneževine, pašaluk, begovat, sandžak, drža-va...) sva plemena (Japodi, Rimljani oko 400-te,Avari, Goti, Slaveni oko 602-604 godine,Osmanlije...) u svim društvenim formacijama(Rimsko doba oko 400-te, Osmanlijsko doba1592.-1878., Austrougarska 1878.-1918.,Kraljevina Jugoslavija 1918.-1945.,Socijalistička Jugoslavija 1945.-1992., samo-stalna BiH od 1992.) bihaćki kraj je karakteristi-čan po mnogo čemu, a posebno po multireligij-skoj populaciji, nepismenosti, zaostalosti svihaspekata-segmenata društvenog života, speci-fičnom graničnom mentalitetu.

Svaka vremenska epoha na područjuBihaćke krajine ostavila je trajna obilježja.Tako,npr. Rimljani su trajno obilježeni rijekom Unom,„modernim“ graditeljstvom, vinovom lozom...Osmanlijsko doba obilježeno je izgradnjom sta-rih gradova-utvrda, islamizacijom stanovništva,islamskim čitaonicama, mahalama-čaršijama...Austrougarska monarhija pamti se po školstvu,urbanizaciji, zanatstvu, industrijalizaciji,Kraljevina Jugoslavija po jačanju nacionalnenetrpeljivosti, ignorisanju manjina, hegemoniji,SFRJ po modernoj urbanizaciji - komunikacija-ma, elektrifikaciji, industrijalizaciji, obrazovanju,zdravstvu, stanovanjima, ignorisanjem religije,civilizaciji općenito…

U viševjekovnoj prošlosti Bihaćke krajinezbilo se nebrojeno mnogo „prijelomnih društve-nih kretanja“ koja su manje-više sporadičnodotaknuta u brojnim publikacijama koje opisujupojedina vjekovna doba šireg i-ili bližeg okruže-nja. Tokom zadnje decenije minulog i prvedecenije 21. vijeka poznato je više javnih publi-kacija književnog i memoarskog sadržaja kojeneposrednije i detaljnije opisuju krajišku historij-sku zbilju u cjelini i „prijelomne događaje“ poje-dinačno.

Tokom 20-tak godina minulog vijeka (1965-87.) Bihaćka krajina je doživjela svoje „zlatnodoba“, koje je potpuno promijenilo višestoljetnupanoramu - sliku. Period od 1987-97. je razdo-blje sa najgušćim događajima i sa dva događa- ja „prijelomnog“ značaja!

Javne publikacije poznate krajme prvedecenije 21. vijeka omogućuju da se primjere-nom pouzdanošću mogu vjerodostojno opisati,protumačiti, rekonstruirati najrelevantniji doga-đaji i njihovi sudionici. Male su vjerovatnostinovih otkrića - saznanja koja bih mogla ozbiljni- je dovesti u pitanje dosada publikovane ocjene,konstatacije, zaključke.

Dosada poznate činjenice o Bihaćkoj krajiniuz one koje se brzo i jednostavno mogu dokom-pletirati omogućuju da se publikuje najvjerodo-stojnija historija, a to je popis smrtno nastrada-lih osoba po svim osnovama tokom Drugogsvjetskog rata 1940/45., Cazinske bune 1950.,Afere ‘87., Bratorata 1993/95. godine na podru-čju svake općine današnjeg USK-a.Publikovanjem knjiga navedenog sadržaja dajuse autentični odgovori na sva relevantna histo-rijska događanja u cjelini i pojedinačno za „prije-lomna razdoblja“, koji oslikavaju svaku vlast injenu ideologiju.

Krajiške komemoracije zadnjih 20-tak godi-na su više političke nego historijske i veoma upi-tne sa stanovišta pouka za budućnost.Preuveličavanje jednih, „pobjednika“, ignorisa-nje drugih su, između ostalog, pokušaji brisanja

iz historije, a to nije „politika“ uspostavljanja„ravnoteže“!

Ideologije krajiških„prijelomnih događaja“

Ako ideologiju shvatimo - prihvatimo kao„sistem vjerovanja, mišljenja i ponaša-

nja prema kojima bi čovječji duhovni svijet i ljud-sko društvo morali biti u cjelini ili parcijalnoorganizovani kako bi se dobili najbolji egzisten-cijalni uvjeti života“ i shodno tome pokušamoformulirati „ideologije“ krajiških „prijelomnihdogađaja“ zapast ćemo u duboku konfuziju.Vrijedi pokušati!

Afera ‘87 (1984-87.) dogodila se u kulmina-cijskoj fazi društveno-političkog sistema kojegponeki nazivaju „komunizam“ na geografskomprostoru od oko 260 hiljada kvadratnih km nakojem je živilo oko 24 miliona stanovnika veomaheterogenog sastava po svim aspektima. Sviključni akteri događaja (Abdić, Mujić, Škrgić,Grgić...) su „djeca komunizma“. Nisu baš svirođeni u doba formalne vladavine „komunizma“,ali jesu se školovali i sticali radna i druga isku-stva (čitaj: marifetluke, korisne malverzacije,kreativna tumačenja „zakona“…). Svi vodećidržavno-politički funkcioneri (braćaPozderac,Stanko Tomić, M. Mesihović...) koji su istinskipodržavali razvoj općenito, a posebno firmi izsvog „homelanda“su poznati kao ideološki teo-retičari i praktičari sistema. Suština ideologije:društvena svojina sa dominacijom jedne Partijeu državi u kojoj je Program Saveza komunistavažniji od Ustava države, a centri moći (čitaj:partijske vrhuške u Beogradu i Sarajevu) nepri-kosnoveni organi za sve (demokratski centrali-zam) uz politiziranu vojsku, policiju i dirigovanotužilaštvo, sudstvo… Koga interesuju kvantita-tivno-kvalitativna obilježja sistema koji je kolap-sirao na krajiškom tlu 1990-tih može mu pomo-ći knjiga istog naziva kao i „prijelomni događaj“.Pokušajmo navedenu formulaciju i-ili drugiaksiom ideologije komunizma staviti u kontekstprvog pasusa?! Imajmo u vidu da „komunizam“kao društveni sistem u svjetskim razmjerima jošegzistira. Među državama je i najmnogoljudnijazemlja svijeta (čitaj: Kina) sa višedecenijskomrespektabilnom stopom stabilnog razvoja.Znači, „optuživati“ vladajući sistem - ideologijuza „krajiške belaje“ 1987. godine bilo bi jedno-strano sa sumnjivom argumentacijom.

Ako pažljivije iščitamo zastupnike optužbi(Uzelca, Zgonjanina, Ćulafića, Andrića,Renovice, Mutapčića, Bešliju, Rešidovićku,Krunića,…), umjerene ideologe (Hamdijuisljedbenike), okrivljene (Abdića i sljedbenike)onda ćemo lako zapaziti kako se svi pozivaju naiste dokumente (Statut i SK...) i zakone (Ustavi...). Hronologija (desetak godina) događanjaprije Afere 87 upućuje da je ista motivirana i pri-premana sa ciljem da se omoguće političko-ustavne promjene čija „platforma“ nije bila„ideologija komunizma“. Mora se imati u vidusnažan utjecaj lobija izvan bivše Juge oko for-mulisanja koncepta raspada i nastanka novihdržava, prvenstveno Velike Srbije i VelikeHrvatske.

U neto publikovanoj knjizi „HamdijaPozderac - žrtva vremena“ ima, bar koliko jemeni poznato, prvi put publikovano izlaganjeHamdeu Cazinu septembra 1987. godine. Štase onda nije znalo ko je htio? Ono šta se u

Cazinskoj krajini 1980-87. događalo u i okoAC znala je i (ne)zainteresovana učiteljica najzabačenijem krajiškom selu! Ali o tome dgom prilikom!

Bratorat 1993/95. kao „prijelomni događsa ideološkog aspekta je veoma interesantanNastao neposredno poslije promjene društveno-političkog sistema (novembar 1990.-višstranački izbori) na prostoru od oko dvije hiljakvadratnih km na kojem je živjelo oko 200 hida stanovnika, haman iste religijske pripadnossa jakim primjesama jednopartijske moći i utjcaja sa koncentracijom na „kult ličnosti“ vinego na demokratske institucije i pravnu držvu.

U sjeni terorizma

Prvi dani prve godine druge decenije 21vijeka u Kolumbovoj zemlji počeli su s

jakim medijskim promocijama „svijetlile“ bunosti stanovništva od koji prilična većina još u jek umišlja kako uživaju najveći mogući stdard današnjice. Kao ilustraciju pripomenut samo neke od naznaka „progresa“. U novinama, a i na oglasnim tablama organizovanijikompanija, mogli smo se informirati kako Savezna administracija smanjila socijalnu taksa 6,2 % na 4,2 % brutto zarade. Ako svoju sanicu (zaleđenu već treću godinu) uzmem ka„neki prosjek“ onda navedena promjena znada bi ove godine, 2011., mogao potrošiti vi215.69 $ (2 % od 3.284 $). Kad se navedensuma pomnoži sa kojih 20-tak miliona onda jebez sumnje „povećanje“ kupovne moći.

Mnogi su oduševljeni sa velikobrižnošćAdministracije iako se suštinski radi o stimulinju sadašnje potrošnje na uštrb budućeg standarda - u doba mirovine. U novinama se možpročitati kako će efekti ove izmjene uz povećnja minimalnih satnica za više od 650 hiljadzaposlenika omogućiti povećanja potrošnje okšest milijardi dolara na godišnjem nivou.Šef Federalnog trezora, chairmanBenBernankena osnovu „studije” izjavljuje: „USekonomija kao dio američkog društva pokazupoboljšanja (fabrike proizvode više, mušteritroše više, kompanije upošljavaju veći broj ranika, milioni kućevlasnika su još uvijek deprerani, kompanije plaćaju više za materijale, enrgiju…). Nezaposlenost od 9,4 % će još potrajti tako da bih tek narednih nekoliko godinmogla iznositi oko 6 % što se smatra normalom“.

A onda je pucanj u Tucsonu 8. januara2011. poremetio „veselje“. Republikanci već sdljivo „priznaju“kako im „javna špreha“i nije jek „domoljubiva“ u kojoj mladi prepoznagovor „mržnje“.

Prva dama,Michelle Obama, se 15. janua-ra oglasila u printanim medijima sa prilogo„Here‘s an opportunity to teach your kids/Evam mogućnost podučavanja vaše djece“. Upoučnom, roditeljskom tekstu naglašava važnost roditeljskog staranja i brige o djeci.BillGates, predsjednik Američke Federacije učitelju svom intervjuu (Newsweek, januar 2011., s52/53.) novinaruDanielu Lyonsu, pored osta-log, osvrće se na „obrazovni sistem“ AmerikFinske. On tvrdi: „Slažem se da trošimo vinovaca nego drugi. Dilema je: šta mijenjati sistemu i kako stimulisati učitelje da rade boljU Finskoj koja ima stopu siromaštva manju od%, a mi imamo veću od 20%, imaju sistem kvrši selekciju budućih učitelja“.

Phoenix, 25. januara [email protected]

ReprezenT od broja 33 naovom mjestu pod naslovom„Tefter“ počinje objavljivatipriloge krajiškog arizonca

Rame Hirkića. Autor prilogaće svojevrsnim presjekomarhiva, odnosno registrakra jiške prošlosti pisati

priloge o aktuelnojsadašnjosti i perspektivnijoj

budućnosti. Hirkić ćekomentarisati svođenje

računa sa sobom, sadrugima, o nadanjima i

zabludama, reviziji odluka,pla nova i shvaćanja i ponečeg

zapisanog u knjigama.

P i š e :

Ramo Hirkić

Tefter (193)14 ReprezenT

Tucson, SAD

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


Izbor/Marketing ReprezenT07. februar 2011. godine, broj 238

AUTO-Wal d.o.oOvlaštena prodaja i servisMercedes-Benz vozila

Velika Kladuša, tel. 037 77 27 10

*** C-klasa 200 CDI ***

*Sportpaket AMG Stylingom

** Paket opreme "Avantgarde" ** Radio Audio 20 *

VELIKA KLADUŠA -Emitovanjeprograma Radija Velika Kladušaotpočelo je 2. februara 2001. godinena tadašnjoj frekvenciji od 89,2, akasnije na 89,1 megaherc. Odsamog početka pa do danas Radiose vodio jasnim ciljem - pružiti tačnui pravovremenu informaciju i odgovo-riti zahtjevima slušalaca. Vođeni timei prateći trendove u elektronskimmedijima ovaj velikokladuški medijpostigao je dobru slušanost i zauzeovažno mjesto u medijskom prostoruUnsko-sanskog kantona i šire.

Tokom prvih nekoliko godinarada mladi novinari u ovom medijunastojali su povezati Kladušane izdijaspore sa njihovim gradom. Zbogtakve opredjeljenosti u proljeće 2004.godine pokrenuta je web stranicaRadija, jedna od najposjećenijih uUSK-a a bez dileme najažurnija. Udecembru iste godine otpočelo je iemitovanje programa putem interne-ta. Svakodnevno radijska internetskastranica bilježi preko 1.500 unikatnihposjeta. Radio Velika Kladuša je2006. godine dobio i najviše općin-sko priznanje „Plaketa 23. februar“za izuzetne rezultate postignute uoblasti informisanja.

Nakon uspješno realiziranihbrojnih projekata i dobrih rezultata,menadžment i uposlenici Radija u2010. godinu ušli su s novim projek-tom, emitovanjem programa 24sata, koji je naišao na pozitivnereakcije brojnih slušatelja u zemlji i

dijaspori.U Radiju Velika Kladuša zapo-

sleno je osam stalnih radnika kojimapomažu tri stalna saradnika. Odkako je osnovan ovaj Radio poslujepozitivno pa je tako završena i pro-šla, inače veoma teška finansijskagodina. Po ovakvim podacima ovaj javni medij je zasigurno jedinstven uBiH uz podatak da se cijelo vrijemepostojanja Radija plaće uposlenimaisplaćuju do 5. u mjesecu, ali i svedruge prinadležnosti koje radnicimapripadaju na osnovu kolektivnogugovora. Radio se za sada financirasa 85 posto iz vlastitih prihoda dok

preostali dio od 15 posto čini grant izbudžeta Općine.

Kada su u pitanju tehnika i edu-kacija kao permanentni načini pra-ćenja svjetskih trendova u ovoj obla-sti, u ovom mediju se itekako vodiračuna. Pored dobre saradnje saRadijom Velkaton i ovim novinama,Radio Velika Kladuša već duže vrije-me njeguje odličnu saradnju saostalim medijima u USK-u, ali poste-peno i šire, izvan granica Kantona.

U povodu 10. godišnjice RadijaVelika Kladuša, čestitku su uputiliizmeđu ostalih i općinski načelnikAdmil Mulalićte predsjedavajući

Općinskog vijećaSejfo Mustafić.Nadzorni odbor i Menadžment

Radija uz saglasnost osnivača,donijeli su Odluku da se desetogo-dišnjica rada ovog medija dostojnoobilježi te će se tako 16. marta ovegodine u Gradskoj sportskoj dvoraniodržati veliki koncert uz učešće poz-natih estradnih imena iz BiH kojeovaj medij inače promovira. Bit će tosvojevrsna zahvala ove medijskekuće svojim slušaocima na vjerno-sti, ali isto tako i poslovnim partneri-ma bez kojih ne bi niti bilo ovakvihrezultata.

Esad Š.

Deset godina Radija Velika Kladuša

Radio koji zbližava

Poštovani direktore, urednici,novinari i uposlenici Radija VelikaKladuša, veliko nam je zadovoljstvoda povodom 10. godišnjice rada i funk-cioniranja RVK, uputimo iskrene česti-tke Vama, koji kreirate program i infor-mirate javnost, te sa visokim nivoomodgovornosti osnažujete demokratskeprocese, slobodu javnog govora i dija-log. Uvjereni smo da će se naši izuze-tni odnosi saradnje još više razvijati uobostranom interesu.

Profesija, koju ste odabrali, lijepa je i teška. Pravovremeno i objektivnoinformiranje građana uz poštivanjeprofesionalnih i etičkih principa,suprotstavljane pritiscima i cenzuri,neuljepšavanje stvarnosti i traganje zaistinom izazovno je zanimanje uVelikoj Kladuši i uopće u BiH. Saželjom da i dalje zadržite visoke stan-darde informiranja, koje ste dostigli, danjegujete konstruktivnu kritiku i da i unarednom periodu bilježite poslovneuspjehe, čestitamo Vam desetu godiš-njicu uspješnog rada.

Čestitka povodom10. godišnjice rada RVK

Općinski načelnik Admil Mulalić

Predsjedavajući Općinskog vijećaSejfo Mustafić

Ekipa Radija Velika Kladuša

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 23816 I zReprezenT

BIHAĆ- Nakon mukotrpnog izna-laženja rješenja za brojne pse lutalice,članovi Udruženja za zbrinjavanjepasa lutalica „Spas“ iz Bihaća prošlesu srijede u bihaćkom prigradskomnaselju Vedro polje u starim skladišti-ma bivše JNA svečano otvorili vratasvog azila za brojne pse lutalice.

Udruženje za zbrinjavanje životinja„Spas“ iz Bihaća, na čijem se čelunalaziSenad Rošić, najzaslužniji sušto su uspjeli u svom velikom trududobiti i povjerenje lokalne zajednice.

Brojni članovi ovog društva su zavrnu-li rukave i uz pomoć Zavoda za izgra-dnju općine Bihać uspjeli dobiti potre-bni materijal za izgradnju boksova zapse.

I pored veoma hladnog vremena,otvaranju prihvatilišta za pse prisu-stvovao je veliki broj ljubitelja životinja.Za samo tri sedmice, iako je bilo jakohladno vrijeme, ovi članovi u želji dana vrijeme završe svoj zacrtani planuspjeli su da urede boksove kapacite-ta za 150 pasa. Trenutno se u azilu

nalazi 40 pasa.Pored boksova za pse, uređen je i

izolator za pridošle pse, koji se tokomdana ulove u gradu i dopreme u prih-vatilište. Nakon izvjesnog vremena zabrojne pse se traži udomljenje.

- Mnogi službenici u OpćiniBihać naš poduhvat gledali su sadozom nevjerstva jer nisu vjerovalida mi sa našim volonterima može-mo tako nešto uraditi. Ipak, uspjelismo i sretan sam što ćemo naš gradBihać napokon očistiti od pasa luta-lica, te im naći privremeni smještaj,kazao nam je Senad Rošić, predsjed-nik Udruženja „Spas“.

Članove Udruženja „Spas“ raduješto su poslali odgovor na pet pitanjaFondaciji „Brižit Bardo“ u Francuskukoja je voljna pomoći Udruženju uizgradnji modernog azila. UvjetFondacije je da u pomoć priskoči ilokalna zajednica ustupanjem zemlji-šta i na druge načine.- Zakon je jasan, nema ubijanjapasa kao što je bio slučaj neki danu Cazinu, već ih treba humano skla-njati s ulice i zbrinjavati. Ovaj posaošto smo do sad odradili idealno jetrenutno rješenje. Nadamo se daćemo ovaj naš projekt dići na višu

razinu, te ga pretvoriti u kantonalniazil za pse lutalice. Imamo dogovor i razvijenu saradnju sa Javnim pre-duzećem „Komrad“ i udruženjemlovaca, a svi psi koji se ulove bićesmješteni u privremeno prihvatili-šte. U azilu ćemo ih čuvati i hranitikao liječiti, a vremenom udomljava-ti kao što to činimo i proteklih godi-na. Samo smo u Holandiju naudomljavanje iz Bihaća poslali višeod 200 malih pasa, objašnjava namRošić.

U novosagrađenim drveboksovima bit će smješteni mali šteni psi, a u objekte bivših vojnidišta priprema se prostor za odpse lutalice. Pored ovog trenizgrađenog prihvatilišta, u Udruse nadaju da bi trebala da počne idnja savremeno opremljenog aznapuštene životinje kako bi grad bio među prvima u BiH u ovom nom poslu. Ipak, prihvatilište jestvar i prvi najvažniji korak na pmodernog azila. Rusmir KARAT

VELIKA KLADUŠA -„Prvi proljetni pregledpčelinjih zajednica“ bila je tema o kojoj je u pret-prošlu nedjelju u sjedištu Udruženja pčelara navelikokladuškom Starom gradu održano preda-vanje koje je organiziralo velikokladuškoUdruženje pčelara „Krajiška pčela“ za svoje čla-nove, ali i ostale zainteresirane pčelare i hobistesa područja ove općine. Predavanje je održaoprof.Sulejman Alijagić, poznati pčelar praktičar i teoretičar, te predsjednik Saveza pčelara USK-a.

Prema riječimaNijaza Dizdarevića, pred-sjednika Udruženja pčelara „Krajiška pčela“, ciljpredavanja je bio da se iskusni pčelari podsjete,a mladi pčelari nauče, kako i na koji način izvrši-ti prvi proljetni pregled pčelinjih zajednica i štaon sve obuhvata. Pčelari su na ovom predava-nju dogovorili i odlazak na Sajam pčelarstva uGudovac kod Bjelovara koji je održan u nedjelju,6. februara.

Kako je istakao Alijagić, prvi proljetni detaljnipregled zajednica je jedan od najvažnijih poslo-va pčelara. Izvršenim pregledom pčelari dobiva- ju potrebne informacije kao što su jačina pčelinjezajednica, količina hrane, zdravstveno stanje,kvalitet matice, količina legla i kvalitet saća.

Predavač je između ostalog ukazao na to da ukošnici uvijek mora biti minimum hrane 8-10 kg,i to hrane od pčela sa dovoljnim količinamaperge. Također naglašeno je na predavanju dase ne žuri sa prvim proljetnim pregledom.

- Moram istaći da Općina Velika Kladušadoista puno radi na edukativnim predavanji-ma među kojima je i ovo na kojem sam dobiozadatak da pčelarima pojasnim kada i u kojevrijeme treba da vršimo pregled pčelinjihzajednica, odnosno koje radnje treba tada daradimo. Tu prije svega spada uvid u stanje upčelinjoj zajednici, prisustvo matice, isprav-nost legla, veličina legla, količina hrane, pra-vilna raspoređenost hrane, zdravstveno sta-nje pčelinjih zajednica i naravno vrijemekada je pravi trenutak za prvi pregled pčeli-njih zajednica, kazao nam je prof. SulejmanAlijagić.

Pored navedenog prof. Alijagić je govorio i očistoći košnice, pravovremenom dodavanju higi- jenskih pojilica, provjerenoj i organizovanojnabavci voska, pogača i druge pčelarske opre-me, organizovanom tretiranju i liječenju pčelinjihzajednica, te o zajedničkoj borbi protiv falsifika-tora meda kao pojavi koja je sve prisutnija na

ovim prostorima. Nakon pregleda utvrđuje sestanje pčelinjih zajednica, te se može planiratiproizvodnja za novu sezonu, kao i daljnji radovina pčelinjaku.

I ovog puta pčelari su imali priliku da dobijunove informacije i savjete, te da razmjene isku-stva stečena u prethodnom periodu. Ovo preda-vanje kao i svako do sada, bilo je izuzetno dobro

posjećeno, a polaznici su sa velikom pažpratili predavanje, te na kraju profesoru Apostavili i brojna pitanja vezana za odtemu predavanja. U drugom dijelu pčelarvelikokladuški pčelar Mehmed Karajić - Mev,praktično demonstrirao rad sa košnicom proljeće.

Esad ŠABANAGIĆ

BOSANSKA KRUPA- U subotu, 29. januara, u bosansko-krupskom hotelu „Ilma“ Udruženje pčelara „Lipa“ iz ove općine

svojim pčelarima priredilo je edukativno predavanje. Domaćin uime Udruženja pčelara bio jeAmir Komić, predsjednik Udruženja„Lipa“. Predavač je bio predsjednik Udruženja pčelara „Prvapčela“ iz PrijedoraRajko Radivojac.

Tema predavanja bila je „Zablude u pčelarstvu“. Tema je sva-kako bila interesantna iz razloga što mnogi pčelari rade dostastvari, bez opravdanih i neprovjerenih razloga, pa je upravo pre-davač svojom temom htio iz praktičnih iskustava da prenese napčelare Bosanske Krupe ta svoja saznanja, kako bi pčelari pčela-rili bez prevelikih uplitanja.

Rajko Radivojac je redovni dopisnik časopisa BH Pčelar itakođer učesnik na velikom broju pčelarskih foruma u BiH i vannaše zemlje. Autor je knjige „Pčelarstvo - Ilustrovani priručnik započetnike“. Zajedno saSulejmanom Alijagićemosvojio je bron-zano priznanje na Svjetskom takmičenju medova u Sloveniji.

Ovo dokazuje da bi se naša šira regija od BihaćaKladuše, pa sve do Prijedora i Banjaluke, uz malo dobrsti, na svjetskom tržištu mogla dokazati u raznim vrstava, jer postoje za takvo nešto veliki resursi. PredavanjSaveza pčelara Unsko-sanskog kantona prisustvovao prSaveza Sulejman Alijagić. Esad Š.

Aktivnosti Udruženja velikokladuških pčelara Krajiška pčela

Proljetni pregled pčelinjih zajednica

Bihać dobio azil za pse kapaciteta od 150 pasa

Prihvatilištem prema modernom azilu za pse lutalice

Aktivnosti Saveza pčelara Unsko-sanskog kantona

Edukativno predavanje za krupske pčelare

Rajko Radivojac prilikom edukativnog predavanja pčelarima

Sa predavanja za krajiške pčelare

Prihvatilište kao prvi korak do azila

Mali psići čekaju nove vlasnike

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 17ReprezenT

OSANSKA KRUPA- Pro-a godina je u općini Bosanskapa bila više nego uspješna

je u pitanju mljekarstvo.jek vrhunske kvalitete mlije-d 72 procenta, u bosansko-

skoj općini je nadmašen pro-om od 84 posto.Naime, toliki procent mlijekaupljen od oko pet stotina koo-nata na četrdeset i sedampnih mjesta, ima izvrsnu kva-u. Uz sve to povećana je ičina otkupljenog mlijeka. Uprošloj godini je samo za

mljekaru „Meggle“ proizvedenooko tri i pol miliona litara mlijeka,a u prošloj za gotovo pola milionalitara više.

Uz još tri otkupljivača,„Mlijeko-produkt“ iz Kozarske

Dubice i zadrugu „Novi početak“,prema nepotpunim podacimabarata se sa cifrom od oko4.700.000 litara mlijeka otkuplje-nog na području općineBosanska Krupa u 2010. godini.Značajniji rast stručnjaci u ovojoblasti očekuju i ovoj godini.

Dž. Š.

Sa ciljem poboljšanja servisa koje pruža, kao i unapređivanjaodnosa sa klijentima, Balkan Investment Bank je otvorila besplatnutelefonsku liniju 0800-50-242 koja zainteresovanim građanimapruža mogućnost dobijanja svih potrebnih informacija o proizvodi-ma, osnovnim tarifama i mreži poslovnica Balkan Investment Bank.

Usluge besplatne info linije Balkan Investment Bank na raspola-ganju su svakog radnog dana od 8:00 do 16:00 časova.E. Š.

CAZIN- Nakon što je nedavno KUD „Đer-đef“ iz Cazina posjetio učenike-štićenike Javneustanove Socijalno-pedagoška životna zajedni-ca u Bihaću, isto su uradili i članovi Plesnogkluba „Enigma“ iz Cazina.

Članovi „Enigme“ ovom su se prilikompredstavili djeci sa nekoliko svojih plesnihizvedbi, a i donijeli puno veselja u prostorijuživotne zajednice u Bihaću. Osim što su poka-zali svoje umijeće u plesu, oni su se tu družili sadjecom, te se zabavljali s njima, igrali i slikali.

- Socijalno-pedagoška životna zajednicau Bihaću broji preko 60 djece iz svih osamopćina Unsko-sanskog kantona. Ova Javnaustanova je osnovana od strane Skupštine iVlade Unsko-sanskog kantona i glavni izvor finansiranja su budžetska sredstva. Zadatakustanove je da zbrinjava, prati i podržavadjecu i mlade bez roditeljskog staranja iznašeg Kantona, od prijema u ustanovu do

osamostaljenja,ističe direktorica ove JavneustanoveAida Selimović.

Osnovni cilj ustanove je kreirati prostor ukojem se svako dijete poštuje i uvažava, gdjese djeca slušaju i gdje se od djece uči, prostor u kojem sva djeca imaju jednaku nadu i šansu.

Osnovni problemi su isti kao ikod svih sličnih ustanova, i tičuse nedostatka materijalnih sred-stava za poboljšanje standardaživota i zbrinjavanja djece.

Zaposleni, skupa sa djecom,imaju znanja i spremnosti daučestvuju u svim projektima iaktivnostima, koji bi mogli dopri-nijeti pribavljanju materijalnih inematerijalnih sredstava i dona-cija za ustanovu. Amel D.

VELIKA KLADUŠA -Troje radnika Javnenove Centar za kulturu i obrazovanje „Zuhdijać“ iz Velike Kladuše kojima je direktor ovenove početkom prošle godine uručio otkaze,tonalni sud u Bihaću, u drugostepenomupku, vratio je na posao i obavezao poslodav-a isplatu neisplaćenih plaća i doprinosa, teivanje radnog staža.odsjećamo da su početkom prošle godine na

m Centru započeli, a kasnije i završeni radovifaze rekonstrukcije i njegove dogradnje. Tada

pćina Velika Kladuša kao osnivač ove ustano-

ve radnicima ponudila sporazumno neplaćenoodsustvo od godinu dana uz plaćene doprinose.Nakon što bi istekao period sporazumnog odsu-stva radnici bi se vratili na svoja radna mjesta inastavili raditi. Međutim, ponudu Javne ustanoveprihvatili suEšefa OkanovićiMehmed Okanovići njih dvoje 17. januara ove godine započelo jeraditi.

Troje radnika,Enver Murgić, DževadNadarevićiArifa Rizvićodbili su podnijeti zahtjevza jednogodišnje neplaćeno odsustvo nakon čegasu im uručeni otkazi, te su odlučili pravdu potraži-ti na sudu što im je i uspjelo. Pravnu bitku sa ovimradnicima izgubili su članovi Upravnog odboraovog Centra, njen direktor Zlatko Dizdarevićiopćinski pravobranilacRasim Husić.

Direktor Centra Zlatko Dizdarević obavijestio je pismenim aktom ovih troje radnika i pozvao dase 3. februara u 08:30 sati jave na posao u novuzgradu Centra za kulturu. S obzirom da Centar uovom trenutku nema nikakvih uslova za bilo kakavrad, osim građevinskih radova, ovakav potezDizdarevića je neprimjeren i neozbiljan, tim priješto pozvane radnike niko nije dočekao pa su oni,da bi imali dokaz da su se na vrijeme javili, potra-žili pomoćBesima Mujčina, kantonalnog inspek-tora rada koji je o toj činjenici sačinio zapisnik.

Činjenica je da radnici Centra još uvijek nema- ju gdje raditi, ali isto tako da je sudstvo više naklo-njeno radnicima nego poslodavcima u ovakvimslučajevima, pa se sa radnicima ne bi trebalo tektako igrati. Sudske odluke se sprovode i nekomentiraju što Dizdarević i čini, međutim, trebalo je na vrijeme misliti i o takvoj mogućnosti.

Esad Š.

VELIKA KLADUŠA -Samohrana majkaSenada Ćatićsa Prokresa u naselju Trnovi, satri kćerke i sinom živi sa osamdesetogodišnjommajkom u staroj neuslovnoj bosanskoj kući.Porodica preživljava od njenog rada i nadniča-renja maloljetne djece uglavnom na crno i totokom ljeta u Republici Hrvatskoj, te uz pomoćsvojih komšija i humanih ljudi. Zbog potrebezarađivanja za preživljavanje, niti jedno oddjece nije završilo niti razreda srednje škole.

Da bi ova porodica mogla aplicirati uopće

na neki od oblika pomoći za izgradnju vlastitogdoma, trebali su negdje barem započeti radovešto su prošlog ljeta i učinili. Započeli su i završi-

li salijevanje fundamenta.Za problem ove porodice saznali su uposle-nici Općine Velika KladušaSelim Kajtezović,Senad OkanovićiFikret Pajazetovićkoji sadačine Odbor za izgradnju kuće. Pokrenuta akcijarezultirala je zidanjem, a potom i izlijevanjem

prve ploče na započetoj kući. Pripremne poslo-ve i izlijevanje ploče za dva radna dana obavilo je velikokladuško preduzeće „KR - Kendić pro-

met“ Velika Kladuša, a ovi radovi su okončani usrijedu, 2. februara. Inače, ovi troškovi po cjeno-vniku iznosili bi oko 2.000,00 KM. Predstavnikove firme nam je kazao kako su bez razmišlja-nja prihvatili dati svoj prilog ovoj akciji.

Esad ŠABANAGIĆ

Do sada evidentirani donatori koji sumogli dosadašnju gradnju kuće porodicitić. Preduzeća-značajniji donatori: Grupex

d., KR-Kendić promet d.o.o., KIB banka –fik Ogrešević, Refix d.o.o., Tampeldo

o.o., porodicaŠtulanović.Ostali donatori:ohr kamin d.o.o. Velić beton, d.o.o.,amenorezačka radnja Beganović, Delfinurs -Dževad Mujakić, Elvis d.o.o.Fizička lica - donatori:Fikret Latić,

Fatima, Hasani Ismet Štulanović,FikretPajazetović, Senad Okanović, SelimKajtezović,Osman Čaušević, EminOdobašić, Rifat Dolić, Sulejman Behrić,Husein Hadžić, Sejfo Mustafić, KenanKeserović, Remzo Okanović, ZaimDizdarević, Fikret Behrić, Senad Ćatić,Redžo Hašić, Almir Pajazetović, MirsadaRizvić, Senad Šehić, Enes Pajazetović, IbroPilipovićiDžemal Dizdarević.

Povećanje otkupa i kvalitete mlijeka u krupskoj općinietsto kooperanata radi za četiri otkupljivača Balkan Investment Bank

Otvorena besplatna

i n f o l i n i j a Članovi Plesnog kluba "Enigma" Cazin

Posjeta djeci bezroditeljskog staranja

puštene radnike Centra za kulturu Sud vratio na posao

Radnici dobili pravnu bitku

U toku humana akcija za porodicu samohrane majke Senade Ćatić

Ozidan sprat i izlivena prva ploča

Očekuje se daljnje povećanje otkupa mlijeka

Članovi "Enigme" zabavljali štićenike

ć i Rizvić na radnom mjestu čekaju direktora

Senada Ćatić u iščekivanju betona za ploču

Prilikom izljevanja betona za ploču

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 23818 Poljoprivredni kutakReprezenT

Kooperativna poljoprivredna proizvodnja Specijalizirana poljoprivredna zadruga

Vi nama povjerenje,mi vama isplatu na vrijeme!

O jabuci kao voću bilo je govora i bit će još, nebezrazloga. U ovom i narednim brojevima pisat ćemo nešto o Osnovama uzgoja jabuke, a

potom kruške i šljive koristeći se pri tom Priručnikomstručnjaka iz ove oblasti prof. doktora Mirsada

Kurtovića i Adnana Maličevića čije znanje i iskustvo usvom radu i razvoju koristi i Specijalizirana poljoprivre-dna zadruga „Agromerkantilija“ iz Velike Kladuše.

O S N O V I U Z G O J A

jabuke, kruške i šljive

Zelena rezidba je pomotehnički zahvatkoji se obavlja tokom vegetacije navoćkama. Ista ima za cilj poboljšanje

količine i kvaliteta roda, zbog čega se još nazi-va rezidba na rod. Zelenu rezidbu, u pravilutreba vršiti ručno, bez makaza, iz razloga štouklanjanjem grana makazama u osnovi ostajuspavajući pupoljci koji će se probuditi, dati novi

prirast koji će se ponovo morati uklanjati.Međutim, kada se grana eliminiše rukom izosnove ne postoji mogućnost za njeno ponovnopojavljivanje.

Pincarenje - ovaj zahvat ima za ciljzaustavljanje rasta vrhom i stimulisanje bočnihrazgranjenja. Izvodi se na taj način što se vrh

grane otkine rukom, zalamanje između prstiju,na zadnji razvijen list.

Uklanjanje ver tikalnihpriras ta s a r odom - ukoliko se

desi da vertikalni prirast u svojoj osnovi nosiplod u zelenoj rezidbi isti se skraćuje na 3-4lista, kako bi se plod mogao ishraniti i ne bidošlo do ožegotina. Naravno, nakon berbe plo-

dova, prikraćeni prirast se, tokom zimske rezid-be uklanja do osnove. Ovo je jedan od rijetkihzahvata koji se u pravilu tokom zelene rezidbemora obavljati makazama.

Uklanjanje ver tikalnihpriras ta/jahač a - vodopije (jahači)

se uklanjaju rukom na taj način što se isti dok sumladi (oko 10-15 cm) povijaju u jednu stranu doosnove, potom u drugu stranu i na taj način

odstranjuju, pucajući iispadajući bez poteško-ća. Takođe, pravilo dasamo jedna grana rasteiz jednog mjesta, zah-tjeva u nekim slučajevi-ma i na nekim mjestimau krošnji, intervenciju u

tom pravcu i u zelenojrezidbi.

Vrh grane Zahvat Izvršeno pincarenje

Sortiment jabuke

Braeburn - zrije u drugih desetakdana oktobraFuji - zrije u drugih desetak danaoktobraGala - plodovi sazrijevaju u zadnjihdesetak dana avgustaIdared - zrije u prvih desetak danaoktobraGranny Smith - zrije u drugih dese-

tak dana oktobraPink lady - zrije u drugih desetakdana oktobra.Golden dellicious - zrije krajemseptembra-početkom oktobraJonagold - zrije u drugih desetakdana septembraTopaz - zrije u drugih desetak danaoktobra

Abate fetelConferance

CitronkaBoskova bočica

Viljamovka

Sortiment kruške

Stenly - dozrijeva od kraja augusta i u septembru.Rut Gersteter - dozrijeva polovinom julaKalifornijska plava - dozrijeva u drugoj polovini jula.Čačanska rana - dozrijeva polovinom julaČačanska ljepotica - dozrijeva krajem jula i početkom augusta.Čačanska najbolja -dozrijeva u drugojpolovini augusta.Vagenheim - dozri-

jeva polovinomaug usta.Čačanska rodna -dozrijeva krajemaugusta.Hanita - zrije u dru-goj polovici augustaJojo - sazrijeva uaugustu mjesecu.

Sortiment šljive

Osnovni zahvati zelene rezidbe jabuke, kruške i šljive

Gala

Fuji

Pink Lady Braeburn TopazGranny Smith

Jonagold Golden Delicius Idared

Boskova Bočica

Citronka

ConferanceAbate Fetel

Vilijamovka

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 19eljton ReprezenT

Agino Brdo u Šumatcu naseljeno jeDizdarima još prije 1699. godine.Povukli su se sa svojih kula koje više

nisu bile pod Sultanovom milosti. Ponosni rat-nici i vični kovači oružja (tamali) sa svog novogprebivališta imali su pogled prema Lici, Krbaviili Dalmaciji koji im je davao nadu u povratak.Nada je nestala 5. augusta 1832. godine kadase predaoHasan aga Pećki Sultanovoj vojsci.

Neki su otišli za Tursku i tamo nastaviliživot. Preci starog Age su ostali iAgo Dizdar jezasnovao porodicu. Težak život i neimaštinanatjerala je još 1912. mladiće iz Šumatca,Šabića, Pećigrada i ostalih zaseoka da potražesreću brodom „Oceania“ u Americi. Jedan odtih mladića bio je iSulejman, sin Age Dizdara.Upisan je u „službenu knjigu“ prvih useljenika izBosne u Ameriku.

Drugi sinHasan, zasnovao je porodicu iimao je jedanaestero djece. U kući Hasana naAginom Brdu 10. aprila 1927. rođeno je zdravomuško dijete -Ibrahim, koji je od malih nogubio vičan konjima i kovačkom zanatu. Dijetenije ni slutilo koliko će mu problema taj „datumrođenja“ stvarati u budućnosti.

Nije pohađao školu, već mejtaf u malojšumatačkoj drvenoj džamijici. Njegove planove

o boljoj kovačnici i konjima „riđanima“ poreme-tila je pojava male crnooke djevojčice koja jekasnog ljeta 1941. došla kao izbjeglica u Bosnusa ocemdr. Mehmedom na vrata njegovekovačnice. Čak ni njegov „ćuko garonja“ nijelajao već je pored nje stajao na poluotvorenimvratima kovačnice i gledao u nju. MalomIbrahimu djevojčica se učinila kao „vila-prikaza“pa je vrisnuo i pobjegao kroz prozor od kovač-

nice.Poslije su postali dobri prijatelji. On je

postao Huskin kurir i pazio sa ostalim momci-ma da neko ne bi nešto „nažao učinio“ dr.Mehmedu i njegovoj porodici. Ona ga je nauči-la prvim slovima i brojevima, a dr. Mehmed mupokazao kako jod miriše dok se rane previjaju.Taj „miris joda i bolničkog kamfora“ pratio ga jedo kraja života.

Donosio je „vareniku“ dr. Mehmedu, sira imasla. Tako je naučio i da vozi „ligure“ po sni- jegu, pošto je dr. Mehmed bio vrstan skijaš.Išao je okolo sa njim jer su mu tako baboHasan i Huska preporučivali. Kad su partizani

zauzeli Pećigrad i kad su digli barutanu u zraksvi mještani su govorili da je i doktor Mehmedsa porodicom poginuo. On nije poginuo, prešao je konspirativno u partizane i zadnji put maliIbrahim se sreo da kćerkom od dr. Mehmeda uBihaćkoj republici.

Kada je Huskina vojska prešla u partizane,već tada mladić Ibrahim ulazi u sanitetsku četu.Postao je sanitetlija u četi i izvlačeći ranjenikabio je i sam ranjen. Njegova rana nije mu sme-tala da izvuče i previje ranjenog druga. Zbogzasluga tokom II svjetskog rata bio je nagrađenOrdenom zasluga za narod III reda.

Završetkom rata vratio se kući sa željom dauči škole. Zemlja poharana, glad i uvijek zastu-pljen miris paleži, baruta i krvi na krajiškim brdi-ma nisu omeli Ibrahima da zamoli oca da gaodvede u Cazin i proba da ga upiše u školu. UDržavnoj narodnoj osnovnoj školi u Cazinu pro-našli su direktora škole, tada drugaMehmedaTormanovića koji je Ibrahima 1946. godineprvi puta upisao službeno u školu.

Na povratku iz Cazina prema kući u razgo-voru sa ocem, Ibrahim je govori ocu: -Babo,ako drug Toromanović stvarno mi dadne daidem u školu on je najbolji „čojek“ na„svitu“, a ja ti obećajem da ću biti isto dok-tor kao doktor Mehmed i „ličiti“ ovaj narodkao i on. - A znaš li sine šta je bilo sa dr.Mehmedom? - Ne znam babo, u stvarinačuo sam ali nisam siguran, ali ću naći,obećajem da ću sve o njemu pronaći . (O. a.„I pronašao je, nakon trideset godina istraživa-nja napravio je knjigu po kojoj se trenutno radiscenarij The most secret and conspirative phy-sician project: Code Syphilis¨).

(Nastavak u slijedećem broju)

N ekim znamenitim Krajišnicima koji su na bilo koji način obilježili nama blisko vrijeme iz prošlog stoljeća, iz naše bliže prošlosti, i sadašnjosti, odlučili smo posvetiti dužnu pažnju na stranicama ReprezenT-a i ne dozvoliti da olako padnu u zaborav. Baš u tom vre-

menu, u prošlom stoljeću, procvjetavali su brojni Krajišnici pa se nadamo da će naš Feljton poprilično potrajati. Nekim Krajišnicima smo seveć na ovaj način odužili, ali je to bilo i spontano i možda skromno. Ovoga puta odlučili smo se za nešto drugačiji pristup. Ovim Feljtonom

želimo podstaći naše čitaoce da zajedno sa nama daju svoj doprinos kako bi isti imao socio-historijsku vrijednost, i kulturološku naravno, jer bi priča sama za sebe bila manje vrijedna i manje zanimljiva. Nemamo namjeru niti mogućnost o bilo kojem Krajišniku sve kazati, to je napro-

sto nemoguće, jer to bi bilo proučavanje, ali zato imamo namjeru koristiti sve moguće izvore informacija da dođemo do što više podataka i saznanja o svakom koga u Feljtonu budemo „obrađivali“.

ZNAMENITI KRAJIŠNICI IZ VREMENA PROŠLOG - I SADAŠNJEGFeljton

Doktor DizdarPripremio: Esad ŠABANAGIĆ

Sulejman Dizdarević

Porodica doktora Mehmeda

Useljenički list za Sulejmana

Hasan Dizdarević sa dijelom porodice

Agino brdo u Šumatcu

Kuća u kojoj jeodrastao dr. Mehmed

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 23820 Plaćeni prostorReprezenT

Vlada je, po nekim definicijama, najvišedržavno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i unjeno ime, a koje ima svaka suverena država. Itu ćemo stati, dosta je. Kod nas u Bosni iHercegovini ima mali milion kojekakvih vladana svim nivoima, a države ima najmanje.

Da ne bismo i mi Krajišnici (kao onomad)zaostajali za modernim svijetom, imamo i misvoju vladu. I nismo mi tu ništa posebni, imajuih i drugi. Ali jesmo posebni po tome ko nam,odnosno kakvi nam politički profili čine vladu.Kad kažem politički profili, ne mislim na perso-nalnu odrednicu, nego na politički, ili bolje reče-no, programski milje iz kojeg dolaze personeministri.

Red je, naravno, da se krene od „izbornihpobjednika“, tj. od SDP-a. Niko im ne možeosporiti dobar izborni rezultat i u tom smisluodradili su dobar posao. Najavili suDržavu začovjeka, programe borbe za ekonomiju, zaborbu protiv korupcije, organiziranog kriminalai još sijaset borbi... Bojim se samo da su to sve

bile borbene parole, a evo i zašto.Nedavno je u USK-u provedena fol akcija

borbe protiv organiziranog kriminala pod kod-nim nazivom „Kastel“. Najkrupnije ribe ulovlje-ne u mrežu „Kastela“ dolaze iz redova prvogsaveznika „izbornih pobjednika“, dakle iz SDA.Pamtimo mi i kako je odmah nakon akcije„Kastel“ sada već premijer USK-aHamdijaLipovača zazivao borbu protiv „krajiške krimi-

nalne hobotnice“, a već za dan-dva sa jednimod „privedenih“ potpisao sporazum i zakleo sena vjernost. Zaključak, poštovani čitaoče, izve-dite sami...

A treća članica Osovine, NSRZB, o njimatreba pitati radnike „Agrokomerca“, na njih nevrijedi trošiti riječi, makar će isti držati palicu ibdjeti nad našom sigurnošću. Malo sutra,pamet u glavu, novčanik zakopati duboko, ag... obavezno uza zid.

I sad, ta Osovina će se boriti za boljitakovog Kantona i njegovih građana. Možda ihoće, ne treba ljudima uskratiti pravo na 100dana da se pokažu. Međutim, kako će se boritikad im je većina, Boga mi, pomršava. A kolikoostale stranke u Skupštini USK-a vjeruju u ova-

kav projekat i koliko imaju namjeru da budu dioovakvog koncepta pokazalo se i prilikom glasa-nja o sastavu Vlade. Pametnom je i to dosta...

Šta se sada dešava? Lipovača misli kakoće „kupiti“ DNZ time što priča o tome kako ćespašavati „Agrokomerc“ i u tome dati šansu iDNZ-u, priča o pomirenju i o tome kako je vrije-me da se pomirimo. Te priče mogu proći negdjedrugdje, ali ovdje ne mogu. Ne mogu iz razloga

što je i njegova politička opcija jedno vrijemevodila „Agrokomerc“, što je prvi i jedini direktor „Agrokomerca“ iz njegove političke opcije zavr-šio u zatvoru, a i ostali će kad dođe vrijeme zato, ali o tome neki drugi put.

Dalje, nema pomirenja bez priznavanjastatusa stradalnicima iz reda Narodne odbraneZapadna Bosna koji su, zahvaljujući i SDP-u,svrstani u civilne žrtve rata, iako su ginuli sapuškom u ruci. To članovi porodica poginulih istradalnici rata iz reda NO trebaju znati.

Kada je u pitanju Narodna odbrana, SDPnikada nije radio ništa drukčije od, ne znam,SDA i drugih stranaka. To nije dobra strategija,niti taktika. Kako sada stvari stoje, DNZ je opo-zicija, a kome je DNZ opozicije nikada nije

mogao raditi šta hoće, bez obzira na to šta radii govori. A puno je onih koji jedno misle, druggovore, a treće rade...

VLADA

Nermin Purić, nermin [email protected]

U povodu obilježavanja desetegodišnjice Radija Velika Kladuša dele-gacija DNZ BiH koju su činili predsjed-nik strankeRifat Dolić, poslanik u

državnom ParlamentuNermin Purić ipredsjednik Kluba vijećnika DNZ BiH uOpćinskom vijeću Velika KladušaBraco Kordić posjetili su kolektiv overadio stanice želeći na taj način upo-slenicima čestitati na uspješnom radu iodati priznanje za njihovu ulogu usveukupnoj demokratizaciji društva.

- Možda se čini beznačajnim, aliuloga svakog od nas, svakog poje-dinca, svake organizacije ili predu-zeća u procesu izgradnje zdravogdruštva i zdravih društvenih odnosa je itekako značajna. Posao koji radi-te je težak, ali i veoma odgovoran, adokaz da dobro radite taj posao je ito što danas proslavljate desetugodišnjicu rada i na tome vam u ime

DNZ BiH želim čestitati, rekao je,između ostalog, predsjednik Dolić urazgovoru sa rukovodstvom i radnici-ma Radija.

A u povodu 10. godišnjice RadijaVelika Kladuša, čestitku su kolektivuuputili općinski načelnikAdmil Mulalić

i predsjedavajući Općinskog vijećaSejfo Mustafić.

- Veliko nam je zadovoljstvo dapovodom 10. godišnjice rada i funkcio-niranja RVK uputimo iskrene čestitkevama koji kreirate program i informira-

te javnost te da visokim nivoom odgo-vornosti osnažujete demokratske pro-cese, slobodu javnog govora i dijalog.Uvjereni smo da će se naši izuzetniodnosi saradnje još više razvijati uobostranom interesu. Profesija kojuste odabrali lijepa je i teška.

Pravovremeno i objektivno informisanje građana uz poštivanje profesiona-lnih i etičkih principa, suprotstavljenpritiscima i cenzuri, neuljepšavanjestvarnosti i traganje za istinom izazo-vno je zanimanje u Velikoj Kladuši

uopće u BiH. Sa željom da i dalje zadržite visoke standarde informisanja kojeste dostigli, da njegujete konstruktivnukritiku i da i u narednom periodu bilježite poslovne uspjehe, čestitamo vam10. godišnjicu uspješnog rada“, kažese u čestitki.

„DNZ BiH je u ovom momentutvrda opozicija u Skupštini USK-ai tu ulogu će sasvim sigurno dobroodigrati. Nećemo odbijati nasta-vak dijaloga i pregovora sa SDP-om, ali i sa drugima, ako možemodoprinijeti da BiH, Federacija,USK i građani ostvare napredak,ali neka bilo ko ne računa da će tobiti po svaku cijenu ili da se podr-ška DNZ-a podrazumijeva“, ovo jeizmeđu ostalog kazao predsjednikDNZ BiHRifat Dolić, zamoljen da

prokomentira formiranje noveVlade USK i stavove DNZ BiH uvezi sa tim procesom.

On je kazao kako je USK defi-nitivno u proteklih 15 godinaduboko zaronio u provaliju i iztakvog stanja može izaći jedino sastabilnom i odgovornom parla-mentarnom većinom i vlašću, tekako će SDA kad-tad morati prih-vatiti konsekvence svoga dosada-šnjeg rada u USK-u, budući da je,zahvaljujući ponajviše njoj, USKod najperspektivnijeg kantona uFederaciji danas osiromašen,osramoćen i ponižen i za to će semorati snositi odgovornost predgrađanima i historijom.

Dolić je kazao i kako je DNZBiH bila spremna biti dio odgovor-ne parlamentarne većine u USK-u, ne radi vlasti i političkih privile-gija koje vlast sa sobom nosi, većsa željom da uradi nešto za gra-đane i da preuzme dio odgovorno-sti za budućnost ovog dijela BiH uovom teškom vremenu.

-SDP i Hamdija Lipovača suispravno procijenili da je DNZBiH u ovom vremenu značajanfaktor političke stabilnosti ipoticaj napretka USK-a i zaje-dno smo tražili modus da se tajpozitivni potencijal iskoristi,međutim ljudi u SDA nisu bilispremni na to, jer se plaše ula-ska DNZ-a u vlast i poteza kojibi tada bili poduzeti , smatraDolić i dodaje kako je dan prijezasjedanja Skupštine USK-a, unedjelju 30.01.2011.godine SDP,odnosno Hamdija Lipovača, tada-šnji mandatar za sastavljanje

vlade i DNZ BiH usuglasiliSporazum o partnerskim odnosi-ma u formiranju parlamentarnevećine i vlasti u USK-u i tajSporazum je trebao biti potpisanpred zasjedanje Skupštine USK-ana kojoj je potvrđena nova VladaUSK-a.

- Nažalost, uoči zasjedanjaSkupštine ljudi u Kantonalnomodboru SDA su pokolebali, ilibolje rečeno ucijenili, premijeraLipovaču i dobili smo parla-

mentarnu većinu i Vladu odkoje će imati glavobolje iLipovača i građani USK-a. Dabudem iskren mi u DNZ-unismo nimalo tužni što nismodio parlamentarne većine iVlade koja je formirana naovakvim principima i sa ovak-vim partnerima, iskren je Dolić.

On je kazao da DNZ BiH uovom trenutku nema niti jednograzloga da od ovakve Vlade USK-a i strukture parlamentarne većinekoja stoji iza nje očekuje značajni- ji napredak u odnosu na ono štosmo imali u USK-u u proteklihčetiri ili 15 godina.

Osvrnuvši se na ekspoze pre-

mijera Lipovače u obraćanjuSkupštini i javnosti na dan potvrđi-vanja nove Vlade USK-a, Dolić jerekao kako je Lipovača stvarnopokazao da je nenadmašan utome da zna govoriti ono što ljudidanas žele čuti, ali stvarnost jeipak puno drugačija i mislim da nion u pravoj mjeri nije svjestan ukakvom se ponoru nalazi USK i sakim je krenuo u svatove.

- Vrlo brzo će građani USK-a zaboraviti lijepu pričuHamdije Lipovače iz ekspozea isa televizije i on će morati pov-lačiti poteze koji će probuditionu hobotnicu o kojoj je govo-rio dva dana prije imenovanjaza mandatara Vlade USK-a.Kada dirne tu hobotnicu premijer Lipovača će se naći u nemi-losti svojih političkih partnera,pa i nekih svojih ljudi i onda ćeza njega nastati problemi ,zaključuje Dolić.

U srijedu je u Velikoj Kladuši zasjedalo PredsjedništvoOpćinskog ogranka DNZ BiH Velika Kladuša. Na dnevnomredu zasjedanja između ostalog su bila imenovanja pred-stavnika DNZ BiH na funkcije u okviru Općinskog vijećaVelika Kladuša, razmatranje prijedloga kandidata zaOpćinska javna priznanja i zauzimanje stavova Općinskogogranka o istom, te informiranje o dosadašnjem toku proce-sa formiranja vlasti na višim nivoima.

Predsjedništvo je, između ostalog, prihvatilo zahtjevvijećnice u Općinskom vijeću Velika Kladušadr. AzreKudić za razrješenje sa pozicije zamjenika predsjedavaju-ćeg Općinskog vijeća koji je ista uputila uz obrazloženje dazbog obaveza koje ima kao ljekar na specijalizaciji iste nemože obavljati u punom kapacitetu. Na njeno mjesto kao

zamjenica Predsjedavajućeg biće imenovanadr. FatmaKoštić, a na upražnjeno mjesto člana Komisije za ljudskaprava i ravnopravnost spolova kandidiran jeDenisOsmankić, diplomirani ekonomista iz Todorovske Slapnice.

O dosadašnjem toku razgovora oko formiranja vlastičlanovima Predsjedništva ogranka informirao je predsjed-nik DNZ BiHRifat Dolić, koji je prisustvovao sjednici. On jeu svome izlaganju kazao kako je apsurdna situacija daskoro pet mjeseci od održavanja izbora vlast nije uspostav-ljena.

Također je članove Predsjedništva upoznao i sa nastu-

pom DNZ-a u pregovorima i opredjeljenjem da DNZ

tamo gdje ne učestvuje u vlasti, istu i ne podržava, odnoda za DNZ postoje samo dvije opcije: ili je u vlasti, ili vlasti. Također je prisutne upoznao i sa stanjem u USKizrazio zabrinutost zbog načina kako je formirana vlkazavši kako nije optimista kada je u pitanju koncepkojem je formirana Vlada u ovom kantonu, te da taj konnije održiv i da će morati pretrpjeti izmjene ukoliko Vbude zaista imala namjeru da napravi dobar posao.

Članovi Predsjedništva su razmatrali i prijedlog kadata za Općinska javna priznanja i zauzeli stavove po tpitanju.

Predsjednik DNZ BiH o vlasti u USK

DNZ BiH u USK-u ćebiti tvrda opozicija

Održana sjednica PredsjedništvaOO DNZ BiH Velika Kladuša

Delegacija DNZ BiH u posjeti Radiju Velika Kladuša

Delegacija DNZ-a sa uredništvom Radija Velika Kladuša

Detalj sa sjednice Predsjedništva OO DNZ BiH Velika Kladuša

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 21laćeni prostor/Izbor ReprezenT

Svjesni sadašnjeg stanja, i objektivnepotrebe za formiranjem odgovorne i stabilneParlamentarne većine i vlasti u Unsko-san-skom kantonu;

Spremni dati puni doprinos za razvoj iopći napredak Unsko-sanskog kantona i nje-govih građana;

Vođeni snagom opredjeljenja za izgra-dnju dijaloga, tolerancije i povjerenja međugrađanima USK-a i njihovim političkim pred-stavnicima, kao tekovina civiliziranih inaprednih zajednica;

Opredijeljeni da europska budućnost inapredak Bosne i Hercegovine i njenih gra-

đana budu osnova daljnjeg zajedničkog radai djelovanja u USK-u i na širem planu;Suglasni oko temeljnih prioriteta za

poduzimanje aktivnosti i koraka u ostvariva-nju općeg napretka i vršenju funkcije odgo-vorne vlasti u Unsko-sanskom kantonu;

Uvažavajući odredbe Člana 4.Sporazuma o partnerstvu u vlasti na nivouUnsko-sanskog kantona u mandatnomperiodu 2010 – 2014.godina, koji su potpisa-le parlamentarne stranke u Skupštini USK-a,SDP BiH, SDA i NS RZB,

Socijaldemokratska partija Bosne iHercegovine - Kantonalni odbor USK-a (SDPBiH – KO USK) i Demokratska Narodna

Zajednica Bosne i Hercegovine (DNZ BiH)potpisuju slijedeći :

I

SDP BiH – KO USK i DNZ BiH saglasni suza potpisivanje Sporazuma o partnerstvu u for-miranju Parlamentarne većine i vlasti u Unsko-sanskom kantonu u mandatnom periodu 2010 –2014.godina na principima i način kako je toregulisano u istom.

II

Predmet Sporazuma je učešće izabranihposlanika DNZ BiH u Skupštini Unsko-sanskogkantona ( četiri izabrana poslanika ) u formiranjuParlamentarne većine, zajedno sa izabranimposlanicima SDP BiH i drugih potpisnicaSporazuma o partnerstvu u vlasti na nivouUnsko-sanskog kantona u mandatnom periodu2010 – 2014.godina, učešće DNZ BiH u formira-nju zakonodavne i izvršne vlasti u USK-u, teutvrđivanje principa i pozicija za učešće DNZBiH u Vladi USK-a i drugim Ustanovama iInstitucijama koje su pod ingerencijamaSkupštine i Vlade Unsko-sanskog kantona.

III

Strane u Sporazumu suglasne su da u dalj-njem zajedničkom radu parlamentarna većina,kroz institucije Skupštine i Vlade Unsko-sanskogkantona donese zajedničku Platformu o priorite-tima zajedničkog rada i djelovanja koja će, izme-đu ostalih, uvažavati i sadržavati slijedeće priori-tete:

Izgradnja Unsko-sanskog kantona kaoEvropske kapije BiH, uz puno uvažavanje njego-vog geo-strateškog položaja i komparativnihprednosti kojima raspolaže.

Postizanje konsenzusa i prioritetno rješava-nje statusa Agrokomerca u pravcu njegovogstavljanja u funkciju njegovih dioničara i radnika,te u funkciju ekonomskog razvoja i napretkaUnsko-sanskog kantona i šire, zajedno sa stav-ljanjem u funkciju i svih drugih sličnih resursa ipotencijala USK-a.

Dijalog, pomirenje i povjerenje, kao tekovineciviliziranih i naprednih zajednica i kao osnovaza brži oporavak, razvoj i svaki napredak USK-a.

Ekonomski razvoj i stavljanje svih raspoloži-vih resursa i komparativnih prednosti u funkcijunapretka i zapošljavanja ljudi, uz puno uvažava-nje politike ravnomjernijeg razvoja USK-a iravnopravne pozicije USK-a u odnosu na drugekantone i regije u Federaciji BiH i Bosni iHercegovini.

Uspostavljanje socijalnog dijaloga i stvara-nje pretpostavki za socijalnu sigurnost i dostojanstvo svih građana USK-a, te stvaranje uslovaza stabilno funkcioniranje i napredak Ustanova iInstitucija od šireg značaja za USK i njegovegrađane ( zdravstvo, obrazovanje, infra-struktura, komunikacije, zaštita okoliša i dr.).

IV

Strane u Sporazumu su suglasne da DNZBiH, sukladno sadašnjem sastavu Parlam-entarne većine u Skupštini USK-a, u VladiUSK-a participira sa jednom ministarskompozicijom (Ministarstvo obrazovanja, nauke,kulture i sporta), te sa pozicijom JUPoljoprivredni zavod USK-a, a kao princip zaparticipaciju u svim drugim pozicijama podingerencijama Skupštine i Vlade USK-a primje-njivat će se učešće proporcionalno broju posla-nika u Parlamentarnoj većini u Skupštini USK-a.

Učešće DNZ BiH u Vladi USK-a u nave-denom smislu obezbijediti će se rekonstruk-

cijom Vlade u roku od 60 dana od dana pot-pisivanja Sporazuma, a realizacija učešćaDNZ BiH u drugim pozicijama pod ingerenci- jama Skupštine i Vlade USK-a i konkretanraspored učešća regulisati će se, u skladu sanavedenim principima, posebnim Spo-razumom ili Aneksom koji će potpisati sviučesnici u formiranju Parlamentarne većine ivlasti u USK-u, neposredno nakon imenova-nja Vlade USK-a.

V

Potpisnici Sporazuma su suglasni da nanivou Klubova poslanika u Skupštini USK, pred-stavnika u Vladi USK-a, poslanika u višim nivoi-ma vlasti i ovlaštenih predstavnika stranaka pot-pisnica vrše periodičnu analizu realizacije ovogaSporazuma i obaveza koje iz njega proističu, tefunkcioniranja Parlamentarne većine u SkupštiniUSK-a najmanje jednom u tri mjeseca, a popotrebi i češće.

VI

Strane u Sporazumu su suglasne dati pre-poruke za potpisivanje Sporazuma i regulisanjeodnosa za učešće DNZ BiH u „Programskojvećini“ na nivou BiH, zajedno sa drugim politi-čkim strankama koje su do sada potpisaleProgramsku platformu i takav Sporazum.

VII

Potpisnici Sporazuma su saglasni da sveizmjene i dopune Sporazuma regulišu odgova-rajućim Aneksima Sporazumu, po istovjetnojproceduri, a sve eve ntualne nesuglasice i spo-rove potpisnice Sporazuma će rješavati u duhumeđusobnog uvažavanja i povjerenja, te u duhudobre prakse i važećih pravnih propisa koji regu-lišu ovakve odnose.

VIII

Ovaj Sporazum stupa na snagu danom pot-

pisivanja od strane ovlaštenih predstavnika uče-snika u Sporazumu i primjenjuje se u mandat-nom periodu 2010 – 2014.godina, a sačinjen jeu četiri istovjetna primjerka, od kojih svaka stra-na za svoje potrebe zadržava po dva primjerka.

Bihać: 31.01.2011.godinePredsjednik KO SDP USK Dr. sci. Hamdija Lipovača

Predsjednik DNZ BiH Rifat Dolić, dipl. oec.

Uokviru pregovora o formiranju vlastiu Unsko-sanskom kantonu u nedje-lju, 30.01.2011. godine na sastanku

u Bihaću predstavnika DNZ BiH na čelu sapredsjednikom stranke Rifatom Dolićem ipredstavnika SDP-a BiH na čelu sa tadašnjim

mandatarom za sastav Vlade USK-aHamdijom Lipovačom, usaglašen je tekstSporazuma o partnerstvu u formiranju par-lamentarne većine i vlasti u Unsko-sanskomkantonu u mandatnom periodu 2010 – 2014.godina.

Sporazum je trebao biti potpisan od straneSDP-a na dan održavanja sjednice SkupštineUSK-a, međutim to toga nije došlo iz razlogašto je Hamdija Lipovača odbio da stavi svojpotpis na sporazum izbjegavajući vjerovatnopreuzeti odgovornost za sprovođenje tačaka

sporazuma, a s druge strane i zbog pritisaka iucjena od strane SDA.

Radi informisanja javnosti i davanja stvar-ne slike dešavanja oko formiranja vlasti unastavku donosimo cjelokupni tekstSporazuma.

Zašto SDP nije potpisao ranije usaglašeni Sporazum sa DNZ BiH?

S P O R A Z U MO partnerstvu u formiranju

Parlamentarne većine i vlastiu Unsko-sanskom kantonu

u mandatnom periodu2010 – 2014.godina

VELIKA KLADUŠA -Općinski načelnikAdmil

Mulaliću petak je u svomuredu održao kratak sasta-nak sa autoprijevoznicima sapodručja općine VelikaKladuša. Sastanku su prisu-stvovali i savjetnici općin-skog načelnikaHuseinHadžići Ibrahim Nizandžić.Na sastanku se razgovaraloo ugovaranju cijene prijevozaučenika osnovnih i srednjihškola za drugo polugodište uškolskoj 2010/2011. godini.

Nažalost, zbog neprihva-tljivih uvjeta za potpisivanje ugovora o prijevozuučenika u drugom polugodištu u školskoj2010/2011. godini, kojim autoprijevoznici sapodručja općine Velika Kladuša ultimativno

zahtijevaju veliko povećanje cijena prijevozaučenika, kao i korekciju cijena prijevoza kodpromjene cijene goriva. Ove uslove u teškojekonomskoj krizi roditelji učenika teško bi mogliplaćati, a pritom bi došlo i do značajnog pove-ćanja budžetskih troškova.- Zbog togaOpćina Velika Kladuša nažalost neće moći

osigurati narednih dana besplatan prijevozučenicima osnovnih škola i sufinansiranjeprijevoza učenika srednjih škola,kazao jenačelnik Mulalić.

Općina Velika Kladuša već intenzivno vodipregovore sa prevoznicima sa sjedištem izvanpodručja općine Velika Kladuša i pokušava osi-gurati prijevoz pod daleko povoljnijim uvjetima,do čega će vrlo brzo doći, tvrde u Općini, što jeu interesu i građana i Općine Velika Kladuša.

E. Š.

VELIKA KLADUŠA –U ureduopćinskog načelnika u petak je odr-žan sastanak na temu rješavanje

problema sa funkcionisanjem klao-nice krupne stoke i sa snabdijeva-njem mesa u maloprodajnim objek-tima u Velikoj Kladuši.

Ovom sastanku su prisustvo-vali savjetnici općinskog načelnikaHusein Hadžići Ibrahim Niza-ndžić, Haris Spahić, kantonalniveterinarski inspektor,Nisveta Đedović, direktorica Veterinarskestanice u Velikoj Kladuši,Ekrem Šarić, direk-tor „Agrokomerc“ d.d. Velika Kladuša,SeadMujkanović, predsjednik Udruženja„Poljoprivrednik“, te predstavnici prodaje iprerade mesa na području općine VelikaKladuša.

Na sastanku se razgovaralo o postojećojklaonici krupne stoke u užem dijelu grada

Velika Kladuša, a u vlasništvu je„Agrokomerc“ d.d. Velika Kladuša. Pomenutaklaonica ne ispunjava minimalne tehničkeuslove, koje zahtijevaju propisi o klanju i pro-metu svježeg mesa. Klaonica je imala privre-menu dozvolu za rad, koja je istekla.

Ekrem Šarić, direktor „Agrokomerc“ d.d.,

ovom prilikom izjavio je da Agrokomerc trenu-tno finansijski nije u mogućnosti izvršiti adap-taciju i sanaciju klaonice, ali je spreman istuizdati u zakup, kako bi eventualni zakupacistu propisno uredio. Prema riječima HarisaSpahića, kantonalnog veterinarskog inspekto-ra, klaonica je u dosta neurednom i lošem sta-nju i istu bi trebalo urediti, čime bi se riješio

problem nepropisnog klanja stoke.Na sastanku je formirana četveročlanakomisija, koja će izići na teren, snimiti stanjeu klaonici i utvrditi visinu sredstava potrebnihza adaptaciju i sanaciju iste. Nakon toga ćese utvrditi daljnje aktivnosti po ovom pitanju.

E. Š.

Autoprijevoznici nisu prihvatili nove uslove zapotpisivanje ugovora o prijevozu učenika

Traže se prijevoznici izvan općinePokrenuto pitanje aktiviranja klaonice krupne stoke

Potrebno klaonicu sanirati

Sa sastanka autoprevoznika i načelnika Mulalića

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 23822 AgrokomercReprezenT

ReprezenT: Šta je „Agrokomerc“ bio i značio zaVeliku Kladušu, pa i BiH u cjelini?

Mirvet B.: „Agrokomerc“ prije rata je bio majka iotac za Cazinsku krajinu, a naročito za općine na

kojima je imao izgrađene proizvodne kapacitete jer je hranio, zapošljavao izgrađivao i nudio bolji stan-dard za sve građane ne samo ovog Kantona, nego iBiH, kao i za cijelu bivšu Jugoslaviju jer su mnogikadrovi, mladi i građani našli svoj kruh u„Agrokomercu“. Ako gledamo ekonomski, onda slo-bodno možemo reći da je on bio nosilac razvoja nesamo ovog kraja već i cijele BiH jer postići rezultat isvrstati se među deset najvećih proizvođača hrane uEvropi, te sa lokalnog nivoa doći na nivo kompanijesvjetskog glasa nije bilo lako, a naročito ako je tokrenulo iz jedne male nerazvijene sredine, a nenekog velikog centra moći. Sjećam se razgovora sapredstavnikom Evropske unije koji je došao u BiH dapripremi koncept podrške Evropske unije razvojupoljoprivrede koji nam je priznao da je 80-tih godinakada je studirao poljoprivredu na Oxfordu uEngleskoj izučavao koncept razvoja kooperativneproizvodnje koja se zasnivala na malim farmerimašto je za njih bilo neshvatljivo jer su smatrali da seona može uspješno organizirati samo na velikimpovršinama i farmama, a ne da se može ista organi-zirati uspješno na sitnim farmama i parcelama. Onisu tada proučavali kako smo uspješno uspjeli okupi-ti preko 7.000 kooperanata i obezbijediti sirovine zasvoje prerađivačke kapacitete. Imati tada viziju zaproizvodnju hrane na principima kooperativne proiz-vodnje i prirodnim resursima za vlastite prerađivačkekapacitete, podizanja biološke proizvodnje mesa nasvjetskim kapacitetima i sve to zaokružiti u jednu cje-linu sa tercijalnim i sekundarnim djelatnostima jetada bilo nešto ogromno, ne samo za BiH nego i zacijelu bivšu Jugoslaviju. Normalno da svega ovog nebi bilo da nije bilo vizije jednog čovjekaFikretaAbdića koji je sav sebe i svoje znanje, kao i bogomdane potencijale posvetio „Agrokomercu“ i svomradnom kraju i narodu.

ReprezenT: Kakav je bio put stvaranja„Agrokomerca“ u kojem ste i sami učestvovali?

Mirvet B.: Put stvaranja „Agrokomerca“ je pomnogo čemu bio jedinstven. Bila je to kombinacijavjere i nade za bolje sutra. Dobro se sjećam izgra-dnje proizvodnih pogona kada su naši očevi i djedo-vi odricali se zemlje da bi se izgradili kapaciteti, alipod uslovom da im se zaposle njihova djeca i nara-štaji, sjećam se kada je svaki građanin izdvojio zna-čajan iznos financijskih sredstava za izgradnju infra-strukture, vodovoda, radnih akcija i drugih objekatau ruralnom seoskom području. Sjećam se svojihprvih radnih dana u pržionici kada sam pržio 12 tonakafe u smjeni ili 1.000 tona kafe mjesečno.

ReprezenT: Ko i zašto „Agrokomerc“ sistemat-ski uništava?

Mirvet B.: „Agrokomerc“ je pored ostalih pri-vrednih subjekata u BiH žrtva jedne totalno proma-šene politike vladajućih struktura vlasti koje su svešto je bilo društveno proglasili državnim. Na taj načinsva privredna društva su platila ceh jednog bezum-lja i loše politike onih koji su uzeli da u ime države idržavnog kapitala upravljaju sa državnom imovinomi umjesto da resurse sa kojim ova država raspolažestave u funkciju razvoja i perspektive svjesno su uni-štavali sve sa samo jednim ciljem - da se pojedinci iratni profiteri obogate na račun države. Društveno idržavno su bile dvije različite kategorije u prijerat-nom vremenu. „Agrokomerc“ je kao društvena firmacijenu svog razvoja zasnivao na ulaganju onih koji

su ga stvarali jer su sami radnici, uprava, mena-džment izdvajali značajna sredstva. „Agrokomerc“ jei dizao kredite, plaćao poreze i svoje obaveze premadržavi, a razvoj nije išao na račun države jer ista nije

davala svoja sredstva i ono što je dala „Agrokomerc“ je vratio. To pokazuje i revizorski izvještaj sameafere „Agrokomerc“ koji je rađen poslije rata.Privatizacija koja je sprovođena samo je doprinijela jednom lopovluku i kriminalu iako je Markovićeva pri-vatizacija znatno bila pravednija. Sve se je ovo odvi- jalo pod krinkom države, to jest krivci su oni koji suobnašali vlast i koji je i danas obnašaju i zaposlenisu u institucijama države radi sebe i svojih lobija, ane građana. Sve je ovo rađeno da „Agrokomerc“ nebi došao u ruke onih koji su ga stvorili i oni koji znajukako i na koji način ga mogu staviti u funkciju.

ReprezenT: Šta je učinio i šta još može učinitiOdbor za spas „Agrokomerc“?

Mirvet B.: Odbor za spas „Agrokomerca“ jenastavak i kontinuitet višegodišnje borbe za pravaradnika i onih koji su to godinama stvarali kao dru-štvenu imovinu, a s ciljem povrata imovine onimakoji su to izgradili i zaštite od jednoumlja koje je zah-vatilo naše društvo poslije rata s aspekta uništavanjaonog što je trebalo biti naša budućnost. Ovo je jedin-stven primjer u BiH, da su svi stali u isti front uodbrani jednog preduzeća koje ima sigurno perspek-tivu i budućnost. Po prvi put se kompletna društvenazajednica izdigla iznad politike i stvorila jednu masupozitivne energije koja vjerujem ima volje i snage dase konačno pitanje „Agrokomerca“ riješi na zadovo-ljavajući način u interesu radnika, lokalne zajednice,Kantona, Federacije BiH, kao i BiH. Borba koja seodvijala preko dvije decenije je i pored katastrofalnepolitike i odnosa naspram državne imovine dalasvoje rezultate kao što su Odluka Doma za ljudskaprava da ipak u bivšim društvenim poduzećimapostoji privatni kapital radnika, do tog da su svi shva-tili da poslije ovog što se desilo možemo jedinonaprijed ako pokrenemo proizvodnju jer nam je to jedina šansa za naprijed. Prvi i najznačajniji rezultat je zajednička borba za prava svih radnika, dioničarabez obzira na stranke i politička opredjeljenja. OvajKanton kao i mi sami smo postali taoci sami sebi.Najveću vrijednost koju je uspio napraviti„Agrokomerc“ je jedinstvo koje se postiglo na nivouopćine Velika Kladuša, a vjerujem da će se ta poru-ka jedinstva širiti i na Kanton i cijelu BiH da kada svistanu rame uz rame može se puno postići. Ovaporuka je jasno odaslana i podršku je dobila i odmedija, kao i onih svih koji su to prepoznali kao poru-ku zajedništva. Druga velika uloga i rezultat Odbora jeste jasno odaslana poruka preko javnih protestakoje je Odbor organizirao i na miran jasan i dostojan-stven način poslao istu, a to je da mi „Agrokomerc“ne damo. Odbor za spas „Agrokomerca“ sačinjavajusvi od lokalne zajednice - Općine, to jest općinskognačelnikaAdmila Mulalića, Općinskog vijeća,Udruženja nezaposlenih dioničara, Sindikata,Uprave „Agrokomerca“, Udruženja poljoprivrednika„Poljoprivrednik“, kooperanata, nevladinih organiza-cija, mjesnih zajednica, predstavnici svih političkihstranaka i drugi koji su shvatili da je „Agrokomerc“budućnost za njihovu djecu.

ReprezenT: Koji su naredni značajniji zadaciOdbora za spas „Agrokomerca“?

Mirvet B.: Naredne aktivnosti Odbora za spas„Agrokomerca“ će se voditi na kontinuitetu borbe saspekta pravnih radnji i zaustavljana daljnjeg uništa-vanja i rasprodaje imovine „Agrokomerca“, te spro-vođenje zaključaka zakonodavnih tijela ove države

od Zaključaka Općinskog vijeća Velika Kladuša,Rezolucije Skupštine Unsko-sanskog kantona,Zaključaka Parlamenta Federacije BiH, i to DomaNaroda do Predstavničkog doma. Izvršna vlast se

izdigla iznad ove zakonodavne vlasti i nije ništa uči-nila da se sprovedu navedeni zaključci. Na njima ležisva odgovornost za protekli period. Nastavak borbeće ići i u pravnu bitku prema institucijama s aspektasprečavanja legalizacije lopovluka kao što su hipote-ke, izvršenja po osnovi istih jer nije zakonito ni to dase putem sudova ozakonjuju nezakonite predradnjeiako ima spoznaja da se sudska izvršenja realizirajuna bazi nezakonitih predradnji. Putem politike tražitćemo izmjene zakonske regulative koja omogućujuovakve radnje od Zakona o izvršnom postupku dopoštivanje druge zakonske regulative, pa do dono-šenja Zakona o „Agrokomercu“. Tu je daljnja borbazavršetka pokrenutih sudskih sporova u BiH od rad-nika do pokretanja inicijative ubrzanja rješavanjasudskog spora u Strasbourgu u interesu i radnika, alii institucija Federacije BiH radi smanjena štete kojabi mogla nastati po institucije ove države s aspektapozitivne presude u korist radnika u što mi ne sum-njamo. Naša borba se nastavlja do rješenja i okon-čanja svih sudskih sporova vezanih za„Agrokomerc“ do povrata i stavljanje u funkcijuupravljanja „Agrokomerca“ dioničarima i radnicimarema Odluci Doma za ljudska prava kao i do okon-čanja sudskog spora u Strasbourgu do tog da se ististavi u funkciju vlastite proizvodnje kao i pravnogsubjekta nosioca razvoja Unsko-sanskog kantona.

ReprezenT: Kakvo je po vašem mišljenju trenu-tno najbolje rješenje za „Agrokomerc“?

Mirvet B.: Najbolje rješenje za „Agrokomerc“ jekao prvo pod hitno zaustaviti daljnje rasparčavanje iuništavanje imovine „Agrokomerca“. Potrebno jekvalitetno izvršiti identifikaciju stanja sa potrebnimrevizijama svih obaveza i hipoteka. Također na nivouKantona, zajedno sa svim faktorima koji imaju dodir-ne tačke sa „Agrokomercom“, treba sjesti i tražitizajednička rješenja. Do okončanja sudskih sporovau upravljanje firmom uključiti dioničare i radnike„Agrokomerca“ u skladu sa Odlukom Doma za ljud-ska prava. Formirati jedno stručno tijelo od stranestručnjaka koji su radili u „Agrokomercu“ i najboljepoznaju „Agrokomerc“ koji bi imali zadatak da pripre-me projekat revitalizacije „Agrokomerca“ sa aspektarealnog pokretanja proizvodnje u fazama premamogućnostima i opravdanosti ulaganja u svakuproizvodnju. Po izradi tog programa da nadležneinstitucije Kantona i Federacije dadnu punu materi- jalnu i financijsku pomoć za revitalizaciju proizvo-dnje, kao i uključivanje u rješavanju nastalih obave-za. Naravno sve snage usmjeriti da se definiše onošto je bitno za pokretanje proizvodnje, prenijeti oba-veze na preostali dio imovine, to jest rasteretiti tefabrike i ključno je da projekat pokretanja proizvo-dnje bude jedinstven zadatak i institucija sistemaKantona, kao Federacije sa aspekta zapošljavanja iekonomskog oporavka. Također je neophodno ubr-zati proces rješavanja vlasništva, to jest strukturekapitala da bi se znalo u kom smjeru dalje ide„Agrokomerc“ radi stranih i domaćih ulaganja.

ReprezenT: U kojem je statusu tužba predSudom u Strasbourgu i šta očekujete od iste?

Mirvet B.: Kao što je poznato Udruženje neza-poslenih dioničara „Agrokomerca“ je nakon korište-nja svih pravnih sudskih institucija u zemlji bilo prisi-ljeno da putem svojih članova uputi tužbu sudu uStrasbourgu. Tužba je pokrenuta protiv BiH, a zbogkršenja člana 6. Evropske konvencije za ljudska

prava i člana 1. Protokola iz Konvencije neizvršanja odluke Doma za ljudska prava u predmetCH/00/5134 od 08.02.2002. godine te člana 1Konvencije, jer nije postojao efikasan domaći pra

lijek za unaprijed navedenu povredu prava. VlaFederacije je trebala sprovesti nezavisnu međunardnu reviziju vlasništva kapitala u dioničarskom dštvu „Agrokomerc“ i utvrditi strukturu privatndržavnog kapitala. Vlada Federacije nije to učinilameđunarodnim standardima u skladu sa OdlukoDoma za ljudska prava i utvrdila privatni kapitanavedenom dioničarskom društvu već je preuzepotpuno upravljanje firmom i nanijela ogromnu šprivatnom kapitalu u dioničarskom društvu. Niknije dobivena zvanična revizija vlasničke struktukapitala niti je omogućeno upravljanje dioničarimradnicima kako je Dom za ljudska prava presudTužba je zaprimljena 2005. godine i bitno je naglati da je ista prihvaćena na razmatranje. NažalosVlada Federacije umjesto da ubrza proces rješavanja ovog predmeta ista traži dodatne rokove zodgovor na tužbu što je zbog novih podnesaka prdužilo rješavanje ovog spora. Vjerujem da će SudStrasbourgu donijeti presudu u korist radnika i diočara „Agrokomerca“, a isto zasnivam na tome da Dom za ljudska prava donio presudu u njihovu ko jer je Dom poništio tri revizije strukture kapital„Agrokomercu“ gdje je Vlada Federacije prikaz100 % vlasništvo državnog kapitala. Dom za ljudsprava je utvrdio da je došlo do povrede ljudskprava i da se je stanje trebalo vratiti na stanje i1991. godine kada je upisan u sudski registar omju vlasničkoj strukturi 53 % dioničari i radnici, te 4državni kapital, te srazmjerno upisanom kapitapredati na upravljanje „Agrokomerc“ dioničarimradnicima „Agrokomerca“.

ReprezenT: Šta bi za rješavanje problema zna-čio famozni Zakon o „Agrokomercu“?

Mirvet B.: Zakon o „Agrokomercu“ je jedan odzaključaka Predstavničkog doma ParlamentaFederacije. Pošto se u ovoj državi zaključci nadlžne izvršne vlasti ne izvršavaju, neophodno je do jeti Zakon o „Agrokomercu“ koji bi riješio mnoganja, a naročito nastale obaveze koje je stvorila VlaFederacije za vrijeme svog upravljanja. Kao što poznato najveće obaveze su prema državi i radnicma. Kvalitetnim zakonskim rješenjem moglo bi seobaveze riješiti što otpisom, što reprogramiranješto drugim ekonomskim mjerama,kao što su izdavnja dionica radnicima ili državnim obveznicama ilčno. Zakon je ipak nešto što je obavezujuće i što se konkretno bavilo pitanjem „Agrokomerca“ jer dobro staviti u isti koš „Agrokomerc“ ili neko mdržavno javno preduzeće.

ReprezenT: Kakva saznanja imate u vezi „utvr-đenog“ titulara imovine „Agrokomerca“?

Mirvet B.: Po nama titular vlasništva kapitala jeonaj koji se vodi u sudskom registru u Bihaću 1991. godine. Kao što je poznato taj omjer idekorist dioničara u odnosu 53 % naspram 47 % držva, što je definisano i Odlukom Doma za ljudskprava. Nažalost, Vlada Federacije nije ničim dokzala niti ustanovila drukčiju strukturu kapitala„Agrokomercu“ iako je vodu vodila na svoj mradnjama poslije Odluke Doma za ljudska pravRevizija koja je urađena po narudžbi Vlade i plana ogromne pare nije mjerodavna jer nigdje nemoriginal zvaničnog dokumenta, predstavlja mišljekoje nije u skladu s važećim i međunarodnim zaknima.

Razgovo

r

Naš sagovornik je nakon Gimnazije u Velikoj Kladuši završio Prehrambeno-biotehnološki fakultet uZagrebu, smjer prehrambeno inžinjerstvo koji je završio u roku. Stipendista je „Agrokomerca“ od 1984.

do 1989. godine. Odmah po završetku fakulteta, to jest u isti dan počinje raditi na poslovima tehnologa u fabri-ci Pržionica kafe. Nakon šest mjeseci rada kao mladi domaći kadar imenovan je za direktora fabrike Pržionicakafe, zatim fabrike Biskvita i krekera da bi nakon dvije godine bio imenovan na mjesto rukovodioca SektoraPrehrambena industrija koji je obuhvaćao 10 fabrika sa 2.000 zaposlenih radnika. Za vrijeme rata vodio je orga-nizaciju proizvodnje i bio zadužen za pokretanje proizvodnje u Prehrambenoj industriji za vrijeme najtežihdana. Odmah nakon rata uključuje se u borbu za prava radnika i dioničara „Agrokomerca“, član je Upravnogodbora nezaposlenih dioničara. Danas je na čelu Odbora za spas „Agrokomerca“ - jedinstvene fronte i organi-zacije u BiH koja je stala u borbu za prava radnika i interesa lokalne zajednice i njenih građana. Beganović jena posljednjim Općim izborima dobio povjerenje građana, te će naredne četiri godine obavljati dužnost posla-nika u Skupštini USK-a kao kadar DNZ BiH. Dakle, kompetentan sagovornik u pravo vrijeme.

Razgovarao:

Esad ŠABANAGIĆ

Naša borba je poštena, iskrena i pravedna

POVODOM

S

a

Mirvet Beganović,predsjednik Odbora za spas „Agrokomerca“

(Nastavak na narednoj stranici)

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 23grokomerc/Konkurs ReprezenT

1. Glavni općinski inspektor – 1 izvršilac

OPIS POSLOVA:- izrađuje prijedlog programa i plana rada Odsjeka, te obez-bjeđuje njihovu realizaciju,- izrađuje izvještaje o radu Odsjeka, izrađuje plan godišnjihodmora za radnike Odsjeka,- prima, pregleda, razvrstava i raspoređuje podneske i koor-dinira i prati izvršenje datih poslova i zadataka,- učestvuje u ocjenjivanju rada službenika i namještenikaOdsjeka,- planira i utvrđuje potrebe za materijalno-tehničkim sredstvi-ma,- obavještava pomoćnika općinskog načelnika o stanju i pro-blemima u vezi sa vršenjem poslova iz nadležnosti Odsjekai predlaže poduzimanje potrebnih mjera,- inicira izradu ili izmjene i dopune normativnih akata iz dje-lokruga rada Odsjeka,- predlaže poduzimanje propisanih postupaka zbog povrederadne dužnosti, kodeksa ponašanja ili nezakonitog radaslužbenika i namještenika,- stara se o stručnom usavršavanju i osposobljavanju upo-slenika u Odsjeku,- sarađuje sa općinskim službama po pitanjima iz domenaOdsjeka,- utvrđuje konačne tekstove analiza, izvještaja, informacija idrugih stručnih materijala,- obavlja kontrolu nad radom sudionika gradnje i održavanjagrađevina, kvalitetom upotrijebljenih i ugrađenih proizvoda iprimjene svih pozitivnih zakonskih propisa iz oblasti urban-izma i građenja,- po izvršenom uviđaju sačinjava zapisnik i poduzima odgo-varajuće mjere i o tome pismeno obavještava podnosiocazahtjeva,- vrši pregled objekata, prostora, procesa rada, dokumenatai slično, kao i druge radnje s ciljem utvrđivanja činjeničnogstanja,- donosi rješenja kojima naređuje otklanjanje utvrđenihnepravilnosti, te vodi evidenciju o svim izvršenim inspekcij-skim pregledima i poduzetim upravnim mjerama,- u slučaju povrede zakona ili drugog propisa, kao što je pre-kršaj ili krivično djelo, podnosi zahtjev za pokretanje prekr-šajnog postupka ili krivičnog postupka nadležnom tužilaštvu,- provodi i prati provođenje upravnih mjera naloženih rješe-njem i osigurava njihovo provođenje u skladu sa zakonom,- poduzima i odgovarajuće preventivne aktivnosti u ciljusprečavanja nastupanja štetnih posljedica zbog nedostatakai nepravilnosti u provedbi zakona i drugih propisa čije izvrše-nje nadzire, kao što su: upozorenje fizičkih i pravnih lica naobavezu iz propisa, ukazivanje na štetne posljedice, predla-ganje mjera za otklanjanje njihovih uzroka,- zapisnikom izuzetno, može narediti izvršenje mjera u skla-du sa zakonom, radi otklanjanja neposredne opasnosti poživot i zdravlje ljudi i po imovinu,- pismeno tražiti od nadležne općinske službe da oglasiništavim rješenje o urbanističkoj saglasnosti, odnosno rješe-nje o odobrenju za gradnju, ako utvrdi da je to rješenje done-seno protivno odredbama zakona i inicira pokretanje postup-ka za utvrđivanje odgovornosti odgovornih lica,- prima stranke i daje usmena pojašnjenja iz nadležnostiOdsjeka,- izrađuje stručne analize, informacije i materijale koji seodnose na pitanja iz djelokruga Odsjeka,- obavlja i druge poslove iz nadležnosti Odsjeka, a po nalo-gu pomoćnika općinskog načelnika.

Uslovi za vršenje poslova Glavnog općinskog inspektora:Opći uslovi:

1. da je državljanin Bosne i Hercegovine,2. da je stariji od 18 godina,3. da niije otpušten iz državne službe kao rezultat disciplin-ske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini uperiodu od tri godine prije objavljivanje upražnjene pozicije,4. da se na njega ne odnosi član IX.1. Ustava Bosne iHercegovine,5. da nije osuđivani za krivično djelo i privredni prijestup,6. da nije u sukobu interesa u smislu Zakona o sukobu inte-resa u organima vlasti u F BiH.

Posebni uslovi:1. završen VII stepen stručne spreme - arhitektonski ili gra-đevinski fakultet2. 4 (četiri) godine radnog iskustva nakon sticanja diplomevisoke stručne spreme,3. položen ispit općeg znanja za državne službenike4. poznavanje rada na računaru

2. Stručni savjetnik za poslove planiranja - 1izvršilac

OPIS POSLOVA:- vrši analizu planova prostornog uređenja donesenih zapodručje općine i u vezi s tim izrađuje informacije o stanjuplanske dokumentacije, te inicira izradu nove ili izmjenupostojeće planske dokumentacije,- predlaže smjernice za izradu planske dokumentacije, orga-nizuje javni uvid i javnu raspravu o nacrtu prostorno-planskedokumentacije, te za iste priprema nacrte odluka o pristupa-nju izradi, izmjeni ili dopuni i donošenju detaljnih planovaprostornog uređenja,- priprema nacrte odluka i smjernice za provođenje planskihdokumenata,- odgovara za realizaciju planova i projekata iz oblasti plani-ranja,- analizira lokacije za izgradnju, predlaže intervencije naobjektima ili grupama izgrađenih objekata i organizuje izradupotrebnih analiza,- predlaže lokacije za dodjelu gradskog građevinskog zemlji-šta za građenje, učestvuje u izradi uslova za raspisivanjekonkursa za dodjelu građevinskog zemljišta za izgradnjuobjekata,- učestvuje u izradi programa uređenja gradskog građevin-skog zemljišta,- analizira, inicira, priprema i učestvuje u izradi nacrta i prije-dloga općinskih i drugih propisa iz nadležnosti Odsjeka,- vrši i druge poslove iz nadležnosti radnog mjesta po nalo-gu šefa odsjeka i pomoćnika općinskog načelnika.

Uslovi za vršenje poslova Stručnog savjetnika za posloveplaniranja:

Opći uslovi:1. da je državljanin Bosne i Hercegovine,2. da je stariji od 18 godina,3. da nije otpušten iz državne službe kao rezultat disciplin-ske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini uperiodu od tri godine prije objavljivanje upražnjene pozicije,4. da se na njega ne odnosi član IX.1. Ustava Bosne iHercegovine,5. da nije osuđivani za krivično djelo i privredni prijestup,6. da nije u sukobu interesa u smislu Zakona o sukobu inte-

resa u organima vlasti u F BiH.Posebni uslovi:

1. završen VII stepen stručne spreme - arhitektonski fakul-tet2. 3 (tri) godine radnog iskustva nakon sticanja diplomevisoke stručne spreme,3. položen ispit općeg znanja za državne službenike4. poznavanje rada na računaru

3. Pripravnik sa završenim Građevinskim fakulte-tom - dipl. ing. građevine – 1 izvršilac

Uslovi za prijem pripravnika:Opći uslovi:

1. da je državljanin Bosne i Hercegovine,2. da je stariji od 18 godina,3. da se na njega ne odnosi član IX.1. Ustava Bosne iHercegovine,4. da nije osuđivani za krivično djelo i privredni prijestup,5. da nije u sukobu interesa u smislu Zakona o sukobu inte-resa u organima vlasti u F BiH.

Posebni uslovi:1. završen VII stepen stručne spreme – građevinski fakul-tet

Kandidati su dužni uz prijavu, koja sadrži kraću biografiju, pri-ložiti slijedeću dokumentaciju:

1. Izvod iz matične knjige rođenih2. Uvjerenje o državljanstvu3. Ovjerenu kopiju diplome o završenoj školskoj spremi4. Ovjerenu kopiju uvjerenja o položenom ispitu općeg zna-nja za državne službenike (pozicija 1. i 2.)5. Ovjerenu kopiju uvjerenja o poznavanju rada na računa-ru (pozicija 1. i 2.)6. Potvrdu o radnom iskustvu (pozicija 1. i 2)7. Uvjerenje nadležnog organa da se protiv kandidata nevodi krivični postupak8. Ovjerenu izjavu o ispunjavanju uslova iz tačke 3.4 i 6.konkursa (pozicije 1. i 2.), odnosno ovjerenu izjavu o ispu-njavanju uslova iz tačke 3.i 5. konkursa (pozicija 3).

Tražena dokumenta ne smiju biti starija od šest mjeseci.

Prijave na konkurs sa dokazima o ispunjavanju potrebnih uslo-va dostaviti lično ili putem preporučene pošte na adresuOpćinski organ uprave općine Velika Kladuša, ul. HamdijePozderca 3, 77230 Velika Kladuša, sa naznakom „Prijava nakonkurs za prijem u radni odnos - NE OTVARAJ“.

Komisija za izbor kandidata će nakon zaključenja konkursapregledati sve pristigle prijave i utvrditi listu kandidata koji ispu-njavaju opće i posebne uslove konkursa. Nepotpune i neblago-vremene prijave Komisija neće razmatrati. Kandidate koji ispu-njavaju opće i posebne uslove konkursa, Komisija će pozvatina intervju.

Konkurs ostaje otvoren8 dana od dana objavljivanja uKrajiškim sedmičnim nezavisnim novinama „Reprezent“.Velika Kladuša,

OPĆINSKI NAČELNIKAdmil Mulalić

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i

HercegovineUnsko-sanski kanton

OPĆINA VELIKA KLADUŠAOPĆINSKI NAČELNIK

Bosnia and HerzegovinaFederation of Bosnia and

HerzegovinaUna-Sana canton

Municipality of Velika KladusaMAYOR OF MUNICIPALITY

Na osnovu člana 101. Zakona o radu („Sl. novine F BiH“, broj: 43/99, 32/00 i29/03) i člana 49. Statuta Općine Velika Kladuša („Službeni glasnik Općine

Velika Kladuša“, broj: 9/07), Općinski načelnik Općine Velika Kladuša, raspisuje

K O N K U R SZA PRIJEM U RADNI ODNOS

Ova revizija ne nalazi se u međunarodnom regi-stru revizija i predstavlja grubo kršenje ljudskih pravajer je ta revizija trebala utvrditi strukturu pojedinačnogkapitala svakog dioničara i radnika ponaosob što nijeučinjeno. Zbog toga se u krajnjem slučaju i vodi sud-ski spor u Strasbourgu, a znamo da je Odluka Sudau Strasbourgu obavezujuća i konačna i ona će utvr-diti odštetu koja je nanesena radnicima i dioničarima„Agrokomerca“.

ReprezenT: Kako poslanici u Skupštini USK-amogu pomoći rješavanju sudbine „Agrokomerca“?

Mirvet B.:Poslanici u Skupštini Unsko-sanskog

kantona mogu pomoći puno, ali ne deklarativno, većkonkretno kao prvo u postizanju jedinstva naKantonu u rješavanju problema „Agrokomerca“, dopokretanja izmjena određene zakonske regulative sakojom bi se mogla zaštiti imovina „Agrokomerca“, pasve do postavljanja jasnih ciljeva i zadataka VladiUnsko-sanskog kantona, te utjecaja na više nivoevlasti kao i na parlamentarne političke stranke i njiho-ve centrale sa aspekta zaštite „Agrokomerca“.Skupština može puno uraditi s aspekta stvaranjapovoljnog ambijenta za pokretanje proizvodnje, kao iusmjeravanju obrtnih sredstava za to. Skupština

mora prihvatiti „Agrokomerc“ kao nosilac razvojaUnsko-sanskog kantona u proizvodnji hrane s aspek-ta zapošljavanja, korištenja resursa i dr.

ReprezenT: Vaša poruka radnicima, dioničarimai građanima u cjelini?

Mirvet B.: Moja poruka radnicima, dioničarima igrađanima Velike Kladuše i USK-a u cjelini je da osta-nemo jedinstveni i ja vjerujem da ćemo doći do kona-čne pobjede - kada će dioničari i radnici ostvariti svojaprava, građanima ćemo obezbjediti budućnost za nji-hovu djecu i pokoljenja koja dolaze, a pokretanjemproizvodnje u „Agrokomercu“stvoriti ćemo pretpostav-

ke da „Agrokomerc“ opet bude nosilac razvojaKantona,pa i cijele BiH. Naša borba je poštena, iskre-na i pravedna. Budimo primjer da zajedno možemosve jer je borba za „Agrokomerc“ borba za sve obe-spravljene radnike u BiH, kao i firme i preduzeća kojasu danas u poziciji kao „Agrokomerc“ili gore. Mi „Agro-komerc“ne damo. Pređimo sa riječi na djela.

Razgovor sa povodom : MIRVET BEGANOVIĆ, predsjednik Odbora za spas „Agrokomerca“

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 23824 MarketingReprezenT

I – Stipendisti koji su pravo na stipendiju ostvarili po osnovu učešća na Javnom konkursu zadodjelu stipendije za akademsku 2010/2011. godinu

1. Abdić Alem Agan Sarajevo Stomatološki fakultet I 100 KM2. Abdić Azra Fikret Bihać Pedagoški fakultet I 100 KM3. Ajdinović Edin Muhamed Bihać Tehnički fakultet I 100 KM4. Alagić Najla Zaim Bihać Pedagoški fakultet I 100 KM5. Alibegić Alma Džafer Prijedor Visoka medicinska škola I 100 KM6. Badnjević Azra Dževad Bihać Ekonomski fakultet I 100 KM7. Bajrektarević Edis Emin Bihać Tehnički fakultet I 100 KM8. Bajrektarević Haris Edin Bihać Tehnički fakultet I 100 KM9. Baković Majda Smail Sarajevo Filozofski fakultet III 100 KM10. Bašić Merima Muharem Sarajevo Filozofski fakultet I 100 KM11. Bašić Mirveta Sulejman Bihać Pedagoški fakultet I 100 KM12. Bašić Šejla Ferid Bihać Visoka zdravstvena škola I 100 KM13. Beganović Husein Mersad Bihać Biotehnički fakultet I 100 KM14. Behrić Mehmed Zuhdija Bihać Tehnički fakultet I 100 KM15. Brkić Azra Osman Sarajevo Fakultet političkih nauka I 100 KM16. Čajić Eldin Munir Bihać Tehnički fakultet I 100 KM17. Čaušević Zejna Ferid Bihać Pedagoški fakultet I 100 KM18. Čović Naida Izet Bihać Tehnički fakultet I 100 KM19. Ćatić Hasan Esad Bihać Tehnički fakultet I 100 KM20. Ćehić Alma Muhamed Bihać Pedagoški fakultet I 100 KM21. Ćehić Melita Zuhdija Bihać Tehnički fakultet I 100 KM22. Ćerimović Adis Hasan Bihać Visoka zdravstvena škola I 100 KM23. Ćerimović Haris Ibrahim Bihać Tehnički fakultet I 100 KM24. Ćufurović Jasmin Mustafa Bihać Tehnički fakultet I 100 KM25. Dautović Dženaila Husein Bihać Pedagoški fakultet I 100 KM26. Delić Jasmina Sead Bihać Ekonomski fakultet I 100 KM27. Didović Sabahudin Suljo B. Luka Filozofski fakultet I 100 KM28. Dizdarević Edisa Suad Sarajevo Fakultet političkih nauka I 100 KM29. Dizdarević Elvira Bajro Bihać Biotehnički fakultet I 100 KM30. Dizdarević Muhamed Ismet Bihać Islamski pedagoški fakultet I 100 KM31. Duraković Adem Šaban Bihać Tehnički fakultet I 100 KM32. Duraković Admira Ibrahim Bihać Biotehnički fakultet I 100 KM33. Duraković Enes Hamdija Sarajevo Veterinarski fakultet I 100 KM34. Duraković Lejla Remzija Sarajevo Medicinski fakultet I 100 KM35. Duranović Edina Husein Bihać Tehnički fakultet I 100 KM36. Durić Ajdin Safet Bihać Islamski pedagoški fakultet I 100 KM37. Džemila Evelina Vahid Mostar Mašinski fakultet I 100 KM38. Elezović Harun Muhamed Mostar Fakultet inform. tehnologija I 100 KM39. Esmerović Aldiana Šerif Bihać Tehnički fakultet I 100 KM40. Esmerović Arnel Suad Bihać Tehnički fakultet I 100 KM41. Fazlić Azra Esad Bihać Pedagoški fakultet I 100 KM42. Fejzaj Zinaida Zenun Bihać Tehnički fakultet I 100 KM43. Galijašević Alma Ismet Sarajevo Pedagoški fakultet I 100 KM44. Galijašević Mersima Husein Bihać Pravni fakultet I 100 KM45. Gračanin Aldijana Ramiz Bihać Tehnički fakultet I 100 KM46. Hadžić Enisa Salko Sarajevo Fakultet političkih nauka I 100 KM47. Halilagić Ismet Hasan Sarajevo Veterinarski fakultet I 100 KM48. Hašić Muradif Rešid Bihać Tehnički fakultet I 100 KM49. Hodžić Faruk Husein Sarajevo Fakultet sporta i TO I 100 KM50. Hodžić Fehmir Fehim Bihać Tehnički fakultet I 100 KM51. Holić Dženana Džafer Bihać Pedagoški fakultet I 100 KM52. Holić Dženita Džafer Bihać Tehnički fakultet I 100 KM53. Husić Elvedin Remzija Bihać Tehnički fakultet I 100 KM54. Husić Jasmina Rasim B. Luka Farmaceutski fakultet I 100 KM55. Hušidić David Šerif Bihać Biotehnički fakultet I 100 KM56. Jašić Adisa Osman Bihać Tehnički fakultet I 100 KM57. Jukić Anel Asim Bihać Tehnički fakultet I 100 KM58. Kajdić Aladin Husein Bihać Pedagoški fakultet I 100 KM59. Kajtazović Alma Izet Bihać Ekonomski fakultet I 100 KM60. Kajtazović Sabid Hasan Bihać Tehnički fakultet I 100 KM61. Kajtezović Aida Selim Sarajevo Arhitektonski fakultet III 100 KM62. Kajtezović Denisa Ismet Bihać Biotehnički fakultet I 100 KM63. Kantarević Adis Muhamed Bihać Tehnički fakultet I 100 KM64. Karajić Alen Hasan Bihać Biotehnički fakultet I 100 KM65. Karajić Armin Asim Bihać Tehnički fakultet I 100 KM66. Karajić Dženana Asim Sarajevo Farmaceutski fakultet I 100 KM67. Karajić Hazem Ismet Bihać Tehnički fakultet I 100 KM68. Karajić Lejla Šemso Bihać Biotehnički fakultet I 100 KM69. Kasić Anel Fuad Sarajevo Elektrotehnički fakultet I 100 KM70. Kasumović Almira Ferid Bihać Biotehnički fakultet I 100 KM71. Kasumović Dijana Mehmed Bihać Visoka zdravstvena škola I 100 KM72. Kekić Aida Hasan Bihać Pedagoški fakultet I 100 KM73. Kekić Dženana Ale Bihać Pravni fakultet I 100 KM74. Kendić Alma Hasib Sarajevo Građevinski fakultet I 100 KM75. Kendić Denis Izet Sarajevo Tehnički fakultet I/II 100 KM76. Kendić Enis Izet Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM77. Kendić Zlatan Ramiz Tuzla Medicinski fakultet III 100 KM78. Keranović Amra Šefik Bihać Visoka zdravstvena škola I 100 KM79. Keserović Almir Sead Bihać Tehnički fakultet I 100 KM80. Keserović Amela Emir Bihać Ekonomski fakultet I 100 KM81. Keserović Fatima Samir Sarajevo Prirodno-matematički fakultet I 100 KM82. Keserović Mehmed Aziz Bihać Tehnički fakultet I 100 KM83. Koljić Mirza Mirsad Bihać Tehnički fakultet I 100 KM84. Kordić Midjana Braco Bihać Visoka zdravstvena škola I 100 KM85. Koštić Denisa Abid Bihać Visoka zdravstvena škola I 100 KM86. Kudić Nermina Zuhdija Bihać Visoka zdravstvena škola I 100 KM87. Lagumdžić Emil Safet Sarajevo Veterinarski fakultet I 100 KM88. Latić Alen Fikret Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM89. Latić Haris Senad Bihać Ekonomski fakultet I 100 KM90. Latić Sandra Alaga Bihać Pedagoški fakultet I 100 KM91. Mašinović Zlatko Senad Bihać Biotehnički fakultet I 100 KM92. Melkić Alma Ibrahim Bihać Pravni fakultet IV 100 KM93. Melkić Fata Mirsad Bihać Pedagoški fakultet I 100 KM94. Miskić Delila Halil Sarajevo Stomatološki fakultet I 100 KM95. Mujagić Sabina Hasan Bihać Biotehnički fakultet I 100 KM96. Mujakić Aladin Muhamed Bihać Biotehnički fakultet I 100 KM97. Mulalić Admir Agan Bihać Ekonomski fakultet I 100 KM98. Mulalić Ema Kasim B. Luka Fakultet političkih nauka I 100 KM99. Muratović Admir Mehmed Bihać Biotehnički fakultet I 100 KM100. Muratović Meris Sead Bihać Pedagoški fakultet I 100 KM

101. Muratović Selvedin Ibrahim Bihać Biotehnički fakultet I102. Murić Emina Muhamed Sarajevo Filozofski fakultet I 1103. Murtić Ramajana Rasim B. Luka Filološki fakultet I 1104. Mustedanagić Adela Redžo Bihać Pedagoški fakultet I 10105. Mustedanagić Arnela Redžo Bihać Tehnički fakultet I 1106. Mustedanagić Jasmina Asim Bihać Biotehnički fakultet I 1107. Muzaferović Ibrahim Zlatko Bihać Biotehnički fakultet I108. Muzaferović Sadam Husein Bihać Biotehnički fakultet I 1109. Obić Armina Refik Bihać Pravni fakultet I 100110. Okanović Adiana Osman Sarajevo Prirodno-matematički fakultet I111. Okanović Edin Senudin Sarajevo Saobraćajni fakultet I 10112. Okić Šehida Derviš Bihać Ekonomski fakultet I 10113. Omeragić Nermina Arif Bihać Ekonomski fakultet I 1114. Omić Muhiba Omer Bihać Biotehnički fakultet I 10115. Osmankić Edita Hasan Bihać Pedagoški fakultet I 100116. Osmankić Melita Sulejman Bihać Ekonomski fakultet I 1117. Pajazetović Anes Asim Mostar Fakultet inform. tehnologija III118. Pajazetović Džemaludin Senad Bihać Pedagoški fakultet I 1119. Pajazetović Haris Šuhret Bihać Biotehnički fakultet I 10120. Pajazetović Sandra Nijaz Bihać Tehnički fakultet I 10121. Pajazetović Selma Ismet Bihać Visoka zdravstvena škola I 10122. Pašić Elvedin Rifat Bihać Tehnički fakultet I 100123. Pehlić Aldina Abid Bihać Tehnički fakultet I 10124. Ramić Selena Zemira Bihać Pedagoški fakultet I 100125. Redžić Amar Adnan Bihać Pedagoški fakultet I 100126. Redžić Sebila Meho Bihać Biotehnički fakultet I 10127. Rekić Zehrudina Husein Bihać Biotehnički fakultet I 1128. Rizvanović Rifeta Selim Bihać Tehnički fakultet I 10129. Rizvić Nermin Hasib Tuzla Eduk. rehabil. fakultet I 1130. Rizvić Sabira Suad Sarajevo Fakultet političkih nauka I 1131. Sabljaković Emina Edin Bihać Pedagoški fakultet I 10132. Sadiković Maida Enver Sarajevo Stomatološki fakultet I 1133. Salihović Amela Esad Bihać Visoka zdravstvena škola I 10134. Salihović Anela Esad Bihać Visoka zdravstvena škola I 10135. Sarajlija Edina Sead Bihać Tehnički fakultet I 100136. Sarajlija Merima Nijaz Bihać Tehnički fakultet I 10137. Sarajlija Mirela Nijaz Bihać Tehnički fakultet I 10138. Sefić Adijan Muharem Bihać Ekonomski fakultet I 10139. Selimagić Ismeta Ismet Bihać Ekonomski fakultet I 10140. Serhatlić Semir Ramiz Bihać Ekonomski fakultet I 10141. Sulejmanagić Maida Senad Bihać Pedagoški fakultet I 10142. Šabanagić Majda Faik Bihać Pedagoški fakultet I 100143. Šabić Edis Šefik Bihać Tehnički fakultet I 100144. Šakanović Amir Munir Bihać Tehnički fakultet I 10145. Šakanović Emil Bajro Bihać Tehnički fakultet I 10146. Šakanović Moamer Samir B. Luka Likovna akademija I 1147. Šakinović Fahrudin Enver Bihać Tehnički fakultet I 1148. Šuvić Jasmin Omer Bihać Pedagoški fakultet I 100149. Veladžić Anela Asim Sarajevo Filozofski fakultet I 10150. Veladžić Neira Zlatko Bihać Pedagoški fakultet I 10151. Zarifović Zinaid Alaga Bihać Tehnički fakultet I 10152. Zulić Amra Alija B. Luka Medicinski fakultet I 1II - Stipendisti Općine Velika Kladuša koji su upisom u narednu godinu studija ispunili uvjete za

nastavak stipendiranja u akademskoj 2010/2011. godini153. Abdić Aida Fikret Bihać Pedagoški fakultet III 10154. Abdić Semira Hasib Bihać Ekonomski fakultet II 10155. Abdić Šejla Fikreta Bihać Pedagoški fakultet III 10156. Ahmetašević Arijana Ramo Bihać Pedagoški fakultet III 1157. Ahmetašević Asima Muhamed Bihać Islamski pedagoški fakultet II158. Ahmetašević Elma Mehmed Sarajevo Fakultet političkih nauka III159. Ahmetašević Fikreta Arif Bihać Visoka zdravstvena škola III160. Ajdinović Kenan Husein Sarajevo Građevinski fakultet II161. Ajdinović Naida Esad Sarajevo Farmaceutski fakultet II 1162. Alagić Muamer Ejub Bihać Ekonomski fakultet II 10163. Alibašić Alma Safet Bihać Tehnički fakultet II 10164. Alibegić Armin Velaga Sarajevo Fakultet političkih nauka II165. Alibegić Ramiz Mehmed Bihać Ekonomski fakultet II 1166. Alibegić Tarik Elvin Bihać Pedagoški fakultet III 1167. Babić Fahreta Ferid Bihać Pedagoški fakultet III 100168. Badić Benjamin Alija Sarajevo Stomatološki fakultet II 1169. Badić Ilvana Alija Sarajevo Stomatološki fakultet IV 1170. Balić Džemaila Salih Sarajevo Građevinski fakultet II 1171. Balić Emina Salih Sarajevo Građevinski fakultet I/II 1172. Balić Melita Salih Sarajevo Arhitektonski fakultet II/II173. Bekanović Aldijana Nurija Bihać Tehnički fakultet III174. Brkić Mirzeta Osman Sarajevo Filozofski fakultet III 1175. Cinac Džemal Bajro Sarajevo Saobraćajni fakultet IV 10176. Čuturić Damira Munib Bihać Biotehnički fakultet II 1177. Ćatić Adisa Sabid Bihać Biotehnički fakultet III 10178. Ćatić Ilvana Senad Bihać Pedagoški fakultet II 100179. Ćatić Seida Ibrahim Bihać Visoka zdravstvena škola III 1180. Ćehić Amil Ismet Mostar Fakultet inform. tehnologija II181. Ćehić Anes Sead Bihać Ekonomski fakultet II 100182. Ćehić Armin Sead Sarajevo Stomatološki fakultet IV 10183. Ćehić Šejla Zuhdija Bihać Pedagoški fakultet III 10184. Ćehić Vildana Refik Bihać Tehnički fakultet II 10185. Ćejvanović Armin Ismet Bihać Ekonomski fakultet II 1186. Ćerimović Amela Jasminko Bihać Pedagoški fakultet II 1187. Ćerimović Sabina Esad Bihać Pravni fakultet IV 10188. Ćoragić Midheta Enes Bihać Biotehnički fakultet II 10189. Dautović Haris Husein Mostar Fakultet inform. tehnologija II190. Delanović Edin Zuhdija Mostar Fakultet inform. tehnologija IV191. Delić Admira Arif Sarajevo Filozofski fakultet III 1192. Dizdarević Adnan Hidajet Bihać Biotehnički fakultet I/II193. Dizdarević Azem Ibrahim Bihać Tehnički fakultet III 1194. Dizdarević Dženajla Šefik Bihać Pravni fakultet IV 20195. Dizdarević Elvira Azim Sarajevo Stomatološki fakultet III196. Dizdarević Fatima Juso Sarajevo Poljoprivredni fakultet II/II197. Dizdarević Halid Nurija Bihać Ekonomski fakultet II 1198. Dizdarević Indira Alaga Bihać Pravni fakultet III 10199. Dizdarević Sabina Rifat Bihać Pedagoški fakultet IV 10200. Dizdarević Senada Hasan Bihać Pedagoški fakultet IV 10

SPISAK STIPENDISTA Općine Velika Kladuša u akademskoj 2010/2011. godiniPREZIMEI IME

IMEOCA

REDNIBROJ

UNIVER-ZITET

FAKULTET GODINA STUDIJA

IZNOSSTIPENDIJE

PREZIMEI IME

IMEOCA

REDNIBROJ

UNIVER-ZITET


IZNOSSTIPENDIJE

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 25arketing ReprezenT

201. Družanović Sinan Bahrudin Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM202. Duraković Ćamil Rasim Bihać Biotehnički fakultet II 100 KM203. Duranović Šeherzada Maho Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM204. Džanić Aida Arif Sarajevo Prirodno-matematički fakultet I/II 100 KM205. Džanić Džanita Ahmet Bihać Pedagoški fakultet III 100 KM206. Džebić Jasna Rešid Bihać Visoka zdravstvena škola II 100 KM207. Džebić Nermina Hasan Bihać Pravni fakultet III 100 KM208. Đogić Ervina Muhamed Sarajevo Filozofski fakultet III 100 KM209. Đogić Mensura Osman Sarajevo Pravni fakultet III 100 KM210. Đogić Rifeta Smail Bihać Ekonomski fakultet III 100 KM211. Elezović Maida Safet Tuzla Filozofski fakultet IV 100 KM212. Elezović Selma Safet Tuzla Tehnološki fakultet IV 100 KM213. Fazlić Esma Esed Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM214. Galijašević Anela Sead Sarajevo Fakultet političkih nauka III 100 KM215. Galijašević Sabahudin Fikret Sarajevo Veterinarski fakultet III 100 KM216. Galijašević Sanel Hasan Sarajevo Elektrotehnički fakultet I/II 100 KM217. Galijašević Selma Ismet Sarajevo Prirodno-matematički fakultet II 100 KM218. Galijašević Šejla Ismet Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM219. Grahović Amila Hasan Bihać Pedagoški fakultet III 100 KM220. Grahović Munir Mujo Bihać Biotehnički fakultet III 100 KM221. Hadžić Jasna Enes Bihać Visoka zdravstvena škola III 100 KM222. Hadžić Sehudin Šemsudin Sarajevo Fakultet političkih nauka II/II 100 KM223. Halikotić Lejla Rifet Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM224. Halilagić Selvedin Hašim Bihać Tehnički fakultet III 100 KM225. Hasanagić Vilma Nazif Sarajevo Filozofski fakultet II 100 KM226. Hasanović Adnan Selmo Bihać Tehnički fakultet III 100 KM227. Hašić Adis Arif Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM228. Hašić Bajrama Rasim Bihać Pedagoški fakultet IV 200 KM229. Hodžić Almir Habib Bihać Tehnički fakultet II 100 KM230. Hodžić Dina Kasim Tuzla Filozofski fakultet III 100 KM231. Hodžić Edvin Esad Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM232. Hodžić Elvira Habib Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM233. Hodžić Emina Behudin Bihać Visoka zdravstvena škola II 100 KM234. Hodžić Samira Zuhdija Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM235. Hozanović Majda Ibrahim Sarajevo Stomatološki fakultet II 100 KM236. Hozanović Mersida Ibrahim Sarajevo Fakultet političkih nauka II 100 KM237. Husić Alen Nijaz Sarajevo Elektrotehnički fakultet II/II 200 KM238. Husić Amra Hasan Bihać Visoka zdravstvena škola II 100 KM239. Husić Eldina Fikret Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM240. Husić Meliha Hasan Bihać Visoka zdravstvena škola II 100 KM241. Huskić Nermin Zlatko Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM242. Huskić Šemsudin Šemso Sarajevo Građevinski fakultet I/II 100 KM243. Hušić Edita Suvad Sarajevo Pedagoška akademija I/II 100 KM244. Hušidić Damir Aziz Bihać Biotehnički fakultet I/II 100 KM245. Hušidić Rešid Sulejman Bihać Biotehnički fakultet II 100 KM246. Ibradžić Enisa Adil Bihać Ekonomski fakultet III 100 KM247. Ibrčić Ferhad Ismet Sarajevo Kriminalistički fakultet II 100 KM248. Kajdić Azra Mirsad Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM249. Kajtazović Azra Izet Bihać Tehnički fakultet II 100 KM250. Kajtazović Dalila Sakib Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM251. Kajtazović Jasmin Zuhdija Bihać Pravni fakultet II 100 KM252. Kajtazović Midhad Fadil Bihać Visoka zdravstvena škola III 100 KM253. Kantarević Jasmina Hasib Bihać Pravni fakultet IV 100 KM254. Kantarević Mirzet Hasan Bihać Ekonomski fakultet III 100 KM255. Kapić Merisa Hasan Bihać Visoka zdravstvena škola III 100 KM256. Karajić Aida Adem Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM257. Karajić Alen Fikret Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM258. Karajić Denis Husnija B.Luka Fakultet političkih nauka II 100 KM259. Karajić Erna Senad Tuzla Filozofski fakultet II 100 KM260. Karajić Nisveta Džebo Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM261. Karalić Sabahudin Zuhdija Mostar Građevinski fakultet II 100 KM262. Kekić Anela Ekrem Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM263. Kekić Melisa Hasan Bihać Tehnički fakultet III 100 KM264. Kendić Elminela Sulejman Sarajevo Medicinski fakultet VI 100 KM265. Kendić Estina Hasib Bihać Visoka zdravstvena škola III 100 KM266. Keserović Dinko Muhamed Tuzla Medicinski fakultet V 100 KM267. Keserović Mirela Ismet Sarajevo Pedagoška akademija I/II 100 KM268. Keserović Mumo Fikret Bihać Pedagoški fakultet III 100 KM269. Keserović Sabina Redžep Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM270. Koštić Alma Suvad Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM271. Koštić Bekira Huse Bihać Islamski pedagoški fakultet II 100 KM272. Krupić Šemsudin Esad Bihać Tehnički fakultet II 100 KM273. Kudić Adela Šemso Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM274. Kudić Haris Fadil Sarajevo Fakultet zdrav.studija IV 100 KM275. Kudić Haris Hasan Bihać Ekonomski fakultet III 100 KM276. Kudić Sabina Hasan Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM277. Latić Admir Hazim Bihać Ekonomski fakultet III 100 KM278. Latić Adnan Sulejman Bihać Tehnički fakultet II 100 KM279. Latić Belkisa Senad Sarajevo Građevinski fakultet I/II 100 KM280. Latić Demir Esad Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM281. Latić Edina Husein Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM282. Liđan Indira Zuhdija Sarajevo Fakultet zdrav.studija IV 100 KM283. Ljubijankić Edis Enver Mostar Fakultet inform. tehnologija II 100 KM284. Mašinović Bajro Meho Bihać Ekonomski fakultet III 100 KM285. Mašinović Edina Amir Bihać Pedagoški fakultet III 100 KM286. Mašinović Edisa Mehmed Bihać Biotehnički fakultet III 100 KM287. Mašinović Fatima Safet Sarajevo Filozofski fakultet III 100 KM288. Mašinović Haris Rasim Bihać Biotehnički fakultet III 100 KM289. Mašinović Mirzela Esad Sarajevo Filozofski fakultet II/II 100 KM290. Mašinović Sanel Dževad Bihać Pravni fakultet III 100 KM291. Mašinović Sanela Senad Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM292. Mehić Indira Juso Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM293. Miljković Emina Mujo Bihać Pravni fakultet III 100 KM294. Miljković Ensad Rasim B. Luka Filozofski fakultet III 100 KM295. Miljković Jasmina Nijaz Sarajevo Fakultet političkih nauka I/II 100 KM296. Miljković Nadja Veldin Bihać Visoka zdravstvena škola II 100 KM297. Miljković Semir Izet Bihać Pravni fakultet IV 100 KM298. Miskić Melvisa Mujaga Sarajevo Filozofski fakultet II 100 KM299. Mržljak Saudina Dragan Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM301. Muhamedagić Sara Faik Bihać Ekonomski fakultet I/II 100 KM302. Muhamedagić Zerina Sead Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM303. Muharemović Erna Senad Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM304. Mujakić Azra Sajid Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM305. Mujakić Emil Husein Tuzla Rudar. geol. građ. fakultet IV 100 KM306. Mujanović Fikret Alaga Tuzla Medicinski fakultet II 100 KM

307. Mujanović Munira Muharem Bihać Pravni fakultet II 100 KM308. Mujanović Nisveta Sulejman Bihać Visoka zdravstvena škola II 100 K309. Mujkić Sadina Ibrahim Bihać Pravni fakultet IV 100 KM310. Mujkić Samra Husein Bihać Pravni fakultet IV 100 KM311. Mulalić Azra Admil Sarajevo Fakultet političkih nauka II 100 K312. Mulalić Damir Admil Sarajevo Fakultet sporta i tj. odgoja II 100 K313. Muratović Nihad Esad Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM314. Murgić Hanka Omer Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM315. Murić Adijana Senad Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM316. Murtić Danela Huse Bihać Biotehnički fakultet III 100 KM317. Murtić Sanel Rifet Bihać Biotehnički fakultet II 100 KM318. Mustedanagić Samir Zuhdija Sarajevo Veterinarski fakultet II 100 KM319. Mustedenagić Ale Hasan Sarajevo Kriminalistički fakultet IV 100 K320. Mustedenagić Dastina Asim Bihać Biotehnički fakultet III 100 KM321. Mušić Jasmin Ramiz Bihać Tehnički fakultet III 100 KM322. Nadarević Zerina Fikret Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM323. Nizandžić Elvis Ibrahim Mostar Građevinski fakultet IV 100 KM324. Odobašić Elvis Jasmin B. Luka Fakultet političkih nauka II 100 KM325. Okanović Adijan Osman Sarajevo Mašinski fakultet I/II 100 KM326. Okanović Amel Izet Sarajevo Medicinski fakultet VI 100 KM327. Okanović Armin Hajrudin Bihać Tehnički fakultet II 100 KM328. Okanović Ismeta Ismet Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM329. Okanović Lejla Mujo Bihać Biotehnički fakultet II 100 KM330. Okanović Noela Meho Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM331. Okanović Šefik Hašim Sarajevo Kriminalistički fakultet II/II 100 K332. Okanović Zinaida Emin Bihać Visoka zdravstvena škola II 100 KM333. Okić Azra Remzija Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM334. Okić Sead Muhamed Bihać Pedagoški fakultet III 100 KM335. Omeragić Džemila Zuhdija Bihać Biotehnički fakultet II 100 KM336. Omeragić Edina Reuf Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM337. Omeragić Mirsada Fehim Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM338. Osmanović Adnan Daut Sarajevo Elektrotehnički fakultet II 100 KM339. Osmanović Jasmina Daut Sarajevo Pedagoški fakultet II 100 KM340. Pajazetović Amela Senad Sarajevo Saobraćajni fakultet II 100 KM341. Pajazetović Amela Mustafa Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM342. Pajazetović Demir Asko Bihać Tehnički fakultet II 100 KM343. Pajazetović Dijana Ekrem Bihać Visoka zdravstvena škola II 100 KM344. Pajazetović Indira Hašim Bihać Biotehnički fakultet III 100 KM345. Pajazetović Nađa Irfan Sarajevo Prirodno-matematički fakultet III 100 K346. Pajazetović Samra Rifet Tuzla Medicinski fakultet III 100 KM347. Pajazetović Semra Rifet Tuzla Medicinski fakultet III 100 KM348. Pajazetović Seniha Enes Sarajevo Filozofski fakultet II 100 KM349. Pajazetović Vesna Kasim Bihać Visoka zdravstvena škola III 100 KM350. Pajić Anel Irfan Sarajevo Filozofski fakultet II 100 KM351. Pehlić Sanela Ahmo Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM352. Pilipović Dajana Rifet Bihać Pravni fakultet IV 100 KM353. Pilipović Dijana Rifet Bihać Pravni fakultet IV 100 KM354. Pilipović Edis Mirsad Mostar Fakultet inform. tehnologija II 100 K355. Purić Amir Zahid B. Luka Fakultet političkih nauka III 100 KM356. Purić Sanda Senad Bihać Visoka zdravstvena škola II 100 KM357. Purić Stela Nisvet B. Luka Filozofski fakultet II 100 KM358. Redžepovac Aldijana Alija Sarajevo Prirodno-matematički fakultet IV 100 359. Redžić Armin Ramiz Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM360. Rekić Enesa Fikret Bihać Islamski pedagoški fakultet II 100 KM361. Rekić Fikreta Fikret Bihać Islamski pedagoški fakultet II 100 KM362. Rekić Zemira Smail Bihać Biotehnički fakultet II 100 KM363. Rizvić Sanda Mehmed Bihać Tehnički fakultet II 100 KM364. Ružnić Adijan Suljo Bihać Biotehnički fakultet III 100 KM365. Sadiković Nermina Jasmin Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM366. Samardžić Ermin Ibro Bihać Tehnički fakultet III 100 KM367. Sarajlija Ibrahim Adem Tuzla Medicinski fakultet IV 100 KM368. Sarajlija Lamija Mensur Sarajevo Fakultet zdrav.studija IV 100 KM369. Sarajlija Matilda Mehmed Bihać Pedagoški fakultet II 100 KM370. Sarajlija Melita Mehmed Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM371. Sefić Adnan Husein Bihać Pedagoški fakultet III 100 KM372. Silahić Jasmina Mujo Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM373. Suljkanović Senka Omer Bihać Pravni fakultet IV 100 KM374. Šabanović Senada Fikret Bihać Pedagoški fakultet III 100 KM375. Šabić Almir Zahid Bihać Islamski pedagoški fakultet III 100 KM376. Šabić Amel Izet Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM377. Šabić Eldina Zuhdija Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM378. Šabić Zenajla Rasim Bihać Pravni fakultet III 100 KM379. Šahinović Jasmin Jasmin Sarajevo Fakultet političkih nauka III 100 KM380. Šakanović Amanda Zlatan Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM381. Šetkić Azra Zijad Sarajevo Pedagoška akademija III 100 KM382. Šišić Fahrudin Šukrija Bihać Pedagoški fakultet III 100 KM383. Šuvić Selma Senad Mostar Pedagoški fakultet IV 100 KM384. Tabaković Alma Refik Sarajevo Građevinski fakultet II 100 KM385. Tabaković Alma Rešid Bihać Visoka zdravstvena škola II 100 KM386. Tahirović Ermina Nijaz Bihać Pedagoški fakultet IV 100 KM387. Terović Enis Adnan Bihać Ekonomski fakultet III 100 KM388. Trako Adaleta Fadil Sarajevo Fakultet političkih nauka I/II 100 KM389. Trejić Selma Senad Sarajevo Prirodno-matematički fakultet III 100 KM390. Trgić Faruk Senad Tuzla Medicinski fakultet II 100 KM391. Veladžić Senajda Mehmed Bihać Ekonomski fakultet II 100 KM392. Velić Elvedin Refik Bihać Biotehnički fakultet III 100 KM393. Velić Sabahudin Kasim Bihać Biotehnički fakultet II 100 KM394. Velić Senaid Hazim Bihać Ekonomski fakultet III 100 KM395. Veljačić Besmira Omer Bihać Tehnički fakultet III 100 KM396. Zulić Elvedina Arif Sarajevo Elektrotehnički fakultet II/II 200 K397. Zulić Jasmin Alija Tuzla Tehnološki fakultet IV 100 KM398. Zulić Selma Osman Sarajevo Filozofski fakultet II/II 100 KM

*NAPOMENA: Godina studija je označena rimskim brojem. Oznaka I/II i II/II označavaju prvu i drugugodinu drugog ciklusa studija.

Zaključno sa rednim brojem 398.

Svi studenti, koji su stekli pravo na stipendiju po bilo kom osnovu, obavezni su pristupiti potpisivankorisnika stipendije, ugovor o stipendiranju potpisuje i roditelj ili bliski rođak korisnika stipendije, pisnik.

Općina Velika Kladuša svim svojim stipendistima želi uspješnu akademsku 2010/2011. godinu.Općinski načelnik

Admil Mulalić

PREZIMEI IME

IMEOCA

REDNIBROJ

UNIVER-ZITET


IZNOSSTIPENDIJE

PREZIMEI IME

IMEOCA

REDNIBROJ

UNIVER-ZITET


IZNOSSTIPENDIJE

300. Muhamedagić Amra Nedžad Bihać Pedagoški fakul te t II 100 KM ora o stipendiranju, koje je zakazano za 19.02.2011. god ine (subota) u Gradsko j sport

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]



- pregledi za sanitarne listove- očna dijagnostika- interna medicina- liječenje dijabetesa i

oboljenja štitnjače- specijalističke konsultacije- ultrazvučna dijagnostika- ginekologija- orl- dermatologija- fizijatrija- ortopedija- neuropsihijatrija

- laboratorijske pretrage- ct-dijagnostika- denzitometrija- mamografija- magnetna rezonancija

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1;Tel: ++387 37/310-207, 310-070;

Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3;Tel: 037/514-767;

Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1;Tel: 037/771-396

e-mail: [email protected]

Gornji Purići,Velika Kladuša

Tel./Fax: 037-713-245e-mail: [email protected]

SVE ZA GRADNJU

* Ponuda vrijedi do 31.03.2011.

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 27glasi ReprezenT

(Re)instalacija kompjutera(Wind ows XP, Windows 7) sa

osnovnim programima - 30KM, Software, Zam jena

kom po nenti (hardware-a).

Kon takt telefon:

062 - 415 - 365,

Velika Kladuša.

Izdajem novoopremljeni frizerski salon 15 m² spremanza upotrebu u ulici Đure Pucara Starog - na no voj zao-bilaznici u Veli koj Kladuši. Vrlo povoljno. Kon takt tel:00 385 98 945 8036.

Prodajem 3200 m² zemlje adekvatno za izgradnju kuće uDrmaljevu (kod farme) u Velikoj Kladuši. Vlasništvo 1/1.Kontakt telefon: 061 871 958.

Otkupljujem zlato (lomljeno), svih vrsta. Plaćanje odmah.Kontakt: 061 776 301.

Prodajem plac za kuću u Trnovima u Velikoj Kladuši. Kompletna infrastruktura. Cijena 4.000Zvati vikendom na 061 699 119.

Prodajem stambeno-poslovnu komplet namještenu novu kuću veličine 150 m² u Velikoj KlaSuper lokacija sa svim dozvolama i luksuznim projektom. Tel: 061 197 676.

Generacijo, dođite na proslavu mature 30.07.2011. godine. Čekamo vas. MATURAN1986/1987.

Prodaje se industrijska šteparica, cijena 450 KM. Za sve informacije zvati na 037/511-926.

Izdajem sprat kuće u užem dijelu Velike Kladuše (u blizini diskoteke EX) za jednu porodicu isamaca. Sprat je sa odvojenim ulazom, kompletno namješten i posjeduje centralno grijanKontakt telefon: 061- 435- 452.

Prodajem kuću u naselju Nepeke (Zagrad), općina Velika Kladuša. Može i zamjena za staCijena po dogovoru. Informacije na tel. 061 878-320 i 037 772-760.

Prodajem kuću u Trnovima (Velika Kladuša). Kuća je useljiva 1/1. Cijena po dogovoru. Kotel. 061-415-596 ili 0041-793-032-001.

Etažiranja, dioba nekretnina, građevinska vještačenja, savjeti, izgrađuje stalni sudski vještak đevinske struke. Tel: 061/ 799-425 ili 099/759-8459.

Kupon za BESPLATNE male oglase pošaljite poštomili dostavite lično na adresu:Ibrahima Mržljaka 3/1, 77230 Velika Kladuša

Tekst oglasa:

Z A B R O J 2 3 9 Do 15riječi

(popuniti čitko štampanim slovima)

Kupon za male oglase

S ve informacije mogu

se dobiti na telefon:037 775 086

SJEĆANJA, OBAVIJESTI O SMRTI,POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE

25 KM(sa PDV-om)

Cijenaobjave:

(Standardnaveličina)

NA ADRESI:Ibrahima Mržljaka 3, Velika Kladuša, odponedjeljka dosubote u vremenu od08 do 17 sati

MOŽETE PREDATI

U skladu sa članom 75. Zakona o lovstvu i člana 24. StatutaULO "Velika Kladuša" Upravni odbor ULO "Velika Kladuša" raspisuje

KONKURSza prijem u radni odnos (2) dva lovočuvara u jedinstvenom lovištu

općine Velika Kladuša na određeno vrijeme, na period od (6) šest mjeseci

Uvjeti za prijavu na konkurs su:- najmanje III stepen srednje škole,- položen lovački i lovočuvarski ispit,- ispunjen uslov za nesmetano nošenje oružja,- ostale uvjete propisanim zakonom i aktima udruženja.

Izabrani kandidati obavezuju se na dostavljanje ljekarskog uvjerenja kao dokazazdravstvene sposobnosti za obavljanja poslova lovočuvara.

Oglas ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja. Potrebne ovjerenefotokopije dokumenata slati na adresu: ULO "Velika Kladuša", Ulica Redžića ogradeb.b. 77230 Velika Kladuša .

NAPOMENA:Nepotpune i neblagovremene molbe neće se razmatrati.Pristigli dokumenti se ne vraćaju.

Prodaje se kuća u užem centru Velike Kladuše u ulici Banijska broj 9 (prije diskotekeEX). Kuća je namještena i odmah useljiva sa centralnim grijanjem. Vlasništvo 1/1.Cijena po dogovoru. Kontakt telefoni: 00385 92 11 44 864 ili 00385 98 19 11 547.

Oglasi

Dana 08. februara 2011. godine navršavajuse dvije godine od smrti naše drage

Tužno sjećanje

KARAJIĆ(Hušidić)EMINA -BAJKINCA

S tugom koju vrijeme ne liječi i ljubavlju koju smrt ne prekida, živjet ćešvječno u srcima onih koji Te vole. Naša ljubav i uspomene čuvaju Teod zaborava. Neka Ti Allah dž. š. podari lijep dženet i vječni rahmet.

Dana 08. februara 2011. godine navršavajuse dvije godine od smrti naše drage majke

Tužno sjećanje

Draga naša majko, sjećanje na Tebe, Tvoju dobrotu i dragi osmjehzauvijek čuvamo i čuvaćemo u našim srcima gdje ćeš vječno ostati.Neka je vječni rahmet Tvojoj duši.

(23.02.1943. - 08.02.2009.)

KARAJIĆ(Hušidić)EMINA -BAJKINCA

(23.02.1943. - 08.02.2009.)

Kćerke Fikreta, Esma, Vesna i Jasminka Sinovi Denis, Hašim, Jasmin, Sead i Senad.

InternetportalgradaCazina

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]



PRIVATNA ORDINACIJA

D R . E N O

037/770-135037/772-727

el:

VELIKA KLADUŠA

Javno komunalno uslužnopreduzeće “Komunalije” d.o.o.

Ulica Ive Marinkovića bb77230 Velika Kladuša

Telefon: 00387 37 77 51 95Fax: 00387 37 77 51 96

LIJEPO I KVALITETNO LIJEPO I KVALITETNO

L I M O V I

RavniSendvičTrapezniImitacija crijepa

GRAĐEVINSKA LIMARIJA

Ahmeta Fetahagića bb, Velika KladušaTel./fax. 037/773-484, Mob: 061/163-150, 061/181-778

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831,

web: www.benmal.com e-mail: [email protected]

!!! Novo

BLOK III BLOK II

IZVODIMO I SVE VRSTE GRAĐEVINSKIH RADOVA PO SISTEMU ,,KLJUČ U RUKE’’ I OD,,TEMELJA DO KROVA’’

POSEBNO IZDVAJAMO :IZRADA MAŠINSKE ŽBUKE,

MAŠINSKA IZRADA ESTRIHA (TLAKOVA),ZEMLJANI RADOVI (ISKOP, ODVOZ, PLANIRANJE),

NA SVE RADOVE DAJEMO GARANCIJU I ZATO, OBRATITE NAM SE SA POVJERENJEM !!!

IZNAD EUROPSKOG STANDARDA !

Prodano

P r o d a n

o P r o

d a n o

Prodano

Prodano

Prodano

Prodano

Prodano

ProdanoP r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

P ro d an o

P r o d a n o

P r o d a n o

P r o d a n o

Prodano

Prodano

Prodano Hvalav a m n apovjerenju!!!

U PONUDI SU STANOVI OD 34 DO 86 m²

* VISOKO I NISKOGRADNJA *GRAÐEVINARSTVO

E-mail: [email protected]

Tel/fax: 00387 37 773-599, tel: 037 723-200Mob: 061 815-533, 061 580-650

VELIKA KLADUŠA

UDRUŽENJE KONJIČKI KLUB„KRAJIŠNIK“VELIKA KLADUŠA

OglasUpravni odbor UdruženjaKonjički klub „KRAJIŠNIK“Velika Kladuša, putem prikuplja-

nja pismenih ponuda objavljujeprodaju trkaćih grlai to:

1.CARINA TOod oca: ENTREPRENEUR (GB) i majke HIGHLY RESPECTEgodina ždrebljenja 1999, boja: Dorata, pol: ženski.2.LILYod oca: TORNADO i majke LUCYBOD (GB), godina ždrebljenja 200DorAta, pol: ženski.3.PELINod oca: TORNADO i majke PLEZIR (GB), godina ždrebljenja 2002,Zatvoreno dorata, pol: ženski.

Rok za prikupljanje ponuda je 15 dana od dana objavljivanja oglasa.Ponude dostaviti na adresu: Udruženje Konjički klub „KRAJIŠNIK“ Velika Klad

Trnovačka bb.

Za detaljne informacije zainteresirani se mogu obratiti u Konjički klub „KRAJIna telefon: 061-764-771, kontakt osoba Nermin Ponjević.

Upravni odbor KK „Krajišnik“Predsjednik Senad Ćatić

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 29oroskop/Box Office ReprezenT

Ovan

Bik

Rak

Lav

Djevica

Vaga

Strijelac

Jarac

Vodolija

Ribe

Škorpija

Blizanci

Povremeno djelujete zabrinuto zbog novih informacija ili događaja na poslovnoj sceni, činiVam se da je sve krenulo u nekom pogrešnom pravcu. Različiti poslovno-financijski plano-vi koje ste započeli, iznenada djeluju vrlo komplicirano. Važno je da se koncentrirate nasvoje prioritetne ciljeve. Nemojte dozvoliti da Vas neko obeshrabri sa svojim pesimističkimprognozama. Usljed novih zapleta na poslovnoj sceni i raznih pritisaka, teško Vam je dapravilno uskladite svoja osjećanja i razum. Povremeno imate “loše procjene” u očekivanjuna rasplet događaja u ljubavnom životu. Potrebno je da smanjite tenziju koja postoji izme-đu Vas i voljene osobe. Osvrnite se ka zajedničkim i vedrijim temama koje Vas zbližavaju.

Dodatni entuzijazam i proširena poslovna inicijativa pokazaće Vam se od višestruke kori-sti. U svom tipičnom maniru osmislili ste dobar idejni plan sa namjerom da ostvaritepraktične rezultate na različitim stranama. Dobro se snalazite u situacijama kada trebadonijeti važnu odluku od zajedničkog interesa, umijete pravilno da se nametnete predsaradnicima. Imate dobar „filing“, predosjećate da Vam predstoji novi serijal prijatnih iliuzbudljivih događaja u ljubavnom životu. Nema razloga da oklijevate pred dragom oso-bom, pokažite pozitivnu stranu svoje ličnosti. Bliska osoba očekuje “nešto” više od lijepihriječi, potrebno je da se više angažirate u ljubavnom susretu.

Mnoge okolnosti su na Vašoj strani, nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi i imate ambi-ciozne poslovne planove. Uz određenu dozu mudrosti i profesionalnog takta, lako može-te da se nametnete pred saradnicima koji imaju važnu ulogu u poslovnim pregovorima.Ne krijete da imate velika očekivanja i da ste zahtjevni u svakom pogledu, posebno kada je riječ o Vašim interesima. Komplimenti koje dobijate od nekog “sa strane”, navode Vasna pogrešna emotivna očekivanja. Nedostaje Vam dobar uvid u nove događaje koji zao-kupljaju partnerovu pažnju. Neko ne može da Vam priušti potpuno zadovoljstvo u emo-tivnom ili strasnom kontaktu. Ipak, V i uporno ignorirate postojeće probleme.

Uspijevate da ostvarite svoje osnovne namjere na neki zaobilazan način i uz dodatni men-talni napor. Djelujete odlučno i snalažljivo u rješavanju poslovno-financijskih problema, alito Vam donosi samo trenutnu satisfakciju i olakšanje. Potrebno je da se opredijelite zaneko novo ili efikasnije rješenje. Izbjegavajte situacije koje predstavljaju veliki poslovnirizik. Nemojte dozvoliti da novi događaji vode ka raspirivanju “niskih strasti” u odnosu savoljenom osobom. Bolje je da neke stvari prešutite, nego da otvarate dijalog koji vodi kaljubavnom rivalstvu. Preosjetljivo reagirate na različite sitnice i djelujete razdražljivo,posebno kada stvari ne idu u željenom pravcu. Promijenite svoju emotivnu orijentaciju.

Uz promišljenost i dodatnu upornost uspijevate da prevaziđete probleme koji remete Vašsvakodnevni poslovni ritam. Stalo Vam je da završite planirane obaveze u određenom roku.Potrebno je da održite dobar nivo uspješne saradnje, na sreću imate dovoljno pozitivne ene-rgije. Ponekad različite komplikacije djeluju kao dodatna motivacija, važno je da se pravilnoorganizirate i da ispoštujete zadate rokove. U ljubavnom životu djelujete vrlo promišljeno itrezveno. Želite da uspostavite bolju emotivnu kontrolu nad novim događajima. Smišljenobirate pravi trenutak, da ostvarite svoje namjere ili da voljenoj osobi saopćite važne planove.Zbog kategoričnih stavova koje zagovarate neko ne može da promjeni Vašu odluku.

Potrebno je da se distancirate kako biste kompletnu situaciju na poslovnoj sceni procije-nili sa više strana, prije nego što donesete i saopćite konačnu odluku. U dostojanstve-nom stilu i bez suvišnih pitanja prihvatite kritiku koju Vam upućuju bliski saradnici. StaloVam je da poboljšate svoju poslovnu poziciju. Postavite listu prioriteta i jasnije definira-te svoje ciljeve. Povremeno Vaša osjećanja i razum se nalaze u “blagom neskladu”, ali toVam neće smetati da ostvarite svoje ljubavne namjere. Vaše ponašanje na najbolji načinodslikava raspoloženje koje osjećate u nečijem prisustvu. Ponekad pretjerujete u želji da

sve konce držite u svojim rukama, ali ne možete uvijek da diktirate ljubavni tempo.U iznenadnim situacijama Vi umijete da djelujete vrlo trezveno, jer postoje različiti pro-pusti koji uzrokuju dodatnu tenziju i nepovjerenje među saradnicima. Dovoljno ste vje-šti da ostvarite svoje poslovne namjere na neki zaobilazan i efikasan način. Kontaktirajteosobu koja ima pouzdane informacije, potrebno je da proširite svoje spoznajne vidike. Uodnosu sa voljenom osobom česte promjene u raspoloženju stvaraju i dodatnu nervozu.Nemate dovoljno razumijevanja za nečije “propuste” ili za nove zahtjeve. Ponekad selako zanesete na pogrešnu stranu, budite diskretniji u novim emotivnim susretima.Postoje događaji koje treba da sačuvate od radoznalih pogleda javnosti.

Djelujete vrlo ambiciozno i imate dobru volju da se angažirate na različitim stranama.Posebno ste potaknuti nečijom pričom o saradnji, privlači Vas ideja o promjenama kojeunapređuju postojeći model poslovanja. Saradnici sve češće izražavaju interesiranje zaVaše kreativne ideje. Potrudite se da sačuvate dobar odnos i da ponavljajte “uspješneformule”, kao dodatnu garanciju uspjeha. Skoro sve što ima “ljubavni predznak”, privla-či Vašu pažnju. Imponuju Vam različiti komplimenti, umijete da ostavite “veliki utisak” nasvoju okolinu. Ponekad Vam je potreban mali impuls da osjetite veliki emotivni zanos,ljubavna inspiracija Vas navodi da usrećite voljenu osobu i svijet oko sebe.

Imate dobru viziju i stalo Vam je poboljšate svoju poziciju i uticaj na poslovnoj sceni, stoga dabiste ostvarili svoje ciljeve potrebno je da procijenite tačan ishod u nekim važnim pregovori-ma. Međutim prati Vas osjećaj neizvjesnosti, jer saradnici često mijenjaju svoje mišljenje iliodluke. Ne krijete da imate velika očekivanja u svakom pogledu, važno je da izbjegavate brzo-

pletost i impulzivne reakcije. Možda Vas ljubavni odnos nije pretjerano idiličan, ali to Vam nećesmetati da se predstavite u pozitivnom svjetlu na različitim stranama. Umijete da ostavite sja- jan utisak i da ostvarite svoje ljubavne namjere. Ako smišljeno igrate na kartu “emotivnog rizi-ka”, unaprijed pripremite i neku rezervnu varijantu. Oslonite se na svoje “skrivene adute”.

Povremeno Vam nedostaje dodatna koncentracija da se angažirate u nekim paralelnim doga-đajima kada se rješavaju važni poslovni interesi. Saradnicima je važno da se čuje Vaše mišlje-nje, ali jasno je da postoje stvari o kojima ne treba javno raspravljati. Princip umjerenosti umišljenju i djelovanju, pokazaće se kao najbolje rješenje. Promišljeno upotrijebite svoje profe-sionalne manire i iskustvo. Važno je da uskladite svoja raznovrsna interesiranja i emotivnepotrebe, suviše se rasplinjavate i gubite “važnu nit ” u odnosu sa voljenom osobom. Po potre-bi mijenjate svoje ponašanje ili odluke, ali ni jedna emotivna uloga ne zadovoljava u potpuno-sti Vaša očekivanja. Pokušavate da prevaziđete emotivni nesklad u odnosu sa bliskom osobom.

Zainteresirani ste sve više za neke nove poslovne ideje i nečiju ponudu. Dopadaju Vamse savremenija rješenja i iznenadna mogućnost da uvećate svoju zaradu. Ponekad djelujete neskromno u procjeni ličnih mogućnosti, ali ne možete da zaobiđete određene fazeu poslovanju koje vode do završnih rezultata. Potrebno je da uložite dodatnu energiju.Uporno pokušavate da prevaziđete emotivnu slabost ili trenutni nesporazum u odnosusa voljenom osobom. Nemojte dozvoliti da se stvari previše iskompliciraju, učinite svešto je potrebno da stvorite harmoničnu atmosferu. Uvijek postoji dobar način, da sepredstavite u pozitivnom svjetlu ili da privučete nečiju pažnju.

SEDMIČNI HOROSKOP(07.02.11 - 13.02.11.)

The Dilemma

(11,42 miliona $)*

(11,18 miliona $)

(7,5 miliona $)

(5,66 miliona $)

(5,11 miliona $)

(3,96 miliona $)

The Fighter

U skladu sa svojom osnovnom orijentacijom stalo Vam je da budete zapaženi u poslovnim

krugovima i neprekidno smišljate nova rješenja koja treba da ostave pozitivan utisak. Vašeideje zvuče interesantno, ali nemojte prekoračiti utvrđena pravila u poslovnoj saradnji.Potrebno je da sačuvate dobar poslovni odnos i svoje interese. Iznenada ćete zablistati u pozi-tivnom svjetlu i na različitim stranama. Zadovoljstvo koje Vas prati u odnosu sa voljenom oso-bom, pozitivno se reflektira na Vaše kreativno raspoloženje i na ukupno ponašanje. Pulsirajućaosjećanja mijenjaju Vaš pogled na svijet i utiču na Vašu kreativnu inspiraciju. Ukoliko ste mladiili slobodni, provjerite svoje zavodničke sposobnosti i manire u nečijem društvu.

4

Black Swan

Yogi Bear

The Rite

Najuspješniji film na američkom box officeu za vikend od 28. do 30. januara je horor/triler sAnthonyjem Hopkinsom u glavnoj ulozi “The Rite”. Film koji je zasnovan na istinitom događaju ičiju režiju potpisuje Mikael Hafstrom zaradio je skoro 15 miliona dolara. Deset najuspješnijih naslo-va na američkom tržištu su za ovaj vikend slijedeći (zvjezdicom su označeni oni premijerni):

(14,78 miliona $)*

(13,4 miliona $)

The Kings Speech

2

5

7

8

9

10

3

(28. - 30. januar 2011.)

Najgledaniji filmoviu američkim kinima

B O X O F F I C E

6

(11 miliona $)

(3,16 miliona $)

No Strings Attached

1

The Mechanic

True Grit

The Green Hornet

Proteklog vikenda u američka kina bez velikih naslova - izdvajamo jedino trilere “TheRoommate” i “Sanctum”, filmove sa ne pretjerano poznatom glumačkom postavom.

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 23830 SportReprezenT

VELIKA KLADUŠA- U pretprošlu nedjelju je u Gradskoj sportskoj dvorani u VelikojKladuši održano Sedmo Regionalno prvenstvou odbojci za juniore i juniorke. Učešće su uzelepo tri ekipe u muškoj i ženskoj konkurenciji.Prije odigravanja polufinalnih utakmica, prven-stvo je svečano otvorio u ime načelnika općineVelika KladušaAdmila Mulalića, prof.Sulejman Behrić, predsjednik Sportskogsaveza općine Velika Kladuša.

Voljom žrijeba odlučeno je da se u polufina-lu u muškoj konkurenciji sastanu ekipeOdbojkaškog kluba „Bihać“ i Odbojkaškogkluba „Mladost“ iz Bosanskog Petrovca, dok jeplasman direktno u finale izborila ekipaOdbojkaškog kluba „Bužim“. U polufinalu uženskoj konkurenciji sastale su se ekipeOdbojkaškog kluba „Bihać-Preminger“ i doma-ćina Ženskog Odbojkaškog kluba „VelikaKladuša“, a u finale se direktno plasirala ekipaŽenskog odbojkaškog kluba „Bužim“.

Muško polufinale donijelo nam je zanimljiv

duel između ekipa „Bihaća“ i „Mladosti“ izBosanskog Petrovca kojeg je u svoju korist rije-šila ekipa „Mladosti“ rezultatom 2:0, po setovi-ma 25:19 i 25:18. U ženskom polufinalu ekipaOK „Bihać-Preminger“ bila je bolja od domaći-na, ekipe ŽOK „Velika Kladuša“, rezultatom2:0, po setovima 25:15 i 25:11.

U finalu u muškoj konkurenciji gledali smozanimljiv susret u kojoj su bolju igru prikazaliodbojkaši „Mladosti“ iz Bosanskog Petrovcakoji su savladali ekipu „Bužima“ rezultatom 2:0,po setovima 25:20 i 25:17.

- U prvoj utakmici imali smo nešto lošijinastup zbog puta i umora, ali je već u dru-goj utakmici sve izgledalo znatno bolje.

Plasmanom na federalno takmičenje imamoobavezu još bolje se pripremiti jer želimoostvariti visok plasman, kazao nam jeMilorad Mrđa, kapiten ekipe „Mladosti“.

Finale u ženskoj konkurenciji donijelo jeočekivanu pobjedu ŽOK „Preminger - Bihać“,koje su sa 2:0 savladale ekipu „Bužima“. Prvi

set Bišćanke su lako riješile u svoju koristrezultatom 25:12, dok je u drugom setu ekipa„Bužima“ pružila nešto snažniji otpor. Nakonšto su gubile kroz cijeli tok drugog seta,Bišćanke su na kraju pojačale tempo, preokre-nule rezultat te osvojile drugi set rezultatom25:19.

- Utakmica jebila vrlo dobra imogu kazati da senismo nadale ovakovelikoj borbi za prvomjesto. Naše protiv-nice su se pokazaleu najboljem izdanjui sasvim sigurnozaslužuju to drugo

mjesto. Mi smo ipakzasluženo osvojileprvo mjesto i oprav-dale ulogu favorita.Na federalnom takmičenju prošle godinebile smo druge, pa se i ove godine nadamodobrom plasmanu kako bi osigurale učešćei na državnom takmičenju, kazala nam jeMirela Jusić, kapiten odbojkašica „Bihać-Preminger“.

Članovima ekipama u zavisnosti o plasma-nu dodijeljene su zlatne, srebrene odnosnobronzane medalje, te ekipama prigodni pehari.Ekipe „Mladosti“ iz Bosanskog Petrovca umuškoj, i „Bihać-Premingera“ u ženskoj konku-renciji osvajanjem prvih mjesta izborile su pla-sman na Federalno prvenstvo za juniore na

kojem će predstavljati Unsko-sanski kanton,koje će se održati početkom maja ove godineOrganizator Sedmog Regionalnog prvenstvza juniore i juniorke bio je Odbojkaški savUnsko-sanskog kantona i Ženski odbojkaškklub „Velika Kladuša“.

- Na ovom takmičenju trebalo je uče-

stvovati više ekipa, međutim ženske ekipeiz Bosanske Krupe, Bosanskog Petrovca iKljuča su na skijanju na Vlašiću i nisumogle ispoštovati ovaj ranije utvrđeni ter-min, kazao nam jeSamir Elezović, sekretar Odbojkaškog saveza USK-a.

Na prostorima Unsko-sanskog kantona,prema mišljenju Elezovića, igra se sve boljodbojka što potvrđuju i rezultati novog premiligaša „Bihać-Premingera“ koji već u prvsezoni zauzima gornji dio tabele u najvišemrangu takmičenja ženske odbojke u našoj zemlji. Esad ŠABANAGIĆ

U nedjelju, 6. februara, u znak sjećanja na tragično preminulog odbojkaša, RasimaOraščanina, koji je u trenutku smrti imao svega 17. godina, Kantonalni odbojkaški savez organizirao je u Bosanskoj Krupi 1. memorijalni turnir u odbojci za muškarce

„Rasim Oraščanin - Rale“, na kojem je učešće uzelo šest ekipa – OK „Vožd“ Prijedor,OK „Student“ Bihać, OK „Bihać“ Bihać, OK „Bužim“ Bužim, OK „Una“ Bosanska Krupai OK „Krušnica“ Bosanska Krupa.

Održan Sedmi Kup takmičenja USK-a u juniorskoj kategoriji u odbojci

Slavlje Petrovčana i Bišćanki

Samir Elezović, sekretar Odbojkaškog saveza USK-aDetalj sa muškog finala: "Mladost" Bosanski Petrovac - "Bužim"

Mirela Jusić, kapiten juniora OK"Bihać-Preminger" prima pehar

Zajedinički snimak svih učesnika

Detalj sa ženskog finala: OK "Bihać-Preminger" - OK "Bužim"

Kapiten "Mladosti" izBosanskog Petrovca Milorad

Mrđa prima pehar

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


07. februar 2011. godine, broj 238 31port ReprezenT

Izdavač:Meridian d.o.o.

77230 Velika Kladuša,Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I,

Identifikacijski broj:4263399280007

Direktor: Tina Odobašić

Glavni i odgovorni urednik:Edin Šabanagić

Mob: 061-435-452Redakcijski kolegij:

Tina Odobašić,Hasan Mujakić,Edin Šabanagić

Grafička obrada:Elvis Maležić

Hasan Mujakić

Novinari - saradnici:Nedžib Vučelj (Bužim)Rusmir Karat (Bihać)

Zlatan Čekić (Sanski Most)

Esad Šabanagić (Velika Kladuša)Mirela Sejfović (Cazin) Amel Družanović - Meca (Cazin)Dževada Štancl (Bosanska Krupa)

Adis Egrlić (Ključ)

Telefoni:037-775-085, 037-775-086

Fax:037-775-086,

037-911406 (elektronski)

e-mail:[email protected]

Pretplata i sve druge uplatemogu se vršiti na žiro-račun broj:

1610350010950081Raiffeisen banka

Distributer novina u Americi:Refik Šabanagić,

1680 Brincker hoff Ave.,Utica, NY 13501

Office:1-315-792-0085Mob: 1-315-292-0410

e-mail:[email protected]

Štampa:N.I.G.D. Dnevne nezavisne novined.o.o. Banja Luka,

za štampariju: Aleksandar Kopanja

Impressum

Krajiške sedmične nezavisne novine

BIHAĆ U.L ĐAČKA 35. 77000 BIHAĆ MOB: 061 794 940

- OVLAŠTENI SERVISZA UGRADNJU AUTO PLINA- SERVIS I UGRADNJA AUTO

PLINA VEĆ OD 5 5 5 K M

- 3 GODINE GARANCIJA ILI150.000 km UŠTEDA 5 0 %

Web: www.radiovkladusa.ba

E-mail: [email protected]

Marketing: 037/771-531

Radio Velkatonweb: www.velkaton.ba

e-mail: [email protected] Marketing:tel/fax: 037-775-159

BANJA LUKA -U pretprošlunedjelju, 30. januara, u BanjaLuci je odigran juniorski stonote-niski TOP-12. Na jednom mjestu

okupilo se dvanaest najboljih juniora iz cijele Bosne iHercegovine. Na ovom takmiče-nju učestvovao je i trenutno naj-bolji mladi stonoteniser u BiH,Isak Abdagić, član STK„STENS 73 Elektrometal“ izCazina. Odličnom igrom Abda-

gić je uspio deklasirati sve svojeprotivnike i osvojiti prvo mjesto.

- Moram priznati da jeTOP-12 jedan od najjačih tur-

nira u takmičarskoj sezoni. Naovom turniru u pravilu odmje-re snage 12 najboljih juniora izBiH. Znao sam da će se sviigrači spremati za ovaj turnir jer je za nas većinu igračazadnja godina u juniorskojkonkurenciji i da nam je svima

osvojiti ovaj turnir posljednjiizazov. Zato sam odmah pozavršetku škole krenuo sapripremama. Prvi dio priprema

sam obavio u Cazinu, a drugiu Sarajevu. U Sarajevu sampuno trenirao, tri puta dnevnou tri sarajevska kluba. Poslijeovakvih priprema rezultat jenaprosto morao doći, kazaonam je Isak Abdagić.

E. Š.

CAZIN, SISSACH – Uorgani-zaciji kluba „Behar“ iz Sissach iDžemata „Koblenci“ iz Švicarske,29. i 30. januara održan je među-narodni turnir u malom nogometu.Na turniru su učestvovale 32ekipe, od kojih je jedna ekipa bilaSaveza za sport i rekreaciju inva-lida Cazin. Igralo se sistemom pogrupama, a ekipa iz Cazina je bila

u grupi C sa jednom ekipom izItalije, te dvije ekipe iz Švicarske.

Ekipa „SSRI Cazin“ je u grup-noj fazi pobijedila sve utakmice, tese igralo sistemom ponovnogizvlačenja, gdje su bili prvacigrupa u jednoj grupi, a drugoplasi-rani u drugoj grupi. Poslije ždrije-ba, uslijedila je utakmica protivekipe „Željo“ iz Basela, gdje suCazinjani bili bolji i slavili rezulta-tom 3:0. Druga utakmica je bila saekipom iz Francuske, čiji je rezul-tat na kraju regularnog dijela gla-sio 1:1, da bi Cazinjani i u ovojutakmici bili bolji, te nakon penalapobijedili rezultatom 2:0. Trećautakmica se igrala sa ekipom izŠvicarske, a rezultat je na krajuglasio 2:1 za Cazinjane.

U finalu je ekipa iz Cazinaigrala sa ekipom „Behara“ sastav-ljenom od Krajišnika koji rade ižive u Švicarskoj. Cazinjani su i uovoj utakmici slavili rezultatom 2:0i tako osvojili ovaj jak turnir. Ekipa

Saveza za sport i rekreaciju inva-lida iz Cazina na ovom turniruučestvovala je već devet puta, odkojih je četiri puta bila pobjednikturnira, dva puta druga i jednomtreća.Za ekipu Saveza za sport irekreaciju invalida Cazin igrali su

Bahrija Nasić-golman,JasminTopić, Emir Dautović, RamoLipović, Amir Lipović, JasminČataković, Asim Mujadžić, tre-ner Ibrahim Topići službenipredstavnikMirsad Nuhanović.Za najboljeg igrača turnira progla-šen je Amir Lipović. Amel D.

Savez za sport i rekreaciju invalida Cazin

Pr vo mjesto na jakom turniru u Š v icarskoj

Održan juniorski TOP 12 u Banja Luci

Isak Abdagićuvjerljivo najbolji

Ekipa Saveza za sport i rekreaciju invalida Cazin

Isak Abdagić

Amir Lipović proglašennajboljim igračem

8/3/2019 ReprezenT [broj 238, 7.2.2011]


TO J E : D ž e v a d F e l i ć - t r e n e r , E r n a T u r n i ć ( 9 ) , A m r a P e č e n k o v i ć ( 1 0 ) , A l m a A l i b e g o v i ć ( 1 2 ) , U n a D i z d a r e v i ć ( 8 ) , M i r e l a J u s i ć ( 1 1 ) - k a p i t e n .

Č U Č E : A z r a D e d i ć ( 2 ) , A l m a D i z d a r e v i ć ( 6 ) , S e l m a M u j a d ž i ć ( 4 ) , S e l m a S a l i h a g i ć ( 1 ) , E l m a F a t k i ć ( 7 ) , A m i l a T u r n i ć ( 5 ) .

B i h a ć

bj e d n i c e

K

U P

km

i č e n j a

1 g

o d i n e

at

e g o r i j i

un

i o r k i

reprezent [broj 238, 7.2.2011]

Documents