reprodukcija k
TRANSCRIPT
-
5/28/2018 Reprodukcija k
1/7
5/8/2006 Page 1
Mr.Mr. scsc. Danijel Jug. Danijel Jug
OsnoveOsnove tloznanstvatloznanstva i biljne proizvodnjei biljne proizvodnje
BioloBioloka reprodukcijaka reprodukcija
SjemeSjeme
Sjeme predstavlja sav materijal namijenjen reprodukciji. Njegova vrijednost nije samo u reprodukciji vei u
stvaranju uroda odreene kvalitete i kvantitete.
U ratarstvu razlikujemo::
generativno sjeme- organ viih biljaka nastao oplodnjom
vegetativno sjeme- drugi organi ili dijelovi biljke
U ratarstvu najvei znaaj ima pravo sjeme.
Dijelovi pravog sjemenaDijelovi pravog sjemena
Osnovni dijelovi::- sjemeni omota- endosperm- klica
Odlike pravog sjemenaOdlike pravog sjemena
unutarnje::
nasljednost
zrelost
dormantnost
ekoloka prilagodljivost
meridionalizacija
vanjske::
istoa
klijavost
masa sjemena
boja, sjaj, miris, oblik
Kvaliteta sjemenaKvaliteta sjemena -- istoistoaa
Kvaliteta sjemena se utvruje na uzorku iz partije sjemena.Partija sjemena je odreena koliina sjemena iste vrste, sortei kategorije, proizvedena tijekom iste godine, od strane istogproizvoaa.
istoa sjemena
Odreuju se etiri frakcije:: isto sjeme osnovne kulture sjeme drugih kultura sjeme korova inertne tvari
[ ]koliina istog sjemena
= = %koliina nepoeljnih primjesa
Kvaliteta sjemenaKvaliteta sjemena -- klijavostklijavost
U agronomiji su vane dvije vrste klijavosti::Maksimalna duina klijavostiSjetvena duina klijavosti
U standardnom postupku odreivanja klijavosti najprije seodreuje energija klijanja, a zatim (u istom uzorku) i ukupnaklijavost, a izraavamo ih u %.
Energijom klijanja testiramo kojom se brzinom mlade biljkemogu osamostaliti i oduprijeti negativnim imbenicima upoetnom porastu.
Manje dana vea energija klijavosti prednost
-
5/28/2018 Reprodukcija k
2/7
5/8/2006 Page 2
Masa 1000 zrna [g]Vea masa vea energija klijanja i nicanja vei prinos
Hektolitarska masa [kg]Masa 100 litara sjemena izraena u kilogramima.
Vea hektolitarska masa bolja kvaliteta sjemena
Boja, sjaj, miris, i oblik sjemenaPrema ovim osobinama sjemena lako se moe zakljuiti onjegovoj kvaliteti .
Kvaliteta sjemenaKvaliteta sjemena -- masamasa Dorada sjemenaDorada sjemena mehanimehaniko tretiranjeko tretiranje
Suenjeienje
Skarifikacija
Kalibracija
Segmentacija
Poliranje
Pakiranje
kvaenje vodom
hibernizacija
tretiranje elektrinom strujom
tretiranje ultraljubiastim zrakama
tretiranje ultrazvukom
tretiranje gama i rendgenskim zracimaoblaganje sjemena hidrofilnim koloidima
krustifikacija
Dorada sjemenaDorada sjemena fizikalno tretiranjefizikalno tretiranje
Mokri postupak sredstvo prodire u sjemeSredstva::
zatita od bolesti, tetoina - redovito makro- i mikroelementi - NPK, Cu, Zn, Mo, NH4 molibdat, K-bromat stimulatori i regulatori rasta - giberelinska, nikotinska, i jantarna kiselina
Suhi postupak sredstvo ostajena povrini sjemena
a) zapraivanjeb) oblaganje ili poliranje
Sredstva:: hraniva, stimulatori rasta, pesticidi
Dorada sjemenaDorada sjemena kemijsko tretiranjekemijsko tretiranje
Jarovizacija sjemena postupak pri kojem se ubrzavaproces prolaska biljke kroz period niih temperatura, kakobi mogle prei iz vegetativne u generativnu fazu.
Bakterizacija sjemena postupak tretiranja sjemenabakterijama fiksatorima duika i
bakterijama aktivatorima plodnostitla.
Inokulacija (cijepljenje) sjemena
leguminoza simbiotskim fiksatorimaduika (Rhizobium spp.).
Dorada sjemenaDorada sjemena biolobioloko tretiranjeko tretiranje
Cilj pakiranja je sauvati odreenu kvalitetu sjemena, odvremena dorade do sjetve.
Pakiranje u ambalau od razliitih materijala, po principumase sjemena ili broja sjemenki.
Svako pojedinano pakiranje mora imati atest s osnovnimpodacima o sjemenu.
Dorada sjemenaDorada sjemena pakiranjepakiranje
-
5/28/2018 Reprodukcija k
3/7
5/8/2006 Page 3
Zadatak pri skladitenju
uvanju sjemena je stvaranjeuvjeta koji osiguravaju ouvanje njegovih fiziolokih i fizikihosobina.
Osnovni preduvjeti uvanja su:: nizak sadraj vode u sjemenu suh i prohladan prostor objekti s ventilacijom i rashladnim ureajima kontrola temperature i vlanosti objekta
Banke sjemena
Dorada sjemenaDorada sjemena skladiskladitenjetenje KoliKoliina sjemena za sjetvuina sjemena za sjetvu
Osnovni kriterij pri odreivanju koliine sjemena za sjetvu jeoptimalan vegetacijski prostor za uzgajanu kulturu.
Teoretska koliina sjemena je promjenjiva veliina i ovisi o:: botanike osobine kulture sortne karakteristike cilj uzgoja termin sjetve ekoloki uvjeti uzgoja razina proizvodnje
[ ]
[ ]
Razmak izmeu redova biljaka cmVegetacijski prostor =
Razmak unutar redova biljaka cm
KoliKoliina sjemena za sjetvuina sjemena za sjetvu
Teoretska koliina [TK] sjemena dobije se prema izrazu::
Upotrebna vrijednost [UV]
Stvarna koliina [SK] sjemena ovisi o njegovoj upotrebnoj v rijednosti.
2broj klijavih zrna masa 1000 zrnaTK = = g m1000
[ ]istoa % x klijavost %
UV = = %100
-1-1TK kg ha 100SK = = kg ha
UV %
Primjer izraPrimjer izraunauna
Dobivene koliine sjemena na osnovu ovih formula jo treba korigirati premauvjetima sjetve i nicanja. Ako se npr. kod strnih itarica kasni u sjetvi od optimalnogroka, tada se obinoza 8 dana zaka njenja dodaje 10%, odnosnoza svaki dan po 1%.Ako su priprema tla i vlanost tla nepovoljni, norma se dalje uveava, no topoveanje ne bi trebalo prelaziti 30%.
Primjer 1.
Kultura penica, preporuka je 750 klijavih zrna po m 2
-istoa = 98%- klijavost = 95%
- neto loija priprema tla - uveanje za 10%, rok optimalan
- masa 1000 zrna = 43 g.
Kolika je koliina sjemena za sjetvu?
Postupak:
1.
-2-2750 zrna m 43gTK = = 32.25 g m
1000 zrna
ili na hektar [ ]-232.25 g m 10000 = 322500 g = 322.5 kg
98 95UV = = 93.1%
1002.
-1322.5 100SK = = 346.7 kg ha
93.13.
Na uvjetesjetve treba dodati jo 10%
-1346.7 + 34.67 = 381.4 kg ha
4.
Primjer izraPrimjer izraunauna Primjer izraPrimjer izraunauna
Primjer 2:
Kukuruz (FAO 400), preporuka za 65000 biljaka ha-1, znai toliko klijavih zrna- masa 1000 zrna = 350 g.- klijavost = 96%-istoa = 99%- dobri uvjeti sjetveKoliko sjemena treba po hektaru i kako podesiti sijaicu na meuredni razmak 70 cm?
Postupak:
65 000 biljaka ha-1 = 6.5 biljaka m-2 (65 000/10 000)
-2-2 -26.5 biljaka m 350gTK = = 2.275 g m = 22.75 g m
1000 biljaka1.
-
5/28/2018 Reprodukcija k
4/7
5/8/2006 Page 4
Primjer izraPrimjer izraunauna
96 99UV = = 95.04%1002.
-122.75SK = 100 = 24 kg ha95.04
3.
4. Podeavanje sijaice; treba utvrditi broj zrna:
1000 zrna 350g
x 24000g
[ ]1000 24000
x = = 68571 zrno350
Primjer izraPrimjer izraunauna
Treba izraunati koliko vegetacijskog prostora pripada jednom zrnu. Iz relacije:2
2 -110000 m 100 00Vegetacijski prostor = = = 0.146 m zrnobroj zrna 68571
Ako je sjetva na razmak redova od 70 cm, onda iz p ovrine pravokutnika proizlazi:
[ ]
2
2
P = a b
0.146 m = 0.70 m b
0.146 mb = = 0.21 m = 21 cm
0.70 ma-irina redovab-razmak u redu
SjetvaSjetva
Sjetva:: reprodukcija pravim sjemenom u botanikom smislu
Preduvjeti za sjetvuPreduvjeti za sjetvu
Dobar sjetveni slojTrai se "dobar leaj za sjeme"- povoljni vodozrani odnos,usitnjeno tlo, povoljna struktura.
Poslovica: tvrda posteljica, mekan pokriva.
Npr. najbolje je nicanje kad u sjetvenom sloju ima:
55% agregata 0,25-5 mm10% agregata 5-10 mm25% agregata > 10 mm
Preduvjeti za sjetvuPreduvjeti za sjetvu
Temperatura i vlaga tlaIdealno je klijanje u granicama temperaturnog optimuma
(18-25 oC iroki prosjek) neostvarivo u naim uvjetima.Zato se trae minimalne temperature klijanja.
Minimalne temperature klijanja za neke kulture (C)
1-2grahorica13-14duhan
8-10kukuruz8-9suncokret
4-5eerna repa2-3uljana repica
4-5zob2-4jeam
3-4penica1-2ra
2-3lan1djeteline
U nas su dvije glavne sjetvene sezone: proljee - jarine jesen ozimine
Velike su razlike izmeu kriofilnih, mezofilnih i termofilnihkultura.Maksimalne temperature klijanja
osciliraju izmeu 35-45 oC, a unaim uzgojnim uvjetima nisulimitirajui imbenik.
Temperatura sjetvenog sloja mjerise geotermometrom, i predstavljavanu informaciju pri donoenjuodluke o sjetvi.
Preduvjeti za sjetvuPreduvjeti za sjetvu
-
5/28/2018 Reprodukcija k
5/7
5/8/2006 Page 5
Preduvjeti za sjetvuPreduvjeti za sjetvu
Dubina sjetvePravilo: 5-10 puta dublje od veliine sjemena, osim leguminozakrupnog sjemena (kotiledoni).
Dubina sjetve nekih kultura
10-15 cmkrumpir2-4 cmkonoplja
3-4 cmkukuruz2-3 cmrepe
3-5 cmsuncokret1-2 cmdjeteline
3-5 cmstrne itarice0.5-1 cmcikorija
Odstupanje tekstura, struktura, vlanost tla, vremenske prilike. Plie: teko tlo, previe vlano, humidna klima Dublje: lagano, suho tlo, aridnija klima, mraz nakon sjetve
Nedostaci plitke sjetve: nema vlage, promrzavanje, pticeNedostaci duboke sjetve: nedovoljno kisika, energije za
proboj tla, kasnije nicanje, propadanje sjemena.
Preduvjeti za sjetvuPreduvjeti za sjetvu
Shema preduboke ili
preplitke sjetve kod
kukuruza
Termin sjetveOvisi o zahtjevima kulture i ekolokim imbenicima, a
njihov najskladniji odnos predstavlja optimalni rok sjetve.
Slavonija:- ozimi jeam 1-10. X.,- o zima penica 5-30. X.,
- kukuruz 15-30. IV.
Preduvjeti za sjetvuPreduvjeti za sjetvu
Rokovi sjetve variraju, s obzirom
na vremenske prilike godine.
Utjecaj roka sjetve penice
KASNOOPTIMALNO
SklopSklop -- broj biljaka po jedinici povrine
Soja:Skupina zriobe Broj biljaka m-2
000 70-80
00 65-70
0 55-65
I 50-55
II 45-55
Kukuruz:FAO skupina Broj biljaka ha-1
100 - 70-90 000200 - 65-80 000300 - 50-65 000400 - 40-55 000
Penica1. Za visokorodne, otporne na polijeganje, slabo busaju, srednje otporne na zimu
600-700 klasova m-2 = 600-700 klijavih zrna
2. Iste, ali koje osrednje busaju 600-700 klasova m-2 = 500-600 klijavih zrna3. Is te, al i koje jako busaju 600-700 klasova m-2 = 500 klijavih zrna
Suncokret: eerna repa:50-65 000 biljaka ha-1 70-100 000 biljaka ha-1
Izvedba sjetveIzvedba sjetve
Tehnika sjetve
1. Runa- omake (irom)- u redove, otvorene brazde,pod motiku, plug, u kuice
2. Strojem (prednosti)- eljena dubina i razmak- velik uinak- bez smetnji sjetve- kombinacija s gnojidbom izatitom
Vie mogunosti strojnom sjetvom::
Sjetva u zbite (guste) kontinuirane redove, 6-5-8 cm. Sjetva u uske (normalne) kontinuirane redov e, 11-15 cm. Sjetva u uske kontinuirane redove u kri.
Loa strana: dvostruki prohod, vie sjemena u kriu. Vrijedi kodsjetve dviju kultura (trave + djeteline) jer se odvajaju u sa nduku.
Sjetva u iroke kontinuirane redove, 30-100 cm, soja 50 (45), repa 50(45), kukuruz 70 (100) u SAD.
Sjetva u trake (vrpce) 11-15 cm 30 11-15 30 cmSjemenski usjevi itarica radi plijevljenja.
Sjetva u kvadrat: - kulture irokog reda- kultivacija u oba smjera- otpalo zbog herbicida
Izvedba sjetveIzvedba sjetve
-
5/28/2018 Reprodukcija k
6/7
5/8/2006 Page 6
Kontinuirani razmaknutiredovi Sjetva u trake Sjetva u kuice
Normalni uskikontinuirani redovi
Unakrsna sjetvauskih kontinuiranih redova
Zbijenikontinuirani redovi
Posebne izvedbe sjetvePosebne izvedbe sjetve
Posebne tehnike sjetve
Sjetva sijaicama sa valjcima iza sjetvenih aparata + lanac (drljaa).Za aridnije uvjete- priljubljivanje tla uz sjeme, kapilaritet, nicanje.
Sjetva u brazdice, 5-7 cm, iz meu 20 cm. itarice - Protiv golomrzice,vjetrova. Drljanje zatvara brazdice.
Sjetva u tratinu.No-tillage
Sjetva u ekstremnim uvjetima vlaenja- za irokorednea) u aridnim-na dno izmeu grebenova, listerovanje
b) u humidnim- na vrh grebenova
Sjetva uSjetva u grebenovegrebenove Sjetva uSjetva u malmal
SadnjaSadnja
Sadnja:: reprodukcija drugim organima (rizomi, lukovice,gomolji...)
Sadni materijalSadni materijal
Vea briga oko sadnog materijala negoli oko sjemena npr. krumpir: naklicavanje zahtijeva difuzno svjetlo 2 reda gomolja
u sanduku, 15-18C, 25-30 dana.- prednost: bre nicanje, bolesni gomolji se odbacuju.
Proizvodnja sadnog materijala proizvodnja sadnica, cijepova (voke, loza), presadnica (flanci)- paprika,
kupus, rajica
proizvodnja sadnica voaka::trai se posebno:: - podloga
- plemka
Podloga se proizvodi u vonom rasadniku i presauje ili sije u rasadnik.Na nju se ili okulira u k olovozu pup ili cijepi klasinim nainom uproljee plemka.Presauju se sadnice stare 1-2 godine.
-
5/28/2018 Reprodukcija k
7/7
5/8/2006 Page 7
Proizvodnja presadnica (paprika, raj
ica, kupus, duhan)
a) jednostavniji, klasini nain u klijalitima, lijehama, gredicama, podklasinim tunelima, staklenicima i plastenicima na obinom tlu.
b) sjetva u kontejnere s loniima (fitocelle) a supstrat su tresetne,humusne smjese.
Presadnice se presauju s tlom, to ima veliku prednost u postotkuprimitka, startu i brem rastu (ne oteuje se korijen). Posebni strojevisiju po jedno zrno vrlo skupog sjemena povra u posude iz kojih seflanci presauju.
Sadni materijalSadni materijal
Sadni materijalSadni materijal
Tehnike sadnjeTehnike sadnje
Termini sadnje moraju biti prilagoeni razdoblju aktivne vegetacije,kad se tlo ugrije- duhan, paprika, bez mrazeva.
Tehnike sadnje- runo-strojem, sadilice. Dodatni ureaji za zalijevanje, cisterne, cijevi- posebne sijaice- sadilice za lukovice, gomolje.
Runo jame
Sadnja presadnica (flanci)
- u osnovi su dvije mogunosti::
napraviti brazde, u njih poloiti prijesadnice i na njihnagrnuti zemlju.
sadnja strojno - sadilicom: Najee dva elastina diska polaupresadnice.
S polaganjem presadnica moe biti kombinirano zalijevanje.
Tehnike sadnjeTehnike sadnje
Sadnja krumpira (Dvije izvedbe sadilica)::
ureaj sa horizintalno rotirajuom ploom s preprekama u koje sestavlja gomolj.
vertikalno rotirajui lanac sa licama koje same uzimaju gomolj izsanduka.
Tehnike sadnjeTehnike sadnje
Strojna sadnja rasada
RazmnoRazmnoavanje vegetativnihavanje vegetativnih
podlogapodloga
1- sadnja podloge2- izboj mladica s liem za prehranu podloge i skupljanje hrane za korijen3- jesenska prikrata izboja4- pokrivanje izboja tlom da ne izmrzne5- izbijanje vie mladica iz osnove6- nagrtanje zbog razvoja adventivnog korijenja7- jesensko razgrtanje panja i odvajanje dozrelih podloga za dalje cijepljenje