REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

BADEL-BAP, ZAGREB Zagreb, svibanj 2002.

S A D R Ž A J strana

1. ZAKONSKA REGULATIVA 2 2. OSNOVNI PODACI O DRUŠTVENOM PODUZEĆU 2 2.1. Podaci o društvenom poduzeću 2 2.2. Statusne i druge promjene 3 2.3. Vlasnički povezana društva 3 3. REVIZIJA POSTUPKA PRETVORBE 4 3.1. Odluka o pretvorbi 4 3.1.1. Razvojni program 4 3.1.2. Program pretvorbe 5 3.1.3. Izvještaj Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske 5 3.2. Elaborat o procjeni vrijednosti Poduzeća 5 3.3. Rješenje o pretvorbi 8 3.4. Provedba programa pretvorbe 9 3.5. Upis u sudski registar 9 4. PROMJENE VLASNIČKE STRUKTURE NAKON PRETVORBE 10 4.1. Prodaja dionica 10 4.2. Dionice iz portfelja Fonda i mirovinskih fondova 12 4.3. Stjecanje vlastitih dionica 14 5. VLASNIČKA STRUKTURA U VRIJEME OBAVLJANJA REVIZIJE

I POSLOVANJE DRUŠTVA 15 5.1. Vlasnička struktura u vrijeme obavljanja revizije 15 5.2. Podaci o poslovanju prema temeljnim financijskim izvještajima 16 5.3. Poslovanje s povezanim društvima 19 5.4. Stečajni postupak 22 6. OCJENA PROVEDBE POSTUPAKA PRETVORBE I PRIVATIZACIJE 22 6.1. Ocjena postupka pretvorbe 23 6.2. Ocjena postupaka privatizacije 23 7. OČITOVANJE ZAKONSKOG PREDSTAVNIKA PRAVNE OSOBE 26

REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU Klasa: 041-03/01-01/208 Urbroj: 613-01-02-02-9 Zagreb, 27. svibnja 2002.

IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

DRUŠTVENOG PODUZEĆA BADEL-BAP, ZAGREB

Na temelju odredbi Zakona o državnoj reviziji (Narodne novine 70/93, 48/95, 105/99 i 44/01) i Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije (Narodne novine 44/01) obavljena je revizija pretvorbe i privatizacije društvenog poduzeća Badel-Bap s p.o., poduzeće za proizvodnju vina i jakih alkoholnih pića, osnivanje, financiranje i upravljanje, Zagreb.

Revizija je obavljena u razdoblju od 28. siječnja do 27. svibnja 2002.

Postupak revizije proveden je u skladu s revizijskim standardima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija - INTOSAI (Narodne novine 93/94) i Kodeksom profesionalne etike državnih revizora.

2 1. ZAKONSKA REGULATIVA

Postupak pretvorbe i privatizacije reguliraju sljedeći propisi: - Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine 19/91, 45/92, 83/92, 16/93, 94/93,

2/94, 9/95), - Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine 111/93, 34/99, 121/99), - Zakon o privatizaciji (Narodne novine 21/96, 71/97, 73/00), - Zakon o Agenciji Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj (Narodne novine 18/90,

47/90, 52/90, 19/91, 29/91), - Zakon o Hrvatskom fondu za razvoj (Narodne novine 18/90, 42/90, 19/91, 29/91), - Zakon o Hrvatskom fondu za privatizaciju (Narodne novine 84/92, 70/93, 76/93, 19/94,

52/94, 87/96), - Zakon o zabrani prijenosa raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom

vlasništvu na druge korisnike, odnosno u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba (Narodne novine 53/90, 61/91, 25/93 i 70/93),

- Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine 92/96),

- Uredba o raspolaganju dionicama i udjelima koje je Hrvatski fond za privatizaciju stekao temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine 94/95),

- Pravilnik o vrsti dokumenata koje je kupac dionica, udjela, stvari i prava dužan dostaviti Hrvatskom fondu za privatizaciju prilikom sklapanja ugovora o kupnji (Narodne novine 36/96),

- Pravilnik o dodjeli dionica bez naplate (Narodne novine 44/96, 1/97, 137/97, 6/98), - Pravilnik o prodaji dionica, udjela, stvari i prava javnim prikupljanjem ponuda (Narodne

novine 44/96) i - Pravilnik o uvjetima i načinu zamjene dionica ili udjela (Narodne novine 44/96), te drugi

zakoni i propisi. 2. OSNOVNI PODACI O DRUŠTVENOM PODUZEĆU 2.1. Podaci o društvenom poduzeću

Usklađivanjem radne organizacije Badel sa Zakonom o poduzećima, koncem 1989., ukinute su radne zajednice, te su od postojećih devet osnovnih organizacija udruženog rada organizirana četiri poduzeća. Radna organizacija Badel postaje složeno poduzeće Badel, koje u svom sastavu ima sljedeća poduzeća: - Badel, Poduzeće za proizvodnju i promet bezalkoholnih pića, Zagreb, Borongajska b.b. - Badel-Vinoprodukt, Poduzeće za proizvodnju i promet vina i jakih alkoholnih pića,

Zagreb, - Badel, Industrija vrenja, Sesvete i - Badel - Jamnica, Poduzeće za proizvodnju mineralnih voda, Jamnička kiselica.

3 Badel, Poduzeće za proizvodnju i promet bezalkoholnih pića, s potpunom

odgovornošću, Zagreb Borongajska b.b. samostalno posluje od 10. listopada 1991. Upisano je u sudski registar pri Okružnom privrednom sudu u Zagrebu na registarskom ulošku, broj 1-3573, broj upisa Fi-9474/91-2 od 10. listopada 1991. kada je upisan i skraćeni naziv tvrtke: Poduzeće Badel-Bap s.p.o. (u daljnjem tekstu: Poduzeće). Djelatnost Poduzeća je proizvodnja gaziranih i negaziranih pića na bazi voća, cola ekstrakta i aroma, prerada i konzerviranje voća i povrća, te trgovina prehrambenim proizvodima. Poduzeće je u svom sastavu imalo radnu jedinicu u Fažani, gdje se obavljalo punjenje i distribucija bezalkoholnih pića.

Na dan 31. prosinca 1990., Poduzeće je imalo 487 zaposlenika.

U vrijeme donošenja odluke o pretvorbi (veljača 1992.), predsjednik radničkog savjeta bila je Jelena Sigurić, dok je direktor Poduzeća bio Josip Marmilić. 2.2. Statusne i druge promjene

Upis promjene oblika ustroja pretvorbom društvenog poduzeća u dioničko društvo proveden je 24. rujna 1992. rješenjem Okružnog privrednog suda iz Zagreba. Statut dioničkog društva Badel-Bap usvojen je na osnivačkoj skupštini održanoj 29. kolovoza 1992. Na sjednici skupštine održanoj 16. prosinca 1995. donesen je novi statut, usklađen sa Zakonom o trgovačkim društvima. Upis usklađenja općih akata sa Zakonom o trgovačkim društvima izvršen je 20. lipnja 1996. u Trgovačkom sudu. Odlukom glavne skupštine od 28. lipnja 1997. izmijenjene su odredbe statuta što se odnose na vođenje knjige dionica, imenovanje članova upravnog i nadzornog odbora, te izmjenu broja članova nadzornog odbora i mogućnost njihova opoziva.

Organi društva su: uprava, nadzorni odbor i glavna skupština. Društvo ima upravu koja se sastoji od jedne osobe čiji mandat traje četiri godine uz mogućnost ponovnog imenovanja. Kod Trgovačkog suda na registarskom ulošku broj 1-3573 izvršen je 30. lipnja 1998. upis podružnice dioničkog društva u Rijeci pod imenom Badel-Bap d.d., Podružnica za proizvodnju i promet bezalkoholnih pića, Rijeka, Kukuljanovo bb. 2.3. Vlasnički povezana društva

Uvidom u dokumentaciju Društva utvrđeno je da Društvo nije osnivalo druga društva. U studenom 1998. steklo je 11 342, a u listopadu 1999. 1 212, odnosno ukupno 12 554 dionica društva Mornar d.d. Temeljni kapital društva Mornar d.d. se sastoji od 59 510 dionica, a nominalna vrijednost jedne dionice iznosi 100,- DEM. Sudjelovanje Društva u temeljnom kapitalu društva Mornar d.d. iznosi 21,1%. Upis vlasništva u knjigu dionica društva Mornar d.d. nije izvršen.

4 3. REVIZIJA POSTUPKA PRETVORBE 3.1. Odluka o pretvorbi

Na temelju odredbi članaka 10. i 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća radnički savjet Poduzeća donio je na sjednici održanoj 26. veljače 1992. Odluku o pretvorbi društvenog poduzeća Badel-Poduzeće za proizvodnju i promet bezalkoholnih pića (dalje u tekstu: Odluka) u dioničko društvo. Temeljni kapital društva je procijenjena vrijednost Poduzeća na dan 31. prosinca 1990. i iznosi 480.895.000.- HRD ili 8.743.545,-DEM (prema tečaju 1,- DEM=55.- HRD). Vrijednost stanova izuzeta je iz vrijednosti društvenog kapitala. Uvidom u dokumentaciju Trgovačkog suda, utvrđeno je da je u Odluci temeljni kapital iskazan u iznosu 1.136.963.000.- HRD ili prema tečaju na dan 15. lipnja 1992. (1,- DEM=107.- HRD) u iznosu 10.606.000,- DEM.

Temeljni kapital u iznosu 1.136.963.000.- HRD, odnosno 10.606.000,- DEM iskazan je i u Rješenju na namjeravanu pretvorbu Poduzeća, što ga je donijela Agencija za restrukturiranje i razvoj 15. lipnja 1992. Iako nema pisanog obrazloženja, proizlazi da je Odluka usklađena s navedenim rješenjem. Odlukom je bilo određeno da se temeljni kapital dijeli na 21 212 dionica pojedinačne nominalne vrijednosti 500,- DEM. Dionice su se mogle ponuditi na prodaju pravnim i fizičkim osobama navedenim u članku 5. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, pri čemu su zaposleni i ranije zaposleni imali pravo prvenstva kod kupnje. Također je bilo određeno da su se dionice mogle upisati i prodati uz popust i uvjete navedene u člancima 5., 19. i 20. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća.

Direktor Poduzeća bio je dužan u roku 30 dana od završetka upisa i prodaje sazvati osnivačku skupštinu. 3.1.1. Razvojni program

Razvojni program sadrži: analizu razvojnih mogućnosti i sposobnosti, analizu tržišta

prodaje i tržišta nabave, tehnološko-tehnička unapređenja proizvodnje po lokacijama, zaštitu čovjekove okoline i zaštitu na radu, ekonomsko financijsku analizu s određenim pokazateljima. Proizvodnja bezalkoholnih pića u 1991. iznosila je 18 397 500 litara, iako su postojeći kapaciteti omogućavali proizvodnju u količini od 24 365 312 litara. Rekonstrukcijom postojećih linija i uvođenjem linije za brik pakiranje razvojnim programom predviđena je proizvodnja bezalkoholnih pića u 1993. u količini 54 700 000 litara, s istim brojem zaposlenika, a nakon ulaganja u rekonstrukciju i nabavu opreme u iznosu 5.150.358,- DEM.

Uvidom u podatke o proizvedenim količinama bezalkoholnih pića u razdoblju od 1993. do 2000., utvrđeno je da, unatoč izvršenim investicijama, razvojnim programom predviđena količina proizvodnje od 54 700 000 litara nije ostvarena. Najveći obujam proizvodnje ostvaren je u 1998., kada je proizvedeno, zajedno s uslužnim tetra brik pakiranjem 28 735 088 litara.

U vrijeme pretvorbe, koncem 1991. u Društvu je radilo 453 zaposlenika, koncem 1993. kada je proizvodnja trebala biti povećana radio je 441 zaposlenik, a koncem 1999. bilo ih je zaposleno 356.

5 3.1.2. Program pretvorbe

Program pretvorbe društvenog poduzeća Badel-Poduzeće za proizvodnju i promet bezalkoholnih pića s.p.o. (dalje u tekstu: Program) u dioničko društvo, donio je u veljači 1992. radnički savjet. Uz opće podatke o poduzeću Programom je bilo određeno da se Poduzeće pretvara u dioničko društvo, čiji će temeljni kapital biti određen na temelju procijenjene vrijednosti društvenog kapitala. Također je bilo utvrđeno da će se na prodaju ponuditi sve dionice putem javnog glasila i oglasne ploče. Pravo upisa i kupnje dionica mogli su ostvariti svi zaposleni i ranije zaposleni, uz popust i na otplatu u 60 jednakih mjesečnih obroka do 40 dionica, a bez popusta i preko 40 dionica na obročnu otplatu tijekom pet godina. Nakon provedenog upisa dionica, neupisane i neprodane dionice prenose se fondovima u propisanom omjeru. Program nije donesen u skladu s Uputama za provedbu članka 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, jer ne sadrži podatke o iznosu procijenjene vrijednosti društvenog kapitala, kao ni podatke o nominalnoj vrijednosti dionica, ukupnom broju dionica, kao ni broju dionica koje će se ponuditi na prodaju uz popust, odnosno bez popusta. 3.1.3. Izvještaj Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske

Izvještaj o zakonitosti i realnosti godišnjeg obračuna za 1990. izradila je Služba društvenog knjigovodstva 20. siječnja 1992. Postupkom utvrđivanja zakonitosti i realnosti godišnjeg obračuna za 1990. bilo je utvrđeno da godišnji obračun nije bio sastavljen i iskazan u skladu s propisima. Odstupanja pojedinih stavaka bilance stanja odnosila su se na neispravno iskazana potraživanja po osnovi prodaje, zaliha, dugoročnih rezerviranja, pričuvnog fonda i fonda zajedničke potrošnje, dok je u računu dobiti i gubitka umjesto iskazane dobiti trebao biti iskazan gubitak. Nakon izvršenih ispravaka navedenih stavaka u skladu s propisima, Služba društvenog knjigovodstva sastavila je bilancu stanja na dan 31. prosinca 1990. prema kojoj su sredstva i izvori sredstava iskazani u jednakom iznosu od 92.253.000 din, od čega se na izvanposlovna sredstva odnosilo 4.594.000 din. U računu dobiti i gubitka, ukupni prihodi iznosili su 246.839.000 din, ukupni troškovi 250.742.000 din, te gubitak 3.903.000 din. 3.2. Elaborat o procjeni vrijednosti Poduzeća

Elaborat o procjeni vrijednosti Poduzeća (dalje u tekstu: Elaborat) izradilo je poduzeće Rifin d.o.o. iz Zagreba, Vlaška 62, u siječnju 1992. Procjena je obavljena na temelju knjigovodstvene vrijednosti Poduzeća na dan 31. prosinca 1990. po ispravljenim stanjima utvrđenim u Izvještaju Službe društvenog knjigovodstva.

U tablici broj 1 daje se pregled knjigovodstvene i procijenjene vrijednosti Poduzeća.

6 Tablica broj 1 PREGLED KNJIGOVODSTVENE I PROCIJENJENE VRIJEDNOSTI NA DAN 31. PROSINCA 1990.

Red. broj

NAZIV Knjigovodstvena vrijednost Procijenjena vrijednost

DEM din DEM

din

A

AKTIVA 13.179.000,- 92.253.000 28.484.714,- 199.393.000

1.

Nematerijalna ulaganja 21.429,- 150.000 21.428,-

150.000

2.

Materijalna ulaganja 4.450.571,- 31.154.000 14.941.000,-

104.587.000

3.

Dugoročna financijska ulaganja 530.571,- 3.714.000 484.428,-

3.391.000

4.

Zalihe 3.428.714,- 24.001.000 8.946.429,-

62.625.000

5.

Kratkoročna potraživanja 3.756.000,- 26.292.000 3.756.000,-

26.292.000

6.

Druga kratkoročna potraživanja 60.000,- 420.000 60.000,-

420.000

7.

Vrijednosni papiri i novčana sredstva 275.429,- 1.928.000 275.429,-

1.928.000

8.

Izvanposlovna sredstva 656.286,- 4.594.000 -

-

B

OBVEZE 8.100.857,- 56.706.000 8.211.714,-

57.482.000

1.

Dugoročna rezerviranja - - -

-

2.

Dugoročne obveze 714,- 5.000 714,-

5.000

3.

Kratkoročne obveze 5.072.286,- 35.506.000 5.183.714,-

36.286.000

4.

Kratkoročne financijske obveze 2.412.286,- 16.886.000 2.412.286,-

16.886.000

5.

Druge kratkoročne obveze 615.571,- 4.309.000 615.000,-

4.305.000

VRIJEDNOST (A-B) 5.078.143,- 35.547.000 20.273.000,-

141.911.000

Prigodom izračunavanja knjigovodstvene vrijednosti, u sredstva (aktivu) uračunana su

izvanposlovna sredstva u iznosu 4.594.000 din, od čega se na gubitak odnosi 3.119.000 din, a na vrijednost stanova 1.475.000 din. U skladu s Odlukom o pretvorbi, kojom je određeno da se vrijednost stanova izuzima iz vrijednosti društvenog kapitala i Uputama za provedbu članka 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća kojima je određeno da se iz sredstava (aktive) treba izuzeti iskazani gubitak, knjigovodstvenu vrijednosti trebalo je umanjiti za 4.594.000 din. Ispravno utvrđena knjigovodstvena vrijednost umjesto 35.547.000 din, trebala je iznositi 30.953.000 din, odnosno po tečaju 1,- DEM=7 din 4.421.857,- DEM. Kod izračunavanja procijenjene vrijednosti, izvanposlovna sredstva nisu procijenjena.

Prema priloženoj dokumentaciji, kod preračuna din u DEM utvrđene su sljedeće vrijednosti: - knjigovodstvena vrijednost u iznosu 35.547.000 din ili 3.949.666,- DEM, po tečaju 1,- DEM=9 din, - procijenjena vrijednost u iznosu 141.911.000 din ili 10.916.231,- DEM po tečaju 1,- DEM=13 din, i

7 - procijenjena vrijednost izračunana na temelju knjigovodstvene vrijednosti i procjene neto dobiti (dinamička metoda), u iznosu 480.895.000.- HRD ili 8.743.545,- DEM po tečaju 1,- DEM=55.- HRD.

Na dan 31. prosinca 1990. tečaj je iznosio 1,- DEM=7 din. Prigodom izražavanja

knjigovodstvene i procijenjene vrijednosti u DEM preračun nije obavljen po tečaju važećem na dan 31. prosinca 1990., čime su obje vrijednosti iskazane u manjem iznosu DEM. Primjenom važećeg tečaja na dan 31. prosinca 1990. knjigovodstvena vrijednost koja je iskazana u iznosu 35.547.000 din trebala je iznositi 5.078.143,- DEM, dok je procijenjena vrijednost iskazana u iznosu 141.911.000 din trebala iznositi 20.273.000,- DEM. Iz razloga što nije primijenjen ispravan tečaj, procijenjena vrijednost je manja za 9.356.769,- DEM.

U zaključnom dijelu Elaborata utvrđeno je da vrijednost Poduzeća po kojoj će se ući u pretvorbu odgovara procijenjenoj vrijednosti koja je izračunana na temelju procjene knjigovodstvene vrijednosti i neto dobiti (dinamička metoda), a iznosi 480.895.000.- HRD ili 8.743.545,- DEM po tečaju 1,- DEM=55.- HRD.

U službenoj zabilješci Agencije od 1. lipnja 1992. upućene Poduzeću, bilo je utvrđeno da se pri procjeni vrijednosti poduzeća trebala koristiti procijenjena vrijednost izračunana primjenom statičke metode na knjigovodstvenu vrijednost. Uvidom u dokumentaciju Fonda, utvrđeno je da je procijenjena vrijednost iskazana u iznosu 10.916.231,- DEM umanjena za 310.231,- DEM, te iznosi 10.606.000,- DEM. Do navedenog umanjenja došlo je radi uništenja dijela imovine Poduzeća, do kojeg je došlo zbog ratne štete s obzirom da se Poduzeće nalazi u neposrednoj blizini vojarne. Procjenu štete izvršila je građevinsko urbanistička inspekcija Područnog ureda Pešćenica, što je utvrđeno zapisnikom od 23. rujna 1991. Štete na pojedinim dijelovima imovine u zapisniku bile su utvrđene samo količinski, a ne i vrijednosno. Komisija Poduzeća je sastavila zapisnik 8. listopada 1991. kojim su ukupne ratne štete utvrđene u iznosu 1.662.586,- DEM. Agencija je, bez pisanog obrazloženja od ukupnog iznosa ratne štete, priznala 310.231,- DEM, za koji iznos je i umanjena procijenjena vrijednost Poduzeća. Sastavni dio Elaborata čine i Elaborat o procjeni nekretnina te Elaborat o procjeni opreme.

- Elaborat o procjeni nekretnina

Ukupna vrijednost nekretnina u Elaboratu o procjeni nekretnina iskazana je u iznosu 65.788.578 din ili 7.309.842,- DEM po tečaju 1,- DEM=9 din. Primjenom ispravnog tečaja na dan 31. prosinca 1990. od 1,- DEM=7 din procijenjena vrijednost nekretnina trebala je iznositi 9.398.368,- DEM. U Elaboratu o procjeni nekretnina nisu bili navedeni podaci o prilogu u kome je naveden proračun geometrijskih karakteristika objekata i opis nekretnina. Također nisu bile iskazane karakteristične vrijednosti: zemljišta, priključaka, objekata i vanjskog uređenja po lokacijama, kao ni izvori podataka o jediničnim cijenama. Stoga je Agencija 11. svibnja 1992. dopisom zatražila nadopunu elaborata. Dopune Elaborata o procjeni nekretnina dostavljene su Agenciji 1. lipnja 1992. U navedenim dopunama procijenjena vrijednost bila je iskazana u istom iznosu, kao i u Elaboratu o procjeni nekretnina od 7.309.842,- DEM, dok u din nije bila iskazana. U odnosu na Elaborat, gdje su nekretnine procijenjene u iznosu 65.788.578 din odnosno primjenom važećeg tečaja (1,- DEM=7 din) 9.398.368,- DEM, u dopuni Elaborata procijenjene su za 2.088.526,- DEM manje.

8 Predmet procjene bile su nekretnine na lokacijama u Fažani i Zagrebu, a odnose se na

građevinske objekte i zemljište. Pri procjeni vrijednosti zemljišta korišteni su podaci o visini općinske naknade koja se plaća pri davanju na korištenje građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, o visini procjene zemljišta općinskih organa kod razreza poreza i podaci o tržišnoj vrijednosti zemljišta. Kod izračunavanja vrijednosti objekata korišteni su podaci o materijalu izrade, tipu konstrukcije, odnosu vrsti radova, veličini i opremljenosti pojedinog objekta. Od procijenjene vrijednosti nekretnina u iznosu 7.309.842,- DEM, na lokaciju u Zagrebu odnosi se 5.339.015,- DEM, a na lokaciju u Fažani 1.970.827,- DEM.

U Zagrebu, procijenjena vrijednost zemljišta iznosi 580.000,- DEM, a priključaka, vanjskog uređenja i građevine 4.759.015,- DEM. Prema z.k. ul. broj 23 466 Grad Zagreb koji sadrži k.č. 7358/13 u površini 70 282 m2, s izgrađenim objektom kojem nije iskazana površina, kao vlasnik bilo je upisano društveno poduzeće Marijan Badel, prednik društva Badel 1862 i Poduzeća. Stanje u zemljišnim knjigama u doba izrade Elaborata nije odgovaralo stanju u Katastru. Prema Katastru na k.č. br. 2692/2 površine 41 670 m2 izgrađeno je 7 objekata što ih koristi društvo Badel 1862, a na k.č. 2692/7 površine 27 318 m2 izgrađene su 3 zgrade što ih koristi Poduzeće. U 1995. izvršena je nova parcelacija na temelju Elaborata što ga je izradio stalni sudski vještak, a u 2002. i upis u zemljišne knjige. Kod izrade Elaborata o procjeni vrijednosti poduzeća Badel 1862, obuhvaćene su nekretnine upisane na k.č. 2692/2, dok su kod procjene Poduzeća obuhvaćene nekretnine upisane na k.č. 2692/7. Pri procjeni vrijednosti zemljišta Poduzeća utvrđeno je da je procjenom, umjesto 27 318 m2 obuhvaćeno 23 200 m2 ili 4 118 m2 manje. Procjena zemljišta obračunana je po cijeni od 25,- DEM/m2, što za 4 118 m2 iznosi 102.950,- DEM.

U Elaboratu o procjeni nekretnina, kao ni u Rješenju o iskazu nekretnina koje je izdao Fond 27. svibnja 1996., nije navedeno obrazloženje zbog čega je obračunano 4 118 m2 zemljišta manje od stanja u Katastru, čime je procijenjena vrijednost Poduzeća umanjena za 102.950,- DEM.

Procijenjena vrijednost nekretnina koje se nalaze na lokaciji u Fažani u iznosu 1.970.827,- DEM sadrži vrijednost zemljišta u iznosu 299.310,- DEM, i vrijednost priključaka, vanjskog uređenja, te građevine u iznosu 1.671.517,- DEM. Prema zemljišno knjižnom ulošku broj 2713, katastarske općine Fažana, kao korisnik 9 977 m2 zemljišta i zgrade bez označene površine bilo je upisano Poduzeće. Procjenom je bilo obuhvaćeno cjelokupno zemljište i 4 158 m2 objekata (upravna zgrada, objekt računovodstva, stara i nova proizvodna hala, punionica i skladište).

Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da procjenom nije obuhvaćen lokal u centru Pule, koji se nalazi u objektu sagrađenom prije 45 godina, iako je u doba procjene u poslovnim knjigama bio evidentiran kao društvena imovina koju koristi Poduzeće. Neto površina lokala iznosi 44,07 m2, a pripadajuće zemljište ima površinu 57,06 m2. Navedena nekretnina bila je u kolovozu 2000. procijenjena po stalnom sudskom vještaku u iznosu 97.298,- DEM.

3.3. Rješenje o pretvorbi

Agencija je 15. lipnja 1992. donijela Rješenje broj 306-02/92-03/157 kojim se daje suglasnost na namjeravanu pretvorbu Poduzeća. Rješenje je doneseno u roku 60 dana od dana dostave Dopuna elaborata o procijenjenoj vrijednosti nekretnina. Prema navedenom rješenju, društveno poduzeće Badel - poduzeće za proizvodnju i promet bezalkoholnih pića s p.o. se pretvorilo u dioničko društvo Badel-Bap d.d.

9 Procijenjena vrijednost društvenog kapitala utvrđena je u iznosu 1.136.963.000.- HRD,

odnosno protuvrijednosti 10.606.000,- DEM. Određeno je da se prvi obrok otplate dionica na popust mora uplatiti u roku 30 dana od dana izdavanja Rješenja, odnosno prije upisa u sudski registar. U slučaju da se uplata ne izvrši u navedenom roku, glavnica će se ispraviti za postotak porasta cijena na malo od dana izdavanja Rješenja. Također je navedeno da je temeljni kapital utvrđen na temelju procijenjene vrijednosti Poduzeća izražene u HRD i DEM na dan 6. ožujka 1992., ispravljen porastom cijena na malo u Republici Hrvatskoj do dana izdavanja rješenja.

3.4. Provedba programa pretvorbe

Na temelju Odluke o pretvorbi (od 26. veljače 1992.) i Rješenja Agencije (od 15. lipnja 1992.), Poduzeće je 2. srpnja 1992. objavilo poziv na upis dionica. Pozivom su ranije zaposleni, umirovljenici i zaposleni u javnim poduzećima i državnim službama obaviješteni da je u tijeku proces pretvorbe, te da prijave svoje namjere o kupnji dionica, pisanim putem u roku osam dana. U prijavi treba navesti, pored osobnih podataka, ukupan radni staž, te novčani iznos koji žele uložiti u gotovini.

U dokumentaciji Fonda i Društva ne nalazi se izvještaj, iz kojeg bi bilo vidljivo koji broj osoba se odazvao pozivu, odnosno koji je ukupan broj dioničara koji su upisali dionice, koliko su od ukupno 21 212 dionica upisali dionica s popustom, odnosno bez popusta, koliki su popust ostvarili, kao i druge podatke koji su važni za provedbu programa pretvorbe.

Odlukom o prijenosu dionica od 22. srpnja 1992., radnički savjet utvrdio je da su od ukupno 21 212 dionica, upisane 15 662 dionice (73,84%), te da se 5 550 dionica (26,16%) prenosi fondovima u omjerima: - Fondu 3 700 dionica ili 17,44% temeljnog kapitala, - Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske 1 295 dionica ili 6,10% temeljnog kapitala (dalje u tekstu: mirovinski fond), i - Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika

Hrvatske 555 dionica (dalje u tekstu: mirovinski fond), ili 2,62% temeljnog kapitala.

Prema Odluci o pretvorbi, direktor poduzeća bio je dužan u roku 30 dana od dana

završetka upisa i uplate dionica sazvati osnivačku skupštinu dioničkog društva. Osnivačka skupština održana je 29. kolovoza 1992. 3.5. Upis u sudski registar

Prema Rješenju broj Fi-14064/92 Okružnog privrednog suda iz Zagreba od 24. rujna 1992., na registarskom ulošku broj 1-3573, upisana je promjena oblika ustroja pretvorbom društvenog poduzeća u dioničko društvo. Danom upisa, bivše Poduzeće Badel- poduzeće za proizvodnju i promet bezalkoholnih pića s p.o., skraćeni naziv Badel-Bap s p.o., posluje pod istim nazivom kao dioničko društvo. Društvo zastupa i predstavlja Josip Marmilić, vršitelj dužnosti direktora. Podaci upisani u sudskom registru odgovaraju podacima sadržanim u Rješenju Fonda.

10 4. PROMJENE VLASNIČKE STRUKTURE NAKON PRETVORBE 4.1. Prodaja dionica

Uvidom u dokumentaciju Fonda, prema listi dioničara po broju ugovora od 24. srpnja 1992., 329 zaposlenih i ranije zaposlenih upisalo je 15 370 dionica. Odlukom o prijenosu dionica od 22. srpnja 1992. utvrđeno je da je upisano 15 662 dionice ili 292 dionice više u odnosu na listu. Prema listi od 27. kolovoza 1992. isti broj dioničara upisao je 15 662 dionice u nominalnoj vrijednosti 7.831.000,- DEM, što čini 73,8% temeljnog kapitala. Odluka o prijenosu 15 662 dionice donesena je mjesec dana prije konačne provedbe upisa istog broja dionica.

Od upisanih 15 662 dionica, na dionice s popustom odnosi se 9 398, a bez popusta 6 264 dionice. Dionice s popustom upisalo je svih 329 dioničara, od kojih je 20 upisalo i dionice bez popusta. Pojedini dioničar upisao je u rasponu od dvije do 40 dionica s popustom, odnosno u rasponu od 10 do 960 dionica bez popusta.

S Fondom su 20. srpnja 1992. zaključeni ugovori o prodaji dionica, kojima je određena obročna otplata na rok od pet godina u 60 obroka, a prvi obrok dospijeva sedam dana od dana zaključenja ugovora. Preostali obroci trebali su se platiti u 59 mjesečnih obroka. U slučaju kada je pojedini dioničar kupio dionice s popustom i bez popusta zaključen je jedan ugovor, na način da je utvrđena ukupna cijena, kao i obje cijene po kojoj će se steći dionice. Dioničar je mogao otplatiti sve ili određeni broj obroka i prije dospijeća, a tada bi se revalorizacija obračunavala na dan prijevremene uplate, a ne prema ugovorenim rokovima. Također je određeno da će se revalorizacija obračunavati u skladu sa Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća. Ako dioničar ne uplati tri obroka uzastopno ugovor će se raskinuti, a dioničar zadržava do tada otplaćene dionice. Uvidom u podatke o uplatama prema evidenciji Fonda, utvrđeno je da je na ime uplate prvog obroka 25. srpnja 1992. uplaćeno 2.629.189.- HRD. Deset dioničara koji su kupili ukupno 6 094 dionica (sa i bez popusta) redovito su otplaćivali mjesečne obroke, zaključno s 6. studenim 1992. Dana 25. studenoga 1992. prijevremeno su uplatili sve preostale obroke putem poslovne banke, starom deviznom štednjom. Navedena uplata nije sadržavala obračunanu revalorizaciju vrijednosti do tada neotplaćenih dionica. Nakon uplate, dioničari su u više navrata pokušali pribaviti pojedinačne potvrde Fonda, da su u cijelosti otplatili dionice po ugovorenoj cijeni. Iz razloga što ukupne uplate pojedinog dioničara nisu sadržavale i obračunanu revalorizaciju, Fond je smatrao da dionice nisu u cijelosti otplaćene, te nije izdao potvrde.

Deset dioničara zajednički je tužilo Fond 14. studenoga 1995. kod Općinskog suda u Zagrebu (tužba broj P-7923/95), s namjerom da sud utvrdi kako su uplatom od 25. studenoga 1992. postali vlasnici ugovorenog broja dionica.

Fond je izvršio konačan obračun duga sa zateznim kamatama, te je u siječnju 1996. poslao opomene, kojima su dioničari pozvani da podmire dug u roku 15 dana ili će Fond raskinuti ugovore. U veljači 1996. dioničari su zahtijevali od Općinskog suda rješenje o uvođenju privremene mjere, kojim se Fondu zabranjuje raskidanje ugovora. Općinski sud donosi privremenu mjeru u veljači 1996., a na žalbu Fonda, Županijski sud je ukida u ožujku 1997. Dioničari su po primljenim opomenama, u veljači 1996. i u lipnju 1997. podmirili cjelokupni iznos duga, a Fond je izdao pojedinačne potvrde o vlasništvu ugovorenih dionica. Tužba, kojom dioničari zahtijevaju povrat uplaćenih iznosa na ime revalorizacije vrijednosti dionica, obračunane nakon 25. studenoga 1992. i dalje se vodi na Općinskom sudu, a sljedeća rasprava je zakazana za lipanj 2002.

Uvidom u knjigu dionica, utvrđeno je da su mali dioničari tijekom 1994. i 1995. prenosili

11 dionice koje su upisali na temelju ugovora o prodaji. Prijenos se obavljao na temelju zaključenih ugovora kojima je bio određen, broj i nominalna vrijednost upisanih dionica, broj dionica s popustom, kao i broj i nominalna vrijednost otplaćenih i neotplaćenih dionica. Ugovorima je bilo određeno da stjecatelji za iznos neotplaćenih dionica preuzimaju daljnju otplatu stečenih dionica prema Fondu. Većina ugovora ovjerena je od strane javnog bilježnika.

Prema knjizi dionica, dioničari su prenijeli ukupno 6 266 dionica, od čega na Društvo 348 dionica. Preostalih 5 918 dionica prenijeli su na tri društva: NIK d.o.o. 710 dionica, Deni D.K. d.o.o. 4 678,9 dionica i Pinija-commerce s p.o. 530 dionica. Društva Deni D.K. d.o.o. i Pinija-commerce s p.o. prenijeli su dionice na dvije fizičke osobe, na temelju četiri ugovora o prijenosu zaključenih 26. siječnja 1996. Ugovorima su utvrđeni serijski i kontrolni brojevi dionica koje se prenose, broj ugovora zaključenog s Fondom, na temelju kojeg je u postupku pretvorbe prvi imatelj dionica izvorno stekao neotplaćene dionice koje su predmet prijenosa. Također je određena ukupna nominalna vrijednost dionica koje se prenose, ali ne i njihov broj. Danom potpisivanja ugovora, stjecatelji preuzimaju sve obveze prenositelja, kao i pravo na dividendu za 1995. Obveze prenositelja nisu navedene, a nije ni utvrđena cijena stjecanja dionica, već je određeno da će se o cijeni zaključiti naknadni ugovori. Ugovori nisu ovjereni kod javnog bilježnika. U dokumentaciji Društva se ne nalaze ugovori kojima je utvrđena cijena po kojoj su fizičke osobe stekle dionice. U vrijeme kada su spomenuta društva prenijela dionice na fizičke osobe, dionice još nisu u cijelosti bile otplaćene prema Fondu, jer su društva te dionice stekla prema ugovorima o prodaji kojima su preuzeli i konačnu otplatu dionica prema Fondu. Odredbom članka 21.d Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, propisano je da se neotplaćene dionice prenose ugovorom u obliku javno ovjerene isprave, a ugovorom se mora između ostaloga odrediti nominalna vrijednost neotplaćenih dionica, te ukupan broj neotplaćenih dionica koje se prenose s naznakom ukupne nominalne vrijednosti tih dionica.

Ugovori o prijenosu nisu zaključeni u skladu s odredbom članka 21.d Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, jer nisu ovjereni kao javna isprava, a u njima nije utvrđena nominalna vrijednost neotplaćenih dionica i ukupan broj neotplaćenih dionica koje se prenose, već je iskazana samo ukupna nominalna vrijednost dionica koje se prenose.

Od 4 678,9 dionica koje je posjedovalo društvo Deni D.K. d.o.o. prenijelo je na

Vladimira Kričkića 2 340,2 dionica, a na Željku Petrik 2 338,7 dionica. Od 530 dionica koje je posjedovalo društvo Pinija-commerce s p.o. prenijelo je na Željku Petrik 270 dionica, a na Vladimira Kričkića 260 dionica. Navedenim prijenosima Vladimir Kričkić postao je vlasnikom 2 600,2 dionica, a Željka Petrik 2 608,7 dionica. Uvidom u dokumentaciju Fonda, utvrđeno je da prijenos dionica s društava Deni D.K. d.o.o. i Pinija-commerce s p.o. na Vladimira Kričkića i Željku Petrik nije evidentiran. Prije no što su dionice otplatili Fondu, Vladimir Kričkić (2 600), Željka Petrik (2 609), te deset dioničara koji su bili vlasnici dionica s popustom i bez popusta (5 966), zajednički ih prodaju društvu Amfora d.d.

- Stjecanje dionica Društva od strane društva Amfora d.d. Društvo Amfora d.d. kupilo je prema ugovoru o kupoprodaji od 26. veljače 1997. i

12 dodatka ugovoru od 12. ožujka 1997. od 12 dioničara 11 175 dionica. Cijena po kojoj će se dionice steći ugovorena je u iznosu 13.000.000,- DEM ili 1.163,31 DEM po dionici, što je za 132,67% veći iznos od nominalne vrijednosti. Ugovorom i dodatkom ugovoru pobrojani su dioničari, te broj dionica s kontrolnim brojevima koje pojedini od njih prodaje. Utvrđeno je da je od 11 175 dionica koje se prodaju, 1 140 dionica neotplaćeno prema Fondu. Dio ugovorene cijene u iznosu 2.163.652,- DEM društvo Amfora d.d. trebalo je platiti Fondu, a dio u iznosu 10.836.348,- DEM dioničarima. Ugovorena cijena koja pripada Fondu sadrži nepodmirenu revalorizaciju za prijevremeno otplaćene dionice u iznosu 1.639.728,- DEM i obvezu za neotplaćene dionice u iznosu 523.924,- DEM. Dio ugovorene cijene koja pripada dioničarima podmirit će se u iznosu 10.407.000,- DEM na njihove tekuće račune (od čega 6.407.000,- DEM u roku 14 dana, a 4.000.000,- DEM u šest obroka), a dio u iznosu 429.348,- DEM platit će se na račun poslovne banke za podmirenje obveza po kreditima što ih je banka odobrila dioničarima u 1992.

Na temelju navedenog ugovora i dodatka ugovoru, društvo Amfora d.d. je na dan 26. veljače 1997. obavilo kupnju, a time i raspolagalo s 11 175 dionica ili s 52,68% temeljnog kapitala Društva. Istog dana, obavljenom prodajom, Vladimir Kričkić je prestao raspolagati s 2 600 dionica (12,26% temeljnog kapitala), a Željka Petrik s 2 609 dionica (12,3% temeljnog kapitala). Uvidom u dokumentaciju, utvrđeno je da je putem poslovne banke društvo Amfora d.d. Fondu prenijelo obveznice Republike Hrvatske 3. lipnja 1997. u protuvrijednosti 2.157.389,43 DEM, a 19. lipnja 1997. u protuvrijednosti 99.022,10 DEM.

Navedeni dioničari izgubili su sva glasačka prava, odnosno njihov udio u temeljnom kapitalu pao je ispod praga od 10,0%, dok je društvo Amfora d.d. steklo udio u temeljnom kapitalu i nadmašilo prag od 50,0%, o čemu nisu obavijestili Komisiju za vrijednosne papire.

Odredbama članka 74. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, fizička ili

pravna osoba dužna je u roku od sedam dana obavijestiti Komisiju o pribavljanju ili otpuštanju vrijednosnih papira na temelju kojih su pribavljena ili izgubljena glasačka prava na sjednicama skupštine društva, s čime je razmjerni broj glasova kojima raspolaže nadmašio, odnosno pao ispod jednog od sljedećih pragova: 10,0%, 20,0%, 1/3, 50,0%, 2/3, ili 75,0%. Neobavješćivanjem Komisije o stjecanju vlasništva iznad 50,0% dionica, odnosno o prestanku raspolaganja ispod 10,0% dionica Društva, dioničari Željka Petrik i Vladimir Kričkić, te društvo Amfora d.d. nisu postupili u skladu s navedenom odredbom, što je i utvrđeno zapisnikom Komisije od 15. veljače 1999. 4.2. Dionice iz portfelja Fonda i mirovinskih fondova

Nakon provedenog upisa i prodaje dionica Odlukom o prijenosu dionica od 20. srpnja

1992. u portfelj Fonda bilo je preneseno 3 700 dionica, a u portfelj mirovinskih fondova 1 850 dionica, odnosno ukupno 5 550 dionica. U razdoblju od kolovoza 1992. do veljače 1994. Fond nije ponudio na prodaju putem javne objave, dionice iz svog portfelja, što je bio dužan u skladu s odredbama članka 31. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, ukoliko Vlada Republike Hrvatske ne odluči drugačije.

Fond i mirovinski fondovi objavili su 7. veljače 1994. zajednički oglas kojim prodaju dionice Društva iz svojih portfelja. U oglasu je navedeno da se prodaje 25,62% vrijednosti temeljnog kapitala, od čega se na Fond odnosi 16,9%, a na mirovinske fondove 8,72%.

13 Naznačeno je da prednost imaju oni kupci koji su zainteresirani za pružanje tehnološke podrške, te da je rok za predaju ponuda 14. ožujka 1994. Oglasom nije određen broj dionica, nominalna vrijednost dionica, najniža prodajna cijena po dionici, kao ni drugi uvjeti prodaje.

Iz dokumentacije nije razvidno zbog čega je objavljen zajednički oglas. U oglasu,

postotno (25,62%) iskazana vrijednost temeljnog kapitala koja se prodaje, odgovara 5 435 dionici, od čega se na Fond odnosi 3 585 dionica, a na mirovinske fondove 1 850 dionica. Prema zapisniku s otvaranja ponuda od 14. ožujka 1994. ponudu je podnio samo jedan ponuditelj, društvo NIK d.o.o. iz Zagreba. Iz navedenog zapisnika i ponude vidljivo je da ponuditelj namjerava kupiti 5 435 dionica po cijeni od 2.750.000,- DEM, što iznosi 505,97 DEM po dionici ili 1,19% više u odnosu na nominalnu vrijednost dionica. Kao rok plaćanja cjelokupnog iznosa određeno je sedam dana od dana zaključenja ugovora.

U dokumentaciji Fonda nema zapisnika o izboru ponuditelja. U skladu s ponudom društvo NIK d.o.o. i Fond zaključili su 1. travnja 1994. ugovor o

prodaji, u kojem je bilo određeno da će se u slučaju deviznog plaćanja ugovorena cijena doznačiti na devizni račun Fonda kod poslovne banke. Ugovorom i ponudbenom dokumentacijom nije navedeno na temelju čega Fond pored svojih prodaje i dionice mirovinskih fondova. Također, ugovorom nije određeno koliko od ugovorenih 5 435 dionica pripada Fondu, a koliko pojedinom mirovinskom fondu.

Uvidom u dokumentaciju Fonda, utvrđeno je da je umjesto društva NIK d.o.o. ugovorenu cijenu podmirila inozemna tvrtka GB Elektro-Grosshandels. Plaćanje je obavljeno deviznom doznakom iz inozemstva, putem poslovne banke. Na račun Fonda plaćanje u protuvrijednosti 2.750.000,- DEM izvršeno je 20. travnja 1994.

Društvo je 4. srpnja 1994. podnijelo tužbu Trgovačkom sudu u Zagrebu protiv društva NIK d.o.o. i Fonda, radi poništenja ugovora o prodaji zaključenog 1. travnja 1994. Društvo je smatralo da mu je pripadalo pravo prvokupa dionica od Fonda, u skladu sa statutom Društva. Trgovački sud je rješenjem od 28. studenoga 1994. odbio tužbu Društva, a na njegovu žalbu, Visoki trgovački sud je 11. veljače 1997. potvrdio presudu i rješenje Trgovačkog suda.

Odlukom o prijenosu dionica, mirovinskim fondovima pripalo je 1 850 dionica, što po cijeni od 505,97 DEM po dionici iznosi 936.044,5 DEM. Dopisom od 12. srpnja 1996., mirovinski fondovi zahtijevaju od Fonda podmirenje duga i zateznih kamata u ukupnom iznosu 1.211.411,45 DEM. Fond je 27. ožujka 1997., što znači nakon dvije godine i 11 mjeseci, platio samo dug, bez kamata.

Društvo NIK d.o.o. je kupnjom 5 435 dionica 1. travnja 1994. od Fonda i 710 dionica u razdoblju od 1. travnja do 3. lipnja 1994. od malih dioničara, postalo vlasnikom 6 145 dionica, što čini 28,97% temeljnog kapitala Društva. Svih 6 145 dionica prodaje Društvu u ožujku 1995. Cijena po kojoj je društvo NIK d.o.o. steklo 5 435 dionica iznosila je 505,97 DEM po dionici, a iste dionice prodalo je Društvu za 650,94 DEM po dionici.

Fond je u razdoblju od 13. srpnja 1993. do 22. prosinca 1999. ustupio bez naknade, u skladu s propisima, osmorici invalida Domovinskog rata ukupno 113 dionica. Pojedinom invalidu dodijeljeno je od četiri do 29 dionica.

Prema ugovoru o prijenosu dionica od 18. ožujka 1997., Fond je iz svog portfelja prenio

11 dionica u portfelj Društva. Prijenos je izvršen u skladu s člankom 8. Zakona o sanaciji određenih poduzeća i točki V. Odluke Vlade Republike Hrvatske o sanaciji određenih

14 poduzeća.

S navedenim dionicama podmirena su potraživanja koja je Društvo imalo prema brodogradilištu 3. MAJ d.d. Rijeka. U knjizi dionica nije evidentirano prenesenih 11 dionica, iako je Fond o prijenosu obavijestio Društvo dopisom od 20. ožujka 1997.

Nakon što je Fond od 3 700 dionica iz svog portfelja bez naknade dodijelio 113 dionica invalidima Domovinskog rata, 3 585 dionica prodao društvu NIK d.o.o., 11 dionica prenio Društvu, a raskidom ugovora s malim dioničarima stekao 553 dionice, Fond je na dan pokretanja stečaja nad Društvom raspolagao s 544 dionice.

Uvidom u dokumentaciju Fonda, utvrđeno je da je od 21 212 dionica do konca ožujka 2000. otplaćeno 19 751,8 dionica, 113 dionica dodijeljeno je bez naknade, te je u vrijeme revizije (ožujak 2002.) ostalo neotplaćeno 1 347,2 dionica. 4.3. Stjecanje vlastitih dionica

Prema knjizi dionica, Društvo je početkom 1994. u svom portfelju imalo dvije neraspoređene dionice. U razdoblju od 1. srpnja 1994. do 17. svibnja 1995. steklo je 348 vlastitih dionica kupnjom od malih dioničara (svojih zaposlenika). Ugovorom o kupoprodaji od 22. ožujka 1995., Društvo je od društva NIK d.o.o. kupilo 6 145 svojih dionica. Na dan 17. svibnja 1995. Društvo je imalo u svom portfelju ukupno 6 495 dionica, što čini 30,61% udjela u temeljnom kapitalu.

Nadzorni odbor je 9. prosinca 1996. donio odluku o dodjeli, bez naknade 96 vlastitih dionica zaposlenicima Društva koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Nakon ove dodjele, Društvo posjeduje 6 399 vlastitih dionica, što čini 30,17% temeljnog kapitala. Isti broj vlastitih dionica Društvo je posjedovalo u vrijeme pokretanja stečajnog postupka u ožujku 2000.

Uvidom u revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji poslovanja za 1995. i u knjigovodstvenu dokumentaciju, utvrđeno je da je Društvo formiralo odgovarajuće pričuve za navedeno stjecanje vlastitih dionica. Uvidom u zapisnik u svezi stjecanja vlastitih dionica, kojeg je na temelju provedenog nadzora 15. veljače 1999. sastavila Komisija za vrijednosne papire, kao i u zapisnike skupštine Društva, utvrđeno je da Društvo nije steklo vlastite dionice u skladu s odredbama članka 233. Zakona o trgovačkim društvima. Komisija za vrijednosne papire zahtijevala je dopisom od 16. studenoga 1998. da Društvo obrazloži stjecanje vlastitih dionica. U svom odgovoru od 26. studenoga 1998., Društvo kao razlog stjecanja vlastitih dionica navodi dobre poslovne rezultate.

Odredbom članka 233. Zakona o trgovačkim društvima, propisani su slučajevi u kojima se vlastite dionice mogu stjecati. Dobri poslovni rezultati nisu predviđeni navedenom odredbom. Prema odredbama članka 236. Zakona o trgovačkim društvima, određeno je da društvo koje stekne vlastite dionice protivno odredbama članka 233. odnosno ako ih nije steklo za otklanjanje teške štete koja neposredno postoji ili u svrhu da ih steknu zaposleni u društvu ili

15 povezanom društvu, mora ih otuđiti u roku godinu dana. Ako ukupni nominalni iznos dionica koje društvo stekne i još ih drži, prelazi 10,0% temeljnog kapitala, a steklo ih je na dopušteni način u svrhu otklanjanja štete koja neposredno predstoji, mora u roku tri godine od dana stjecanja, otuđiti onaj dio koji prelazi 10,0%. Nadalje, ako se vlastite dionice ne otuđe u navedenim rokovima, društvo ih je dužno povući. Društvo nije postupilo u skladu s odredbama članka 236. Zakona o trgovačkim društvima, jer nije otuđilo vlastite dionice u roku godine dana, odnosno do 17. svibnja 1996., a nije ih ni povuklo do dana pokretanja stečajnog postupka.

Ugovorena cijena po kojoj je Društvo kupilo vlastite dionice od društva NIK d.o.o. iznosila je 4.000.000,- DEM, odnosno 650,94 DEM po dionici, što je za 150,94 DEM veći iznos od nominalne vrijednosti dionice. Navedene vlastite dionice opterećene su zalogom uknjiženim od strane poslovne banke u svrhu osiguranja vraćanja dugoročnog kredita. Prema ugovoru o dugoročnom kreditu za obrtna sredstva, zaključenom 22. ožujka 1995., banka je Društvu odobrila kredit u iznosu 4.000.000,- DEM, na rok od šest godina, po godišnjoj kamatnoj stopi od 13,0%. Istog dana i za isti iznos, Društvo je kupilo vlastite dionice od društva NIK d.o.o. Ugovorom je određeno da će se sredstvima kredita podmiriti dio duga društva NIK d.o.o. prema banci. Za osiguranje povrata kredita, zaključen je 8. svibnja 1995. ugovor o zalogu. Ovim ugovorom, osim Društva, kao založni dužnici navedena su i društva Deni D.K. d.o.o. i Pinija-commerce d.o.o., a ukupno je založeno 11 643,9 dionica. U dokumentaciji nema dokaza da su navedena društva povezana društva s Društvom, čime se ne može ni protumačiti njihova volja da zajednički založe svoje dionice, za kredit koji je odobren Društvu.

Uvidom u poslovne knjige, utvrđeno je da Društvo nije pravodobno podmirivalo ugovorene obveze po navedenom kreditu, zbog nedostatka likvidnih sredstava. Koncem 1999. stanje duga za glavnicu iznosi 1.600.000,- DEM, od čega se 800.000,- DEM odnosi na dospjeli, a 800.000,- DEM na nedospjeli dug. Pored dospjelog nepodmirenog duga za glavnicu evidentirane su i obveze za tečajnu razliku u iznosu 298.424,00 kn, te dospjele neplaćene kamate u iznosu 1.481.000,00 kn. 5. VLASNIČKA STRUKTURA U VRIJEME OBAVLJANJA REVIZIJE

I POSLOVANJE DRUŠTVA 5.1. Vlasnička struktura u vrijeme obavljanja revizije

Uvidom u knjigu dionica utvrđeno je da je posljednja promjena vlasništva evidentirana u knjizi dionica 21. ožujka 2000. kada je po pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Zagrebu P-1493/97 iz siječnja 1999. riješeno da se utvrđuje ništavim ugovor o kreditu za kupnju dionica zaključen između Zagrebačke banke d.d. i dioničara Josipa Kovača. Ugovor o kreditu utvrđen je ništavim na temelju odredba članka 6. Zakona o ništavosti određenih vrsta ugovora o osiguranju i ugovora o kreditu, a slijedom presude utvrđen je ništavim i ugovor kojim je dioničar kupio dionice od Fonda zaključen u srpnju 1992. Zbog ništavosti narečenih ugovora, dionice koje su kupljene sredstvima kredita pripale su Fondu. Tablica broj 2 Vlasnička struktura prema knjizi dionica (ožujak 2000.)

16 Redni broj

Vlasnik Broj dionica

Udjel u temeljnom

kapitalu u %

1. Društvo - vlastite dionice 6 399

30,17

2.

dioničari 3 085

14,54

3.

Amfora d.d., Makarska 11 175

52,68

4.

Fond 553

2,61

Ukupno 21 212

100,00

Podaci o broju dionica koje se nalaze u portfelju Fonda prema knjizi dionica (553)

razlikuju se od podataka u evidenciji Fonda (544) za devet dionica. Ova razlika proizašla je iz činjenice da u knjizi dionica nije evidentirano 11 dionica što ih je Fond prenio Društvu na temelju zaključka Vlade Republike Hrvatske, a istodobno Fond nema evidentirane dvije dionice koje se od početka pretvorbe vode u knjizi dionica kao neraspoređene. 5.2. Podaci o poslovanju prema temeljnim financijskim izvještajima

Poslovni rezultati Društva prema financijskim izvještajima u razdoblju od 1993. do 2000. iskazani su u tablici broj 3.

17 Tablica broj 3

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA RAZDOBLJE OD 1993. DO 2000. u kn

Rbr.

b

Naziv

1993. 1994. 1995. 1996. 1997.

1998. 1999. 2000.

I

AKTIVA

90.160.293,62 92.120.707,04 130.815.069,61 130.748.910,01 145.565.616,33 175.721.805,43 158.359.625,14 142.555.038,31

1.

Dugotrajna imovina

72.523.229,09 73.442.502,86 99.259.828,47 91.169.561,25 103.872.853,38 98.395.545,77 88.302.801,94 76.733.994,10

- nematerijalna - materijalna - financijska

-

72.446.253,03 76.976,06

- 72.178.134,70

1.264.368,16

- 83.264.874,28 15.994.954,19

- 75.007.116,19 16.162.445,06

- 87.394.387,93 16.478.465,45

- 77.671.773,11 20.723.772,66

- 67.276.783,04 21.026.018,90

30.977,95 56.757.418,74 19.945.597,41

2.

Kratkotrajna imovina

17.637.064,53 18.678.204,18 31.555.241,14 39.579.348,76 41.692.762,95 77.326.259,66 70.056.823,20 65.821.044,21

- zalihe - potraživanja - financ. imov. i novac

10.889.673,01

5.679.711,38 1.067.680,14

9.275.842,95 8.472.825,77

929.535,46

10.891.743,09 18.720.366,05

1.943.132,00

15.602.074,97 19.035.556,01

4.941.717,78

14.079.592,33 26.167.821,61

1.445.349,01

12.862.719,37 62.780.040,38

1.683.499,91

13.448.677,26 55.601.216,24

1.006.929,70

15.399.136,63 46.740.308,12

3.681.599,46

II PASIVA

90.160.293,62 92.120.707,04 130.815.069,61 130.748.910,01 145.565.616,33 175.721.805,43 158.359.625,14 142.555.038,31

1.

Kapital i pričuve

65.385.863,70 68.188.228,33 69.800.116,90 69.489.523,18 70.525.698,95 71.065.028,04 71.485.886,52 64.732.426,58

- upisani kapital - premije na emit.dion.(kap.dob) - revalorizacijska pričuva - pričuve - zadržana dobit - preneseni gubitak - dobit tekuće godine - gubitak tekuće godine

40.322.014,89

- -

21.668.925,39 513.145,73

- 2.881.777,69

-

38.522.052,60 - -

23.807.650,15 3.056.160,94

- 2.802.364,64

-

39.337.000,00 - -

22.653.940,28 5.210.790,99

- 2.598.385,63

-

39.327.048,00 - -

22.793.589,05 6.279.953,87

- 1.088.932,26

-

39.327.048,00 - -

22.847.859,71 7.314.615,47

- 1.036.175,77

-

39.327.048,00 - -

22.899.668,49 8.298.982,46

- 539.329,09

-

39.327.048,00 - -

22.926.634,94 8.811.345,10

- 420.858,48

-

39.327.048,00 - -

22.926.634,94 9.232.203,58

- -

6.753.459,94

2.

Dugoročne obveze

10.859.681,23 9.309.450,04 35.577.173,65 25.620.355,92 36.734.854,64 25.493.433,44 20.232.614,43 12.443.124,13

3.

Kratkoročne obveze

13.914.748,69 14.623.028,67 25.437.779,06 35.639.030,91 38.305.062,74 78.451.293,66 64.412.335,84 60.935.320,70

4.

Odgođ.plać.troš.i prih.bud.razd.

- - - - - 712.050,29 2.228.788,35 4.444.166,90

III

UKUPNI PRIHODI

51.810.024,52 130.735.080,66 123.199.986,52 118.584.258,88 119.428.426,78 164.940.281,74 148.501.667,04 150.247.220,71

IV

UKUPNI RASHODI

55.793.285,70 127.905.544,77 120.606.051,16 117.498.845,86 118.392.251,01 164.400.952,65 148.080.808,56 157.000.680,65

V

DOBIT/GUBITAK

-2.881.777,68 2.801.730,70 2.593.935,36 1.085.413,02 1.036.175,77 539.329,09 420.858,48 -6.753.459,94

18 Društvo je u razdoblju od 1994. do 1999. ostvarivalo dobit. U računu dobiti i gubitka za

1999. ukupni prihodi iznose 148.501.667,04 kn, ukupni rashodi 148.080.808,56 kn, te dobit financijske godine 420.858,48 kn.

U bilanci stanja na dan 31. prosinca 1999. sredstva i izvori sredstava iznose

158.359.625,14 kn. Aktivu čine dugotrajna imovina u iznosu 88.302.801,94 kn ili 55,76%, te kratkotrajna imovina u iznosu 70.056.823,20 kn ili 44,24%. Pasivu čine kapital i pričuve u iznosu 71.485.886,52 kn ili 45,14%, kratkoročne obveze u iznosu 64.412.335,84 kn ili 40,67%, dugoročne obveze u iznosu 20.232.614,43 kn ili 12,78%, te odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja u iznosu 2.228.788,35 kn ili 1,41%. Kapital iskazan u iznosu 71.485.886,52 kn sadrži temeljni kapital u iznosu 39.327.048,00 kn, pričuve u iznosu 22.926.634,94 kn, zadržanu dobit u iznosu 8.811.345,10 kn, te dobit tekuće godine u iznosu 420.858,48 kn.

Reviziju temeljnih financijskih izvještaja Društva za 1999. i 2000. obavila je revizorska

tvrtka Concordia Audit d.o.o. Zagreb. U revizorskom izvještaju utvrđeno je da je Društvo tijekom 1999., a i ranije poslovalo kao povezano društvo unutar Gucić grupe, gdje su značajne poslovne i financijske odluke bile kontrolirane. Navedena okolnost imala je utjecaja na financijsko stanje, financijske tijekove i prihvaćene obveze, odnosno potraživanja između povezanih stranaka. Prema revizorskom izvještaju, niz društava iz sustava Gucić grupe je bilo u značajnim poteškoćama, zbog čega su pokrenuti stečajevi, a dužnici odnosno vjerovnici unutar navedene grupe nisu bili sposobni za plaćanje preuzetih obveza. Banke kao vjerovnici su primile osiguranja svojih potraživanja od društava unutar Gucić grupe, a zbog nemogućnosti naplate svojih potraživanja aktivirale su primljene instrumente osiguranja plaćanja, iako je bilo nerealno očekivati da će se namirenje ispuniti. Nadalje, u revizorskom izvještaju je utvrđeno da uprava Društva nije u smislu odredbe članka 497. Zakona o trgovačkim društvima sastavila izvještaj o odnosima s povezanim društvima Gucić grupe za 1999., nije izvijestila o pravnim poslovima koje je Društvo preuzelo unutar povezanih društava, te nije utvrdila štete koje su iz toga proistekle, kao ni to da štete nisu nadoknađene.

Revizorska tvrtka ustanovila je da Društvo za poslovnu 1999. nije ostvarilo dobit u iznosu 420.858,48 kn kao što je iskazano u financijskim izvještajima. Prema dokumentaciji koja je bila na raspolaganju revizorskoj tvrtki utvrđen je gubitak u iznosu 31.663.000,00 kn. Zbog razlike između iskazane dobiti u financijskim izvještajima Društva i ustanovljenog gubitka od strane ovlaštenog revizora, revizorska tvrtka nije bila u mogućnosti izraziti mišljenje o realnosti i objektivnosti rezultata poslovanja iskazanih u temeljnim financijskim izvještajima za 1999.

U bilanci kao ni u izvanbilančnim evidencijama na dan 31. prosinca 1999. nisu bili iskazani iznosi koji se odnose na potencijalne obveze, što bi proizašle iz sudužništva Društva po ugovorima o kreditima koje su dvije poslovne banke odobrile trgovačkim društvima unutar Gucić grupe.

Osim za 1995., kada je dio ostvarene dobiti raspoređen za dividendu, za druge poslovne godine dobit je raspoređivana u zakonske i druge pričuve. Na glavnoj skupštini održanoj 12. svibnja 1996. donesena je odluka da se ukupna ostvarena dobit za 1995. u iznosu 2.593.935,36 kn raspoređuje u zakonske i druge pričuve u iznosu 1.167.270,93 kn, a za dividendu u iznosu 1.426.664,43 kn. Dividenda po dionici iznosi 96,94 kn, a u navedenom iznosu je i isplaćena. U 1995. Društvo je imalo 6 495 vlastitih dionica na koje nije isplaćena dividenda.

Za 2000. godinu sastavljeni su odvojeni financijski izvještaji, i to za razdoblja od 1.

19 siječnja 2000. do 7. ožujka 2000. (kada je otvoren stečaj), i od 8. ožujka 2000. do 31. prosinca 2000. Prema Računu dobiti i gubitka ukupni prihodi za razdoblje od 1. siječnja 2000. do 7. ožujka 2000. iznose 21.863.298,54 kn, ukupni rashodi 29.516.864,46 kn, a gubitak iznosi 7.653.565,92 kn. U razdoblju od 8. ožujka 2000. do 31. prosinca 2000. ukupni prihodi iznose 128.383.922,17 kn, ukupni rashodi 127.483.816,19 kn, a dobit 900.105,98 kn. Na razini cijele 2000. ukupni prihodi iznose 150.247.220,71 kn, ukupni rashodi 157.000.680,65 kn, a gubitak 6.753.459,94 kn.

U bilanci na dan 31. prosinca 2000. sredstva i izvori sredstava iznose 142.555.038,31 kn. Sredstva (aktivu) čine dugotrajna imovina u iznosu 76.733.994,10 kn ili 53,83%, te kratkotrajna imovina 65.821.044,21 kn ili 46,17%. Izvore sredstava (pasivu) čine kapital i pričuve u iznosu 64.732.426,58 kn ili 45,41%, kratkoročne obveze u iznosu 60.935.320,70 kn ili 42,74%, dugoročne obveze u iznosu 12.443.124,13 kn ili 8,73%, te odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja u iznosu 4.444.166,90 kn ili 3,12%. Kapital iskazan u iznosu 64.732.426,58 kn sadrži temeljni kapital u iznosu 39.327.048,00 kn, pričuve u iznosu 22.926.634,94 kn, zadržanu dobit u iznosu 9.232.203,58 kn, a kao umanjujuću stavku gubitak tekuće godine u iznosu 6.753.459,94 kn.

5.3. Poslovanje s povezanim društvima

Značajniji utjecaj nad poslovnim i financijskim aktivnostima tijekom 1999. ostvaren je putem društva BAP-GROUP d.o.o. Zagreb, upisanog u Trgovačkom sudu u Zagrebu pod matičnim brojem 080250458. Osnovalo ga je društvo Pivovara d.d. Osijek. 5. listopada 1998. s temeljnim kapitalom u iznosu 100.000,00 kn. Član uprave društva BAP GROUP d.o.o. je Ante Gucić, koji je ujedno i član nadzornog odbora Društva. U srpnju 2000. nad društvom BAP GROUP d.o.o. je pokrenut stečajni postupak.

Društvo i društvo BAP GROUP d.o.o. zaključili su 2. siječnja 1999. ugovor o poslovnoj suradnji kojim je određeno da društvo BAP GROUP d.o.o. postaje ekskluzivan kupac i distributer proizvodnog programa Društva, te društava Amfora d.d. i Pivovara d.d. Usluge što će ih Društvo obavljati u ime i za račun društva BAP GROUP d.o.o. su marketing, prodaja, distribucija, knjigovodstvene usluge, financijski poslovi, nabava, te informatički, pravni i kadrovski poslovi. Dakle, Društvo je preuzelo sve usluge koje omogućuju obavljanje poslovnih aktivnosti koje se odnose na društvo BAP GROUP d.o.o. Prema obrazloženju odgovorne osobe za računovodstvo i prema izvještaju revizorske tvrtke Concordia Audit d.o.o., cijene po kojima su proizvodi prodavani društvu BAP GROUP d.o.o. nisu odstupale od cijena koje su se zaračunavale drugim kupcima. Mjesečne naknade za obavljanje preuzetih usluga koje Društvo obavlja za društvo BAP GROUP d.o.o. prema dodatku ugovora o poslovnoj suradnji od 30. lipnja 1999. za mjesec srpanj, kolovoz i rujan 1999. iznosile su 2.500.000,00 kn, a za sve sljedeće mjesece tijekom godine 1.700.000,00 kn. Provođenjem odredaba navedenih ugovora Društvo je i nadalje putem svoje prodajne mreže distribuiralo svoje proizvode kupcima. Na računima koji su ispostavljani kupcima kao prodavatelj bilo je naznačeno društvo BAP GROUP d.o.o., a istodobno je ispostavljan račun kojim Društvo potražuje od društva BAP GROUP d.o.o. za izvršenu isporuku krajnjem kupcu. Razlika u cijeni između potraživanja prema krajnjem kupcu i potraživanja Društva sadržana je u iznosima koje je Društvo obračunalo za obavljene usluge. Navedenim ugovorima, Društvo je stavljeno u zavisni položaj u odnosu na društvo BAP GROUP d.o.o., jer su potraživanja od kupaca i na njima temeljeni priljevi sredstava preneseni na društvo BAP GROUP d.o.o., čime je upravljanje novčanim sredstvima stavljeno izvan kontrole Društva.

Uvidom u glavnu knjigu, izvještaj o obavljenoj reviziji poslovanja Društva za 1999. kojeg

20 je sastavila revizorska tvrtka i prema podnescima stečajnog upravitelja Društva Trgovačkom sudu, te njegovim prijavama priznatih potraživanja Društva prema drugim društvima u stečaju, utvrđeno je da su knjiženjem niza ugovora o cesiji, izjava o kompenzaciji i ugovora o nalogu (od kojih većina nosi datum 29. prosinca 1999.) između društava u sastavu koncerna Gucić grupe, smanjena ukupna sredstva i njihovi izvori u bilanci Društva za 24.862.082,74 kn. Ovo smanjenje provedeno je evidentiranjem navedenih dokumenata na sljedeći način: potraživanja (za isporučene proizvode) prema društvima BAP GROUP d.o.o. u iznosu 20.851.345,74 kn, Pivovara d.d. u iznosu 1.474.319,00 kn i Brodokomercu d.d. u iznosu 2.536.418,00 kn zatvorena su s obvezama prema društvima BAP GROUP d.o.o. u iznosu 6.949.010,81 kn, NIK d.o.o. (za dug prenesen od Moslavačkog vinogorja) u iznosu 10.003.889,74 kn, G ŠPORTU d.o.o. u iznosu 5.091.768,00 kn (od čega za dionice Mornara d.d. 4.382.294,19 kn), Pivovari d.d. u iznosu 2.601.825,00 kn (od čega za dionice Slavonija osiguranja 1.275.813,07 kn), NIK-Trgovina d.o.o. u iznosu 150.000,00 kn i Croatia-Shops d.o.o. u iznosu 65.589,19 kn.

Nastavno se navode najznačajnije pravno-financijske transakcije kojima je Društvo stavljeno u zavisan položaj prema društvu BAP GROUP d.o.o.

- Dionice društva Mornar d.d.

Ugovorom o prijenosu dionica zaključenim 4. studenoga 1998. utvrđeno je da društvo

NIK d.o.o. prenosi Društvu 11 342 dionica društva Mornar d.d. iz Makarske, a naknada za prijenos iznosi 1.134.200,- DEM, što po tadašnjem tečaju iznosi 4.238.165,14 kn i odgovara nominalnoj vrijednosti dionica. Drugim ugovorom o prijenosu dionica zaključenim 7. listopada 1999. utvrđeno je da isti prenositelj prenosi na Društvo 1 212 dionica društva Mornar d.d. nominalne vrijednosti 121.200,- DEM, a naknada za prijenos iznosi 127.050,00 kn. Na temelju ovih ugovora Društvo je trebalo biti upisano u knjigu dionica. Upis nije izvršen. Prema dopisu stečajnog upravitelja društva NIK d.o.o. od 19. veljače 2001. što ga je uputio stečajnom upravitelju Društva i priloženim ugovorima o zalogu dionica društva Mornar d.d. (iz siječnja i travnja 1995.) za osiguranje povrata kredita društva NIK d.o.o. Zagrebačkoj banci d.d., razvidno je da su dionice društva Mornar d.d. bile založene još 1995.

Ugovorom o cesiji od 20. studenoga 1998. društvo NIK d.o.o. potraživanje prema Društvu u iznosu 5.312.703,36 kn ustupilo je društvu G-ŠPORT d.o.o., od čega se 4.238.165,14 kn odnosi na potraživanje po ugovoru o prijenosu dionica društva Mornar d.d. od 4. studenoga 1998.

Ugovorom o cesiji od 29. prosinca 1999. društvo G-ŠPORT d.o.o. potraživanje prema Društvu, ustupa društvu BAP GROUP d.o.o. u iznosu 5.091.768,00 kn. Istog dana, društvo BAP GROUP d.o.o. i Društvo izjavom o prijeboju u iznosu 5.091.768,00 kn obavili su prijeboj potraživanja društva BAP GROUP d.o.o. prema Društvu i obveze društva BAP GROUP d.o.o. prema Društvu za isporučenu robu.

Rezultat evidentiranja poslovnih promjena prema pobrojanim ugovorima je, da je Društvo ostalo bez potraživanja za isporučenu robu društvu BAP GROUP d.o.o. u iznosu 5.091.768,00 kn. U međuvremenu je društvo BAP GROUP d.o.o. otišlo u stečaj, pa je društvo G-ŠPORT d.o.o. prijavilo tražbinu prema društvu BAP GROUP d.o.o. u stečaju, u iznosu 5.091.768,00 kn. Društvo se nije moglo upisati u knjigu dionica društva Mornar d.d. kao vlasnik 11 342 dionica, jer su dionice bile založene i poslovna banka ima na njih pravo po ugovorima o zalogu iz 1995.

- Moslavačko vinogorje d.d.

21 Ugovorom o preuzimanju duga zaključenim 23. prosinca 1997. Društvo preuzima dug

u iznosu 11.028.915,07 kn, kojeg je društvo Moslavačko vinogorje d.d. Voloder imalo prema društvu NIK d.o.o. Dodatkom navedenog ugovora sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništva na pokretnim stvarima (opremi) od 10. studenoga 1998. Društvo osigurava svoja potraživanja u iznosu 11.028.915,27 kn i obračunane kamate u iznosu 2.780.000,00 kn.

Radi stečaja društva Moslavačko vinogorje d.d. Društvo nije moglo naplatiti nastalo potraživanje, ali obveza Društva prema NIK d.o.o. je ostala. Putem tri ugovora o cesiji (broj 59, 68 i 78) i jedne izjave o prijeboju (broj 74), svi s istim datumom od 29. prosinca 1999. u ukupnom iznosu 10.003.889,74 kn u koja su uključena društva Pivovara d.d., Rudar d.d., Agram Rent A Car d.o.o., Brodokomerc d.d. i fizička osoba Josip Gucić, namiruje se obveza Društva prema društvu NIK d.o.o., a umanjuju naplativa potraživanja koje je Društvo imalo od društva BAP GROUP d.o.o. za vrijednost isporučene robe. Knjigovodstveno je na navedeni način Društvo podmirilo obvezu prema društvu NIK d.o.o., ali je istodobno lišeno realnih prihoda (novca) zarađenih proizvodnjom i prodajom svojih proizvoda. Novac (kapital) je ostao u društvu BAP GROUP d.o.o. koje s njim slobodno raspolaže. Istodobno se u knjigovodstvenim evidencijama društva BAP GROUP d.o.o. formiraju obveze prema navedenim društvima i fizičkoj osobi Josipu Guciću.

- Slavonija osiguranje d.d.

Ugovorom o nalogu od 15. studenoga 1997. i njegovim dodatkom od 3. siječnja 1998. Društvo nalaže Pivovari d.d. da za njegov račun otkupi dionice Slavonija osiguranja d.d. u iznosu 1.275.813,07 kn.

Ugovorom o prijenosu dionica od 27. listopada 1998. Društvo prenosi dionice na stjecatelja Toninu Gucić, čime je evidentirano potraživanje od navedene fizičke osobe. Ugovorom o cesiji od 1. prosinca 1999. Društvo ustupa svoje potraživanje od Tonine Gucić društvu G ŠPORTU d.o.o. i tako umanjuje svoj dug prema tom društvu nastao ranijim cesijama s NIK d.o.o. Evidencijom navedenih ugovora, Društvu ostaje dug prema Pivovari d.d., a dionice je prenio na fizičku osobu.

Ugovorom o cesiji od 29. prosinca 1999. društvo BAP GROUP d.o.o. preuzima dug Društva prema društvu Pivovara d.d. čime se zatvara obveza Društva prema društvu Pivovara d.d., ali ujedno i potraživanje za isporučenu robu društvu BAP GROUP d.o.o. Na navedeni način novac ostaje u društvu BAP GROUP d.o.o. koje s njim slobodno raspolaže.

Stečajni upravitelj Društva u stečaju podnio je Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu 30. ožujka 2000. kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba društva BAP GROUP d.o.o. i Društva, jer postoji osnovana sumnja da je u vremenskom razdoblju između prosinca 1997. i prosinca 1999. došlo do stjecanja nepripadne materijalne dobiti za društvo BAP GROUP d.o.o., a na štetu Društva. Zaključivanjem niza štetnih ugovora o nalogu, cesiji, preuzimanju duga, umanjene su dospjele i naplative tražbine Društva prema društvu BAP GROUP d.o.o. u iznosu 13.902.334,93 kn.

Nakon provedbe svih navedenih ugovora u knjigovodstvu Društva ukupne tražbine prema BAP GROUP d.o.o. fiktivno su knjigovodstveno evidentirane kao podmirene, dok je Društvo steklo tražbine prema drugim fizičkim ili pravnim osobama koje su nenaplative. Prema prijavi, za Društvo je nastupila materijalna šteta, a za društvo BAP GROUP d.o.o. protupravna imovinska korist u istom iznosu 13.902.334,93 kn.

5.4. Stečajni postupak

22 Na prijedlog Zagrebačke banke u svojstvu vjerovnika i predlagatelja za pokretanje

stečajnog postupka nad Društvom, prema rješenju broj St-276/99 od 2. veljače 2000., što ga je donio Trgovački sud u Zagrebu, pokrenut je stečajni postupak nad Društvom. Na dan 31. prosinca 1999. Društvo je imalo 356 zaposlenih.

Društvo je prestalo poslovati 7. ožujka 2000., kada je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečajni postupak nad Društvom. Na ispitnim ročištima održanim u lipnju i rujnu 2000. ispitane su tražbine vjerovnika. Tražbine su utvrđene prema iznosu, s navedenim eventualno osporenim iznosom, te svrstane prema isplatnim redovima u skladu s odredbama članka 177. Stečajnog zakona. Ukupne tražbine prijavljene su u iznosu 528.407.551,94 kn, od čega su utvrđene (priznate od stečajnog upravitelja) u iznosu 15.165.475,41 kn, a osporene u iznosu 513.242.076,53 kn. Najznačajniji iznosi osporenih tražbina odnose se na vjerovnike, Zagrebačku banku d.d. Zagreb i na Privrednu banku d.d. Zagreb, koje pripadaju trećem isplatnom redu.

Zagrebačka banka d.d. prijavila je tražbinu u iznosu 276.942.644,51 kn, od čega je na ročištu u lipnju 2000. priznato 25.873.097,22 kn, a u rujnu 2000. u iznosu 8.863.380,76 kn. Stečajni upravitelj osporio je iznos od 242.206.166,53 kn koji se odnosi na sudužništvo, jer se radi o pobojnim radnjama. Trgovački sud uputio je na parnicu, stečajnog upravitelja za iznos od 9.097.081,67 kn, a Zagrebačku banku d.d. za iznos od 233.109.083,86 kn.

Privrednoj banci d.d. stečajni upravitelj osporio je cjelokupnu tražbinu koja je prijavljena u iznosu 148.598.368,98 kn, jer se radi o vjerovniku koji nije i osobni vjerovnik Društva, a uz prijavu nije dostavio dokumentaciju iz koje bi proizlazila osnovanost tražbine. Po nalogu stečajnog upravitelja, stalni sudski vještak za građevinarstvo obavio je u kolovozu 2000. procjenu nekretnina, a stalni sudski vještak za strojarstvo i industrijska postrojenja u srpnju 2000. procijenio je opremu, ambalažu, strojeve i vozila Društva u stečaju. Oba vještaka sastavila su elaborate u kojima su popisani svi dijelovi dugotrajne materijalne imovine s utvrđenim procijenjenim vrijednostima. Vrijednost nekretnina procijenjena je u iznosu 12.890.335,33 DEM, a vrijednost opreme, ambalaže, strojeva i vozila u iznosu 10.736.047,- DEM, odnosno ukupna imovina procijenjena je u iznosu 23.626.382,33 DEM.

Cjelokupna imovina Društva u stečaju prodana je 25. travnja 2001. društvu Lura pića d.o.o. na javnoj dražbi u Trgovačkom sudu u Zagrebu za 28.300.000,- DEM. Prema pisanom očitovanju stečajnog upravitelja, nakon prodaje imovine namireni su: razlučni vjerovnici u cijelosti, prvi viši i drugi viši isplatni redovi u cijelosti, te treći viši isplatni red u iznosu od 10,0% priznatih tražbina. 6. OCJENA PROVEDBE POSTUPAKA PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

Obavljena je revizija pretvorbe i privatizacije društvenog poduzeća Badel Bap s p.o., Zagreb.

Revizijom su obuhvaćeni dokumenti, odluke, poslovne knjige, ugovori i akti na temelju kojih je obavljena pretvorba i privatizacija radi provjere je li pretvorba i privatizacija provedena u skladu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, Zakona o privatizaciji i drugih pravnih propisa.

Postupci revizije pretvorbe i privatizacije provedeni su u skladu s revizijskim standardima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija - INTOSAI. 6.1. Ocjena postupka pretvorbe

23 Postupak pretvorbe društvenog poduzeća Badel-Bap s p.o., Zagreb, nije obavljen u

skladu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Revizijom su utvrđene sljedeće nepravilnosti: - Programom pretvorbe, sastavljenim u veljači 1992., nije utvrđena procijenjena vrijednost Poduzeća, nominalna vrijednost dionica, ukupan broj dionica, kao ni broj dionica koje će se ponuditi na prodaju uz popust, odnosno bez popusta, što nije u skladu s točkom III. Uputa za provedbu članka 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Navedenim uputama određeno je da program pretvorbe, između ostalog, mora sadržavati podatke o nominalnoj vrijednosti, broju dionica, kao i sve pojedinosti u vezi s dionicama. - Elaborat o procjeni vrijednosti Poduzeća izrađen je u siječnju 1992., a kao posebne dijelove sadrži Elaborat o procjeni nekretnina i Elaborat o procjeni opreme. Procjena je obavljena na temelju knjigovodstvene vrijednosti Poduzeća na dan 31. prosinca 1990. U Elaboratu su knjigovodstvena i procijenjena vrijednost izražene u din, koji su preračunani u DEM. Pri iskazivanju navedenih vrijednosti u DEM, preračun nije obavljen po tečaju važećem na dan 31. prosinca 1990., kada je iznosio 1,- DEM=7 din. Procijenjena vrijednost iskazana je u iznosu 141.911.000 din, odnosno u iznosu 10.916.231,- DEM, iz čega proizlazi da je preračun izvršen po tečaju 1,- DEM=13 din. Primjenom tečaja 1,- DEM=7 din procijenjena vrijednost poduzeća iznosila bi 20.273.000,- DEM, što je za 9.356.769,- DEM više od procijenjene vrijednost utvrđene u Elaboratu. Elaboratom o procjeni nekretnina obuhvaćene su nekretnine na lokaciji u Zagrebu i Fažani. Pri procjeni vrijednosti zemljišta na lokaciji u Zagrebu upisanog kao katastarska čestica 2692/7, umjesto površine 27 318 m2 procijenjeno je 23 200 m2 što je za 4 118 m2 manje. Procjena vrijednosti zemljišta obavljena je po 25,- DEM/m2, što za 4 118 m2 zemljišta koje nije uključeno u procjenu iznosi 102.950,- DEM. Osim nekretnina u Zagrebu i Fažani, Poduzeće je posjedovalo lokal u centru Pule koji nije obuhvaćen procjenom, iako je bio u poslovnim knjigama evidentiran kao društvena imovina Poduzeća. Neto površina lokala iznosi 44,07 m2, a pripadajuće zemljište 57,06 m2. Navedenu nekretninu u kolovozu 2000. procijenio je sudski vještak u iznosu 97.298,- DEM. Iz navedenog proizlazi da je procijenjena vrijednost Poduzeća manja za ukupno 9.557.017,- DEM iz razloga što nije primijenjen važeći tečaj na dan 31. prosinca 1990., a procjenom nije obuhvaćeno 4 118 m2 zemljišta na lokaciji u Zagrebu, te lokal i zemljište u Puli. 6.2. Ocjena postupaka privatizacije

Postupci privatizacije obavljeni su u skladu sa zakonskim odredbama, osim što: - Nakon provedenog upisa dionica, od 21 212 dionica u nominalnoj vrijednosti 10.606.000,- DEM upisano je 15 662 dionica, što čini 73,8% temeljnog kapitala, a 5 550 dionica preneseno je u portfelje fondova. Tijekom 1994. i 1995. dioničari su prenosili dionice koje su upisali na temelju zaključenih ugovora o prodaji iz srpnja 1992. Uvidom u knjigu dionica, utvrđeno je da su dioničari prenijeli ukupno 6 266 dionica, od čega na Društvo 348 dionica, a 5 918 dionica prenijeli su na tri društva: Nik d.o.o. 710 dionica, Deni

24 D.K. d.o.o. 4 678,9 dionica i poduzeće Pinija Commerce s p.o. 530 dionica. Stečene dionice društvo Deni D.K. d.o.o. i poduzeće Pinija Commerce s p.o. prenijeli su na dvije fizičke osobe putem četiri ugovora o prijenosu zaključenih 26. siječnja 1996. Na Vladimira Kričkića preneseno je 2 600 dionica, a na Željku Petrik 2 609 dionica. Vladimir Kričkić, Željka Petrik, te 10 dioničara koji su upisali dionice s popustom i bez popusta, zajednički su prodali 11 175 dionica društvu Amfora d.d. prema ugovoru od 26. veljače 1997. i dodatku ugovora od 12. ožujka 1997. Ugovorena je cijena 13.000.000,- DEM ili 1.163,31 DEM po dionici, što je za 132,67% više od nominalne vrijednosti. Dio ugovorene cijene u iznosu 2.163.652,- DEM društvo Amfora d.d. trebalo je platiti Fondu, a dio u iznosu 10.836.348,- DEM dioničarima. Ugovorena cijena koja pripada Fondu sadrži nepodmirenu revalorizaciju za privremeno otplaćene dionice u iznosu 1.639.728,- DEM i obvezu za neotplaćene dionice u iznosu 523.924,- DEM. Dio ugovorene cijene u iznosu 10.407.000,- DEM koja pripada dioničarima podmiruje se na njihove tekuće račune, a dio u iznosu 429.348,- DEM plaća se na račun poslovne banke za podmirenje obveza po kreditima što ih je banka odobrila dioničarima u 1992. Na temelju navedenog ugovora i njegovog dodatka, društvo Amfora d.d. je na dan 26. veljače 1997. raspolagalo s 11 175 dionica ili s 52,68% ukupnog broja dionica. Istog dana, obavljenom prodajom Vladimir Kričkić je prestao raspolagati s 2 600 dionice, što čini 12,26% temeljnog kapitala, a Željka Petrik s 2 609 dionica ili 12,30% temeljnog kapitala. Navedeni dioničari izgubili su sva glasačka prava, odnosno njihov udio u temeljnom kapitalu pao je ispod praga od 10,0%, dok je društvo Amfora d.d. steklo udio u temeljnom kapitalu iznad 50,0%, o čemu nisu obavijestili Komisiju za vrijednosne papire. Odredbama članka 74. Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima, fizička ili pravna osoba dužna je u roku od sedam dana obavijestiti Komisiju za vrijednosne papire o pribavljanju ili otpuštanju vrijednosnih papira na temelju kojih su pribavljena ili izgubljena glasačka prava na sjednicama skupštine društva, s čime je razmjerni broj glasova kojima raspolaže nadmašio, odnosno pao ispod jednog od sljedećih pragova: 10,0%, 20,0%, 1/3, 50,0%, 2/3 ili 75,0%. Dioničari Željka Petrik, Vladimir Kričkić, te društvo Amfora d.d. nisu postupili u skladu s navedenom odredbom. - Prema knjizi dionica, Društvo je početkom 1994. imalo u svom portfelju dvije neraspoređene dionice. U razdoblju od 1. srpnja 1994. do 17. svibnja 1995. steklo je 348 dionica kupnjom od dioničara. Ugovorom o kupoprodaji zaključenim 22. ožujka 1995. Društvo je od društva Nik d.o.o. kupilo 6 145 vlastitih dionica. Na dan 17. svibnja 1995. Društvo je imalo u svom portfelju 6 495 dionica, što čini 30,61% temeljnog kapitala. Na temelju provedenog nadzora i sastavljenog zapisnika od 15. veljače 1999., Komisija za vrijednosne papire je utvrdila da Društvo nije steklo vlastite dionice u skladu s odredbom članka 233. Zakona o trgovačkim društvima. Društvo je kao razlog stjecanja vlastitih dionica navelo dobre poslovne rezultate. Odredbama članka 233. Zakona o trgovačkim društvima, propisani su slučajevi u kojima se vlastite dionice mogu stjecati. Dobri poslovni rezultati nisu predviđeni kao razlog za stjecanje vlastitih dionica. Prema odredbama članka 236. Zakona o trgovačkim društvima, određeno je da društvo koje stekne vlastite dionice protivno odredbama članka 233., odnosno ako ih nije steklo za otklanjanje teške štete koja neposredno postoji ili u svrhu da ih steknu zaposleni u društvu ili u povezanom društvu, mora ih otuđiti u roku godinu dana. Nadalje, ako se vlastite dionice ne otuđe u navedenim rokovima, društvo ih je dužno povući. Društvo nije postupilo u skladu s odredbama članka 236. Zakona o trgovačkim društvima, jer nije otuđilo vlastite dionice u roku godine dana, odnosno do 17. svibnja 1996., a nije ih ni povuklo do dana pokretanja stečajnog postupka. Ugovorena cijena po kojoj je Društvo kupilo 6 145 vlastitih dionica od društva Nik d.o.o. iznosila je 4.000.000,- DEM, odnosno 650,94 DEM po dionici, što je za 150,94 DEM veći

25 iznos od nominalne vrijednosti dionice. Uvidom u poslovne knjige utvrđeno je da je poslovna banka Društvu odobrila 4.000.000,- DEM kredita za obrtna sredstva prema ugovoru zaključenom 22. ožujka 1995., odnosno istog dana kada je Društvo zaključilo ugovor o kupnji 6 145 dionica od društva Nik d.o.o. Koncem 1999. stanje duga za glavnicu odobrenog kredita iznosi 1.600.000,- DEM, od čega je 800.000,- DEM bio dospjeli, a 800.000,- DEM nedospjeli dug. Pored dospjelog nepodmirenog duga u iznosu 800.000,- DEM, Društvo nije podmirilo dospjele kamate u iznosu 1.481.000,00 kn. - Nakon provedenog upisa i prodaje dionica, fondovima je preneseno 5 550 dionica, od čega u portfelj Fonda 3 700 dionica, a u portfelje mirovinskih fondova 1 850 dionica. Fond i mirovinski fondovi objavili su 7. veljače 1994. zajednički oglas kojim prodaju dionice iz svojih portfelja. U oglasu je navedeno da se prodaje 25,62% temeljnog kapitala, od čega se na Fond odnosi 16,9%, a na mirovinske fondove 8,72%. Oglasom nije određen broj dionica koji se prodaje, nominalna vrijednost dionica, najniža prodajna cijena po dionici, kao ni drugi uvjeti prodaje. U oglasu postotno iskazane vrijednosti temeljnog kapitala koje se prodaju, odgovaraju broju od 5 435 dionica, od čega se na Fond odnosi 3 585 dionica, a na mirovinske fondove 1 850 dionica. Prema zapisniku s otvaranja ponuda od 14. ožujka 1994., ponudu je podnijelo samo društvo Nik d.o.o. iz Zagreba. U ponudi je navedeno da ponuditelj namjerava kupiti 5 435 dionica za 2.750.000,- DEM, što iznosi 505,97 DEM po dionici. U dokumentaciji Fonda nema zapisnika o izboru ponuditelja. U skladu s ponudom, društvo Nik d.o.o. i Fond zaključili su 1. travnja 1994. ugovor o prodaji 5 435 dionica. Ugovorom nije određeno koliko od 5 435 dionica pripada Fondu, a koliko pojedinom mirovinskom fondu. Ugovorom i ponudbenom dokumentacijom nije navedeno na temelju čega Fond pored svojih prodaje i dionice mirovinskih fondova. Plaćanje je izvršeno na račun Fonda 20. travnja 1994. u protuvrijednosti 2.750.000,- DEM. Pripadajući dio ugovorenog iznosa koji se odnosi na dionice iz portfelja mirovinskih fondova za 1 850 dionica u iznosu 936.044,50 DEM, Fond je doznačio mirovinskim fondovima 27. ožujka 1997. Za kašnjenje od dvije godine i 11 mjeseci Fond nije platio zateznu kamatu, iako su mirovinski fondovi tražili uplatu zateznih kamata.

U postupku pretvorbe, Poduzeće je izradilo razvojni program u kojem se, pored ostalog, kao osnovni cilj navodi povećanje proizvodnje bezalkoholnih pića na temelju modernizacije postojećih kapaciteta i uvođenje linije za brik pakiranje uz isti broj zaposlenih. Proizvodnja bezalkoholnih pića u 1990. iznosila je 18 397 500 litara. Razvojnim programom planirano je da će u 1993. iznositi 54 700 000 litara, nakon investiranja u postojeću i nabavu nove opreme u iznosu 5.150.358,- DEM. Uvidom u preglede o proizvedenim količinama bezalkoholnih pića u razdoblju od 1993. do 2000., utvrđeno je da, unatoč izvršenim investicijama, razvojnim programom predviđena količina proizvodnje od 54 700 000 litara nije ostvarena. Najveći obujam proizvodnje ostvaren je u 1998., kada je proizvedeno, zajedno s uslužnim tetra brik pakiranjem 28 735 088 litara, iz čega proizlazi da ciljevi iz razvojnog programa nisu ostvareni. Također, ni ciljevi predviđeni odredbama članka 1. Zakona o privatizaciji nisu ostvareni, jer je nakon pretvorbe do 1999. Društvo u godišnjim obračunima iskazivalo dobit, dok je za 1999. prema izvještaju revizorske tvrtke iskazalo gubitak u iznosu 31.663.000,00 kn, što čini 80,52% temeljnog kapitala. Broj zaposlenih smanjen je s 487 u vrijeme pretvorbe na 356 na koncu 1999.

Radi nemogućnosti podmirenja kratkoročnih obveza prema dobavljačima u iznosu

64.412.335,84 kn, uslijed stalne nelikvidnosti, na prijedlog poslovne banke čije su tražbine

26 iznosile 276.942.644,51 kn, nad Društvom je 7. ožujka 2000. Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečajni postupak. Stečajni upravitelj je 30. ožujka 2000. podnio Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba Društva. Cjelokupna imovina Društva u stečaju prodana je 25. travnja 2001. društvu Lura pića d.o.o. na javnoj dražbi u Trgovačkom sudu u Zagrebu za 28.300.000,- DEM. 7. OČITOVANJE ZAKONSKOG PREDSTAVNIKA PRAVNE OSOBE

Očitovanje na Izvješće o reviziji pretvorbe i privatizacije dostavio je stečajni upravitelj društva Badel-Bap d.d., 24. svibnja 2002.

U očitovanju stečajni upravitelj navodi da nema primjedbi na Izvješće o reviziji pretovrbe i privatizacije.

Prema odredbama članka 7. stavak 3. Zakona o državnoj reviziji (Narodne novine

70/93, 48/95, 105/99 i 44/01), na ovo Izvješće zakonski predstavnik može staviti prigovor u

27 roku od 8 dana od dana njegova primitka.

O prigovoru odlučuje glavni državni revizor.

Prigovor se dostavlja Državnom uredu za reviziju, Zagreb, Tkalčićeva 19.

U reviziji sudjelovali: Ovlašteni državni revizor:

Niko Rimac, dipl. oec. Marija Zuber, dipl. oec.

Andrea Zdilar, dipl. oec.

Izvješće uručeno dana: _______________________________________________________ Primitak potvrđuje: ___________________________________________________________

BADEL-BAP, ZAGREB

28 1. Radnički savjet:

Jelena Sigurić, predsjednik

- nema podataka o članovima 2. Upravni odbor:

Josip Marmilić, od 29. kolovoza 1992., nema podatka do kada

Marija Bijelić, od 29. kolovoza 1992., nema podatka do kada

Luka Dobra, od 29. kolovoza 1992., nema podatka do kada

Mario Marinković, od 29. kolovoza 1992., nema podatka do kada

Emil Petković, od 29. kolovoza 1992., nema podatka do kada

Jadranka Tačigin, od 29. kolovoza 1992., nema podatka do kada 3. Nadzorni odbor:

Emil Petković, predsjednik, nema podataka o razdoblju odgovornosti

Vladimir Kričkić, nema podataka o razdoblju odgovornosti

Marija Bijelić, nema podataka o razdoblju odgovornosti

Luka Dobra, nema podataka o razdoblju odgovornosti

Jadranka Tačegin, nema podataka o razdoblju odgovornosti

Mario Marinković, nema podataka o razdoblju odgovornosti

Dunja Petrek, nema podataka o razdoblju odgovornosti

Ante Gucić, predsjednik, nema podatka od kada, do 7. ožujka 2000.

Paško Gucić, nema podatka od kada, do 7. ožujka 2000.

Zlatko Palić, nema podatka od kada, do 7. ožujka 2000. 4. Direktor ili Uprava:

29 Josip Marmilić, direktor od 10. prosinca 1990. do 31. prosinca 1997.

Ružica Marušić, direktor od 31. prosinca 1997. do 16. prosinca 1999.

Mate Pavković, direktor od 16. prosinca 1999. do 7. ožujka 2000.

Petar Milat, stečajni upravitelj od 7. ožujka 2000.

BADEL-BAP, ZAGREB - povezana društva i osobe

30

1. NIK d.o.o., Zagreb

Osnivač: "GB" GmbH, Friedrich Bergiusstr. 29-31, Hohenbrunn, Savezna Republika Njemačka

Uprava: Branko Juroš, direktor, nema podataka o razdoblju odgovornosti

Krsto Romić, direktor, nema podataka o razdoblju odgovornosti

2. BAP-GROUP d.o.o., Zagreb

Osnivač: Pivovara d.d., Osijek

Direktor: Ante Gucić, direktor, nema podatka od kada, do 17. ožujka 2000.

Željko Duvnjak, stečajni upravitelj od 17. srpnja 2000. 3. AMFORA d.d., Makarska

Osnivač: nema podatka

Uprava: Blago Begić, nema podataka o razdoblju odgovornosti

Željko Dragović, stečajni upravitelj od 18. veljače 2000. 4. MORNAR d.d., Makarska

Osnivač: nema podatka

Uprava: Ratko Škrabić, direktor, nema podataka o razdoblju odgovornosti

Josip Buljan, direktor, "

Zoran Šumelj, direktor, "

Jasenka Bubić, stečajni upravitelj od 27. ožujka 2000.