REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

Dani hrvatskog turizma, Cavtat, 27. - 29. listopada 2004.

Božidar Kalmetaministar

NAJUSPJEŠNIJA TURISTIČKA GODINA RH Uz komparativne prednosti Hrvatska je uspjela stvoriti identitet turističke

zemlje na svim značajnim europskim turističkim tržištima i profilirala se kao sigurna i organizirana destinacija

KVALITETNA PRIPREMA JAVNOG SEKTORA

Programom pripreme i provedbe turističke sezone rukovodilo Povjerenstvo Vlade RH

U cijelosti realiziran program nacionalne promocije HTZ-a

Subvencioniranje organiziranog turističkog prometa ciljano napovećanje turističkog prometa u predsezoni i posezoni

Značajno poboljšanje cestovne infrastrukturepuštanje u promet novih 177 km autoceste Zagreb-Split i završetak

cestovnog pravca Zagreb-Rijeka Intenzivniji brodski i trajektni promet

uključivanje novog broda i dva trajekta u flotu Jadrolinije Povećanje kapaciteta zračnog prometa

uključivanje unajmljenog Airbusa u flotu Croatia Airlinesa Puštanje u promet nagibnih vlakova Poboljšanje protočnosti na granicama, cestama i u lukama Uređenje većine turističkih mjesta

NAJUSPJEŠNIJA TURISTIČKA GODINA RH

VELIKE INVESTICIJE U PRIVATNOM SEKTORU Ulaganja u gradnju/obnovu/uređenje hotela i drugih smještajnih

objekata i pratećih sadržaja od oko 300 mln EUR

OSTVARENI TEMELJNI CILJEVI Povećanje turističkog prometa

Broj dolazaka turista u prvih 9 mjeseci + 6% Broj noćenja u prvih 9 mjeseci + 2%

(podaci Državnog zavoda za statistiku)

Poboljšana hrvatska pozicija na tržištima visoke kupovne moći (Francuska, Švedska, Velika Britanija, Danska, Švicarska, Rusija)

Stabilizirani rezultati na rekordnoj razini u Njemačkoj kao najvažnijem tržištu, ali i u Austriji, Italiji, Belgiji te Japanu i Izraelu

TURISTIČKI PROIZVOD

IZGRADNJOM KOMUNALNE I DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE STVARAMO TEMELJNE PREDUVJETE ZA ODRŽIVI RAZVOJ

IZGRADNJOM PROMETNE INFRASTRUKTURE OMOGUĆAVAMO TURISTIMA BRŽI I SIGURNIJI PUT DO DESTINACIJE

MJERAMA ZAŠTITE PROSTORA ČUVAMO VRIJEDNOST NAŠE GLAVNE TURISTIČKE ATRAKCIJE

Hrvatski turistički proizvod je agregat brojnih gospodarskih djelatnosti. Među ostalim, počiva i na navedena tri temelja.

ZAŠTITA PROSTORA

Hrvatska treba sačuvati svoju autentičnost i u arhitekturi, za što su važne mjere zaštite prostora

Čuvajući autentičnost Hrvatska se profilira kao zemlja kvalitetnog, a ne masovnog turizma

Uredba o uređenju i zaštiti obalnog područja (ZOP) donesena na sjednici Vlade RH 9. rujna 2004.

CILJ Uredbom se sprječava daljnja devastacija obalnog područja i otoka te

određuju načela za izradu prostornih planova i gradnju u tom području

ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte pojas mora u širini 300 m od obalne crte svi otoci

POSTUPCI U TIJEKU Usklađivanje prostornih planova županija s Uredbom Izrada zemljovida s ucrtanom granicom ZOP-a

ZAŠTITA MORA UNUTARNJE MORSKE VODE, TERITORIJALNO MORE I ZAŠTIĆENI

EKOLOŠKO-RIBOLOVNI POJAS

Dana 3. listopada 2004. počela primjena zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa

Površina morskog prostora se izjednačila s površinom kopna RH

Površina unutarnjih morskih voda: 12.461 km2

Površina teritorijalnog mora: 19.296 km2

Zajedno: 31.757 km2

Površina zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa: 25.207 km2

Ukupno: 56.964 km2

Dužina granice na moru je 948 km.

Broj otoka, otočića i grebena: 1.242 , od toga je 66 naseljeno.

Broj žitelja na otocima je oko 130 000.

Dužina obale: 6.278 km - zajedno s otocima, otočićima i grebenima (kopnena 1.880 km, a otoka 4.398 km).

Ukupna površina zone odgovornosti HRM premašuje 60.000 km2.

KOORDINACIJA ZA ZAŠTITU I NADZOR JADRANA

SASTAV KOORDINACIJE Ministri (MMTPR, MUP, MORH, MZOPUG, MPŠVG, MF, MK i

MVP)

POSLOVI KOORDINACIJE Koordinacija Vlade RH usklađuje obavljanje poslova nadzora i

zaštite unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa RH

DALJNJI KORACI Koordinacija će, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana

primjene Odluke o proširenju jurisdikcije RH na Jadranskom moru, utvrditi načela za sustavno uređivanje nadzora i zaštite Jadrana te ih uputiti Vladi RH na usvajanje

Temeljem usvojenih načela izradit će se prijedlog zakona o obalnoj straži sa sjedištem na obali

KOORDINACIJA ZA ZAŠTITU I NADZOR JADRANAOPERATIVNI POSLOVI

Nadzor nad odvijanjem plovidbe Traganje i spašavanje na moru Inspekcijski nadzor na moru Poslovi carinskog nadzora i kontrole plovila, putnika i robe u

međunarodnom prometu Sprječavanje i otkrivanje crnog čartera Zaštita državne granice Zaštita osoba i imovine Sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela Intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora Nadzor nad istraživanjem, iskorištavanjem i gospodarenjem

prirodnim bogatstvima Nadzor nad istraživanjem i očuvanjem podmorskog

povijesnog i kulturnog blaga Tehnički poslovi

PROMETNA INFRASTRUKTURAAUTOCESTE

U 2005. planirano je pustiti u promet 48,3 km autocesta u punom profilu:

na autocesti Bosiljevo-Splitdionica tunel Mala Kapela

(6 km)dionica Pirovac – Vrpolje

(33 km)

na autocesti Rupa – Rijekadionica Jurdani – Rupa (9,3 km)

Od čvora Rupa izgradit će se privremeni spoj na državnu cestu D8 i postojeći granični prijelaz

PROMETNA INFRASTRUKTURAAUTOCESTE

Nakon 2005. u Hrvatskoj treba izgraditi autoceste na sljedećim pravcima:

Beli Manastir – Osijek - granica BiH, te na jugu granica BiH - luka Ploče (107 km)

Split (Dugopolje) – Ploče (96 km) + 65 km do Dubrovnika

Rijeka - Žuta Lokva (92 km)

Županja – Lipovac (30 km)

Zagreb – Sisak (45 km)

Krapina – Macelj (15 km)

R O M A

W IEN

BU D APEST

BEO G RAD

SO FIJA

SKO PJE

ATH IN A

BU C U RESTI

W AR SZAW AKIJE V

C HIS IN AU

M IN S K

(M O SKVA)(H ELS IN KI)V ILIN US

KALIN IN G R AD

Krakow

Katow ice

G rudziadz

Kaunas

K la ipeda

Lvov

G dansk

PR AGLUKSEM BUR G

BER LIND EN HA AG

PA R IS

BR U XELLES

BR ATISLAVA

VeneziaG enova

M ilano

D ijon

Barcelona

M nchenü

N rnbergü

P ločeSplitŠ ibenik

Zadar

O sijekN . Sad

P lovdiv

Varna

Craiova

Arad

Uzgorod

Ljubasevka

O dessa

Košice@ ilina

Dresden

W roclaw

G y rö

Kalafat

N iš

O rm enio

M ostar

Thessalonik i

A lexandroupoliVeles

Florina

Durres

Istanbul

Trieste

Koper

G razSalzburg

ZAG REB

SAR AJEV O

LJU BLJA N ABER N

II.

III.

II.

II.

III.III.III.

V.A

V.B

V.B

V.C

V.C

V.

V.

V.

V.

X.

X.

X.

X.

X.

VI.VI.IV.

IV.

IV.

IV.

IV.

IV.

IX.

IX .

IX .

IX .

I.

Dim itrovgrad

.

.

TIR AN E

V.B1

V.B1

V.B2

V.-V.B

O šta rije

Slika 11.Sveeuropski (paneuropski)prom etni koridori(Kreta 1994. i Hels inki 1997.) .

.

PROMETNA INFRASTRUKTURAAUTOCESTE

Do kraja 2004. Vlada RH na prijedlog MMTPR usvojit će Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine.

Do potpunog dovršenja mreže autocesta, predviđene Strategijom prometnog razvitka, trebat će proširiti postojeću mrežu poluautocesta dužine 209 km na puni profil autoceste:

Istarski Ipsilon (144 km) Rijeka – Zagreb (55 km) Zagreb – Macelj (10 km)

PROMETNA INFRASTRUKTURACESTE

REKONSTRUKCIJA I IZGRADNJA DRŽAVNIH CESTA 2005-2008 rekonstrukcija 975 km izgradnja 315 km

Izgradnja obilaznica većih gradova (Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Varaždin, Osijek, Velika Gorica i dr.)

Izgradnja pristupnih cesta do čvorova autoceste Izgradnja pristupnih cesta do zračnih i morskih luka

MOST PELJEŠAC Sredinom 2005. godine kreće izgradnja mosta dužine 2,2 km koji

će spajati poluotok Pelješac s kopnom Istražni radovi u tijeku, a ovih dana počela bušenja radi

određivanja vrste temelja

POMORSKA INFRASTRUKTURAOBNOVA FLOTE JADROLINIJE

Program obnove flote 2004. – 2008. vrijedan 114 mln EUR i obuhvaća

gradnju 9 novih trajekata u domaćim brodogradilištima, od kojih su dva isporučena ove sezone a dva će biti 2005.

kupljen jedan polovni brod za liniju Zadar-Ancona

predviđena nabavka dva brza broda kapaciteta 350 putnika, brzine preko 30 čv

Realizacijom programa, flota Jadrolinije će se pomladiti od današnjih 29 godina na 19 godina, što je bolje od sadašnjeg europskog prosjeka

Povećanje nosivosti za 16%

ODRŽIVI RAZVOJ OTOKAIZGRADNJA INFRASTRUKTURE NA OTOCIMA

Glavni cilj: poboljšanje kvalitete života na otocima i stvaranje preduvjeta za održivi razvoj kako na malim, slabo naseljenim i udaljenim otocima, tako i na većim i razvijenijim otocima

Vrijednost projekta: 387 mln kn Provedba projekta: od 2004. do 2007

1. Izgradnja komunalne infrastrukture Vodoopskrba

• Obnova starih i izgradnja novih vodosprema te sustava razvodnje

• Voda za piće osiguravat će se brodovima vodonoscima i izgradnjom desalinizatora, na otocima s više od 2.000 stanovnika i na otocima koji u sezoni imaju posjet većeg broja turista

Odvodnja• Reguliranjem ispuštanja otpadnih voda u osjetljivim

područjima smanjit će se zagađivanje okoliša • Projekt zaštite Jadrana od onečišćenja u vrijednosti od

300 milijuna € (kredit Svjetske banke) – uključeno 47 općina i gradova priobalja i otoka

ODRŽIVI RAZVOJ OTOKAIZGRADNJA INFRASTRUKTURE NA OTOCIMA

2. Izgradnja društvene infrastrukture

Socijalna skrb Poboljšanje postojeće infrastrukture u domovima za starije

i nemoćne osobe Uvođenje izvaninstitucijskog oblika skrbi, savjetodavnog

rada, specijaliziranog udomiteljstva, pomoći i njege u kući, patronaže i slično

Unaprjeđenje zdravstvene zaštite Poboljšanje postojeće infrastrukture u zdravstvenim

objektima Opremanje zdravstvenih objekata medicinskom opremom

Unaprjeđenje obrazovnog procesa na malim otocima Osiguranje kvalitetnije nastave

TURIZAMCILJEVI 2005.

PROMET I PRIHODI Dvoznamenkasti porast prometa ne može se nastaviti u nedogled Očekujemo stabiliziranje ostvarenja najmanje na razini ove godine Rast fizičkog prometa do 2% i rast prihoda od turističkih putovanja do 5%

MJERE VLADE RH Nastavak restrukturiranja i privatizacije oko 25 trgovačkih društava uz

pronalaženje kvalitetnog strateškog partnera Provođenje mjera za suzbijanje sive ekonomije i rada na crno Stavljanje neperspektivne vojne imovine u turističku funkciju Golf projekt - država će uz povoljne uvjete investitorima ustupati državno

zemljište za realizaciju minimalno 20 golf igrališta u sljedećih 10 godina Dva nacionalna turistička projekta (Park Prevlaka i Brijuni rivijera) Program poticanja obiteljskog hotelijerstva Hrvatski proizvod za hrvatski turizam Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma, posebice na kontinentu Poticanje organiziranog plasmana kapaciteta građana iznajmljivača Rješenje statusa zemljišta u turističkim kompleksima (oko 50 milijuna m²)

TRŽIŠTE Daljnje pozicioniranje Hrvatske kao sigurne, mirne i privlačne turističke

destinacije s pravom ravnotežom “CIJENA - KVALITETA” Daljnji oporavak tradicionalnih i privlačenje novih emitivnih tržišta

TURIZAM = javni + privatni interes

Konkurentan i prepoznatljiv turistički proizvod ne može biti samo proizvod države već i strukovnih udruga, predstavnika instituta, fakulteta, stručnjaka, regionalne i lokalne samouprave, turističkih zajednica, medija i u konačnici svakog pojedinca