republika srpska vlada nacrt - · pdf filezakon o izmjenama i ... predaje zavještaocu...
TRANSCRIPT
REPUBLIKA SRPSKA
VLADA
NACRT
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NOTARIMA
Banja Luka, decembar 2016. godine
Nacrt
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NOTARIMA
Član 1.
U Zakonu o notarima („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 86/04, 2/05, 74/05,
91/06, 37/07, 50/10, 78/11 i 20/14) naziv člana i član 5. mijenja se i glasi:
„Forma notarskog ispita
(1) Notarski ispit se organizuje, sprovodi i polaže u skladu sa odredbama ovog zakona,
Pravilnika o polaganju notarskog ispita i Programu za polaganje notarskog ispita koje donosi
ministar pravde Republike Srpske (u daljem tekstu: ministar).
(2) Notarski ispit se sastoji od pismenog i usmenog ispita.
(3) Pismeni ispit se sastoji od tri ispitna zadatka kojima se provjerava i utvrđuje
sposobnost kandidata za sačinjavanje notarskih isprava iz oblasti obligacionog i stvarnog
prava, porodičnog i nasljednog prava, privrednog prava i izvršnog postupka.
(4) Usmeni ispit se sastoji iz odbrane pismenih radova i provjere znanja iz propisa
obuhvaćenih programom iz stava 1. ovog člana.“
Član 2.
Član 6. mijenja se i glasi:
„Uslovi za pristupanje polaganju notarskog ispita
(1) Zahtjev za polaganje notarskog ispita podnosi se Ministarstvu.
(2) Notarski ispit može polagati lice koje ispunjava uslove iz člana 20. t. 1) do 6) ovog
zakona i koje, nakon položenog pravosudnog ispita, ima radno iskustvo u struci od najmanje
pet godina.
(3) O zahtjevu iz stava 1. ovog člana odlučuje ministar rješenjem, koje je konačno i protiv
kojeg se može pokrenuti upravni spor.
(4) Kandidat je obavezan prije pristupanja polaganju notarskog ispita Ministarstvu
dostaviti dokaz da je uplatio naknadu za polaganje notarskog ispita u visini određenoj
pravilnikom iz člana 5. stav 1. ovog zakona.“
Član 3.
Član 7. mijenja se i glasi:
„Pohađanje pripremnog seminara
(1) Notarska komora organizuje edukaciju za polaganje notarskog ispita ukoliko ima
prijavljeno najmanje 15 zainteresovanih lica.
(2) Pravilnik o edukaciji i program edukacije iz stava 1. ovog člana donosi Notarska
komora, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministra.“
Član 4.
Član 8. mijenja se i glasi:
„Komisija za polaganje notarskog ispita
(1) Notarski ispit se polaže pred Komisijom koju imenuje ministar rješenjem, a koju čine
predsjednik i četiri člana:
1) državni službenik Ministarstva koji ima položen pravosudni ispit i iskustvo u struci od
najmanje pet godina,
2) dva notara, na prijedlog Notarske komore Republike Srpske,
3) dva profesora pravnog fakulteta, predavača iz pravnih oblasti navedenih u članu 5.
stav 3. ovog zakona.
(2) Komisija postupa u skladu sa odredbama ovog zakona i pravilnika iz člana 5. stav 1.
ovog zakona.
(3) Članovi Komisije imaju pravo na novčanu naknadu za rad u Komisiji, u skladu sa
važećim zakonskim propisima, u visini određenoj pravilnikom iz člana 5. stav 1. ovog
zakona.“
Član 5.
Čl. 9. do 17. brišu se.
Član 6.
U članu 24. st. 4. i 5. mijenjaju se i glase:
„(4) Ministar rješenjem imenuje posebnu komisiju koja vrši provjere i sačinjava mišljenje
da li kancelarija imenovanog notara ispunjava uslove propisane Uputstvom o prostoru i
opremi notarske kancelarije, najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja notara.
(5) Ministar rješenjem određuje dan početka rada imenovanog notara najkasnije u roku od
30 dana nakon što primi mišljenje komisije iz stava 4. ovog člana i nakon što imenovani notar
dostavi dokaze da je pribavio službeni pečat i da je zaključio osiguranje od odgovornosti u
skladu sa članom 54. ovog zakona.“
Poslije stava 5. dodaje se novi stav. 6. koji glasi:
„(6) Ministarstvo objavljuje datum početka rada notara u ‘Službenom glasniku Republike
Srpske’.“
Član 7.
U članu 28. u stavu 1. u tački 2) poslije riječi: „razrješenje“ dodaje se zapeta i nove t.
3. i 4. koje glase:
„3) ako je protiv notara potvrđena optužnica za krivično djelo ili,
4) ako je u krivičnom postupku protiv notara izrečena mjera bezbjednosti zabrana
obavljanja službe notara, a odluka o tome još nije postala pravosnažna.“
Član 8.
Naziv člana i član 43. mijenjaju se i glase:
„Mjesto obavljanja službe notara
(1) Notar obavlja službu isključivo u svom službenom sjedištu.
(2) Notar obavlja službu isključivo u notarskoj kancelariji.
(3) Notarska kancelarija u pogledu prostorija i opreme obavezno ispunjava uslove
propisane Uputstvom o prostoru i opremi notarske kancelarije koje donosi ministar.
(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, notar može obaviti pojedine poslove van notarske
kancelarije u slučajevima:
1) ako je to propisano posebnim zakonom ili
2) ako za to postoje opravdani razlozi, o čemu notar obavještava Notarsku komoru.
(5) Notar može imati samo jednu kancelariju.“
Član 9.
U članu 48. stav 1. mijenja se i glasi:
„(1) Notar je obavezan odbiti obavljanje službene radnje:
1) ako se radnja odnosi na pitanje koje ne spada u nadležnost notara,
2) ako je radnja nespojiva sa njegovom službom, naročito ako se njegovo učešće
zahtijeva radi postizanja očigledno nedopuštenog ili nepoštenog cilja,
3) ako utvrdi da je radnja prema zakonu nedopuštena, za koju sumnja da je stranka
preduzima prividno ili da bi izbjegla zakonske obaveze ili da bi protivpravno oštetila treće
lice,
4) ako utvrdi da stranka nema poslovnu sposobnost ili iz drugog zakonskog razloga ne
može punovažno zaključivati pravne poslove, ili ako zakonski zastupnik ili punomoćnik
stranke nema poslovnu sposobnost ili ovlašćenje za preduzimanje konkretnog pravnog posla,
5) ako raspolaže činjenicama da stranka nema ozbiljnu i slobodnu volju da zaključi
određeni posao i
6) ako iz okolnosti slučaja i činjenica kojima raspolaže utvrdi da konkretan pravni posao:
1. neće proizvesti pravno dejstvo,
2. da nije dopušten ili
3. da je u suprotnosti sa prinudnim propisima, javnim poretkom ili dobrim običajima.“
Član 10.
U članu 63. u stavu 1. ispred riječi: „Organizacija“ na početku teksta broj 1 u
obostranoj zagradi briše se.
Stav 2. briše se.
Član 11.
U članu 76. u stavu 1. poslije riječi: „učinak,“, dodaju se riječi: „ili ne bi mogle
proizvesti željeno pravno dejstvo,“.
Stav 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ako stranke ostanu kod izjava iz stava 1. ovog člana, notar je obavezan da odbije
sačinjavanje isprave o čemu sačinjava službenu zabilješku koju zadržava u svojoj arhivi.“
Poslije stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
„(3) Primjerak službene zabilješke iz stava 2. ovog člana notar predaje strankama i
dostavlja Notarskoj komori.“
Član 12.
U članu 99. u stavu 1. ispred riječi: „Isprava“ na početku teksta dodaje se broj 1 u
obostranoj zagradi.
Poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Izuzetak od stava 1. ovog člana predstavlja testament sačinjen kod notara, koji notar
predaje zavještaocu na njegov zahtjev ili za potrebe ostavinskog postupka nakon smrti
zavještaoca.“
Član 13.
U članu 100. stav 3. mijenja se i glasi:
„(3) Ako je otpravak originala izdat jednom, ne može se više izdavati, ali se može izdati
prepis originala.“
Član 14.
Član 104. briše se.
Član 15.
Čl. 116. do 119. mijenjaju se i glase:
„Član 116.
Povrede službene dužnosti
(1) Povrede službenih dužnosti notara mogu biti lakše i teže.
(2) Notar čini lakšu povredu službene dužnosti:
1) ako uzastopno dva puta, bez opravdanog razloga, izostane sa sjednica organa
Notarske komore, čiji je član,
2) ako postupi suprotno opštem ili pojedinačnom aktu Notarske komore,
3) ako godišnje nije pohađao najmanje dva seminara za usavršavanje notara priznata od
strane Ministarstva,
4) ako reklamira obavljanje službe.
(3) Notar čini teže povrede službene dužnosti:
1) ako se pri obradi, sastavljanju notarskih isprava i preduzimanja drugih službenih
radnji ne pridržava odredaba Ustava, ovog zakona i pravila struke,
2) ako u ispravi potvrdi da je nastupila činjenica za koju zna ili mora znati da se nije
dogodila,
3) ako, protivno tarifi, obračuna ili traži veću nagradu, ili obračuna manju nagradu ili
naknadu troškova od one koja je propisana tarifom,
4) ako traži stranke uz obećanje da će sniziti nagradu, preko posrednika ili na drugi
nedoličan način,
5) ako u slučajevima u kojima mu je to zabranjeno zastupa stranku ili u tim slučajevima
sastavlja isprave,
6) ako ne postupi po pravosnažnim odlukama sudova ili po odlukama Ministarstva kao
nadzornog tijela,
7) ako neuredno, nesavjesno, protivno odredbama ovog zakona i drugih propisa, vodi
poslovne knjige i evidencije,
8) ako neuredno, nesavjesno, protivno odredbama ovog zakona i drugih propisa, čuva
spise, poslovne knjige i evidencije,
9) ako se ponaša nedostojno prema strankama i organima koji vrše nadzor nad
njegovim poslovanjem ili na drugi način ne postupa u skladu sa odredbama Kodeksa
ponašanja notara,
10) ako ne izda potvrdu, odnosno račun o primljenom iznosu nagrade ili naknade,
11) ako na zahtjev nadležnog organa odbije dati podatke ili da netačne podatke, a obaveza
davanja podataka je propisana zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona,
12) ako na javnoj licitaciji, ili tokom kojeg drugog postupka koji vodi kao notar, ili kao
povjerenik suda, ili kao zastupnik stranaka, kupi za sebe ili za svoje srodnike stvar koja se
prodaje, nasljedna ili druga prava,
13) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o zabrani učestvovanja,
profesionalnom obavljanju i dopunskoj djelatnosti,
14) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o dužnosti savjesnog i zakonitog
postupanja i obavezi odbijanja službene radnje,
15) ako sklapa poslove pod svojim imenom za druge ili pod tuđim imenom za sebe ili ako
je stranka u poslovima u kojima preduzima službene radnje kao notar ili sudski povjerenik,
16) ako novac koji mu je povjeren na čuvanje ili druge stvari uloži, prenese ili preda u
korist trećeg lica ili u svoju korist, protivno odredbama ovoga zakona,
17) ako preuzme obavezu jemstva ili odgovornosti u poslovima koji se zaključuju uz
njegovo učešće u svojstvu notara,
18) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o zabrani obavljanja službe u slučaju
privremenog udaljenja iz službe,
19) ako ne osigurava rad notarskog pomoćnika u skladu sa ovim zakonom,
20) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o zabrani obavljanja službe u slučaju
privremenog udaljenja iz službe,
21) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o izuzeću notara,
22) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o dužnosti čuvanja službene tajne,
23) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o zajedničkom obavljanju službe,
24) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o mjestu obavljanja službe notara,
25) ako kao sudski povjerenik prekoračuje granice povjerenih ovlašćenja ili ne preduzima
radnje u rokovima koji su propisani pravilima postupka čije je sprovođenje povjereno notaru
ili ne preda spis predmeta sudu kada je to po zakonu obavezan,
26) ako nedozvoljeno ili nenamjenski koristi povjerenički račun,
27) ako se na drugi način, u službi ili van nje, nedolično ponaša, krši odredbe ovog
zakona ili narušava ugled notarijata.
(4) Ministarstvo na prijedlog Notarske komore utvrđuje uslove pod kojim se seminari za
dalju edukaciju notara smatraju kao seminari iz stava 2. tačka 3) ovog člana.
Član 117.
Disciplinske kazne
(1) Za lakšu povredu službene dužnosti notaru se mogu izreći sljedeće disciplinske
kazne:
1) pismeni ukor i
2) novčana kazna od 2.500 KM do 5.000 KM.
(2) Za težu povredu službene dužnosti notaru se mogu izreći sljedeće disciplinske kazne:
1) novčana kazna od 5.000 KM do 20.000 KM i
2) oduzimanje prava na obavljanje službe notara.
Član 118.
Disciplinski postupak
(1) Za pokretanje disciplinskog postupka protiv notara svako lice može dati inicijativu.
(2) Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka podnosi disciplinski tužilac.
(3) Disciplinski tužilac je državni službenik koga za obavljanje te funkcije imenuje
ministar.
(4) Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka sadrži:
1) ime i prezime notara,
2) područje za koje je imenovan i sjedište njegove kancelarije,
3) činjenični opis i pravnu kvalifikaciju povrede službene dužnosti,
4) prijedlog dokaza koje bi trebalo da se izvedu na usmenoj raspravi i
5) prijedlog disciplinske kazne.
(5) O zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka odlučuje prvostepena disciplinska
komisija koju rješenjem imenuje Notarska komora u sastavu od tri notara.
(6) Protiv odluke komisije iz stava 5. ovog člana može se izjaviti žalba u roku od 15 dana
od dana dostavljanja te odluke.
(7) Žalba se predaje Notarskoj komori koja je zajedno sa spisom predmeta dostavlja
ministru.
(8) Po prijemu žalbe, ministar imenuje drugostepenu disciplinsku komisiju u sastavu tri
državna službenika Ministarstva i dva notara, koja donosi odluku po žalbi.
(9) Članovi Komisije iz st. 5. i 8. ovog člana imenuju se posebno za svaki postupak.
(10) Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti, evidentiranje, izvršenje i brisanje
disciplinskih kazni detaljnije se propisuje Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti notara,
koji donosi ministar.
Član 119.
Izvršenje disciplinskih kazni
(1) Konačna odluka o izricanju novčane kazne notaru predstavlja izvršnu ispravu.
(2) Naplaćena novčana kazna je sredstvo budžeta Republike Srpske.“
Član 16.
U članu 122. riječi: „Notarske komore“ brišu se.
Član 17.
Naziv glave XI: „NADZOR NAD SPROVOĐENjEM OVOG ZAKONA“ mijenja se i
glasi: „XI NADZOR“.
Član 18.
Naziv člana i član 126. mijenja se i glasi:
„Nadzor nad radom Notarske komore
(1) Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i radom Notarske komore vrši Ministarstvo.
(2) Notarska komora je obavezna dostaviti tražene informacije, omogućiti vršenje
nadzora i staviti na raspolaganje sve spise, originale, dokumentaciju i prostor, te postupiti po
rješenju organa koji vrši nadzor.
(3) Notarska komora je obavezna da u januaru svake godine podnese izvještaj
Ministarstvu o radu Notarske komore za prethodnu godinu koji sadrži opštu ocjenu o radu
notara, podatke o organizovanim seminarima, edukacijama za polaganje notarskog ispita,
sprovedenim ili početim disciplinskim postupcima protiv notara, službenim zabilješkama iz
člana 76. stav 3. ovog zakona, a može sadržavati i druge podatke koji su od značaja za rad
Notarske komore ili koji se odnose na izvršavanje zakonom propisanih prava i obaveza
Notarske komore, te prijedloge za poboljšanje uslova obavljanja službe notara.“
Član 19.
Poslije člana 126. dodaju se novi čl. 126a, 126b. i 126v. koji glase:
„Član 126a.
Nadzor nad radom notara
(1) Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i radom notara u vršenju službe notara vrši
Ministarstvo.
(2) Redovan nadzor nad radom notara vrši se najmanje jednom u dvije godine.
(3) Ministarstvo može izvršiti vanredan nadzor po pritužbi stranke, državnog organa ili
na obrazloženu inicijativu bilo kojeg lica.
(4) O izvršenom nadzoru sačinjava se zapisnik.
(5) Na osnovu činjenica utvrđenih prilikom vršenja nadzora ministar može donijeti
rješenje u kojem nalaže notaru otklanjanje nadzorom utvrđenih nedostataka i odrediti rok za
to otklanjanje.
(6) Nepostupanje po rješenju iz stava 5. ovog člana predstavlja povredu službene
dužnosti iz člana 116. stav 3. tačka 6) ovog zakona.
Član 126b.
Sadržaj i način vršenja nadzora nad radom notara
(1) Sadržaj nadzora je provjera da li notar obavlja službu u skladu sa odredbama sljedećih
podzakonskih akata:
1) Uputstvom o prostoru i opremi notarske kancelarije,
2) Uredbom o određivanju nagrada i naknada notarima u Republici Srpskoj,
3) Uputstvom o vođenju poslovnih knjiga i načinu formiranja i arhiviranja spisa,
4) Pravilnikom o radu notara u postupku sastavljanja i izdavanja notarskih isprava.
(2) Nadzor se vrši bez prethodne najave, u skladu sa odredbama ovog zakona.
(3) Na pitanja sprovođenja nadzora koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se
odredbe Zakona o republičkoj upravi.
Član 126v.
Nadzor nad radom notara u obavljanju povjerenih poslova
(1) Nadzor nad radom notara kao povjerenika suda vrši sud koji je povjerio notaru
vršenje poslova iz nadležnosti suda.
(2) O uočenim nepravilnostima i preduzetim mjerama sud obavještava Ministarstvo i
Notarsku komoru.“
Član 20.
Član 127a. mijenja se i glasi:
„(1) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti
pravilnik o polaganju notarskog ispita, program za polaganje notarskog ispita iz člana 5. stav
1. ovog zakona i pravilnik o disciplinskoj odgovornosti notara iz člana 118. stav 10. ovog
zakona.
(2) Notarska komora će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona
donijeti pravilnik o edukaciji i program edukacije iz člana 7. stav 2. ovog zakona.“
Član 21.
Član 128. briše se.
Član 22.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku
Republike Srpske“.
Broj: PREDSJEDNIK
Datum: NARODNE SKUPŠTINE
Nedeljko Čubrilović
OBRAZLOŽENJE
NACRTA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NOTARIMA
I USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je Amandmanu XXXII stav 1. tačka
11. na član 68. Ustava Republike Srpske, prema kojem Republika uređuje i obezbjeđuje
sistem javnih službi, i u članu 70. stav 1. tačka 2. Ustava, prema kojem Narodna skupština,
između ostalog, donosi zakone, druge propise i opšte akte.
II USKLAĐENOST SA USTAVOM, PRAVNIM SISTEMOM I
PRAVILIMA NORMATIVNOPRAVNE TEHNIKE
Prema Mišljenju Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo broj: 22/01-021-1073/16 od 26.
decembar 2016. godine, ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u Amandmanu
XXXII stav 1. tačka 11. na član 68. Ustava Republike Srpske, prema kojem Republika
uređuje i obezbjeđuje sistem javnih službi, i u članu 70. stav 1. tačka 2. Ustava Republike
Srpske, prema kojem Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte.
Programom rada Narodne skupštine za 2016. godinu planirano je donošenje ovog
zakona.
Zakonom o notarima („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 86/04, 2/05, 74/05,
91/06, 37/07, 50/10, 78/11 i 20/14) uređena je organizacija, ovlašćenja, način rada, notarski
ispit, kao i druga pitanja od značaja za rad notara na teritoriji Republike Srpske.
Obrazlažući razloge za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
notarima, obrađivač je postupio u skladu sa članom 41. stav 1. tačka 5. Pravila za izradu
zakona i drugih propisa Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 24/14).
Predmetnim zakonom preciznije se propisuje organizovanje, sprovođenje i polaganje
notarskog ispita. Takođe, precizira se i početak rada notara, tako što notar može početi sa
radom nakon što ministar pravde rješenjem odredi datum početka obavljanja notarske službe.
Što se tiče kancelarije u kojoj notar obavlja djelatnost i početak obavljanja djelatnosti, notar
može početi tek kada dobije rješenje ministarstva da kancelarija ispunjava potrebne uslove.
Osim toga, propisuje se i obaveza notara da ima zaključen ugovor o osiguranju od
odgovornosti za pričinjenu štetu prema trećim licima.
Pored navedenog, obavljanje službe notara ograničava se na službeno sjedište notara
koje notar obavlja isključivo u notarskoj kancelariji i predviđa izuzetak od tog pravila, kada
je to propisano posebnim zakonom ili ako za to postoje opravdani razlozi, o čemu notar
obavještava Notarsku komoru.
Takođe, u cilju uvođenja veće pravne sugurnosti, navedeni su slučajevi u kojima je
notar obavezan da odbije obavljanje službene radnje.
Novina u odnosu na važeće zakonsko rješenje je da pripremni seminar za polaganje
notarskog ispita nije više uslov za izlazak na ispit.
Republički sekretarijat za zakonodavsto razmotrio je predmetni Zakon i u okviru
svojih nadležnosti uputio obrađivaču Zakona usmene primjedbe i sugestije koje su se
odnosile na primjenu Pravila za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske (čl. 31, 59,
61, 62, 65, 66. i 68), koje je obrađivač prihvatio i ugradio u tekst Zakona. Takođe, obrađivaču
je skrenuta pažnja da je zakon više puta mijenjan i dopunjavan, međutim, kako se
predloženim izmjenama i dopunama ne mijenja više od polovine osnovnog testa Zakona,
uzimajući u obzir sve dosadašnje izmjene i dopune, ovaj sekretarijat konstatuje da je
obrađivač postupio u skladu sa članom 56. Pravila za izradu zakona i drugih propisa
Republike Srpske.
Obrađivač Zakona je u obrazloženju naveo da je postupio u skladu sa članom 37. stav
1. tačka đ) Poslovnika o radu Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“,
broj 10/09), te t. 4. i 15. Smjernica za postupanje republičkih organa uprave o učešću u
javnosti i konsultacijama u izradi zakona („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 123/08 i
73/12) i utvrdio da je Zakon od interesa za javnost i da će biti objavljen na internet stranici
(www.vladars.net), sa rokom od osam dana radi dostavljanja primjedaba i sugestija.
Budući da postoji ustavni osnov za donošenje predmetnog Zakona, da je usaglašen sa
Zakonom o nasljeđivanju, Zakonom o vanparničnom postupku i Pravilima za izradu zakona i
drugih propisa Republike Srpske, mišljenje je da se Nacrt zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o notarima može uputiti dalje na razmatranje.
III USKLAĐENOST SA PRAVNIM PORETKOM EVROPSKE UNIJE
Prema Mišljenju Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju broj:
17. 03-020-3060/16 od 27. decembra 2016. godine, nakon uvida u propise Evropske unije i
analize odredaba Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima, nije
ustanovljeno da postoje obavezujući izvori prava EU koji uređuju materiju dostavljenog
nacrta, zbog čega u Izjavi o usklađenosti stoji ocjena „neprimjenjivo“.
IV RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA
Primjena odredaba Zakona o notarima je pokazala da mnoga pitanja na koja se
nailazilo u praksi nisu pravno regulisana i predstavljaju pravne praznine, da je pojedina
pitanja potrebno drugačije regulisati ili dopuniti postojeća rješenja, da je neophodno izvršiti
usaglašavanje odredaba tog zakona sa odredbama posebnih zakona sa kojima je u
međuvremenu povezan, te da pojedini instituti tog zakona nikada nisu zaživjeli i da je logično
da se za to pronađu druga rješenja.
Inicijativu za donošenje izmjena i dopuna Zakona o notarima, u više navrata,
dostavljala je Notarska komora Republike Srpske.
Izmjene u odnosu na važeći Zakon o notarima odnose se, između ostalog, na notarski
ispit i to pretpostavke za polaganje tog ispita, postupak polaganja, te sastav Komisije za
polaganje tog ispita, a sve u skladu sa potrebama koje su se javile u praksi u pogledu
organizovanja tog ispita.
Dalje, precizno su definisane odredbe koja se odnose na početak obavljanja službe
notara i mjesto obavljanja službe notara jer je u praksi dolazilo do nedoumica u vezi sa
navedenim odredbama.
Zatim, izvršene su određene izmjene i dopune u odnosu na postojeće rješenja u
pravcu jačanja pravne sigurnosti, što predstavlja najvažniji argument uvođenja i odbrane
instituta notarijata. U tom smislu, stvorene su pretpostavke za veću odgovornost notara u
obavljanju službe propisivanjem slučajeva kada je notar dužan da odbije obavljanje službene
radnje, a naročito unošenje izjava u ispravu i sačinjavanje isprave ukoliko ocijeni da
konkretan pravni posao neće moći proizvesti pravno dejstvo ili mu je svrha da se koja stranka
ošteti. Iz istog razloga, propisana su dva nova slučaja u kojima se notar privremeno udaljava
iz službe, te je drugačije uređen postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti i nadzora nad
radom notara na način koji garantuje zaštitu prava stranaka, notarijata, ali i nezavisnost i
nepristrasnost u odlučivanju u tim postupcima.
Na kraju, potreba donošenja novog zakona proizašla je i iz potrebe usaglašavanja
odredaba Zakona o notarima sa odredbama drugih zakona sa kojima je povezan od dana
stupanja na snagu – Zakon o nasljeđivanju i Zakon o vanparničnom postupku. Naime, riječ je
o tome da je odredbama ovih zakona propisana obavezna ili moguća notarska obrada isprava,
te da su time pojedini poslovi, koji izvorno spadaju u sudsku nadležnost, povjereni notaru.
Ekonomska opravdanost donošenja novog zakona u sadržana je u povećanju
budžetskih sredstava novčanim naknadama koje će uplaćivati kandidati koji polažu notarski
ispit i naplaćenim novčanim kaznama u disciplinskim postupcima kao sredstvima budžeta.
V OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENIH RJEŠENJA
Odredbama čl. 1. do 5. izvršene su izmjene članova osnovnog teksta Zakona koje se
odnose na organizovanje i polaganje notarskog ispita, tako da je jasno određena forma
notarskog ispita, propisano je da ministar donosi pravilnik o polaganju notarskog ispita i
program za polaganje ispita, a decidirano i na jednom mjestu propisane su i sve pretpostavke
i uslovi za polaganje notarskog ispita. Zahtjev za polaganje notarskog ispita se podnosi
Ministarstvu pravde, koje organizuje i sprovodi polaganje tog ispita. O zahtjevu se odlučuje
rješenjem, koje je sada dobilo karakter konačnog akta i protiv kojeg se može pokrenuti
upravni spor. Kandidat je obavezan prije izlaska na ispit dostaviti dokaz da je uplatio
naknadu za polaganje tog ispita, u visini koja će biti određena prethodno navedenim
pravilnikom. Organizovanje pripremnog seminara za polaganje notarskog ispita je preneseno
u nadležnost Notarske komore, s obzirom na prirodu i djelatnost te komore. Završavanje
takve edukacije više ne predstavlja uslov za izlazak na ispit, ali će sigurno zaživjeti u praksi i
doprinijeti da se kandidati što bolje pripreme za polaganje ispita. Dalje, u cilju obezbjeđenja
kvalitetnog sprovođenja ispita i provjere znanja i sposobnosti kandidata, jasno su određeni
članovi Komisije za polaganje notarskog ispita koje imenuje ministar, te uslovi koje oni
moraju ispunjavati. Članovi Komisije za polaganje notarskog ispita su: jedan državni
službenik Ministarstva, koji ima položen pravosudni ispit i iskustvo u struci od najmanje pet
godina, zatim dva notara koji najbolje mogu utvrditi da li je kandidat zadovoljio na pismenim
ispitnim zadacima, te dva profesora pravnog fakulteta, koji su predavači na predmetima
obuhvaćenim navedenim programom, koji su najrelevantniji za provjeru da li znanje
kandidata zadovoljava iz oblasti materijalnih propisa koje notari primjenjuju u praksi.
Takođe, određeno je da članovi Komisije imaju pravo na novčanu naknadu za svoj rad u
Komisiji, u skladu sa važećim zakonskim propisima, te da se visina te naknade određuje
navedenim pravilnikom.
Članom 6. izvršene su izmjene u članu 24. osnovnog Zakona u cilju preciznog rješavanja
pitanja početka rada notara. Tako je određeno da ministar rješenjem određuje dan početka
obavljanja djelatnosti imenovanog notara, najkasnije u roku od 30 dana nakon što primi
mišljenje da notarska kancelarija ispunjava uslove propisane Uputstvom o prostoru i opremi
notarske kancelarije uslove i nakon što imenovani notar dostavi dokaze da je pribavio
službeni pečat i da je zaključio osiguranje od odgovornosti, u smislu člana 54. Zakona, te da
ministar u svrhu provjere prethodno navedenog i dobijanja potrebnog mišljenja imenuje
posebnu komisiju. Zatim, radi valjanog obavještenja javnosti, propisano je da Ministarstvo
objavljuje početak rada notara u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
Članom 7. izvršene su dopune člana 28. osnovnog Zakona koji uređuje pitanje
privremenog udaljavanja notara iz službe tako što su dodata dva nova osnova za udaljenje –
ako je protiv notara potvrđena optužnica za krivično djelo ili ako je u krivičnom postupku
protiv notara izrečena mjera bezbjednosti zabrana obavljanja službe notara, a odluka o tome
još nije postala pravosnažna.
Članom 8. izvršene su izmjene člana 43. osnovnog Zakona koji se odnosi na službeno
područje notara i propisivao je da notar može obavljati djelatnost samo unutar službenog
područja, a izuzetno izvan tog područja. Međutim, nije definisano samo službeno područje. S
druge strane, članom 21. Zakona definisano je službeno sjedište notara koje predstavlja oštinu
ili grad određeno odlukom Vlade Republike Srpske kao područje u kojem notar obavlja
djelatnost. Dakle, formalno i suštinski, notar i nema službeno područje, nego službeno
sjedište. S tim u vezi, definisano je da notar obavlja službu isključivo u svom službenom
sjedištu, te isključivo u notarskoj kancelariji, a samo izuzetno, ako za to postoje opravdani
razlozi, notar može obaviti pojedine poslove van notarske kancelarije, o čemu notar
obavještava Notarsku komoru. Na kraju, iako je zadržano ranije rješenje prema kojem notar
može imati samo jednu kancelariju za rad, zbog preglednosti, a u skladu sa pravilima
nomotehnike, pristupilo se izmjeni ovog člana u cjelini.
Članom 9. je, u cilju uvođenja veće pravne sugurnosti, izmijenjen stav 1. u članu 48.
Zakona tako da su taksativno navedni svi slučajevi u kojima je notar obavezan da odbije
obavljanje službene radnje, pri čemu su zadržani ranija rješenja (t. 1. i 2), ali i propisani neki
novi slučajevi (t. 3, 4, 5. i 6).
Članom 10. izvršene su izmjene budući da je posebna glava posvećena pitanju nadzora,
pa tako i nadzora nad radom Notarske komore. S obzirom na to da se stav 2. briše, brisan je i
broj 1 u obostranoj zagradi, jer član sada ima samo jedan stav.
Članom 11. izvršena je izmjena u članu 76. osnovnog Zakona, takođe u cilju jačanja
pravne sigurnosti u sačinjavanju isprava, ali i pooštrena odgovornost i savjesnost notara, s
obzirom na to da je, prije svega, proširen broj situacija u kojima notar upozorava stranke na
pojedine izjave, dok je izmjenom stava 2. određeno da je notar obavezan da odbije
sačinjavanje isprave ukoliko stranke ostanu kod izjava iz stava 1. Naime, riječ je o izjavama
koje su nejasne, nerazgovjetne ili dvosmislene, koje bi mogle dati povoda sporovima ili ne bi
imale namjeravani učinak ili ne bi mogle proizvesti željeno pravno dejstvo, ili bi se
opravdano moglo smatrati da im je svrha da se neka stranka ošteti. Imajući u vidu da bi
ugovor sačinjen kod notara trebalo da pruža maksimalnu pravnu sigurnost i garanciju
proizvođenja pravnog dejstva i željenog učinka, što je i bio jedan od osnovnih ciljeva
prilikom uvođenja notarijata, ovim izmjenama je određeno da je notar obavezan da odbije
sačinjavanje isprave koje ne bi imale taj karakter i učinak. O naprijed navedenom notar
sačinjava službenu zabilješku, a primjerak zabilješke predaje strankama i dostavlja Notarskoj
komori.
Članom 12. izvršene su dopune u članu 99. Zakona u skladu sa posljednjim izmjenama i
dopunama Zakona o nasljeđivanju. Radi se o sačinjavanju testamenta kod notara, gdje se
mora napraviti izuzetak od opšteg pravila da notar zadržava original isprave u svojoj arhivi s
obzirom na to da se testament pravi samo u originalu, te da zavještalac može zahtijevati da
mu se testament preda nakon sačinjavanja. Druga situacija izdavanja testamenta je izdavanje
za potrebe ostavinskog postupka nakon smrti zavještaoca.
Članom 13. izvršena je izmjena u članu 100. stav 3. Zakona, koji propisuje izdavanje
otpravka originala, tako da je određeno da se otpravak originala ne može više puta izdavati,
ako je izdat jednom, ali se može izdati prepis originala. U ranijem rješenju je očiglednom
omaškom bilo navedeno da se radi o izdavanju originala.
Članom 14. brisan je član 104. Zakona, koji je propisivao izdavanje otpravka ili prepisa
originala izjava posljednje volje, s obzirom na to da se testament može sačiniti samo u
jednom originalnom primjerku, a njegovo izdavanje propisano je sada u članu 100. stav 3.
ovog zakona.
Članom 15. izvršene su izmjene čl. 116. do 119. Zakona koji se odnose na povrede
službene dužnosti, disciplinske kazne i disciplinski postupak. Tako je članu 116. izvršena
podjela i taksativno su navedene lakše i teže povrede službene dužnosti. U odnosu na ranija
rješenja, definisane su i neke nove povrede službene dužnosti za koje se vremenom, a
naročito kroz vršenje nadzora, postupanje po predstavkama građana i drugih notara, te
vođenje disciplinskih postupaka, ukazala potreba. U skladu sa prethodno navedenim, u članu
117. navedeno je koje se disciplinske kazne mogu izreći za lakše (pismeni ukor ili novčana
kazna od 2.500 KM do 5.000 KM) a koje za teže povrede službene dužnosti (novčana kazna
od 5.000 KM do 20.000 KM ili oduzimanje prava na obavljanje službe notara). Dalje, u članu
117. izmijenjen je disciplinski postupak tako da je određeno da u prvom stepenu odlučuje
Komisija koju imenuje Notarska komora, a u drugom Komisija koju imenuje ministar, čime
se postiže nepristrasnost i objektivnost, za razliku od dosadašnjeg rješenja prema kojem su
dva organa istog tijela odlučivala u oba stepena. Na kraju, u članu 119. određeno je da
konačna odluka o izricanju novčane kazne notaru predstavlja izvršnu ispravu, te da naplaćena
novčana kazna predstavlja sredstvo budžeta Republike Srpske.
Članom 16. brisane su riječi „Notarske komore“ u članu 122. Zakona, koji propisuje
opštu mogućnost vođenja postupka pred sudom, budući da je izmijenjen sam disciplinski
postupak, pa tako i određeni drugi organi koji mogu donijeti konačne odluke.
Odredbama čl. 17. do 19. izmijenjen je naziv glave koja se odnosi na nadzor i član 126.
Zakona, te su dodati novi čl. 126a, 126b i 126v. koji sada detaljno propisuju vršenje nadzora.
Napravljena je razlika u vršenju nadzora nad primjenom zakona, nad radom Notarske komore
i nad radom notara, u skladu sa tim je i izmijenjen i naziv glave u „NADZOR“. Takođe, tačno
su definisana ovlašćenja Ministarstva u vršenju nadzora, a to do sada nije bilo slučaj, zbog
čega vršenje nadzora nije imalo željeno i potrebno dejstvo. Pored toga, određen je sadržaj i
način vršenja nadzora nad radom notara, ali i vršenje nadzora nad radom notara u obavljanju
povjerenih poslova, kao izuzetak, budući da taj nadzor ne vrši Ministarstvo, nego sud koji je
notaru povjerio vršenje poslova.
Članom 20. izmijenjen je član 127a. koji propisuje sprovedbene propise kojim je sada
određeno da će ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona
donijeti pravilnik o polaganju notarskog ispita, program za polaganje notarskog ispita i
pravilnik o disciplinskoj odgovornosti notara, a da će Notarska komora donijeti pravilnik o
edukaciji i programu edukacije za polaganje notarskog ispita.
Članom 21. brisan je član 128. Zakona, kojim se propisivalo organizovanje pripremnih
seminara za polaganje notarskog ispita od strane Ministarstva, iz najmanje dva razloga. Prvo,
predmet ovog člana su, prije svega, bili prvi seminari koji su se organizovali nakon stupanja
na snagu zakona i koji su služili za obuke prvih notara. Drugi razlog je taj što je ovim
izmjenama određeno da Ministarstvo nije nadležno za organizovanje i sprovođenje tih
seminara, nego je to sada nadležnost Notarske komore.
Članom 22. određeno je da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja
u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
VI UČEŠĆE JAVNOSTI I KONSULTACIJE U IZRADI ZAKONA
U skladu sa članom 37. stav 1. tačka đ) Poslovnika Vlade Republike Srpske
(„Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 10/09), te t. 4. i 15. Smjernica za postupanje
republičkih organa uprave o učešću u javnosti i konsultacijama u izradi zakona („Službeni
glasnik Republike Srpske“, broj 123/08), obrađivač Nacrta zakona izmjenama i dopunama
Zakona o notarima utvrdio je da je Zakon od interesa za javnost. Zakon će biti objavljen na
internet stranici (www.vladars.net), sa rokom od osam dana radi dostavljanja primjedaba i
sugestija.
VII PROCJENA UTICAJA ZAKONA, DRUGIH PROPISA I OPŠTIH AKATA NA
UVOĐENJU NOVIH, IZMJENU ILI UKIDANJE POSTOJEĆIH
FORMALNOSTI KOJE OPTEREĆUJU PRIVREDNO POSLOVANJE
Uvidom u Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima i popunjeni
Obrazac o sprovođenju skraćenog PUP-a u pripremi i izradi nacrta/prijedloga propisa,
Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju konstatuje sljedeće:
Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima predviđeno je
Programom rada Vlade Republike Srpske i Programom rada Narodne skupštine Republike
Srpske za 2016. godinu.
U vezi sa postojećim stanjem i problemom, obrađivač je naveo neusaglašenost
odredaba važećeg Zakona o notarima sa odredbama Zakona o vanparničnom postupku. Tako
npr. postoji zakonska mogućnost da ostavinski postupak kao vanparnični postupak vode
notari, s tim da stranka zadržava pravo izbora, odnosno isti se može voditi kod nadležnog
suda. Posljedica navedenog je da su nadležni sudovi i dalje bili preopterećeni ovim
postupcima, iako je intencija zakonodavca bila da se sudovi rasterete, što znači da postojeći
Zakon o notarima nije opravdao svrhu u ovom dijelu i iz tog razloga izmjenama i dopunama
Zakona o vanparničnom postupku se utvrdila obaveza da prenese ostavinske predmete,
odnosno iste povjeri notarima što zahtijeva da se izvrše određene izmjene i dopune Zakona o
notarima. U praksi kroz primjenu postojećeg zakonskog rješenja uočili su se sljedeći
problemi:
- nedovoljno definisane povrede službene dužnosti, što je uzrokovalo nemogućnost
pokretanja postupka odgovornosti notara u mnogim drugim nedefinisanim
slučajevima,
- isti organ, odnosno Notarska komora je zadužena za vođenje disciplinskog
postupka i u prvom i u drugom stepenu, što se pokazalo u praksi neadekvatnim
rješenjem,
- komplikovana procedura organizovanja notarskog ispita, odnosno obaveza
„pripremnog seminara“,
- nije jasno definisano šta se kontroliše prilikom nadzora i kontrole rada notara,
odnosno postojećim odredbama i zakona i podzakonskih akata apstraktno je
postavljeno ovlaštenje komisije koja vrši nadzor, što je imalo za posljedicu
nekvalitetno i proizvoljno vršenje ove kontrole i nadzora.
U vezi sa ciljevima koji se žele postići donošenjem zakona, obrađivač je naveo da je
cilj donošenja zakona brza, efikasna i pravno sigurna zaštita korisnika usluga notara. Cilj
donošenja zakona je i usaglašavanje odredaba Zakona o notarima sa odredbama Zakona o
vanparničnom postupku i unapređenje rada notarske službe.
U pogledu procesa konsultacija, obrađivač je naveo da je u toku izrade ovog zakona
održano više sastanaka i konsultacija s predstavnicima Notarske komore Republike Srpske,
čije su primjedbe većim dijelom i usvojene. Nacrt je objavljen na internet stranici
Ministarstva pravde.
Kod utvrđivanja opcija za rješenje problema, obrađivač je naveo da je razmatrana
samo regulatorna opcija, iz razloga što se navedeni problemi nisu mogli otkloniti
neregulatornom mjerom.
U vezi sa uticajem na poslovno okruženje, obrađivač je naveo da se očekuje da
predložene izmjene i dopune ovog zakona pozitivno utiču na privredne subjekte iz razloga što
bi trebalo da osiguraju efikasnije pružanje notarske usluge, kao i da obezbijede veću pravnu
sigurnost povećanjem odgovornosti rada notara.
Što se tiče uticaja na javni budžet, obrađivač je naveo da primjena ovog zakona može
dovesti do priliva finansijskih sredstava u budžet Republike Srpske, s obzirom na to da je
propisano da naknada za polaganje notarskog ispita kao i novčane kazne koje budu izrečene
za učinjenu povredu službene dužnosti kroz disciplinski postupak predstavljaju sredstva
budžeta Republike Srpske.
U vezi sa uticajem na zdravstveni i socijalni status građana, životnu sredinu i održivi
razvoj, obrađivač je naveo da Nacrt nema uticaja na navedene oblasti.
Kada je u pitanju sprovođenje propisa, obrađivač je naveo da nadzor nad
sprovođenjem ovog zakona i nad radom notara u vršenju službene dužnosti vrši Ministarstvo
pravde.
U vezi sa uticajem na uvođenje, izmjenu i ukidanje formalnosti za građane i poslovni
sektor, obrađivač je naveo da Nacrtom nisu predviđene formalnosti za građane i poslovni
sektor u Republici Srpskoj.
Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju utvrdilo je da je obrađivač,
prilikom primjene skraćenog procesa procjene uticaja propisa, postupio u skladu s
metodologijom propisanom u t. VI i VIII Odluke o sprovođenju procesa procjene uticaja
propisa u postupku izrade propisa.
VIII FINANSIJSKA SREDSTVA I EKONOMSKA OPRAVDANOST
DONOŠENJA ZAKONA
Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva.
S druge strane, sprovođenje ovog zakona će dovesti do priliva finansijskih sredstava u
budžet Republike Srpske s obzirom na to da je propisano da novčane kazne izrečene u
disciplinskim postupcima predstavljaju sredstva budžeta Republike Srpske. Takođe, novčane
naknade koje će uplaćivati kandidati za polaganje notarskog ispita predstavljaju sredstva
budžeta Republike Srpske.
PRILOG
ZAKON O NOTARIMA
(tekst predloženih izmjena i dopuna ugrađen u osnovni tekst Zakona)
II – NOTARSKI ISPIT I ORGANIZACIJA NOTARA
Član 5.
Forma notarskog ispita
(1) Notarski ispit se organizuje, sprovodi i polaže u skladu sa odredbama ovog
zakona, Pravilnika o polaganju notarskog ispita i Programu za polaganje notarskog
ispita koje donosi ministar pravde Republike Srpske (u daljem tekstu: ministar).
(2) Notarski ispit se sastoji od pismenog i usmenog ispita.
(3) Pismeni ispit se sastoji od tri ispitna zadatka kojima se provjerava i utvrđuje
sposobnost kandidata za sačinjavanje notarskih isprava iz oblasti obligacionog i
stvarnog prava, porodičnog i nasljednog prava, privrednog prava i izvršnog postupka.
(4) Usmeni ispit se sastoji iz odbrane pismenih radova i provjere znanja iz
propisa obuhvaćenih programom iz stava 1. ovog člana.
Član 6.
Uslovi za pristupanje polaganju notarskog ispita
(1) Zahtjev za polaganje notarskog ispita podnosi se Ministarstvu.
(2) Notarski ispit može polagati lice koje ispunjava uslove iz člana 20. t. 1) do 6)
ovog zakona i koje, nakon položenog pravosudnog ispita, ima radno iskustvo u struci od
najmanje pet godina.
(3) O zahtjevu iz stava 1. ovog člana odlučuje ministar rješenjem, koje je
konačno i protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor.
(4) Kandidat je obavezan prije pristupanja polaganju notarskog ispita
Ministarstvu dostaviti dokaz da je uplatio naknadu za polaganje notarskog ispita u
visini određenoj pravilnikom iz člana 5. stav 1. ovog zakona.
Član 7.
Pohađanje pripremnog seminara
(1) Notarska komora organizuje edukaciju za polaganje notarskog ispita ukoliko
ima prijavljeno najmanje 15 zainteresovanih lica.
(2) Pravilnik o edukaciji i program edukacije iz stava 1. ovog člana donosi
Notarska komora, uz prethodno pribavljenu saglasnost ministra.
Član 8.
Komisija za polaganje notarskog ispita
(1) Notarski ispit se polaže pred Komisijom koju imenuje ministar rješenjem, a
koju čine predsjednik i četiri člana:
1) državni službenik Ministarstva koji ima položen pravosudni ispit i iskustvo u
struci od najmanje pet godina,
2) dva notara, na prijedlog Notarske komore Republike Srpske,
3) dva profesora pravnog fakulteta, predavača iz pravnih oblasti navedenih u
članu 5. stav 3. ovog zakona.
(2) Komisija postupa u skladu sa odredbama ovog zakona i pravilnika iz člana 5.
stav 1. ovog zakona.
(3) Članovi Komisije imaju pravo na novčanu naknadu za rad u Komisiji, u
skladu sa važećim zakonskim propisima, u visini određenoj pravilnikom iz člana 5. stav
1. ovog zakona.
Čl. 9. do 17. brisani.
Član 24.
Polaganje svečane izjave i povelja o imenovanju
(1) Nakon što je rješenje o izboru notara prema članu 23. ovog zakona postalo konačno,
imenovanje notara vrši ministar.
(2) Ministar uručuje notaru povelju o imenovanju. Izgled i sadržaj povelje utvrđuje
ministar. Rješenje o imenovanju se objavljuje u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
(3) Prije uručenja povelje o imenovanju, notar daje svečanu izjavu pred ministrom.
Svečana izjava glasi:
“Zaklinjem se da ću službu notara obavljati tako što ću štititi Ustav i zakon i da ću
službu obavljati nepristrasno, savjesno, nezavisno i čuvajući poslovnu tajnu”.
(4) Ministar rješenjem imenuje posebnu komisiju koja vrši provjere i sačinjava
mišljenje da li kancelarija imenovanog notara ispunjava uslove propisane Uputstvom o
prostoru i opremi notarske kancelarije, najkasnije u roku od 30 dana od dana
imenovanja not
(5) Ministar rješenjem određuje dan početka rada imenovanog notara najkasnije
u roku od 30 dana nakon što primi mišljenje komisije iz stava 4. ovog člana i nakon što
imenovani notar dostavi dokaze da je pribavio službeni pečat i da je zaključio
osiguranje od odgovornosti u skladu sa članom 54. ovog zakona.
(6) Ministarstvo objavljuje datum početka rada notara u „Službenom glasniku
Republike Srpske“.
Član 28.
Privremeno udaljavanje iz službe
(1) Notar može biti privremeno udaljen iz službe:
1) ako je protiv njega pokrenut postupak radi oduzimanja poslovne sposobnosti,
2) ako se ispune pretpostavke za razrješenje iz člana 26. ovog zakona ili ako je
pokrenut postupak za razrješenje,
3) ako je protiv notara potvrđena optužnica za krivično djelo ili,
4) ako je u krivičnom postupku protiv notara izrečena mjera bezbjednosti
zabrana obavljanja službe notara, a odluka o tome još nije postala pravosnažna.
(2) Ako je u krivičnom postupku protiv notara određen pritvor, za vrijeme trajanja
pritvora nastupaju dejstva privremenog udaljavanja po sili zakona, bez izdavanja rješenja.
(3) Rješenje o privremenom udaljavanju notara iz službe, donosi ministar po službenoj
dužnosti.
Član 43.
Mjesto obavljanja službe notara
(1) Notar obavlja službu isključivo u svom službenom sjedištu.
(2) Notar obavlja službu isključivo u notarskoj kancelariji.
(3) Notarska kancelarija u pogledu prostorija i opreme obavezno ispunjava uslove
propisane Uputstvom o prostoru i opremi notarske kancelarije koje donosi ministar.
(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, notar može obaviti pojedine poslove van
notarske kancelarije u slučajevima:
1) ako je to propisano posebnim zakonom ili
2) ako za to postoje opravdani razlozi, o čemu notar obavještava Notarsku komoru.
(5) Notar može imati samo jednu kancelariju.
Član 48.
Odbijanje službene radnje
(1) Notar je obavezan odbiti obavljanje službene radnje:
1) ako se radnja odnosi na pitanje koje ne spada u nadležnost notara,
2) ako je radnja nespojiva sa njegovom službom, naročito ako se njegovo učešće
zahtijeva radi postizanja očigledno nedopuštenog ili nepoštenog cilja,
3) ako utvrdi da je radnja prema zakonu nedopuštena, za koju sumnja da je
stranka preduzima prividno ili da bi izbjegla zakonske obaveze ili da bi protivpravno
oštetila treće lice,
4) ako utvrdi da stranka nema poslovnu sposobnost ili iz drugog zakonskog
razloga ne može punovažno zaključivati pravne poslove, ili ako zakonski zastupnik ili
punomoćnik stranke nema poslovnu sposobnost ili ovlašćenje za preduzimanje
konkretnog pravnog posla,
5) ako raspolaže činjenicama da stranka nema ozbiljnu i slobodnu volju da
zaključi određeni posao i
6) ako iz okolnosti slučaja i činjenica kojima raspolaže utvrdi da konkretan
pravni posao:
1. neće proizvesti pravno dejstvo,
2. da nije dopušten ili
3. da je u suprotnosti sa prinudnim propisima, javnim poretkom ili dobrim
običajima.
(2) Notar ne smije kod zaključivanja pravnih poslova posredovati između stranaka niti
u vezi sa nekom službenom radnjom preuzeti jemstvo ili drugo obezbjeđenje za stranku.
(3) Notar je obavezan voditi računa da se ni lica koja su kod njega zaposlena ne bave
takvim poslovima. Ministar će utvrditi formular na kome će saradnici notara dati izjavu u
vezi sa zabranom učestvovanja.
III – NOTARSKA KOMORA
Član 63.
Organizacija i registracija
Organizacija i registracija Notarske komore vrši se u skladu sa Zakonom o udruženjima i
fondacijama.
(2) Brisan.
V – OBAVEZE NOTARSKE OBRADE ISPRAVA I NOTARSKIH POTVRDA
Član 76.
Obaveza upozoravanja i pouke
(1) Ako stranke hoće da se u original unesu nejasne, nerazgovjetne ili dvosmislene izjave,
koje bi mogle dati povoda sporovima, ili ne bi imale namjeravani učinak, ili ne bi mogle
proizvesti željeno pravno dejstvo, ili bi se opravdano moglo smatrati da im je svrha da se
neka od stranaka ošteti, notar će upozoriti na to stranke i dati im odgovarajuće pouke.
(2) Ako stranke ostanu kod izjava iz stava 1. ovog člana, notar je obavezan da odbije
sačinjavanje isprave o čemu sačinjava službenu zabilješku koju zadržava u svojoj
arhivi.
(3) Primjerak službene zabilješke iz stava 2. ovog člana notar predaje strankama i
dostavlja Notarskoj komori.
Član 99.
Čuvanje originala isprava
(1) Isprava koju je, u skladu s ovim zakonom, sačinio notar predstavlja original isprave
koji čuva notar u svojoj arhivi. U toj arhivi notar čuva i sve druge isprave koje, u skladu sa
zakonom, sačini u vršenju službe notara.
(2) Izuzetak od stava 1. ovog člana predstavlja testament sačinjen kod notara, koji
notar predaje zavještaocu na njegov zahtjev ili za potrebe ostavinskog postupka nakon
smrti zavještaoca.
Član 100.
Otpravak originala
(1) Kad notar sačini original obavezan je strankama izdati otpravak originala.
(2) Otpravak mora po obliku, formi, sadržaju i drugim pitanjima u cjelini odgovarati
originalu, mora biti označen kao otpravak i u pravnom prometu zamjenjuje original.
(3) Ako je otpravak originala izdat jednom, ne može se više izdavati, ali se može
izdati prepis originala.
Član 104. brisan
IX – DISCIPLINSKA ODGOVORNOST NOTARA
Član 116.
Povrede službene dužnosti
(1) Povrede službenih dužnosti notara mogu biti lakše i teže.
(2) Notar čini lakšu povredu službene dužnosti:
1) ako uzastopno dva puta, bez opravdanog razloga, izostane sa sjednica
organa Notarske komore, čiji je član,
2) ako postupi suprotno opštem ili pojedinačnom aktu Notarske komore,
3) ako godišnje nije pohađao najmanje dva seminara za usavršavanje notara
priznata od strane Ministarstva,
4) ako reklamira obavljanje službe.
(3) Notar čini teže povrede službene dužnosti:
1) ako se pri obradi, sastavljanju notarskih isprava i preduzimanja drugih
službenih radnji ne pridržava odredaba Ustava, ovog zakona i pravila struke,
2) ako u ispravi potvrdi da je nastupila činjenica za koju zna ili mora znati da se
nije dogodila,
3) ako, protivno tarifi, obračuna ili traži veću nagradu, ili obračuna manju
nagradu ili naknadu troškova od one koja je propisana tarifom,
4) ako traži stranke uz obećanje da će sniziti nagradu, preko posrednika ili na
drugi nedoličan način,
5) ako u slučajevima u kojima mu je to zabranjeno zastupa stranku ili u tim
slučajevima sastavlja isprave,
6) ako ne postupi po pravosnažnim odlukama sudova ili po odlukama
Ministarstva kao nadzornog tijela,
7) ako neuredno, nesavjesno, protivno odredbama ovog zakona i drugih
propisa, vodi poslovne knjige i evidencije,
8) ako neuredno, nesavjesno, protivno odredbama ovog zakona i drugih
propisa, čuva spise, poslovne knjige i evidencije,
9) ako se ponaša nedostojno prema strankama i organima koji vrše nadzor nad
njegovim poslovanjem ili na drugi način ne postupa u skladu sa odredbama
Kodeksa ponašanja notara,
10) ako ne izda potvrdu, odnosno račun o primljenom iznosu nagrade ili
naknade,
11) ako na zahtjev nadležnog organa odbije dati podatke ili da netačne podatke,
a obaveza davanja podataka je propisana zakonom ili drugim propisom
donesenim na osnovu zakona,
12) ako na javnoj licitaciji, ili tokom kojeg drugog postupka koji vodi kao notar,
ili kao povjerenik suda, ili kao zastupnik stranaka, kupi za sebe ili za svoje
srodnike stvar koja se prodaje, nasljedna ili druga prava,
13) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o zabrani učestvovanja,
profesionalnom obavljanju i dopunskoj djelatnosti,
14) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o dužnosti savjesnog i
zakonitog postupanja i obavezi odbijanja službene radnje,
15) ako sklapa poslove pod svojim imenom za druge ili pod tuđim imenom za
sebe ili ako je stranka u poslovima u kojima preduzima službene radnje kao
notar ili sudski povjerenik,
16) ako novac koji mu je povjeren na čuvanje ili druge stvari uloži, prenese ili
preda u korist trećeg lica ili u svoju korist, protivno odredbama ovoga
zakona,
17) ako preuzme obavezu jemstva ili odgovornosti u poslovima koji se zaključuju
uz njegovo učešće u svojstvu notara,
18) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o zabrani obavljanja službe u
slučaju privremenog udaljenja iz službe,
19) ako ne osigurava rad notarskog pomoćnika u skladu sa ovim zakonom,
20) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o zabrani obavljanja službe u
slučaju privremenog udaljenja iz službe,
21) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o izuzeću notara,
22) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o dužnosti čuvanja službene
tajne,
23) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o zajedničkom obavljanju
službe,
24) ako postupa protivno odredbama ovog zakona o mjestu obavljanja službe
notara,
25) ako kao sudski povjerenik prekoračuje granice povjerenih ovlašćenja ili ne
preduzima radnje u rokovima koji su propisani pravilima postupka čije je
sprovođenje povjereno notaru ili ne preda spis predmeta sudu kada je to po
zakonu obavezan,
26) ako nedozvoljeno ili nenamjenski koristi povjerenički račun,
27) ako se na drugi način, u službi ili van nje, nedolično ponaša, krši odredbe
ovog zakona ili narušava ugled notarijata.
(4) Ministarstvo na prijedlog Notarske komore utvrđuje uslove pod kojim se
seminari za dalju edukaciju notara smatraju kao seminari iz stava 2. tačka 3) ovog
člana.
Član 117.
Disciplinske kazne
(1) Za lakšu povredu službene dužnosti notaru se mogu izreći sljedeće disciplinske
kazne:
1) pismeni ukor i
2) novčana kazna od 2.500 KM do 5.000 KM.
(2) Za težu povredu službene dužnosti notaru se mogu izreći sljedeće disciplinske
kazne:
1) novčana kazna od 5.000 KM do 20.000 KM i
2) oduzimanje prava na obavljanje službe notara.
Član 118.
Disciplinski postupak
(1) Za pokretanje disciplinskog postupka protiv notara svako lice može dati
inicijativu.
(2) Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka podnosi disciplinski tužilac.
(3) Disciplinski tužilac je državni službenik koga za obavljanje te funkcije imenuje
ministar.
(4) Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka sadrži:
1) ime i prezime notara,
2) područje za koje je imenovan i sjedište njegove kancelarije,
3) činjenični opis i pravnu kvalifikaciju povrede službene dužnosti,
4) prijedlog dokaza koje bi trebalo da se izvedu na usmenoj raspravi i
5) prijedlog disciplinske kazne.
(5) O zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka odlučuje prvostepena
disciplinska komisija koju rješenjem imenuje Notarska komora u sastavu od tri notara.
(6) Protiv odluke komisije iz stava 5. ovog člana može se izjaviti žalba u roku od 15
dana od dana dostavljanja te odluke.
(7) Žalba se predaje Notarskoj komori koja je zajedno sa spisom predmeta dostavlja
ministru.
(8) Po prijemu žalbe, ministar imenuje drugostepenu disciplinsku komisiju u
sastavu tri državna službenika Ministarstva i dva notara, koja donosi odluku po žalbi.
(9) Članovi Komisije iz st. 5. i 8. ovog člana imenuju se posebno za svaki postupak.
(10) Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti, evidentiranje, izvršenje i
brisanje disciplinskih kazni detaljnije se propisuje Pravilnikom o disciplinskoj
odgovornosti notara, koji donosi ministar.
Član 119.
Izvršenje disciplinskih kazni
(1) Konačna odluka o izricanju novčane kazne notaru predstavlja izvršnu
ispravu.
(2) Naplaćena novčana kazna je sredstvo budžeta Republike Srpske.
Član 122.
Opšta mogućnost vođenja postupka pred sudom
Protiv konačnih odluka disciplinskih organa može se voditi postupak pred nadležnim
sudom u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke.
XI - NADZOR
Član 126.
Nadzor nad radom Notarske komore
(1) Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i radom Notarske komore vrši
Ministarstvo.
(2) Notarska komora je obavezna dostaviti tražene informacije, omogućiti
vršenje nadzora i staviti na raspolaganje sve spise, originale, dokumentaciju i prostor,
te postupiti po rješenju organa koji vrši nadzor.
(3) Notarska komora je obavezna da u januaru svake godine podnese izvještaj
Ministarstvu o radu Notarske komore za prethodnu godinu koji sadrži opštu ocjenu o
radu notara, podatke o organizovanim seminarima, edukacijama za polaganje
notarskog ispita, sprovedenim ili početim disciplinskim postupcima protiv notara,
službenim zabilješkama iz člana 76. stav 3. ovog zakona, a može sadržavati i druge
podatke koji su od značaja za rad Notarske komore ili koji se odnose na izvršavanje
zakonom propisanih prava i obaveza Notarske komore, te prijedloge za poboljšanje
uslova obavljanja službe notara.
Član 126a.
Nadzor nad radom notara
(1) Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i radom notara u vršenju službe
notara vrši Ministarstvo.
(2) Redovan nadzor nad radom notara vrši se najmanje jednom u dvije godine.
(3) Ministarstvo može izvršiti vanredan nadzor po pritužbi stranke, državnog
organa ili na obrazloženu inicijativu bilo kojeg lica.
(4) O izvršenom nadzoru sačinjava se zapisnik.
(5) Na osnovu činjenica utvrđenih prilikom vršenja nadzora ministar može
donijeti rješenje u kojem nalaže notaru otklanjanje nadzorom utvrđenih nedostataka i
odrediti rok za to otklanjanje.
(6) Nepostupanje po rješenju iz stava 5. ovog člana predstavlja povredu službene
dužnosti iz člana 116. stav 3. tačka 6) ovog zakona.
Član 126b.
Sadržaj i način vršenja nadzora nad radom notara
(1) Sadržaj nadzora je provjera da li notar obavlja službu u skladu sa odredbama
sljedećih podzakonskih akata:
1) Uputstvom o prostoru i opremi notarske kancelarije,
2) Uredbom o određivanju nagrada i naknada notarima u Republici Srpskoj,
3) Uputstvom o vođenju poslovnih knjiga i načinu formiranja i arhiviranja
spisa,
4) Pravilnikom o radu notara u postupku sastavljanja i izdavanja notarskih
isprava.
(2) Nadzor se vrši bez prethodne najave, u skladu sa odredbama ovog zakona.
(3) Na pitanja sprovođenja nadzora koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju
se odredbe Zakona o republičkoj upravi.
Član 126v.
Nadzor nad radom notara u obavljanju povjerenih poslova
(1) Nadzor nad radom notara kao povjerenika suda vrši sud koji je povjerio
notaru vršenje poslova iz nadležnosti suda.
(2) O uočenim nepravilnostima i preduzetim mjerama sud obavještava
Ministarstvo i Notarsku komoru.
Član 127a.
(1) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona
donijeti pravilnik o polaganju notarskog ispita, program za polaganje notarskog ispita
iz člana 5. stav 1. ovog zakona i pravilnik o disciplinskoj odgovornosti notara iz člana
118. stav 10. ovog zakona.
(2) Notarska komora će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona donijeti pravilnik o edukaciji i program edukacije iz člana 7. stav 2. ovog
zakona.
Član 128. brisan