restruktuiranje preduzeća
DESCRIPTION
Restrukturiranje preduzećaMetode restrukturiranjaFuzijaPreuzimanjeTRANSCRIPT
RESTRUKTUIRANJE PREDUZEĆA
Prof. dr. sc. Jusuf Kumalić
2
CILJ I METODE RESTRUKTUIRANJA PREDUZEĆA
U praksi su najpoznatije slijedeće metode restruktuiranja:
Fuzija preduzeća Kupovina preduzeća Saniranje preduzeća Razdvajanje preduzeća Poravnanje sa povjeriocima Likvidacija preduzeća Stečaj preduzeća Prodaja dijela preduzeća Stvaranje novih preduzeća Segmentiranje preduzeća Dobrovoljna likvidacija ili prodaja preduzeća Otkup dionica preduzeća Privatizacija preduzeća itd.
3
Fuzija preduzeća
Motivi fuzije preduzeća su:
Bolje korištenje resursa preduzeća Smjenjivanje neefikasnog poslovodstva Promjena strategije razvoja, itd.
Vab = Va + Vb + sinergizam
Vab = vrijednost preduzeća nakon spajanja Va = vrijednost preduzeća A prije spajanja Vb = vrijednost preduzeća B prije spajanja
Na dan fuzije nezavisni procjenjivač procjenjuje vrijednost preduzeća koja se spajaju
Procjena je nužna kako bi se izbjeglo unošenje skrivenih gubitaka u novoosnovano preduzeće
U izvještaju o procjeni se daje odnos zamjene dionica ili udjela kapitala postojećih preduzeća za dionice ili udjele kapitala novoosnovanog preduzeća
4
Odnos zamjene dionica ili udjela
Odnos zamjene dionica i udjela kapitala postojećih preduzeća za dionice ili udjele kapitala novoosnovanog preduzeća rješava se uz pomoć:
Bilansnog kursa Berzanskog kursa Prinosnog kursa Prosječnog kursa (bilansni kurs + prinosni kurs / 2)
Bilansni kurs se utvrđuje na osnovu zaključnog bilansa prema važećim propisima o bilansiranju i računovodstvenim standardima za potrebe fuzije
Bilansni kurs se izražava indeksom dobijenim iz odnosa neto aktive i osnovnog kapitala
Neto kapital izražava ukupan sopstveni kapital (osnovni kapital, rezervni kapital i neraspoređeni dobitak)
Utvrđuje se kao razlika između aktive umanjene za gubitak iskazan na strani aktive i obveza pri čemu se sa obvezama izjednačuju dugoročna rezervisanja i pasivna vremenska razgraničenja
5
Naprimjer: Ako pretpostavimo da se preduzeće A pripaja preduzeću B a njihovi bilansni podaci za utvrđivanje bilansnog kursa su slijedeći:
__________________________________________________________ p r e d u z e ć e ____________________________________ A______________B _____ 1. Aktiva 1.000.000 2.000.000 2. Gubitak iskazan na strani aktive 0 0 3. Obveze 400.000 900.000 4. Dugoročna rezervisanja 0 100.000 5. Pasivna vremenska razgraničenja 0 0 6. Neto aktiva (1 – 2 – 3 – 4 – 5) 600.000 1.000.000 7. Osnovni kapital 500.000 800.000 __Bilansni kurs______________________120_____________125____
_________________________________________________________________ p r e d u z e ć e A B Odnos razmjene 96 = (120/125) x 100 100 = (125/125) x 100
6
Bilans fuzije Iz navedenog slijedi da razmjenom dionica preduzeća A za dionice preduzeća B
osnovni kapital preduzeća A se smanjuje na 480.000 KM, a razlika od 20.000 = (500.000 – 480.000) se prebacuje u rezervni kapital, pa će struktura sopstvenog kapitala u bilansu fuzije biti:
__________________________________________________________
1. Osnovni kapital (480.000 + 800.000) = 1.280.000
2. Rezervni kapital (20.000 + 100.000 + 200.000) 320.000
3. Sopstveni kapital (1 + 2) 1.600.000___
Ovim postupkom je postignuto da odnos ukupnog sopstvenog kapitala i osnovnog sopstvenog kapitala (bilansni kurs) bude isti i kod preduzeća A i kod preduzeća B. To se vidi ako se izračuna bilansni kurs poslije prebacivanja 20.000 KM iz osnovnog u rezervni kapita preduzeća.
____________________________________P r e d u z e ć e__________
A B_______
1. Neto aktiva (sopstveni kapital) 600.000 1.000.000
2. Osnovni kapital 480.000 800.000
Bilansni kurs (1/2) x 100 125 125
3. Rezervni kapital (1 – 2) 120.000 200.000____
7
Berzanski kurs se utvrđuje iz odnosa cijena dionica po kojoj dionica mijenja vlasnika (tržišna vrijednost dionice)
Berzanski kurs je pod uticajem špekulacija na tržištu kapitala pa se ne preporučuje za utvrđivanje razmjene dionica na bazi berzanskog kursa
Prinosni kurs se utvrđuje iz odnosa prinosne vrijednosti , tačnije procjenjene neto aktive i osnovnog kapitala
Prinosni kurs = Procjenjena neto aktiva x 100 / Osnovni kapital
Naprimjer: Procjenjena neto aktiva preduzeća A 660.000 i preduzeća B 1.200.000 KM, a osnovni kapital preduzeća a iznosi 500.000 a preduzeća B 800.000 KM.
Preduzeće A = 660.000 x 100 / 500.000 = 132
Preduzeće B = 1.200.000 x 100 / 800.000 = 150
8
Procjenjena vrijednost neto aktive veća je od osnovnog kapitala kod preduzeća A za 32 %, a kod preduzeća B za 50 %.
Odnos razmjene je 0,88 : 1 u korist preduzeća B, odnosno za 100 dionica preduzeća A dobija se 88 dionica preduzeće B
Vlasnici preduzeća A dobijaju 440 dionica preduzeća B (500 x 0,88 = 440) Osnovni kapital vlasnika preduzeća A se svodi sa 500.000 na 440.000 KM,
a razlika od 60.000 KM prenosi se u rezervni kapital Time je prinosni kurs kod oba preduzeća izjednačen:
____________________________________________________
p r e d u z e ć e
A B
1. Prcjenjena neto aktiva 660.000 1.200.000
2. Osnovni kapital 440.000 800.000
Prinosni kurs (1/2) x 100 150 150
9
U bilansu spajanja u okviru nematerijalnih ulaganja ovdje će se pojaviti goodwil u iznosu razlike između procjenjene neto aktive i knjigovodstvene neto aktive, što u našem primjeru iznosi KM 260.000 = ( 660.000 + 1.200.000) – (600.000 + 1.000.000).
U strukturi kapitala u bilansu uspjeha ovaj goodwil može se tretirati kao premija pa će struktura sopstvenog kapitala u bilansu fuzije biti:
__________________________________________________________
1. Osnovni kapital (440.000 + 800.000) 1.240.000
2. Premija 260.000
3. Rezervni kapital (60.000 + 100.000 + 200.000) 360.000
4. Ukupni sopstveni kapital (1 + 2 + 3) 1.860.000____
10
Prosječni kurs
___________________________________________________________
P R E D U Z E Ć E__________
A B_________
Bilansni kurs 125 125
Prinosni kurs 132 150
Prosječni kurs 126 = (120+132)/2 137,5 = (125+150)/2
Odnos razmjene 0,916366 1
Odnosno 92 100_______
Potraživanja i obveze između preduzeća koja se spajaju međusobno se prebijaju i ne unose u bilans fuzije
Bilans fuzije se sačinjava na principu konsolidovanog bilansa
Fuzijom dva ili više preduzeća uvijek nastaje jedno preduzeće
Preduzeće ne može sebi dugovati niti samo od sebe potraživati
11
Saniranje preduzeća
Načini saniranja
Ekonomsko saniranje, tj. saniranje u širem smislu i Finansijsko saniranje, tj. saniranje u užem smislu
Ekonomsko saniranje obuhvata sve mjere koje doprinose otkrivanju i otklanjanju uzroka gubitka
Ponovno uspostavljanje finansijske ravnoteže, platežne sposobnosti, zadovoljavajuće ekonomčnosti i rentabilnosti
Finansijsko saniranje usmjereno je na otpis gubitka i uspostavljanje finansijske ravnoteže, a postiže se:
Putem smanjenja kapitala Dopune imovine Povećanja kapitala Promjene strukture aktive i Promjene strukture pasive
12
Ispitivanje mogućnosti izlaska iz zone gubitka
______________________________________________________________ 1. Prihod od prodaje 25.980.000 2. Varijabilni rashodi 15.321.000 3. Marža pokrića (1 – 2) 10.659.000 4. Na teret marže pokrića 26.343.000 4.1. Fiksni i pretežno fiksni rashodi 18.297.000 4.2. Neto rashodi finansiranja 8.046.000 5. Koeficjent marže pokrića (3/1) 0,4103__ 6. Potreban obim proizvodnje i prodaje za ostvarenje neutralnog finansijskog (redovnog) rezultata (4/5) 64.024.000_ 7. Potreban procenat povećanja obima proizvodnje i prodaje za ostvarenje neutralnog finansijskog rezultata redovne aktivnosti sa ne 147,13 %
promjenjenim paritetom prodajnih i nabavnih cijena [(6–1)/1 x 100]__________ 8. Potreban procenat povećanja prodajnih cijena za ostvarenje neutralnog finansijskog rezultata redovne aktivnosti sa ostvarenim 60,37 % fizičkim obimom proizvodnje i prodaje [(4 – 3) / 1 x 100]________________
13
Načini finansijskog saniranja Saniranje putem smanjenja kapitala se temelji na otpisu gubitka na
teret kapitala čime se kapital smanjuje.
O saniranju putem dopune imovine se radi kada vlasnici kapitala odluče da radi otpisa gubitka uplate ličnu gotovinu radi otpisa gubitka.
Saniranje putem povećanja kapitila je u slučaju kad vlasnici preduzeća odluče da putem prodaje novih udjela povećaju sopstveni kapital, tj. izvrše dokapitalizaciju i tako uspostavi finansijsku ravnotežu.
Saniranje putem prestruktuiranja aktive se vrši smanjenjem stalne imovine bilo prodajom dijela osnovnih sredstava koja ne uslovljavaju funkcionisanje preduzeća kao cjeline, bilo prodajom dijela dugoročnih finansijskih plasmana (prodaja kupljenih dionica ili uloga u druga preduzeća) i povećanjem gotovine na osnovu prodaje.
Saniranje prestruktuiranjem pasive imamo ako se kratkoročne obveze konvertuju bilo u kapital (udjele ili dionice), bilo u dugoročne obveze.
14
Razdvajanje preduzeća Kad se društvo lica rastura, tj. nestaje Razdvajanje sa jednim ortakom koji istupa iz preduzeća, pri čemu preduzeće i
dalje opstaje sa ortacima koji se ne izdvajaju
Tada se radi o namirenju ortaka koji istupa To je istupanje jednog ortaka iz ortačkog društva ili istupanje jednog komanditora
iz komanditnog društva (društvo lica)
Prilikom razortačenja člana društva koji istupa:
Vraćaju se stvari koje je dao na korištenje društvu Naplaćuje se u novcu iznos koji bi primio po obračunu ako bi društvo prestalo da
postoji u vrijeme njegovog izlaska
Procjena vrijednosti preduzeća u slučaju razortačenja može da bude po:
1. Knjigovodstvenoj vrijednosti2. Imovinskoj vrijednosti3. Prinosnoj vrijednost i4. Srednjoj vrijednosti
15
Poravnanje sa povjeriocima Nemogućnost plaćanja obveza ili je preduzeće postalo insolventno
Poravnanje ima za cilj da se preduzeće sanira i tako obezbjedi opstanak
Dobrovoljno poravnanje van suda (van sudsko poravnanje)
Prinudno poravnanje pred sudom, ako ponuđeno poravnanje prihvate povjerioci čija potraživanja u ukupnim potraživanjima od dužnika čine preko 50 %
Poravnanje se odnosi i na povjerioce koji ga nisu prihvatili
Prinudno poravnanje vodi vijeće trojice sudija
Vijeće sudija može da imenuje upravnika prinudnog poravnanja
Postupak za prinudno poravnanje propisuje nacionalno zakonodavstvo
Postupak za prinudno poravnanje pokreće dužnik ili povjerilac uz saglasnost dužnika
16
Otvaranje postupka prinudnog poravnanja
Vijeće prinudnog poravnanja otvara postupak ako ocijeni da su ispunjeni uslovi za prinudno poravnanje
Izdaje se oglas kojim se povjerioci pozivaju da pristupe prinudnom poravnanju i određuje predujam koji predlagač mora položiti za pokriće prinudnog poravnanja. Oglas sadrži:
Ime suda pred kojim se vodi prinudno poravnanje Ime dužnika
Naznaka rješenja kojim je prinudno poravnanje odobreno Poziv povjeriocima da u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa prijave
svoja potraživanja
Mjesto i datum održavanja ročišta prinudnog poravnanja sadržina ponude prinudnog poravnanja
Poslije ročišta slijedi odobrenje prinudnog poravnanja
Potom se sačinjava bilans poravnanja
17
Likvidacija preduzeća
Ona je ustvari prestanak postojanja preduzeća kao pravnog lica, tj. gašenje preduzeća i njegovo brisanje iz sudskog registra
U slijedećim slučajevima preduzeće prestaje putem likvidacije:
Ako je preduzeću izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti
Ako prestanu prirodni i drugi uslovi za obavljanje registrovane djelatnosti
Ako je isteklo vrijeme za koje je preduzeće osnovano
Ako skupština preduzeća ili vlasnici preduzeća odluče da se preduzeće likvidira
Ako se pravosnažnom sudskom odlukom utvrdi ništavost upisa u sudski registar
18
Postupak likvidacije društva lica Danom donošenja odluke o likvidaciji imenuje se likvidator koji upravlja
preduzećem u likvidaciji Dužnost likvidatora obavlja jedan ili svi ortaci, ali likvidatora može da
imenuje i sud Predmeti dati na korištenje se vraćaju vlasnicima, jer nisu predmet
likvidacije Prijava likvidacije preduzeća i deponovanje potpisa likvidatora vrši se
kod registracionog suda
Za ortačko društvo koje je u likvidaciji upisuje se oznaka “u likvidaciji”, što djeluje upozoravajuće na buduće povjerioce
Likvidator sačinjava: početni likvidacioni bilans, zaključni likvidacioni bilans, a po potrebi i međubilanse ako likvidacija traje duže od jedne godine
Prvo se izmiruju obveze prema povjeriocima, zatim se isplaćuju troškovi likvidacije i naknada likvidatoru, a zatim se vrši dioba imovine na vlasnike srazmjerno njihovim udjelima
Ako povjerilac ne može da naplati svoja potraživanja iz imovine društva lica to potraživanje isplaćuju ortaci odnosno komplementari iz lične imovine
Ako povjerilac ne može da naplati svoja potraživanja iz imovine društva kapitala, tada se umjesto likvidacije provodi stečaj.
19
Postupak likvidacije društva kapitala Odluku o likvidaciji društva kapitala može donijeti skupština društva kapitala i sud Skupština društva kapitala donosi odluku o likvidaciji u slučajevima:
Ako je izrečena mjera zabrane obavljanja registrovane djelatnosti
Ako prestanu prirodni i drugi uslovi za obavljanje registrovane djelatnosti
Ako je isteklo vrijemeza koje je društvo kapitala osnovano i
Ako skupština društva kapitala iz ma kojih razloga odluči da se D.K. likvidira
Sud donosi odluku o likvidaciji društva kapitala u slijedećim slučajevima:
Ako se broj dioničara i vlasnika udjela svede na jednog u slučaju kada je bio objavljen javni poziv za upis dionica i udjela, što znači da jednopersonalno DD i DOO može da postoji samo ako nije bilo javnog poziva za upis dionica i udjela i
Ako se pravosnažnom sudskom odlukom utvrdi ništavost upisa u sud. reg.
20
Odlukom o likvidaciji:
Imenuje se jedan ili više likvidatora
Pozivaju se povjerioci da prijave svoja potraživanja u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke
Pozivaju se vlasnici dionica koje glase na donosioca da deponuju svoje dionice ili potvrde kod likvidatora u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke
Odluka o likvidaciji objavljuje se u službenom listu i upisuje u sudski registar
Početni i zaključni bilans sačinjava likvidator (međubilans po potrebi)
Likvidator podnosi zaključni bilans i izvještaj o postupku likvidacije, kao i prijedlog odluke o podjeli ostatka imovine na vlasnike
Likvidator podnosi izvještaj organu koji je donio odluku o likvidaciji
Iz ostatka likvidacione mase DD prvo se isplaćuju prioritetne dionice, a zatim obične dionice, u srazmjeri sa nominalnom vrijednosti dionica
Kod DOO prvo se isplaćuju dopunske uplate udjela, a potom se ostatak dijeli na vlasnike udjela
Završetak likvidacije društva kapitala se upisuje u sudski registar, čime se društvo briše iz registra
21
Stečaj preduzeća Stečaj je prinudno likvidiranje preduzeća, odnosno prinudno ukidanje ,
rasturanje preduzeća i njegovo nestajanje kao pravnog lica
Stečaj se provodi zbog poremećene finansijske ravnoteže ili zbog insolventnosti
U načelu stečajni postupak se provodi nad dužnikom koji je trajnije nesposoban za plaćanje
Stečaj preduzeća može da traje i više godina, a taj proces se odvija u okviru redovnog suda
Organi sprovođenja stečajnog postupka su:
1. Stečajno vijeće
2. Stečajni sudija i
3. Stečajni upravnik
4. (Može da bude formiran i odbor povjerilaca kao savjetodavni organ)
22
Nadležnost stečajnog vijeća
Odlučuje o pokretanju postupka za utvrđivanje postoje li uslovi za stečaj i sprovodi taj postupak
Odlučuje o otvaranju stečajnog postupka
Određuje poslove preduzeća koji su započeti a nisu završeni prije stečaja koji će se završiti u toku stečajnog postupka
Odobrava predračun troškova stečajnog postupka i određuje nagradu stečajnom upravniku
Imenuje stečajnog upravnika
Odobrava projekat za glavnu diobu stečajne mase i donosi rješenje o izvršenoj diobi stečajne mase i
Donosi rješenje o zaključku stečajnog postupka
23
Stečajni upravnik vrši prava i dužnosti organa upravljanja dužnika u stečaju, a njegove dužnosti su:
Da ažurira knjigovodstvo do dana otvaranja stečaja
Da uz saglasnost sa stečajnim sudijom sastavi predračun troškova stečajnog postupka i da ga dostavi stečajnom vijeću
Da imenuje komisije za inventure
Da sačini početni stečajni bilans
Da se stara o okončanju započetih a nezavršenih poslova dužnika kao i poslova neophodnih za smanjenje šteta nad imovinom dužnika
Da se stara o naplati potraživanja dužnika
Da unovči stvari koje ulaze u stečajnu masu Da sastavi nacrt za glavnu diobu stečajne mase i nacrt zaključnog
bilansa uz saglasnost sa stečajnim sudijom i Da sastavi nacrt odluke o naknadnoj diobi
24
Odbor povjerilaca obavlja slijedeće poslove:
Razmatra izvještaj stečajnog upravnika o toku stečajnog postupka i stanja stečajne mase
Ima pravo da pogleda poslovne knjige i dokumente koje je preuzeo stečajni upravnik
Ima pravo prigovora na rad stečajnog upravnika stečajnom sudiji i na rad stečajnog sudije stečajnom vijeću
Može predložiti smjenjivanje stečajnog upravnika i imenovanje novog
Daje mišljenje stečajnom vijeću o unovčenju imovine dužnika i
Daje mišljenje stečajnom sudiji o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih inventurom
25
Pokretanje stečajnog postupka Stečajni postupak mogu pokrenuti povjerioci ili sam dužnik
Predhodni postupak:
Na temelju prijedloga o otvaranju stečajnog postupka stečajno vijeće donosi rješenje o pokretanju prethodnog postupka za utvrđivanje zakonskih uslova za otvaranje stečajnog postupka
Na ročištu u predhodnom postupku su moguća tri rješenja i to:
Da treće lice da izjavu o preuzimanju duga i ako stečajno vijeće prihvati tu ponudu prethodni postupak stečaja se obustavlja
Da se dođe do zaključka da je moguće prinudno poravnanje, tada stečajno vijeće određuje rok dužniku da podnese prijedlog za prinudno poravnanje čime se obustavlja prethodni postupak za pokretanje stečaja
Imenuje se vještak koji će zajedno sa stečajnim sudijom ispitati ekonomsko-finansijsko stanje dužnika osim ako nisu ispunjeni uslovi za otvoranje stečajnog postupka bez tog ispitivanja
26
Otvoranje stečajnog postupka
Na osnovu mišljenja stečajnog sudije i mišljenja vještaka o ekonomsko-finansiskoj situaciji dužnika, na ročištu u kome učestvuje predlagač, dužnik i organizacija koja vodi poslove platnog prometa odlučuje se o pokretanju stečajnog postupka
Stečajno vijeće donosi rješenje o otvoranju stečajnog postupka
O otvoranju stečajnog postupka objavljuje se oglas u službenom glasniku i na oglasnoj tabli suda
Povjerioci se pozivaju da svoja potraživanja prijave u roku od 60 dana
Otvoranje stečajnog postupka upisuje se u sudski registar
27
Pravne posljedice po otvoranje stečajnog postupka su:
Sa danom otvoranja stečajnog postupka stečajni upravnik preuzima upravljanje dužnikom
Sa danom otvoranja stečajnog postupka prestaje radni odnos zaposlenih kod dužnika osim onih radnika koje zadrži stečajno vijeće
Sa danom otvoranja stečajnog postupka vrši se inventarisanje i sačinjavanje početnog stečajnog bilansa
Sa danom otvoranja stečajnog postupka gase se postojeći žiro i tekući računi dužnika i otvoraju novi na koje se prenose novčana sredstva
U firmi dužnika dodaje se oznaka “u stečaju”
Danom otvoranja stečaja sve obveze dužnika smatraju se dospjelim, a ne dospjela novčana potraživanja dužnika unose se u stečajnu masu
U stečajnom postupku dozvoljeno je prebijanje potraživanja povjerilaca sa protiv potraživanjima dužnika
Otvoreni stečajni postupak ne utiče na prava odvojenog izmirenja iz određenih stvari, odnosno iz imovine dužnika razlučnih prava (založno pravo) i izlučnih prava (roba u komisionoj prodaji)
U toku stečajnog postupka okončavaju se samo oni poslovi koji bi mogli proizvesti štetu na imovini dužnika ako ne bi bili okončani
28
Tok stečajnog postupka
Povjerioci dužnika u stečaju prijavljuju pismeno svoja potraživanja stečajnom vijeću
Konačnu odluku o priznavanju ili ne priznavanju prijavljenog potraživanja donosi stečajni upravnik
Unovčavanje imovine dužnika (javno nadmetanje, prikupljanje ponuda, a rijeđe neposrednom pogodbom)
Stečajnu masu sačinjavaju:
Novčana sredstva dužnika na dan otvaranja stečajnog postupka Novčana sredstva ostvarena prodajom naturalne imovine i Novčana sredstva ostvarena naplatom potraživanja
A. Prvo se isplaćuju troškovi stečajnog postupka
B. Povjerioci stečajne mase i zagarantovane zarade kod dužnika do dana otvaranja stečajnog postupka, kao i naknade šteta za povrede na radu ostvarene kod dužnika prije otvaranja stečajnog postupka (povlašteni povjerioci)
C. Stečajno vijeće donosi odluku o zaključivanju stečajnog postupka koji se objavljuje u službenom glasniku i upisuje u sudski registar, čime dužnik u stečaju prestaje da postoji, a potom se pravi završni stečajni bilans
Hvala na pažnji !
29