Ima li povjesnih dokaza za Isusovo uskrsnue

Ima li povijesnih dokaza za Isusovo uskrsnue?

Debata izmeu William Lane Craiga i Bart D. Ehrmana

Srednja kola Svetog Kria, Worcester, Massachusetts

28. oujka 2006.

Uvod

Studenti, nastavniko osoblje, osoblje i gosti iz zajednice Worcester, dobro doli u Hogan Campus Centar u Srednjoj koli Svetog Kria. Moje je ime Charles Anderton i profesor sam ekonomije u ovoj koli. U ime sponzorskih organizacija, Centra za religiju, etiku, i kulturu te Kampusa Kranske Drube, toplo Vas pozdravljam na veeranju debatu. Pitanje postavljeno veeras je od stalnog zanimanja za krane i ne-krane: Ima li povjesnih dokaza za Isusove uskrsnue? Potvrdni odgovor zastupa dr. William Lane Craig, profesor znanstvenih istraivanja filozofije u Talbot koli teologije u La Miradi, Kaliforniji. Negativno stajalite zastupa dr. Bart Ehrman, James A. Gray, ugledan profesor i voditelj Odjela za religijske znanosti Sveuilita North Carolina u Chapel Hillu.

Tijekom debate, molim Vas da s potovanjem uzmete u obzir gledita raspravljaa. Molim Vas, suzdrite se pljeskanja, komenatara djela podrke ili kritike. Pitanja i odgovore moi ete postaviti u za to predvieno vrijeme poslije formalnog djela programa omoguivi priliku za inerakciju izmeu raspravljaa i publike. Molim Vas uzmite u obzir da e debata i dio pitanja i odgovora biti snimljen audio i video vrpcom. Takoer Vas molim da ugasite mobitele.

Moderatora veeranje debate je dr. William Shea, direktor Centra za religiju, etiku i kulturu ovdje u Svetom Kriu. Dr. Shea doktorirao je filozofiju 1973.g. Sveuilita u Kolumbiji, koli filozofije. Poduavao je u katolikom sveuilitu Amerike, Sveuilitu June Floride, te St. Louis Sveuilistu. Takoer je obnaao dunost predsjednika Drutva srednjih kola teologije (CTS). Objavio je vie od 50 eseja i lanaka u znanstvenim asopisima te napisao i lektorirao mnoge knjige ukljuujui: Naturalism and the Supernatural (Naturalizam i natprirodno); The Struggle Over the Past: Religious Fundamentalism in the Modern World (Borba protiv povijesti: Religijski fundamentalizam modernog svijeta); Knowledge and Belief in America: Enlightenment Traditions and Modern Religious Thought (Znanje i vjerovanje u Americi: prosvjetiteljske tradicije i suvremena religijska misao); Trying Times: Essays on Catholic Higher Education in the 20th Century (Vremena pokuaja: eseji o katolikom visokom kolstvu u 20.st.); i najnovija knjiga, Lion and the Lamb: Evangelicals and Catholics in America (Lav i janje: evangelisti i katolici u Americi). Molim Vas pozdravite dr. William Sheau.

Moderatorove primjedbe

Dobra veer. Debata je prastari nain raspravljanja koji kombinira elemente informiranosti, obrazovanja, prieljene rasprave i zabave. Grki filozofi sofisti bili su savreno obrazovani za debate, a Platonovi dijalozi i Aristotelova dijalektikabile su profinjene knjievne vrste debata. Krani su preuzeli knjievnu vrstu debate vodili ih o filozofskim i teolokim problemima u nedogled. Srednjovjekovna sveuilita bila su krcata uenicima i profesorima koji su htjeli raspravljati. Neki su srednjovjekovni krani mislili da kad bi bili bolji govornici od idovske zajednice u debatama, onda bi preobratili mnotvo na kransko evanelje.U jednoj poznatoj debati iz 13.st. u panjolskoj, dominikanski sveenik izazvao je poznatog rabina na debatuje li Isus bio mesija ili nije. Rabin je oklijevao raspravljati, znaju da kad bi i dao dovoljne razloge zato Isus NIJE bio mesija pobijedivi u debati, ionako bi on i njegovi idovski sugovornici izgubili, to se tono i dogodilo: rabin je pobijedio u debati, sveenik izgubio, a krani su spalili idovske kue i obrte. Nadam se da nakon veeranje debate nitko od vas nee spaliti Talbot Divinity School(Talbot teoloka kola) ili Sveuilite Sjeverne Karoline.

Moja najdraa debata odrala se u Cincinnatiu 1834.g. kad je Alexander Campbell, osniva protestantske denominacije Apostola Kristovih vodio debatu s kraanskim biskupom Cincinnatia John Purcellom, na temu je li kranska crkva antikrist i neman iz mora. Debata ja trajala 6 dana po 6 sati te je tiskana u zbirci od 500 stranica malog formata. Obojica su dugo poivjeli te su stalno propovijedali. Veeras ste sigurni, urno dodajem, jer smo odreeni strogo definiranim temama rasprave. A one su:

prof. Victor Matheson mjerit e vrijeme govornicima drei kartice.

Svaki govornik imat e 20 min. za uvod

Svaki govornik dobit e 12 min. za prvo pobijanje tvrdnji

Svaki govornik dobit e 8 min. za drugo pobijanje tvrdnji

Svaki govornik daje zakljuak u 5 min.

Tada smijete pljeskati, nipoto prije.

Tada smijete postavljati pitanja, ali ne due od ukupno 30 min.

Smijemo tada opet pljeskati.

dr. Anderton dat e posljednju izjavu.

Ponovno smijemo zapljeskati i zatim smo slobodni i kui bez palei putem.

Sugovornici se ne poznaju osobno osim po imenu i ugledu. Nisu vjebali skupa. Ovo je ozbiljan argument jer ovo nije sastanak World Wrestling Federation(Svjetske federacije hrvanja). Raspravljaju o ozbiljnoj temitonije, kakve je vrste knjievnosti Novi Zavjet i kojih je koristi? Obojica su priznati uenjaci, pisci i govornici.

William Lane Craig doktorirao je filozofiju na Sveuilitu Birmingham i doktorat teologija sa Sveuilita u Mnchenu. Studirao je 7.g. na katolikom sveuilitu Louvain. Provodi znanstvena istraivanja u Talbot teolokoj koli zadnjih 10 godina. Napisao je i lektorirao vie od 30 knjiga, ukljuujui Assesing the NT Evidence for the Historicity of the Ressurection of Jesus (Procjena NZ dokaza za povjesnost Isusova uskrsnua) i 2 volumenaprijanjih debata, jedna s Gerd Ldemannom Sveuilita Gttingen u Njemakoj i jedna s John Dominicom Crossanom Sveuilita De Paul.

Bart Ehrman je cijenjen prof. James Gray Religijskih studija Sveuilita Sjeverne Karoline. Doktorirao je teologiju na Princetonu 1985.g.i od 1988.g. je na Sveuilitu Sjeverne Karoline. Napisao je 19 knjiga od kojih su mi najdrai uvodi u Novi Zavjet i ranokrasnku knjievnost i njegova posljednja knjiga o Da Vincijevom kodu.

Dr. Craig imat e prvi govor , slijedi ga dr. Ehrman.

Dr. Craigov uvodni govor

Dobra veer! elim iskazati svoju zahvalnost na poziv sudjelovanju u veeranjoj debati. Veselim se raspravljati s dr. Ehrmanom o narednim temama.

Pripremajui se za ovu debatu, iznenadio sam se. Zaudio sam se otkrivi koliko su nam ivotne prie sline: kao marginalizirani teenageri s jedvitom vezom s kranstvom, obijici se ivot okrenuo naglavake kad smo s 15. ili 16.g. doivjeli duhovni preporod putem osobne vjere u Isusa Krista. eljni sluiti Mu, obojica smo pohaali istu srednju kolu u Illinoisu, Wheaton College, gdej smo kod istog profesora sluali grki. Diplomiravi obojica smo nastavili doktorski studij.

Poslije toga putevi su nam se drastino razili. Dobio sam poziv Njemaka vlade da istraujem Isusovo uskrsnue pod vodstvom Wolfharta Pannenberga i Ferdinanda Hahna Na Sveuilitu u Mnchenu te Camebridgeu. Kao rezultat svojih istraivanja postao sam jo uvjerniji u povjesnu vjerodostojnost tog dogaaja. Naravno, od mog preobraenja, vjerovao sam u Isusovo uskrsnue temeljem osobnog iskustva te i dalje mislim da je iskustveni pristup Isusovom uskrsnuu potpuno valjan spoznaje da je Krist uskrsnuo. To je nain kojim veina krana zna da je Isus uskrsnuo i iv. Ali kao rezultat mojih istraivanja doao sam do spoznaje da se izvanredeno dobar sluaj moe voditi u vezi Isusova uskrsnua i temeljem povijesnih injenica, zato se nadam veeras dokazati da je Isusovo uskrsnue najbolje objanjenje sigurnih dobro utvrenih injenica o Isusu.

Naalost, dr. Ehrman doao je do drastino drugaijih zakljuaka u svojim istraivanjima. U njegovoj najnoviji knjizi estoko opisuje kako je izgubio mladenaku vjeru. Nisam siguran, temeljem onog to dr. Ehrman pie, vjeruje li i dalje u Isusovo uskrsnue ili ne. No, on nikad to ne porie. Ipak, porie da moe biti povjesnih dokaza za Isusovo uskrsnue. Ovo je vrlo odvano tvrditi, i naravno zaintrigiralo me vidjeti koje je argumente naveo kao obrazloenje. Zapanio sam se kad sam otkrio da filozofski argument koji daje za svoju tvrdnju stari argument protiv izjednaavanja uda koje sam prouavao za vrijeme doktorskog istraivanja i koje mnogi dananji filozofi smatraju lanim dokazom. Kako ne bih potkopao dr. Ehrmanovu teoriju, priekat u dok ne iznese svoje argumente prije nego to ukaem na pogrenost tvrdnje.

Za sada, elim nakratko iznijeti kako bi povjesni sluaj Isusova uskrsnua mogao izgledati. U samom postupku objanjenja Isusova uskrsnua potrebno je razlikovati dokaze od najboljih objanjenja tih dokaza. To je bitno jer je u ovom sluaju dokaz relativno nesporan. Kao to emo vidjeti, prihvaa ga veina uenjaka. S druge strane, objanjenje dokaza je sporno. Samo uskrsnue najbolje je objanjenje sluaja spornosti. Iako, dr. Ehrman kae da ne moe biti nikakvih povjesnih dokaza za uskrsnue, vidjet emo da on zapravo tvrdi da uskrsnue ne moe biti najbolje objanjenje tog dokaza, a ne da uope nema dokaza.

To me dovodi do moje prve namjere, tonije:

I) Postoje 4 povjesne injenice koje se moraju objasniti primjerenim povjesnim hipotezama: Isusov ukop

otkrivanje prazne grobnice

posmrtno ukazanje

izvor vjere Apostola u uskrsnue

Sad poblie pogledajmo prvu namjeru. elim podijeliti s Vama 4 injenice koje su iroko prihvaene kod povjesniara danas.

injenica br. 1: Poslije razapinjanja na kri Isusa je pokopao u grobnicu Josip iz Arimateje.

Povjesniari su osnovali ovu injenicu na temelju slijdeih dokaza:

1. Isusov pokop je viestruko spominjan u ranim, neovisnim izvorima.

Imamo 4 biografije Isusa, koje su napisali apostoli Matej, Marko, Luka i Ivan, skupljeni u Novom Zavjetu, zajedno s raznim pismima apostola Pavla. Sluaj pokopa dio je Markovih izvora prie o Isusovoj patnji i smrti. Ovo je vrlo rani izvor vjerojatno osnovan na priama oevidaca te koje komentator Rudolf Pesch stavlja unutar 7 godina od Isusove smrti. Takoer Pavao ima vrlo rani izvor Isusova uskrsnua koje uenjaci stavljaju unutar 5 godina od Isusove smrti. Neovisni izvori, prema Josipu, naeni su u izvorima iza Mateja i Luke te Ivanova Evanelja, ne zaboravljajui posebno biblijski tekst Petra. Stoga, imamo velik broj, od najmanje 5 neovisnih izvora za Isusov pokop od kojih su neki izvanredno rani.

2. Kao lan idovskog Sanhedrina koji je osudio Isusa na smrt, Josip iz Arimateje nije kranska izmiljotina.

Bilo je odreenih razmirica u ranoj crkvi prema idovskim vlastima. U oima krana, oni su iskonstruirali pravno ubojstvo Isusa. Stoga, prema Novom Zavjetu strunjak Raymond Brown tvrdi da je Isusov pokop prema Josipu vrlo vjerojatno budui da je gotovo nepojmljivo zato bi krani izmislili priu o idovskom sanhedristu koji radi ono to je dobro prema Kristu.

Ovi i drugi razlozi, uglavnom komenatari Novog Zavjeta pridonose tome da je Isusa pokopao Josip iz Arimateje u grobnicu. Prema kasnijem John A. T. Robinson iz Camebridgea, pokop Isusa u grobnice jedan je od najranijih i najbolje dokazivih injenica o Isusu.

injenica br. 2: U nedjelju nakon smrti, Isusov grob nale su praznim Njegove sljedbenice.

Neki od razloga za takav zakljuak su:

1. Rana grobnice je viestruko potvrena u ranim, neovisnim izvorima.

Markov izvor nije zavrio pokopom, ve priom o praznoj grobnici koja je povezana s priom pokopa verbalno i gramatiki. Nadalje Matej i Ivan imaju neovisne izvore o praznoj grobnici, takoer je spomenuto kod propovijedi u Djelima Apostolskim(2, 29;13,36), te se podrazumijeva u Pavlovom pismu Korinanima (1Cor 15,4). Stoga opet imamo razne, rane, neovisne potvrde injenice prazne grobnice.

2. Praznu grobnicu su otkrile ene.

U patrijarhalnom idovskom drutvu svejdoenju ena se nije vjerovalo. Zapravo idovski povjesniar Josip pie da ene nisu uope smjele biti svjedokinje u idovskom sudstvu. U odnosu na to, koliko je zanaajno to su ba ene otkrile praznu grobnicu. Bilokakvi kasniji razlozi bili bi postavili Petra ili Ivana kao otkrivatelja prazne grobnice. injenica da su ene umjesto mukaraca otkrile injenino praznu grobnicu te su pisci evanelja vjerno zapisali da je to za njih udna i osramoujua injenica.

Mogao bih nastaviti, ali mislim a se dovoljno rekla zato , prema rijeima Jacoba Kremera, ausrijskog strunjaka za uskrsnue, najvie egzegeta smatra pouzdanim biblijski izvor u vezi prazne grobnice.

injenica br. 3: U razliitim prigodama i uvjetima razliiti pojedinci ili skupine doivjele su ukazanje uskrsnulog Krista.

Ova je injenica univerzalno priznata od strunjaka zbog slijedeih razloga:

1. Pavlov popis svjedoka isusova uskrsnua osigurava da se takvo ukazanje dogodilo.

Pavao govori da se Isus ukazao svom glavnom apostolu Petru, zatim uem krugu apostola poznatih kao Dvanaestorica ;zatim skupini 500 apostola najednom, zatim mlaem bratu James koji je navodno dotad bio nevjernik, naposljetku svim apostolima. Konano Pavao doaje ukazao se i meni u vrijeme kad je Pavao jo bio progonitelj krana(1Cor15,5-8). Uzevi u obzir datum Pavlovih informacija kao i osobno poznanstvo s ukljuenim osobama, ova ukazanja se ne mogu odbaciti kao legendama.

2. Pojava prie u evanelju daje viestruke, neovisne potvrde ukazanja.

Npr. ukazanje Petru su potvrdili Luka i Pavao; dok ukazanje dvanaestorici apostola potvruju Luka, Ivan i Pavao, a ukazanje enama Matej i Ivan. Kako o ukazanju imamao toliko pria u raznim neovisnim izvorima, ne moe se negirati istinitost takvog iskustva apostola. ak skeptini njemaki kritiar Novog Zavjeta Gerd Ldemann zakljuuje Moe se uzeti kao povjesnom istinom da su Petar i apostoli imali iskustva poslije Isusove smrti u kojima se Isus ukazao kao uskrsnuli Krist.

Konano,

injenica broj 4: Izvorni apostoli iznenada i iskreno su poeli vjerovati da je Isus uskrisnuo od mrtvih unato predispozicijama za vjerovanje u suprotno.

Razmislite o situaciji u kojoj su se apostoli nali neposredno nakon Isusovog razapinjanja na kri.

1. Njihov je voa mrtav.

idovska mesijanska oekivnja nisu imala ideju mesije koji bi umjesto slavlja nad idovskim neprijateljima bio sramotno pogubljen kao kriminalac.

2. idovska vjerovanja o zagrobnom ivotu unaprijed su iskljuivala biloije uskrsnue od mrtvih u slavu i besmrtnost prije sveopeg uskrsnua svih mrtvihna kraju svijeta.

Meutim, izvorni apostoli iznenada su doli do vrstog vjeroavanja da je Bog uskrsnuo Isusa od mrtvih te da su bili spremni umrijeti za tu istinu. Ali se tada postavlja oito pitanje: to ih je natjeralo da ponu vjerovati u neto neidovsko i strano. Luke Johnston, Novo Zavjetni strunjak Sveuilita Emory misli Neka vrsta monog, preobraajnog iskustva bio je potreabn da bi se razvio pokret poput ranog kranstva. N. T. Wright cijenjen britanski uenjak dodaje: To je zato to, ja kao rani povjesniar ne mogu objasniti uspon ranog kranstva osim ako je Isus opet uskrsnuo, ostavivi prazan grob za njim.

Ukratko postoje 4 injenice koje prizna veina uenjaka: Isusov pokop, otkrivanje prazne grobnice, zagrobna ukazanja, izvor apostolovih vjerovanja u Njegovo uskrsnue.

Sad u njegovim rano objavljenim djelima dr. Ehrman je skeptian prema ovim injenicama. Ustraje na se ne mogu u potpunosti prihvatiti te injenice. Zato ne? Dao je 2 razloga:

Prvo, tvrdi da povjesniari ne mogu rei da se to udo, vjerojatno dogodilo. Ali ovdje je oito zamijenio doakz uskrsnua s najboljim objanjenjem dokaza. Usjrsnue Kristovo je udo i za objanjenje dokaza. Ali dokaz sam po sebi nije udo. Niti jedna od ovih 4 injenica nije natprirodna ili nepristupana povjesniaru. Radi analogije, jeste li znali da je nakon ubojstva Abrahama Lincolna skovana urota ukrasti njegovo tijelo dok su ga provozili u Illinois? Sad bi povjesniar oito htio znati je li uspjela il ne. Je li Lincolnovo tijelo nestalo iz vlaka? Je li uspjeno sputeno u grobnicu u Springfielldu? Jesu li njegovi najblii suradnici poput ministraobrane Stantonnili potpredsjednik Johnson tvrdili da su vidjeli ukazanja svog predsjednikaLincolna poslije smrti itd.? Ovo su pitanje koja bi bilokoji povjesniar mogao istraivati. Ista je stvar s one 4 injenice o Isusu.

Ali prof. Ehrman imao je drugi razlog zato je mislio da povjesniar ne moe prihvatiti ove injenice: Evanelje potvruje da su izvjea ovih odgaaja beznanadno kontradiktorna.Problem ove argumenatcije pretpostavlja 3 stvari: I) neslaganja su nerjeiva vie nego jedva oita, II) neslaganja su u srcu pripovijedanja, nego u perifernim detaljima, III) sve ove tvrdnje imaju jednaku tvrdnju na povjesnu vjerodostojnost budui da je prisutnost nestalnosti u kasnijem, manje pouzdanom izvoru ne potkopava vjerodostojnost ranijeg, vjerodostojnijeg izvora. U stvari kad pogledate pretpostavljena neslaganja, vidite da je veina njih- poput imena i broj ena koje su posjetile grobnicu- jedva su oita, nestvarna. tovie navodna neslaganja naene su u sekundardnim okolnosnim detaljima prie i nemaju utjecaja na 4 injenice.

Veina povjesniara nije bila zastraena ovakvim vrstama prigovora. U stvari dr. Ehrman je sam preispitao svoj poloaj o ovim sluajevima. Neslaganja u detaljima, premda priznaje da imamo vrstu tradiciju, ne samo za Isusov pokop, ali takoer u skupini ena koja je otkrila praznu grobnicu, te stoga kae da moemo zakljuiti s odreenom dozom sigurnosti da je Isusa u stvari pokopao Josip iz Arimateje u grobnicu i da je nakon 3 dana pronaena prazna.

Kada sam otkrio da se dr. Ehrman vrati na to pitanje, moje divljenje njegovoj iskrenosti uenosti naglo je poraslo. Malo bi strunjaka kad bi ve vidjeli da su pred objavom djela, imalo hrabrosti ponovno ispitati tu problematiku i priznati da su bili u krivu. Obrat miljenja dr. Ehrmana je svjedoenje ne samo u obrani dokaza ovih 4 injenica , ali takoer odlunost slijediti dokaze gdjegod ga odvedu. Ovo znai da moja prva namjera nije sluaj neslaganja u veeranjoj debati. Cijela e se debata okrenuti odgovoru dr. Ehrmana na moju drugu namjeru:

II. najbolje objanjenje ovih injenica je da je Isus uskrsnuo do mrtvih.

Ovo je naravno objanjenje koji su sami svjedoci dalii ne mogu zamisliti bolje objanjenje. Hipoteza uskrsnua nadilazi sve uobiajene kriterije za najbolje objanjenje, poput moi objanjavanja, cilja objanjavanja, vjerojatnosti itd. Naravno, u povijesti su postojala mnoga alternativna naturalistika objanjenja uskrsnua koja su bila predloena poput hipoteze urote, hipoteze oite smrti, hipoteze halucinacije itd. Prema prosudbi veine suvremenih strunjaka, meutim, niti jedna od ovih naturalistikih hipoteza nije uspjela pruiti vjerojatno objanjenje ovih injenica. Ni dr. Ehrman ne podrava niti jednu od ovih naturalistikih objanjenja injenica.

Zato, pitamo se, dr. Ehrman ne prihvaa uskrsnue kao najbolje objanjenje. Odgovor je jednostavan: uskrsnue je udo, a dr. Ehrman negira mogunost utemeljenja uda. On pie: Zato to samo povjesniari mogu utvrditi to se vjerojatno dogodilo, kako je udo ovakvih razmjera malo vjerojatno, povjesniar ne moe rei da se vjerojatno dogodilo. Ovaj stari argument protiv poistovjeivanja uda, ve su pobili u 18.st. ugledni strunjaci William Paley i George Campbell, te su ga mnogi suvremeni filozofi odbili kao nedostatnim. Obeao sam vie o ovome govoriti kasnije; ali zasad, samo u rei da u nedostatku naturalistikih objanjenja injenica, dr. Ehramnovo oklijevanje oko prihvaanja uskrsnua Krista kao najbolje objanjenje je bespotrebno. Dr. Ehrman bio bi prilino razuman kad bi prihvatio udesno objanjenje poput uskrsnua, pa trebali bi i mi.

U zakljuku mislim da ima dobrih povjesnih dokaza za Isusovo uskrsnue. Konkretno, izdvojio sam dvije osnovne namjere veeranje rasprave:1. postoje 4 povjesne injenice koje se moraju objasniti odgovarajuim povjesnim hipotezama: Isusov pokop, otkrivanje prazne grobnice, Njegova posmrtna ukazanja, i otkrie izvora vjere Apostola u uskrsnue

2. najbolje objanjenje ovih injenica je da je Isus uskrsnuo od mrtvih.

Dr. Ehrmanova uvodna rijeelio bih zahvaliti Billu za tu vrlo impresivnu uvodnu rije. Ve godinama sluam o tome kako je Bill vjet raspravlja i retoriar, i sad sam uvidio zato su evangeliki krani, u ije ime on govori, tako ponosni na njegove sposobnosti.

U mom uvodnom govoru ovdje neu se direktno baviti mnogim gleditima koja je Bill ve postavio. Umjesto toga u izloiti svoje vlastite injenice, koje nisu ba takve kakve je on rekao da e biti, iako postoje nekakve dodirne toke. Izloit u svoje vlastite injenice i u svom sljedeem govoru u pokazati zato su, po mom miljenju, tvrdnje koje je on istaknuo toliko problematine.

Za poetak elim rei neto slino to je on ve rekao na poetku svog govora. Prije sam vjerovao u sve to je Bill upravo izloio. On i ja smo pohaali isti evangeliko-kranski fakultet, Wheaton, gdje se ui o tim stvarima. Prije toga sam pohaao Moody Bible Institut, jo konzervativniju kolu, gdje je Biblija nae srednje ime. Tamo smo te stvari uili jo lakomije. Prije sam im vjerovao svim svojim srcem i duom. Prije sam propovijedao i pokuavao uvjeriti druge u istinitost tih stvari. Ali onda sam poeo prouavati to gradivo, a ne jednostavno prihvaati sve to moji uitelji kau, ve traiti istinu duboko u sebi. Nauio sam grki i poeo prouavati Novi zavjet na izvornom grkom jeziku. Nauio sam hebrejski kako bih mogao proitati Stari zavjet. Nauio sam latinski, sirijski i koptski kako bih mogao proavati rukopise Novog zavjeta i nekanonske predaje o Isusu na izvornim jezicima. Uronuo sam u svijet 1. stoljea, itajui nekranske, idovske i poganske tekstove iz Rimskog Carstva i prije, te sam pokuao svladati sve to je napisano od krana u prvih 300 godina Crkve. Postao sam povjesniar starog vijeka i 25 godina sam danonono istraivao to podruje. Nisam filozof kao Bill ja sam povjesniar koji se posvetio tome da pronae povijesnu istinu. Nakon godina prouavanja, napokon sam doao do zakljuka da je sve to sam prije uio o povijesnim dokazima za uskrsnue, apsolutno netono.

Zapoet u objanjavajui jednostavnim terminima ime se povjesniari bave. Povjesniari nastoje utvrditi to se vjerojatno zbivalo u povijesti. Ne moemo sigurno znati to se dogodilo u prolosti, jer je to ve prolo. Mislimo da znamo to se dogodilo u prolosti u nekim primjerima, jer imamo dobre dokaze koji potvruju da se to dogodilo, ali u nekim sluajevima ne znamo, a u nekima ak moramo dignuti ruke od toga u oaju.

Relativno je sigurno da je Bill Clinton pobijedio na izborima 1996. godine. Moda e sljedei put biti nekako manje jasno tko je pobijedio na izborima. Prilino je jasno da je Shakespeare napisao svoje kazaline komade, ali postoji prilina rasprava o tome. Zato? To je bilo prije nekoliko stotina godina i uenjaci imaju podijeljena miljenja. Vjerojatno je Cezar preao Rubikon, ali nemamo dovoljno svjedoanstava od prisutnih. Povjesniari nastoje utvrditi stupanj vjerojatnosti neega to se dogodilo u povijesti. Neke su stvari apsolutno sigurne, neke vjerojatne, neke mogue, neke su moda, a neke vjerojatno nisu.

Kakvu vrstu dokaza uenjaci trae kad pokuavaju ustanoviti vjerojatnosti u prolosti? Pa, najbolja vrsta dokaza se, naravno, sastoji od istovremenih izvjetaja ljudi koji su ivjeli blizu vremena tih dogaaja. Konano, ako ne postoji izvor iz tog razdoblja, onda nemamo pouzdan izvor. Postoje samo dva izvora informacija za prole dogaaje: ili prie koje su se zaista dogodile, a utemeljene su na izvjetajima svjedoka ili izmiljene prie. To su jedine dvije vrste pria koje imamo iz prolosti ili stvari koje koje su se dogodile ili stvari koje su izmiljene. Da se utvrdi koje su se stvari zaista dogodile, potrebni su istovremeni izvjetaji stvari, koji su blizu vremena tih dogaaja i pomae ako je mnogo tih izvjetaja. to vie to bolje! Potrebno je mnogo tih izvjetaja i potrebno je da ti izvjetaji budu neovisni jedni o drugima. Ne elimo razliite izvjetaje koji se meusobno slau; elimo izvjetaje koji samostalno svjedoe o rezultatu. tovie, iako elimo izvjetaje koji su neovisni jedan od drugoga, izvjetaje koji ne surauju, takoer elimo spise koji potkrepljuju jedan drugoga; izvjetaje koji su dosljedni u onome to govore o subjektu. tovie, naposljetku, elimo izvore koji se ne kose spram znaenja subjekta. elimo izvjetaje koji su nepristrani. elimo hrpu njih, da su neovisni jedan od drugog, a ipak da su meusobno skladni.

to mi imamo s evaneljima Novog zavjeta? Pa, naalost, nismo toliko iskljueni koliko bismo htjeli biti. Htjeli bismo biti u krajnje dobrom poloaju, jer nam evanelja govore o Isusu i ona su najbolji izvori o Isusu. Ali koliko su ona dobra kao povijesni izvori? Ne ispitujem jesu li oni vrijedni kao teoloki izvori ili izvori za religiozne informacije. Ali koliko su oni kvalitetni kao povijesni izvori? Naalost, nisu toliko dobri koliko bismo mi to htjeli. Evanelja su napisana 35 do 65 godina nakon Isusove smrti 35 do 65 godina nakon njegove smrti, ne od ljudi koji su bili svjedoci, ve od ljudi koji su ivjeli kasnije. Evanelja su napisali ljudi koji su bili visoko pismeni, obrazovani krani koji su govorili grki druge i tree generacije. Nisu napisani od Isusovih sljedbenika aramejaca. Napisali su ih ljudi koji su ivjeli 30, 40, 50, 60 godina kasnije. Odakle su ti ljudi crpili informacije? Trebao bih istaknuti da je u evaneljima reeno da su ih napisali Matej, Marko, Luka i Ivan. Ali to je samo u engleskoj Bibliji. To su naslovi tih evanelja, ali tko god je napisao Evanelje po Mateju, nije ga tako nazvao. Tko god je napisao Evanelje po Mateju jednostavno je napisao svoje evanelje, a netko je kasnije rekao da je to Evanelje po Mateju. Netko kasnije govori tko ga je napisao. Naslovi su kasniji dodatci. To nisu izvjetaji svjedoka. Odakle im te njihove prie?

Nakon Isusovih dana, ljudi su poeli priati prie o njemu kako bi ostale obratili na vjeru. Pokuavali su obratiti i idove i pogane. Kako obratiti nekoga da prestane tovati svog boga i pone tovati Isusa? Treba ispriati prie o Isusu. Dakle, nekoga preobrati na temelju pria koje pria. Ta osoba preobrati nekog, tko opet preobrati nekog, tko preobrati nekog i na kraju cijeli niz ljudi pria prie.

Nain na koji to funkcionira je sljedei: Ja sam poslovan ovjek u Efezu i netko doe u grad i pria mi prie o Isusu, i na temelju tih pria koje ujem, ja se preobratim. Ispriam eni te prie. Ona se preobrati. Ona ispria susjedi. Ona se preobrati. Susjeda kae svom muu te prie. On se preobrati. On ode na poslovno putovanje u Rim i tamo ispria ljudima te prie. Oni se preobrate. Odakle su ti ljudi u Rimu uli te prie? uli su ih od mog susjeda. Je li on bio tu i vidio te stvari koje je ispriao? Nije. Odakle je uo o tome? uo je o tome od svoje ene. Odakle ih je njegova ena ula? Je li ona bila tamo? Nije. ula ih je od moje ene. Odakle je moja ena ula te prie? ula ih je od mene. Pa, gdje sam ih ja uo? Ni ja nisam bio tamo.

Prie krue godinu za godinom i kao rezultat toga, mijenjaju se. Kako mi znamo da su se prie promijenile u procesu prenoenja? Znamo da se prie mijenjaju zbog brojnih razlika u naim izvjetajima koji se ne mogu uskladiti. Ne morate mi vjerovati na rije; jednostavno sami prosudite. Govorim svojim studentima da je razlog to ne primijeujemo da je toliko mnogo razlika u evaneljima stoga to ih itamo okomito, od vrha do dna. Zaponemo Markovo Evanelje od poetka do kraja, zatim Matejevo od poetka do kraja, koje zvui vrlo slino Markovom, zatim itamo Lukino od poetka do kraja, koje zvui vrlo slino Matejevom i Markovom, pa itamo Ivanovo, koje je malo drugaije, ali opet vrlo slino. Razlog je to ih itamo okomito. Nain na koji se vide razlike u evaneljima je da ih itamo vodoravno. Treba proitati jednu priu kod Mateja, zatim istu kod Marka, i onda ih usporediti i vidjeti gdje emo doi. Doi emo do velikih razlika. Uzmimo samo Isusovu smrt. Koji dan je bio kad je Isus umro i koje doba dana? Je li umro dan prije Posljednje veere, kako je Ivan izriito naglasio ili je umro nakon to su jeli, kao to je Marko izriito naglasio? Je li umro u podne, kao to stoji kod Ivana ili u 9 ujutro kao to kae Marko? Je li Isus cijelim putem nosio kri sam ili je imun Cirenac nosio njegov kri? Ovisi koje evanelje itamo. Jesu li se oba razbojnika izrugivala s Isusom na kriu ili mu se samo jedan rugao, a drugi stao u obranu? Ovisi koje evanelje itamo. Je li zastor u hramu bio potrgan napola prije Isusove smrti ili nakon to je umro? Ovisi koje evanelje itamo.

Ili uzmimo izvjetaje o uskrsnuu. Tko je otiao na grob trei dan? Je li to bila samo Marija ili Marija s drugim enama? Ako je Marija s drugim enama, koliko je ena bilo, tko su one bile i kako su se zvale? Je li kamen bio pomaknut prije njihovog dolaska ili ne? to su vidjele na grobu? Jesu li vidjele jednog ovjeka, dvojicu ili anela? To ovisi o tome koje spise itamo. to im je reeno da kau uenicima? Jesu li uenici trebali ostati u Jeruzalemu i tamo vidjeti Isusa ili su trebali otii u Galileju i tamo ga vidjeti? Jesu li ene rekle ikome ili nisu? Ovisi koje evanelje itamo. Jesu li uenici ostali u Jeruzalemu ili su odmah napustili Jeruzalem i poli u Galileju? Sve to ovisi o tome koje spise itamo.

Imamo iste probleme sa svim izvorima i svim evaneljima. To nisu pouzdani povijesni izvjetaji. Autori nisu bili svjedoci; oni su krani koji govore grki i koji su ivjeli 35 do 65 godina nakon dogaaja o kojima pripovijedaju. Izvjetaji koje oni piu utemeljeni su na usmenim tradicijama koje su kruile desteljeima. Godinu za godinom krani su nastojali preobratiti ostale priajui im prie da ih uvjere da je Isus uskrsnuo od mrtvih. Ti su pisci priali prie koje su ve krani pripovijedali svih tih godina. Mnogo pria je izmiljeno i veina tih pria se promijenila. Iz tog razloga ti izvjetaji nisu toliko korisni koliko bismo mi htjeli da budu za povijesne svrhe. Oni nisu istovremeni, nisu nepristrani i nisu skladni. Pa ak i da su ove prie bile najbolji izvor na svijetu, tu bi i dalje bila velika zapreka koju jednostavno ne moemo predvidjeti ukoliko elimo pristupiti pitanju uskrsnua s povijesnog gledita, radije nego teolokog. U redu je ako Bill eli diskutirati o tome da je s teolokog gledita Bog uzdignuo Isusa iz mrtvih ili ako ak eli raspravljati da je Isus uzdignut od mrtvih. Ali to ne moe biti povijesna tvrdnja, i to ne iz razloga to me optuio da sam stari, zanesenjak 18. stoljeem, ija su gledita ve odavno odbaena. Povjesniari mogu samo ustanoviti to se dogodilo u prolosti. Problem s povjesniarima je taj to ne mogu ponavljati eksperiment. Danas, ako elimo dokaz za neto, jednostavno je pronai dokaz u prirodnim znanostima; u eksperimentalnim znanostima imamo dokaz. Ako vam elim dokazati da komad sapuna od bjelokosti pluta, ali komadi eljeza tonu, sve to trebam uiniti jest uzeti 50 baava mlake vode i poeti ubacivati komade. Sapun od bjelokosti e uvijek plutati, a eljezo e uvijek tonuti, i nakon nekog vremena emo imati razinu, koju moemo nazvati predvienom vjerojatnosti, da ako to ponovno uinim, eljezo e opet potonuti, a sapun e ponovno plutati. Mogue je ponavljati eksperimente radei eksperimentalnu znanost. Ali ne moemo ponoviti eksperiment u povijesti, jer kad se jednom povijet dogodi, gotovo je.

to su uda? uda nisu nemogua. Neu rei da su nemogua. Moda mislite da su nemogua. I ako to mislite, onda ete se sloiti s mojim argumentom, prije nego u ja sam. Samo u rei da su uda tako jako nevjerojatna, da su u najmanju ruku mogui dogaaj u svakom drugom primjeru. Ona naruavaju prirodni red. Tako su jako nevjerojatna, da je njihova vjerojatnost neznatna, da ih zovemo udima. Nitko na licu zemlje ne moe hodati po vodi. Kolike su anse da netko od nas to moe napraviti? Pa nitko od nas ne moe, pa, recimo da su izgledi 1:10 milijardi. Pa, pretpostavimo da netko moe. Pa, dani izgledi su 1:10 milijardi, ali u stvari nitko od nas to ne moe.

to je sa Isusovim uskrsnuem? Ne kaem da se nije dogodilo, ali ako se desilo, onda je to udo. Tvrdnja o uskrsnuu ne tvrdi da se samo Isusovo tijelo vratilo meu ive, nego i da je oivjelo da vie nikad ne umre. To je krenje onoga to se prirodno dogaa, svaki dan, dan za danom, milijun puta godinje. Koliko su izgledi da se to stvarno dogaa? Pa, to bi bilo udo. Drugim rijeima, to bi bilo toliko nevjerojatno da ne moemo objasniti stvar po prirodnom znaenju. Teolog moe tvrditi da je to istinito i raspravu s teologom moramo diskutirati na teolokoj podlozi, jer nema povijesne podloge za to. Povjesniari mogu samo utvrditi to se vjerojatno dogodilo u prolosti i po definiciji udo je najmanje vjerojatan dogaaj. I tako, po prirodi kanona povijesnih istraivanja, ne moemo povijesno tvrditi da se udo vjerojatno dogodilo. Po definiciji, vjerojatno nije. A povijest moe jedino utvrditi to vjerojatno jest.

elio bih da moemo ustanoviti uda, ali ne moemo. To nije niija krivnja. To je jednostavno zbog toga to kanoni povijesnog istraivanja ne dozvoljavaju vjerojatnost utvrivanja vjerojatnog kao najmanje vjerojatnog od svih dogaaja. Zbog tog razloga Billova etiri dijela dokaza su potpuno irelevantna. Ne moe postojati povijesna vjerojatnost za dogaaj koji izaziva vjerojatnost, ak i ako se dogaaj zaista zbio. Uskrsnue treba biti uzeto na temelju vjere, a ne na temelju dokaza.

Dopustite mi da vam prikaem u alternativnom scenariju to se zbilo, a moe objasniti prazan grob. Ja u to ne vjerujem. Ne vjerujem da se dogodilo na takav nain, ali je vjerojatnije od uda, jer je udo po definiciji najmanje vjerojatan dogaaj. Stoga mi dopustite da vam izloim teoriju, jednu koju sam sam smislio. Mogao bih smisliti 20 takvih, koje su uvjerljivije, ali isto mnogo vjerojatnije od uskrsnua.

Isusa je pokopao Josip iz Arimateje. Dva Isusova lana obitelji su uzrujani to je nepoznati idovski voa pokopao njegovo tijelo. Po noi, ta dva lana obitelji provale u grob, uzmu tijelo da ga sami pokopaju. Ali rimski vojnici u izvidnici ih vide kako nose truplo ulicom zamotano u mrtvaki pokrov, suprotstave im se i ubiju ih na licu mjesta. Bace sva tri tijela u javnu grobnicu, gdje su za tri dana tijela unakaena do neprepoznatljivosti. Grob je u tom sluaju prazan. Ljudi odu na grob, vide da je prazan i pomisle da je Isus ustao iz mrtvih, a zatim ponu misliti da su ga vidjeli, jer znaju da je uskrsnuo, budui da mi je grob prazan.

To je prilino nevjerojatan scenarij, ali ne moe se prigovoriti da je nemogu, jer nije. Ljudi su prrovaljivali na grobove. Vojnici su ubijali civile pod najmanjim izgovorom. Ljudi su pokapani u zajednike grobove, ostavljeni da istrunu. Nije ba vjerojatno, ali je vjerojatnije od uda, koje je toliko nevjerojatno, da se mora pozivati na nadnaravnu pomo. To alternativno objanjenje koje sam vam dao, u koje ja ne vjerujem, je bar uvjerljivo i povijesno, i suprotstavlja se Billovom objanjenju, koje nije povijesno objanjenje. Billovo objanjenje je teoloko objanjenje.

Dokaz da Bill ne vidi svoje objanjenje kao povijesno je u tome to tvrdi da je njegov zakljuak da je Isus ustao od mrtvih. Pa, to je pasiv uskrsnuo tko ga je uskrsnuo? Pa, pretpostavljam Bog! To je teoloka tvrdnja o neemu to se dogodilo Isusu. To je o neemu to je Bog napravio Isusu. Ali povjesniari ne mogu pretpostaviti vjerovanje ili nevjerovanje u Boga kad donose zakljuke. Rasprave o tome to je Bog napravio su teoloke prirode, ne povijesne. Povjesniari, naalost, nemaju pristup Bogu. Kanoni povijesnog istraivanja su po prirodi strogi po pitanju toga to se dogodilo ovdje na zemlji. Oni nee i ne mogu pretpostaviti bilo kakav set vjerovanja o prirpdnom podruju. Ne kaem da je to dobro ili loe. To je jednostavno nain na koji povijesna istraivanja funkcioniraju.

Dopustite mi da vam dam analogiju. Nije loe to ne postoji matematiki dokaz za postojanje antisemitske polemike u Mletakom trgovcu. Matematika je jednostavno irelevantna za ista literatna pitanja. Takoer povijesna istraivanja ne mogu voditi do teolokih tvrdnji o tome to je Bog napravio.

Kad sve zbrojimo, izvori koje imamo nisu toliko dobro koliko bismo htjeli. Napisani su desetljeima nakon dogaaja, od ljudi koji nisu bili tu i vidjeli te dogaaje, koji su naslijedili prie koje su se promijenile u procesu prenoenja. Izvjetaji koje imamo o Isusovom uskrsnuu nisu potpuno skladni; puni su neslaganja, ukljuujui izvjetaje o njegovoj smrti i uskrsnuu. Ali tu je problem s udom. udo nije filozofski problem o emu se raspravljalo u 17. I 18. stoljeu. udo je povijesni problem. Povjesniari ne mogu utvrditi udo kao najvjerojatniji dogaaj, jer su uda po prirodi najmanje vjerojatni dogaaji. Hvala!

Dr. Craigovo prvo opovragavanje

Pa, hvala Vam Bart, vidim da e biti dobra debata veeras!

Sad, sjetit ete se da sam Vam izloio 2 osnovne namjere koje u obraniti veeras:

1. Postoje 4 injenice na koje bilo kakva povjesna hipoteza mora odgovarati.

2. Isusovo uskrsnue najbolje je objanjenje tih injenica.

Sada elim preskoiti prvu namjeru i prijei na drugu, jer je kljuno pitanje koje dijeli mene i dr. Ehrmana. Dr. Ehrman tvrdi da nikad ne moemo rei kako se udo poput uskrsnua nije dogodilo zato to su uda po svojoj prirodi svojstveno nevjerojatna. Unato tome to je rekao, ovaj argument nije nov. Ve ga je predloio u 18. st. David Hume u svom eseju Od uda. Dr. Ehrmanov argument je samo novija verzija Humeovog zakljuka. to suvremeni filozofi misle o Humeovom argumentu protiv poistovjeivanja uda? Dopustite da Vas upoznam s jo jednim Earmanom, John Earman, profesor filozofije znanosti Sveuilita Pittsburgh.

[Powerpoint pokazuje naslovnu stranicu J. Earmanove knjige Hume's Abject Failure: The Argument Against Miracles]/(Humeov opak neuspjeh: argument protiv uda).

Ovaj prof. Earman nije kranin, zapravo je agnostik. On uope ne vjeruje u Boju opstojnost. Unato tome vidite to misli o Humeovom argumentu: nije jedviti neuspjeh ve je opak neuspjeh. Reklo bi se, dokazivo, nepopravljivo, beznadno laan.

Dopustite da objasnim zato.

Kad priamo o vjerojatnosti nekog dogaaja ili hipoteze A, vjerojatnost je uvijek relativna opsegu sivh predmeta B. Priamo o vjerojatnosti A na B, ili A u odnosu na B.

[Powerpoint pokazuje formulu Pr(A/B)]

Kako bismo otkrili vjerojatnost uskrusnua, neka B budu informacije o svijetu, odnosno sve to ne obuhvaa dokaze o uskrsnuu. Neka E oznaava posebne dokaze Isusova uskrsnua: prazna grobnica, posrmtna ukazanja, itd. Konano neka R oznaava samo Isusovo uskrsnue. Sad alimo otkriti koja je vjerojatnost Isusova uskrsnua iz informacija o svijetu i posebnih dokaza.

Teoretiari vjerojatnosti razvili su vrlo kompliciranu formulu raunanja vjerojatnosti poput ovih, i ja u Vas provesti kroz to korak po korak., kako biste shvatili.

Prvi je faktor koji uzimamo u obzir vjerojatnost uskrsnua samo na temelju informacija koja imamo o uskrsnuu, a nisu dokazi:

Pr (R/B)

Pr(R/B&E)=

Pr(R/B) zove se pravom vjerojatnou jer nam pokazuje koliko je vjerojatno uskrsnue iz danih informacija o uskrsnuu,a nisu dokazi.

Slijedee pomnoimo tu vjerojatnost dokaza iz danih informacija o uskrsnuu, a nisu dokazi, sa uskrsnuem:

Pr (R/B) x Pr (E/B&R)

Pr(R/B&E)=

Pr (E/B&R) je mo objanjenja hipoteze uskrsnua. Pokazuje kolika je vjerojatnost uskrsnua prema dokazima prazne grobnice isl. Ova su 2 faktora su brojnici razlomka.

Ispod crte je nazivnik koji je jednak brojniku, odnosno sve iznad razlomka se samo prepie ispod.

Pr (R/B) x Pr (E/B&R)

Pr(R/B&E)=

Pr (R/B) x Pr (E/B&R)

Konano dodamo tome jo 2 faktora: stvarnu vjerojatnost da je Isus uskrsnuo pomnoimo s hipotezom ne-uskrsnua.

Pr (R/B) x Pr (E/B&R)

Pr(R/B&E)=

Pr (R/B) x Pr (E/B&R) + Pr (ne-R/B) x Pr (E/B & ne-R)

Jednostavno, Pr (ne-R/B) x Pr (E/B & ne-R) predstavljaju pravu vjerojatnost i mo objanjenja svih naturalistikih alternativa Isusova uskrsnua.

Vjerojatnost Isusova uskrsnua u odnosu na informacije o uskrsnuu izuzev dokaza i posebnih dokaza jednak je kompliciranom razlomku.

Sad smo spremni detaljnije prouiti gdje dr. Ehrman grijei. Prema Humeovom Abject Failure, dajem Vam Ehramanovu neuvenu pogreku.

On kae: Zato to povjesniari mogu samo utvrditi ono to se vjerojatno dogodilo, udo ovakve prirode je teko vjerojatno, stoga povjesniar ne moe rei da se vjerojatno dogodilo.

Drugim rijeima, u izraunu vjerojatnosti Isusova uskrsnua, jedini je faktor koji on uzima u obzir prava vjerojatnost samog uskrsnua [Pr (R/B)]. On ignorira ostale faktore. I to je matematiki pogreno. Vjerojatnost uskrsnua jo moe biti vrlo visoka iako je Pr (R/B) vrlo nizak. Tonije, dr. Ehrman ignorira presudne faktore vjerojatnosti naturalistike alternative uskrsnua [Pr (ne-R/B) x Pr (E/B & ne-R)]. Ako su nedovoljno niski, dolazi do neravnotee pravih vjerojatnosti hipoteze uskrsnua.

To moemo vidjeti gledajui oblik formule vjerojatnosti. Ima takav oblik zato to je brojnik ponovljen u nazivniku. Primjetite da Y ide prema 0, vrijednost ovog razlomka ide prema 1, to u teoriji vjerojatnosti znai potpuno sigurnost. Ovdje je vrlo vana vjerojatnost Y koja predstavlja pravu vjerojatnost i mo objanjenja naturalistike alternative Isusovog uskrsnua. Dr. Ehrman ne moe samo zanemariti ove ili druge udne hipoteze. Kako bi se objasnila nevjerojatnost uskrsnua, ne treba ponititi sve dokaze uskrsnua, ali treba postaviti vlastiti pozitvini sluaj u korist neke naturalistike alternative.

Ali to nije sve. Dr. Ehrman samo pretpostavlja vjerojatnost uskrsnua temeljem informacija o uskrsnuu, a nisu dokazi [Pr (R/B)] je vrlo niska. Ali ovdje mislim da je zbunjen. to je uostalom hipoteza uskrsnua? To je hipoteza prema kojoj je Isus uskrsnuo natprirodno od mrtvih. To nije teza da je Isus prirodno uskrsnuo od mrtvih. Da je Isus uskrsnuo prirodno, apsolutno je nevjerojatno. No ne vidim nikakva razloga misliti da je nevjerojatno kako je Bog uskrsnuo Isusa od mrtvih.

Kako bi se pokazalo da je hipoteza nevjerojatna, trebali bi dokazati da je Boja opstojnost nevjerojatna. Ali dr. Ehrman kae da povjesniar ne moe nita rei o Bogu: Stoga ne moe rei da Boja opstojnost nevjerojatna. Ali, ako to ne moe rei, ne moe ni rei da je Isusovo uskrsnue nevjerojatno. Zato dr. Ehrman doslovno pobija samog sebe.

Postaje jo gore. Ima i druga verzija dr. Ehramnova prigovora koji je jo oitije pogreniji od Ehrmanove neuvene pogreke. Nazvat u ga Bartovom zabludom.

On glasi: budui da povjesniari mogu tvrditi samo ono to se vjerojatno dogodilo u prolosti, ne mogu dokazati da su se uda dogodila, jer bi ovo bilo kontradiktorno- najvjerojatniji dogaaj bio bi najnevjerojatniji.

Uistinu ovdje nema konradikcije jer govorimo o 2 razliite vjerojatnosti: vjerojatnost uskrsnua temeljem informacija o uskrsnuu izuzev dokaza i samih dokaza [Pr(R/B&E)] protiv vjerojatnosti uskrsnua utemeljenog na informacijama o uskrsnuu izuzev dokaza [Pr (R/B)]. Uope nije iznenaujue da prvi moe biti vrlo visok, a drugi vrlo nizak Uope nema kontradikcije. Sveukupno, dr. Ehrmanov temeljni argument protiv hipoteze uskrsnua je dokazivo pogrean.

Hume je imao izgovor za ovaj neuveni neuspjeh: raun vjerojatnosti nije jo razvijen u njegovo vrijeme. Ali danas Novo Zavjetni teolozi nemaju vie izgovora za tako pogreno zakljuivanje. Ve je dr. Ehrman pokazao kako je objektivan suzdrati se moi empirikog dokaza. Ali je u ovom sluaju promjena matematiki obvezatna i nadam se da je ta ista objektivnost dovela do promjene u potovanju tih 4 injenica te e ga navesti da preispita svoje miljenje o hipotezi uskrsnua.

Sad u nekoliko zadnjih minuta dopustite da se vratim svojoj prvoj namjeri i odgovoriti na dr. Ehrmanove odgovore.

On kae da nema nikakvog popisa elja koje bi ponudio za povjesne izvore i da Evanelja nisu tako dobra kao to bismo htjeli. Dopustite da kaem kako je ovaj popis elja jednako idealistian kao i praktino nevaan za povjesniara. Jedina je svrha sluiti kao psiholoka svrha postavljanja granica toliko visoko da se Evanelja ine nedostatnima. Zapravo, nema povijesnog izvora koji bi se mogao usporediti s ovim popisom elja, a Novo Zavjetni tekstovi to ine, ispunjavaju 4 od 6 bespredmetno, a 2 djelomino. Pravo pitanje nije je li toliko dobri koliko bi htjeli, ve jesu li dovoljno dobri utemeljiti tih 4 injenica. Sigurno jesu.

to je sa svim nedosljednostima? Sjetite se da sam rekao kako moram pokazati 3 stvari kako biste razumjeli ovaj argument. Prvo, nerjeiva su. Drugo, lau u sri prie, a ne detaljima. I tree, trebali biste dokazati da svi dokumenti imaju jednako vjeordostojnosti kako nedosljednosti u kasnijim, manje povjerljivim izvorima ne podcjenjuju raniji, povjerljiviji, vjerodostojniji izvor. Stoga ne mislim da je pokazao da ove nedosljednosti umanjuju vrijednost prie.

U stvari kad ih pogledate, Evanelja se slau da su rimske vlasti Isusa razapeli na kri u Jeruzelmu tijekom Pashe, nakon to je uhien te ga je idovski Sanhedrin osudio za bezbotvo i oklevetali ga pred rimskim guvernerom Pilatom optuivi ga za izdaju. Umro je za nekoliko sati i pokopao ga je u petak popodne Josip iz Arimateje u grobnicu koju je zatvorio kamenom. Odreene enske sljedbenice ukljuujui Mariju Magdalenu koja se uvijek spominje, bile su na pokopu, posjetile su njegovu grobnicu rano u nedjelju ujutro i nale ju praznom. Poslije toga Isus se ukazao uskrsnulim od mrtvih pred apostolima ukljuujui Petra koji tek tad poinje navjetavati rije Boju i pouku uskrsnua.

Sva 4 Evanelja potvruju te injenice.Vie pojedinosti bi se moglo dodati ukljuivi injenice spomenute u 3 od 4 Evanelja. U konanosti, slaem se s onim to dr. Ehrman i sam sad priznaje, 2003.g., da su unato nedosljednostima one 4 injenice povjesne. U stvari, N. T. Wright na kraju svoje velike studije o priama, pripovijetakama uskrsnua, tvrdi da prazna grobnica i ukazanje imaju vrlo visoku povjesnu vjerojatnost za razliku od virtulano sigurnog poput smrti cara Augusta 14. g. n. e. ili pada Jeruzalema 70. g. n. e. To je nevjerojatno!

Stoga mislim da debata nije prela preko ovih injenica. Pitanje je najbolje objanjenje injenica. A prigovor prof. Ehrmana nije prigovor povjesniara. Ovo nije povjesni argument,ve filozofski utemeljen na nerazumjevanju ukljuenih vjerojatnosti. Kad se to jednom raisti, ne vidim razloga da netko ukazuje na osnovi povjesnih dokaza da je Isus uskrsnuo od mrtvih.

Dr. Ehrmanovo prvo pobijanjeHvala ti Bille za to impresivno pobijanje. Moram ti rei da ako misli da u promijeniti miljenje zbog toga to ti ima matematiki dokaz za Boje postojanje, ao mi je, ali to se nee dogoditi! ao mi je to imam samo 20 minuta za pobijanje; potrebna su mi tri sata, kao i Bilu, pretpostavljam.

Rei u jo jednom da potujem Billovo osobno uvjerenje da je Isus uskrsnuo, ali smatram da je tvrdnja da to moe biti povijesno dokazano netona. Svoj odgovor u podijeliti na etiri dijela nejasnog aspekta Billovog izlaganja, davajui primjere, umjesto nastojanja da budem iscrpljuju.

Prvo, Bill upitno upotrebljava moderne autoritete. Bill konstantno citira moderne uenjake kao da to na neki nain sainjava dokaz za to gledite. Kao to Bill zna, injenica da veina uenjaka Novog zavjeta bi se sloilo s njegove etiri toke nije dokaz da su u pravu. Veina uenjaka Novog zavjeta vjeruje u Novi zavjet, tj. teoloki su predani tekstovima, pa se naravno slau s tim toakama. Moram primijetiti da se veina povjesniara ne slae s Billovim zakljukom. ini li to te zakljuke krivima? Ne. To jednostavno znai da ti zakljuci nisu uvjerljivi veini povjesniara. Iznenaen sam takozvanim autoritetima koje Bill citira, jer se u stvarnosti veina kritikih uenjaka prouavajui povijesnog Isusa danas ne slau sa zakljukom da povjesniar ne moe dokazati da je Isusovo tijelo fiziki uskrsnulo iz groba. Billa to moe iznenaditi, ali to je zbog konteksta u kojemu radi konzervativnog, evangelikog sjemenita. U tom okruenju, ono to on predlae je ono u to svi vjeruju. Zapanjujue je to se i neki od njegovih kljunih autoriteta ne slau. On citira mnogobrojne uenjake, koje smatram prijateljima i poznanicima, i mogu vam rei da se oni ne slau s njegovim gleditima. ini li to pogrenim njegova gledita? Ne, to jednostavno znai da je njegovo impresivno nabrajanje miljenja uenjaka krivo, jednostrano i ne govori istinu, to znai da on predstavlja miljenje manjine.

Drugo, Billova upotreba povijesnih izvora je upitna. Bill citira apostola Pavla, da bi dao primjer, da dokae da je pet godina nakon Isusove smrti, Josip iz Arimateje pokopao Isusa. Pavao nije pisao 5 godina nakon Isusove smrti, ve 25 godina kasnije i nikad nije spomenuo Josipa iz Arimateje. Josip iz Arimateje se ne spominje dok ne doemo do Markovog evanelja, 35 do 40 godina nakon injenice. Kad Pavao istie da je Isus pokopan, on takoer moe misliti da je pokopan u zajednikoj grobnici, to je mnogo vjerojatnije s razapetim kriminalcima. Pavao je rekao da je pokopan; mogao je jednostavno biti baen u zajedniki grob. Moram istknuti da u nekim Billovim zapisima je citirano mnogo mojih zapisa i oni su izvaeni iz konteksta, to u pokazati u nekoliko minuta, jer ono za to on kae da sam promijenio miljenje, ja se ne slaem. Ali u njegovim vlastitim zapisima on navodi da je Marko rijetko pripovijedao o tome kako je Isus pokopan i kako je to neuljepana pripovijest, kako on to naziva, vrlo je vjerojatnije da je povijesna. Jer ako je to tono, onda elim da nam kae misli li da Matejeva mnogo uljepanija tradicija nije povijesna. To je usporedivo s njegovim komentarom od prije nekoliko minuta, da se sve ranije tradicije slau oko neega, pa stoga ne moramo brinuti oko kasnijih. Pa, stoga, reci nam, misli li da kasnije tradicije nisu povijesne?

Tree, Bill ima upitne tvrdnje i dokaze. Na primjer, Bill tvrdi da pria o eni koja ide na grob ne potjee od ranih krana. Moram istaknuti da Pavao ne spominje enu koja ide na grob, to spominju jedino kasnija evanelja, Marko i ostali. Ali tu postoji problem koji je tipian za mnoge u Billovoj poziciji. Njegova tvrdnja ne moe biti uzet ozbiljno zbog prirode naeg izvora. Svi koji su upoznati s Markovim evaneljem nee imati potekoa da uvide kako je, 35 godina nakon tog dogaaja, on ili netko iz te zajednice mogao izmisliti priu. Markovo evanelje je puno teolokih refleksija na znaenje Isusovog ivota; to je Markovo evanelje. To nije podatkovna tablica, to je evanelje. To je objava dobrih vijesti, kako je Marko to vidio, Kristove smrti i uskrsnua. Jedno od Markovih nadsvoenja teme je to da stvarno nitko za vrijeme Isusovog sluenja nije mogao razumjeti tko je Isus zaista bio. Njegova obitelj nije razumjela. Njegovi sugraani nisu razumjeli. Voe njegovih vlastitih ljudi nisu razumjeli. ak ni uenjaci nisu razumjeli kod Marka pogotovo ne uenjaci! Kod Marka su jedino laici imali nagovjetenje tko je Isus bio: neimenovana ena koja ga je pomazala i razbojnik na kriu. Tko na kraju razumije? Isusova obitelj nije! Nisu ni uenjaci! To je grupa ve otprije nepoznatih ena. ene na grobu se izvrsno uklapaju u Markove literarne svrhe. Stoga ne smiju biti jednostavno uzete kao neka vrsta objektivne pivijesne tvrdnje neke injenice. One se previe jasno ukalapaju u literarni plan evanelja. Isto se moe rei i za josipa iz arimateje. Svi koji ne mogu zamisliti da su krani mogli izmisliti ideju da je isus imao tajnog sljedbenika meu idovskim voama, jednostavno im nedostaje povijesne mate.

etvrto, daje upitne zakljuke u svojim tvrdnjama. Bill zakljuuje da je Pavao morao vjerovati u prazan grob, jer je govorio o Kristovim pojavljivanjima. Krist se pojavio, stoga grob mora biti prazan! To je vrlo problematino stajalite. Za stare narode, to se protivi misliocima kasnog prosvjetiteljstva, kao to je Bill, pojava ne mora znaiti oivljavanje fizikog tijela. Osvrui se na evanelja, Mojsije i Ilija su se prikazali Isusu, Jakovu i Ivanu. Trebamo li mi vjerovati da su Mojsije i Ilija oivjeli? Da se Mojsijevo tijelo rekonstituiralo i uskrsnulo od mrtvih, i da su oni sili s neba? Ili je to bila vizija? Sigurno je to bila vizija; nestali su odmah. Stari narodi nisu imali problema s vjerojavanjem da tijela mogu biti privienja, nematerijalna. Dokaz za to je obilno pronaen u svim povijesnim izvorima . idovskim, poganskim i kranskim. Poganski izvori iz 8. stoljea od Homera do 2. stoljea homerskih hvalospjeva; od poganskih mitova do poganskih pisaca, pjesnika i filozofa, svi su oni puni izvjetaja o Bojem objavljivanju ljudima u ljudskom obliku. Ali to su pojave, vizije; to nisu stvarna ljudska tijela. Poganski svetac, Apolonije iz Tijane, se prikazao svojim sljedbenicima nakon svoje smrti, ali to je bilo prikazanje, vizija, a ne oivljavanje njegovog tijela. idovski su tekstovi isti. Aneli, arkaneli, demoni i avli se pojavljuju tjelesno, ali oni nisu stvarna tijela.

Ukratko, Bill radi pogreku kad pretpostavlja da ako su uenici tvrdili da su vidjeli ivog Isusa nakon to je umro, da su nuno vjerovali ili znali da je to bilo njegovo stvarno fiziko tijelo. To je suvremena pretpostavka, ne povijesna. Tekstovi kojima se bavimo su povijesni tekstovi, a ne suvremeni. Stari narodi nisu imali potekoa s razmiljanjem da boansko pojavljivanje nije stvarno fiziko pojavljivanje. Tijelo moe biti pokopano i osoba se moe pojaviti iva nakon toga, bez da tijelo napusti grob. Ako Bill sumnja u to, tada mu preporuujem da proita malo vie povijesnih tekstova da vidi to oni govore o tome. Mogao bi poeti s kranskim tekstovima iz drugog stoljea, kao to su Ivanova djela, Petrova koptika apokalipsa ili Drugi traktat Velikog Setha, ili bi mogao uzeti u obzir argumente od Basilidija, koji je bio uenik Petrovih sljedbenika. Za stare narode, pojavljivanje nakon smrti nije bilo isto to i oivljavanje tijela.

tovie, Isusovo tijelo nakon uskrsnua radi stvari koje tijela inae ne mogu napraviti. Ulazi u prostorije koje se nalaze iza zakljuanih vrata. Uzdie se na nebo. eli li Bill zaista raspravljati na povijesnoj podlozi da Isusovo uskrslo tijelo stvarno moe to uiniti? To je teoloka tvrdnja o Isusu, a ne povijesna. Povjesniari ne mogu utvrditi to je Bog napravio. Takav je posao povjesniara. Takoer se to odnosi na zakljunu tvrdnju da je Bog uskrsnuo Isusa. To je teoloki zakljuak. Nije povijesni. To je tvrdnja o Bogu. Ako on eli iznijeti matematiki dokaz za to to je Bog vjerojatno napravio u svijetu, moram rei da to nee biti uvjerljivo veini matematiara, a pogotovo veini povjesniara. Povjesniari nemaju pristup Bogu. Povjesniar moe rei da je Isus umro na kriu, ali ne moe tvrditi da je Bog prihvatio njegovu smrt kao otkupljenje. Povjesniar moe rei da je apostol Pavao tvrdio da je imao viziju Isusa nakon njegove smrti; on ne moe rei da ga je Bog uzdignuo iz mrtvih.

Zakljuak je sljedei: mi ne znamo je li Isusa pokopao Josip iz Arimateje. Ono to imamo su evanelja, napisana desetljeima kasnije od ljudi koji su uli prie koje su kruile i nije teko zamisliti da je netko izmislio te prie. Ne znamo je li taj grob bio prazan tri dana kasnije. Ne znamo je li on bio fiziki vien od svojih sljedbenika poslije smrti. Bill e sad doi ovdje i rei mi da sam demantirao samog sebe. Ali elio bih istaknuti da me ranije pohvalio to sam promijenio miljenje!

Imam tri zakljuna pitanja za Billa. Ako Bill tvrdi da je povjesniar, onda mislim da vano procijeniti cijeli njegov odnos prema povijesnim dokumentima na koje se poziva. Misli li Bill da evanelja na koja se toliko oslanja u svim svojim informacijama nemaju nikakvih pogreaka? Ako ih ima, moe li nam nabrojiti takve dvije ili tri pogreke? Ako ih nema, kako on oekuje od nas da povjerujemo da se on dri povijesne procjene tih izvora? Na temelju njegovih prijanjih pretpostavki, ti tekstovi moraju biti toni.

Drugo pitanje: Bill vjeruje da moe biti povijesno dokazano da je Isus povezan s udima, pogotovo njegovo uskrsnue, ali takoer i uda iz njegovog ivota, bez sumnje. elio bih da raspravi o dokazima za druga uda od isusovih dana, koja su se dogodila izvan kranske tradicije. Je li on voljan priznati na istoj povijesnoj podlozi da su ti ostali ljudi takoer radili uda? Navodim udotvorce poput Apolonije iz Tijane, Hanina ben Dosa, Honi the Circle-Drawer, Vaspazijan. Je li Bill voljan priznati da se Apolonije ukazao svojim sljedbenicima nakon svoje smrti ili da se Oktavijan uzdignuo na nebo? Ili moe izabrati bilo kojeg drugog udotvorca iz poganske tradicije.

Tree i posljednje, ako sva uda koja on smatra da su se dogodila pripadaju judejsko-kranskoj tradiciji, koju on osobno zagovara, elio bih mu postaviti pitanje kako to moe biti povijesno. Kako to da je jedino vjera koju je on prihvatio kao tinejder povijesno vjerojatna? Je li samo sluajnost da se on rodio u religioznoj obitelji ili religioznoj kulturi koja jedina moe biti povijesno prikazana kao jedina istinska religija?

Dr. Craigov drugo opovrgavanje

U zadnjem govoru, uli smo dosta buke, ali mislim da je bilo nedostatka sadraja. Dopustite da se prvo bavim prvom namjerom, 4 injenicama: pokop, prazna grobnica, ukazanja, izvor kranske vjere.

Ovdje dr. Ehrman kae da se nesigurno koristim moderne autoritete. Slaem se da citat modernih autoriteta ne dokazuje nita. Zato sam dao argumente za svaku toku. Treba se baviti argumentima. On kae da ja predstavljam manjinsko miljenje. Ne za ove 4 injenice! rekao sam da je sporno ako je Isusovo uskrsnue najbolje objanjenje tih injenica, ali mogu mu dati imena i dokaze ljudi koji su svjedoci tih 4 injenica. To pokazuje irinu Novo Zavjetnih uenja. Dr. Ehrman i dalje izabire negirati strani pokop, praznu grobnicu, ukazanja, ime je zapravo on u manjini Novo Zavjetnih uenja u vezi tih 4 injenica.

Drugo, on kae da se nesigurno koristim antikim izvorima. Npr. on tvrdi da je Pavao ivio 25 godina kasnije, a ne tako rano kao to ja tvrdim. Zasigurno dr. Ehrman zna da je Pavao u 1 Korinanima (15, 3-5) citirao prastaru krasnku tradiciju koju je i sam primio i datira 5 godina poslije razapinjanja. U stvari James D. G. Dunn datira to ranije, unutar 18 mjeseci od Isusove smrti. Mi se pouzdano drimo pred-pavlovlskih tradicija ovjde, ne datuma Pavlovog stvarnog pisma.

Dr. Ehrman takoer kae: Istina je da su neuljepane vjerojatnije povjesne? Rekao bih da da. Ovo je ukljuivalo sve ono s njegova popisa elja, to je ranije pria, to bolje. Slino, to je manje ukraenosti ima veu povjesnu sigurnost.

Tree, rekao je da imam nesigurna dokazivanja tvrdnji. Npr.ena na grobu: on kae da su one tamo zbog Marka, jer su pragmatini izopenici. To je glupost. Ove su ene bile Isusove sljedbenice, posebno Marija Magdalena kao jedna od apostola. Stoga ne moete objasniti zato bi se zbog takvog razloga pojavljivale u priama. tovie, kao to sam rekao, ovo je neovisno potvreno. On pretpostavlja da je Marko jedini izvor, ali imamo jo najmanje 5 neovisnih izvora za priu prazne grobnice ulozi ena tamo.To jednostavno ne stoji. Isto je s Josipom iz Arimateje, ne temeljim to na Pavlu. Imamo mnoge, neovisne izvore za Josipovo ukljuenje u pokop. Dr. Ehrman stalno koristi taj kriterij u svojim radovima o povjesnim Isusu za utemeljenje povjesnosti.

Pod brojem 4 on kae da imam nesigurne zakljuke. Npr. zato to Pavao kae da se Isus ukazao, stoga je prazna grobnica. Nikad nisam izveo takav zakljuak niti veeras, niti ikad u svojim djelima. Kao argument u svojim djelima navodim Pavlovu reenicu: i on bi pokpoan i uskrsnu., niti jedan idov iz 1.st. se ne bi zapitao je li tijelo jo bilo u grobnici?. Za idova iz 1.st. ostaci osobe u grobnici su ono to uskrsne u novom ivotu. idovska vjera u zagrobni ivot bila je fizika vjera u ukrsnue tijela, ili ostataka tijela, prvenstveno kosti. Zato su idovi uvali koste mrtvih u kosturnicama za uskrsnue na kraju svijeta. Stoga 4 crtna formula koja upuuje na postojanje prazne grobnice, a niti jedan idov iz 1.st. nije mogao drugaije misliti. Ali sigurno samo rei da se Isus ukazao ne znai da je bilo fiziko.

Ali primjetite da je Pavao razlikovao uskrsnula ukazanja Isusa i samu sliku Isusa. Izazvao bih dr. Ehrman da mi ponudi bilokakvo objanjenje razlike izmeu vizije Isusa koju ju npr. vidio Stjepan, te stvarno uskrsnulo ukazanje Isusa, za razliku od injenice da su jedne extra-menatalne u vanjskom svijetu (fizike) dok su druge (vizionarske) isto intra-mentalne.

U konanosti mislim da dr. Ehrman nije uspio pobiti bilokoje argumente koje sam dao za te 4 injenice. Utemeljene su na kriterijima koje dr. Ehrman koristi u svojim djelima: viestruke potvrde od neovisnih, ranih izvora te kriterija neslinosti ili jo bolje osramoenja.

to je s drugom namjerom: uskrsnue Isusovo kao najbolje objanjenje ? On nije odgovorio na moj argument drugaije nego, manirom mahanja rukom, da nema matematikih dokaza za to to Bog radi u svijetu. Naravno, to nije bio moj cilj. Htio sam dokazati da ne moe rei kako je uskrsnue nevjerojatno jednaostavno zato to su uda nevjerojatno relativna prema informcijama koje iamo o uskrsnuu, a nisu dokazi. Mora se gledati cijeli raspon rauna vjerojatnosti, a on to nije uinio. U stvari, njegov je vidik samopobijaju, zato to on tvrdi da povjesniar ne moe suditi o Bogu , a ako je o tome sluaj, ne moe rei da je uskrsnue nevjerojatno jer je uskrsnue hipoteza da je Bog digao Isusa od mrtvih.

Sad se ini da predlae kako povjesniar ne moe imati takve navode jer jer Bog nepristupaan. Pa, imamo nekoliko stvari koje bih htio razjasniti. Prvo, ne treba izravan pristup entitetima objanjenja u tvojoj hipotezi. Sjeti se npr. suvremene fizike. Suvremena fizika pretpostavlja svakakve stvarnosti kojima znanstvenici nemaju izravan pristup: uad, viedimenzionalne membrane, paralelni svjetovi, koji su odvojeni od naeg. Ali prepostavlja takve nevidljive entitete temeljem dokaza koje imamo kao najbolje objanjenje.

Drugo, primjetite da povjesniar nema izravan pristup bilokojem predmetu prouavanja. Kao to dr. Ehrman kae, prolost je nestala. Nije vie tu. Sve to imamo jesu ostaci prolosti,a povjesniar ukazuje na postojanje entiteta i dogaaja u prolosti temeljem dokaza. To je tono moja namjera s potovanjem prema uskrsnuu Isusa.

Konano, tree, ovo nije debata o tome to profesionalni povjesniari smiju raditi. To bi bila debata o metodologiji, zakonima profesionalnog ponaanja. ak ako je povjesniar profesionalno sprijeen nekim metodolokim ogranienjem za uskrsnue Isusovo, ti i ja nismo toliko ogranieni. Nismo toliko ogranieni niti bi rekao da je povjesniar izvan radnog mjesta, ogranien. Bila bi tragedija i teta propustiti istinu u prolosti, Isusu samo zbog metodolokih ogranienja.

Konano, to se tie Apolonija iz Tijana i Honi- crtaa krugova, dopustite da citiram Robert W. Yarborougha koji istie da ovi likovi nisu imali nikakvih dokaza prije 1.st., Isusova vremena. Apolonije iz Tijana je ivio u 3.st. te nije ni spomenut prije 3.st. Slino je s Hanina ben Dosom i Honi- crtaem krugova: John Meier i Ben Witherington su pokazali kako su ovi likovi nevani za 1.st. stanje Isusa. Stoga mislim da su ove nevane usporedbe.

Htio bih se pozvati na ona 3 pitanja koja mi je postavio, ali vidim da mi je vrijeme isteklo. Moda u ih mo dobiti u vrijeme predvieno za pitanja i odgovore.

Dr. Ehrmanov drugi prigovor

Mislim da mi je najzapanjujue Billovo neslaganje s povijesnom alternativom koju sam dao na njegovu tvrdnju da je Bog uzdignuo Isusa iz mrtvih. Bill shvaa je pretpostavka da je Bog uskrsnuo Isusa racionalna i da ima smisla. Razlog tomu je to to Bill vjeruje u Boga, i stoga, dakako, Bog moe djelovati u svijetu. Zato ne? Bog djeluje cijelo vrijeme i stoga nije nevjerojatno da je uzdignuo Isusa iz mrtvih.

Dakako, to pretpostavlja vjerovanje u Boga. Povjesniari ne mogu pretpostaviti vjerovanje u Boga. Oni se mogu baviti jedino onime to se nalazi tu meu nama. Ljudi koji prouavaju povijest mogu biti bilo kojeg uvjerenja. Mogu biti budisti, hinduisti, muslimani, krani, idovi, agnostici ili ateisti, ali svi oni mogu pogledati dokaze iz kanona u povijesnim istraivanjima i svi e doi do istog zakljuka. No, Billove hipoteze zahtijevaju osobu koja vjeruje u Boga. Ne prigovaram takvom nainu razmiljanja. Prigovaram tome ukoliko je to povijesno razmiljanje, jer to nije povijest, to je teologija.

Bill tvrdi da je najbolje objanjenje njegovih etiriju injenica da se dogodilo udo. Hume, zapravo, nije govorio o onome o emu sam ja govorio. Hume je govorio o vjerojatnosti da se neko udo dogodi. Ja ne govorim o tome moe li se udo dogoditi. Ne prihvaam Humeove argumente da se uda ne mogu dogoditi. Ja pitam, pretpostavljajui da se uda mogu dogoditi, mogu li se povijesno utvrditi? Ne, ne mogu. Ako Bill eli ponovno iznijeti svoje matematike vjerojatnosti, tada mu predlaem da ukljui i druge povijesne opcije na primjer, onu koju sam ve izloio, a koju je on ignorirao, vjerojatnost da su dva lana Isusove obitelji ukrala tijelo, da su bili ubijeni i baeni u zajedniki grob. To se vjerojatno nije dogodilo, ali je uvjerljivije od objanjenja da je Bog uskrsnuo Isusa.

Dat u vam i drugo objanjenje, koje mi je palo na pamet prolu veer, dok sam sjedio i razmiljao o tome. Postoje tradicije iz sirijskog kranstva da su Isusova braa, koji su spomenuti u evanelju po Marku, od kojih se jedan zvao Juda, bio prilino blizak s Isusom i da je jedan od te brae, Juda, poznat i kao Juda Tadej, bio Isusov brat blizanac. Ne kaem da je to istina, ali tako su sirijski krani mislili u drugom i treem stoljeu, da je Isus imao brata blizanca. Kako je on mogao imati brata blizanca? Pa, ne znam kako ga je mogao imati, ali tako su sirijski krani govorili. U stvari, postoje zanimljive prie o Isusu i njegovom bratu blizancu u knjizi Tadejeva djela, u kojoj su Isus i njegov brat identini. Izgledaju potpuno jednako i svako malo Isus silazi s neba i zbunjuje ljude; upravo vide da je Thomas napustio prostoriju, a ve je opet tamo i oni ne razumiju kako je to mogue. No, to je stoga to se pojavljuje njegov brat blizanac. Pretpostavimo da je Isus imao brata blizanca to nije nemogue! Ljudi imaju blizance. Nakon Isusove smrti, Juda Tadej i ostali koji su bili bliski s Isusom, poeli su se skrivati, i on je pobjegao iz Judeje. Nekoliko godina kasnije, jedan od Isusovih sljedbenika ugleda Judu u daljini i pomisle da je to Isus. Ostali takoer imaju ista privienja. Proiri se pria da Isus vie nije mrtav. Tijelo u grobu je dotad ve istrunulo do neprepoznatljivosti. Pria se rairi da je Isus uskrsnuo iz mrtvih i u usmenim tradicijama pone se priati sve vie pria o tom dogaaju, ukljuujui priu o pronalasku praznog groba. To je alternativno objanjenje. Prilino je nevjerojatno. Ja u to ne vjerujem, ali je vjerojatnije od ideje da je Bog izdignuo Isusa iz mrtvih, jer se ne poziva na nadnaravno, gdje povjesniari nemaju pristup.

Bill se nije suoio s neslaganjima meu izvjetajima koje sam istaknuo. On je jednostavno rekao: Pa, raniji izvjetaju su bolji od kasnijih. Ako on to misli, onda elim da mi kae misli li i da su kasniji izvjetaji nedosljedni i da ima pogreki u njima da ili ne? Bill priznaje du su nedosljedni izvjetaji vrlo vjerojatnije povijesni izvjetaji. Ako on to misli, elim da mi odgovori na pitanje, da ili ne. Znai li to da uljepani izvjetaji iz evanelja nisu povijesni? Vidite, ne moe biti oboje. Ne moe rei da su nedotjerani izvjetaji, poput Markove scene pokopa, vjerojatno povijesni, a zatim rei da Ivanovi izvjetaji, koji su dotjerani, su takoer povijesni. Ako su i dotjerani i nedotjerani izvjetaji podjednako povijesni, onda ne stoji njegova tvrdnja da su nedotjerani izvjetaji mnogo vjerojatnije povijesni.

On pita zato bi se ena pojavila na grobu? Imam argument zato bi Marko, ili bilo tko drugi iz te zajednice, izmislio enu. Njegov je odgovor glasio: Pa, Marija Magdalena je bila Isusova sljedbenica. Marija Magdalena je vrlo popularna danas, nakon to su svi proitali Da Vincijev kod, i ako niste proitali, tiskano je u mekim koricama, za vas dvojicu koji niste proitali. Da, Marija Magdalena je bila Isusova sljedbenica, ali njegov vlastiti argument glasi da nitko ne bi izmislio enu, jer su one bile marginalizirane, budui da mukarci nisu imali visoko miljenje o njima. Moj odgovor glasi da je upravo to razlog zato je Marko izmislio enu, jer u Markovom evanelju, marginaliziran je onaj tko je razumio tko je Isus, a to nisu muki uenici. Zato je tu pria o eni koja otkriva grob.

Bill tvrdi da nijedan idov iz prvog stoljea nee sumnjati da tijelo nedostaje iz groba ako se Isus pojavio. Moj prijedlog je da proita malo vie idovskih izvora iz 1. stoljea, jer to jednostavno nije tono. Dat u vam jedan primjer. Proitaj drugu apokalipsu iz Petrove grke koptske apokalipse, knjigu koja je dubinski temelj idovskog pogleda na svijet, u kojoj nema sumnje da je autor smatrao da se Isusovo tijelo nije nalazilo na jednom mjestu, ve su to mogla biti tri mjesta odjednom, i da Isus nije posjedovao samo fiziko tijelo, ve i prividno.

Bill, naravno, nije odgovorio na moja pitanja i nadam se da e odgovoriti u pitanje-odgovor dijelu. Ako on tvrdi da je povjesniar i koristi izvore kao povijesne, elio bih znati, misli li on da u njima moe biti pogreki? Ako smatra da nema, onda bih elio znati kako on moe procijeniti povijesne izvore kao kritiki povjesniar. On takoer tvrdi da su Honi the Circle-Drawer, Hanina ben Dosa i Apolinije iz Tijane ljudi koji su ivjeli u 3. stoljeu, ali oni su ivjeli u doba Isusa Krista.

Moj posljednji zakljuak je vrlo jednostavan. ak i da mi elimo vjerovati u Isusovo uskrsnue, to je teoloko vjerovanje. Ne moemo dokazati uskrsnue. To nije podlono povijesnom dokazu. To je vjera. Vjernici vjeruju u to na razini vjere, a povijest to ne moe dokazati.

Dr. Craigov zakljuak

U svom uvodnom govoru sam izloio da postoje 2 pravca o znanju o Isusovom uskrsnuu: povjesni i eksperimentalni. Veeras mso uglavnom zauzeti povjesnim. Raspravljao sam o postojanju 4 povejsnih injenca koje bilokoja povjesna hipoteza mora potvrditi i da je najbolje objanjenje tih injenica Isusovo uskrsnue od mrtvih.

Mislim da nismo vidjeli niti jednu injenicu opovrgnutu veeras. Veina uenjak se slae s argumentima koje sam izloio za Isusov dostojanstven i astan pokop zahvaljujui Josipu iz Arimateje, za injenicu da je grobnica pronaena prazna, za rana ukazanja Isusa raznim pojedincima i skupinama, te za izvor vjere Apostola u Isusovo uksrsnue. Dr. Ehrman je izloio svoj argument utemeljen na nedosljednim priama, kao to sam pokazao da lee u perifernim detaljima, ne u samoj prii te da imamo izvanredno skladne iskaze za ove 4 injenice. Jedino je ostao u pravu u zadnjem govoru u vezi uloge ena, ponovno bih ukazao da te ene nisu bile marginalizirane jer su bile Isusovi apostoli i vjerne Isusu te su ga pratile i davale mu podrku. I bez obzira na to, ovo je neovisno potvreno. Ovo nije Markan osobina; zapamti: imamo mnogobrojne neovisne izvore o ulozi ena u otkrivanju Isusova groba.

to s mojom drugom presudnom namjerom da je Isusovo uskrsnue najbolje objanjenje? Pokazao sam da je argument utemeljen na vjerojatnosti koje daje stalno u svojim radovima i da je pogreno. On kae: Pa Hume ne govori o mom argumentu, on govori o nemogunosti uda. To je jednostavno krivo. Humeov argument je protiv poistovjeaivanja uda utemeljenih na njihovoj nevjerojatnosti. To ne odogovara na moju temeljnu toku da ne moe rei kako je uskrsnue Kristovo nevjerojatno zato to tvrdi da povjesniar ne moe suditi o tim stvarima. ak i kad bi bilo nevjerojatno, mora uzeti u obzir ostale dokaze koji bi to neutemljile.

Sada kae: gle, ove druge hipoteze. Moda su npr. lanovi Isusove obitelji ukrale tijelo. Nije li vjerojatnije? Ne bih se sloio. Primjetite da nema motiva u toj prii o krai tijela; lanovi obitelji nisu vjerovali u Njega za vrijeme Njegova ivota. Nitko osim Josipa, njegovih sluga, ena apostola, nisu ni znali gdje je tijelo ostavljeno. Nije ni bilo dovoljno vremena za takvu urotu da bi se provela u djelo od petka naveer do nedjelje ujutro. Takoer odjea u grobu, negira teoriju krae groba; nitko ne bi skinuo tijelo prije nego to ga uzmu. Urote poput ove uvijek se otkriju; rimskim bi vojnicima bilo drago obavijestiti idovske voe da se tako nesto dogodilo. Ova hipoteza ne moe objasniti Isusova ukazanja ili izvor vjere u uksrsnue. Za sve je navedene razloge, hipoteza nevaljana.

Ba suprotno, ne mislim da pokazuje nekakvu nevjerojatnost rekavi da je Bog digao Isusa od mrtvih. Ali, sjetite se, dao sam 3 odgovora na to. Prvo, kao u fizici, ne trebate imati nikakav izravan prostup entitetima koje objanjavate da biste ukazali na njih. Drugo, cijeli se posao posvjesniara odnosi na bavljenje nepristupanom prolou, gdje morate ukazati na stvari temeljem dananjih dokaza, aiko nemate izravan pristup. Tree, ovo nije debata o tome to povjesniari profesionalno smiju. Debata je ima li povijesnih dokaza za Isusovo uskrsnue i koje zakljuke smijemo povui. Iako povjesniar ne moe tako neto zakljuiti u povjesnom asopisu ili uionici, smije kod kue. I moemo to zakljuiti ako mislimo d aje najbolje tako objasniti dokaze. Ukratko, ne mislim da ima ikakvog razloga da se povjesni dokazi Isusova uskrsnue ne mogu bolje objasniti nego samim uskrsnuem.

Konano, elim zakljuiti govorei o drugom pristupu uskrsnuu, iskustvenom. Ako je Isus stvarno uskrsnuo od mrtvih, on nije samo povjesna linost ili slika u vitraju, ako to dokazi ukazuju. To znai da je on i danas iv i da se moe iskustveno spoznati. Za mene je kranstvo prestalo biti religija i nain ivota kad sam posvetio svoj ivot Kristu i ponovno se rodio. Bog je za mene postao ivua stvarnost. Upalilo se svjetlo tamo gdje je bila samo tama, Bog je postao iskustvenom injenicom, zajedno sa prevladavjuom sreom i mirom te spoznajom da je On dio mog ivota. Rekao bih Vam ako traite takav smisao ivota, ne gledajte samo u povjesne injenice, ve itajte i Novi Zavjet i pitajte se ako bi to moglo biti istina. Vjerujem da Vam to moe promijeniti ivot, kao to je moj.

Dr. Ehrmanov zakljuak

Cijenim tvoje osobno svjedoanstvo Bille. Ali, ipak smatram da smo vidjeli da je Bill u srcu evangelist koji eli da ljudi s njim dijele vjeru u Isusa i da se eli preruiti u povjesniara za te svrhe. Cijenim to, ali tu se ne radi o tome moe li profesionalni povjesniar raspravljati o neemu, nego moe li povijest iznijeti dokaze za tvrdnje o Bogu. Ja sam, u stvari, osporio njegove etiri tvrdnje na koje se on stalno poziva. Pokop koji je izvrio Josip iz Arimateje moe biti kasnija izmiljotina. Prazan grob takoer moe biti kasnija izmiljotina. Ne postoji napomena na to kod Pavla; to se tek kasnije spominje u evaneljima. Isusova pojavljivanja mogu biti tek vizije Isusa, jer ljudi su imali i imaju vizije stalno.

Ranije je Bill spomenuo da su svi uenici spremni umrijeti za svoju vjeru. Nisam uo nijedan dokaz za to. ujem tu tvrdnju esto, ali proitavi svaki kranski izvor iz prvih 500 godina kranstva, elio bih da nam iznese bilo kakav dokaz da su uenici umirali radi svog vjerovanja u uskrsnue.

Govorei o tome zato moj scenarij ne valja, on kae da je nevjerojatnije da su obiteljski lanovi ukrali tijelo, nego da je Bog uzdignuo Isusa iz mrtvih. Zato? Oni nisu imali motiv. Pa, zapravo, ljudi djeluju pod raznim motivima i motiv je jedna od stvari koju je vrlo teko utvrditi. Povijesno, moda je njegova obitelj htjela da on bude pokopan u obiteljski grob. Nitko nije znao gdje je on pokopan, kae on. To nije tono; sama evanelja kau da je ena gledala izdaleka, ukljuujui i njegovu majku. Nije bilo dovoljno vremena da se to dogodil. Dogodilo se po noi. Koliko je vremena potrebno za to? To ne objanjava odjeu iz groba. Pa, odjea iz groba je vjerojatno kasniji dodatak. Ne moe objasniti Isusovo pojavljivanje. Da, ljudi imaju vizije cijelo vrijeme. Kad su jednom ljudi povjerovali da je Isusov grob prazan, povjerovali su i da je uskrsnuo i imali su vizije. Ne kaem da mislim da se to dogodilo. Ali je mnogo uvjerljivije od tvrdnje da ga je Bog uzdignuo iz mrtvih. To nije najvjerojatnije povijesno objanjenje. Primjetit ete da je Bill imao dodatnih pet minuta da odgovori na moja pitanja, ali je odbio odgovoriti i netko e se sigurno pitati zato.

Zakljuit u s onim to stvarno mislim o Isusovom uskrsnuu. Jedna stavr koju znamo o kranima nakon Isusove smrti je da su se okrenuli Bibliji kako bi joj nastojali dati smisao. Vjerovali su da je Isus Mesija, ali onda je raspet, stoga ne moe biti Mesija. Nijedan idov, prije kranstva, nije vjerovao da e Mesija biti razapet. Mesija je trebao biti veliki ratnik, kralj ili sudac. On je trebao biti slika sjaja i moi, a ne netko tko je zgaen od neprijatelja poput komarca. Kako je Isus, Mesija, mogao biti ubijen kao obini kriminalac? Krani su se okrenuli Bibliji kako bi je pokuali razumjeti i pronali su odlomke koji se odnose na Pravednog, kojeg je Bog odredio za smrt u patnji. Ali u tim odlomcima, poput Izaije 53, Psalma 22 i Psalma 61, onaj koji je kanjen ili ubijen, istodobno je osloboen od Boga. I tako su krani poeli vjerovati da je Isus, iako je bio razapet, uzdignut na nebo, kao to su i Ilija i Enoch u hebrejskoj Bibliji. Kako Isus moe biti Mesija ako je uzdignut na nebo? Pa, Isus e se vjerojatno vratiti uskoro da uspostavi kraljevstvo. On nije zemaljski Mesija, nego duhovni. Stoga su rani krani mislili da e kraj doi za njihovog ivotnog vijeka. Zato je Pavao nauavao da je Isus prvi plod uskrsnua. Ali, ako je Isus uzvien, vie nije mrtav, i tako su krani poeli priati prie o njegovom uskrsnuu. Nisu poeli priati te prie tri dana nakon uskrnua, ve godinu dana kasnije, moda i dvije. Pet godina kasnije vie se nije znalo kad su te priee zapoele. Nitko nije mogao otii na grob da provjeri; tijelo se ve raspalo. Vjernici koji su znali da je uskrsnuo iz mrtvih poeli su imati vizije njega. Drugi su priali prie o tim vizijama, ukljuujui Pavla. Prie o tim vizijama su poele kruiti. Neke od njih su bile stvarne vizije, poput Pavlove, a neke su bile prie o vizijama oko 500 ljudi koji su ga vidjeli. Na temelju tih pria, nastale su pripovijetke, koje su kasnije oblikovane u evanelja Novog zavjeta, koja su napisana, 30, 40, 50 ,60 godina kasnije.PITANJA I ODGOVORIPitanje za Dr. Ehrmana: Moje pitanje je za dr. Ehrmana. Hvala vam za vau prezentaciju! Jedan od vaih komentara glasi da povjesniari ne mogu pretpostaviti Boje postojanje. Ja sam povjesniar i, u stvari, upravo radim svoju Ph.D. disertaciju o historiografiji, i slaem se s vama da ne moemo pretpostaviti vjerovanje u Boga. Ali stvarno ne moete ni pretpostaviti vjerovanje u prolost, razdoblje ili neto to djelomino znamo. Ali moramo omoguiti da to vratimo. Stoga povjesniari ne mogu imati pretpostavku; oni moraju potpomoi bilo to u metafizikim vjerovanjima, koje nastoje iznijeti na stol. I stoga, ako vi vjerujete u Boga, poput dr. Craiga, morate to opravdati. Ali to ne vidim izvan podruja povjesniara, budui da povjesniari esto moraju zaobii pravila. Htio bih uti to vi mislite o tome.

Odgovor dr. Ehrmana: Hvala na pitanju! Za poetak, smatram da povijest nije objektivna disciplina. Iz tvog pitanja je djelovalo kao da se i ti slae s tim, ali moramo raspraviti o tvom gleditu na postmodernu teoriju. Moje gledite je da svaki povjesniar mora imati pokrie za svaku pretpostavku koju iznese. Ali ono to elim rei je da svaki povjesniar, da bi ispravno radio svoj posao, treba imati odreene zajednike obveze. U redu je rei koje su to obveze, ali postoje neke obveze oko kojih se moraju sloiti ljudi razliitih teolokih uvjerenja. I to moraju biti pretpostavke koje imaju korijen u stvarima koje su prouene. Bog ne moe biti prouen. Stoga moe doi do neslaganja oko vanih povijesnih dogaaja. Na primjer, postoje ljudi koji poriu holokaust, koji kau da se holokaust nije nikad dogodio. Kako moe bilo tko dokazati da se holokaust zaista dogodio? Pa, prikupi materijale svjedoka, izvjetaje, fotografije i filmove, i dobijemo informacije, za koje se povjesniari slau da su vaee, te nastoji oblikovati sluaj. Ali to moraju biti vrste informacija za koje se povjesniari iz svakog kruga slau da su valjane informacije, poput svjedoenja svjedoka. Pozivanja na nadnaravno nisu prihvaena u povijesnoj zajednici kao valjani kriterij za procjenu prolih dogaaja. Dio razloga za to lei u tome to se moe netko drugi pojaviti s alternativnim teolokim objanjenjima. Vidim da sam na kraju s vremenom, a mislio sam alternativno teoloko objanjenje za uskrsnue, ali sauvat u to za sljedeu priliku.

Odgovor dr. Craiga: Dr. Ehrmanovo gledite ini se da biste razumjeli povijest trebate pretpostviti neku vrstu metodolokog ateizma. ini se da to nije samo lano, ve i kontradiktorno. Ako je istina da povjesniar ne moe nita suditi o Bogu, ne moe suditi o nevjerojatnosti da je Bog digao Isusa iz mrtvih. Stoga ne moe nita suditi ni iz informacija o uskrsnuu koje nisu dokazi. To bi bilo nedokuivo. A ako je nedokuivo, ne moe suditi o usporedivoj vjerojatnosti s ukraenim, naturalistikim alternativama koje nam je dao. Stoga se ini da povjesniar mora bar metodoloki biti otvoren. Ne moe biti metodoloki ateist. I u bilokojem sluaju ne moemo raspravljati to povjesniari smiju initi. Kao filozof mislim da moemo tvrditi na temelju povjesnih dokaza i to nije nita nelegalnoo ili zabranjeno.

Pitanje za dr. Craiga: Dr. Craig, mi trebamo... (lo mikrofon), koje su: mislite da ima problema, ili pogreki u Novom Zavjetu? Drugo, u odnosu na Marka kao neuljepanog izvora, a Matej je uljepan kao izvor,a rekli ste da mislite kako su stariji izvori poput Mateja uljepani. Molim Vas odgovorite na to.

Odgovor dr. Craiga: Ok, dr. Ehrman eli me debatno prijevariti, no odbijam sudjelovati. Kriteriji u pitanju su: ako je izjava jednostavna, pokazuje manjak teolokih ukrasa i stoga je vjerojatnije da je povjesno vjerodostojnija. Mislim da je to istina: Ali, ovo nije debata o biblijskoj nepogreivosti. Stoga mislim da je moje miljenje o pogreivosti Biblije nevano. To je bila teoloka osuda. Povjesno, koristim se istim kriterijima kao on, otvoreno prihvaam ako e ukazati na pogreke u priama. To nije sluaj veeras.

Biblijska pogreivost velik je problem u njegovom ivotu zbog kojeg je i odustao od kranske vjere. Ali ne pretpostavljam nikakvu doktrinu teoloke pogreivosti ili biblijsku inspiraciju - niti se strunjaci koji misle da su ove 4 injenice utemeljene kriterijima izvornosti koju on toliko hvali. Moj je teoloki stav prema pouzdanosti ili pogrekama u Bibliji jednostavno veeras nevaan. Pitanje je to se moe pozitivno dokazati koristei uobiajene kriterije? Moj je argument da kad koristite te kriterije, moete pozitivno dokazati one osnovne 4 injenice o Isusovoj sudbini prije razapinjanja na kri.

Odgovor dr. Ehrmana: Oito je u redu imati teoloke pretpostavke za uskrsnue, ali nije u redu imati teoloke pretpostavke o povijesnim izvorima na kojima je utemeljeno vjerovanje u uskrsnue. Ako je vjerovanje u uskrsnue utemeljeno na odreenim izvorima koji se nalaze u Bibliji i ako su ti izvori po prirodi nepogreivi, onda emo prirodno zakljuiti da se uskrsnue dogodilo. Ali Bill odbija odgovoriti ima li u Bibliji pogreki ili ne. Nee nam to rei jer predaje u institutu iji se profesori slau da je Biblija nepogreiva u svim svojim rijeima. I stoga on ne moe vjerovati da Biblija u iemu grijei. Ako misli da ima pogreaka, onda bih elio da nam navede jednu ili dvije. Ako ne misli da ima pogreaka, volio bih znati kako on koristi evanelja Novog zavjeta kao povijesne izvore. On ne moe kritiki procijeniti ove izvore, i jedna stvar koju povjesniari moraju napraviti jest to da moraju biti sposobni kritiki procijeniti izvore na kojima se temelje njihove tvrdnje.Pitanje za dr. Ehrmana: Hvala dr. Ehrmane! Vjerujete li da teologija je u ijednom smislu vaei izvor znanja ili vjerujete u filozofski naturalizam? (Lo prijem na mikrofonu.)

Odgovor dr. Ehrmana: Mislim da su teoloke vrste znanja savreno prihvatljive i legitimne kao teoloke vrste znanja. Ali smatram da teoloke tvrdnje trebaju biti vrednovane na teolokoj bazi. Na primjer, znate za ideju ove 4 injenice na koje se Bill stalno poziva da bi dokazao da je Bog uzdignuo Isusa iz mrtvih. Postoji i drugaiji teoloki pogled na to. Pretpostavimo, na primjer, da objasnimo te 4 injenice da je Bog Zulu poslao Isusa u 12 dimenziju i da je u njoj on bio povremeno puten da se vrati na Zemlju na kratki odmor od njegovih vjenih muitelja. Ali on ne moe rei svojim sljedbenicima o tome, jer mu je Zulu rekao da e mu, ako kae, poveati vjene patnje. To je drugo teoloko objanjenje za to to se dogodilo. To bi objasnilo prazan grob i Isusovo pojavljivanje. Jednako je vjerojatno tome da je Bog uzdigao Isusa iz mrtvih i stavio ga da sjedi zdesna; da je Bog Abrahama, Izaka i Jakova ulazio u povijest i opravdao svoje ime uzdiui Mesiju? Pa, moe misliti da nije, da je, u stvari, prvo objanjenje boga Zulu ludo. Pa dobro, u redu, ludo je; ali je teoloki ludo. Nije povijesno ludo. Nije manje vjerojatno od objanjenja za to to se dogodilo, od objanjenja da je Bog Abrahama, Izaka i Jakova uzdignuo Isusa od mrtvih, jer su to oba teoloka objanjenja; nisu povijesna objanjenja. U podruju teologije sigurno mislim da je teologija ispravna vrsta znanja. Ali kriteriji za procjenu teolokog znanja su teoloki, a ne povijesni.

Odgovor dr. Craiga: Teoloke hipoteze poput te mogu se procijeniti istim kriterijima kojima sam procijenio uskrsnue Isusa. Kod hipoteza poput netom predloene, mislim da je ad hoc i vrlo nevjerojatno, dok u religijsko-povijesnom kontekstu u kojem se i dogodilo Isusovo uskrsnue, mislim da je krajnje vjerojatno misliti da je ovo osveta Boga Izraelova na Isusa Nazareanina jer tvrdi da je Sin ovjeka i otkrivenje Boga Oca ovjeanstvu. Tako ispunjeno, udo osim religijsko-povjesnog konteksta krajnje je dvosmisleno. Kad dajete taj kontekst, mislim da time dajete klju ili nautak kako pravilno protumaiti udo. Stoga ne mislim da trebamo vrednovati teoloke izjave filozofski i prema tim kriterijima koje sam predloio za procjenu objanjenja ovih injenica.

Pitanje za dr. Craiga: jako me zanima raun vjerojatnosti koji ste nam dali. Rei da je vjerojatno da j Isus uskrsnuo i da morate staviti brojke u taj raun te dobiti odgovor vei od 0,5. Zanima me koji je stvaran rezulat bio te koje su granice greki. Kako su brojevi odabrani?

Odgovor dr.Craiga:Hvala Vam na tom pitanju! Richard Swinburne, profesor na Sveuilitu Oxford, napisao je knjigu o inkarnaciji i uskrsnuu u kojem koristi formulu vjerojatnosti koji sam iznio. On je dobio izraun vjerojatnosti Isusova uskrsnua na procjenjenih 0.97, to moete provjeriti u njegovoj knjizi. Ja osobno ne koristim formulu vjerojatnosti u raspravama o Isusovom uskrsnuu. Spomenuo sam formulu kao odgovor na Humeov argument koji dr. Ehrman nudi, to mislim da je potpuno krivo protumaeno jer on eli rei da je uskrsnue nevjerojatno zbog nevjerojatnosti uskrsnua temeljem informacija koje imamo o uskrsnuu, a nisu dokazi. U stvari mislim da je nevjerojatnost nedokuiva, budui da radimo sa slobodnim faktorom. Ne vidim kako moemo odrediti ili pripisati odreene brojeve za to. Nain kojim ja podravam uskrsnue nije formulom vjerojatnosti. Nego koristei zakjluivanje iznajboljeg objaenja to koriste mnogi povjesniari. To je kao kad odreujete kriterije povjesnih hipoteza koje se nadmeu poput: moi objanjavanja, dometa objanjavanja, vjerojatnosti, stupnja ad hoc, suglasnost s prihavenim vjerma itd.

Spreman sam raspravljati da kad stavite hipotezu uskrsnua kraj naturalistikih alternativa, moi ete pokazati da je hipoteza uskrsnua nadmaila svoje suparnike, naturalistike teorije- osim ako pretpostavite neku vrstu metodolokog ateizma da izjednaite. Mislim da to dr. Ehrman ini. Na isti nain kako sam ja vjernik, stoga smatram Boju opstojnost vrlo vjerojatnom, dok on kao nevjernik smatra apsurdno nevjerojatnim. Ali nije nam dao razloga misliti da niti da je Boja opstojnost nevjerojatna niti da je Bog digao Isusa od mrtvih. U stvari, on ne moe dati odreenje za tu tvrdnju budui da su mu postvaljene granice kao povjesniaru.

Odgovor dr. Ehrmana: Ispriavam se. Imam problem s vjerovanjem da imamo ozbiljan razgovor o statistikom vjerojatnosti za uskrsnue ili statistikom vjerojatnosti za Boje postojanje. Mislim da na svakom sveuilitu u zemlji, ako bismo bili ispred grupe akademika, bili bismo istjerani s pozornice

Dr.Craig: To nije istina.

Dr. Ehrman: Pa, to moda nije istina u koli u kojoj ti predaje, ali na istraivakom institutu na kojem ja predajem---

Dr.Craig: Pa to je s Sveuilitem Oxford gdje predaje prof. Swinburne?

Dr. Ehrman: Pa, Swinburne je pokazao da je vjerojatnost 0.97%. koliko ljudi je zapravo on uvjerio u to? To su vrste argumenata koje su uvjerljive za ljude koji ele biti uvjereni. Nisu ozbiljni argumenti u koje e ljudi povjerovati, da mogu zapravo rei: O, da, sad u vjerovati, jer je vjerojatnost 0.97%! U stvari, to je besmislica; nemogue je demonstrirati postojanje nadnaravnog po statistikim modelima.

Pitanje za dr. Ehrmana: to sam elio pitati glasi moe li izvjetaj o uestalosti uda tijekom vremena uiniti vjerojatnost veom nego to povjesniari misle?

Odgovor dr. Ehrmana: Da, to je dobro pitanje. Pitanje glasi: moe li izvjetaj o uestalosti uda tijekom vremena poveati vjerojatnost? Rekao bih da je odgovor vjerojatno negativan, jer se u svakom pojedinom primjeru treba procijeniti je li to mogu dogaaj ili ne. I nikad ne moe biti vjerojatan dogaaj. Tako da, ako netko misli da je to vjerojatan dogaaj, ono to bih ja htio jest da nam Bill kae zato ne misli da je Muhamed inio uda, jer mi sigurno imamo izvjetaje o tome. Zato misli da Apolonije iz Tijane nije radio uda? Citirao je Larryja Yarbrougha, koji zapravo vjerojatno nikad nije ni proitao Apolonijev ivot. Znam ovo jer sam imao raspravu s Larryjem Yarbroughom o tome. On nikad nije proitao tekstove. Ne znam je li Bill proitao tekstove. Vrlo su zanimljivi; to su grki tekstovi; iroko su dostupni. Izvjetavaju da je Apolonije iz Tijane inio mnoge stvari koje je inio i Isus; mogao je istjerati demone, izlijeiti bolesne, oivjeti mrtve, na kraju svog ivota uzdignut je na nebo. I Apolonije iz Tijana je bio samo jedan od stotina ljudi o kojima su te stvari reene u starom svijetu. Stoga, ako dopustimo mogunost Isusa, zato ne bismo dopustili i mogunost Apolonija? Ili Honi de Circle-Drawera ili H