REVIZIJA IREVIZIJSKO IZVJEŠTAVANJEREVIZIJSKO IZVJEŠTAVANJE

Doc. dr. Spaso Kuzman

Uloga revizije u upravljanju preduzećem

• U uslovima kada je sve naglašenija ograničenost resursa i sve veća opasnost od konkurencije ostvariti permanentan rast i razvoj kao osnovni uslov opstanka preduzeća razvoj kao osnovni uslov opstanka preduzeća izuzetno je složen i odgovoran zadatak.

• Opstanak se ostvaruje uspješnim upravljanjem, a upravljanje se realizuje odlučivanjem, a za odlučivanje potrebna nam je odgovarajuća informaciona podloga.

• Informacije su ključni resursi u procesu odlučivanja.

• Da bi se izbjegle pogrešne poslovne odluke, nerijetko sa nepopravljivim posljedicama, poslovno odlučivanje mora biti zasnovano na realnim i objektivnim informacijama.realnim i objektivnim informacijama.

• Isticanjem realnosti i objektivnosti u razmatranje se uvodi problematika revizije kao bitne pretpostavke uspješnog donošenja poslovnih odluka.

• Revizija finansijskih izvještaja usmjerena je na ispitivanje realnosti i objektivnosti finansijskih izvještaja, čime se osigurava njihova pouzdanost i znatno pridonosi njihovom kvalitetu.

• Pod kvalitetom finansijskih izvještaja se • Pod kvalitetom finansijskih izvještaja se podrazumijeva njihova korisnost u procesu poslovnog odlučivanja.

• Mišljenje revizora pridonosi vjerodostojnosti finansijskih informacija pružajući visok ali ne i apsolutan nivo uvjerenja.

• Nemoguće je govoriti o reviziji finansijskih izvještaja bez njihovog povezivanja s konceptom upravljanja i odlučivanja.

• Neophodno je problematiku računovodstva, revizije i upravljanja razmatrati u međuzavisnosti , kao dijelove jedinstvene međuzavisnosti , kao dijelove jedinstvene cjeline, jer jedino se tako može opravdati potreba za revizijom.

• U razvijenim zapadnim zemljama postojanje institucije stručne i nezavisne revizije jedna je od vrlo značajnih pretpostavki normalnog poslovanja preduzeća.

• Zato često i čujemo krilaticu: “ samo u Boga vjerujem, sve ostalo povjeravam”.vjerujem, sve ostalo povjeravam”.

• Ovo ne znači da trebamo imati nepovjerenje prema različim poslovnim subjektima, već kao normalan i uobičajen proces koji u tržišnim privredama ima ima vrlo značajnu ulogu.

• Kada se govori o ulozi revizije u kontekstu vjerodostojnosti , tj. pouzdanosti informacija prije svega misli se na finansijske ili računovodstvene innformacije.

• Revizori ispituju ekonomske događaje i procese način pripreme računovodstvenih izvještaja , te način pripreme računovodstvenih izvještaja , te same računovodstvene izvještaje i to na taj način da na osnovu dokumentacije o poslovanju preduzeća, te na osnovu određenih kriterija donosi sud (mišljenje revizora) o pouzdanosti računovodstvenih informacija.

• Cjelovito razmatranje problematike revizije, kao bitne pretpostavke upravljanja u savremenim uslovima nije moguće bez ukazivanja na ulogu interne revizije, koja uz reviziju finansijskih izvještaja (eksterna revizija) , predstavlja najznačajniji segment ukupne revizijske djelatnosti.

• Kako se razvijala interna revizija???

Uporedo sa rastom i razvojem preduzeća, njegovog poslovanja i promijena u okruženju, razvijala se i interna revizija i razvila se u visokostručnu i savjetodavnu funkciju menadžmenta.

• Zadatak interne revizije je da istražuje, ispituje i ocjenjuje sistem internih kontrola i njihovu efikasnost u djelovanju svakog pojedinog poslovnog sistema, da izvještava o nalazima, te da menadžmentu predlaže riješenja.

• Interna revizija ispituje organizaciju i funkcionisanje računovodstvenog sistema i pripadajućih internih kontrola, vjerodostojnost pripadajućih internih kontrola, vjerodostojnost finansijskih i operativnih informacija, osjenjuje ekonomičnost efikasnost i efektivnost poslovnih operacija i kontrola, primjenu politika, planova i procedura i posebne provjere.

• Za razliku od revizije finansijskih izvještaja koja je usmjerena na ispitivanje i ocjenu realnosti i objektivnosti finansijskih izvještaja i koju obavljaju eksterni revizori , interna revizija usmjerena je na ispitivanje i ocjenu poslovanja, te na razvoj i povećanje uspješnosti organizacije u cjelini.uspješnosti organizacije u cjelini.

• Osnovni cilj interne revizije u savremenim uslovima je ispitivanje i ocjenjivanje UKUPNOSTI funkcionisanja čitavog poslovnog sistema , te davanje mišljenja i prijedloga za poboljšanje njegovog poslovanja.

• Mora se priznati da je interna revizija djelotvoran instrument menadžrske kontrole.

Vrlo često ova revizija se ograničava na reviziju računa, ali ona se u svom području rada odnosi na ocjenu poslovanja u cjelini.

To znači da interni revizori kad provjeravaju To znači da interni revizori kad provjeravaju vjerodostojnost dokumentacije, također ocjenjuju politiku , procedure, ovlaštenja,kvalitet odlučivanja i upravljanja, djelotvornost metoda i postupaka , specifične probleme , pojedine faze poslovanja i sl.

• Zašto se uvodi interna revizija i njna svrha?????

Svrha postojanja i djelovanja interne revizije u preduzeću jeste; - osigurati zaštitu resursa preduzeća od nelojalnog ponašanja zaposlenih nelojalnog ponašanja podugovarača koji koriste ime i tehnologiju preduzeća , zaštitu koriste ime i tehnologiju preduzeća , zaštitu dioničara od nelojalnog ponašanja menadžera,

te osigurati da službeni izvještaji o performansi i obračunu poreza budu bez grešaka koje bi mogle izazvati primjenu sankcija prema firmi.

Razvoj interne revizije posljedica je današnjih turbulentnih i složenih uslova poslovanja i odgovor na sve probleme koji se javljaju u tradicionalnom pristupu odlučivanju.

U uslovima brzog razvoja tehnike i tehnologije , rastuće konkurencije , globalizacije poslovanja diversifikacije i decentralizacije preduzeća , sve diversifikacije i decentralizacije preduzeća , sve kraćeg životnog vijeka proizvoda, način odlučivanja bitno se mijenja.

Zahtijeva se decentralizovano odlučivanje, pri čemu se ciljevi preduzeća delegiraju na više nižih hijerarhijskih nivoa.

To dovodi do :

a) Posebno naglašenje uloge i značaja planiranja,

b) Organizovanja i kontrole na svim nivoima u preduzeću.

Zato interna revizija istražuje:

a) Planovea) Planove

b) Programe

c) Politike i

d) Postupke

Da bi što objektivnije mogla ocijeniti planiranje na nivou preduzeća i to u smislu ocjene mogućnosti ostvarenja postavljenih ciljeva.

Interna revizija mora permanentno razvijati nove pristupe internom revidiranju, osmišljavati nove revizijske proizvode i usluge, uporedo sa svim složenim zahtijevima koji se postavljaju pred poslovno odlučivanje u savremenim uslovima.

Povezano s tim, može se očekivati da će se Povezano s tim, može se očekivati da će se interna revizija sve više usmjeravati na anticipiranje mogućih rizika u pojedinim područjima poslovanja i na savjetovanje menadžmenta o mogućnostima upravljanja tim rizicima.

• Objekat ispitivanja internog revizora postaje cjelokupno poslovanje okrenuto

budućnosti.

POJAM I ZNAČAJ REVIZIJE• Pojam revizije

Riječ revizija potiče od latinske riječi “revidere” što znači ponovno vidjeti i u skladu s tim revizija predstavlja “ naknadni pregled i preispitivanje poslovnih procesa i stanja” preispitivanje poslovnih procesa i stanja”

U engleskom govornom području za reviziju se upotrebljava pojam “audit”.

U samim počecima razvoja revizije , revizor je svoj posao obavljao na taj način da je saslušao usmeni izvještaj obveznika revizije .

U današnje vrijeme revizija poslovanja znači nešto sasvim drugo, ali je sam izraz zadržan.

Sam pojam revizije različiti autori i institucije definišu na različite načine. Revizija se može definisati kao:

1. Sistematičan proces objektivnog pribavljanja i 1. Sistematičan proces objektivnog pribavljanja i stvaranja dokaza o ekonomskim događajima i tezultatima, s ciljem da se ustanovi usklađenost između pojedinih izvještaja o poslovanju i unaprijed postavljenih kriterija i da se to dostavi zaiteresovanim korisnicima.

2. Revizija je ispitivanje ili istraživanje finansijskih izvještaja i drugih računovodstvenih evidencija, te ostalih evidencija o poslovanju preduzeća od strane nezavisnih javnih računovođa izvan posmatranog preduzeća.

3. Revizija je pokušaj objektivne usporedbe 3. Revizija je pokušaj objektivne usporedbe izvršenih poslova sa specifičnim kriterijima uvažavajući da je potrebno utvrditi usaglašenost između izvršenih poslova i kriterija.

4. Revizija je postupak provjere i ocjene finansijskih izvještaja obveznika revizije

5. Cilj revizije finansijskih izvještaja jeste omogućiti revizoru da izrazi mišljenje o tome jesu li finansijski izvještaji u svim značajnim odrednicama pripremljeni u skadu s naznačenim okvirom finansijskog izvještavanja.

Sve ove navedene definicije revizije, uglavnom se odnose na tzv. eksternu reviziju.

U skladu sa ovim definicijama osnovne karakteristike eksterne revizije su:

1. Naknadno se ispituje poslovanje preduzeća i to prvenstveno finansijski izvještaji.

2. Traži se usklađenost poslovanja preduzeća i to prije svega, finansijskih izvještaja s unaprijed postavljenim kriterijima čime se osigurava objektivnost i realnost finansijskih izvještaja.izvještaja.

3. Mišljenje revizora zasniva se na objektinim dokazima i dostavlja se zainteresovanim korisnicima.

4. Reviziju obavljaju nezavisne stručne institucije izvan preduzeća

U skladu sa ovakvim određenjem pojma revizije, postupak revizije moguće je posmatrati kroz sljedeće četiri faze:

a) Odabir kriterija putem kojih se opisuju poželjna stanja različitih događaja.

b) Prikupljanje odgovarajućih dokaza o prošlim događajima.događajima.

c) Upoređivanje izvršenih poslova i odabranih kriterija i

d) Pripremanje izvještaja u kome se razmatra usklađenost izvršenih poslova i odabranih kriterija.

• Uloga revizije u tržišnoj privredi

Uglavnom se ističe da je tržište vrlo objektivan instrumentarij koji ne oprašta pogrešne poslovne odluke.

Svaka pogrešna poslovna odluka ima svoju “cijenu” koja se na tržištu mora platiti.koja se na tržištu mora platiti.

Da bi se izbjegle pogrešne poslovne odluke , upravljanje mora biti postavljeno na realnim i objektivnim tj. istinitim i fer informacijama.

U kontekstu tih informacija potrebno je istaknuti da vrlo značajno mjesto pripada računovodstvenim tj. finansijskim informacijama.

Da bi mogli dati odgovor na pitanje ko su korisnici revizorova izvještaja potrebno je opisati u čemu je, zapravo, uloga revizije.

Kratko rečeno, uloga revizije sastoji se u sljedećem:

1. Zaštita interesa vlasnika kapitala1. Zaštita interesa vlasnika kapitala

2. Stvaranje realne i objektivne informacione podloge za upravljanje i

3. Pomoć u pribavljanju dodatnog kapitala smanjenjem rizika ulaganja.

U savremenim uslovima poslovanja koje, između ostalog, karakteriše postojanje velikih korporacija , uloga revizije je sve značajnija.

Zbog veličine korporacije, top menadžment informacije koje su potrebne za upravljanje ne može dobiti iz “prve ruke” već preko čitavog niza posrednika.niza posrednika.

Ta činjenica povećava rizik prijema nepouzdane informacije.

Zbog toga je institucija revizije izuzetno značajna i za menadžment preduzeća.

Značajan korisnik revizorskih izvještaja su i poslovni partneri.

Revizija je značajna i sa aspekta države.

Često se ističe da je i javnost značajan korisnik revizijskih usluga. Revizor je veza povjerenja između ljudi u preduzeću i izvan njega.

Istorijski razvoj revizije

• Istorijski gledano, začeci revizije nalaze se u starom Egiptu, Babilonu i Grčkoj.

Važno je naglasiti da se ovo prije svega odnosi na internu reviziju.

Razvoj eksterne revizije u pravom smislu te riječi Razvoj eksterne revizije u pravom smislu te riječi započinje početkom 15 vijeka u Italiji i povezuje se s imenom Bene Kotruljića Luce Paciolija .

Nakon toga razvoj revizije započinje i u Engleskoj.

Osnovna revizijska načela

• Kada se govori o revizijskim načelima misli se na osnovna pravila ponašanja koja su posljedica kumulativnog praktičnog iskustva i dostignuća teorije.dostignuća teorije.

Proučavanje revizijskih načela izuzetno je važno jer ona predstavljaju temelje za koncipiranje i razvoj revizijskih standarda kao značajne predpostavke korektnog provođenja revizije.

Na osnovu načela kao osnovnih pravila ponašanja koncipiraju se pretpostavke koje se uzimaju kao istinite i koje služe kao podloga za izradu revizijskih standarda.

Standardi predstavljaju detaljnu razradu pojedinih načela.pojedinih načela.

Zato se i kaže da revizijska načela prestavljaju ishodište revizijskih standarda.

U američkoj praksi uobičajeno se ističu sljedeća načela revizije:

a) Načelo profesionalne etike

b) Načelo nezavisnosti

c) Načelo stručnosti i kompetentnosti

d) Načelo dokumentovanosti

e) Načelo korektnog izvještavanja.

Na osnovu ovih načela razvijeni su američki Opšteprihvaćeni revizijski stabdardi (GASS)

U MRS na koje se poziva i naše zakonodavstvo u kontekstu osnovnih revizijskih načela, razmatra se sljedeća problematika:

a) Nezavisnost

b) Čestitost

c) Objektivnostc) Objektivnost

d) Profesionalna nadležnost i dužna pažnja,

e) Povjerljivost

f) Profesionalno ponašanje

g) Tehnički standardi

U literaturi s našeg područja ističe se da revizija u prvom redu treba ispitati s kojim su učinkom primjenjena načela kontrole (iznenadnosti, istovremenosti,kontinuiteta, odvajanja noperative od evidencije i utvrđene odgovornosti), a u daljem radu treba se rukovoditi svojim specifičnim načelima, a to su:rukovoditi svojim specifičnim načelima, a to su:

1. Načelo zakonitosti

2. Načelo uobičajene dobre prakse i

3. Načelo dokumentovanog provjeravanja.

Osnovna obilježja osnovnihrevizijskih načala

Na osnovu razmatranja suštine revizije, njene uloge i značaja u sadašnjim tržišnim uslovima, te na osnovu naših postojehih uslova može se zaključiti da bi naša osnovna načela revizije trebala biti:da bi naša osnovna načela revizije trebala biti:

1. Načelo zakonitosti – poštovati zakone

2. Načelo profesionalne etike- kodeksi ponašanja

3. Načelo nezavisnosti- potpuna samostalnost

4. Načelo stručnosti i kompetentnosti- struč.obraz.

5. Načelo odgovornosti- konkretna odgovornost

6. Načelo dokumentovanosti (pribavljanje dokaza)

7. Načelo korektnog izvještavanja.- mišljenje mora biti utemeljeno na radnoj dokumentaciji.

Vrste revizije

U našoj literaturi vrste revizije se klasificiraju prema četiri sljedeća kriterija:

1. Mjesto organa koje obavlja reviziju 8interna ili eksterna revizija)

2. Subjekt koji provodi reviziju (pojedinačna revizija 2. Subjekt koji provodi reviziju (pojedinačna revizija ili kompleksna revizija)

3. Objekt koji se pregledava (knjigovodstvena revizija , privredna revizija, finansijska revizija, kontinuirana revizija,potpuna revizija, revizija likvidacije, revizija završnog računa).

Prilikom razmatranja vrste revizijevažno je naglasiti da različite vrste revizije proizilaze iz specifičnih aspekata posmatranja, u pravilu, jednog te istog postupka revizije.

Npr. reviziju finansijskih izvještaja mogu provoditi i eksterni interni revizori. Međutim obaveznu reviziju finansijskih izvještaja provode isključivo reviziju finansijskih izvještaja provode isključivo eksterni revizori i u tom slučaju moguće je govoriti o komercijalnoj reviziji.

Državna ili javna revizija istovremeno je i eksterna revizija jer je provodi Državni ured za reviziju koji je eksterna i nezavisna državna revizijska institucija

Objekt i predmet revizije

Revizija se može opisati kao metoda čija je svrha osiguranje vjerodostojnih informacija za različite korisnike.

Osim praktičnog karaktera revizija Osim praktičnog karaktera revizija podrazumijeva i njen naučni ili teorijski karakter.

To znači da praktična rješenja koja se primjenjuju u reviziji moraju biti i naučno-teorijski potvrđena.

Često se postavlja pitanje u čemu se revizija razlikuje od ostalih mikroekonomskih disciplina koje koriste iste postupke i metode.

Revizija je nešto više jer se osim njenog praktičnog karaktera, podrazumijeva i njen naučni ili teorijski

karakter.

Objekat revizije je poslovanje preduzeća s tim da je Objekat revizije je poslovanje preduzeća s tim da je u reviziji, najčešće,naglasak na finansijskim

izvještajima.

Važno je naglasiti da reviziju, iako se smatra zaokruženom cjelinom, treba razmatrati u kontekstu međuzavisnosti sa ostalim disciplinama.

Npr. postoje dodirne tačke i vrlo čvrste veze revizije i računovodstva, zatim revizije i analize poslovanja itd.

Pitanje predmeta i objekta revizije uobičajeno se ne razmatra eksplicitno, već njihovo određenje proizilazi iz samog shvatanja pojma revizije.proizilazi iz samog shvatanja pojma revizije.

Skoro da slobodno možemo reći da je objekt revizije poslovanje preduzeća s naglaskom na

finansijskim izvještajima sa unaprijed

postavljenim kriterijima.

U kontekstu revizije finansijskih izvještaja, usavršavanje računovodstvenih načela i standarda , koji predstavljaju osnovne kriterije za ocjenu finansijskih izvještaja, je vrlo značajno.

Koliko je to značajno pitanje najbolje se vidi iz Koliko je to značajno pitanje najbolje se vidi iz toga što se u revizijskom izvještaju obavezno ističu kriteriji na osnovu kojih je ocijenjena objektivnost i realnost finansijskih izvještaja.

• Objekt i predmet eksterne revizije

Najčešče su to finansijski izvještaji preduzeća.

Revizija se provodi s ciljem utvrđivanja realnosti i objektivnosti finansijskih izvještaja.

Kriteriji za ocjenu objektivnosti i realnsti finansijskih izvještaja su računovodstvena finansijskih izvještaja su računovodstvena načela i standardi, propisi (Zakoni) te usvojene računovodstvene politike klijenta kod kojeg se obavlja revizija finansijskih izvještaja.

Ako su finansijski izvještaji usklađeni s tim kriterijima , tada revizor u svom izvještaju može istaknuti da su finansijski izvještaji realni i objektivni.

Naglašavanje kriterija za ocjenu realnosti i objektivnosti finansijskih izvještaja vrlo je značajno i ti kriteriji obavezno se moraju istaknuti u revizorovom izvještaju.

Prilikom definisanja postupaka ocjene realnosti i objektivnosti finansijskih izvještaja najznačajnije mjesto pripada revizijskim standardima.

Obavezno u kontekstu postupka revizije značajno je pomenuti Kodeks profesionalne etike revizora

Metode revizije

Svaka disciplina pa i revizija , u svojim ispitivanjima i istraživanjima služi se određenim metodama.

Metoda znači način istraživanja, pristupanje Metoda znači način istraživanja, pristupanje pojavama koje se proučavaju, te put za postizanje nekog cilja.

Metode revizije uslovljene su objektom i predmetom.

Revizija se uobičajeno posmatra u kontekstu cjelokupnog procesa nadzora poslovanja.

Sam efekat “nadzora” u mnogome zavisi od metoda koje se primjenjuju u obavljanju kontrole i revizije.

U zavisnosti od toga šta se šta se revizijom želi U zavisnosti od toga šta se šta se revizijom želi postići primjenjuju se različite metode.

Upotreba različitih metoda zavisi i od kadrovskih i organizacionih mogućnosti revizorske kuće koja provodi reviziju.

Problematika metoda revizije, ili postupaka koji se primjenjuju u obavljanju revizije implicitno je akceptirana i u revizijskim standardima.

U MRS-ima koji se kod nas primjenjuju najviše pažnje, u kontekstu metoda revizije, posvećeno je reviziji na osnovu uzorka i posvećeno je reviziji na osnovu uzorka i analitičkim postupcima.

Metode revizije

(opšte , specijalne, analitički postupci)

Opšte metode revizije su:

(indukrivna, deduktivna i iskustvena)

Induktivna metoda- polazi od ispitivanja pojedinačnih slučajeva. Na osnovu toga dolazi pojedinačnih slučajeva. Na osnovu toga dolazi se do saznanja opšteg stanja u poslovanju preduzeća. Ova metoda omogućava da se na osnovu proučavanja pojedinačnih slučajeva osigura uopšteno zaključivanje.

Deduktivna metoda

Polazi od ispitivanja šire cjeline poslovanja ili opštih rezultata. Na osnovu ispitivanja opšteg stanja dolazi se do saznanja pojedinačnih slučajeva u poslovanju preduzeća.

Za razliku od induktivne deduktivna metoda omogućava da se na osnovu proučavanja opštih omogućava da se na osnovu proučavanja opštih rezultata osigura zaključivanje o pojedinačnim slučajevima.

Iskustvena metoda- Na osnovu iskustva čemu najviše treba posvetiti pažnju

Specijalne metode revizije

(metoda intenziteta ispitivanja, metoda smjera ispitivanja, metoda obima ispitivanja,metoda načina ispitivanja)

Ove metode mogu biti: (formalna, materijalna, progresivna,retrogradna , potpuna , uzorak, direktna i indirektna (uzorak))direktna i indirektna (uzorak))

• Formalna metoda- ispituje da li postoji saglasnost između poslovanja preduzeća tj, njegovih finansijskih izvještaja s postojećim propisima. Informacije koje dobijemo putem ove metode nisu dovoljne pa je zbog toga potrebna upotreba materijalne metode.

• Materijalna metoda

Ova metoda predstavlja mnogo intenzivnije

ispitivanje. Ovom metodom ispituje se suština i sadržajna tačnost te opravdanost i cjelovitost poslovnih promjena.

Osnovni cilj materijalne metode je ispitivanje Osnovni cilj materijalne metode je ispitivanje realnosti procjene elemenata finansijskih izvještaja.

• Sledeći kriterij za razlikovanje specijalnih metoda revizije je smjer ispitivanja.

Prema tom kriteriju razlikuju se progresivna i retrogradna metoda revizije.

Progresivna metoda: primjenjuje se kada postoji opravdana sumnja da u finansijskim izvještajima nisu obuhvaćene sve bitne izvještajima nisu obuhvaćene sve bitne ekonomske činjenice ili da su obuhvaćene na pogrešan način.

Cilj ove metode je da utvrdi ispravnost ili neispravnost konačne radnje ili učinka kao i operaciju u kojoj se pogreške događaju.

Retrogradna metoda:

Provodi se obrnutim smjerom od progresivne metode.

Ovaj postupak uobičajen je kod revizije godišnjih finansijskih izvještaja. U provođenju ove netode polazi se od finansijskih izvještaja, a zatim ako polazi se od finansijskih izvještaja, a zatim ako se uoče određene nepravilnosti ispituju se knjigovodstvene evidencije koje prethode finansijskim izvještajima.

Ova metoda daje brže rezultate u odnosu na progresivnu. Ali je u izvjesnom smislu površnija.

• Indirektna metoda

Ova metota traži da se ispituje samo određeni broj poslovnih promijena (uzorak) iz neke homogene cjeline i na taj način dolazi se do ocjene cjeline.

Ova metoda primjenjuje se kod automatske Ova metoda primjenjuje se kod automatske obrade podataka koja omogućava da se osiguranjem tačnosti jedne poslovne promjene očekuje da su i druge poslovne promjene tačne.

• Analitički postupci u reviziji:

Prema MRevS analitički postuci znače: “Analizu značajnih pokazatelja i tendencija, uključujući i rezultate istraživanja u vezi sa promjenama i odnosima koji nisu dosljedni s ostalim značajnim podacima ili koji odstupaju od određenih predviđenih iznosa”.određenih predviđenih iznosa”.

Najčešće se misli da se analitički postupci odnose samo na analizu finansijskih izvještaja.

Ali, analitički postupci osim analize finansijskih izvještaja obuhvataju i niz ostalih finansijskih i nefinansijskih informacija.

U kontekstu analitičkih postupaka vrlo značajno mjesto pripada i tzv. skeniranju tj. pretraživanju finansijskih izvještaja.

Primjenom različitih tehnika revizor nastoji doći do saznanja o postojanju neuobičajenih promjena i stavki tj. o postojanju značajnih razlika.razlika.

U tim situacijama najčešće se uočavaju i neočekivane, te nedosljedne međuzavisnosti između pojedih podataka, a sve to usmjerava pažnju revizora na područja koja treba detaljnije ili ponovno ispitati.

Analitičke posstupke potrebno je koristiti u cijelom toku procesa revizije.

Procjena analitičkih postupaka izuzetno je značajna u procesu planiranja revizije i prilikom sveobuhvatnog pregleda.

U savremenim uslovima koje karakteriše sve značajnija komplelsnost ili složenost poslovanja značajnija komplelsnost ili složenost poslovanja analitički postupci sve češće se koriste i kao dokazni testovi, odnosno kao metoda prikupljanja dokaza koji služe kao osnova revizorovom mišljenju o realnosti i objektivnosti finansijskih izvještaja o poslovanju preduzeća.

Analitički postupci pri planiranju revizije

Da bi se moglo pristupiti planiranju revizije potrebno je upoznati poslovanje preduzeća i okruženja u kojem preduzeće posluje.

Zato su analitički postupci izuzetno značajni.

Prilikom upoznavanja poslovanja ovim Prilikom upoznavanja poslovanja ovim postupcima utvrđuju se i područja mogućih rizika, odnosno područja gdje postoje potencijalni problemi i kojima već prilikom planiranja revizije revizor treba posvetiti veću paznju.

Analitički postupci vrlo su efikasni u otkrivanju tih potencijalnih problema koji narušavaju objektivnost i realnost finansijskih izvještaja i poslovanja preduzeća.

Analitički postupci Potencijalni problem

Upoređiv.zaliha Pogrešno prikazivanje zal.Upoređiv.zaliha Pogrešno prikazivanje zal.

Upoređiv.troškova Pogrešna klasifik.troškova

Upor.koef.obrta pot. Pogrešno prikaz.prodaje

Upor. stope obrta pro.Pogr.prikaz.prod.i trošk.pro

Upor.troš.kamata Podcjenj.obaveza

U primjeni analitičkih postupaka pri planiranju revizije, uglavnom, se razmatraju finansijske informacije.

Često je korisno upotrijebiti i niz nefinansijskih informacija kao što su, npr. broj zaposlenih, količina proizvedenih proizvoda i drugo.količina proizvedenih proizvoda i drugo.

Analitički postupci u prikupljanju revizijskih dokaza

U kontekstu revizijskih dokaza analitički postupci ističu se kao jedna od metoda prikupljanja dokaza, tj kao mogući revizijski dokaz.

Upotreba analitičkih postupaka u planiranju revizije i sveobuhvatnom pregledu na kraju revizije.i sveobuhvatnom pregledu na kraju revizije.

Činjenica je da se ovi postupci mogu koristiti često mnogo efikasnije od ostalih detaljnih testova., u prikupljanju dokaza za izražavanje mišljenja.

U ovom kontekstu efikasnost upotrebe analitičkih postupaka prije svega zavisi od:

a)Obilježja tvrdnje koja se želi dokazati,

b)Uvjerljivosti i predvidivosti očekivanih međuzavisnosti,

c) Raspoloživosti i pouzdanost podataka, te

d) Mogućoj preciznosti očekivanih rezultata.

Analitički postupci kao dokazni testovi najčešće uključuju:

1. Izračunavanje aproksimativnih očekivanih rezultata, te njihovo upoređivanje sa ostvarenim rezultatima,

2. Detaljno rasčlanjivanje i pretraživanje pojedinih pozicija finansijskih izvještaja kako bi se identifikovali neočekivani rezultati,

3. Usporedba postojećih rezultat sa rezultatima prethodnih razdoblja, budžetiranim ili očekivanim rezultatima,očekivanim rezultatima,

4. Utvrđivanje različitih pokazatelja za cjelinu poslovanja ili za pojedine segmente.h

REVIZIJSKA PROFESIJA

Eksterna provizija kao profesija.

Revizijsku profesiju potrebno je razmatrati u kontekstu računovodstvene profesije jer revizija i proizilazi iz računovodstva i u neku revizija i proizilazi iz računovodstva i u neku ruku nadograđuje računovodstvo.

Poslovi revizije moraju biti odvojeni od drugih usluga koje mogu obavljati ovlaštene javne računovođe.

Kada se govori o eksternoj reviziji kao profesiji postoje tri aspekta razmatranja tog problema:

1. Zvanje i status revizora kao osobe koja se bavi poslovima revizije

2. Položaj revizijske firme kao institucije koja provodi postupak revizije,provodi postupak revizije,

3. Uloga i značaj instituta za reviziju kao osnovne pretpostavke provoenja revizije putem koje se utvrđuju revizijski standardi i kodeks profesionalne etike revizora.

Edukacija revizora:

Edukacija revizora vrlo je značajno i jedno od osnovnih pitanja konstituisanja revizijske profesije.

U razvijenim državama izuzetna pažnja se posvećuje toj problematici.

Zahtijevana stručnost nije samo problem školovanja i izbora odgovarajućeg obrazovnog programa, već i iskustva stečenog obavljanjem revizijske profesije.

Mišljenje revizora mora imati snagu mišljenja suca izraženog u sudskoj presudi.

Prema tome u kodeksu edukacije revizora potrebno je razmatrati dva aspekta –teoriju i praksu, tj.nužno je teorijsko i praktično obrazovanje.

Da bi se došlo do najvišeg revizijskog zvanja podrazumijevaa se visoko obrazovanje, zatim podrazumijevaa se visoko obrazovanje, zatim naknadni kurs teorijskog znanja, pređena praktična obuka i na kraju položen ispit kojim se potvrđuje osposobljenost za revizijski posao.

U SAD-a propisana je posebna procedura o načinu dobivanja certifikata.

Najveće, najpoznatije i najznačajnije revizijske firme u svjetskim razmjerama su;

1. Deloitte,

2. Ernst & Joung,

3. KPMG i

4. PriceWaterhouseCoopers

Navedene revizijske firme poznate su pod imenom “četiri velikih” Sve te navedene revizijske firme su partnerstva.

U organima upravljanja firme većinu moraju činiti osobe sa zvanjem ovlaštenog revizora.

Revizijska firma u svom radu bitno zavisi o institutu za reviziju.

Institut je taj koji donosi “pravila igre” za revizijske firme.revizijske firme.

Tim “pravilima igre” nastoji se osigurati kvalitatan rad revizijskih firmi i nastoji se zaštititi revizija kao profesija.