rezultati istraživanja faune ptica sa drugog međunarodnog ... · dalje oko jezera se formiraju...

Ornitološko društvo “Naše ptice” Sarajevo • 94

Rezultati istraživanja faune ptica sa Drugog međunarodnog biološkog kampa

“Boračko jezero 2012“

Miloš Radaković1, Danijela Ćetković2, Anita Babić2, Azra Karadža2, Adis Čorbo2, Mersed Omanović2, Igor Jurić2

Radaković, M., Ćetković, D., Babić, A., Karadža, A., Čorbo, A., Omanović, M., Jurić, I., 2013: Results of research of bird fauna from 2nd International Biological Camp „Boračko Lake 2012“

This paper presents the data of 52 bird species recorded in the Boračko lake area and its surroundings, lower course of Rakitnica river, confluence of Rakitnica and Neretva, and Prenj Mountain. Out of total 52, 7 species were recorded for the first time in the Boračko lake and the surrounding area. The data were collected during the Second International Biological Camp „Boračko Lake 2012“ organised by the Association of biology students from Faculty of Science, University of Sarajevo. The research was conducted from 6th to 11th August 2012.

Key words: ornithofauna, ringing birds, Boračko lake, Prenj Mountain, Rakitnica and Neretva River

Uvod

Područje Boračkog jezera i planine Prenj se nalazi u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Prvi podaci o pticama područja Boračkog jezera, a naročito Prenja i okolnih područja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, datiraju od ornitologa dr. Othmara Reisera, koji je bio kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu u periodu 1888.-1914. godine. Dr. Svjetoslav Obratil u periodu od 1973. do 1987. daje nove podatke o fauni ptica ovog područja uz dopunu i analizu prethodnih podataka (Redžić, 2007). Podatke o pticama, sa posebnim osvrtom na lešinare ovog i okolnih područja daju ornitolozi iz Srbije i Bosne i Hercegovine (Grubač, 1990; Grubač & Gašić, 2001; Marinković et al., 2005, 2007; Puzović, 2000; Kotrošan et al., 2009).

Područje Boračkog jezera je 2000. godine prepoznato kao IBA (Important Bird Area) na osnovu kriterijuma B2 - područja gdje se nalaze vrste sa nepovoljnim statusom zaštite u Evropi i kojima se glavnina populacije nalazi izvan Evrope - Spec 2, Spec 3 (Koordinate područja: 18o 1.00’ E 43o 34.00’ N). Nisu precizirane granice područja, pa samim tim ni površina, kao ni ključne vrste ptica po kojima je nominovano i proglašeno za IBA (BirdLife International, 2013). IBA (međunarodno značajna područja za ptice) su ključna područja za očuvanje diverziteta ptica i ostalih taksona i mreža ovih područja u svijetu predstavlja osnovu za globalnu zaštitu prirode. Strategija očuvanja faune ptica se razvija u nekoliko pravaca, a jedan od glavnih je identifikacija i zaštita njihovih najvažnijih životnih područja, uz obezbjeđivanje adekvatnog i dugoročnog upravljanja i monitoringa.

1 Institut za biologiju i ekologiju, PMF, Univerzitet u Kragujevcu, Radoja Domanovića 12, 34000 Kragujevac; Kraljevsko akademsko prirodnjačko društvo „Balkan“, Žička 34, 36000 Kraljevo, Srbija; E-mail: [email protected] 2 Društvo studenata biologije, Zmaja od Bosne 33-35, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina


Područje Prenja sa okolinom je istraživano sporadično. U Studiji za potrebe vrednovanja područja na nacionalnom nivou (Redžić, 2007) navodi se ukupno 127 vrsta ptica prema literaturnim i podacima istraživanja 2007. godine.

Metodologija rada

Istraživanja su vršena na izabranim lokacijama na Boračkom jezeru, u donjem toku rijeke Rakitnice i ušću Rakitnice u Neretvu i na planini Prenj u periodu od 06. do 12. avgusta 2012. Spisak vrsta u radu dat je po Sibley i Monroe (1990-1993).

Za opis sastava faune ptica u navedenom periodu na istraživanim područjima Boračkog jezera i dijela masiva Prenja (sl. 1 i 2) korištena je metoda linijskog transekta (Bibby et al., 1992), koja je u manjoj mjeri modifikovana i prilagođena terenu, kao i metoda totalnog popisa vrsta. Za potrebe ove metode korišćeni su dvogledi uveličanja 7x50 i 10x50. Pored faunističkih istraživanja, na Boračkom jezeru i rijeci Rakitnici realizovano je i markiranje (prstenovanje) ptica u cilju praćenja migracije ili distribucije istih. Za potrebe markiranja korištene su vertikalne ornitološke mreže 10x3 i 12x3 metara (proizvođač Ecoton, Poljska), kao i aluminijumski prstenovi Centra za markiranje životinja u Beogradu (Srbija) sa natpisom NH MUSEUM BELGRADE i odgovarajućom oznakom veličine prstena i serijskog broja, uslijed nepostojanja Centra za markiranje životinja u Bosni i Hercegovini. Prstenovi su stavljani na metatarsus odnosno na područje iznad metatarsusa (tibia) ptica na lijevoj nozi. Mreže su bile postavljene u barsku trsku Pharagmites communis uz jugoistočnu obalu jezera (sl. 1), kao i pregrađivanjem rijeke Rakitnice mrežom

Slika 1. Mapa Boračkog jezera sa linijom transekta (bijela linija), pozicijom vertikalnih ornitoloških mreža (strelice) i pozicijom šireg područja istraživanja na mapi Bosne i

Hercegovine (Google Earth 7.1)Figure 1. The map of Boračko lake with transect line (white line), position of mist nets

(pointers) and position of the widely research area on the map of Bosnia and Herzegovina (GE 7.1)


(koordinate lokaliteta na Rakitnici: 43°33’18.99”N, 18°4’32.33”E). Pored hvatanja ptica za potrebe markiranja, ptice su hvatane i za preciznu identifikaciju vrste, s obzirom da se neke vrste mogu identifikovati na osnovu preciznih morfoloških i morfometrijskih analiza.

Cilj biološkog kampa prevashodno je baziran na obuci studenata biologije u oblasti terenskih metoda istraživanja uz teorijsku i praktičnu demonstraciju, u ovom slučaju ornitološke grupe. Rezultati istraživanja faune ptica nastali su tokom šest dana u avgustu 2012. i daju samo djelimičnu, nepotpunu sliku faune ptica definisanog područja u postreproduktivnom periodu, te u analizu nije uključen broj jedinki po vrstama, već je samo bilježena prisutnost vrsta na istraživanom području, osim u slučaju rijetkih i vrsta značajnih za zaštitu.

Opis istraživanog područja

Boračko jezero (sl. 3) se nalazi u sjeveroistočnoj podgorini planine Prenj, u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Jezero leži u donjem kraju Boračke Drage i pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Nalazi se na nadmorskoj visini od 402 m. Dužina jezera je 762 m, a širina 408 m. Oko jezera i u samom jezeru razvijena je karakteristična flora i vegetacija. U grupi hidrofita prisutne su trska Phragmites communis i rogoz Typha sp., koje su posebno značajne za faunu ptica priobalnih dijelova jezera. Dalje oko jezera se formiraju šikare, šibljaci i hidrofilne šume vrbe Salix sp., jove Alnus sp. i topole Populus sp. Dalje ka strmim padinama od jezera slijedi pojas hrasta Quercus frainetto, zatim bukva Fagus silvatica i u višem pojasu četinarske šume, najčešće crnog bora Pinus nigra (Redžić, 2007; Sretenović et al., 2012).

Planina Prenj (sl. 4) sa okolnim planinskim masivima Čvrsnice i Čabulje predstavlja u florističkom, vegetacijskom i faunističkom pogledu jednu od najznačajnijih tačaka biološke raznovrsnosti, ne samo u Bosni i Hercegovini već i u jugoistočnoj Evropi.

Slika 2. Mapa dijela masiva Prenja sa linijom transekta-bijela linija (Google Earth 7.1)Figure 2. The map of the part of Prenj Mountain with transect line (white line) (GE 7.1)


Jedinstvena geološka podloga uslovljava razvoj vrlo raznovrsne i jedinstvene flore i vegetacije, koju u niskom pojasu u podgorju pa sve do gorskog pojasa najčešće formiraju termofilne šume hrasta klase Quercetea pubescentis. Iznad ovog pojasa razvijene su bukove šume koje rastu do 1.800 m n.v. u okviru klase Querco-Fagetea, na koji se nadovezuju ekosistemi reliktnih borovih šuma klase Erico-Pinetea sa najčešćim predstavnicima Pinus heldreichii i Pinus nigra i ekosistemi klekovine subalpinskog pojasa klase Roso Pendulinae-Pinetea Mugi sa karakterističnom vrstom Pinus mugo (Redžić, 2007; Sretenović et al., 2012).

Slika 3. Boračko jezero (detalj sa jugozapadne obale) (Foto: D. Ćetković)Figure 3. Boračko lake (detail from southwest coast) (Photo: D. Ćetkovic)

Slika 4. Detalj sa masiva Prenja (Foto: M. Radaković)Figure 4. Detail from Prenj Mountain (Photo: M. Radaković)


Rezultati

1. Pregled zabilježenih vrsta na Boračkom jezeru

Na Boračkom jezeru ukupno je zabilježeno 37 vrsta u toku tri dana, 07., 08. i 09.08.2012. Zabilježene su sljedeće vrste: Anas platyrhynchos, Buteo buteo, Picus viridis, Picus canus, Hirundo rustica, Delichon urbica, Motacilla alba, Turdus merula, Sylvia atricapilla, Ficedula hypoleuca, Parus major, Parus palustris, Sitta europaea, Lanius collurio, Garrulus glandarius, Passer montanus, Passer domesticus, Fringilla coelebs, Carduelis carduelis, Carduelis chloris, Coccothraustes coccothraustes, Corvus corax, Dendrocopos major, Circaetus gallicus, Ardea cinerea, Bubo bubo, Hirundo daurica, Turdus philomelos, Upupa epops, Dendrocopos medius, Phylloscopus sibilatrix.

Prilikom prstenovanja ptica na Boračkom jezeru je prstenovano 57 jedinki (Tab. 1).

Tabela 1. Pregled prstenovanih jedinki na Boračkom jezeruTable 1. Overview of ringed birds on the Boračko lake

VrstaSpecies

Broj prstenaNumber of ring

KriloWing

RepTail

PolSex

StarostAge Status Mišići

MusclesMastFat

Tjelesnomitarenje

Body molt

DatumDate

Acrocephalusarundinaceus

D009618 86,00 77,00 U 3 U 2 2 0 07.08.2012.

D009619 95,00 81,00 U 4 U 2 4 0 08.08.2012.

Acrocephalus schoenobaenus

BB22105 63,00 49,00 U 3 U 2 5 1 07.08.2012.

BB22110 62,00 50,00 U 4 U 2 5 0 07.08.2012.

BB22120 68,00 54,00 U 3 U 2 1 0 08.08.2012.

Acrocephalus scirpaceus

BB22106 65,50 59,00 U 3 U 2 1 1 07.08.2012.

BB22117 65,00 55,00 U 3 U 1 2 0 07.08.2012.

BB22118 63,00 55,00 U 3 U 2 1 0 07.08.2012.

BB22121 64,00 56,00 U 3 U 2 0 1 09.08.2012.

Alcedo atthis C011430 76,00 40,00 M 4 U 2 1 0 08.08.2012.

Garrulus glandarius 3X02288 185,00 152,00 U 4 U 2 0 0 07.08.2012.

Hirundo rustica

A25227 125,00 73,00 U 3 U 2 1 0 07.08.2012.

A25228 123,00 74,00 U 3 U 2 1 0 07.08.2012.

A25229 117,00 71,00 U 3 U 2 3 0 07.08.2012.

A25230 121,00 73,00 U 3 U 2 1 0 07.08.2012.

A25231 121,00 76,00 U 3 U 2 2 0 07.08.2012.

A25232 130,00 99,00 U 4 U 2 2 0 07.08.2012.

A25233 123,00 75,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25234 120,00 75,00 U 3 U 2 2 0 07.08.2012.

A25235 120,00 72,00 U 3 U 2 2 0 07.08.2012.

A25236 118,00 76,00 U 3 U 1 0 0 07.08.2012.

A25237 123,00 75,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25238 116,00 72,00 U 3 U 1 0 0 07.08.2012.

A25239 121,00 70,00 U 3 U 2 1 0 07.08.2012.

A25240 120,00 75,00 U 3 U 2 2 0 07.08.2012.


Tabela 1. Pregled prstenovanih jedinki na Boračkom jezeruTable 1. Overview of ringed birds on the Boračko lake

VrstaSpecies

Broj prstenaNumber of ring

KriloWing

RepTail

PolSex

StarostAge Status Mišići

MusclesMastFat

Tjelesnomitarenje

Body molt

DatumDate

Hirundo rustica

A25241 121,00 75,00 U 3 U 2 2 0 07.08.2012.

A25242 120,00 69,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25243 124,00 75,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25244 119,00 73,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25245 120,00 70,00 U 3 U 1 0 0 07.08.2012.

A25246 120,00 68,00 U 3 U 2 1 0 07.08.2012.

A25247 118,00 86,00 M 4 U 1 0 1 07.08.2012.

A25248 120,00 73,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25249 124,00 74,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25250 122,00 77,00 U 3 U 1 0 0 07.08.2012.

A25251 128,00 78,00 U 3 U 1 0 0 07.08.2012.

A25252 121,00 71,00 U 3 U 1 0 0 07.08.2012.

A25253 120,00 75,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25254 122,00 77,00 U 3 U 2 2 0 07.08.2012.

A25255 121,00 70,00 U 3 U 1 0 1 07.08.2012.

A25256 123,00 71,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

A25257 122,00 63,00 U 3 U 1 1 0 07.08.2012.

Lanius collurioD009617 94,00 89,00 M 3 U 2 0 0 07.08.2012.

D009620 86,00 75,00 U 3 U 1 0 0 09.08.2012.

Motacilla alba BB22119 90,00 93,00 U 3 U 1 0 3 07.08.2012.

Parus caeruleusBB22113 65,00 56,00 U 3 U 2 0 3 07.08.2012.

BB22114 67,00 54,00 U 4 U 2 0 3 07.08.2012.

Parus major

BB22104 73,00 61,00 F 3 N 2 0 0 07.08.2012.

BB22107 76,00 65,00 F 3 U 1 0 2 07.08.2012.

BB22108 75,00 65,00 F 3 U 2 1 3 07.08.2012.

BB22111 74,00 68,00 F 3 U 1 0 2 07.08.2012.

BB22116 75,00 69,00 M 3 U 2 0 3 07.08.2012.

Parus palustris BB22115 65,00 58,00 U 3 U 2 0 3 07.08.2012.

Picus canus G001979 142,00 105,00 U 3 U 2 0 3 07.08.2012.

Sitta europaea BB22122 87,00 49,00 M 4 U 2 0 2 09.08.2012.

Sylvia atricapilla BB22109 69,00 62,00 M 3 U 1 0 3 07.08.2012.

Sylvia curruca BB22112 66,00 61,00 U 3 U 2 0 2 07.08.2012.

Pregled kodova (prema EURING) korištenih prilikom prstenovanja:Pol: U-nepoznat pol, M-mužjak, F-ženkaStarost: 3-prva godina: odrasla ptica koja se izlegla u tekućoj kalendarskoj godini; 4-poslije prve godine izleganja: odrasla ptica koja se izlegla prije tekuće kalendarske godine, ali je godina izleganja nepoznataStatus: U-status ptice nepoznat; N-ptica se gnijezdiMišići: skala od 0 do 3; Mast: skala od 0 do 8; Tjelesno mitarenje: skala od 0 do 3Overview of the codes (according EURING) used during ringing:


Sex: U-unknown sex, M-male, F-femaleAge: 3-first year: young bird which was born in this calendar year; 4-after first year of hatching: adult bird which hatched before current calendar year, but the year of hatching is unknownStatus: U-status unknown; N-breeding birdMuscle: scale from 0 to 3; Fat: scale from 0 to 8; Body molt: scale from 0 to 3

2. Pregled zabilježenih vrsta na Prenju

Na Prenju je ukupno zabilježeno 16 vrsta tokom dva dana, 10. i 11.08.2013. Zabilježene su sljedeće vrste: Saxicola rubetra, Phylloscopus collybita, Hirundo rustica, Pyrrhocorax graculus, Parus ater, Oenanthe oenanthe, Falco tinnunculus, Ptyonoprogne rupestris, Corvus corax, Loxia curvirostra, Sylvia curruca, Emberiza cia, Pheonicurus ochruros, Corvus cornix, Garrulus glandarius i Anthus spinoletta.

3. Pregled zabilježenih vrsta na Rakitnici

Na Rakitnici su zabilježene tri vrste tokom jednodnevne posjete 08.08.2012., i to Alcedo atthis, Motacilla cinerea i Cinclus cinclus. Alcedo atthis je uhvaćen u ornitološku mrežu pregrađivanjem toka rijeke Rakitnice u donjem toku ispred ušća u Neretvu i prstenovan.

Diskusija

Tokom šest dana istraživanja u periodu od 06. do 12.08.2012. godine registrovane su ukupno 52 vrste ptica na istraživanom području Boračkog jezera, dijela toka rijeke Rakitnice pri ušću u Neretvu i dijela masiva planine Prenj. Na području Boračkog jezera registrovano je 37 vrsta ptica metodama totalnog popisa vrsta ptica, odnosno metodama transekta i markiranja uz korišćenje vertikalnih ornitoloških mreža. Kako je u Studiji (Redžić, 2007) navedeno 127 vrsta ptica za ovo područje, 52 vrste zabilježene tokom ovog istraživanja predstavljaju 41% od ukupnog broja vrsta poznatih u literaturi, a na osnovu dosadašnjih istraživanja, odnosno 15,43% od ukupnog broja (338 vrsta) vrsta registrovanih u Bosni i Hercegovini (Kotrošan & Drocić, 2012). Kako je na Boračkom jezeru i na jednoj lokaciji na rijeci Rakitnici sprovedeno markiranje ptica, pored podataka o migraciji i distribuciji markiranih jedinki koji se očekuju, markiranje, odnosno hvatanje ptica vertikalnim ornitološkim mrežama, doprinjelo je identifikaciji teško uočljivih vrsta, naročito u periodu ovog istraživanja, a to su novopribilježene vrste za područje Boračkog jezera i rijeke Rakitnice, sedam vrsta za faunu ptica ovog područja i to šest na području Boračkog jezera (siva žuna Picus canus, crnovrata muharica Ficedula hypoleuca, srednji djetlić Dendrocopos medius, trstenjak rogožar Acrocephalus schoenobaenus, trstenjak cvrkutić Acrocephalus scirpaceus, veliki trstenjak Acrocephalus arundinaceus) i jedna vrsta za područje rijeke Rakitnice (vodomar Alcedo atthis) (Redžić, 2007). Sve nove vrste za faunu ovog područja identifikovane su hvatanjem u ornitološke mreže, dok je vrsta F. hypoleuca zabeležena prilikom popisa vrsta na Boračkom jezeru i okolici. Posebno treba naglasiti prisustvo i slušanje teritorijalnog oglašavanja jedne jedinke buljine Bubo bubo na stijenama iznad jugozapadne obale Boračkog jezera. Uz dodatna istraživanja trebalo bi potvrditi gnijezdeći status ove vrste, što području daje na značaju kao mjesto gniježđenja ove vrste i ide u prilog vrednovanju za


potrebe zaštite na nacionalnom nivou. Pored ove vrste potvrđeno je gniježđenje daurske laste Hirundo daurica, čije je gnijezdo pronađeno tokom ovog istraživanja na privatnom objektu uz jugozapadnu obalu jezera.

Od ukupno 16 vrsta zabilježenih na Prenju (sl. 2 i sl. 4), vrijedan podatak predstavlja posmatranje jata žutokljunih galica Pyrrhocorax graculus na grebenu Sivadija. Jato od oko 250 jedinki je posmatrano u letu i na samom grebenu Sivadija 10.08.2012. u poslijepodnevnim satima. Ostale vrste bilježene na Prenju su uobičajene i obične vrste u fauni ptica Prenja.

Šest (Bubo bubo, Circaetus gallicus, Picus canus, Dendrocopos medius, Lanius collurio i Alcedo atthis) od ukupno registrovane 52 vrste ptica su na Aneksu I Direktive o pticama Evropske unije, koja je osnov za vrednovanje područja na međunarodnom nivou za potrebe IBA programa, ali i u okviru ekološke mreže NATURA 2000. Ovim vrstama u budućnosti treba posvetiti posebnu pažnju, ali i mnogim drugim koje nisu registrovane, a potencijalno se mogu naći na ovim područjima, što treba da potvrde buduća istraživanja.

Pošto je područje planina Prenj, Čvrsnica i Čabulja ušlo u proceduru za vrednovanje za zaštitu na nacionalnom novou (Redžić, 2007), treba potencirati inicijativu za zaštitu ovog područja, ali uz prethodni nastavak istraživanja sa ciljem uspostavljanja monitoringa. Područja planina Prenj, Čvrsnica i Čabulja svakako treba predložiti za koncept IBA (Important Bird Areas), kako bi se prilikom definisanja ekološke mreže NATURA 2000 našla na spisku područja za ovu mrežu. Neophodna su prije svega detaljna istraživanja faune ptica u reproduktivnom periodu i definisanje statusa mnogih vrsta, kao i veličine njihovih populacija na ovim područjima, a na osnovu toga posebno označiti i štititi reproduktivna područja. Također, istraživanja treba vršiti i u vrijeme proljećne i jesenje migracije, kako bi se, eventualno, utvrdile najvažnije lokacije migracije ptica i njihove brojnosti u cilju propisivanja posebnih mjera zaštite za ta područja.

Zahvalnica

Autori se zahvaljuju dr. Milanu Stankoviću i mr. Draženu Kotrošanu na pomoći, oblikovanju i ustupljenoj literaturi prilikom pisanja ovog rada, kao i organizatoru kampa, Društvu studenata biologije u Sarajevu na pozivu i organizaciji terenskih istraživanja.

Literatura

Bibby, J.C., Burgess, D.N. & Hill, A.D., 1992: Bird Census Techniques. British Trust for Ornithology and the Royal Society for the Protection of Birds.

BirdLife International, 2013 Important Bird Areas factsheet: Boracko jezero. Downloaded from http://www.birdlife.org on 23/11/2013.

Grubač, B., 1990: Bradan - Gypaetus barbatus. Edicija «Ugrožene životinje Jugoslavije». Svjetlost i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo-Beograd.

Grubač, B. & Gašić, B., 2001: Savremeni podaci o fauni ptica istočne Hercegovine i susednih područja (Bosna i Hercegovina). Ciconia, 13: 59-76.

EURING: http://www.euring.org/data_and_codes/euring_code_list/index.html


Kotrošan, D. & Drocić, N., 2012: Četvrti dopunjeni i revidirani sistematski prijegled ptica Bosne i Hercegovine. Unutar: S. Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine – Biosistematski pregledi. 8. izmijenjeno i dopunjeno interno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo, pp. 342-348.

Kotrošan, D., Marinković, S., Šimić, E. & Viada, C., 2009: LEŠINARI - Priručnik za edukaciju posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, OD „Naše ptice“ (Sarajevo, BiH), Black Vulture Conservation Foundation - BVCF (Majorka, Španija) i Fond za zaštitu ptica grabljivica (Beograd, Srbija).

Marinković, S., Orlandić, Lj., Karadžić, B., 2005: Area of Griffon Vultures Gyps fulvus in Herzegovina before balkans civil conflict. I Simpozij biologa Republike Srpske, Banja Luka, knjiga sažetaka, pp: 31-32.

Marinković, S., Orlandić, Lj., Micković, B., Karadžić, B., 2007: Census of vultures in Herzegovina Vulture news, 56: 14-28.

Puzović, S., (eds.) 2000: Atlas ptica grabljivica Srbije. Zavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd.Redžić, S., (eds.) 2007: Biodiverzitet endemnih razvojnih centara na području Hercegovine

kao doprinos stremljenjima Targets 2010. Studija za projekat Revizija konzervacijskog statusa područja Prenj, Čvrsnica, Čabulja. EKOBiH, Sarajevo.

Sibley, C. & Monroe, B., 1990-1993: Distribution and taxonomy of the birds of the world. Yale University Press, New Haven.

Sretenović, J., Durović, T., Egzokue G. I., Šečić, E. & Medicus, U., 2012: Izveštaj botaničke sekcije; Drugi međunarodni biološki kamp „Boračko jezero 2012“, Društvo studenata biologije, PMF, Sarajevo.

Summary

Territory of Boračko lake, mountains Prenj, Čvrsnica and Čabulja represent biodiversity hotspots, not only in Bosnia and Herzegovina, but also in Southeast Europe. Unique geological substrate caused development of specific flora and vegetation, which resulted in specific and diverse fauna composition. In the period from 6th to 11th August 2012. during the Second international biological camp „Boračko Lake 2012“ organized by Association of biology students from Faculty of Science, University of Sarajevo, ornithological group collected data for total of 52 bird species in the area of Boračko lake and its surroundings, lower course of River Rakitnica and its mouth into Neretva and part of Prenj Mountain. Transect and total list of species were used methods in defined areas, together with bird marking with vertical ornithological mist nets that were set in common reed Phragmites communis in southeast part of Boračko lake. Total of 57 individuals of 15 species were ringed. During these research seven species were recored in the area of Boračko lake and Rakitnica for the first time (Boračko lake: Picus canus, Ficedula hypoleuca, Dendrocopos medius, Acrocephalus schoenobaenus, Acrocephalus scirpaceus, Acrocephalus arundinaceus; Rakitnica: Alcedo atthis). Six species recorded in researched area are listed in the Annex I of the Birds Directive (Bubo bubo, Circaetus gallicus, Picus canus, Dendrocopos medius, Lanius collurio i Alcedo atthis). According to the literature, 127 bird species are known in this area, so 52 species, that are result of this research represent 41% of total known species, or 15,43% of the total number of species registered in Bosnia and Herzegovina (337 species). These data do not represent total species list of the researched area, and more intensive future research are needed to prove that. These data and results of future research should be used for evaluation of the areas on the national and international level in order to protect and to include them into the European ecological network of protected areas (IBA and NATURA 2000).

rezultati istraživanja faune ptica sa drugog međunarodnog ... · dalje oko jezera se formiraju...

Documents