rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju...
TRANSCRIPT
![Page 1: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/1.jpg)
![Page 2: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/2.jpg)
Rije~ urednice
“Ali to ve} sada radim, smireno sjedim u luci i drijemam”, odgovorio je ribar turistu. Tako je pri~u zavr{io Heinrich Böll, pri~u u kojoj turist simbolizira dana{nje tipi~no potro{a~ko dru{tvo koje ne mo`e razumjeti ribara zadovoljnog kad jednom dnevno isplovi da ulovi ribu, a ostatak dana se odmara i u`iva. Jer kako turist obja{njava ribaru od vi{ka ulova mogao bi puno vi{e zaraditi i imati ~ak svoj riblji restoran i jo{ puno toga u cilju da jednog dana mirno sjedi u luci, na suncu, drijema i gleda prekrasno more!
Ova pri~a ilustrira va`nost organiziranja vremena. Ljeto, raspust, vrijeme je kada mnogi mladi ljudi imaju puno slobodnog vremena. Neki imaju cijelo ljeto ispunjeno, dok drugi ne rade gotovo ni{ta. I jedno i drugo pona{anje je prostor za stvaranje ovisnosti. A mi govorimo o dobrom doziranju i ravnote`i.
U ovom broju na dnu svake stranice mo`ete pro~itati neke re~enice koje vas mogu uputiti na svjesno `ivljenje svog `ivota. Na{a `elja je da idete svjesni i radosni kroz `ivot, imate prijatelje, smijete se, u~ite i osposobite se za budu}nost.
Za ovaj broj Preventeena vi{e su se anga`irali ~lanovi redakcije Ivan Kutle{a i Dajana Mi{kovi} pa im i ovim putem zahvaljujemo.
Od novosti isti~emo da UG NARKO-NE ove godine slavi pet godina svog postojanja. Na ro|endanskoj proslavi 15. 9. 2007. dodjelit }emo priznanja za 135 volontera koji su u svoje slobodno vrijeme volontirali i tako doprinijeli kako razvoju vlastite li~nosti, tako i razvoju dru{tva.
Novost je i da je edukaciju za novinarstvo pro{lo jo{ 15 volontera iz nekoliko bh. gradova. Rezultat obuke su tekstovi o vlastitom do`ivljaju i dru`enju kroz volontiranje, o konstruktivnim ljudima i stvarima koje se de{avaju u njihovim gradovima... Nadamo se da }e njihovi pozitivni primjeri potaknuti nekog od vas da pokrene stvari u svojoj zajednici, jer vi to mo`ete.
Pozivamo i vas da se uklju~ite u na{ magazin, {aljete sugestije, komentare i kritike kako bismo vas ~uli i u skladu s va{im preporukama nastavili daljnji rad.
Veliki pozdrav
Nataša Kovačević
KONTAKTIRAJTE NAS:Udru`enje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE • Josipa Vanca{a 21/2, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel/fax: +387 (0)33 223-285 • E-mail: [email protected]
IMPRESUM
Odgovorni: fra Stipan Radi}, ravnatelj HKO “Kruh sv. Ante”; vl~. dr [imo Mar{i}, povjerenik za pastoral mladih Vrhbosanske nadbiskupije; s. Magdalena Schildknecht, direktorica UG NARKO-NE
Urednica: Nata{a Kova~evi}
Redakcija: Irena Fi{i}, Ana Cviti}, Ivan Kutle{a, Jelena Mo~evi} i Dajana Mi{kovi}
Dopisnici: Antonio Filipovi}, Bojan Radonja, Amir Berbi}, Adis Vezir, Sedina Huri}, Zerina Alihod`a, Nasiha Sivro, Amina Hrusti}, Arnes D`ido, Tiana Prki}, Senija Sarajli}, Anja Krsmanovi} i Andreas Monning
Suradnici: UG INFOHOUSE (D`enana Ala|uz i [evko Baji}), UG NARKO-NE (Tamara Mi{kovi}, Ileana [nur i s. Magdalena Schildknecht)
Lektor: Renata Dlouhi
Tehni~ki asistent: Dejan Mikovi}
Nositelji projekta: HKO “Kruh sv. Ante“, Ured za mlade Vrhbosanske Nadbiskupije, Emaus, Frama, UG NARKO-NE
Fotografije: Arhiv UG NARKO-NE
Foto na naslovnoj strani:
Dizajn i DTP: TRIPTIH Sarajevo
ISSN 1840-2461
Sadr`ajDon't wait, just do it! . . . . . . . . . . .3
Kako iskoristiti slobodno vrijeme? - volontiraj... . . . . . . . . . . . . . .4
Slobodno vrijeme iskoristite mudro . . . . . .6
Svi za jednog...... . . . . . . . . . . . .7
Ko{ heroj . . . . . . . . . . . . . . .9
Ovisan sam o kubicima . . . . . . . . . 11
Da li me zna[? . . . . . . . . . . . . 12
”Samo}a razvija ma{tu a dru{tvo karakter...” . 13
[etnja po oblacima . . . . . . . . . . . 15
Da li slobodno vrijeme vodi u ovisnost ili ne? . 16
Tijelo kao hram - {to to zna~i? . . . . . . 17
Preuzimaju vlast nad nama! . . . . . . . 18
Ispovijest kampera . . . . . . . . . . 19
U backstage - u seminara . . . . . . . . 20
IKS i hop! . . . . . . . . . . . . . . 21
Rije{i i osvoji . . . . . . . . . . . . . 23
![Page 3: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/3.jpg)
3
svega je to da su vje`be lagane, nema puno znojenja, mi{i}i se oblikuju, pove}ava se samopouzdanje. Vrlo privla~no, zar ne?
5. Budite kreativni. Originalnost se cijeni i to puno. Ne morate odmah da napravite neko remek-djelo, dovoljno je napraviti sitnicu koja }e biti sinonim za vas i va{u energi~nost. Mo`ete npr. ro|endanski poklon frendu sami zapakovati - {to {arenije i {to blje{tavije, to bolje. Ili od neke stare majice iz 60-tih uz malo ma{te napraviti ~udo.
6. Dosadile su vam klasi~ne `urke tipa |us-|us na ~ijem su repertoaru samo najnoviji hitovi turbo folk zvijezda? I za to ima rje{enje. Napravite maskenbal ili pid`ama party kod ku}e. Idealan na~in da poka`ete va{u dra`esnu pid`amu ili
Koliko vam se puta dogodilo da ne znate {ta biste sa sobom? Ponekad biste u~inili i najve}u glupost da biste se zabavili? Ne dozvolite da vam dosada upropasti vikend, raspust, odmor. Va{ mozak je aktivan 24 sata - budite i vi! Uvijek postoji milion na~ina kako iskoristiti slobodno vrijeme. Tu su samo neki od njih:
1. Putujte! Putujte kada god vam se pru`i prilika. Tako }ete upoznati druga~ije ljude, druge kulture i civilizacije, a poslije svakog putovanja }ete se osje}ati ispunjeno.
2. Da li ste znali da je spremanje sobe prvi korak ka neopisivoj sre}i? Znam {ta ste sada pomislili: “Ova sigurno nije ba{ sva svoja”. Zavr{ite ovaj mukotrpni posao i ima}ete osje}aj da dr`ite sve stvari pod kontrolom, a mo`da vam roditelji pove}aju d`eparac zbog truda, ko zna?
3. Skratite telefonske razgovore! Umjesto da pri~ate po sat vremena telefonom, bolje iza|ite i na|ite se sa sagovornikom. U`ivat }ete u svje`em vazduhu, vidjeti se s dru{tvom, lijepo se provesti, a vrijeme }e pro}i k'o dlanom o dlan.
4. Pilates je postao jedna od najpopularnijih metoda vje`banja. Za{to i vi ne biste poku{ali? Za sve one koji to nisu znali, pilates je kombinacija tehnika opu{tanja i sportsko-rekreativnih aktivnosti. Najzanimljivije od
Naspavam se
STRU^NI KUTAK
Anja savjetuje:
Don't wait, just do it!
10 na~ina kako da ispunite svoje vrijeme
Pilates je postao jedna od najpopularnijih metoda vje`banja
Budite kreativni
![Page 4: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/4.jpg)
4Na zabavi }u u`ivati bez alkohola
STRU^NI KUTAK
Saznajemo od Adnana Brki}a
Kako iskoristiti slobodno vrijeme?
VOLONTIRAJ!
Raspust je vrijeme na{eg slobodnog vremena, ali kako ga iskoristiti? Jedan od boljih na~ina je uklju~ivanje u nevladine organizacije.
Ove godine prvi put volontiram u NARKO-NE-u i uop}e u nekoj nevladinoj organizaciji. Smatrala sam da trebam svoje slobodno vrijeme iskoristiti na neki drugi na~in. I iskreno - isplatilo se.
Prvo sam samu sebe pitala kako }u se sna}i u dru{tvu ljudi koje i ne poznajem, jer kada sam odlu~ila da volontiram saznala sam da }emo biti sedam dana u kampu iznad Vogo{}e. Prijavilo nas se ~etvero iz Vare{a, Adnan Brki}, Arnes D`ido, Minela Ro`ajac i ja. Prvenstveno smo se prijavili zbog glume jer smo saznali da radimo predstavu sa profesoricom sa Akademije scenskih umjetnosti. Ve} smo imali dodira s glumom u {koli, profesorica je smatrala da bi bilo uredu da ba{ mi idemo. U kampu nas je bilo dvadeset dvoje. Iako nas je bilo
Anja Krsmanovi}, Sokolac
18.10.1990. god.
S[ Sokolac
Volonter u projektu “Intercity teatar”
4
pak kostim klovna, gusara ili Petra Pana i da ple{ete i zabavljate se s prijateljima do mile volje u opu{tenoj atmosferi.
7. U`ivajte u prirodi i trudite se da {to vi{e vremena provedete u njoj. Da li }e to biti lagana {etnja, lagani d`oging ili izlet, sve to zavisi od vas samih. Svje` vazduh }e vas oporaviti, razbistriti va{ um i bi}ete puni elana.
8. U~inite neko dobro djelo! Ali, ba{ dobro. Ma ne trebate mnogo da razmi{ljate o tome {ta uraditi. Ne{to izme|u davanja bubrega i ustajanja starici u busu. Malo odgovornosti i brige nikada nije bilo naodmet.
9. Folklor je u su{tini narodna tradicija, ali ja ovdje govorim o folkloru kao o igri i pjesmi. Zar nije lijepo priklju~iti se nekoj folklornoj grupi, u~iti nacionalna kolca, dru`iti se?
10. I na kraju, just smile. Radite stvari koje vas vesele, a i sami budite vedri i veseli. Kome su jo{ zanimljivi mrgudi? - Zato, osmijeh na lice! Da li ste znali da svakodnevno glasno smijanje u trajanju od oko 15 minuta sagorijeva 36 kalorija (toliko ih ima u kockici Milke)? E, pa ova ~injenica nije smije{na, ve} istinita. Trudite se da izvu~ete maksimum iz svakog novog ra|anja sunca i radujte se malim stvarima, jer sitnice ~ine `ivot.
U`ivajte u prirodi
Povezani...
![Page 5: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/5.jpg)
5
Prijatelji za `ivot
Ajdin Pugonja (18) iz Busova~e, glumac u predstavi smatra: “Kamp je odli~no iskustvo za cijeli ̀ ivot. Za nas dvadeset dvoje sve je bilo novo, ali smo se dobro sna{li. Iz kampa nosimo veliko prijateljstvo sa svima koji su bili tamo, a treneri su bili fantasti~ni. Pri tome smo stekli znanje iz prevencije ovisnosti. Preporu~ujem svima da se uklju~e, rado bih ovo i ponovio. Pokajao bih se da se nisam uklju~io.“
Tiana Prki}, Vare{
19.1.1989. god.
MS[ Nordbat 2
Volonter u projektu “Intercity teatar“
STRU^NI KUTAK
Smijem se od srca
puno, veoma smo se brzo sprijateljili i na{i treneri su bili veoma iznena|eni (pozitivno, naravno).
Vjerovatno se pitate gdje su ti razlozi o kojima sam pisala na po~etku? Pa da po~nem:
1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja
2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije
3. tako|er imam novo znanje o prevenciji ovisnosti za sebe i druge
Evo {ta mi je ispri~ao o predstavi glavni glumac Adnan Brki} (17), koji ide u tre}i razred Op}e gimnazije u Vare{u. Glumom se bavi jo{ od malih nogu, a glumio je u jednoj predstavi i u vi{e ske~eva po {kolskim priredbama.
- Kako si se osje}ao kada si tek stigao u kamp?
- Moj prvi susret s Tamarom i ekipom iz NARKO-NE-a je bio... moje emocije su bile jake i nisam ih mogao kontrolisati. Razmijeniti mi{ljenja s rajom iz ostalih gradova bilo je jedno ogromno iskustvo. Smatram da su suze kojih nikad nije bilo
vi{e za tako kratko vrijeme rekle sve, jer smo se jedva oprostili jedni od drugih zadnji dan kampa. Postali smo veoma bliski i veoma te{ko nam je pao rastanak.
- Koji ti je bio prvi utisak o cijeloj grupi?
- Na prvi pogled ~inilo mi se da smo mi svi neki nezreli adolescenti koji nisu spremni da razmijene mi{ljenja sa svojim vr{njacima. Ba{ zbog toga {to se sve de{ava u du{i, zato se du{a i izrazila od po~etka do kraja ovog kampa.
- Kako si se osje}ao kad te je D`enita izabrala za glavni lik na{e predstave?
- Da budem “glavni glumac” u predstavi, o tome nisam mogao ni sanjati. Naravno da mi je bilo drago, ali se ni u kojem slu~aju nisam osje}ao kao zvijezda, jer su sve uloge bile va`ne. Biti “glavni glumac” zna~ilo je mnogo ulo`enog truda i treme, ali uz sjajnu D`enitu i ostatak ekipe ni to nije bio problem. Jednostavno kod D`enite nije postojalo “ja to ne mogu”. D`enita je davala motiv svim onima koji su bili takvog mi{ljenja.
- [ta si ponio novo iz kampa?
- Kad bih nabrojao {ta sam sve ponio iz kampa trebalo bi mnogo papira i vremena. Ono {to smo do`ivjeli za tih sedam dana je od neprocjenjive vrijednosti. Nau~iti da bude{ iskren, odgovoran, fer, ste}i prijatelje, prve ljubavi, pravo je bogatstvo.
- [ta bi rekao drugima kad bi te pitali u vezi volonterstva? Preporu~uje{ li im da se uklju~e u neku nevladinu organizaciju?
- Volonterski rad je jedno neprocjenjivo iskustvo. Mislim da sudjeluju}i aktivno uspostavljamo skladan odnos prema tijelu, tako da nemamo potrebu za uzimanjem bilo kakve supstance.
Tiana Prki}
5
Najbr`a igla
![Page 6: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/6.jpg)
6
Savjeti iz svetih knjiga o slobodnom vremenu
Vrijeme je ne{to {to se ne mo`e vratiti, dati, kupiti ili oteti. Ono se mo`e iskoristiti ili ne, ali i upropastiti (ili ne). Zato islam nare|uje veoma ozbiljno shvatanje vremena. Kur'an ne poznaje slobodno vrijeme kao savremeni svijet, nego je sveobuhvatan sistem koji ka`e: “Sva djela u islamu Bogu su ugodna” i “Za sve dobre radnje zara|uje se sevap”. Po islamskom u~enju, ko vjeruje u Allaha d`. {. i Sudnji dan taj treba cijeniti vrijeme i ne dopustiti da mu ijedan momenat pro|e uzalud.
Na pitanje {ta misle o poslovici "ne mogu mi bolje platit, koliko mogu manje radit!”, koju su mladi smislili, komentar Sad`iba Rami}a, hod`e iz
Vare{a je da je to glupost i da mladi suvi{e vremena
posve}uju ne~emu drugom nego vjeri i poslu. "Kada
~ovjek osvane pa klanja sabah, sretan je i zahvalan
Allahu d`.{. {to mu je pru`io priliku da iskoristi ovaj
dan jer }e mu vrijediti u vje~nom `ivotu”, navodi
vare{ki hod`a. Jo{ dodaje da kada ~ovjek uradi
ne{to, kao npr. obi|e bolesnika, uradi neki posao ili
pomogne kom{iji, to se sve ubraja u dobra djela.
Ne govorim DA, kada mislim NE
STRU^NI KUTAK
Blic razgovor s fra Berislavom Kalfi}em iz Vare{a
Slobodno vrijeme iskoristite mudro
Neko} se za odmor valjalo izboriti i dokazati da je potreban svakom ~ovjeku. Pri tome su ljudi upirali prstom u prirodu koja se odmara u zimskim
mjesecima ili u Bibliju koja ka`e da se ~ak i Bog odmarao nakon stvaranja svijeta. Ali mladi danas imaju previ{e slobodnog vremena koje provode u bu~nim diskotekama i gdje droga uzima sve vi{e maha, umjesto da ga iskoriste u nesto korisnije. [ta religija ka`e o tome pitali smo fra. Berislava Kalfi}a iz Vare{a.
PO BIBLIJI KAKO “MUDRO” ISKORISTITI SLOBODNO VRIJME?
- Vrijeme treba iskori{tavati dobro i koristiti ga na dva kolosijeka - molitva i rad. [est dana rada, sedmi dan odmarati.
VA[E MI[LJENJE O KORI[TENJU SLOBODNOG VREMENA?
- Treba raditi, ali i odmarati se, tj. ne ubijati se radom.Treba se organizirati i s poslom. Pa i svaka se ma{ina pokvari ako je koristite stalno i ne ugasite!
[TA MISLITE O ANEGDOTI "ZA[TO JE MOJSIJE DOBIO DESET ZAPOVIJEDI? - DA NEMAMO SLOBODNOG VREMENA?”
- ^ovjek uvijek mora biti aktivan.
A [TA MISLITE O POSLOVICI "BOLJE D@ABA RADITI, NEGO D@ABA LE@ATI”?
- Posao uvijek treba na}i, jer bolje je d`aba raditi - le`anje ubija. Za sve je potreban rad, ali i umjerena doza odmora.
Sedina Huri}, Vare{
24.6.1990. god.
MSS Nordbat 5
Volonter u projektu “Interkulturalne kreativne sedmice“
![Page 7: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/7.jpg)
7Redovno uzimam vrijeme za sebe
(IN) PUT
Rafting na Tari
Svi za jednog......
"Ljepotica nad ljepoticama, nema toga ko nad njenom ljepotom ne zanijemi, ljepotom koja ostaje u nama - vje~no...” ili "Sve ove ljepote i znamenitosti ne zna~e ni{ta dok bar jednom ne osjetite hladno}u i ukus ~iste vode 'tarske', dok ne ~ujete huk njenih brzaka ili u`ivate u pogledu sa litica njenog kanjona. A kad se sve ili bar dio toga do`ivi, ostaje se vje~no zaljubljen u Taru.” Ovako glase re~enice koje sam pro~itala na internetu i u potpunosti se sla`em s njima, nakon raftinga na Tari.
Redakcija na{eg ~asopisa na raftingu na rijeci Tari u Crnoj Gori 14. i 15.7. ove godine u`ivala je u obilju prirodnih ljepota i `uboru bistre vode, a u isto vrijeme gr~evito dr`ala vesla, svi, kao jedno, da bismo do{li do kraja puta!
Na{em uzbu|enju nije bilo kraja. Glasan osmijeh iz na{ih ~amaca se neprestano ~uo. [ale na ra~un toga koliko smo se ukvasili - ve}ina {ala je bila na moj ra~un (jer ja nisam veslala, ja sam u`ivala☺) i to od strane Tamare Mi{kovi} iz NARKO-NE-a: "Uh, moja ti, jest ti ru`no, ti kao da snima{ muzi~ki spot pa se namje{ta{". Kada bi voda bila br`a, onda bi se svi ukvasili i onda je opet bilo {ala na moj ra~un: "Izvini, moja ti, {to smo te ukvasili, ne}emo vi{e!" moj odgovor je bio umiruju}i: "Sad sam vam oprostila ali nemojte da se to vi{e ponovi!"
Od euforije do smirenosti
Spust niz rijeku Taru je bio nevjerovatan. Okru`eni netaknutom prirodom, mirom i ti{inom, tek se ponegdje ~uo `ubor vode, gledali smo nepredvidivu i ljepotom obdarenu rijeku, raznovrsnost flore i faune...
Moju pa`nju su najvi{e privukli kanjoni, zatim stijene u vodi na koje smo prilikom spusta nailazili. Posebno jedna ogromna stijena koja se nalazila u rijeci. Tamara i Ana su imale hrabrosti ~ak se i popeti se
Tamara i Ana su imale hrabroosti i sko~ile u hladnu vodu
![Page 8: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/8.jpg)
8
(IN) PUT
Jedan dan `ivim bez sata
na nju i sko~iti u hladnu, zelenu rijeku. Najvi{e me zadivio vodopad, bistra, hladna voda tekla je prema zelenoj Tari, prizor nevjerovatan, kao da sam do{la u raj.
Adrenalin na bukovima
Osim {to smo bili zadivljeni ljepotama rijeke Tare, osjetili smo najve}e udare adrenalina prilikom spu{tanja niz rijeku, tj. na mjestima gdje je voda bila br`a ili gdje su bili ve}i pjenu{avi bukovi.
Osim nas, u ~amcima su bila jo{ po dva skipera koji su nam pomagali da upravljamo ~amcima. Kada je voda bila br`a ili kada smo nailazili na stijene, oni su bili ti koji su nas usmjeravali. Oni su nam pomogli da budemo tim, da budemo kao jedno, jer na svaki njihov povik: "Br`e!” svi su veslali (osim mene ☺, jer sam ja sjedila na sredini ~amca i posmatrala prirodne ljepote koje su me okru`ivale).
Ovo putovanje ne}u nikada zaboraviti jer je to bio prvi put da sam osjetila da su moja sigurnost i moj `ivot u rukama drugih ljudi. Da objasnim: kada sam ulazila u ~amac, osje}ala sam nevjerovatan strah, jer je to bio moj prvi susret s raftingom. Strah sam osje}ala u svakoj ko{~ici. Po{to ja nisam veslala, a drugi jesu, znala sam da sve zavisi od njih, od njihove upornosti i slo`nosti, njihove `elje i borbe. To je bit re~enice: "Svi za jednog, jedan za sve",
jer da je bilo ko od njih popustio, ispustio veslo ili nekako sli~no pogrije{io mi bismo se prevrnuli. No, to se nije dogodilo ba{ zbog toga {to smo bili kao jedno. Tako je nekada i u `ivotu - trebaju nam prijatelji, porodica, ljudi oko nas koji su spremni i}i s nama kroz `ivot i biti s nama do kraja. Jer kada imamo probleme oni su ti koji nam poma`u i koji su uz nas, ali i mi smo tu za njih da im pomognemo kada je to njima potrebno.
Dajana Mi{kovi}
Dajana Mi{kovi}, Sarajevo
13.3.1990. god.
^etvrta gimnazija
Magazin “Preventeen”
“Uh, moja ti, jest ti ru`no, ti kao da snima{ muzi~ki spot pa se namje{ta{”
![Page 9: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/9.jpg)
9
(IN) PUT
@ivim svjesno
Tog proljetnog popodneva iza{ao sam s prijateljima u {etnju na{im malim gradom. Usput smo svratili u jednu prodavnicu da kupimo sok i ko{pice. Kao i obi~no, ubijali smo dosadu na Partizanu, zapu{tenom igrali{tu.
U poslijeratnom vremenu Partizan je prepu{ten propadanju, bez uobi~ajene graje i veselja mladih ljudi. Mladi ljudi se pronalaze samo u cigarama ili kafi}ima jer nema ni{ta zabavno i interesantno u na{em gradu. Golovi za rukomet i mali nogomet su uni{teni, ko{evi odneseni, objekti devastirani, sve izgleda mrtvo. S prijateljima sam razgovarao o nekada{njim “zlatnim” vremenima i razmi{ljao kako bi trebalo ne{to uraditi da pokrenemo stvari s mrtve ta~ke. Popio sam svoj sok i praznu fla{icu ubacio u gotovo punu kantu za sme}e, s nekoliko metara udaljenosti. Taj uba~aj izgledao je poput onih sjajnih pogodaka na ko{arka{koj utakmici. Tada mi je sinula ideja. TREBA NAM KO[!!!
Od ideje do realizacije
Prijatelji su se prvo nasmijali, ali kada su vidjeli da sam sto posto ozbiljan u svojim namjerama, krenuli smo u realizaciju na{eg novog plana. Sutra nakon nastave odmah smo kontaktirali predsjednika MZ i iznijeli ideje. On je vidio da smo mi ozbiljno “zagrizli” da dobijemo ko{, pa se krenulo u akciju. Predsjednik MZ “Vare{ Majdan”
Ahmed Boti} iznio je na{u ideju direktoru Tvornice rezervnih dijelova Omeru Kadri}u koji ju je sa odu{evljenjem prihvatio. Istog je trenutka naru~io novi ko{, a treba naglasiti da je sve tro{kove snosio on sam. Ta informacija nas je jako obradovala jer mi nismo bili ba{ dobri s lovom ☺.
Vijest da ubrzo sti`e ko{ pro~ula se brzinom svjetlosti i svi smo ga `eljno is~ekivali.Vrijeme je sporo teklo. Sje}am se da sam svaki dan odlazio s prijateljima do tvornice da vidimo da li je ko{ gotov.
Jedne subote u jutarnjim satima gledao sam TV i izle`avao se na krevetu. Zazvonio mi je mobitel i prijatelj mi je javio da ko{ sti`e. Odmah sam sko~io, na brzinu ne{to obukao i pravo pred tvornicu. Direktor nam je rekao da je ko{ gotov. Moj brat, prijatelji Kisa i ^ufta i ja htjeli smo da ga nosimo sopstvenim rukama do Partizana, ali direktor se samo nasmijao i rekao da ko{ te`i tonu i po i da je kamion spreman za prevoz ko{a do kilometar udaljenog igrali{ta.
Ko{ je postavljen
Veliki plavi kamion je krenuo, a omladina iz cijelog grada posmatrala je cijeli doga|aj. Kada je stigao do igrali{ta, odmah smo prisko~ili u pomo} pri istovaru i za nepunih sat vremena ko{ je bio postavljen. Na{oj sre}i i radosti nije bilo
Intervju s profesorom i trenerom Marinkom [olakom
Ko{ heroj
Crvena boja za na{ ko{
![Page 10: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/10.jpg)
10
Intervju s profesorom i trenerom Marinkom [olakom
Profesor matematike Marinko [olak. On je u mladosti bio aktivni igra~ ko{arka{kog kluba Vare{, a sa 20-tak godina postao je ~ak i licencirani trener.
- Profesore, kada je ko{arka u{la u va{ `ivot?
Ko{arka je u{la u moj `ivot kada sam imao 13 godina. Ko{arku sam igrao od 1969-1985. godine aktivno, a igram je naravno i danas i igra}u je dok budem `iv. Igrao sam na poziciji playmakera i ona mi je najvi{e odgovarala jer sam ujedno bio igra~ i trener.
- Kako vi provodite slobodno vrijeme?
Slobodno vrijeme najvi{e provodim u radu s mladim ljudima (ko{arka) do prije nekog vremena; a u posljednje vrijeme puno pi{em ali ni{ta ne objavljujem.
- Ko{arka u na{em gradu - paralela izme|u nekad i danas?
Paralelu o ko{arci je nemogu}e uspostaviti izme|u nekada i sada. O ko{arci u Vare{u u ratno i poslijeratno vrijeme niko nije brinuo osim mene, povla~e}i se u {kolu. To nije slu~aj samo sa ko{arkom, to je slu~aj sa svim sportskim disciplinama, a jo{ gori je slu~aj sa kulturnim disciplinama. Ni{ta se ne de{ava.
- [ta mislite o na{em ko{u?
Ovo {to ste vi uradili trebali su uraditi davno oni koji su zadu`eni profesionalno po tim pitanjima, ali po{to ste vi to uradili, budite ubije|eni da }e va{e djelo ostaviti jasnu poruku i to pozitivnu u ovoj sredini. A kad ostarite bit }e vam jasno da se barem na nekoliko mjesta u svijetu ta pozitivna posljedica osjetila.
(IN) PUT
Vjeran sam sebi
kraja. Na{la se je i kanta crvene farbe kojom smo ponovili stare, gotovo nestale dimenzije za ko{arku. O~istilo se svo sme}e koje je tu haralo godinama i svi uslovi za dobar basket bili su tu. Polako je dolazila i ona omladina kojoj je najbolji drug bila cigareta ili kafi}.
Dolazili su i stariji ljudi, na{ grad je ponovo vra}en u `ivot i to zahvaljuju}i novom ko{u koji je za na{ grad bio Ko{ heroj. Ko{ nam je postao glavna preokupacija (pozitivna ovisnost) ☺.
Na ko{u je bukvalno sve od jutarnjih sati pa do mraka bila gu`va. Svi su `eljeli da poka`u {to znaju i umiju u basketu.
Adis Vezir
Adis Vezir, Vare{
4.8.1988. god.
MSS Nordbat 2
Volonter u projektu “Interkulturalne kreativne sedmice“
10
![Page 11: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/11.jpg)
11
(IN) PUT
Nitko od nas za sebe ne mo`e re}i da nije o ne~emu ovisan, pa tako ni ja. Naime, jo{ sam od malih nogu zavolio aute i brzu vo`nju. U po~etku, auti}i su mi bili zabava i na~in da skratim vrijeme, dok je to danas preraslo u pravu strast i ovisnost iz koje je te{ko na}i izlaz. Po{to jo{ nisam punoljetan i ne mogu da vozim, skoro svaki dan minimalno sat vremena sjedim za ra~unarom i igram svoju omiljenu igru NEED FOR SPEED u kojoj je moj omiljeni, ujedno i najbr`i auto NISSAN SKYLINE.
Redovito pratim sve auto magazine, i strane i doma}e. Ponekad mi se dogodi (a u posljednje vrijeme vrlo ~esto) da neke propustim, pa mi poslije toga bude tako krivo i osje}am se kao da sam propustio ne{to vrlo va`no u `ivotu.
- Ti si lud, ti si totalno opsjednut - ka`e mi najbolji prijatelj kojemu je dosadilo to {to kad se vra}amo zajedno ku}i iz {kole uvijek ~itam oznake s auta, gledam koliko su jaki, koji je motor u njima i sl. Nisu me opametile ni crne statistike,
ni crne kronike koje ka`u da je na hrvatskim cestama u samo 24 sata poginulo ~ak 18 osoba zbog prevelike brzine, ni savjeti roditelja, ni upozorenja stru~njaka i mnogih drugih ljudi zadu`enih za sigurnost u prometu, a ~ak ni rije~i mog ponajboljeg prijatelja J.B. koji je nakon lude vo`nje od ~ak 230 km/h u SEAT IBIZI 1.9 TDI po Vite{kom pravcu rekao. Nikad vi{e, ovo je bio zadnji put. I od tog dana ve} spomenuti svoju utjehu na{ao je u vo`nji bicikla, a sama pomisao na brzu vo`nju zadaje mu glavobolju.
A... ako ste ovisni o kubicima i brzoj vo`nji kao i ja, a mislim da jeste, jer sam proveo malu anketu me|u 20 mladih ispitanika od kojih je njih ~ak 17 odgovorilo da voli brzu vo`nju te da u`ivaju u tome, najiskrenije vam savjetujem da prona|ete ne{to drugo u ~emu }ete u`ivati. Jer ovo {to ja volim i u ~emu u`ivam nije dobro. [to je za druge cigareta, alkohol, kava, internet i sli~ne stvari bez kojih ne mogu, to je za mene brza vo`nja. Poku{ao sam se odviknuti, ali nije i{lo. Naprotiv, sad sam jo{ vi{e ovisan. @elio bih da do|e dan kada }u promijeniti svoje mi{ljenje i ostaviti ovu ovisnost jednom i zauvijek zbog rizika i posljedica koje ona vu~e za sobom.
Antonio Filipovi}, Vitez
3.7.1990. god.
Op}a gimnazija Vitez
Volonter u projektu “Intercity teatar“
11
Mladi sin jednog poduzetnika je usmrtio dvije 16-godi{njakinje na pje{a~kom prijelazu jure}i u BMW-u Z3
Prihva}am izazove
MOJA TAJNA
Ovisan sam o kubicimaAuti}i su mi bili zabava
![Page 12: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/12.jpg)
12
LI^NA KARTA
IME I PREZIME: Jasmin Kavazovi} GODINE:16GRAD IZ KOJEG DOLAZI: Vitez[KOLA: II razred Medicinske {kole u ZeniciSPORT KOJI TRENIRA: fudbal
U Vitezu, malom gradu u srednjoj Bosni, djeluje 19 sportskih dru{tava koja okupljaju zna~ajan broj mladih ljudi. U sportski savez uklju~eno je 13 klubova (pet fudbalskih, dva stolnoteniska, te po jedan ko{arka{ki, rukometni, karate, ragbi, teniski i {ahovski klub) i {est dru{tava (dva planinarska, lova~ko, sportsko-ribolovno, kinolo{ko i dru{tvo za uzgoj i za{titu sitnih `ivotinja). Navedeni klubovi i sportska dru{tva natje~u se u razli~itim kategorijama i segmentima, od kantonalnog do dr`avnog nivoa. Zna~ajnije uspjehe postizali su karatisti, stolnotenisa~i, ragbisti, te fudbaleri i ko{arka{i. Uprkos raznim problemima rezultati pojedinih sporta{a su na
visokom nivou, {to bi dodatnim ulaganjima moglo postati pravilo, a ne izuzetak. Iz Viteza poti~u brojni uspje{ni {ahisti, karatisti, fudbaleri, ko{arka{i, a u novije vrijeme i ragbisti, te brojne plesne skupine. @elimo predstaviti mlade talente na{eg grada, a jedan od njih je Jasmin Kavazovi} koji trenira fudbal u F.K. “VITEZ“. Va`no je spomenuti i dvije fudbalske zvijezde ~iji korijeni i po~eci vode iz ovog kluba, a to su Galib Muj~i} i Zlatan Bajramovi}.
- Mo`e{ li nam re}i za koji klub trenira{ i koliko ve} dugo?
- Treniram za na{ gradski klub F.K. “VITEZ“ ve} sedam godina.
- Koju poziciju na terenu igra{?
- Tokom sedam godina promijenio sam mnogo pozicija na terenu, ali ve} du`e igram na poziciji stopera.
- [ta bi mogao izdvojiti kao tvoje najve}e uspjehe?
- Dva doga|aja koja bih mogao izdvojiti kao moje najve}e uspjehe jesu osvojeno drugo mjesto u Austriji s reprezentacijom kantona i probni trening za reprezentaciju BiH.
- Da li bi mogao izdvojiti nekog fudbalera kao svog uzora?
- Postoji njih vi{e, ali posebno bih izdvojio Johna Terryja.
- Za koji bh. klub bi volio igrati u svojoj skoroj budu}osti?
- Vjerovatno bih se kao i ve}ina mojih vr{njaka odlu~io za Sarajevo. To je jedan od najboljih bh. klubova, a tako|er bih volio da igram za Vele`.
Najve}i problem s kojim se susre}e ve}ina klubova je nedostatak financijskih sredstava za rad i kvalitetu sistema.
- Po{to smo upoznati s te{kom situacijom sportskih klubova u Vitezu, koji je po tvom mi{ljenju razlog tom stanju i postoji li neki na~in da se to rije{i?
- Razlog u na{em gradu, a i u cijeloj Bosni je, kao {to je poznato, vlast koja vrlo slabo podr`ava sport, zatim slaba organizacija sportskih dru{tava, a u Vitezu je prisutna nacionalna podijeljenost sportskih klubova na bo{nja~ki i hrvatski dio {to dodatno ote`ava. Jedan od na~ina da se to rije{i je
Smijem se sebi
Intervju s Jasminom Kavazovi}em
Pravom ljubitelju sporta nije potrebna
medalja
(IN) PUT
Trenirajte i trudite se a svi }emo jednog dana imati priliku da se poka`emo
![Page 13: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/13.jpg)
13
Nasiha Sivro, Vitez
18.2.1992. god.
MS[ Vitez
Volonter u projektu “Interkulturalne kreativne sedmice“
COOL - TURA
ujedinjenje klubova, podr{ka vlasti i vi{e takmi~enja na nivou op}ine i kantona.
- Prima{ li neku stipendiju ili bilo kakvu financijsku pomo}?
- Na`alost, ne.
- Smatra{ li da postoji razlika izme|u sportista koji imaju priliku da treniraju u ve}im gradovima i sportistima koji treniraju u gradovima poput na{eg?
- Naravno da postoji, imaju ve}u {ansu da se doka`u i ve}u podr{ku vlasti.Na jednoj strani gdje se nalazi stadion oko desetak sportista trenira, a na suprotnoj strani nekoliko kafi}a prepuno je mladih i talentovanih ljudi koji svoje vrijeme iskori{tavaju pu{e}i cigarete, alkohol i droge, slu{aju lo{u muziku i tra}e svoje vrijeme...
- I za kraj, mo`e{ li poslati poruku svim mladim ljudima sli~nima tebi?
- Moja poruka je da treniraju i da se trude, a svi }emo jednog dana akobogda imati priliku da se poka`emo. Uostalom, za pravog ljubitelja sporta nije potrebna medalja da zna koliko njegov talent vrijedi i koliko je ljubav prema sportu jaka!!!
Nasiha Sivro
”Samo}a razvija ma{tu a dru{tvo karakter...”
Za Nadu \urevsku mnogi ka`u: “Nada je postojana, iskrena, topla. Svi je vole i po{tuju, od djeteta do penzionera, od radnika do sve}enika, od studenta do glumca i reditelja...” Da li je to tako, uvjerite se i sami.
Kod ”Dva ribara”...
Razgovor smo zapo~eli obi~nog sarajevskog popodneva uz sok u ba{ti restorana “Dva ribara”, uz samu obalu Miljacke. Odmah na po~etku zamolio sam Nadu da se prisjeti trenutka kada je prvi put izlazila na scenu i ukratko ga opi{e...
- Toliko je vremena pro{lo da se vi{e i ne sje}am. Uglavnom, svaki nastup je isti. Su{ta nepoznanica. Nekad u~inite sve i mislite da ste na{li put do publike, a ono obrnuto. A nekad kad mislite da niste dali sve
13@ivim s ciljem
Interview s glumicom Nadom \urevskom
Photo www.uefa.com
![Page 14: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/14.jpg)
14
Amir Berbi}, Vitez
22.12.1987. god.
Medicinski fakultet
Volonter u projektu “Mladi Vite`ani”
COOL - TURAod sebe, ono opet bude odli~no prihva}eno. Srce u glavi, strah od prvog teksta koji }ete izgovoriti, stvarno stresno.
Da li je jo{ uvijek prisutan taj stres i kako ga savladavate?
- Pa, danas ne u tolikoj mjeri koliko je to nekad bilo. Iako se desi neka pogre{ka na sceni, iskusna sam glumica, mogu uvijek improvizirati. Najva`nije je koncentrisati se, a to se posti`e procesom pravilnog disanja, a onda dolazi i sistem smirivanja.
Slobodno vrijeme...
Uz poneki pozdrav Nadinih poznanika i obo`avatelja, razgovor smo nastavili dalje. Pitao sam je da li i pored svih obaveza ima slobodnog vremena i kako ga koristi.
- Jako malo. Probe, predstave, radim i sa studentima Franjeva~ke teologije, porodica, ku}a... Odmaram se u prirodi. Volim sjesti ispred svog stepeni{ta i buljiti u ni{ta, nekad tako i zaspim... ^esto pro{etam, izvedem svog psa napolje...
Mo`ete li povu}i paralelu izme|u na~ina na koji su mladi koristili slobodno vrijeme prije i danas?
- Mladi su danas aktivniji... Ja sam stra{no voljela {etati po mahalama na Vratniku, pogotovo kad bi momci i djevojke krenuli na igranke, iako nikad nisam i{la na te igranke. Imala sam 20 godina, a do tad nikad nisam ni imala momka. Bila sam jako povu~ena, voljela sam samo}u, voljela sam ma{tati. Samo}a je negativna, ne valja biti sam. Iako ona razvija ma{tu, a dru{tvo karakter...
Glumite u predstavi re`isera Sulejmana Kupusovi}a “@enski turbo folk bend”. Da li predstavu vi{e posje}uje mla|a ili starija populacija i kako vi gledate na turbo folk?
- Mje{ovito... ima tu starijih, vi{e ih privla~i, ali do|u i mladi. U po~etku mi je bilo te{ko igrati mal’ te ne kurvu, `enu sa dna, li~nost bez dimenzije, koja nije nikada pokazala svoju pozitivnu stranu... A {to se ti~e folka, to je jedna potpuna erotizacija! Gole `ene nisu toliko potrebne. To nije moj svijet... Vidim sve ne{to otmjene `ene, a kad ~uju neku pjesmu, ~ini mi se da odmah polude, postanu kao pijane... Folk budi niske strasti, a svi mi imamo svoje niske strasti...
Orijentiram se prema svojim sposobnostima
Da li je u redu da se zatvara Narodno pozori{te, osipa plafon u Zemaljskom muzeju, a da se gradi 20-katnica s restoranom od dva sprata za na{e parlamentarce?
- Ne. Svi bi voljeli da nas smjeste na jednu livadu, i eto tu glumite... Te{ki su uslovi za rad, ~esto putujemo, poput putuju}ih trupa kako ja to zovem, pa ako smo do{li i ̀ elimo da radimo i pored te{kih uslova mo`e se barem o~istiti mjesto gdje }emo sjesti...
Va{ posao prije i poslije rata?
- Uglavnom sli~no. Iako danas mo`da veliko nepo{tovanje prema starijima... "Batina je iz raja iza{la”, ali prestara sam za batine... Nije fino kada se reditelj od 25 godina izvi~e na nekoga od 55 godina ili ~ak opsuje mater...
Da li za umjetnost u BiH ima nade ili je i njoj potrebna viza za budu}nost?
- Ima nade! Ni~u talenti. Talenat mora prokuljati, ostaviti trag, to je tako od Boga... Nekad je potrebno da pro|e mnogo vremena... Triput je imat', triput nemat'. Valjda je tako sa svim svijetom...
I za kraj, nisam mogao da odolim a da ne pitam. U jednom intervjuu ste spomenuli ma~ka koji se zove Amir. Otkud ideja za takvo ime?
Uz smije{ak Nada odgovara:
- Ah, Amir... milo mi kad neko spomene Amir, ja se odmah sjetim svog Amira... Lijep ma~ak, stariji, jo{ ratni ma~ak. Ba{ neki dan me jedan taksista u Biha}u vozio, zove se Amir... i tako ka`em sebi, ba{ me ne{to ho}e Amiri...
Za ovu glumicu mnogi ka`u: “Nada \urevska je postojana, iskrena, topla...”, a ja bih jo{ dodao i da je nevjerovatno mudra, osoba jakog karaktera koju male stvari ~ine tako velikom li~no{}u.
Amir Berbi}
![Page 15: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/15.jpg)
15
Fi{i} Irena, Travnik
16.9.1984. god.
FPN, @urnalistika
Magazin “Preventeen“
COOL - TURA
[ETNJA PO OBLACIMA
Nek´ sam sanjar - sanjat }u i dalje,
U oblacima plovit }u sve vi{e,Nek´ me lome,
Zvijezdama stremit }usve bli`e;
Ja ~udak sam Na `ivotnoj niti {to snove ni`e...
Ovako je pisala Marina Ugrin u svojoj pjesmi “Buntovnik s razlogom”. A da li ste i vi ponekad poput Marine “pro{etali oblacima”? Uvjerena sam da jeste. Moji prijatelji i ja to zapravo radimo svaki dan. Mo`da nemamo nadnaravne mo}i da “gazimo” po oblacima, ali zato imamo ne{to jo{ ljep{e {to nas uzdi`e gotovo do samih oblaka.
Da. Sanjarenje. To je to. Ne{to {to nas vodi u ̀ ivotu i na{ `ivot ~ini ljep{im. ^isto gubljenje vremena, rekli bi neki. No, da li ste se ikada pitali {to sve mo`emo posti}i sanjarenjem, tj. s na{om glavom u oblacima?
Sanjarenjem do zvijezda
Imaj vremena za sanjarenje - to je put k zvijezdama, ka`e stara irska molitva. To isto bi nam vjerojatno savjetovali Nikola Tesla i Leonardo Da Vinci. Naime, obojica su upravo zahvaljuju}i sanjarenju “dotaknuli” zvijezde.
Nikola Tesla postao je genij tako {to je svoje izume stvarao najprije u svom umu, sanjario o njima, pa ih tek onda zapisivao na papiru, i napokon realizirao.
Leonardo Da Vinci je, ba{ kao i Einstein, Picasso, Edison, Agatha Christie i Walt Disney imao disleksiju, bolest koju izme|u ostalog karakterizira sanjarenje. Ali svi su oni svoju bolest iskoristili kao dar i uspjeli je nadvladati. Da Vinciju je bilo dovoljno da sanjari i samo petnaest minuta, nakon ~ega bi slikao svoje slike.
Antoine de Saint-Exupéry poznati je veliki sanjar koji nikada nije ̀ elio odrasti i zbog toga je uvijek bio druga~iji od drugih. No, zahvaljuju}i tome, napisao je najljep{u knjigu o ljubavi, sre}i i djetinjstvu, najpoznatiju sanjarsku knjigu “Mali princ”.
Svi mi, dakle, imamo sanjarenje koje nas ~ini tako jednakima sa ovim velikim ljudima, samo ga trebamo znati iskoristiti na pravi na~in.
Dar ili mana?
Nekima je to ljep{a strana `ivota, nekima bijeg od stvarnosti, za neke izvor kreativnosti, a za neke samoobmana. No, sanjarenje mo`e biti sve to.
Sanjarenje je u biti normalna i zdrava aktivnost, mo`e biti vrlo ugodno i mo`e pomo}i da se oslobodimo stresa. Ali, ono lako mo`e pre}i u opsesiju, npr. ako zbog toga po~ne ispa{tati va{e u~enje ili postajete “odsutni” kada ste s prijateljima.
Idealno bi bilo sanjariti a pritom ostati “na zemlji”. I zato zapamtite: Ne sanjajte svoj `ivot, nego `ivite svoj san!
Irena Fi{i}
Taman prije nego zaspim,i kad mi je stvarno dosadno,le`im i neko vrijeme razmi{ljam dok ne padnem u poluhipnoti~ko stanje podsvijesti.Neki to zovu sanjarenje, neki upravo j....o tonu}e, Ali ja se osje}am kao da nisam tu, i nema veze,jer mi je zlo od toga da se uvaljujem u dosadne situacije i razgovore.
Kurt Cobain
15Svjestan sam da sam va`an
![Page 16: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/16.jpg)
16
Bojan Radonja, Isto~no Sarajevo
23.9.1988. god.
Filozofski fakultet Pale, Psihologija
Volonter u projektu “Stariji brat, starija sestra“
CAFFÈ
Preuzimam odgovornost
Ovisnosti svuda oko nas
Da li slobodno vrijeme vodi u ovisnost ili ne?Dva sata pred ra~unarom - dozvoljena granica
Mladi ljudi se s ovisnostima sre}u svaki dan. Ve}ina mladih ne zna da pretjerana upotreba ra~unara i mobilnog telefona tako|er predstavlja izlaganje riziko-faktorima koji vode do stvaranja ovisnosti.
Ovaj i mnogo sli~nih podataka na{ao sam na internetu, na forumima koje kreiraju mladi. Ali niko ne radi ni{ta na ovom problemu. Tokom istra`ivanja ove teme susreo sam se s doktoricom iz KC Kasindol Radmilom M. koja se nekoliko godina bavi ovisnostima, posebno onima koje su nastale neispunjenom svakodnevnicom.
Ona ka`e: "Dana{nja mlade` i ne zna {ta da radi od svog `ivota... ako neko sjedi pred ra~unarom preko dva sata dnevno, {to je maksimalna granica koja je dozvoljena, ne {tete nikom drugom do sebi. Dolazi do mnogih promjena, kao npr. gubitak svijesti o realnom, glavobolje i hroni~ni umor, krivljenje ki~me, bolovi u le|ima i vratu, slaba cirkulacija i sli~no. Vjeruj mi spisak je veliki. Bit je da mladi pretjeruju sa svim tim, da ne znaju granice. Lijepo je to {to je nauka uznapredovala,
ali i pretjerana upotreba nauke i tehni~kih dostignu}a dovodi do kidanja veza me|u ljudima, da vi{e nema one komunikacije koja se vodila prije dvadeset godina, da mladi vi{e nemaju o ~emu pri~ati do o igricama, melodijama na telefonima i sli~no. Ako bismo se dr`ali tradicije, `ivot bi nam bio mnogo bolji.”
^ega nema bez toga se mo`eMnogi volonteri projekta "Stariji brat, starija sestra” i dopisnici na{eg magazina slobodno vrijeme provode na internetu ili igraju igrica, mobitel koriste radi video i audio zapisa. Svi se mi pravdamo da nam je to potrebno, da se bez toga ne mo`e.
Na jednom sajtu sam na{ao interesantan komentar, a vezan je upravo za ove riziko-faktore:
TO SU OVISNOSTI. SVUDA DOSTUPNE POPUT HEROINA, I PO NISKOJ CIJENI. NE MO@EMO BEZ NJIH. ONI SU PRESTI@, ONI SU @IG SADA[NJICE. AKO NISI U TRENDU I NE U@IVA[ U NJIMA, IZMAKNI SE I NEKOME USTUPI SVOJE MJESTO...
Da li mi trebamo razmi{ljati ovako?
Bojan Radonja
Kom{inica Rada, majka dvanaestogodi{njeg sina, izme|u ostaloga, ka`e:
- Ma moj ti, ja i ne znam {ta sve danas ima, ja sam patrijarhalno odgojena i u moje vrijeme toga nije bilo. Eno, onaj moj mali vidi od druge djece pa mu daj sva{ta ne{to, a ne zna kako to sve ko{ta... Ja i moj mu` mu ne mo`emo priu{titi ra~unar, mobitel mo`emo, i on je opravdan, jer `elimo znati gdje je i s kim je, jer ostaje do kasno... ali neki dan mi tra`i pare za ne{to, a ja jadna i ne znam {ta je to... to ti je ne{to za slu{anje onih jada, ne znam ni ja {ta je to...
Rezultati istra`ivanja tr`i{ta mobilne telefonije
• Mobilni telefoni postali su vremenom sastavni dio svakodnevice. Trend koji je zahvatio svijet brzo se pro{irio i u BiH. Prema istra`ivanju koje je pro{log mjeseca proveo Centar za istra`ivanje tr`i{ta GfK BH, u BiH mobilni telefon posjeduje oko 60% gra|ana u dobi izme|u 15 i 65 godina.
• Mobilni telefoni su izgleda posebno va`ni mu{karcima, jer podatak da njih ~ak 71% u dobi izme|u 15 i 65 godina ima mobitel u svom d`epu svakako zaslu`uje posebnu pa`nju. Ipak, i svaka druga ̀ ena ove dobi u BiH tako|e posjeduje mobilni telefon, a ~ak 86% bh. gra|ana u dobi izme|u 15 i 24 godine ima mobitel.
• Najvi{e korisnika mobilnih telefona ima me|u studentima (86%) i me|u osobama koje se nalaze na pozicijama menad`era i stru~njaka (87%).
(www.gfk.ba/)
16
![Page 17: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/17.jpg)
17
Senija Sarajli}, Busova~a
18.2.1990. god.
MS[ Busova~a
Volonter u projektu “Intercity teatar“
CAFFÈ
Tra`im pomo} i dopu{tam da mi se pomogne
TIJELO KAO HRAM-[TO TO ZNA^I?
Hram je uto~iste za klonule du{e, mjesto gdje uvijek mo`emo prona}i mir i spokoj, mjesto gdje posti`emo duhovnu smirenost i ispunjenje, odakle crpimo snagu i volju da nastavimo dalje...
Upravo to je tijelo, prema kome bismo se trebali ophoditi s po{tovanjem. Kao {to je ~itanje, odnosno u~enje duhovna nadogradnja, tako je i vje`banje, to jest rad na sebi fizi~ka nadogradnja te oblik po{tovanja samog sebe.
TERETANA-@RTVOVANJE ILI...
Dvije djevojke su se hrabro odlu~ile “`rtvovati” i oti}i u teretanu vje`bati.
Ve} na vratima po~ele su se kolebati i ne}kati. Naime, vidjele su da u toj prostoriji vje`ba 10-tak mu{karaca, ali niti jedna jedina djevojka.
Na njihovu `alost, instruktor im se predstavio i uz osmijeh ih uputio ka svla~ionici.
Sad su dobile i mogu}nost izbora - da se presvuku i iza|u ili da ostanu u svla~ionici do kraja radnog vremena!:-))) Uz zvuke tehno muzike djevojke su zaboravile na tremu i nervozu te se pobli`e upoznale sa spravama i njihovom namjenom.
Tr~e}i na pokretnoj traci pogleda usmjerenog ka brdovitom momku koji di`e tegove. Jedna od djevojaka M.K. mi ka`e: ”Prili~no je nezgodno za djevojku u}i u prostoriju u kojoj 10 mu{karaca vje`ba. Mislim, ti pogledi, osmijesi koji nose neku kritiku i sumnju... Ali to traje samo par minuta. Svu pa`nju usmjerila sam na svoj odraz u ogledalima koja se nalaze na zidovima. Kako sam po~ela vje`bati tako sam se i opustila, ~ak smo se po~eli i zezat.”
“Uh, mora da mi je vje`banje udarilo u glavu, ali meni je stvarno bilo ekstra zabavno. Ti tipovi su super, kao i instruktor, tako da mi je vrijeme u`asno brzo pro{lo.
A osje}aj poslije vje`banja je neopisiv, mislim da imam dovoljno snage da napravim bilo {to..” -ka`e A.S.
Od tada misle da je mnogo bolje i pametnije oti}i u teretanu sat vremena, nego ga provesti u kafi}u jer tamo
je poprili~no monotono. Uostalom, {to je zanimljivo u tome da provede{ sat ili vi{e u zadimljenoj prostoriji gdje pu{taju muziku od koje se je`i{?
Poznato je da vi{ak slobodnog vremena mo`e dovesti do razli~itih ovisnosti.
Zato napravite promjenu u svakodnevnici, napravite jo{ jedan korak kako biste se udaljili od poroka i ovisnosti.
Stoga, ako imate par sati vi{ka i ne znate kamo biste s njima, oti|ite u teretanu.
I, cure, neka vas ne bude stid, podignute glave u|ite jer tamo su tipovi koma - ne}ete za`alit!:-)))
“Ma, dajte, kao mu{karac smatram da je super i potpuno prirodno vidjeti djevojku kako vje`ba u teretani.Tako bar znate da brine o sebi, a posljedica te brige je to da izgleda odli~no.:-))
Mu{karci se okre}u za zgodnim djevojkama, a ne za onima koje imaju {laufe.
Usput re~eno, svoju suprugu sam upoznao u teretani. Odatle je sve po~elo; zaljubili smo se, zabavljali, a onda i vjen~ali.” -uz smijeh govori instruktor Dario.
17
![Page 18: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/18.jpg)
18
Amina Hrusti}, Vitez
30.7.1991. god.
MS[ Vitez
Volonter u projektu “Interkulturalne kreativne sedmice“
Zahvalan sam
CAFFÈ
Agent M3P i misterija Mp2 ure|aja
Preuzimaju vlast nad nama!
Skoro 12 miliona ljudi slu{a Mp2
Ja, tajni agent M3P, odlu~ila sam da istra`im {ta se to skriva iza misterioznog naziva Mp2. Za dobrobit ~ovje~anstva otkrila sam najve}u tajnu kojom je obavijena sva ta pri~a o Mp2. Spasit }u ~ovje~anstvo od vanzemaljaca i te njihove ~udnovate sprave za hipnotisanje. Ne o~ekujem da odmah na po~etku shvatite o ~emu ja to pri~am, jer je ljudskoj vrsti Mp2 poznat pod nazivom radio, a Mp2 je {ifrovani naziv koji koriste samo obavje{tajci i tajni agenti s druge planete, udaljene od na{e Zemlje nekoliko miliona svjetlosnih godina.
Slijedi moje zapanjuju}e otkri}e. Taj misteriozni ure|aj instalirali su, ni manje ni vi{e nego - vanzemaljci. Ta ~udna bi}a su se `eljela pribli`iti nama, ljudima, kako bi nas {to bolje upoznali, te zatim hipnotisali i zavladali nad nama i na{om planetom.
Vanzemaljci nas hipnoti{u
Naivni ljudi nikako da se odupru tome, neki od nas danono}no slu{aju Mp2. Provode sate i sate u svojim naslonja~ima, slu{aju}i svoje omiljene radio emisije, Ne izlaze iz ku}e niti se odvajaju od tog {tetnog ure|aja. Niko od nas osim mene, naravno, jo{ uvijek nije svjestan da nas putem tog ure|aja vanzemaljci hipnoti{u i po~inju kontrolisati.
Kako su samo mudri ti alieni! Oni su jako uporni u svojoj nakani i jako su sposobni u svom poslu, ~ak su nau~ili i na{ zemaljski jezik, zvu~e poput nas kada slu{amo njihove glasove putem Mp2. Znaju oni kako manipulisati nama. Prodrli su u na{e umove, upoznali su {ta nas ljude zanima, pa prave radio emisije o aktuelnim temama, zanimljivostima i jo{ pored svega toga
pu{taju nam najnovije hit pjesme. Preuzimaju vlast nad nama! Ispiru nam mozgove! Mi se po~injemo pona{ati kao hodaju}i zombiji.
I jo{ jedan va`an podatak. Skoro 12 milijuna ljudi tj. 25% odraslog stanovni{tva slu{a programe preko Mp2 ure|aja...
Upala sam u njihov {tab
Toliko sam bila uporna u svojoj nakani da razotkrijem sve te zle Mp2-ovce, da sam odlu~ila “upasti” u jedan od njihovih glavnih {tabova. Jedan takav {tab nalazi se u mom gradu, Vitezu. Poznat je pod imenom “Radio postaja Vitez”.
Na prvi pogled njihov {tab izgleda sasvim obi~no, ali kada sam se u{unjala unutra, uslijedilo je iznena|enje... Svi su bili uniformisani u maskirne odore! Neki od njih su sjedili zatvoreni u sku~enim staklenim sobicama. Na u{ima su imali nekakve ~udne sprave, vjerovatno oda{ilja~e, a pred njima je stajao {tap sa spu`vom na vrhu. Nisam prije bila upoznata s takvim spravama, sigurno su ih donijeli sa sobom s Marsa.
U drugoj sobi, u staroj, ko`noj fotelji, sjedio je neki pro}elavi obavje{tajac. Pred njim je bila ogromna kontrolna plo~a s hiljadama dugmadi na njoj. To mi je bilo sumnjivo, pitala sam se ~emu li slu`e sva ta dugmad? Mislim da pomo}u njih oda{ilju sve te hipnoti~ke valove kroz Mp2.
Jo{ sam saznala kako neobi~na imena imaju svi ti ~udaci u glavnom {tabu. Sve neki novinari, tonci, producenti, direktori... Ma sve je to pomalo i zastra{uju}e i zbunjuju}e.
U granicama
Poslije ove moje te{ke misije, protkane misterijama, strahom, odlu~no{}u i hrabro{}u, svi ljudi na svijetu su upoznati s prijetnjom koja ih iz dana u dan vreba kroz, na izgled, ne{tetni radio odnosno Mp2 ure|aj. Iako su vanzemaljci na dobrom putu da preuzmu kontrolu nad nama, mi se jo{ uvijek mo`emo spasiti. Izlaz postoji! Potrebno je samo da granicama normale slu{amo sve te informacije i zanimljivosti koje emituje Mp2 i na taj na~in nam obavje{tajci ni{ta ne}e mo}i. Jer sve {to je umjereno to ne {teti. Ovaj put smo se te{ko “izvukli”, ali va`no je da jesmo, pa bilo kako bilo, opet smo nadmudrili vanzemaljce!! Do moje druge misije i nevjerovatnih otkri}a, ~uvajte se stanovnici Zemlje, pozdravlja vas tajni agent M3P, vama na usluzi!
Amina Hrusti}
18
![Page 19: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/19.jpg)
19
Arnes D`ido, Vare{
11.9.1989. god.
MS[ Nordbat 2
Volonter u projektu “Intercity teatar“
CAFFÈKako je `ivjeti bez TV-a, interneta i mobitela
Ispovijest kampera Daske koje `ivot zna~e
Kada sam krenuo na kamp mislio sam kako }u sigurno tamo na}i novu ljubav. I jesam, zaljubio sam se u pozori{te i “daske koje `ivot zna~e”. ^ini mi se da je to bila ljubav na prvi pogled koja }e trajati cijeli `ivot! Kona~no je osvanuo i taj ponedjeljak, 2.7.2007. kada smo stigli u Vogo{}u. Dugo nam je trebalo dok smo na{li put do Doma mladih. “Bo`e dragi, kuda ja to idem?!”, mislio sam u sebi dok smo prolazili uskom stazom kroz {umu.
Kad smo se napokon smjestili, prvo {to sam zapazio je da nema mre`e na mobitelu, nema TV-a, intereneta, ama ba{ ni{ta. HO]U KU]I!!! Tada su stigli i drugi mladi. I oni su bili kao ja. Kiselo se smiju, a u sebi pla~u.
Nakon ru~ka po~ele su radionice. Ostatak dana smo se dru`ili i bolje upoznali. A nave~er smo imali KULTURNO VE^E. Naredni dan stigle su sestra Magdalena i D`enita Imamovi} s kojom smo po~eli praviti predstavu. “A Bog te stvorio, na {ta }e ovo li~iti, teksta ni za lijeka, narod ovo ne}e razumjeti!”, zabrinuto je komentirala Minela kad smo po~eli raditi. Ali u roku od pet dana obavili smo fantasti~an posao.
Nema signala - pa mater sam zaboravio, a ona jadnica mene nije. @ena zvala, zvala, zvala al' d`aba.
Bio sam specijalni gost
Svi smo, kroz zabavu u prirodi, zaboravili i na TV i na mobitel i na internet. Kako nam je bilo super! Kroz pedagogiju do`ivljaja stekli smo nevjerovatno prijateljstvo, ono - postali smo ko bra}a i sestre.
Taj period proveden u kampu nikad ne}u zaboraviti. Tiana mi je jednom rekla: "D`ido, kad smo tek do{li i sve vidjeli, spremala sam atentat na tebe jer si me nagovorio na ovo, al' }u te sad ~astiti i hvala ti mnogo!"
Svako ve~e, svaki dan, prolazili su tako brzo, kao dlanom o dlan, kroz igrice. Posebno da naglasim dernek na kojem je bilo ludo - svi mu{karci su se obukli u ̀ ensku odje}u, a ja sam bio specijalni gost (Selma Bajrami).
Niko ni u jednom trenutku nije spomenuo ni internet ni TV, a mobitel nam d`aba spominjat kad nema signala. Zaboravili smo na ku}u i telefon tako da su se roditelji u jednom trenutku zapitali {ta je s njihovom djecom, kako
su i je li sve uredu. Po~eli su zvati sestru Magdalenu u Sarajevu... A nama SUPER!!! Mi slobodni kao pti~ice. Ne zvrnda mobitel. Rekoh jednom Tiani: "Hej bona Tiana, jest ovo dobro, a seriju nisam gledao ni ne pamtim kad.” Kad me je mama napokon ~ula, `ena samo {to nije po~ela plakati, a ja ti njoj: "Stara, ne}u ku}i!” Zadnji dan je bio nezaboravan. RASTANAK I PREMIJERA PREDSTAVE!!!
Svi su plakali
Po~eli su stizati roditelji i malo nas je nervoza spucala. Ja sam ve} ranije glumio i meni je bilo lak{e u odnosu na one kojima je to bilo prvi put. Jedina misao koja mi je prolazila kroz glavu bila je ho}e li ovo dobro pro}i, da li }e to narod prihvatiti. Nakon generalne probe pred publikom svi smo se zagrlili i po~eli plakati.
Do suza smo natjerali i ostale ljude koji su gledali predstavu. Svi su plakali i grlili se, prvo zbog na{eg uspjeha, pa onda zbog rastanka. Jedino nas je tje{ilo to {to }emo se opet vidjeti u Sarajevu. Bilo mi je te{ko {to se rastajemo i bio sam malo "skrhan”. Svi su govorili: "Joj, jest nam `ao i jedva ~ekamo august da se ponovo vidimo”, a u o~ima su im blistale suze.
Shvatili smo da nam je ovaj cijeli period proveden zajedno pomogao da u`ivamo na druga~iji na~in. Nismo sjedili u zagu{ljivim kafi}ima niti "blejali” u TV i kompjuter. Mi smo postali ti koji su na sceni i koji zaokupljaju pa`nju gledatelja. Izvukli smo se iz svakodnevnice, postali slobodni umjetnici, pomjerili svoje granice i stekli prijatelje.
Taj trenutak koji smo proveli zajedno niko od nas ne}e zaboraviti, jer je to zaista jedno predivno iskustvo u `ivotu. I naravno, zahvaljujem u ime svih nas sestri Magdaleni, Tamari Mi{kovi}, Samiru Selimovi}u, Dejanu Mikovi}u i D`eniti Imamovi}. Isto tako bih preporu~io ko god mo`e da se uklju~i u NARKO-NE, jer sigurno se ne}e pokajati.
D`ido Arnes
19Slavim uspjeh
Kulturno ve~eProba predstave
![Page 20: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/20.jpg)
20Druge volim od srca
CAFFÈ
Znam da mnogi misle da je “uzaludno i bezveze” tro{iti vrijeme okupljaju}i se na nekim “dosadnim” seminarima i satima slu{aju}i predavanja. Vjerujte - nije !!!
Ono {to je najbolje, NIKAD VAM NE NEDOSTAJE ZABAVE I PRIJATELJA, uvijek ste tu s najboljom rajom iz cijele BiH, a s njima vam nikad ne mo`e biti dosadno.
NARKO-NE je i ovog ljeta pru`io priliku grupi od 16 mladih da prisustvuju ~etverodnevnoj edukaciji o novinarstvu odr`anoj u Sarajevu. Dobili su priliku da postanu dopisnici magazina za mlade Preventeen. Kao u~esnik u tom seminaru tvrdim da nije bilo bolje edukacije i sticanja znanja kroz zabavu. Isprva smo svi mislili da }e biti te{ko i dosadno, ali ispalo je potpuno suprotno - bilo nam je ludo i nezaboravno.
A {to je najbolje, nikad nam nije bilo dosta zeze i zabave.
“Predavanja nam nisu bila klasi~na i sumorna, ve} puna smijeha i provala koje su nam prire|ivali na{i novinari D`enana i [evko” - izjavila je Amina, u~esnica u ovom seminaru.
A o svim na{im do`ivljajima iza scene intervjuisali smo jednu od u~esnica seminara novinarstva, Nasihu Sivro iz Viteza.
Da li ste se zaista mogli zabaviti na seminaru u Sarajevu?
- Naravno da jesmo, iako je seminar bio poprili~no te`ak mogli smo ipak ukrasti vremena za zabavu, pa makar to bila {etnja po gradu.
[ta se to sve de{avalo u backstage-u ?
- Pa bilo je puno zezanja, zabave, prvih ljubavi, no}nih izlazaka s urednicom Nata{om... Najsmje{nije je bilo to {to smo sami sebi odredili vrijeme spavanja, a na kraju niko to nije po{tovao, uvijek se de{avalo da neko tr~i do ne~ije sobe, ili se u nekoj ~uje smijeh. Ali, morali smo ~ekati da Nata{a zaspi da bismo se dru`ili zajedno do jutarnjih sati.
Da li ti je neko posebno ostao u sje}anju?
- Pa da, to je “na{a Selma Bajrami”. Za one koji ne znaju, to je Arnes D`ido iz Vare{a. On je izvrstan komi~ar koji nas je sve zabavljao i nasmijavao. Sje}am se da je uvijek kada smo bili umorni od predavanja i kad smo mislili da ne mo`emo dalje, namjerno provaljivao i tako nas razbu|ivao. Ali ne mogu da izostavim i ostale, jer su svi oni posebni. Svako od njih ima}e posebno mjesto u mom sje}anju i srcu.
Da li ste imali neke posebne igre?
- Uglavnom da, ali najvi{e se sje}am jedne, “vru}a stolica”, gdje je jedna osoba sjedila na stolici, a drugi su joj postavljali pitanja. Pored toga, bili smo
U BACKSTAGE - u SEMINARA
Trening za dopisnike
![Page 21: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/21.jpg)
21
Zerina Alihod`a, Vitez
5.8.1991. god.
MS[ Vitez
Volonter u projektu “Interkulturalne kreativne sedmice“
IKS i hop!Po~etkom ovog mjeseca spontano sam se odlu~io da napustim Berlin i jedan mjesec provedem u Bosni, kako bi putovao i radio, ali i da bi opet vidio mnoge ljude, koje sam prije dvije godine upoznao prilikom interkulturalnih kreativnih sedmica. Doista sam se tome radovao! Preko sestre Magdalene znao sam da za vrijeme moje posjete biti }e IKS (Interkulturalne kreativne sedmice) 2007. Prije dvije godine i sam sam bio u~esnik IKS-a. Vodio sam radionicu u Vitezu i sa jednom grupom mladih sam pripremao dokumentaciju za zavr{nu manifestaciju. Kako smo kao grupa “reporetera“ dan za danom bili u`ivo na razli~itim projektima, imao sam mnogo prilika da vidim i saznam za{to ovaj rad mladima toliko zna~i.
Moj dojam IKS-a je bio, da razli~iti projekti, koji su mladi sa studentima iz [vicarske i Njema~ke zajedno razvili, nude mnoge mogu}nosti, da mladi poka`u potencijale, njihovu kreativnost, sposobnost rada u timu, spretnost u organizacijskim stvarima i ru~nom radu, da ne{to smisleno naprave u svoje slobodno vrijeme. Kao nagradu mogli su do`ivjeti, kako zahvaljuju}i njihovoj energiji nastaje igrali{te, park ili slika na zidu i na kraju se mo`e prezentirati kao gotovi projekt. I ove godine, kada sam posjetio zavr{nu manifestaciju u Vare{u i Vitezu, vidio sam {to IKS mo`e u~initi, ponosni teenager-i su pripremali ru~ak, pjevali pjesme, zajedno plesali i
U svakom problemu vidim {ansu
vrlo produktivni i odlu~ili da }emo pisati neke teme na primjer o tome {to nam nudi NVO i kako mudro iskoristiti slobodno vrijeme, a dogovorili smo i neke intervjue...
Da li si do`ivjela posebno iskustvo u Sarajevu?
- Pa, dobila sam prvenstveno novo iskustvo, upotpunila sam svoje znanje novim stvarima, upoznala nove ljude i stekla nove prijatelje.
Da li bi ne{to poru~ila mladima koji imaju priliku da u~estvuju u ovakvom seminaru?
- Ne o~ajavajte, u~lanite se u NARKO-NE i nikad vam ne}e biti dosadno jer tu }ete se dobro zabaviti, mo`da i “zaljubiti”, ali i sigurno sresti prave prijatelje do groba.
Alihod`a Zerina
21
CAFFÈ
Volonteri pred Vije}nicom u Sarajevu
Bojili smo zidove
![Page 22: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/22.jpg)
22
Andreas Monning, Berlin, Deutschland
2.5.1973. god.
Freier Journalist
posjetiteljima prezentirali svoje rezultate.Tu je bilo radosti, zabave, i osje}aj da se zajedno ne{to mo`e napraviti.
Mladi trebaju perspektive
Tokom moje dvije posjete Bosni i Hercegovini obi{ao sam mnoga mjesta i razgovarao sa mnogim ljudima. Znam da jo{ uvijek premalo znam, ali mislim da sam dobio dobar utisak, {to to zna~i nakon rata u ovoj zemlji odrastati, `ivjeti i raditi. Politi~ku, religijsku i dru{tvenu pozadinu mislim da nikad ne}u uspjeti stvarno razumijeti. Neke stvari, sam siguran, neke stvari va`e svugdje, ne samo ovdje, na balkanu, i ne samo u Europi, nego na cijelom svijetu, da bi sa rado{}u `ivjeli u jednom gradu, jednoj dr`avi, mladima su potrebne perspektive i okvirni uslovi, koji ih motiviraju, kako bi pokrenuli ne{to vlastito. Posebno te{ki gospodarski uvjeti ovdje u zemlji to naravno ote`avaju. Znati da {anse da se dobije posao nakon {kole ili studija i nisu dobre, su demotiviraju}e. Pri tome su Bosni i Hercegovini u ovom trenutko motivirani mladi potrebniji nego ikada.
Ljudi rado `ive ovdje
Ova zemlja ima pote{ko}a, ali je i prelijepa, kulutra je o~aravaju}a i uvijek sam iznova osjetio, kako rado ljudi ovdje `ive. Mislim da projekti kao IKS pridonose tome, da mladi opet spoznaju smisao, ne{to poduzmu i grade u njihovoj zemlji, za sebe i duge. Kada do`ive {ta mogu stvoriti iz vlastitog pogona, snage, kreativnosti, to im vra}a osje}aj da je mnogo toga mogu}e. Da stvari nisu nepromijenjive onakve kakve su. Isplati se raditi na ne~emu, {to zna~i vlastita budu}nost, Bosna i Hercegovina, u kojoj razli~ite kulture imaju svoje mjesto, razli~ite religije, raznovrsne ideje i u kojem je zajedni~ki ̀ ivot odre|en jednom misli: biti slobodan, radostan ~ovjek.
Andreas Monning
@ivim svoje snove
Napravili smo TWISTER
CAFFÈ
![Page 23: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/23.jpg)
23
Preventeen-ova nagradna igra
Rije{i i osvojiNa posljednjoj stranici magazina nalaze se fotografije na kojima mo`ete vidjeti na{e volontere na djelu. Tu }ete prona}i i mozaik kri`aljku ~ijim rje{enjem }ete dobiti odgovor na nagradno pitanje koje glasi: “Gdje se nalaze na{i volonteri?”
Dakle, va{ zadatak je da pojmove iz prilo`enog popisa razmjestite u mre`u kri`aljke. Pravilnim odabirom i upisom u posebno ozna~enim poljima dobi}ete odgovor na nagradno pitanje. Malo }emo vam i pomo}i. U kvadrati}e ozna~ene brojem 1 upi{ite slovo A, a u kvadrati}e ozna~ene brojem 2 upi{ite slovo R.
Pojmovi: ADA IS OVISAN THE ALANES ISTI OVNMOIZ TI AORV ISHOD PRUTI] VAVONIL ARENA KARIV PJ VISOK DO MIR RAI VA[E EOL MO SH VNRUR GAR NVO STELR VONG HEJV RITA OR [ARA ZDRAVA IRI OI [AVOVI ZNO IRRUL O[ TALA ZOV
Po{aljite nam odgovor u kome }ete navesti rje{enje mozaik kri`aljke.
Odgovore mo`ete slati:
Sms-om na broj: 062 422 333
E-mailom: [email protected]
Po{tom: UG NARKO-NE/PREVENTEENJosipa Vanca{a 21/2, 71 000 Sarajevo
Pored odgovora obavezno navedite svoje ime i prezime, telefon i adresu.
Sretni dobitnici bit }e nagra|eni, a pravo na sudjelovanje imaju svi srednjo{kolci iz BiH.Odgovore po{aljite do 7.10.2007. god. / Nagrade }e biti uru~ene do 1.11.2007. god.
Nagrade:1. Rje~nik engleskog jezika (Longman)
2. MP33. Lopta za pilates
Odgovori koji pristignu nakon 7.10.2007. ne}emo uzeti u obzir.
Dobitnica prve nagrade za pro{li broj je Maja [e}erovi} (Zenica), druge Miljan Cvijeti} (Sokolac), a tre}e Ivana Arlovi} (Ora{je).
![Page 24: Rije~ urednice 3.pdf · 2016-12-27 · 1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja 2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije](https://reader033.vdocuments.pub/reader033/viewer/2022041809/5e569ef4cb89e94385262176/html5/thumbnails/24.jpg)