rije^ glavnoga urednika na[e [umarsko [kolstvo i europska unija na{e {umarsko {kolstvo bilje`i svoj...

$: RIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA NA[E [UMARSKO [KOLSTVO I EUROPSKA UNIJA Na{e {umarsko {kolstvo bilje`i svoj po~etak osnutkom Gospodarsko-{umarskoga u~ili{ta 1860. godine u Kri`evcima. U~i$
5-6GODINA CXXIX

Zagreb

2005

[UMARSKI LISTHRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO

UDC 630*ISSN

0373–1332CODENSULIAB

RIJE^ GLAVNOGA UREDNIKA

NA[E [UMARSKO [KOLSTVO I EUROPSKA UNIJANa{e {umarsko {kolstvo biljeì svoj po~etak osnutkom Gospodarsko-{umarskoga u~ili{ta

1860. godine u Krièvcima. U~ili{te je preraslo 1898. godine u [umarsku akademiju u okviruSveu~ili{ta u Zagrebu. Godine 1919. Akademija ulazi u Poljoprivredno-{umarski fakultetistoga Sveu~ili{ta. [umarska i drvno-tehnolo{ka nastava odvajaju se 1960. godine od agro-nomije u samostalni [umarski fakultet Sveu~ilita u Zagrebu.

Poslije Drugoga svjetskog rata osniva se vi{e srednjih {umarskih {kola od kojih ona uKarlovcu najvi{e zadovoljava potrebe {umarske struke u dijapazonu od ~uvara {ume i lugarado diplomiranoga inènjera {umarstva.

Visoko{kolska {umarska nastava, kao i ona na U~ili{tu, imala je jednim dijelom uzor uonda{njim europskim {umarskim u~ili{tima Austrougarske te {umarskim fakultetima u Be~u,Münchenu i Pragu, gdje se {koluju {umarski inènjeri koji su udarili temelje hrvatskoj {u-marskoj znanosti i praksi (K o z a r a c , P e t r a ~ i } , N e n a d i } , L e v a k o v i } ).

Hrvatska je u {umarstvu imala svoje osobitosti {to ju je razlikovalo od ostalih. To su ni-zinske pra{ume hrasta lu`njaka Posavine, Podravine i Podunavlja, bukovo-jelove pra{umeHrvatskih Dinarida i goli kr{ uz obalu Jadrana. Uz klasi~nu {umarsku nastavu U~ili{te i fa-kulteti bave se osobito obnovom nizinskih pra{uma, pretvaranjem bukovo-jelovih {umaDinarida u prebornu {umu te po{umljavanjem gologa kr{a. U sva tri spomenuta podru~jahrvatska {umarska znanost i struka postigli su zna~ajne uspjehe, {to se zrcali u prirodnoj igospodarskoj vrijednosti na{ih {uma.

U na~elima Bolonjske deklaracije (3 + 2, potanko vidi stru~no savjetovanje Hrvatskoga{umarskoga dru{tva u Danima hrvatskoga {umarstva 2005. u ovome broju [.L.) koju jeEuropska unija prihvatila kao svoj model visoko{kolskoga obrazovanja, te{ko }e biti pri-lagoditi {umarsku dodiplomsku nastavu u 3 godine i prilagoditi je potrebama prakse.

@elimo li i dalje imati uspje{nu visoko{kolsku {umarsku nastavu potrebno je nastavnimprogramom obuhvatiti biolo{ku, tehni~ku i gospodarsku komponentu. Veliko zna~enje imat}e u budu}nosti urbano {umarstvo i ekofiziolo{ka istraìvanja u odnosu na klimatske pro-mjene i novonastale {umske {tete. To }e zasigurno ukazati na potrebu dodatnih predmeta uprogramu nastave i pitanje je {to uklopiti, a {to izbaciti, a obuhvatiti {umu kao najsloènijikopneni ekosustav.

Prava odluka za {ume u Hrvatskoj je njihova op}a za{tita u ~itavoj povr{ini uz potraj-no i razumno kori{tenje drva te plemenite sirovine koje se ~ovjek zasigurno ne èli odre}ikao ni svih drugih blagodati koje daje taj vegetacijski oblik. Uz ovaj vrlo visoki cilj ide i obra-zovanje {umarskih akademaca uz prilagodbu Bolonjskoj deklaraciji, ali i nje tome cilju.

Prof. dr. sc. Branimir Prpi}

Naslovna stranica – Front page:Goranska razglednica – ljeto (2. bjelovarski salon fotografija – 17. 6 - 7. 7. 2005.)The scenery of Gorski Kotar – summer(Foto – Photo: @. Kastner)Naklada 1700 primjeraka

UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332CODEN SULIAB

[ U M A R S K I L I S TZnanstveno-stru~no i stale{ko glasilo Hrvatskoga {umarskog dru{tva

Journal of the Forestry Society of Croatia – Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins – Revue de la Société forestière croateUre|iva~ki savjet:

1. Robert Abramovi}, dipl. ing.2. Dalibor Bakran, dipl. ing.3. Stjepan Blaì~evi}, dipl. ing.4. Mr. sc. Miroslav Brnica5. Davor Butorac, dipl. ing.6. Mr. sc. Josip Dundovi}7. Ivan Duvnjak, dipl. ing.8. Ivan \uki}, dipl. ing.9. Dr. sc. Joso Gra~an

10. Prof. dr. sc. Ivica Grbac11. Ilija Gregorovi}, dipl. ing.12. Dubravko Hodak, dipl. ing.13. Zvonko Kranjc, dipl. ing.14. Herbert Krauthacker, dipl. ing.15. Ivan Matasin, dipl. ing.16. Akademik Slavko Mati},

predsjednik17. Mr. sc. Ivan Pentek

18. Vlatko Petrovi}, dipl. ing.19. Dragomir Pfeifer, dipl. ing.20. Prof. dr. sc. Branimir Prpi}21. Draèn [trkovi}, dipl. ing.22. Dalibor Tomljanovi}, dipl. ing.23. Dr. sc. Vlado Topi}24. Oliver Vlaini}, dipl. ing.25. Prof. dr. sc. Joso Vukeli}

Ure|iva~ki odbor po znanstveno-stru~nim podru~jima:1.[umski ekosustavi 4.Za{tita {uma

Prof. dr. sc. Joso Vukeli}, urednik podru~ja Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik podru~jaUrednici znanstvenih grana: Urednici znanstvenih grana:Prof. dr. sc. Zvonko Seletkovi}, ekologija i Prof. dr. sc. Milan Glava{, {umarska fitopatologijabiologija {uma Izv. prof. dr. sc. Boris Hra{ovec, {umarska entomologijaProf. dr. sc. Branimir Prpi}, fiziologija i prehrana Mr. sc. Petar Jurjevi}, {umski poàri{umskog drve}a 5.Izmjera {uma i {umarska biometrikaDr. sc. Joso Gra~an, genetika i oplemenjivanje Izv. prof. dr. sc. Nikola Luki}, urednik podru~ja{umskog drve}a Urednici znanstvenih grana:Izv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, {umarska pedologija Doc. dr. sc. Vladimir Ku{an, geodezijaDoc. dr. sc. Marijan Grube{i}, lovstvo 6.Ure|ivanje {uma

2.Uzgajanje {uma i hortikultura Doc. dr. sc. Juro âvlovi}, urednik podru~jaAkademik Slavko Mati}, urednik podru~ja Urednici znanstvenih grana:Urednici znanstvenih grana: Izv. prof. dr. sc. Ivan Martini}, organizacija rada i Dr. sc. Stevo Orli}, {umsko sjemenarstvo i rasadni~arstvo {umarska ekonomikaDr. sc. Vlado Topi}, kr{ke {ume Branko Me{tri}, dipl. ing. {um., informatika u Doc. dr. sc. @eljko [panjol, za{ti}eni objekti prirode {umarstvu

3.Iskori{}ivanje {uma 7.[umarska politikaProf. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik podru~ja Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um., povijest {umarstva,Urednici znanstvenih grana: bibliografija, stale{ke vijestiDoc. dr. sc. Dragutin Pi~man, {umske prometnice Prof. dr. sc. Branimir Prpi}, ekologija i njega krajolika,Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija {umarstva op}ekorisne funkcije {umaDoc. dr. sc. Slavko Govor~in, nauka o drvu i pilanskaprerada drva

^lanovi Ure|iva~kog odbora iz inozemstvaProf. dr. sc. Vladimir Beus, Bosna i HercegovinaProf. dr. sc. Vjekoslav Glava~, Njema~kaProf. dr. sc. Emil Klimo, ê{kaDoc. dr. sc. Bo{tjan Ko{ir, Slovenija

Dr. sc. Konrad Pintari}, prof. em., Bosna i HercegovinaProf. dr. sc. Milan Saniga, Slova~kaDr. sc. Martin Schneider-Jacoby, Njema~kaProf. dr. sc. Iztok Winkler, Slovenija

Glavni i odgovorni urednik – prof. dr. sc. Branimir Prpi}Tehni~ki urednik – Hranislav Jakovac, dipl. ing. {um.Lektor – Dijana Sekuli}-Blaìna

Znanstveni ~lanci podlijeù me|unarodnoj recenziji.Recenzenti su doktori {umarskih znanosti u Hrvatskoj,Slova~koj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama zavisno o odluci uredni{tva.âsopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.

Na osnovi mi{ljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »[umarski list« smatra se znanstvenim ~asopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (~lanak 57. g.)

SADR@AJ – CONTENTSIZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 232.1 (001)O r l i } , S., S. P e r i } : Prou~avanje uspijevanja provenijencija duglazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) na KrndijiStudy of Growth of Douglas Fir Provenances (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) on Krndija 243UDK 630* 228 + 561 (001)K r i ` a n e c , R.: Vrijeme prijelaza kao pokazatelj promjena u razvoju {umskih sastojina prebornog uzgojnog oblikaTransition Time as an Indicator of Changes in the Development of Forest Stands of Selection Silvicultural Form 251UDK 630* 453 (001)P e r n e k , M., I. P i l a { : Gradacije gubara – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) u HrvatskojGradations of Gypsy Moth – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) in Croatia 263PRETHODNO PRIOP]ENJE – PRELIMINARY COMMUNICATIONUDK 630* 165 (Populus nigra L.)K a j b a , D., I. A n i } , D. P f e i f e r : Potrajnost i o~uvanje genofonda s posebnim osvrtom na europsku crnu topolu (Populus nigra L.)Sustainability and Conservation of Genetic Resources with a Focus on the European Black Poplar (Populus Nigra L.) 271PREGLEDNI ^LANCI – REVIEWSUDK 630* 945.1M e { t r i } , B.: [umarski list – bibliografska baza podataka i njena prezentacijaForestry Journal – Bibliographic Database and Its Presentation 279UDK 630* 641[ p o r ~ i } , M.: Uvid u neka gledi{ta poduzetni{tva u {umarstvu EuropeInsight Into Some Aspects of Entrepreneurship in the European Forestry 287AKTUALNO: Dani hrvatskoga {umarstva, Karlovac 11. - 18. lipnja 2005. 299

• V l a i n i } , O.: Doga|anja od 11. do 16. lipnja 2005. 299• J a k o v a c , H.: Zapisnik 109. redovite skup{tine H[D-a 301• M r k o b r a d , M.: 6. dr`avno natjecanje {umarskih radnika 335• Gubijan, @.: 2. bjelovarski salon fotografije “[uma okom {umara” 338P o p i j a ~ , M.: Pretpristupni programi Europske unije i mogu}nosti njihove primjene 340F r k o v i } , A.: Obnovljen kazali{ni perivoj u Rijeci 348F r k o v i } , A.: Kornja{i na po{tanskim markama 350OBLJETNICEK l e p a c , D.: 120. godi{njica ro|enja i 50. godi{njica smrti prof. dr. Antuna Levakovi}a – uzor znanstvenika 351M r k o b r a d , M.: Obilje`ena 240. godi{njica {umarije Krasno i otvoren prvi {umarski muzej u Hrvatskoj 353ZA[TITA PRIRODE: A r a ~ , K.: @li~arka (Platalea leucorodia L.) 355K r a n j ~ e v, R.: @u}kasta dalmatinska kokica (Ophrys flavicans Vis.) 356K r a n j ~ e v, R.: Kamenjak 359R a d o s a v l j e v i } , D.: Europsko takmi~enje u ̀ abicama Vara`din – Beli Kipi 361ME\UNARODNA SURADNJAD u n d o v i } , J.: 1. Srednjoeuropska konferencija o biomasi 362A n i } , I.: Pro Silva Europa u Hrvatskoj 364IZ EKOLOGIJE: Vi z e n t a n e r , J.: Mikrobiolo{ka gnojiva 365KNJIGE I ̂ ASOPISIG r o s p i } , F.: L’Italia forestale e montana, Alberi e territorio 366, 368IN MEMIORIAM: B e v a n d a , P., B. P r p i } : Stjepan Ljevak, (1927–2005) 371Napomena: Uredni{tvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

PROUÂVANJE USPIJEVANJA PROVENIJENCIJA DUGLAZIJE (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) NA KRNDIJISTUDY OF GROWTH OF DOUGLAS FIR PROVENANCES

(Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) ON KRNDIJAStevo ORLI], Sanja PERI]*

SA@ETAK: Programom istraìvanja obuhva}eno je 12 provenijencija ze-lene duglazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco), i to: 6 iz SAD, 3 izBritanske Columbije, 1 iz Danske, 1 iz Bugarske i 1 iz Hrvatske. U radu suprikazani rezultati terenskog pokusa na Krndiji, [umarija Na{ice, a odnose sena 10. i 24. godinu od osnivanja pokusa, odnosno na 13. i 27. godinu starostibiljaka. Najbolje rezultate u preìvljenju, visinskom, debljinskom i volumnomrastu pokazale su provenijencije iz Danske (J) i Bugarske (R). Doma}a prove-nijencija Buzet (S) bolja je od prosjeka svih provenijencija. Od izvornih sje-vernoameri~kih provenijencija najbolje su one iz obalnog podru~ja saveznedràve Washington, s niìh nadmorskih visina.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : zelena duglazija, provenijencije, preìvljenje, rast

IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 232.1 (001)

[umarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 243-250

243

1. UVOD I PROBLEMI – Introduction and problemsZelena duglazija pripada me|u najproduktivnije i

gospodarski najinteresantnije vrste {umskog drve}a uSAD. Ona ima veliki prirodni areal uspijevanja u hori-zontalnom i vertikalnom smislu (od Californije do Bri-tanske Columbije i od morske obale do 1500 m nad-morske visine), a posljedica toga je i velik broj prove-nijencija (G ö h r e , 1958.).

Poznavanje uspijevanja pojedinih provenijencijaodlu~uju}e je kada se ovu vrstu èli unositi u podru~jaizvan njezina prirodnog areala. Zbog toga su europski{umari tom pitanju posvetili veliku pozornost, koja seogleda u prou~avanju brojnih provenijencija, u teren-skim pokusima diljem Europe te brojnim napisanim iobjavljenim radovima.

Zelena duglazija unesena je u na{e podru~je u prvojpolovici 19. stolje}a. Me|utim, sve do druge polovice20. stolje}a nije bilo {ire uporabe ove vrste u {umar-

stvu Hrvatske. Iza 1960. godine kada je u Hrvatskojpokrenuta akcija po{umljavanja slobodnih {umskih iizvan{umskih povr{ina porastao je interes za zelenuduglaziju, odnosno za njezinim najpovoljnijim prove-nijencijama za na{e podru~je.

[umarski institut, Jastrebarsko 1965. godine naba-vio je 19 uzoraka sjemena zelene duglazije razli~itihprovenijencija. Cilj je bio istraìti uspijevanje poje-dinih provenijencija u razli~itim stani{nim uvjetimaRepublike Hrvatske. Osnovana su 4 terenska pokusana izvan{umskim povr{inama, a prvi rezultati o uspije-vanju pojedinih provenijencija iz tih pokusa objavljenisu (O r l i } , O c v i r e k , 1994). U ovom radu prikazat}emo rezultate o uspijevanju zelene duglazije razli~itihprovenijencija u terenskom pokusu na Krndiji, Uprava{uma Na{ice (D o k u { , 1973).

* Dr. sc. Stevo Orli}, dr. sc. Sanja Peri}[umarski institut Jastrebarsko

2. PODRU^JE ISTRA@IVANJA – Research areaTerenski pokus 12 provenijencija zelene duglazije

na podru~ju Uprave {uma Na{ice, g.j. “Krndija-Seon-ska”, lokalitet Paulinovac, odjel 74 a,b je osnovan uprolje}e 1969. godine. U vegetacijskom pogledu to jepodru~je brdske bukove {ume (Tip II E 11).

Lokalitet Paulinovac se nalazi uz cestu Poèga-Na{ice. To je blago nagnuta jugoisto~na padina na nad-

morskoj visini 320–340 m. Pedolo{ka istraìvanja po-vr{ine pokazala su da se radi o dubokom kiselo sme-|em skeletoidnom tlu. Klima ovog podru~ja ozna~ena

je prema Köppenovoj klasifikaciji oznakom Cfwbx”,{to zna~i da ovdje vlada toplo umjerena ki{na klima.

S. Orli}, S. Peri}: PROUÂVANJE USPIJEVANJA PROVENIJENCIJA DUGLAZIJE ... [umarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 243-250

244

3. METODA RADA – Work method

Tablica 1. Porijeklo i zemljopisni poloàj provenijencijaTable 1 Origin and geographical position of provenancesNadmorska Geografske koordinate

Oznaka Provenijencija visina, m Geographical coordinateMark Provenance Altitude, m [irina Duìna

Latitude LongitudeA SHELTON, Washington 30 - 150 47o 11’ N 123o 10’ WC SHADY COVE, Oregon 1350 42o 36’ N 122o 50’ WD TENINO, Washington 100 - 200 46o 45’ N 122o 40’ WE ELMA, Washington 100 - 200 47o 00’ N 123o 30’ WF ELK RIVER FALLS, B. C. - - -I MERVILLE BLACK, B. C. - - -J HVIDKILDE, Danska - - -L SALMON ARM, B. C. 450 - 600 50o 50’ N 119o 10’ WM PE ELL, Washington 150 - 300 46o 45’ N 123o 15’ WR [IPKA, Bugarska 650 - 780 42o 43’ N 25o 20’ ES BUZET, Hrvatska 10 45o 04’ N 13o 38’ ET CASTLE ROCK, Wash. - - -

IV Blok

IV Block

III Blok

III Block

II Blok

II Block

I Blok

I Block

I A D M

E R L T

J C S F

F T I C

R E M S

D L J A

M S E D

C F A I

T J R L

L D F E

A M T R

S I C J

Plan pokusa 12 provenijencija zelene duglazije

Pokusna ploha “Krndija”Veli~ina pokusa: 296 x 104 mRadna ploha: 16 x 16 mNadmorska visina: 320 - 340 mZemljopisni poloàj: 45o 36’ N17o 59’ E

Pokus je osnovan u randomiziranom blok sustavu uz 4 po-navljanja (plan pokusa). Osnovni razmak sadnje je 2 x 2 m.Zelena duglazija sa|ena je uz razmak 4 x 4 m, a izme|u je sa-|ena obi~na smreka 1+2 godina stara. U Tablici 1. izneseni supodaci o porijeklu i zemljopisnom poloàju za provenijencijekoje smo imali, za 4 provenijencije nismo dobili to~ne po-datke o porijeklu (oznaka: F, I, J, T).

[umske sadnice proizvedene su u rasadniku [umarskoginstituta, Jastrebarsko u Jiffy lon~i}ima promjera 8 cm, i bilesu stare 2+1 godinu, s izuzetkom provenijencije Castle Rock,Wash. (T) koja je bila stara 2+0 godina i sa|ena je s golimkorijenom.

Tijekom 5 godina iza osnivanja u pokusu su vr{ene redov-ne mjere njege (popunjavanje, ~i{}enje i dr.) i za{tite.

Registracija preìvljenja te visinskog i debljinskog rasta iprirasta vr{ene su svake godine prvih 5 godina, a zatim u 10. i24. godini. Od svake provenijencije, mjeri se 100 biljaka (25 x 4). U ovom radu prikazat }emo prosje~ne vrijednosti opreìvljenju te visinskom, debljinskom i volumnom rastu(Tablica 2, 3, 4, 5) u 10. i 24. godini od osnivanja pokusa, teminimalni i maksimalni iznos kao i standardnu devijaciju(SD) svake provenijencije.

Visine su mjerene s to~nosti 1,0 cm, a prsni promjeri sto~nosti 1,0 mm. Drvna masa srednjeg sastojinskog stablaobra~unata je po formuli v = g x h x 0,45, a drvna masa na haV= v x 625 x % preìvljenja.

Analiza varijance i F test za visinu i prsni promjer u 10. i24. godini provedeni su na temelju prosje~ne vrijednosti pro-venijencije.


245

4. REZULTATI ISTRA@IVANJA I RASPRAVA – Results of investigation and discussion

Tablica 2. Podaci o preìvljenju – Table 2 Survival dataOznaka Provenijencija u 10. god. - year u 24. god.- yearMark Provenance % %

A SHELTON, Washington 53.7 53.7C SHADY COVE, Oregon 61.3 57.1D TENINO, Washington 55.3 54.4E ELMA, Washington 66.1 65.3F ELK RIVER FALLS, B. C. 71.4 71.4I MERVILLE BLACK, B. C. 61.4 60.5J HVIDKILDE, Danska 81.1 81.1L SALMON ARM, B. C. 67.8 62.6M PE ELL, Washington 61.0 61.0R [IPKA, Bugarska 83.2 82.2S BUZET, Hrvatska 66.1 65.1T CASTLE ROCK, Wash. 41.8 41.2

Prosjek - Average 64.2 63.0

A C D E F I J L M R Su 24. godini – Year

u 10. godini – Year

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

70.0

80.0

90.0

Provenijencija – ProvenanceT

%

Grafikon 1. Preìvljenje, %Graph. 1 Survival in %

Uspijevanje 12 provenijencija zelene duglazije upokusu na Krndiji glede preìvljavanja te njihov vi-sinski, debljinski i volumni rast, prikazat }emo u 10. i24. godini od osnivanja pokusa, odnosno u 13. i 27.godini totalne starosti biljaka.

4.1 Preìvljenje – SurvivalPreìvljenje biljaka u prosijeku iznosilo je u 10.

godini od osnivanja 64,2 % (od 41,8 % do 83,2 %), a u24. godini 63,0 % (od 41,2 % do 82,2 %). Razlika iz-me|u 10. i 24. godine je minimalna, svega 1,2 %, jerkod ve}ine provenijencija u navedenom razdoblju nijedo{lo do promjene u pogledu preìvljenja. Me|u naj-boljima su provenijencije iz Bugarske (83,2 %) i Dan-ske (81,1 %), a i na{a doma}a provenijencija iz Buzeta(66,1 %) je bolja od prosjeka. Iz tog proizlazi zaklju-

Slika 1. Prikaz 12 provenijencija dulgazije, [umarija Na{iceFigure 1.Douglas fir – 12 provenances, Forest office Na{ice

~ak da su europske provenijencije, koje su se djelomi~-no aklimatizirale na europske stojbinske uvjete u pred-nosti prema izvorno sjevernoameri~kim. Istraìvanjaprovedena u Austriji pokazala su da lokalne proveni-

jencije, uzorci sjemena sa starih stabala i skupina su pointenzitetu rasta jednake onim najboljim iz SAD. Natoj osnovi preporu~a se njihovo kori{tenje u budu}no-sti (S c h u l t z e , R a s c h k a , 2002).

Nagla{avamo da su podaci pre-ìvljenja biljaka u pokusu na Krn-diji niì za 5–10 % u odnosu naneke provenijencije u pokusima udruge 4 regije u Hrvatskoj (O r l i } ,O c v i r e k , 1994).

provenijencija najbolje su one iz savezne dràve Was-hington s niìh nadmorskih visina. Odnosi me|u pro-venijencijama u pogledu apsolutnog minimalnog imaksimalnog iznosa u pokusu prikazani su prosje~nimvrijednostima. Prosje~na vrijednost standardne devija-cije je SD = ±0,97.

U 24. godini odnosi me|u provenijencijama u po-kusu nisu se bitnije izmijenili prema 10. godini, a pros-je~na visina svih provenijencija je 17,79 m (od 16,49do 20,04 m). Najbolje provenijencije i dalje su iz Dan-

ske (20,04 m) i Bugarske (19,13 m), a na{a provenijen-cija Buzet (18,18 m) je bolja od prosjeka.

Ako usporedimo podatke u 10. godini u pokusu“Krndija” s podacima na druga 4 lokaliteta u Hrvatskojza istu starost i iste provenijencije, proizlazi da su onivi{i preko 25% (Orli}, Ocvirek, 1996).

Provedena analiza varijance i F test pokazali su dasu utvr|ene razlike me|u provenijencijama u 10. i 24.godini bile visokosignifikantne (11F33 ra~. 4,68 i 6,32,11F33 tabli~ni 2,84).


246

Tablica 3. Podaci o visini – Table 3 Height dataOznaka Visina - Height, m, 10. god. - year Visina - Average, m, 24. god. - yearMark Max Min Prosj. SD Max Min Prosj. SD

A 7.20 2.10 5.57 1.05 20.00 12.60 17.91 1.17C 6.90 1.90 4.57 0.73 19.50 9.00 16.49 1.49D 8.25 0.76 5.92 1.01 22.00 14.50 18.03 1.17E 9.25 4.80 6.75 0.91 22.50 15.00 19.23 1.19F 8.80 1.60 5.78 0.98 20.50 10.70 17.88 1.50I 8.65 2.20 5.86 1.06 21.00 14.00 17.15 1.18J 10.00 4.40 7.37 0.69 28.00 14.50 20.04 1.42L 6.40 1.00 4.12 1.14 18.00 6.00 14.74 1.86M 9.30 0.97 5.93 1.10 22.00 2.30 17.51 2.58R 8.90 2.70 6.90 1.03 21.70 13.00 19.13 1.38S 8.25 2.00 5.99 1.19 21.00 11.20 18.18 1.29T 8.40 3.45 5.83 0.77 20.20 11.00 17.15 1.29Sredina- Mean 5.88 0.97 17.79 1.46

A C D E F I J L M R S T



0.00

2.00

4.00

6.00

8.00

10.00

12.00

14.00

16.00

18.00

20.00

22.00

h, m

Provenijencija – Provenance

Grafikon 2. Srednja visinaGraph. 2 Mean height

4.2 Visinski rast – Height growthU navedenoj tablici i na grafikonu iznijeti su podaci

u 10. i 24. godini za minimalnu, maksimalnu i prosje-~nu visinu stabala te standardnu devijaciju (±SD)svake provenijencije.

U 10. godini prosje~na visina stabala iznosila je 5,88m (od 4,12 m do 7,37 m). Kao i kod preìvljenja, me|unajboljim provenijncijama su Danska (7,37 m) i Bu-garska (6,90 m). Na{a provenijencija Buzet (5,99 m)bolja je od prosjeka. Od izvornih sjevernoameri~kih

Oznaka Prsni promjer - Dbh, cm, 10. god. - year Prsni promjer - Dbh, cm, 24. god. - yearMark Max Min Prosj. SD Max Min Prosj. SD

A 12.80 1.40 7.88 2.21 34.70 13.10 26.22 4.06C 12.80 0.80 7.50 1.73 34.10 7.00 24.45 4.67D 15.40 2.10 9.05 1.83 38.20 17.20 27.07 4.27E 14.50 5.30 9.73 2.00 42.30 16.20 26.83 4.22F 13.30 0.90 8.80 1.99 39.20 7.00 24.86 5.04I 13.40 1.70 8.85 2.30 35.00 15.60 25.26 4.27J 17.00 5.60 11.93 2.30 43.30 16.90 31.07 5.04L 9.50 0.80 5.65 1.73 32.40 6.70 19.45 4.91M 15.70 1.50 9.35 2.11 45.50 2.50 26.23 6.47R 14.60 3.00 10.95 2.17 35.00 12.40 27.72 4.41S 15.20 1.40 9.30 2.40 38.20 8.60 27.05 4.61T 14.40 3.50 8.73 1.75 37.20 10.20 24.60 4.53

Prosjek - Average 8.98 2.04 25.90 4.71

4.3 Debljinski rast – Diameter growthU navedenoj tablici i na grafikonu prikazani su po-

daci u 10. i 24. godini za minimalni, maksimalni i sred-nji prsni promjer te standardna devijacija za svakuprovenijenciju.

U 10. godini prosje~ni prsni promjer iznosio je 8,98 cm (od 5,65 cm do 11,93 cm). Sli~no kao kod vi-sinskog rasta, najve}i prsni promjer bio je kod proveni-jencije iz Danske (11,93 cm) i Bugarske (10,95 cm).Na{a doma}a provenijencija Buzet (9,30 cm) bolja jeod prosjeka svih provenijencija. Kao i kod visinskograsta od izvornih sjevernoameri~kih provenijencijanajbolje su one iz savezne dr`ave Washington s ni`ihnadmorskih visina. [irina rasipanja podataka u prosje-ku iznosi SD = ± 2,04, i najve}a je kod provenijencijakoje imaju najintenzivniji rast. Prema Kleinschmit-u

najbolje provenijencije u Njema~koj su one iz zapad-nog podru~ja poluotoka Olypic i zapadno od CaseadesWashington (K l e i n s c h m i t at all, 1991).

Tijekom idu}ih 14 godina (10–24. godina) deb-ljinski rast bio je vrlo intenzivan kod gotovo svih pro-venijencija, pa je srednji prsni promjer utrostru~en i iz-nosi 25,90 cm (od 19,45 cm do 31,07 cm). I dalje naj-bolje provenijencije su Danska (31,07 cm) i Bugarska(27,72 cm), a na{a provenijencija Buzet (27,05 cm) bo-lja je od prosjeka. [irina rasipanja u 24. godini iznosi uprosjeku SD = ± 4,71 i znatno je ve}a od one u 10. go-dini, a najve}a je kod provenijencija koje imaju najin-tenzivniji rast.

Kao i kod visine, izneseni podaci o debljinskomrastu u 10. godini u pokusu na Krndiji bolji su u odnosuna pokus 15 provenijencija zelene duglazije u Vara`di-


247

Grafikon 3. Prsni promjerGraph. 3 Dbh

A C D E F I J L M R S T



0.00

5.00

10.00

15.00

20.00

25.00

30.00

35.00

d, cm


Tablica 4. Podaci o prsnom promjeru – Table 4 Dbh data

nu za preko 35 %. (Orli}, Ocvirek, 1990). Prema Pinta-ri}u najbolje rezultate u 10. godini s obzirom na kvali-tetu i intenzitet rasta u Bosni pokazala je provenijenci-ja Alberni iz Britanske Columbije s nadmorske visineod 150 m (P i n t a r i } , 1989).

Provedena analiza varijance i F test pokazali su dasu utvr|ene razlike me|u provenijencijama u 10. i 24.godini bile visokosignifikantne (11F33 ra~. 4,10 i 9,59,11F30 tab. 2,84).

4.4 Drvna masa – VolumeKako smo ve} u metodi rada istakli, drvna masa

srednjeg stabla provenijencije obra~unata je po formuliv = g x h x 0,45, a drvna masa na ha V = v x 625 x %preìvljenja (625 je broj stabala na ha uz razmak sadnje4 x 4 m). Ovaj obra~un nije sasvim to~an s obzirom naproizvodne mogu}nosti provenijencija, ali uvaàva in-tenzitet rasta i preìvljavanje biljaka i daje informacijuo odnosima me|u provenijencijama.

Odnosi me|u provenijencijama u pogledu drvne ma-se srednjeg stabla su analogni onima u pogledu visine iprsnog promjera. Najbolje provenijencije u 10. godinisu iz Danske (0,03681 m3) i Bugarske (0,02453 m3), anajlo{ije su Salmon Arm, Britanska Columbija(0,00482 m3) i Shady Cove, Oregon (0,00905 m3). Od-nos izme|u najbolje i najlo{ije provenijencije u 24. go-dini je 3,4:1. Odnosi me|u provenijencijama s obzi-rom na drvnu masu na ha ni u 24. godini nisu se bitnijeizmijenili.

Kod obra~una drvne mase na ha, u drvnu masusrednjeg stabla (v) i broja posa|enih biljaka na ha(625) u obzir je uzet i postotak preìvljenja (%) biljakasvake provenijencije. Pokazalo se da se odnosi me|uprovenijencijama niti ovdje nisu bitnije izmijenili.Najbolje provenijencije u 24. godini su Danska(347,40 m3/ha) i Bugarska (266,68 m3/ha), a najlo{ija


248

Tablica 5. Podaci o drvnoj masi – Table 5 Volume dataOznaka Provenijencija Drvna masa sred. stabla, m3 Drvna masa na ha, m3

Mark Provenance Volume of mean tree, m3 Volume per ha, m3

u 10. god.-year u 24. god.-year u 10. god.-year u 24. god.-yearA SHELTON, Washington 0.01228 0.43441 4.12 145.69C SHADY COVE, Oregon 0.00905 0.34951 3.47 124.73D TENINO, Washington 0.01732 0.46815 5.99 159.17E ELMA, Washington 0.02248 0.48806 9.29 199.19F ELK RIVER FALLS, B. C. 0.01587 0.39184 7.08 174.86I MERVILLE BLACK, B. C. 0.01635 0.38819 6.27 146.18J HVIDKILDE, Danska 0.03681 0.68537 18.66 347.40L SALMON ARM, B. C. 0.00482 0.19833 2.04 77.60M PE ELL, Washington 0.01841 0.42471 7.02 161.92R [IPKA, Bugarska 0.02453 0.51909 12.76 266.68S BUZET, Hrvatska 0.01833 0.47204 7.57 192.06T CASTLE ROCK, Wash. 0.01548 0.36658 4.04 94.39Prosjek - Average 0.01764 0.43219 7.08 170.13

Slika 2. Najbolja provenijencija iz Danske “Hvidbilde (oznaka J)Figure 2. The best provenance from DenmarkSalamon Arm, Britanska Columbija (77,60 m3/ha) iCastel Rock, Washington (94,39 m3/ha). Na{a doma}aprovenijencija Buzet (192,06 m3/ha) bolja je od prosje-ka. Izneseni podaci potvr|uju da su provenijencije


249

E F I J L M R S T


u 24. godini – YearA C D

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

m3


Grafikon 4. Drvna masa srednjeg stablaGraph. 4 Volume of mean tree

koje su imale najbrì rast imale i najvi{i postotak pre-ìvljenja. I na{a ranija istraìvanja pokazala su sli~nerezultate (O r l i } , O c v i r e k , 1994).

Provenijencije iz savezne dràve Washington s ni-ìh nadmorskih visina su me|u boljima, u apsolutnomiznosu obra~unata drvna masa je bolja od prosjeka ili je

ravna prosje~nom iznosu (Tablica 5). Dittmer i Knappsu u 27. godini u isto~noj Njema~koj registrirali teku}iprirast od 26 m3/ha za iste provenijencije, {to je premanjima daleko bolje od bilo koje doma}e vrste (D i t t -m a r , K n a p p , 1987).

PRETHODNI ZAKLJU^CI – Preliminary conclusionsNaprijed izneseni podaci o preìvljenju, visinskom,

debljinskom i volumnom rastu pokazuju od kolikog jezna~enja porijeklo sjemena za uno{enje i uzgoj zeleneduglazije u na{im stojbinskim uvjetima. Rezultateizme|u najlo{ije i najbolje provenijencije u 24. godinistarosti u pogledu: visine je 1:1,4; prsnog promjera1:1,6 i volumena srednjeg stabla 1:3,4. Analiza vari-jance i F test pokazali su da su utvr|ene razlike bile vi-sokosignifikantne (1 %) u 10. i 24. godini starosti.

Najbolje provenijencije za istraìvane stojbinskeuvjete na Krndiji su provenijencije iz Danske (Hvid-kilde) i Bugarske ([ipka), a od izvornih sjevernoame-ri~kih provenijencija one iz savezne dràve Washing-ton s niìh nadmorskih visina (do 300 m). Na{a doma-

}a provenijencija (Buzet) bolja je od prosjeka svih pro-venijencija.

Ste~ena saznanja u nas se ve} koriste kod nabavesjemena za proizvodnju sadnica, odnosno za osnivanjenovih nasada.

Uz va`nost porijekla sjemena vrlo je vaàn izborodgovaraju}eg stani{ta. Zelena duglazija najbolje re-zultate pokazuje na {umskim stani{tima u podru~jubrdske bukove {ume. Naime, pokazalo se da su podaciiz pokusa na Krndiji bolji za preko 25 % u odnosu nadruga 4 lokaliteta u Hrvatskoj na izvan{umskim povr-{inama za istu starost biljaka i iste provenijencije.

LITERATURA – ReferencesD i t t m a r , O., E. K n a p p , 1987.: Further silvicultural

and yield information for growing Druglas fir inthe East German lowland, on the basis of the1961. international Druglas fir provenance trial,Socialistische Forstwirtscaf 36.6, 178–181., E.German.

D o k u { , A., 1973.: Komparativan pokus 12 proveni-jencija zelene duglazije u Paulinovcu, Izvje{taj

za 1971. i 1972. godinu, Dokumnetacija [umar-ski institut, Jastrebarsko.

G ö h r e , K., 1958.: Die Duglasie und ihr Holz, Berlin.K l e i n s c h m i t , J., J. S w o l b a , H. We i s g e r b e r ,

H. R a u , H. M. D i m p f l m e i r , R. R u e t z , W.F r a n k e , A. 1991.: Results of the IUFRO Dou-glas fir provenance trial in West Germany of age20, Forst und Holz, 46:9, 238–242, W. German.

O r l i } , S., M. O c v i r e k , 1990.: Me|unarodni pokusprovenijencija zelene duglazije (Pseudotsugamenziesii (Mirb.) Franco), Radovi, [umar. inst.25.: 295–309, Zagreb.

O r l i } , S., M. O c v i r e k , 1994.: Istra`ivanje proveni-jencija zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii(Mirb.) Franco) u Hrvatskoj, [umarski list 5–6:139–146, Zagreb.

P i n t a r i } , K., 1989.: Prou~avanje prira{}ivanjaIUFRO-duglazije razli~itih provenijencija na

oglednoj plohi “Crna lokva” (Bosanska Gradi-{ka), [umarski list 9–10, 397–414, Zagreb.

S c h u l t z e , U., H. D. R a s c h k a , 2002.: Douglas firprovenances for the summardry East of Austria-rusalts of Douglas fir provenances trials of theInstitute of Forest Genetics FBVA-Wienna,Forstliche Bundesversuchsanstalt Wien, 126,95, Wien.


250

SUMMARY: This study programme covers 12 provenances of Douglas fir(Pseudotsuga douglasiessi (Mirb.) Franco) including 6 from the USA, 3 fromBritish Columbia, 1 from Denmark, 1 from Bulgaria and 1 from Croatia(Table 1). Precise data on origin (Character code: F, I, J, T) were not receivedfor 4 provenances.

Forest seedlings were produced in the tree-nursery of the Forest ResearchInstitute, Jastrebarsko, in Jiffy containers of 8 cm diameter. The seedlingswere transferred to the field as 2+1 year-olds, with the exception of CastleRock provenance, which was 2+0 years old and planted bare-rooted.

The field experiment was established in the spring of 1969 in a random-ized block system in 4 replications. Basic spacing of planting was 2 x 2 m.Douglas fir was planted with spacing of 4 x 4 m, and in between Norwayspruce 1+2 years old, was planted.

This paper presents the measurement results from 1978 and 1992. Namely,the 10th and 24th year since the establishment of the experiment. Varianceanalysis and F test were used for testing the differences between the prove-nances in view of height and diameter growth. Average provenance valueswere used in the statistical analysis of data.

According to the results in the field experiment on Krndija, the best results,with regard to survival, growth and increment, were shown for the prove-nances from Denmark (Hvidbilde) and Bulgaria ([ipka). Our Croatiandomestic provenance (Buzet) was better than the average for all provenances.Of the source (indigenous, autochthonous) north-American provenances thebest were those from the Federal State of Washington from lower altitudes.

K e y w o rd s : Douglas fir, provenances, survival, growth

VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU [UMSKIH SASTOJINA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKATRANSITION TIME AS AN INDICATOR OF CHANGES IN THE DEVELOPMENT

OF FOREST STANDS OF SELECTION SILVICULTURAL FORMRadovan KRI@ANEC1

Verba volant, exempla movent(Rije~i lete, primjeri dokazuju)

SA@ETAK. Vi{ezna~no uporabljiv taksacijski element – vrijeme prijelaza una{em se {umskom gospodarstvu ne koristi u mogu}em opsegu, iako se u sva-koj {umskoj sastojini prebornog uzgojnog oblika i u svako doba moè izmjeri-ti i primijeniti.

U nastojanju da pro{irimo primjenu, obradili smo arhivirane podatke du-gogodi{njih istraìvanja kretanja i promjena vremena prijelaza tijekom raz-voja sastojina i dosada{nje spoznaje dopunili novim, prakti~ki primjenljivimzna~ajkama.

Grafi~ke predod`be periodi~ki izmjerenih vremena prijelaza tijekom raz-voja tretiranih sastojina, neosporno su potvrdile hipotezu da su vremena pri-jelaza svrhoviti ure|ajni pokazatelji stanja sastojina posredstvom usporedbepoloàja, tijeka i oblika poligon ili krivulja izjedna~enja u odnosu na njihovme|uodnos glede postojanosti, o~ekivanih pozitivnih ili nepredvidivih nega-tivnih promjena.

Pro{irenje primjene vremena prijelaza inkorporacijom u postoje}e metodeure|ivanja {uma prebornog uzgojnog oblika, dopunit }e subjektivne okularneklasifikacije osutosti kro{anja objektivnim mjerenjem odre|enim pokazatelji-ma stanja sastojina, kao polazi{tu pri saniranju {teta u svrhu optimalnogoblikovanja prognosti~kih modela predvidivog razvoja i odrednica budu}eggospodarenja.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : vrijeme prijelaza, postotak prirasta.

IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 228 + 561 (001)


251

UVOD – IntroductionO vremenu prijelaza kao ure|ajnom elementu vi{e-

zna~ne primjene bez alternative pri ure|ivanju {umaprebornog uzgojnog oblika, objavljeni su brojni znans-tveni i stru~ni radovi. Mi{ljenja i ocjene o uporablji-vosti vremenâ prijelaza kao ure|ajnih pokazatelja nisujedinstvene. [irokog su raspona. Od L. H u f n a g l a ,za kojeg je vrijeme prijelaza “ki~ma ure|ivanja pre-borne {ume” (1928: 598-9), do B. E m r o v i } a kojipredlaè “da se ponovno prodiskutira upotrebljivost i

korisnost pojma – vrijeme prijelaza – u na{em ure|iva-nju {uma” (1968:262).

Unato~ razli~itom poimanju, u praksi je ovaj neza-mjenjiv taksacijski elemenat usvojen i u primjeni pro-{iren. S razlogom. Kao jedinstveni vremenski pokaza-telj tempa razvoja stabala na panju nema prikladnijegmjerljivog elementa zamjene.

Svjedoci smo u~estalog i sve intenzivnijeg propa-danja klorofilnog aparata kro{anja i odumiranja staba-la obi~ne jele i smreke u {umama Gorskog kotara iLike. Pojavu su{enja ve} dulje vrijeme istraùju stru~-njaci razli~itih znanstvenih podru~ja, no jo{ nema1 Dr.sc. Radovan Kriànec, Izv. sveu~. prof. u miroviniVara`din, Zrinski Frankopana 21/1

odlu~nog odgovora o dominantnim uzro~nicima odu-miranja. S obzirom na stanje sastojina i utvr|eni dosa-da{nji trend su{enja, nisu isklju~ene ni mogu}e nepo-èljne, dapa~e katastrofalne posljedice.

Objavljeni radovi potvr|uju da je problem vrlo za-mr{en zbog brojnosti i razli~itosti utjecaja mogu}ihuzro~nika su{enja.

Odumiranje stabala je nepredvidiva i vrlo komplek-sna pojava. Lepeza uzro~nika je {irokog raspona pro-mjenljive pojavnosti i dominacije negativnog djelova-nja na rast i razvoj, kako po prostranstvu tako i lokalno,pa i tijekom vegetacijske periode.Utjecaj nepovoljnihbioti~kih i abioti~kih ~imbenika razli~ito se odraàvana razvoj odre|enih vrsta drve}a, stanje pojedinih sas-tojina i gospodarskih jedinica kao cjelina.

O su{enju se u ve}ini radova iznose subjektivne vi-zualne ocjene osutosti kro{anja, raspona {teta i izazva-

nih posljedica, ali bez navo|enja odlu~nog dominant-nog uzro~nika (uz izuzetke utvr|enih uzro~nika lokal-nog karaktera – na pr. potkornjaka, patogenih gljiva,imele i sl.), budu}i da nepovoljni ~imbenici djelujukompleksno i te{ko ih je razlu~iti.

No, bez obzira na uzro~nike, mjerenjem vremenaprijelaza objektivno utvr|ene negativne promjene suza {umu – kao samoobnovljiv gospodarski resurs – za-brinjavaju}a pojava, {to o~igledno proizlazi iz priloè-nih grafi~kih predod`bi. Promjene vremena prijelazaodlu~no ukazuju na nepovoljan trend razvoja stabala isastojina u tretiranim gospodarskim jedinicama.

Ova studija je na{ doprinos objektivnijoj ocjeni te-ìne sve aktuelnijeg problema odumiranja stabala jeleposredstvom mjerljivog ure|ajnog elementa – vreme-na prijelaza.

R. Kriànec: VRIJEME PRIJELAZA KAO POKAZATELJ PROMJENA U RAZVOJU [UMSKIH SASTOJINA ... [umarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 251-262

252

NOVE SPOZNAJE O KORI[TENJU VREMENA PRIJELAZANew insights into the application of transition timesPoznatim postupcima odre|ivanja, osnovnim defi-

nicijama i mogu}im oblicima primjene vremena pri-jelaza, opisanim u opse`noj literaturi (A. S c h a e f f e r ,A. G a z i n , A. d ’ A l v e r n y 1930, L. B o u r g e n o t1951, F. C h a t e l a i n 1951, E. L a c h a u s s e e 1951,L. H u f n a g l 1928, H. K n u c h e l 1950, @. M i l e t i }1950 i 1957, D. K l e p a c 1953 i 1955, M. ^ o k l 1954,B. E m r o v i } 1968 i dr.), u ovoj studiji pridruùjemojedan novi, s obzirom na stanje {uma, probita~an pos-tupak prakti~ne primjene vremena prijelaza.

Analiza i usporedba savjesno arhiviranih terenskihobrazaca periodi~ki izmjerenih vremena prijelaza prisastavu kronolo{ki dono{enih osnova gospodarenja zanastavno prikazane gospodarske jedinice, rezultirala jejednom novom u praksi primjenljivom spozna-jom.Vremena prijelaza mogu se upotrijebiti kaosvrhoviti pokazatelji promjena u razvoju sastojinaprebornog uzgojnog oblika.

Navedeni primjeri zorno odraàvaju promjene pro-sje~nih vremena prijelaza u posljednjih nekoliko deset-lje}a i odlu~no ukazuju na poreme}aje u razvoju sastoji-na kao posljedicu pogor{avanja zdravstvenog stanja us-prkos optimalnim ostvarenjima propisa prognosti~kihmodela gospodarenja po na~elima opona{anja prirode.

Primjer 1. U {umarskom listu br. 5-6/1984, str.213–224 prikazali smo zakonitosti promjena vremenaprijelaza usporedbom osam poligona frekvencija pros-je~nih vremena prijelaza, odre|enih mjerenjem tije-kom 20 godina (1957–1976) u NP[O (Nastavno po-kusnom {umskom objektu [umarskog fakulteta) gos-podarskoj jedinici Belevine, {umi jele s rebra~om(Blechno-abietetum, Horv. 50) na II bonitetu za jelu potablicama [ u r i } – P r a n j i } (1966).

Poligoni frekvencija prosje~nih vremena prijelazapo debljinskim stupnjevima istovjetnog su poloàja,toka i oblika, iako je broj godova bio odre|en analizomizvrtaka izbu{enih u razli~ito vrijeme s razli~itih sta-bala (sl. 1).

Postojanost poligona frekvencija karakteristi~no jeobilje`je vi{ih jedinica prostorne razdiobe uravnoteè-nog razvoja i moè se smatrati pouzdanim pokazate-ljem stanja {ume.

Tada smo pretpostavili da }e svaka o~igledna nega-tivna promjena poloàja, toka i (ili) oblika poligona uodnosu na prethodni, ukazati na nazo~nost izvjesnihnepovoljnih ~imbenika, koji su negativno utjecali iliutje~u na uravnoteènost razvoja i stanja {ume.

Kasnija mjerenja u ovoj i susjednoj gospodarskojjedinici potvrdila su na{u pretpostavku. Poloàj krivu-lje izjedna~enih prosje~nih vremena prijelaza izmjere-nih 1989. god., ukazuje na promjene u razvoju sastoji-na u odnosu na krivulju srednjih vrijednosti snopa poli-gona frekvencija prethodnih osam mjerenja, tijekommanje-vi{e uravnoteènog stanja {ume. Uì godovi od-nosno dulja vremena prijelaza od prethodno utvr|enih,odraàvaju promjene dosada{njeg ustaljenog temparazvoja (sl. 1).

Svojevremeno je Z. Va j d a (1933) utvrdio postoja-nost trenda promjena vremena prijelaza smreke naodre|enom stani{tu i predloìo da se istraè mogu}no-sti primjene ovog obilje`ja kao pokazatelja boniteta.

Utvr|ene promjene vremena prijelaza demantirajumogu}nost bonitiranja prebornih sastojina jele. Isto-vremeno odraàvaju poreme}enost stabilnosti ekosus-tava, za opstanak {uma vrlo zna~ajne negativne pojaveglobalnih razmjera (V. G l a v a ~ , 2001).

Dominantni utjecaji negativnih ~imbenika su pri-rodne neda}e, koje se ni optimalnim gospodarskim

postupcima ne mogu zaustaviti ili sprije~iti, ve} samobrzo i primjereno zate~enom stanju sanirati. Pojave su


253

Vre

men

apri

jela

zat

god.

d

0

5

10

15

20

25

30

35

40

12,5 22,5 32,5 42,5 52,5 62,5 72,5 82,5

Prsni promjeri D cm

1957

1959

1960

1968

1970

1971

1972

1976

Sred.

1989

PROSJE^NO VRIJEME PRIJELAZA JELENP[O g.j. BELEVINE

Slika 1. Me|uodnos vremena prijelaza kao pokazatelja stanja sastojina u NP[O Belevine (1957–1989)Figure 1: Interrelation of transition times as an indicator of stand condition in Belevine (1957 – 1989)

Tablica 1. Promjene ure|ajnih pokazatelja u NP[O “Belevine” od 1946 –1990 god.Table 1 Changes in management indicators in “Belevine” from 1946 to 1990Godina Produktivna Konkretna drvna zaliha Vk Posje~ena zaliha Vsj.. Omjer smjese po drvnoj masi

invent. god povr{ina ha Concrete growing stock Vk Felled stock Vsj. Composition mix per timber massYear of Productive Ukupno m3 po ha God. sje~e m3 Jela : Bukva

inventory area ha Total m3 per ha Year of felling Fir : Beech1946 271,50 122.175 450 1,00 0,00

1950/51 271,50 127.561 470 1946-50 (5) 22.228 0,97 0,031958/59 269,43 132.444 492 1951-59 (9) 15.114 0,96 0,041969/70 269,43 134.345 498 1960-69 (10) 26.557 0,92 0,081979/80 261,00 125.676 481 1970-79 (10) 27.430 0,90 0,101989/90 258,24 119.572 463 1980-90 (11) 28.453 0,86 0,141946-90 -13,26 45 god. 119.782 ili 464 m3/ha

Nemogu}e je u 3–4 ophodnjice, u granicama “Pra-vilnikom” propisanih sje~a uìti sva prekobrojna fizio-lo{ki zrela stabla tre}eg debljinskog razreda. Pretvorbauzgojnih oblika je dugoro~ni proces. U dosada{njimradovima utvrdili smo da gospodarska perioda konver-zije svih stabala preborne sastojine, traje devet prosje~-nih vremena prijelaza za sastojinu kao cjelinu (9Ts). Uovoj gosp. jedinici ono iznosi 145–150 god. i podudarase s fizi~kom zrelo{}u jele na granici prirodnog areala(J. S t o c k l , 1941).

Uz smanjeni prirast fiziolo{ki zrelih stabala kao uz-rok promjena u razvoju, dulja vremena prijelaza imaobi samo tre}i debljinski razred (C). U drugom bi stablanajja~eg prirasta zadràla dosada{nji trend prelaènja,a krivulja izjedna~enja iz 1989. god. zadràla poloàj.Me|utim, krivulja je karakteristi~nog hiperboli~nogoblika, ali promijenjenog poloàja. Promjena poloàjacijele krivulje istog oblika jednakog prethodnoj ukazu-je na drugi uzrok suàvanja godova, odnosno duljih

vremena prijelaza. Poja~ano nepovoljno djelovanjeglobalnih promjena klime i za vegetaciju {tetnih sasto-jaka industrijskog porijekla ne samo u zraku, ve} i de-poniranih u tlu i podzemnoj vodi, prouzro~ilo je pojavuduljih vremena prijelaza izmjerenih 1989. god. u svatri pro{irena debljinska razreda, kako to pokazuje linijaizjedna~enja vremena prijelaza iz 1989 god. na sl. 1.Za vegetaciju {tetni sastojci trajno su promijenili eko-sustav na odre|enom biotopu. Onemogu}uju normalnuasimilaciju, smanjuju produkciju drvne tvari i uzrokujupostupno odumiranje o{te}enih stabala svih debljina.

Su{enje mogli su prouzro~iti kalamitet moljca jelo-vih iglica (Argyresthia fundella F.R.) 1968. god. i imela(1970–79 god.). [tetni utjecaji moljca bili su prostornosveobuhvatni, ali je intenzitet {irenja zaustavljen pravo-vremeno provedenom za{titom aviozapra{ivanjem (I.S p a i } , 1968). Dio napadnutih stabala s kro{njom o{te-}enom preko 60 % nije se uspio oporaviti (M. A n -d r o i } – D. K l e p a c , 1969). Preostala manje o{te}ena


254

izvan voljnog stru~nog antropogenog utjecaja, {toproizlazi iz relevantnih podataka o gospodarenju od1946–1990. god. tj. tijekom 45 god., kada su mjerena ivremena prijelaza (tablica 1).

Na kraju proteklog raspona vremena od 45. god.postignuta je uravnoteènost izme|u optimalne drvnezalihe odre|ene korelacijom “Novog sistema” (Vopt),konkretne drvne zalihe u gospodarskoj jedinici (Vk) i ume|uvremenu posje~ene drvne zalihe (Vsj):

Vopt : Vk : Vsj119307 m3 : 119572 m3 : 119782 m3

462 m3/ha : 463m3/ha : 464m3/haI uz optimalnu uravnoteènost relevantnih pokaza-

telja gospodarenja, promjena poloàja krivulje vreme-na prijelaza iz 1989. god. ukazuje na poreme}aje u raz-voju stabala i sastojina jele.

Op}enito je potencijalne uzro~nike negativnih pro-mjena vremena prijelaza te{ko razlu~iti. Ovise o domi-naciji, intenzitetu i vremenu djelovanja pojedinog nega-Tablica 2. Omjer drvne zalihe po pro{irenim debljinskim razredima u % (NP[O Belevine od 1951–1989 god.)Table 2 Growing stock ratio by broadened diameter classes in % (Belevine from 1951 to 1989)

Inventura (god) A 10 – 30 cm B 31 – 50 cm C > 51 cmInventory (year) Jela - Fir Bukva - Beech Jela - Fir Bukva - Beech Jela - Fir Bukva - Beech

1950/51 9 79 46 21 45 -(ukupno) - (total) 11 45 44

1958/59 6 64 38 32 56 4(ukupno) - (total) 9 38 53

1969/70 6 51 31 39 63 10(ukupno) - (total) 10 32 58

1979/80 6 48 27 46 67 6(ukupno) - (total) 10 29 61

1989/90 5 39 24 46 71 15(ukupno) - (total) 10 27 63

tivnog ~imbenika na razvoj. Djeluju kompleksno, ~estose me|usobno dopunjuju ili isklju~uju i u ve}ini slu~a-jeva glede dominacije ne mogu ponaosob izdvojiti.

Jedan od mogu}ih uzro~nika u ovoj gospodarskojjedinici, mogla bi biti brojnost fiziolo{ki zrelih stabalasmanjenog prirasta tre}eg pro{irenog debljinskog raz-reda (D > 50 cm p.p.), prisutnih u sastojinama kao po-sljedica postupnog prevo|enja jednodobnih struktura upreborne, odnosno sastojinskog oblika gospodarenja upreborni oblik grupimi~nog na~ina gospodarenja, su-kladno s dugoro~no zacrtanim ciljem gospodarenja od1954. godine (D. K l e p a c 1954). Iako je broj stabalaovog razreda maksimalno zastupljen u propisanomdozvoljenom etatu, prijelaz stabala iz drugog pro{ire-nog debljinskog razreda u tre}i je brì od ostvarenih,stru~nim propisima dozvoljenih maksimalnih sje~a,{to je utjecalo na stalno pove}avanje broja fiziolo{kizrelih stabala jele u tre}em pro{irenom debljinskomrazredu (tablica 2).

stabla su tijekom vremena djelomi~no obnovila kro{nju.Tragovi o{te}enja su uì godovi i dulja vremena prijela-za u periodi oporavka u idu}im ophodnjicama.

Imela je do sje~e stabala uglavnom tre}eg debljin-skog razreda izazvala lokalne {tete na suncu izloènimpoloàjima (D. K l e p a c , 1955). Da se sprije}i {irenjezaraze, tijekom sanitarnih sje~a uklonjena su stabla sdeset i vi{e grmova imele u kro{nji. Broj grmova (>10)je mjerenjem utvr|ena grani~na vrijednost sno{ljivostizaraze. Pove}anjem broja grmova prirast se brzo sma-njuje.

Pretpostavljenim dominantnim ~imbenicima nag-log pove}enja broja “su{aca” i produljenih vremenaprijelaza, smatramo sekularna odstupanja klime uzstalnu prisutnost negativnog djelovanja kompleksa{tetnih sastojaka industrijskog porijekla, kojih se inten-zitet utjecaja na promjene ekosustava promatranih bio-topa danomi~no pove}ava.

Da se uvjerimo u u~estalost promjena ekosustavakao posljedice pojave i pove}anja intenziteta pretpo-stavljenih dominantnih uzro~nika su{enja, posegnulismo za evidencijama sje~a po uzrocima doznake,koje smo vodili od 1959. do 1991. god. (R. K r i ` a n e c

1993: 383–402). Na ovu vrstu evidencije sje~a odlu-~ili smo se s ciljem da iz prakse eliminiramo iskust-vene, pau{alne i subjektivne vizualne procjene do-sada{njeg gospodarenja prema zate~enom stanju{ume u vrijeme ure|ivanja. Ako za promatranorazdoblje nema odgovaraju}ih evidencija o promje-nama osnovnih elemenata {ume ili barem verbal-nog zapisa o uzrocima negativnih promjena, neri-jetko se negativne promjene stanja {ume pripisujuprimijenjenim gospodarskim postupcima. Bez ret-rospekcije ektremno nepovoljnih utjecaja razli~itih~imbenika na razvoj, stje~e se pogre{na slika o gos-podarenju. Ovi se utjecaji ne mogu predvidjeti i u ve-}ini slu~ajeva stru~nim postupcima sprije~iti ili zausta-viti, jer su ja~i od pozitivnih utjecaja primijenjenihgospodarskih postupaka.

Iz evidencije sedam uzroka doznake (grom, izvale,prelomi, su{ci, Ad stabla, rak i imela) izdvajamo podat-ke o broju stabala (N) i drvnim masama (M) “su{aca”,koji su u ukupnom etatu (Σ M m3) i godi{njim prosjeci-ma (M m3/god.) izvr{enih sje~a glavnog slu~ajnog pri-hoda po evidentiranim uzrocima, odre|enim za 31. god.razdoblje (1959–1989) najja~e zastupljeni (tablica 3).


255

Tablica 3. Struktura “slu~ajnog prihoda” u NP[O Belevine od 1959-1989 god.Table 3 Structure of “random income” in Belevine from 1959 to 1989Uzrok Grom Izvale Prelomi Su{ci Ad. stab. Rak Imela UkupnoCause Thunder Windbreaks Breaks Snags Extra feeling tree Cancer Mistletoe Total

N 418 1606 2486 4698 1544 450 376 11578Σ M m3 1476 2683 1761 7159 1722 1115 1683 17599M m3/g. 47,60 86,54 56,80 230,93 55,55 35,87 54,30 567,69

U normalnim uvjetima razvoja su{ci su u “sanitaru”zastupljeni u pribli`no ustaljenom omjeru.

Od ukupno dozna~enog i posje~enog broja stabala(N) na su{ce otpada 40,58 %. Sje~e su neravnomjerne,ovisno o intenzitetu su{enja. Od ukupno posje~enihdrvnih masa su{aca (7159 m3) u vremenu od 1959–69.posje~eno je 1639 m3 (21 %), od 1970–79., 1975 m3

(28 %), a od 1980–89., 3545 m3 (50 %). U zadnjem de-setogodi{tu (1980–89) pojava i sje~a su{aca je u odno-su na prethodna dva udvostru~enaa.

Kako pouzdano utvrditi postojanje negativnih pro-mjena zdravstvenog stanja sastojina? Promjene }emoprou~iti na dva na~ina: pra}enjem kretanja volumnogprirasta i postotka prirasta s jedne i usporediti s pro-

a Ovaj primjer ukazuje na vjerojatnost ostvarenja prognoze udvostru~enja „sanitara” u narednoj vremenskoj periodi (od 10,67 na 20,30 %) u gosp. jed Litori} (Hrvatske {ume br. 99/2005., str.16–17).

Tablica 4. Kretanje volumnog prirasta (iv) i postotka prirasta (p) u NP[O “Belevine” od 1951–1989. god.Table 4 Trends in volume increment (iv) and increment percentage (p) in Belevine from 1951 to 1989Invent. J E L A - F i r B U K V A - B e e c h U K U P N O - T o t a l

Inventory V iv p V iv p V iv p(god) - (year) m3/ha % m3/ha % m3/ha %

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) (8) (9) (10)1950/51 456 7,66 1,68 14 0,28 1,95 470 7,94 1,69 1958/59 470 7,61 1,62 22 0,44 2,04 492 8,05 1,641969/70 457 6,95 1,52 41 0,82 2,01 498 7,77 1,541979/80 433 5,89 1,36 48 0,96 1,99 481 6,85 1,421989/90 396 5,22 1,32 67 2,23 3,32 463 7,45 1,61

mjenama vremena prijelaza s druge strane. Usporedbarezultata odgovorit }e na pitanje pouzdanosti primjenevremena prijelaza kao pokazatelja promjena razvoja uovakvim i sli~nim slu~ajevima.

Podaci u tablici 4. pouzdano indiciraju promjenestanja sastojina, budu}i da je u svim inventurama drvnazaliha odre|ena po istim tarifama, a volumni prirast poistoj “Metodi tablice postotka prirasta”.

Trend promjena drvne zalihe jele (V) odraz je sva-kogodi{njeg saniranja {teta izazvanih su{enjem (u gra-nicama pozitivnih propisa). Intenzitet su{enja odraàvase u ustaljenom opadanju volumnog prirasta i postotkaprirasta utvr|enim u inventurama prije dono{enja od-rednica za sanaciju „su{aca”.

Trend opadanja volumnog prirasta i postotka priras-ta kao posljedicu su{enja potvr|uju usporedbe podata-ka inventura:– drvna zaliha jele u drugoj inventuri je u odnosu na

prvu ve}a, a prirast i postotak prirasta su manji:Inventura V m3/ha iv m3/ha/god p %1950/51 456 7,66 1,681958/59 470 7,61 1,62

– uz jednaku drvnu zalihu prve i tre}e inventure, utre}oj inventuri prirast i postotak prirasta su manji:Inventura V m3/ha iv m3/ha/god p %1950/51 456 7,64 1,621969/70 457 6,95 1,52Stalnim sanitarnim sje~ama iz sastojina su odstra-

njivani izraziti “su{ci” s minimalnim volumenom asi-milacijskih organa koji nisu jam~ili preìvljavanje a napanju ostavljana stabla smanjene asimilacijske povr{i-ne kro{anja sno{ljive fiziolo{ke kondicije.

Volumni prirast se smanjuje usporedo s postupnimpove}anjem broja stabala s osutim kro{njama i sve ma-njim volumenom aktivnih asimilacijskih organa do in-venture 1979/80. U idu}oj inventuri (1989/90) udvo-stru~ena pojava „su{aca” posje~enih nakon izmjerenihvremena prijelaza, odraz je ve}eg pove}anja broja sta-bala s ja~e osutim kro{njama (na vizurnim pravcima pokojima su uzimani izvrtci po na~elu slu~ajnosti), {to jeprouzro~ilo vidljivu promjenu poloàja linije izjedna~e-nja prosje~nih vremena prijelaza u odnosu na prethodne.

Odraz poja~ane pojave su{enja stabala svih debljinautvr|enih na temelju izmjerenih, obra|enih i arhivira-nih podataka je pomak cijele linije izjedna~enja vreme-na prijelaza izmjerenih 1989. god. Dulja su za 4–5 go-dina u odnosu na prethodna i neosporan su pokazateljporeme}ene tvorbe drvne tvari, odraènih kroz sma-njeni volumni prirast i postotak prirasta, zabrinjavaju-}eg trenda negativnih promjena.

U oba slu~aja, rezultati o utjecaju su{enja na razvojistosmjernog su negativnog trenda ali se kao pokaza-telji me|usobno razlikuju po rasponu. Volumni prirast

(iv) i postotak prirasta (p) iskazuju negativne promje-ne op}eg stanja sastojina jedno~lanim broj~anim ve-li~inama. Grafi~ke predod`be prosje~nih vremena pri-jelaza (td) su sveobuhvatne vi{e~lane veli~ine i svrho-viti pokazatelji promjena negativnog trenda razvojacijelih strukturnih nizova stabala jele.

Drvna zaliha bukve je prema dugoro~nim odredni-cama osnove gospodarenja u sklopu NP[O (Ure|. za-pisnik “Zalesina” 1957., str.18), u istom rasponu vre-mena postupno pove}avana sa svrhom, da se pospje{ipodmla|ivanje jele pod bukvom (J. [ a f a r , 1948), ko-ja je u vrijeme velikoposjeda smatrana korovom i ha-metice sje~ena (S. F r a n ~ i { k o v i } , 1927). Usporedos porastom zalihe bukve, volumni prirast (iv) i postotakprirasta (p) stalno se pove}avaju. Nagli porast u zad-njoj inventuri pokazuje, da je u ovoj gosp.jedinici pri-sutan proces prirodne izmjene vrsta, na {to je ukazaoJ. [ a f a r (1949., str. 423). Bukva je u optimumu svogaareala i potiskuje o{te}enu jelu na granici njenog arealai nadomje{ta je u ukupnom volumnom prirastu, koji seunato~ su{enju jele kre}e u granicama od oko 7–8m3/ha/god. i zatomljuje {tete od su{enja, posebice po-rastom ukupnih vrijednosti (iv i p) u zadnjoj inventuri.

Primjer 2. Gospodarska jedinica Kupja~ki vrh je –prema \. R a u { u – {uma jele i bukve (Abieti-fagetumcroaticum Horv.38). Izlu~ena je kao tip I C 10 i ra{~la-njena na dvije fizionomsko-edafske varijante premapostotnom u~e{}u kamenitosti i stjenovitosti povr{inena var. I C 10a do 25 % i var. I C 10b > 25 % kamenito-sti. [ume ove gosp. jedinice ( 46 % na II bonitetu, 44 %na III bonitetu po tablicama [ u r i } – P r a n j i } za jelui 10 % kao za{titna {uma) uzrasle su na jurskim vap-nencima s ulomcima nori~kih dolomita u gorskom(altimontanskom) pojasu visinskog pridolaska vegeta-cije na nadmorskoj visini od 670 do 998 m, u arealubukve na granici prirodnog areala jele.

U reljefu dominira sredi{nje smje{ten vrh (997,7 m)od kojeg se spu{taju padine svih ekspozicija od blagihdo vrlo strmih inklinacija. Reljef obiluje kra{kim feno-menima i vrlo strmim stijenama. Geomorfolo{kim po-loàjem izravno izloèna visinskim strujama zraka ju-gozapadnog smjera obilno zaga|enog {tetnim tvarimaindustrijskog porijekla (aeropolutantima) iz SjeverneAfrike i Italije, isprije~ila se kao barijera na kojoj sedeponiraju u pove}anim koli~inama. Poloàj i isture-nost iz okolnog reljefa uz zna~ajnu kamenitost i stjeno-vitost povr{ine jedan su od osnovnih uzroka poja~anihnepovoljnih utjecaja promjena ekosustava biotopa narazvoj i stanje {uma. U odnosu na susjednu gosp. jedi-nicu iz prvog primjera, uzrasloj na boljem stani{tu (si-likat), povoljnijem geomorfolo{kom poloàju i reljefublagih padina, u ovoj gosp.jedinici negativni utjecajina promjene ekosustava biotopa ja~i su i o~igledniji.

[ume se ure|uju i gospodare od prve izra|eneosnove gospodarenja 1891/92 za cijeli velikoposjed


256

T h u r n – Ta x i s . Ova jedinica izdvojena je po istimkriterijima kao i prethodna u distrikt III. Od 1891. do1994. god. izvr{eno je devet inventura drvne zalihe(1811/12, 1911/12, 1926, 1947, 1951/51, 1958/59,

1974/75, 1984/85, 1994/95 i jedna ra~unska revizija1963. god. Razli~itost intervala va`enja osnova gospo-darenja posljedica je promjena vlasni{tva, Zakona oagrarnoj reformi, Zakona o eksproprijaciji, okupacije


257

Inventura god. Produktivna Drvna zaliha u m3/ha Omjer smjeseInventory year povr{ina ha Growing stock in m3/ha Mixture ratio

Productive area Jela - Fir Bukva - Beech Ukupno - Total Jela - Fir : Bukva - Beech1951/52 478,50 269 94 363 0,74 : 0,261958/59 320,10 300 101 401 0,75 : 0,251974/75 251,20 306 128 434 0,70 : 0,301984/85 251,20 285 144 429 0,66 : 0,341994/95 251,20 243 131 374 0,65 : 0,35

Inventura god. Volumni prirast iv (m3/ha) Postotak prirasta p (%)Inventory year Volume increment iv (m3/ha) Increment percentage p (%)

Jela - Fir Bukva - Beech Ukupno - Total Jela - Fir Bukva - Beech Ukupno - Total1951/52 5,25 0,97 6,22 1,95 1,03 1,711958/59 5,02 1,12 6,14 1,67 1,11 1,531974/75 4,03 1,92 5,95 1,32 1,50 1,371984/85 2,85 2,61 5,46 1,00 1,81 1,271994/95 1,51 2,11 3,62 0,62 1,61 0,97

Tablica 5. Povr{ina, drvna zaliha i omjeri smjese u NP[O “Kupja~ki vrh”Table 5 Area, growing stock and mixture ratios in Kupja~ki Vrh

Tablica 6. Prirast (iv) i postotak prirasta (p) u NP[O “Kupja~ki vrh”Table 6 Increment (iv) and increment percentage (p) in Kupja~ki Vrh

Slika 2. Kretanje odnosa drvna zaliha – volumni prirast (V-iV) idrvna zaliha – postotak prirasta (V-p) u NP[O Kupja~kivrh (1951–1994)

Figure 2 Trends in growing stock – volume increment (V-iV) andgrowing stock – increment percentage (V-p) relations inKupja~ki Vrh

ovih krajeva za vrijeme II svjetskog rata i promjena in-gerencije upravljanja i gospodarenja od 1947. do 1963.god. U navedenom razdoblju od 113 god. (1892–1994)primijenjeno je pet razli~itih metoda ure|ivanja kao i uprethodnoj gospodarskoj jedinici.

Sa`etom retrospekcijom promjena povr{ina, drvnezalihe, omjera smjese vrsta, prirasta i postotka prirastaod 1951. do 1994. god. (za koji raspon vremena smosakupili relevantne podatke u osnovi gospodarenja iz-ra|enoj za vrijeme od 1995–2004. god.), pokazati}emo, kako se ni uz optimalno intenzivno gospodare-nje po teoretskim na~elima opona{anja prirode nijemoglo utjecati na sve nepovoljnije zdravstveno stanjesastojina. Promjene povr{ine, veli~ina drvne zalihe iomjera smjese jela-bukva po drvnoj masi prikazane suu tablici 5, a prirasta i postotaka prirasta u tablici 6.

Prema podacima inventura iz osnova gospodarenja(tab. 5. i 6.) volumni prirast (iv) i postotak prirasta (p)jele se od 1951–1994. g. stalno smanjuju (tab. 6) i uzmanje-vi{e povoljan omjer jele:bukva = 0,70:0,30 uukupnoj drvnoj zalihi (tab. 5).

Trend i tempo promjena volumnog prirasta i posto-taka prirasta izazvanih odumiranjem stabala jele, do-bro ilustriraju promjene odnosa drvna zaliha – volumniprirast (V – iv) i drvna zaliha – postotak prirasta (V – p)izraènih u (m3) i (%) na sl. 2.

Jednostavne grafi~ke predod`be podataka iz tab. 5.i 6. o~igledno ukazuju na postojanost negativnogtrenda promjena navedenih odnosa. Isti~emo pravi-lan linearni trend negativnih promjena postotaka pri-rasta jele (crtkana linija). Pojava je zabrinjavaju}azbog toga {to se – s obzirom na u~e{}e jele u omjerusmjese – odraàva i na istosmjernom negativnom tren-du promjena ukupnih veli~ina (iv) i (p), unato~ pove-}avanju drvne zalihe, volumnog prirasta i postotakaprirasta bukve.

Da potvrdimo broj~ane pokazatelje negativnih pro-mjena u produkciji drvne tvari utvr|ene u inventuramapri sastavu osnova gospodarenja i ukaèmo na teìnuproblema odumiranja stabala jele, posegnuli smo zadrugim ure|ajnim pokazateljem promjena produkcije –osobno arhiviranim podacima o izmjerenim vremeni-ma prijelaza – tijekom promatranog raspona vremena.

Na izbor ovog ure|ajnog pokazatelja odlu~ili smose zbog toga, {to su izmjerena vremena prijelaza izrav-ni pokazatelji trenda i tempa promjena potencijala pri-rodne proizvodnosti stani{ta, a postoci prirasta relativ-ni pokazatelji proizvodnosti osnovnog supstrata – drv-ne zalihe.


258

Tablica 7. Prosje~no vrijeme prijelaza jele i bukve u NP[O “Kupja~ki vrh”Table 7 Average transition time of fir and beech in Kupja~ki VrhD J e l a - F i r Bukva - Beechcm 1951/52 1958/59 1994/95 t d = A · D – b

t d ( g o d i n a )12,5 25,31 35,86 32,99 17,9217,5 20,99 29,02 30,43 15,55 J e l a - F i r22,5 18,26 24,78 28,65 13,99 1951/5227,5 16,33 21,85 27,31 12,86 t d = 103,124 · D – 0,55612332,5 14,88 19,67 26,23 11,9937,5 13,74 17,98 25,35 11,29 1958/5942,5 12,82 16,62 24,60 10,71 t d = 175,394 · D – 0,62851647,5 12,05 15,49 23,95 10,2252,5 11,40 14,55 23,38 9,80 1994/9557,5 10,83 13,74 22,88 9,43 t d = 60,474 · D – 0,23991262,5 10,34 13,04 22,42 9,1167,5 9,91 12,42 22,01 8,82 B u k v a - B e e c h72,5 9,52 11,88 21,64 8,56 1994/9577,5 9,18 11,41 21,30 t d = 51,806 · D – 0,42035382,5 8,86 10,97 20,9887,5 8,58 10,57 20,69

Usporedba rezultata odgovorit }e na pitanje ne sa-mo o uporabljivosti vremena prijelaza u pra}enju pro-mjena razvoja, ve} i pouzdano potvrditi ili demantiratiutvr|eno kretanje prirasta (iv) i postotaka prirasta (p).

Izmjerena prosje~na vremena prijelaza analiti~ki iz-jedna~ena eksponencijalnom funkcijom

td = A · D – b

svrstana su u tablicu 7. i grafi~ki predo~ena na sl. 3.U namjeri da pregledno istaknemo veli~inu promje-

na, prikazali smo prosje~na vremena prijelaza izmjere-na na po~etku (1951. god) i na kraju promatranograspona vremena (1994).

Liniju izjedna~enja iz druge inventure (1958/59)koristimo u vezi spoznaje da je proces odumiranja jele,uz istovremenu prirodnu izmjenu s bukvom, zapo~eo

prije uo~enih poja~anih pojava osutosti kro{anja i odu-miranja stabala ( M. A n d r o i } – D. K l e p a c 1969),na {to ukazuje pomak navedene linije izjedna~enja uodnosu na prvo mjerenje (1950/51) i nastavlja izrazi-tim negativnim trendom do 1994/95. god.

Vrijeme prijelaza bukve je manje - vi{e postojano ipodudara se s mjerenjima u susjednim gospodarskimjedinicama istog tipa {ume u optimumu areala bukve.

Linije izjedna~enja prosje~nih vremena prijelaza iz-mjerenih po debljinskim stupnjevima tijekom inventu-ra, promjenom poloàja na sl. 3. zorno odraàvajupojavu sve duljih vremena prijelaza i cjelovitom sli-kom pouzdano potvr|uju trend negativnih promje-na u razvoju cijelih sastojina izazvanih odumira-njem jele.

Dulja vremena prijelaza posljedica su tvorbe u`ihgodova, prouzro~enih najvjerojatnije smanjivanjemproduktivne povr{ine i volumena asimilacijskih organaokularno ocijenjene osutosti kro{anja u granicama su-bjektivnih dojmova razli~itih opservatora.

Godovi su u na{im klimatskim uvjetima kronolo{kitrajno oblikovana i – po godinama – jasno ograni~enadrvna tvar. Iskazani izmjerenom {irinom ili brojem naodre|enim du`inama izvrtaka i primijenjeni u oblikuprirasnih i (ili) intervalnih vremenskih nizova, predstav-ljaju nezamjenjive mjerljive objektivne pokazateljeuvjeta rasta i pouzdan su oslonac za pra}enje i prosudbupromjena trenda i tempa razvoja stabala i sastojina.

Potencijal produkcije drvne tvari prosu|ujemo upraksi veli~inom te~ajnog volumnog prirasta i (ili)odnosom izra~unatog volumnog prirasta i drvne zalihekoja ga je proizvela. Navedenim kvocijentom odre|u-jemo postotak prirasta, kojega je u vezi sa zna~ajemu {umskom gospodarstvu, u nekoliko studija detaljnoanalizirao nestor hrvatskog {umarstva A. L e v a k o v i }(1918, 1939).

Op}enito su volumni prirast i postotak prirasta jed-nakozna~ni pokazatelji proizvodnosti drvne tvari, norazli~itih jedinica mjere. Promjene volumena drvne tva-ri iskazuju se ~e{}e volumnim prirastom u apsolutnojveli~ini (m3) a rje|e relativnom vrijedno{}u (%). Me-


259

Slika 3. Promjene vremena prijelaza kao pokazatelj trenda razvoja u NP[O Kupja~ki vrh (1951–1994)

Jela 1951/52

Jela 1958/59

Jela 1994/95

Bukva 1994/95

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Vre

men

apri

jela

zat

god.

d

12,5

17,5

22,5

27,5

32,5

37,5

42,5

47,5

52,5

57,5

62,5

67,5

72,5

77,5

82,5

87,5

Prsni promjeri D cm

PROSJE^NO VRIJEME PRIJELAZA JELE I BUKVENP[O g.j. KUPJA^KI VRH

|utim, u istraìvanju trenda promjena, a posebice opa-danja produkcije drvne tvari, postotak prirasta smatra-mo probita~nijim pokazateljem od volumnog prirasta.

Volumni prirast je pokazatelj promjena proizvod-nosti sastojina posredstvom supstrata – drvne zali-he kao materijalne osnove produkcije – a postotakprirasta promjena potencijala prirodne proizvodno-sti stani{ta uslijed promjena ekosustava na odre|e-

nom biotopu. Iste promjene odraàvaju i vremenaprijelaza.

Istovjetnost trenda razvoja odre|enog na dva razli-~ita na~ina, potvr|uje na{u hipotezu o uporabljivostivremena prijelaza kao objektivnog mjerenjem utvr-|enog pokazatelja trenda i tempa promjena (u ovomslu~aju negativnih) u razvoju cijelog sustava konsti-tucije sastojina jele prebornog uzgojnog oblika.


260

ZAVR[NA RAZMATRANJA – Conclusive considerationsOsnovna pretpostavka odrìvog razvoja {umskih

sastojina i cijele {ume je – prema A. L e v a k o v i } u(1918) – kontinuitet razvoja. Za isto obilje`je {ums-kih sastojina \. N e n a d i } (1929) navodi, da izme|usada{njeg i budu}eg razvoja {ume postoji ~vrsta veza.Obje spoznaje upu}uju na nu`nu obvezu trajnog pra}e-nja promjena stanja sastojina i kontinuirano arhivira-nje relevantnih podataka o izmjerenim taksacijskimelementima u vrijeme ure|ivanja.

Primjeri u ovom i nekoliko ranijih radova potvrdilisu spoznaju o op}oj porabi trajnog arhiviranja podata-ka, jer samo kronolo{ki arhivirani podaci mjerenja re-dovitih inventura, poglavito onih koji tvore trenuta~nevremenske nizove, jam~e stjecanje ispravne predod`beo dosada{njem razvoju, realno odraàvaju stanje {ume uvrijeme ure|ivanja i neprijeporno pridonose kvalitetni-jem prognoziranju budu}eg gospodarenja.

Prema dokazanoj uporabljivosti pri retrospekcijitrenda i tempa razvoja sastojina, vremena prijelazatako|er ubrajamo u relevantne ure|ajne pokazatelje. Udosada{njem pra}enju promjena sastojina tijekom raz-voja nisu bila odgovaraju}e vrednovana, iako trajnomaterijalizirane drvne tvari u obliku mjerljivi godovatvore intervalne vremenske nizove, pogodne za odre-|ivanje prosje~nih vremena prijelaza u vezi objektivneocjene trenda i tempa razvoja.

Predod`be o stanju sastojina osnovane na manje-vi{e vizualnim subjektivnim procjenama o{te}enosti(osutosti) kro{anja bit }e kvalitetnije, a prognosti~kimodeli budu}eg razvoja i propisane odrednice gospo-

darskih postupaka – dopunjene rezultatima analize oizmjerenim vremenima prijelaza – realnije.

A. [ e n { i n (1934) opravdano uspore|uje kreiranjepropisa budu}eg gospodarenja s rje{avanjem neodre-|enog integrala koji sadrì brojne nepoznate parame-tre. Pretvorbom {to ve}eg broja napoznatih relevantnihparametara na temelju rezultata mjerenja u poznate,pove}at }e se to~nost ne samo procjene stanja sastoji-na, ve} i odrednica prognosti~kog modela budu}eggospodarenja.

Prema utvr|enim zna~ajkama u navedenim primje-rima, izmjerena vremena prijelaza smatramo svr-hovitim ure|ajnim pokazateljima promjena stanjasastojina prebornog uzgojnog oblika. Izmjerena uvrijeme ure|ivanja i uspore|ena s prethodno arhivira-nima, zorno odraàvaju trend promjena i tempa razvojai pozitivno utje~u na realnije oblikovanje odrednicaprognosti~kih modela budu}eg gospodarenja, na teme-lju objektivnih pokazatelja.

Navedene spoznaje potvr|uju rezultate na{ih istra-ìvanja i dokazuju da su izmjerena vremena prijelazapouzdan pokazatelj negativnog trenda promjenaprodukcije drvne tvari tretiranih sastojina tijekom44 godine (1951–1994).

Napominjemo, da nismo istraìvali uzroke propa-danja {uma. To je podru~je ekologa, fiziologa i drugihspecijalista. Namjera nam je bila da ukaèmo na zabri-njavaju}e kretanje razvoja sastojina jele prebornog uz-gojnog oblika, posredstvom vremena prijelaza kaoobjektivnih pokazatelja promjena.

LITERATURA – ReferencesA n d r o i } , M., D. K l e p a c , 1969: Problem su{enja

jele u Gorskom kotaru, Lici i Sloveniji. [umar-ski list. br 1–2, Zagreb.

A n i } , V. 1991: Rje~nik hrvatskoga jezika, Novi Liber,Zagreb.

A s s m a n , E. 1961: Waldertragskunde. DLV Verlags.München, Bonn, Wien.

E m r o v i } , B. 1968. Vrijeme prijelaza. [umarski list7–8, Zagreb.

F r a n ~ i { k o v i } , S. 1927: [ume i {umarstvo vlaste-linstva Thurn-Taxis u zapadnoj Hrvatskoj. [u-marski list, Zagreb.

G l a v a ~ , V. 2001: Uvod u globalnu ekologiju. Hrvat-ska sveu~ili{na naklada, Zagreb.

K l a i } , B. 1990: Rje~nik stranih rije~i. Nakladni Za-vod MH, Zagreb.

K l e p a c , D. 1953: Vrijeme prijelaza. [umarski list br.1, Zagreb.

K l e p a c , D. 1953: O {umskoj proizvodnji u fakultet-skoj {umi Zalesini. Glasnik za {umske pokusebr. 11., str. 181–238, Zagreb.

K l e p a c , D. 1954: Komparativna istraìvanja debljin-skog, visinskog i volumnog prirasta u fitocenozijele i rebra~e. [umarski list br. 2–3, str. 83–110,Zagreb.

K l e p a c , D. 1955: Utjecaj imele na prirast jelovih{uma. [um. list br. 7–8, Zagreb.

K l e p a c , D. 1961: Novi sistem ure|ivanja prebornih{uma. Polj.-{um. Komora, Zagreb.

K l e p a c , D.1965: Ure|ivanje {uma. Nakladni zavodZnanje, Zagreb.

K l e p a c , D.1987: Prirast, [umarska enciklopedija, sv.3, str. 63–75, Zagreb.

K l e p a c , D. 1997: Iz {umarske povijesti Gorskogakotara u sada{njost. H[, Zagreb.

K n u c h e l , H. 1950: Planung und Kontrolle im Forst-betrieb. Aarau.

K r i ` a n e c , R. 1984: Postojanost vremena prijelazajele u vi{im jedinicama prostorne podjele. [u-marski list br. 5-6, str. 213-224, Zagreb.

K r i ` a n e c , R. 1986: Nastavno-pokusni {umski obje-kti (NP[O) Zalesina. Glasnik za {um. pokuse,posebno izdanje 2, str. 291–296., Zagreb.

K r i ` a n e c , R. 1989: Osnova gospodarenja za NP[Og.j. Belevine (1990–1999). [umarski fakultet,Zagreb, 243 pp.

K r i ` a n e c , R. 1992: 200-godi{njica prve metode zara~unanje etata. [um. list br. 7–8, str. 313–326,Zagreb.

K r i ` a n e c , R. 1992: Postotak prirasta kao pokazateljza sje~ne zahvate. Zbornik centra HAZU, pp.140–143, Vinkovci.

K r i ` a n e c , R. 1993: Uloga evidencije sje~a u pra}e-nju kretanja drvne zalihe preborne {ume. Glas-nik za {um. pokuse, posebno izdanje 4., str.111–120, Zagreb.

K r i ` a n e c , R. 1993: Evidencija sje~a po uzrocimadoznake. [um. list br. 9–10, str. 383–402, Za-greb.

K r i ` a n e c , R. 1994: Osnova gospodarenja za NP[Og.j. Kupja~ki vrh (1995–2004). [umarski fakul-tet, Zagreb.

K r i ` a n e c , R. 2003: Nove ina~ice vremenskog ure|i-vanja {uma prebornog uzgojnog oblika.

K r i ` a n e c , R. 2004: Analiza ustroja i primjene “Nor-mala” za gospodarenje {umama prebornog uz-gojnog oblika. [umarski list br. 1–2, str. 21–40,Zagreb.

L e v a k o v i } , A. 1918: O prirastu i postotku prirasta.[umarski list br. 11–12, Zagreb.

L e v a k o v i } , A. 1922: Dendrometrija, Zagreb.L e v a k o v i } , A. 1939: O nekim formulama za prosje-

~ni postotak prirasta. [umarski list br .4–5, Za-greb.

M e { t r o v i } , [. & G. F a b i j a n i } , 1995: Priru~nikza ure|ivanje {ume, Zagreb.

M i l e t i } , @. 1950, 1951: Osnovi ure|ivanja prebirne{ume, knjiga I i II Beograd.

M i l e t i } , @. 1957: Vreme prelaza i vreme zadràva-nja. [umarstvo br. 9–10. Beograd.

N e n a d i } , \. 1929: Ure|ivanje {uma, Zagreb.P l e { e , V. 2005 : Su{enje, imela – i izvanredna revizi-

ja. Hrvatske {ume br. 99, str.16–17, Zagreb.S c h a e f f e r , A. 1908: Accroissement d’un massif jar-

diné. Bulletin trimestriel de la Société Fore-stière, de Franche-Comte et Belfort.

S m i l a j , I. 1957: Prostorno ure|enje {uma NR Hrvat-ske. [um. list br. 7–8, str. 246–274.

S p a i } , I. 1968: Neka ekolo{ka opaànja i rezultatisuzbijanja moljca jelinih iglica (Argyresthia fun-della F. R.). [umarski list br. 5–6, Zagreb.

S t o c k l , J. 1941: Schwierigkeiten bei der Bewirt-schaftung der Tanne an der grenze ihres natürli-chen Vorkommens im mittleren Wienerwald.Centralbl.f.d.ges. Forstwesen 67.

[ a f a r , J. 1948: Preborne {uma i preborno gospodare-nje. Inst. za {um. istra`. Zagreb.

[ a f a r , J. 1949: Obnova ~etinara posredstvom li{}ara.[um. list, Zagreb.

[ e n { i n , A. J. 1934: Ure|enje {uma. Beograd.Va j d a , Z. 1933: Studija o prirodnom rasprostranjenju

i rastu smreke u Gorskom kotaru. [umarski list,Zagreb.

***** 1903: NAREDBA glede sastavka gospodarstve-nih osnova i programa.

***** 1951: Ure|ajni zapisnik “Zalesina”, str. 1–20.Opis sastojina g.j. Zalesina.

***** 1981: [umsko gospodarstvo Delnice 1960–1980, str. 319., Delnice.

***** 1985: [umarsko-tehni~ki priru~nik. Nakladni Zavod Znanje, Zagreb

***** 1990: Zakon o {umama, Narodne Novine br. 52te izmjene i dopune u br.5/91, 9/91, 61/91,26/93, 76/93, 29/94, 76/99 i 8/00. Zagreb.

***** 2002: Zakon o {umama, Narodne Novine br.13/02. Zagreb.

***** 2003: Pravilnik o ure|ivanju {uma, NarodneNovine br. 150/03. Zagreb.


261

SUMMARY: Transition time is a multi-applicable taxation element. Yet,although it can be measured and applied at any time in any forest stand ofselection silvicultural form, Croatian forestry does not use it in its full scope.

In an attempt to broaden the application, we have processed the filed dataof long-standing research in trends and changes of transition time duringstand development. The insights gained so far have been complemented withnew, practically applicable features.

Graphic presentations of periodically measured transition times duringthe development of the treated stands have confirmed the hypothesis thattransition times are useful management indicators of a stand’s condition.Comparison is made of the position, course and form of polygon or equaliza-tion curves in relation to their interaction in terms of stability and the expect-ed positive or unforeseen negative changes.

Widespread use of transition times by incorporating them in the existingmethods of managing forests of selection silvicultural form will contribute tosubjective ocular classifications of crown defoliation. Objective measure-ments of stand condition indicators are a starting point for damage allevia-tion with the goal of achieving an optimal design of prognostic models of pre-dictable development and setting up guidelines for future management.

K e y w o rd s : transition time, increment percentage


262

GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJGRADATIONS OF GYPSY MOTH – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae)

IN CROATIAMilan PERNEK, Ivan PILA[*

SA@ETAK: U radu se obra|uje defolijacija gusjenica gubara – Lymantriadispar L. (Lep., Lymantriidae) kao jednog od nepovoljnih biotskih ~imbenikau hrastovim {umama u Hrvatskoj. Ovaj {tetnik dominirao je do 60-tih godinapro{loga stolje}a, te su njihove populacije u kontinentalnom dijelu Hrvatskeu stalnom opadanju s povremenim usponima. Ja~e gradacije zabiljeène su1948–1950., 1962–1966., 1970–1975., 1982–1984. te 1992–1994. godine.

Metodom brojanja jajnih legala na svakom stablu du` transekta poloè-nog pribli`no dijagonalno kroz odjel, utvr|uje se zaraze gubara te se u Dija-gnozno-prognoznoj slu`bi izra|uje prognoza.

Iz broja jajnih legala i broja stabala izra~unavaju se postotni intenzitetinapada. Ti intenziti poredani su u 5 klasa: < 1 % (klasa 1); 1-5 % (klasa 2);5-20 % (klasa 3), 20-50 % (klasa 4), >50 % (klasa 5).

Primjenom softverskog paketa Statsoft Statistica® 5.5. pomo}u Fast Fu-rier analize izra~unat je periodizam, a kliznom sredinom (“Moving Avera-ge”) trend pojedinih klasa. Rezultati pokazuju da se u 2005. godini moè o~e-kivati gradacija gubara, koja bi trebala biti slabijeg intenziteta nego onaprije 10. godina.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : gubar, Lymantria dispar, populacija, hrast lu`njak,Quercus robur, Fast Furier metoda, klizna sredina.

IZVORNI ZNANSTVENI ^LANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSUDK 630* 453 (001)


263

1. UVOD I CILJ ISTRA@IVANJA – Introduction and research aim Hrast lu`njak (Quercus robur L.) gospodarski je

najva`nija vrsta drve}a u {umarstvu Hrvatske. S ovomvrstom gospodari se na 201.739 ha, a drvna zaliha iz-nosi 41,5 milijuna kubi~nih metara (K l e p a c 1996).Mnoge publikacije koje govore o lo{em zdravstvenomstanju tih {uma promatraju taj problem s razli~itih gle-di{ta (S p a i } 1974, P r p i } 1974, H a r a p i n i A n -d r o i } 1996, P r p i } 1996). Razli~iti nepovoljni biot-ski i abiotski ~imbenici isprepli}u se, te je preciziranjeuzroka nastalih problema vrlo te{ko.

U ovom radu obra|uje se jedan od biotskih ~imbe-nika – defolijacija gusjenica gubara – Lymantria dis-par L. (Lep., Lymantriidae). Ovaj polifagni leptir u

vrijeme masovne pojave sposoban je obrstiti {ume navrlo velikim povr{inama. Kao {tetnik je u Hrvatskoj uhrastovim {umama dominirao do 60-tih godina pro{lo-ga stolje}a. Tada se po~inju spominjati defolijatori kojise do tog razdoblja ~ak nisu smatrali {tetnicima. Va`-nost mrazovaca (Lep., Geometridae) primjerice kao{tetnika narasla je posebice tijekom osamdesetih i de-vedesetih godina pro{loga stolje}a (H r a { o v e c i H a -r a p i n 1999).

Intenzivnije istraìvanje gubara u Hrvatskoj po~i-nje u 20-tim godinama pro{loga stolje}a, jer se tada uzpepelnicu (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.)smatrao glavnim ~imbenikom propadanja hrastovih{uma. Ve}e gradacije biljeè se 1948–1950.,1962–1966., 1970–1975., 1982–1984. te 1992–1994.Utjecaj defolijacije gusjenica gubara u hrastovim {u-* Dr. sc. Milan Pernek, [umarski institut JastrebarskoMr. sc. Ivan Pila{, [umarski institut Jastrebarsko

mama dovodi do 30 %, pa ~ak i 40 % gubitka prirasta(K l e p a c i S p a i } 1965; K l e p a c 1966). Iz toga selako mogu obra~unati financijski gubici, koji dakakomogu biti vrlo visoki. Uz to, mnogi stru~njaci smatrajuneizravne {tete vezanu uz ekolo{ku stabilnost {ume jo{va`nijom negativnom posljedicom.

Prema podacima DPS-a1, naizgled vrlo velikipovr{inski napad gubara kroz poslijednjih desetak god-ina nije tako problemati~an, s obzirom da su intenzitetivrlo niski. Suprotno tomu, u hrvatskom mediteran-skom podru~ju (Cres, Zadar, Silba, Split, Pelje{ac) nacrniki (Q. ilex L.) zabiljeèni su ja~i napadi svakihnekoliko godina. Pojava gradacija gubara primjerice uAustriji, Ma|arskoj i Srbiji 2003. godine (Schopf2 –

usmeno priop}enje) navodi na zaklju~ak kako je novinapad izgledan i u Hrvatskoj. Pernek (2001) predvi|akako bi se ja~e pojavljivanje gubara u Hrvatskoj moglodogoditi oko 2004. godine.

Za prakti~no {umarstvo vrlo je va`no redovitopra}enje (monitoring) i prognoza, koja {umarskojoperativi treba sluìti za pravovremenu pripremu iorganizaciju za{titnih mjera.

Cilj ovoga rada je pokazati kako se primjenom jed-nostavne statisti~ke analize mogu dobiti podaci u prog-nozi populacija gubara te eventualno metodu primijen-iti i za neke druge {umske {tetnike, posebice iz redaLepidoptera.

M. Pernek, I. Pila{: GRADACIJE GUBARA – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) U HRVATSKOJ [umarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 263-270

264

1 DPS-Dijagnozno-prognozna slu`ba. Od1980 g. organizirana u [umarskom insti-tutu Jastrebarsko.2 Prof.dr.sc. Axel Schopf, Institut für For-stentomologie, Universität BOKU, Wien.

2. METODA RADA – Methods of workPodaci napada gubara u Hrvatskoj dobiveni su u

DPS centru u Jastrebarskom. Metoda brojanja jajnihlegala na transektu ve} se u 70-tim godinama 20-togstolje}a koristila kao metoda utvr|ivanja zaraze guba-ra. Pri tomu se dijagonalnim prolazom kroz odjel uhrastovim {umama zbrajaju sva prona|ena jajna legalagubara, bez obzira na kojem se stablu ili grmu nalazila(Va s i } 1981). Podaci se {alju u DPS slu`bu gdje sezbrajaju i postavlja prognoza. Sama metoda ima stano-vite nedostatke u pogledu pravilnog uzorkovanja i in-terpretacije podataka, ali generalno daje prihvatljivusliku dinamike populacija gubara. Tako dobiveni poda-ci sluè za provjeru stanja na terenu i dono{enja kona~-ne odluke o daljnjem postupanju, odnosno da li }e se iu kojem obimu raditi suzbijanje. Broj stabala u odjeluna kojima je na|eno barem jedno leglo podijeljeno s

ukupnim brojem pregledanih stabala predstavlja inten-zitet napada te se iskazuje u postotku. Ti su intenziteti(klase napada) poredani u 5 klasa: < 1 % (klasa 1); 1-5 % (klasa 2); 5-20 % (klasa 3), 20-50 % (klasa 4),>50 % (klasa 5).

U DPS slu`bu {alju se i uzorci jajnih legala gubarakako bi se utvrdio broj jaja po leglu, kao i njihova para-zitiranost, a ti podaci zatim sluè za postavljanje ko-na~ne prognoze. Kao {to je naprijed spomenuto upravointenziteti napada za razliku od povr{ine napada, dajudobar podatak stvarne opasnosti gradacije gubara.

Primjenom softverskog paketa Statsoft Statistica®5.5. izra~unat je periodizam pomo}u Fast Furier anali-ze (P r e s s i dr. 1997), a trend pojedinih klasa s kliz-nom sredinom (“Moving Average”).

3. REZULTATI – ResultsPodaci napada gubara od 70-tih

godina pro{loga stolje}a sumiranisu u Tablici 1, a ukazuju na perio-di~nost pojave gubara po godina-ma i desetlje}ima pra}enja.

Gradacijske faze gubara deter-minirane su naglim promjenama upopulacijama prikazane ugrafikonima 1–5.

Slika 1. @enke gubara odlaù jaja u grupimi~no leglo.Figure 1 Females of Gypsy Moth conceal eggs in egg masses group.


265

Tablica 1. Intenzitet napad gubara od 1970. godine u Hrvatskoj (podaci DPS, [um. inst. Jastrebarsko)Table 1 The Intensity of gypsy moth attack in Croatia since 1970Godina Klasa1 Klasa 2 Klasa 3 Klasa 4 Klasa 5 Ukupno

Year Class 1 Class 2 Class 3 Class 4 Class 5 Total(ha) % (ha) % (ha) % (ha) % (ha) % (ha) %

1970/71 54.748 34% 65.700 41% 29.210 18% 6.807 4% 2.631 2% 159.096 100%1971/72 59.577 32% 87.945 47% 17.412 9% 14.436 8% 6.750 4% 186.120 100%1972/73. 51.454 23% 89.549 41% 51.113 23% 17.123 8% 10.759 5% 219.998 100%1973/74 47.270 17% 104.870 37% 51.574 18% 44.199 16% 35.633 13% 283.546 100%1974/75 49.009 28% 79.533 46% 25.579 15% 9.142 5% 10.289 6% 173.552 100%1975/76 48.258 44% 34.809 32% 12.544 11% 10.104 9% 4.058 4% 109.773 100%1976/77 42.740 28% 82.527 53% 23.666 15% 5.232 3% 306 0% 154.471 100%1977/78. 58.554 56% 38.160 36% 8.192 8% 0 0% 0 0% 104.906 100%1978/79 45.123 49% 43.290 47% 3.731 4% 271 0% 0 0% 92.415 100%1979/80 34.126 41% 44.112 53% 5.209 6% 0 0% 0 0% 83.447 100%1980/81 40.340 40% 46.688 47% 10.973 11% 1.198 1% 435 0% 99.634 100%1981/82 34.405 41% 36.614 43% 12.083 14% 739 1% 1.104 1% 84.945 100%1982/83 47.278 35% 48.317 35% 30.413 22% 5.678 4% 5.138 4% 136.824 100%1983/84 33.611 25% 60.725 46% 24.653 19% 9.909 7% 4.137 3% 133.035 100%1984/85 33.359 40% 40.945 49% 8.192 10% 673 1% 293 0% 83.462 100%1985/86 29.564 44% 32.646 48% 5.303 8% 170 0% 3 0% 67.686 100%1986/87 25.583 48% 24.754 47% 2.718 5% 0 0% 0 0% 53.055 100%1987/88 33.858 36% 53.646 57% 5.235 6% 840 1% 1 0% 93.580 100%1988/89 42.804 37% 58.680 51% 12.028 11% 745 1% 84 0% 114.341 100%1989/90 41.992 40% 45.345 43% 10.309 10% 1.791 2% 5.849 6% 105.286 100%1990/91 27.485 49% 22.368 40% 4.527 8% 397 1% 809 1% 55.586 100%1991/92 12.751 58% 9.025 41% 232 1% 0 0% 0 0% 22.008 100%1992/93 32.318 61% 17.372 33% 2.438 5% 361 1% 70 0% 52.559 100%1993/94 22.974 35% 28.402 43% 6.693 10% 2.832 4% 4.906 7% 65.807 100%1994/95 30.080 58% 3.987 8% 9.283 18% 3210 6% 5.196 10% 51.756 100%1995/96 12.862 22% 30.977 54% 6.760 12% 4246 7% 2.390 4% 57.235 100%1996/97 19.875 41% 23.624 49% 3.793 8% 997 2% 378 1% 48.667 100%1997/98 19.914 35% 29.981 53% 6.386 11% 486 1% 288 1% 57.055 100%1998/99 19.741 39% 27.447 54% 3.800 7% 276 1% 0 0% 51.264 100%1999/00 27.457 47% 26.499 46% 4.138 7% 49 0% 0 0% 58.143 100%2000/01 17.808 37% 28.317 58% 1.933 4% 0 0% 500 1% 48.558 100%2001/02 17.119 36% 27.301 57% 3.784 8% 0 0% 0 0% 48.204 100%2002/03 13.440 23% 31.218 53% 10.069 17% 32.226 6% 470 1% 87.423 100%


266

Spektralna analiza: KLASA 1Spectral analysis: CLASSE 1

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34

Period

Vri

jednost

iper

iodig

ram

a–

Per

iodogra

mva

lues

0

5E7

1E8

1,5E8

2E8

2,5E8

3E8

3,5E8

4E8

4,5E8

0

5E7

1E8

1,5E8

2E8

2,5E8

3E8

3,5E8

4E8

4,5E8

Grafikon 1. Spektralna analiza (Fast Fourier Transformation) klase 1Graph. 1 Specttral analysis (Fast Fourier Transformation) of the class 1



Vri

jednost

iper

iodig

ram

a–

Per

iodogra

mva

lues

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34

Period

0

2E8

4E8

6E8

8E8

1E9

1,2E9

1,4E9

1,6E9

0

2E8

4E8

6E8

8E8

1E9

1,2E9

1,4E9

1,6E9


267



0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34

Period

0

1E8

2E8

3E8

4E8

5E8

6E8

0

1E8

2E8

3E8

4E8

5E8

6E8V

rije

dnost

iper

iodig

ram

a–

Per

iodogra

mva

lues


0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34

Period

0

5E7

1E8

1,5E8

2E8

2,5E8

3E8

3,5E8

4E8

0

5E7

1E8

1,5E8

2E8

2,5E8

3E8

3,5E8

4E8

Vri

jednost

iper

iodig

ram

a–

Per

iodogra

mva

lues


Klasa 1 ima uzlazni trend (Grafikon 6) {to zna~ikako je sve ~e{}a nikakva ili nezamjetna prisutnost gu-bara u {umama kontinentalnog dijela Hrvatske. Perio-

di~ni prekidi ozna~avaju vrijeme gradacije. Sve ostaleklase imaju silaznu putanju intenziteta napada.


268


0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34

Period

0

5E7

1E8

1,5E8

2E8

0

5E7

1E8

1,5E8

2E8V

rije

dnost

iper

iodig

ram

a–

Per

iodogra

mva

lues


Grafikon 6. Trendovi razli~itih klasa napada gubara glavonjeGraph. 6 Trends of the gypsy moth attack classes

klasa 1 (%) – 1 (%)Class

klasa 2 (%) 2 (%)– Class




Godina – Year

19

70

–7

11

97

1–

72

19

72

–7

31

97

3–

74

19

74

–7

51

97

5–

76

19

76

–7

71

97

7–

78

19

78

–7

91

97

9–

80

19

80

–8

11

98

1–

82

19

82

–8

31

98

3–

84

19

84

–8

51

98

5–

86

19

86

–8

71

98

7–

88

19

88

–8

91

98

9–

90

19

90

–9

11

99

1–

92

19

92

–9

31

99

3–

94

19

94

–9

51

99

5–

96

19

96

–9

71

99

7–

98

19

98

–9

91

99

9–

00

20

00

–0

12

00

1–

02

20

02

–0

3

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

30-godi{nje opaànje gubara u DPS slu`bi prikazujukretanja populacije gubara i gradacije koje se javljajuperiodi~ki s razli~itim intenzitetom i povr{inama kojuzahva}aju. Napad na ve}oj ili manjoj povr{ini nije pro-blemati~an ukoliko je intenzitet nizak. Ja~i intenzitetinapada javljaju se uz opadaju}i trend svakih 10–11 go-dina. To zna~i da se gradacija gubara u Hrvatskoj trebao~ekivati u 2005. godini. Do iste spoznaje dolazi iPernek (2001). Pove}ana aktivnost ènki, odnosno nes-kriveno, grupimi~no odlaganje jajnih legala (Slika 1) tepove}ani broj jaja u leglu zabiljeèni u 2004. godini,potvr|uje ekspanziju gubara.

U Tablici 1. moè se vidjeti kako su napadnute povr-{ine klase 5 u 70-tim godinama pro{loga stolje}a zabi-ljeène na povr{inama vi{e od 10.000 ha (max. 35.000ha). Sasvim je druk~ije u 80-tim i 90-tim gdje su te po-vr{ine bile manje od 5.000 ha. Iz toga se moè zaklju~i-ti kako su i povr{ine napada manje nego nekada.

Interesantno je kako se slabe do nikakve zaraze(klasa 1) s vremenom pove}avaju, odnosno sve ostaleklase smanjuju. To je dobar pokazatelj promjena kojese doga|aju u odnosu na pro{lost. Za{to su gradacijegubara sve slabijeg intenziteta vrlo je te{ko odgovoriti.Mogu}nost da je razlog tomu uspje{no provedena suz-bijanja je mala, jer se isto ~inilo i kod nekih drugih {tet-nika koji su se unato~ tomu redovito pojavljivali u ja-~im intenzitetima.

Mogu}e obja{njenje moglo bi biti – klimatske pro-mjene, uz velike promjene vodnog reìma. [to te spo-menute promjene zna~e za gubarove populacije, za sa-da nije istraìvano.

Jedan pokus unutar istraìvanja utjecaja “efekta sta-klenika” u hrastovoj {umi koje se provodi u [vicarskoj,

pokazao je da pove}ana koncentracija CO2 u zraku,koje uzrokuju promjene u kemijskom sastavu li{}a,djeluje zapravo za{titno za hrast. Gusjenice, naime, iz-bjegavaju list hrasta te se vi{e orijentiraju na li{}e dru-gih vrsta drve}a, poglavito graba (Schafellner3 – usme-no izlaganje, Sveu~ili{te BOKU Be~).

Vrlo interesantna ~injenica redovitog ja~eg pojavlji-vanja gubara u na{em mediteranskom pojasu ne isklju-~uje mogu}nost da u Hrvatskoj postoje dvije ili vi{erasa unutar vrste koje su se prilagodile odre|enim ì-votnim uvjetima. Ovu pretpostavku trebalo bi istraìti.

Daljnje va`no gledi{ta je dobivanje prevlasti odre|e-ne vrste u odnosu na drugu koja se potiskuje (“Macht-wechsel” – njem.: smjena mo}i). U takvim uvjetima gu-bar je u samom startu progradacije u lo{ijem poloàjunego primjerice ose listarice i mrazovci.

U odnosu na prvi dio pro{loga stolje}a populacije suu opadanju, ali nitko sa sigurno{}u ne moè ustvrditi dakalamiteti {irih razmjera nisu mogu}i, odnosno da gu-bar ponovno preuzme prevlast najzna~ajnijih defolija-tora. Treba imati i na umu da àri{ta progradacije mogunastati preko transportnih sredstava te ne podlijeù lo-gici i zakonima trenda i dinamike populacije odre|enogpodru~ja. Tako je primjerice u 2004. godini na autoputuLipovac-Zagreb na benzinskoj postaji “Kri`” kod No-voselca, zabiljeèno preko 300 jajnih legala po stablujapanske {ljive. Takva pojava nije zabiljeèna na nijed-nom ugibali{tu ili benzinskoj postaji na tom autoputu.Istovremeno su u susjednoj Srbiji zabiljeène vrlo jakepopulacije gubara na velikim povr{inama (vi{e od146.000 ha – izvor: www.poljoprivreda.info) te se nemoè isklju~iti mogu}nost kako se gubar transportiraonekim vozilom u Hrvatsku.


269

4. RASPRAVA I ZAKLJUÂK – Disscusion and Conclusion

3 Dr. sc. Christa Schafellner, Institut für Forstentomologie, Uni-versität BOKU, Wien.

6. LITERATURA – ReferencesH a r a p i n , M., M. Androi} 1996: Su{enje i za{tita {u-

ma hrasta lu`njaka. U: Hrast lu`njak u Hrvat-skoj, ur.: Klepac, D. Hrvatska akademija znano-sti i umjetnosti. 227–256.

H r a { o v e c , B., M. H a r a p i n , 1999: Dijagnozno-prognozne metode i gradacije zna~ajnih {tetnihkukaca u {umama Hrvatske. [umarski list 5–6:183–193.

K l e p a c , D. 1966: Zuwachsverluste in Eichen-mischbestanden, die durch die Kalamitat desSchwammspinners und anderer blattfressenderSchadlinge bafallen wurden. WissenschaftlicheZeitschrift der Technischen Universitat Dresden15/2: 385–389.

K l e p a c , D. 1996: Rast i prirast hrasta lu`njaka. U:Hrast lu`njak u Hrvatskoj, ur.: Klepac, D. Hrvat-ska Akademija znanosti i umjetnosti: 213–226.

K l e p a c , D., I. S p a i } , 1965: Utjecaj nekih defolija-tora na debljinski prirast hrasta lu`njaka. [u-marski list (89) 3–4: 93–101.

P e r n e k , M., 2001: Gradationen des Schwammspi-nners in Kroatien von 1970 bis 2000. Mitt.Dtsch. Ges. allg. angew. Ent. 13: 429–432.

P r e s s , W.H., S.A. Te u k o l s k y, W.T., Ve t t e r i n g ,B.P. F l a n n e r y, 1997: Numerical Recipes, TheArt of Scientific Computing. 2. Edition. Cam-bridge University Press, Chapter 13: 496–536.

P r p i } , B. 1974: Ekolo{ki aspekt su{enja hrastovihsastojina u nizinskim {umama Hrvatske. [umar-ski list 98 (7/9): 285–290.

P r p i } , B. 1996: Propadanje {uma hrasta lu`njaka. U:Hrast lu`njak u Hrvatskoj, ur.: Klepac, D. Hrvat-ska akademija znanosti i umjetnosti. 273–298.

S p a i } , I., 1974: O su{enju hrastika. [umarski list 98(9): 273–284.

Va s i } , K. (ur.) 1981: Priru~nik izve{tajne i dijagnosti-~ko prognozne slu`be za{tite {uma. Savez in`e-njera i tehni~ara {umarstva i industrije za prera-du drveta Jugoslavije, Beograd. 336 str.

www.poljoprivreda.info, 23. 09. 2004.


270

SUMMARY: Gypsy moth – Lymantria dispar L. (Lep., Lymantriidae) rep-resents one of the most significant pest on oak in Croatia. As a defoliator itwas known as early 18th century, when the first total defoliation on largerareas were recordet. Investigation of Klepac and Spai} (1965) showed thatthe lose of the increment of pedunculate oak amount 30 % which means enor-mous financial loses. The severe gradations of gypsy moth in the last centuryoccured in the continental part of Croatia 1948–1950, 1962–1966,1970–1975, 1982–1984 and 1992–1994. While the gradation in the medi-terian part has been increased in the continental part they droped. For thegood forest protection work it is very importend to have good prognosis. Theaim of this paper is to show how a easy statistical analysis can be used for thispurpose.

During the last 30 years Gypsy Moth has been intensively monitored andthe data have been sent to the Diagnostic-Prognostic Centre (DPC) placed inthe Forestry Research Institute Jastrebarsko. Counting of every founded eggmasses on a line trough a oak forest receivse the intensity of attack. Fivediffrent classes of attack are differentiated: < 1 % (Class 1); 1-5 % (Class 2);5-20 % (Class 3), 20-50 % (Class 4), >50 % (Class 5).

For the satistical analysis we use the method of moving average and spec-tral analysis (Statsoft Statistica ® 5.5). The results shows that the trend forClass 1 and Class 2 is positiv, but negative for Classes 3, 4 and 5. The spec-tral analysis using Fast Furier Method confirmed that weak attacks occurevery 8 years, while more severe attacks every 10 years.

Operational data indicate that the intensification of attacks can be expect-ed in 2005 but in weaker intensity than 10 years ago. The reason for that phe-nomenon should be disscused. The last gypsy moth gradation has been fightwhit insecticides but the same were be done whit other pest so it couldn´t bethe reason for the weaker intensity. Climatic changes could be the most seri-ous reason.

K e y w o rd s : gypsy moth, Lymantria dispar, population, pedunculateoak, Quercus robur, Fast Furier method, Moving average.

POTRAJNOST I OÛVANJE GENOFONDA S POSEBNIM OSVRTOM NA EUROPSKU CRNU TOPOLU (Populus nigra L.)SUSTAINABILITY AND CONSERVATION OF GENETIC RESOURCES WITH

A FOCUS ON THE EUROPEAN BLACK POPLAR (Populus Nigra L.)Davorin KAJBA*, Igor ANI]*, Dragomir PFEIFER**

SA@ETAK: U ~lanku se obrazlaù zaklju~ci Hrvatskoga povjerenstva zatopolu Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva, done-{eni nakon rasprave o problemima potrajnosti {uma ritskoga podru~ja, gos-podarenja {umskim sastojinama topola, metodama obnove sastojina, mogu}-nostima i metodama o~uvanja genofonda na primjeru europske crne topole.Obnova populacija europske crne topole je zna~ajan {umskogospodarski za-datak, posebice na prostorima gdje su ritska stani{ta i njezini ekosustaviugroèni. Obnovljene ili sa~uvane topolove populacije predstavljaju vaànprilog u o~uvanju sloènog ekosustava ritske {ume. Strategija o~uvanja geno-fonda doma}ih topola moè se podijeliti u tri operativna cilja: osigurati opti-malno mogu}u prirodnu obnovu, sprije~iti gubitak genetskog diverziteta i gu-bitka individualne sposobnosti opstanka u sljede}im generacijama, identifici-rati i sa~uvati lokalne i regionalne genetske baze. Potrebno je intenziviratiselekciju, razmnoàvanje i testiranje klonova doma}e crne topole u ciljudobivanja kvalitetnog sadnog materijala za obnovu sastojina ritskih {uma.Obvezna je i selekcija plus varijanti iz mla|ih prirodnih populacija europskecrne topole, budu}i je na ovaj na~in mogu}e selekcionirati nove genotipovekoji }e biti dobro adaptirani na specifi~na, lokalna stani{ta. Strategija obno-ve treba biti vo|ena na~elom zamjene nasada eurameri~ke topole s europ-skom crnom topolom, ali u skladu sa {umskouzgojnim planom. Njime trebapa`ljivo odrediti stani{ta na kojima vodni reìm dozvoljava nastavak uzgajan-ja topola, metodiku obnove i dinamiku aktivnosti. Za ispunjenje cilja potpunezamjene sastojina potrebno je odrediti razdoblje od barem 50-tak godina. Ume|uvremenu potrebno je planirati nastavak {umske proizvodnje eurameri~-kom topolom (P. × canadensis) na pribli`no 25 % povr{ina.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : potrajnost, ritska {uma, Populus nigra L., Hrvatskopovjerenstvo za topolu

PRETHODNO PRIOP]ENJE – PRELIMINARY COMMUNICATIONUDK 630* 165 (Populus nigra L.)


271

UVOD – IntroductionU ~lanku se razmatraju zaklju~ci Hrvatskoga povje-

renstva za topolu pri Ministarstvu poljoprivrede, {u-marstva i vodnog gospodarstva, done{eni nakon ras-prave o problemima potrajnosti {uma, posebice ritskih{uma vrba i topola, gospodarenja {umskim sastojinamatopola, metodama obnove sastojina, mogu}nostima imetodama o~uvanja genofonda na primjeru europskecrne topole. Svrha je ~lanka upoznati {iri krug ~itateljas navedenom problematikom, ali i sa stavom Hrvatsko-ga povjerenstva za topolu glede pitanja obnove i isto-dobne izmjene sastojinskoga oblika topolovih nasada.

* Doc. dr. sc. Davorin Kajba, [umarski fakultet Zagreb* Doc. dr. sc. Igor Ani}, [umarski fakultet Zagreb** Dragomir Pfeifer, dipl. ing. {um., Hrvatske {ume d.o.o., U[P Osijek

Pojam odrìvoga razvoja prvi put je slu`beno upo-trjebljen prije tridesetak godina, u izvje{taju “Our Com-mon Future” (WCED 1987). Ubrzo je postao geslo iokosnica nove globalne ekolo{ke politike. Me|utim,na~elo potrajnosti ili odrìvo gospodarenje {umama ueuropskom {umarstvu poznato je jo{ od 18. stolje}a.

Danas potrajnost gospodarenja {umama dominirakao klju~na strategija u globalnoj {umarskoj politici(K r o t t et al. 2000). Prema S c h a n z u (1995), na~elopotrajnosti moè se promatrati na razli~ite na~ine: a) trajno o~uvanje {umske povr{ine bez obzira na dob

sastojina,b) trajno iskori{tavanje samo prirasloga volumena

drva,c) prisustvo svih dobnih razreda s jednakim povr{in-

skim udjelima,d) kontinuirani nov~ani prihod i dr.

Bez obzira na ovakvu vi{ezna~nost, na~elo potraj-nosti u {umarstvu ostaje jedini pravi primjer odrìvogarazvoja (G l a v a ~ 1999).

Na~elo potrajnosti danas evoluira u na~elo vi{ena-mjenske progresivne potrajnosti (K l e p a c , 1998).Ono se sastoji u tome da se {umski ekosustavi o~uvajui pobolj{aju u pogledu biolo{ke raznolikosti, produk-tivnosti, vitaliteta, za{titne i socijalne uloge. Prema De-klaraciji iz Apeldoorn-a (Pro Silva 1998) potrajnost ugospodarenju {umama ne obuhva}a samo drvne proiz-vode, ve} se pro{iruje i na op}ekorisne funkcije {uma.Kriterijima i indikatorima potrajnoga gospodarenja {u-mama trebale bi se prilagoditi metode gospodarenja{umama. Zanimanje za metode potrajnoga gospodare-nja {umama raste i predstavljat }e klju~nu zada}u u bu-du}nosti (R a b b i n g e 1998). Ciljevi i metode takvogagospodarenja od klju~noga su zna~enja za o~uvanjegenofonda i ekosustava uop}e (T h o m s o n 2001).

U {umarstvo Hrvatske na~elo potrajnosti uvedenoje jo{ 1769. godine kada je objavljena “Zakonska ured-ba o {umama”. Ta se uredba smatra prvim hrvatskim{umarskim zakonom, prvom instrukcijom za ure|iva-nje {uma i prvim ud`benikom {umarstva (M e { t r o v i }1995). Na~ela iz Uredbe ugra|ena su u kasnije zakoneo {umama, na temelju kojih je bilo organizirano {um-

sko gospodarenje. I danas su {ume i {umska zemlji{taprepoznati kao dobra od interesa za Hrvatsku, pa imajunjezinu osobitu za{titu (~lanci 3., 52. i 69. Ustava Re-publike Hrvatske). U prvom ~lanku Zakona o {umama,{ume i {umska zemlji{ta definirani su kao specifi~noprirodno bogatstvo.

Upravo zahvaljuju}i potrajnosti, povr{ina {uma uRepublici Hrvatskoj u posljednjih stotinjak godina raste(M a t i } i dr. 2003). U razdoblju od 1961. do 1995. go-dine obrasla povr{ina {uma rasla je u prosje~nom izno-su od 3857 ha/god (M e { t r o v i } 1996). Naàlost,M a t i } (2004) izvje{}uje o primjerima koji u novijedoba ugroàvaju takav trend {umovitosti i uop}e na~elopotrajnosti u nas (primjerice prenamjena {umskogazemlji{ta, izgradnja infrastrukturnih objekata).

Ciljevi gospodarenja {umama u Hrvatskoj su: 1) osiguranje postojanosti ekosustava,2) odràvanje i pobolj{avanje op}ekorisnih funkcija

{uma,3) napredno i potrajno gospodarenje,4) kori{tenje {uma i {umskih zemlji{ta na na~in i u tak-

voj mjeri da se odràva njihova biolo{ka raznoli-kost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vital-nost i potencijal,

5) da ispune, sada i u budu}nosti, bitne gospodarske,ekolo{ke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnojrazini, a da to ne {teti drugim ekosustavima.Posljednje dvije to~ke istovjetne su definiciji pojma

potrajnoga gospodarenja koji je definiran na ministar-skoj konferenciji u Helsinkiju o za{titi europskih {uma.[umskouzgojni postupci u skladu su s navedenim ci-ljevima. Oni se prilago|avaju zakonitostima prirodno-ga razvoja sastojine (M a t i } i dr. 2003, G r a ~ a n i dr.1998). înjenica je kako raznolikost, o~uvanost i pri-rodnost {uma, stvoreni na stru~noj i znanstvenoj pod-lozi klasi~ne “zagreba~ke {kole uzgajanja {uma”, dajuHrvatskoj poseban poloàj koji je utvr|en i istaknut unacionalnom izvje{}u Republike Hrvatske premaokvirnoj konvenciji UN o promjeni klime (Prvo nacio-nalno izvje{}e 2001). Opisana strategija gospodarenjavrijedi za sve {ume Hrvatske, pa tako i za ritske {umevrba i topola.

D. Kajba, I. Ani}, D. Pfeifer: POTRAJNOST I OÛVANJE GENOFONDA S POSEBNIM OSVRTOM ... [umarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 271-278

272

POTRAJNOST I CILJEVI GOSPODARENJA [UMAMA U NASSustainability and goals of forest management in croatia

NEKE SPECIFI^NOSTI UZGAJANJA [UMA U RITSKOM PODRU^JUSome specific features of silviculture in riparian areasRitske {ume su proizvod uzajamnog djelovanja eko-

lo{kih osobina i biolo{kih zahtjeva vrba i topola s jednete aluvijalnog djelovanja rijeke s druge strane. Nekadaprostrano podru~je ritskih {uma uz Dunav, dijelovetoka Drave i Mure te uz rukavce tih rijeka danas je stis-

nuto izme|u vodotoka i nasipa. Morfolo{ke i strukturnezna~ajke sastojina ritskih {uma te razlike izme|u njihproizilaze iz uvjeta nastanka, dinamike razvoja, na~inapomla|ivanja i {umskouzgojnih svojstava vrsta drve}akoje ih tvore. Osim prirodnih {umskih zajednica, unutar

areala ritskih {uma dolaze i umjetne {umske sastojine({umske kulture, intenzivne kulture i plantaè) vrba itopola. [umarska znanost i praksa definiraju odnoseizme|u prirodnih sastojina i umjetno osnovanih sastoji-na. înjenica je da ukoliko èlimo optimalno ispunjen-je gospodarskih i op}ekorisnih funkcija obje trebajuimati svoje mjesto u {umarstvu ritskoga podru~ja (M a -t i } i dr. 1996).

Bez obzira radi li se o prirodnim {umskim zajedni-cama ili o umjetno podignutim nasadima, sastojinevrba i topola spadaju u skupinu pionirskih {uma. Vrbe itopole tipi~ni su predstavnici pionirskih vrsta drve}a.To zna~i kako se odlikuju {irokom ekolo{kom valenci-jom, s obzirom na one ekolo{ke ~imbenike koji omo-gu}uju njihovo pomla|ivanje i rast na nekom stani{tu.Karakterizira ih stalna heliofilnost, brza ontogeneza,rana kulminacija prirasta, rani nastup fertiliteta, kratakìvotni vijek, razmjerno mala sposobnost akumulacije,bogata i ~esta fruktifikacija, sposobnost rasprostiranjasjemena na daleko, laka vegetativna regeneracija. Lakose pomla|uju na goloj povr{ini, posebice naletom sje-mena na svjeè naplavljene aluvijalne nanose ritskogapodru~ja. Pomla|ivanje pod zastorom oteàno je ili ne-mogu}e. Na ~esto i intenzivno plavljenim terenimasvaka poplava taloì novu koli~inu nanosa, onemogu-}uje razvoj {umskih tala i ponavlja inicijalne uvjete zanastanak {umske sastojine. Sve su to razlozi zbog kojihse uspje{na obnova pionirskih sastojina, ako u stani{tunema znakovitih sukcesijskih promjena, obavlja na go-loj pomladnoj povr{ini.

U suprotnome, postupne promjene u vodnom reì-mu mijenjaju ponajprije edafske zna~ajke stani{ta i do-vode do potrebe za promjenom sastojinskog oblika.Tada se pionirska sastojina prevodi u kona~ni obliksastojine odnosno u terminalnu {umsku zajednicu rit-skoga podru~ja. Taj je postupak u skladu s prirodnimsindinamskim zakonitostima razvoja {umske vegetaci-je ritskoga podru~ja. ̂ esto je izazvan ubrzanim, umjet-nim promjenama vodnoga reìma.

Podizanje {umskih kultura, intenzivnih kultura i{umskih plantaà upotrebljava se kao postupak po{um-ljavanja (prvo osnivanje {umske sastojine na dotadaobe{umljenoj povr{ini) ili postupak umjetne obnovenakon sje~e staroga nasada. U tom slu~aju {umska kul-tura, intenzivna kultura ili {umska plantaà ima svoj-stva pionirske {ume za koja vrijede ista pravila silvidi-namike kao i u prirodnim sastojinama. Treba napome-nuti kako Zakon o {umama Republike Hrvatske zabra-njuje ~iste sje~e (~lanak 44.), osim u posebnim slu~aje-vima (~lanak 47.) u koje se ubraja i podizanje plantaà.

Za o~ekivati je kako }e sukcesijski razvoj vegetaci-je i promjene u vodnome reìmu postupno onemogu}i-ti opstanak istovrsnih pionirskih sastojina u duljemrazdoblju na istom stani{tu. Istodobno, treba omogu}itiosnivanje i obnovu tih sastojina na novim, za njih po-godnim stani{tima. Sve to dovest }e do prostornih istrukturnih promjena u {umovitosti ritskoga podru~ja.


273

MOGU]NOSTI OÛVANJA GENOFONDA EUROPSKE CRNE TOPOLEPossibilities of conserving the genetic resource of the european black poplarEuropska crna topola (Populus nigra L.) je vrsta

koja nastanjuje aluvijalna tla uz velike rijeke umjere-nih klimatskih podru~ja Europe i Azije. Na podru~juRepublike Hrvatske europska crna topola raste u rit-skim {umama uz rijeke Muru, Savu, Dravu i Dunav.Njezina je prisutnost u ukupnoj povr{ini {uma Hrvat-ske mala, ali je zna~ajna njezina op}ekorisna uloga.Neprestanim ljudskim zahvatima u prirodnim stani{ti-ma europske crne topole, veli~ina njenog areala u Hr-vatskoj svedena je na pojedina~ne, djelomi~no odvoje-ne povr{ine, iako su za europske prilike to dobro o~u-vane ritske {ume.

Obnova populacija ove vrste vrlo je zna~ajan {um-skogospodarski zadatak, posebice na prostorima gdjesu ritska stani{ta i njezini ekosustavi ugroèni. Obnov-ljene ili sa~uvane topolove populacije predstavljajuvaàn prilog u o~uvanju sloènog ekosustava kakav jeekosustav ritske {ume.

Osnovni cilj o~uvanja genetskih resursa je sa~uvatigenetski potencijal za budu}u adaptaciju vrste i nje-zinih populacija kroz dulje razdoblje, dozvoliv{i nji-

Slika 1. Formiranje malata na aluvijalnom nanosu u PodunavljuFig. 1 Forming young willow growth on the alluvial deposit in

Podunavlje(Foto: P. Vratari})

hov evolucijski tijek, ali imaju}i u vidu promjene nas-tale u stani{tu. Strategija o~uvanja moè se podijeliti utri operativna cilja:


274

Slika 2. Adultno stablo europske crne topole (Populus nigra L.)Fig. 2 An adult tree of the European Black Poplar

(Populus nigra L.)(Foto: EUFORGEN)

1. osigurati optimalno mogu}u koli~inu prirodne ob-nove (pojavu malata);

2. sprije~iti gubitak genetskog diverziteta i gubitka in-dividualne sposobnosti opstanka u slijede}im gene-racijama;

3. identificirati i sa~uvati lokalne i regionalne genet-ske baze.Da bi se to postiglo potrebno je intenzivirati selekci-

ju, razmnoàvanje i testiranje klonova doma}e crne to-pole u cilju dobivanja kvalitetnog sadnog materijala zaobnovu sastojina ritskih {uma. Tako|er je potrebna i se-lekcija plus varijanti iz mla|ih prirodnih populacijaeuropske crne topole, budu}i je na ovaj na~in mogu}eselekcionirati nove genotipove, koji }e biti dobro adap-tirani na specifi~na, lokalna stani{ta.

Strategija obnove treba biti vo|ena na~elom zamje-ne nasada eurameri~ke topole s europskom crnom to-polom, ali u skladu sa {umskouzgojnim planom. Nji-me treba pa`ljivo odrediti stani{ta na kojima vodni re-ìm dozvoljava nastavak uzgajanja topola, metodikuobnove i dinamiku aktivnosti. Za ispunjenje cilja pot-

pune zamjene sastojina potrebno je odrediti razdobljeod barem 50-tak godina. U me|uvremenu potrebno jeplanirati nastavak {umske proizvodnje eurameri~komtopolom (P. × canadensis) na pribli`no 25 % povr{ina.Izbor povr{ina za osnivanje nasada mora biti {umsko-uzgojno planiran, posebice s obzirom na stani{te.

Vi{e provedenih europskih projekata (EUROPOP,FLOBAR), te rezultati drugih istraìvanja (Va n d e nB r o e c k et al. 2000, S t o r m e 2001) koji su izu~a-vali fenologiju cvjetanja topola uo~ili su da klonovi P. × canadensis cvatu ranije od promatranih klonovadoma}e europske crne topole. Iz toga nalaza zaklju~e-no je da nema velike opasnosti od pojave introgresijegena ameri~ke crne topole u genom europske crne to-pole. S druge strane, introgresiju gena ne treba potpu-no ni isklju~iti, budu}i da su uo~ene i zna~ajne varija-cije u fenologiji cvjetanja topola. Tako|er u kasnijimistraìvanjima koja su proveli Va n d e n B r o e c k i dr.(2001, 2004) nije utvr|eno postojanje introgresije upotomstvu europske crne topole za morfolo{ka svoj-stva, kao ni kod dobivenih rezultata u istraìvanjimaizozimima i mikrosatelitnom DNK. Autori pretpostav-ljaju da postoje i predfertilizacijske barijere koje favo-riziraju unutarvrsnu polinaciju. Utvr|eno je da klonoviameri~ke crne topole (Populus deltoides) cvatu najra-nije, hibridni klonovi P. × canadensis negdje izme|udviju roditeljskih vrsta, a europska crna topola najkas-nije, te da se podudara sa cvatnjom jablana.

Tako|er, morfometrijskim istraìvanjima unutar-populacijske varijabilnosti svojstava listova iz petjuvenilnih populacija europske crne topole du` slivarijeke Drave u Hrvatskoj, koje je proveo Romani}(2001) nije utvr|eno postojanje jedinki koje bi moglebiti svrstane u ameri~ku crnu topolu (Populus del-toides), {to upu}uje na zaklju~ak da nije do{lo do intro-gresije u genom juvenilnih populacija europske crnetopole du` rijeke Drave.

Uno{enje gena s biolo{kog gledi{ta ima pozitivan inegativan u~inak. U pozitivnom smislu moè pove}atigenetski diverzitet, ali moè izmijeniti lokalnu adapta-bilnost. Drugi mogu}i utjecaj je intenzivna izmjenagena s kultiviranih varijeteta i smanjenje u~inkoviteveli~ine populacije, {to vodi prema gubitku diverzitetai pove}anju razine inbreedinga. To moè biti slu~ajsamo kada jedan mu{ki klon opra{uje intenzivno ve}i-nu ènskih stabala.

Idealno bi bilo da samo jedinice predvi|ene za o~u-vanje budu vi{e ili manje izolirane od umjetnih nasadatopola, dok bi se na drugim povr{inama pripremali sta-ni{ni uvjeti za eurameri~ke topole. Kod o~uvanih i za-{ti}enih dijelova ne mora se u potpunosti izbjegavati iizop}iti kulture topola iz okolice, posebice ako je veli-~ina populacije dovoljno velika. Za obnovljenu popu-laciju moè se koristiti tzv. tampon zona (buffer zona)

oko plantaè sa stablima iz lokalne populacije sa pod-jednakim u~e{}em stabala obaju spolova. Tako|er tre-ba postojati strategija pra}enja veli~ine introgresije uza{ti}enim odjelima, kako bi se stupanj introgresijeprocijenjivao u sada{njim adultnim stablima i kompa-rirao sa eventualnim postojanjem introgresije u sljede-}oj generaciji kada dostigne fiziolo{ku zrelost cvatnje.

Veli~ina populacije mora biti dovoljno velika da bise izbjegao genetski drift (slu~ajan gubitak genetskihvarijanti uslijed stohasti~kih procesa) i njegov utjecajna genetski diverzitet i na udio inbreedinga. Tako|er,mala populacija imat }e ve}i stupanj fiksacije odre|e-nih genskih alela u sljede}oj generaciji.

U dosada{njim istraìvanjima oplodnja se izgledane odvija slu~ajno{}u, ve} ènska stabla preferirajuoplodnju s ograni~enim brojem mu{kih stabala, {tomoè biti utjecano udaljeno{}u i fenologijom, ali moèbiti uvjetovano i genetskim ~imbenicima (I m b e r t &L e f èv r e 2001a). Potomstvo s maj~inskih stabala sa-dràvala su obi~no samo genetsku konstituciju od samonekoliko polinatora (mu{kih roditelja), a kretanje genaslijedilo je model izolacije mu{kih stabala zavisno odnjihove udaljenosti. Prema tome, pozornost mora bitiposve}ena u~inkovitom broju ènskih i mu{kih stabalakoji }e sudjelovati u kreiranju sljede}e generacije. Sa-mo odre|en broj, od mogu}eg broja ènskih stabala, }ebiti uspje{nije opra{en i time dovesti do nebalansira-nog u~inkovitog spolnog omjera, pa bi i dodatni broj

ènskih stabala bio potreban. Tako|er bi uvjeti za pri-dolazak ponika morali biti optimalni.

U svrhu o~uvanja genetskih resursa morati }e vr{itimonitoring evolucijskih procesa u populacijama europ-ske crne topole. Obavljen je izbor indikatora za pra}e-nje. Preporu~en je set indikatora baziran na ekolo{kimopaànjima (na razini ekosustava), na demografskimparametrima (na populacijskoj razini) i na genetskimparametrima (na individualnoj razini). Svaki indikatorosigurava informaciju o jednom ili vi{e procesa (L e -f èv r e et al. 2001b).

Posebna pozornost mora se posvetiti praksi kojaima utjecaja na cvatnju i procese prirodne obnove kojideterminiraju u~inkovitu veli~inu populacije.

Najrelevantniji ekolo{ki i demografski indikatori suhidroperiod i njegovo trajanje (koji osiguravaju infor-macije o dinamici ekosustava i potencijalu za obnovu).Periodicitet pojave visokog vodostaja je poreme}enraznim hidromelioracijskim radovima u koritima rije-ka i u njihovom priobalju. Struktura stani{ta je tako|erizravno vezana za veli~inu populacije, dok je drugi de-mografski indikator distribucija dobnih razreda u sta-rim populacijama europske crne topole. Indikatoripredstavljaju vrijedne informacije, ali se kroz duè vri-jeme mogu izmijeniti, te se sa promjenama mogu pred-loìti za budu}e operativno gospodarenje za{ti}enimpopulacijama europske crne topole.


275

ZAKLJU^CI – ConclusionsNa temelju navedenoga proizilaze sljede}i zaklju~ci:

1. [umskouzgojni postupci koji se provode u {umamaRepublike Hrvatske u skladu su sa strate{kim cilje-vima gospodarenja {umskim ekosustavima. Oni seprilago|avaju zakonitostima prirodnoga razvojasastojine i stani{ta. Raznolikost, o~uvanost i prirod-nost {uma, stvoreni na stru~noj i znanstvenoj pod-lozi klasi~ne “zagreba~ke {kole uzgajanja {uma”,daje Hrvatskoj poseban poloàj u usporedbi sa {u-marstvima drugih europskih zemalja.

2. Obnova populacija europske crne topole vrlo jezna~ajan {umskogospodarski zadatak, posebice naprostorima gdje su ritska stani{ta i njezini ekosus-tavi ugroèni. Obnovljene ili sa~uvane autohtonetopolove populacije predstavljaju vaàn prilog uo~uvanju sloènog ekosustava kakav je ekosustavritske {ume.

3. Strategija o~uvanja genofonda doma}ih topola mo-è se podijeliti u tri operativna cilja:– osigurati optimalno mogu}u koli~inu prirodne

obnove (pojavu malata);– sprje~iti gubitak genetskog diverziteta i gubitka

individualne sposobnosti opstanka u sljede}imgeneracijama;

– identificirati i sa~uvati lokalne i regionalne ge-netske baze.

4. Potrebno je intenzivirati selekciju, razmnoàvanje itestiranje klonova doma}e crne topole u cilju dobi-vanja kvalitetnog sadnog materijala za obnovu sas-tojina ritskih {uma. Neophodna je i selekcija plusvarijanti iz mla|ih prirodnih populacija europskecrne topole, budu}i je na ovaj na~in mogu}e selek-cionirati nove genotipove koji }e biti dobro adapti-rani na specifi~na, lokalna stani{ta.

5. Strategija obnove treba biti vo|ena na~elom zamje-ne nasada eurameri~ke topole s europskom crnomtopolom, ali u skladu sa {umskouzgojnim planom.Njime treba pa`ljivo odrediti stani{ta na kojimavodni reìm dozvoljava nastavak uzgajanja topola,metodiku obnove i dinamiku aktivnosti. Za ispunje-nje cilja potpune zamjene sastojina potrebno je od-rediti razdoblje od barem 50-tak godina. U me|u-vremenu potrebno je planirati nastavak {umske pro-izvodnje eurameri~kom topolom (P. × canadensis)na pribli`no 25 % povr{ina.

6. Idealno bi bilo da samo jedinice predvi|ene za o~u-vanje budu vi{e ili manje izolirane od plantaà to-pola, dok bi se na drugim povr{inama pripremalistani{ni uvjeti s eurameri~kim topolama. Kod o~u-

vanih i za{ti}enih dijelova ne mora se u potpunostiizbjegavati i izop}iti kulture topola iz okolice, pose-bice ako je veli~ina populacije dovoljno velika.


276

LITERATURA – ReferencesE r i k s s o n , G., G. N a m k o o n g , J. H. R o b e r d s ,

1993: Dynamic gene conservation for uncertainfutures. Forest. Ecol. Manage. 62:15–37.

E r i k s s o n , G., G. N a m k o o n g , J. H. R o b e r d s ,1995: Dynamic conservation of forest tree generesources. FAO, Rome, Italy, No. 23.

G e b u r e k , T. 1992: Wie Groß sollten Populationensein, um bedrohte Tier-und Pflanzenarten zuerhalten? Allg. Forst- und Jagd-Zeitung 163:129:133.

G l a v a ~ , V., 1999: Uvod u globalnu ekologiju. Za-greb, Dràvna uprava za za{titu prirode i okoli{ai Hrvatske {ume p.o., 211 str.

G r a ~ a n , J., I. A n i } , S. M a t i } , 1998: Potrajno gos-podarenje i o~uvanje biolo{ke raznolikosti hr-vatskih {uma. Nacionalno izvje{}e o provedbismjernica za potrajno gospodarenje i o~uvanjebiolo{ke raznolikosti hrvatskih {uma, [umarskilist CXXII (9–10): 437–442, Zagreb.

I m b e r t , E., F. L e f èv r e , 2001: Estimation gene flowfor poplar along an entire riversystem. Interna-tional Symposium on Genetic Diversity in riverpopulations of European black poplar – Impli-cations for riparian eco-system management.Szeksárd, Hungary, 16–20 May 2001.

K a j b a , D. & S. B o g d a n , 2001: O~uvanje geneti~-kih izvora europske crne topole (Populus nigraL.). In: Mati}, S. et al. (eds.), Znanost u potraj-nom gospodarenju hrvatskim {umama, [umar-ski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu & [umarskiinstitut, Jastrebarsko, Zagreb, str. 69–76.

K a j b a , D., M. I d ` o j t i } and S. B o g d a n , 1999:Discriminant anaysis of leaf morphological cha-racters of the European Black Poplar (Populusnigra L.) in natural population in Croatia. Pp.73–76 in Populus nigra Network. Report of thefifth meeting, 5–9 May 1999, Kyiv, Ukraine,(J.Turok, F. Lefévre, S. de Vries, N. Alba, B.Heinze, R. Voloyanchuk and E. Lipman, compi-lers). International Plant Genetic ResourcesInstitute, Rome.

K l e p a c , D., 1998: Hrvatsko {umarstvo u XIX. i XX.stolje}u. U: Sveu~ili{na {umarska nastava u Hr-vatskoj 1898–1998, [umarski fakultet Sveu~ili-{ta u Zagrebu, str. 9–33, Zagreb.

K r o t t , M., I. T i k k a n e n , A. P e t r o v, Y. Tu n y t -s y a , B. Z h e l i b a , V. S a s s e , I. Ry k o u n i n a ,

T. Tu n y t s y a , 2000: Policies for SustainableForestry in Belarus, Russia and Ukraine. Euro-pean Forest Institute Research Report 9, leiden-Boston-Köln, pp. 174.

K r s t i n i } , A., I. Tr i n a j s t i } , D. K a j b a , J. S a -m a r d ` i } , 1997: Morphological variability ofthe leaves of black poplar (Populus nigra L.) innatural stands along the Sava river (Croatia). Pp.71–77 in Populus nigra Network. Report of thefourth meeting, 3–5 October 1997, Geraardsber-gen, Belgium (J. Turok, F. Lèfevre, S. de Vries,N. Alba, B. Heinze and J. Van Slycken, compi-lers). International Plant Genetic Resources In-stitute, Rome.

L a w r e n c e , M. J., D. F. M a r s h a l l , 1997: Plant po-pulation genetics. Pp. 99–113 in Plant geneticconservation – The in situ approach (N. Maxted,B.V. Ford-Lloyd & J.G. Hawkes, eds.). Chap-man & Hall, London.

L e f èv r e , F., D. K a j b a , B. H e i n z e , P. R o t a c h ,S.M.G. d e Vr i e s , J. Tu r o k , 2001a: Blackpoplar: a model for gene resource conservationin forest ecosystems. The Forestry Chronicle,Vol. 77 (2): 239–244.

L e f èv r e , F., N. B a r s o u m , B. H e i n z e , D. K a j -b a , P. R o t a c h , S. d e Vr i e s , J. Tu r o k ,2001b: EUFORGEN Technical Bulletin: in situConservation of Populus nigra. InternationalPlant Genetic Resources Institute, Rome, 58 p.

Ly n c h , M. 1996: A quantitative-genetic perspectiveon conservation issues. Pp. 471–501 in Conser-vation genetics – Case study from Nature (J.C.Avise & J.L. Hamrick, eds.). Chapman and Hall,New York.

M a t i } , S., 2004: Odrìvi razvoj hrvatskih {uma ugro-èn je zbog nepo{tivanja Ustava i Zakona o {u-mama Republike Hrvatske. U: M. Maceljski(ur.), Alternativna biljna proizvodnja u struktur-nim promjenama hrvatske poljoprivrede. HAZU,Znanstveno vije}e za poljoprivredu i {umarstvo,str. 82–84, Zagreb.

M a t i } , S., I. A n i } , M. O r { a n i } , 2003: The influ-ence of silvicultural practices on the sustainabi-lity of forests in Croatia. Ekologia 22 (3):102–113, Bratislava.

M a t i } , S., M. O r { a n i } , I. A n i } , 1996: Prirodnesastojine topola i vrba u dana{njim ekolo{kim i

gospodarskim uvjetima Hrvatske. U: Mayer, B.(ur.), Unapre|enje proizvodnje biomase {um-skih ekosustava, [umarski fakultet Sveu~ili{ta uZagrebu i [umarski institut, Jastrebarsko, str.217–228, Zagreb.

M e { t r o v i } , [., 1996: Potrajnost gospodarenja {uma-ma u Hrvatskoj. U: S. Sever (ur.), Hrvatsko {u-marsko dru{tvo – skrb za hrvatske {ume od 1846.do 1996. godine, knjiga 2, str. 143–148, Zagreb.

M e { t r o v i } , [., 1995: Dvjestodvadeseta godi{njicaZakonske uredbe o {umama. [umarski listCXIX (4): 144–158, Zagreb.

Pro Silva, 1998: Declaration of Apeldoorn. In: 2nd In-ternational Pro Silva Congress proceedings, ProSilva Association, Apeldoorn, p. 7–8.

Prvo nacionalno izvje{}e Republike Hrvatske premaOkvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda opromjeni klime (UNFCCC), Ministarstvo za{titeokoli{a i prostornog ure|enja, 260 str., Zagreb,2001.

R a b b i n g e , R., 1998: Sustainability. In: 2nd Interna-tional Pro Silva Congress proceedings, Pro SilvaAssociation, Apeldoorn, str. 17–27.

R o m a n i } , B., 2001. Morfolo{ka varijabilnost listaeuropske crne topole (Populus nigra L.) u pri-rodnim populacijama na podru~ju rijeke Drave uHrvatskoj. Magistarski rad, [umarski fakultetZagreb, 130 str.

S c h a n z , H., 1995: Forstliche Nachhaltigkeit – Myt-hos und Realität. In: Nachhaltiges Wirtschaften.Ein forstliches Prinzip als Leitbild für unseremoderne Gesellschaft? Georg-Ludwig-Hartig-Stiftung, Berlin, str. 1–11.

T h o m s o n , L., 2001: Management of natural forestsfor conservation of forest genetic resources. Fo-

rest genetic resources conservation and manage-ment: in managed natural forests and protectedareas (in situ), IPGRI, 13–65, Rome.

Va n d e n B r o e c k , A., K. C o x , J. Va n S l y c k e n ,D. H a l f m a e r t e n , 2000: Genetic pollutionand mating systems in an artificial stand of blackpoplar (Populus nigra L.). Pp. 186 in 21st Ses-sion of the International Poplar Commission(IPC-2000): poplar and willow culture: meetingthe needs of society and the environment, 24–28September 2000, Vancouver WA (J.G. Isebarndand J. Richardson, compilers). Gen. Tech. Rep.NC-215 St. Paul, MN.

Va n d e n B r o e c k , A., V. S t o r m e , K. C o x , P.Q u a t a e r t , B. I v e n s , V. H o s t y n , D. H a l f -m a e r t e n , W. B o e r j a n , J. Va n S l y c k e n2001: Mating system of Populus nigra in a mix-ed poplar stand composed of P. nigra, P. del-toides and P. x euramericana. In: Van Dam, B.C., Sandor, B. (eds.) Genetic Diversity in riverpopulations of European black poplar – Implica-tions for riparian eco-system management.Szeksárd, Hungary, 16–20 May 2001:53-60.

Va n d e n B r o e c k , A., V. S t o r m e , J. E. C o t t r e l l ,W. B o e r j a n , E. Va n B o c k s t a e l e , P. Q u a -t a e r t , J. Va n S l y c k e n 2004: Gene flow bet-ween cultivated poplars and native black poplar(P. nigra): a case study along the rivere Meuseon the Dutch-Belgian border. For. Ecol. Mana-ge. 197: 307–310.

WCED – World Commision on Environment and De-velopment, “Bruntland-Kommission”, 1987:Our Common Future. Oxford Univ. Press; Ger-many Edition: Unsere gemeinsame Zukunft.Weltkommission für Umwelt und Entwicklung.Eggenkamp Verl., Greven, 421 p.


277

SUMMARY: This article presents and explains the conclusions made bythe Croatian Poplar Commission at the Ministry of Agriculture, Forestry andWater Management, after the discussions on problems of riparian forests sus-tainability, poplar forest stands management, regeneration methods and pos-sibilities and methods of genetic resources conservation, on the example ofEuropean Black Poplar (Populus nigra L.). Regeneration of European BlackPoplar populations is a very important task for forest management, especial-ly in areas where the riparian sites and their eco-systems are endangered.Renewed or conserved poplar populations present an important contributionin conservation of complex eco-system of riparian forests. Strategy for genet-ic resources conservation of domestic poplars can be divided in three opera-tive goals: 1. ensure optimal quantity of regeneration, 2. prevent loss ofgenetic diversity and individual fitness at generation turn-over, 3. identify andpreserve local or regional gene pools, if existing. It is necessary to intensifyselection, breeding and testing of domestic black poplar clones, to acquirehigh quality plant material for riparian forest stands regeneration. Also cru-

cial is the selection of plus variants from natural juvenile European BlackPoplar populations, since in this manner it’s possible to select new genotypes,well adapted to specific local sites. Regeneration strategy should be guidedby the principle of replacing the plantations of Euroamerican Poplars withEuropean Black Poplar, all in accordance to forest silvicultural plans. Thesites in whitch the water regime allows continuous regenerations of Poplars,appropriate methods of renewall and activity dynamics should be predictedand established by these plans. For fulfilling the goal of total stand replace-ment, a period of at least 50 years should be predicted. In the meantime, for-est production of Euroamerican poplar (P. × canadensis) should continue onapprox. 25 % of total surfaces.

K e y w o rd s : sustainability, riparian forests, Populus nigra L., CroatianPoplar Commission


278

[UMARSKI LIST – BIBLIOGRAFSKA BAZA PODATAKAI NJENA PREZENTACIJAFORESTRY JOURNAL – BIBLIOGRAPHIC DATABASE

AND ITS PRESENTATIONBranko ME[TRI]*

SA@ETAK: U radu se razra|uje analiza gra|e i modeliranje baze podata-ka koja }e objedinjavati cjelokupno izdava~ko naslije|e lista od 1877. godinepa do posljednjeg broja. Ovakva postavka zahtijeva velik i zahtjevan rad nazahvatu podataka iz starih, fizi~ki osjetljivih, ponekad i specifi~no ure|enihbrojeva, kao i konstrukciju “ìve baze”, kako bi se redovito zahva}ao, ali iprezentirao uvijek najnoviji broj.

Rad obuhva}a radnje vezane uz istraìvanje zate~enog bibliote~nog nasli-je|a, modeliranje baze podataka koja treba zadovoljiti sve pojavne oblikelista, razradu i uvo|enje razli~itih, materijalu prilago|enih metoda zahvatamaterijala, kao i izradu prezentacijskog sloja, kako bi se materijal mogaoprezentirati korisnicima.

Budu}i }e rad na zami{ljenom sustavu potrajati znatno vrijeme, a redovitoizlaènje ~asopisa se nastavlja, zada}a sustava je da, osim u bibliografskomsmislu, posluì i kao internetski prezentacijski sustav realnog, ìvog ~asopisa,odnosno njegova arhiva.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : ~asopis [umarski list, bibliografija, baza podataka,internet

PREGLEDNI ^LANCI – REVIEWSUDK 630* 945.1


279

UVOD – Introductionâsopisi [umarski list izlazi kontinuirano od 1877.

godine. Kroz cijelo razdoblje vrhunski {umarski stru~-njaci iz Hrvatske, ali i iz svijeta, ostavili su velebnuzbirku svojih znanja, ideja i iskustava na njegovim stra-nicama. Primjerci ~asopisa rasuti su {irom svijeta kodnjegovih ~itatelja i korisnika, po brojnim znanstevnim istru~nim institucijama, kao i u odre|enom broju knji`-nica. Radovi [umarskoga lista citiraju se u ovim refer-entnim ~asopisima: Agricola od 1970., CAB Abstractsod 1972., Pascal od 1973. god., kao i drugim bazamapodataka. Isto tako bilo je poku{aja, pa i zna~ajnih

radova – i u pojedinim brojevima samog ~asopisa, no iu drugim tiskanim oblicima (npr. P r p i } , A n t o l j a k ,P i { k o r i } – 1976.) da se sadràj sistematizira iprikaè, ali to je u tiskanom obliku za jedan ìvi projektuvijek problemati~no.

Ovaj rad, i projekt kojega predstavlja, zahvaljuju}isuvremenim ra~unalnim i internetskim tehnologijamate pouzdanoj i cjelovitoj gra|i samog vlasnika i izdava-~a, na koju se oslanja, predstavljat }e jedinstven i ne-zaobilazan izvor za kori{tenje gra|e iz ovog ~asopisa.

* Branko Me{tri}, dipl. ing., H[ Consult d.o.o., Lj. F. Vukotinovi}a 2, Zagreb; [email protected]

RASPOLO@IVA GRA\A – Available materialU arhivi âsopisa raspoloìvo je 128 svezaka s

uvezanim godi{tima. Svesci su razli~itog formata i raz-li~itog obima. Neka godi{ta prisutna su u vi{e pri-

mjeraka. Neki svesci su dosta istro{eni i op}enito u lo-{em stanju.

I sadràj svezaka je raznolik. Ovisi od koncepcijesamog ~asopisa, kao i od vremena u kojemu je ~asopisnastao i urednika koji ga je ure|ivao.

B. Me{tri}: [UMARSKI LIST – BIBLIOGRAFSKA BAZA PODATAKA I NJENA PREZENTACIJA [umarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 279-286

280

Prema uvodniku prvog broja [L 1877. str. 1., ~aso-pis je znanstveno glasilo {umarske znanosti u Hrvata

ali i dru{tveni organ H[D. Stoga i svaki broj u na~elusadrì znanastevni ali i dru{tveni dio.

METODE RADA – Methods of workIako je mogu}e i izvedivo obaviti cjelokupno sni-

manje gra|e, za potrebe ovoga rada nismo se odlu~iliza to iz razloga da izbjegnemo jo{ jedno ili vi{estrukootvaranje i listanje svezaka te njihovo nepotrebno o{te-}ivanje. Ovdje je cilj procijeniti obim radova, a to~ansastav ionako }e se prezentirati kada se radovi obave.Da bi ipak nekako procijenili obim radova, napravilismo analizu odre|enog broja svezaka – svojevrsnihsondi – koje }e dati dovoljno dobru procjenu obima.Sonde smo odabrali dirigirano, i to tako da smo oda-brali godi{ta iz predzadnje godine ure|ivanja urednikakoji su to radili dulje od tri godine te potom dobivene

rezultate ekstrapolirali na sve godine urednikovanjapojedinog urednika. Ekstrapolaciju smo “produìli” ina urednikovanje “kratkotrajnih” urednika.

Predzadnje godine drìmo da su najtipi~nije, jer seje na~in ure|ivanja ustalio, a izbjegavamo promjenekoje su mo`da dovele do smjene urednika.

Dulje vrijeme urednikovanja uvjetovali smo da biizbjegli velik broj sondi, jer su se u odre|enim razdob-ljima urednici vrlo ~esto mijenjali. Istovremeno, pret-postavljamo da “kratkotrajni” urednici nisu ni stiglirazviti svoj na~in “urednikovanja”, pa je dovoljno pri-mijeniti model prethodnika.

OPIS STRUKTURE BROJA – Description of issue structureUvodnik U strukturi broja na po~etku je, ponekad ~ak i na ko-

ricama, programski tekst broja iz pera urednika, a zo-vemo ga “uvodnik”, dok su sami urednici skloni istizvati uvodnom rje~ju ili imenovati samo naslovom,imenom vlastodr{ca i s., ovisno o vremenu. Samo posto-janje uvodnika uvjetovano je vremenom. înjenica dasu uvodnici ponekad izlazili na koricama, a da su u ne-kim godinama korice pri uvezivanju odstranjivali, do-vodi nas u sumnju i otvara mogu}nost da su neki teks-tovi i izgubljeni. Radi va`nosi tih tekstova, a i njihovamaloga broja, predlaè se da se digitaliziraju u cijelosti.

SadràjSvaki broj ima na po~etku pregled sadràja. On

moè biti detaljan ili samo pregledni, na hrvatskom ilivi{e jezika. No za potrebe ove analize prikladniji sugodi{nji pregledi sadràja koji su se ustalili od prvogagodi{ta i predstavljaju glavni izvor informacija, u zad-nje vrijeme obi~no na ~etiri jezika.

Znanstveni radovi Glavni i preteìti dio svakoga broja znanstveni su

radovi i njima treba posvetiti posebnu pozornost, od-nosno, aplicirati na njih to~no odre|ena pravila katalo-gizacije znanstvenih radova. Ako promatramo razvojznanstvenih priloga u ~asopisu, nesumnjivo je da su sei oni razvijali kroz vrijeme. Stoga sada{nje dostignutostanje u najnovijim brojevima moèmo smatrati kona~-nim danim stanjem. A dana{nji tipi~ni znanstveni radsastoji se od sljede}ih elemenata:– vrsta znanstvenog rada: prethodno priop}enje, pre-

gledni rad, izvorni znanstveni rad, stru~ni znanstve-ni rad, izlaganja na znanstevnim skupovima

– univerzalna decimalna klasifikacija (UDK)– autor i (neki radovi) odre|en broj koautora

– naslov na ~etiri jezika: hrvatski, engleski, njema~kii francuski

– saètak na hrvatskom jeziku– klju~ne rije~i na hratskom jeziku– sam puni tekst ~lanka s pripadaju}im prilozima– literatura– saètak na jednom svjetskom jeziku– klju~ne rije~i na istom jeziku

Problem je da u ponekim ~lancima manjkaju nekiod bitnih dijelova, a naj~e{}e klju~ne rije~i, kako nahrvatskom tako i na stranom jeziku, ponekad i saètci.

Gledano povijesno unazad, najprije oko godi{ta1990. nedostaju upravo klju~ne rije~i, potom i saètakna hrvatskom oko godi{ta 1976., dok je saètak na stra-nom jeziku poprili~no stalan, u odre|enim se godina-ma pojavljuje i ~etvrti strani jezik – ruski.

UDK se sporadi~no pojavljuje tijekom godi{ta1968, da bi se ustalio dolaskom aktualnog urednika, noproblem je {to je klasifikacija obavljana u nekolikosustava.

^lanci se danas u sadràju klasiraju po vrstamaznanstvenih radova, dok su se do 1982. godine klasiralipo {umarskim disciplinama. Budu}i da arhivisti~kakomponenta ovoga rada zahtijeva zadràvanje zate~e-nog stanja, morat }e se uvesti umjetna podjela kako bise gra|u moglo svesti na istu klasifikaciju.

Manji tehni~ki problem moè biti i veliko u~e{}e~lanaka na ~irili~kom pismu te na drugim jezicima, izvremena kad je ̂ asopis bio organ {umarskih udruènjaJugoslavije.

Dru{tveni i ostali sadràjiDrugi dio ~asopisa posve}en je objavi dokumanata i

vijesti iz rada H[D odnosno, povijesno, njegovih pret-

hodnika. Osim toga, ve} od po~etka, u sadràj lista ula-ze i popularni ~lanci iz raznih podru~ja {umarstva, vi-jesti iz inozemstva i vijesti o ~lanovima. Sam sadràjovoga dijela, a posebice svrstavanje u rubrike te njihovbroj, varira od urednika do urednika, od broja do broja,pa je to dosta te{ko strukturirati. Stoga }emo ovdje pre-poznati samo klju~ne rubrike, a sustav dalje razvijatitako da bude otvoren za daljnje pro{irivanje. Klju~nerubrike bile bi:– dokumenti iz rada {umarskog dru{tva: odluke, za-

pisnici, vijesti

– {umarska politika – programski tekstovi, govori iizlaganja, uredbe i zakoni

– mi{ljenja, suprotstavljanja polemike ~lanova– prilozi i vijesti iz hrvatskog i stranih {umarstava– predstavljanje stru~ne literature– biolo{ki i ekolo{ki prilozi i vijesti– vijesti o {umarima: promocije znanstvenika, odli-

kovanja i pohvale, osmrtnice


281

OPSEG RADOVA NA DIGITALIZACIJI I KATALOGIZACIJIScope of work on digitalisation and catalogisationOp}enito se stupanj digitalizacija periodike moè

kretati izme|u dva ekstrema. Kao najjednostavnijipojavni oblik smatra se jednostavni popis ~lanaka, anajsloèniji bi oblik bila digitalizacija cjelokupnog sa-dràja.

[to se katalogizacije ti~e, tako|er su mogu}i razli-~iti stupnjevi zahvata, tako|er od nule pa do indeksaci-je punog teksta.

Ovaj prijedlog nastojat }e izloìti optimalni zahvatna jednom i drugom podru~ju, a u stupnjevanju zahva-ta nastojat }emo osigurati mogu}nost rada u fazama,kako bi rasteretili naru~itelja, ali i nastojali da se savobra|eni materijal odmah moè staviti na uporabu ko-risnicima.

Kako se radi i o razmjerno velikom razdoblju kojese obra|uje, treba nastojati osigurati i vremensku pos-tupnost zahvata, pa }emo krenuti s najnovijim brojevi-ma i postepeno, pa kako }e koje godi{te biti obra|eno,bit }e dostupno za uporabu korisnicima.

Faza 1 – Popis svih ~lanaka na razini naslovaOsnovna stvar koja se moè i mora u~initi u procesu

digitalizacije je zahva}anje naslova. Kako je u pregle-du gra|e ustanovljeno, sretna je okolnost da sva (ili go-tovo sva) godi{ta imaju priloèn godi{nji popis ~lana-ka, u zadnje vrijeme i vi{ejezi~no, s popisom autora ikoautora, kao i stranice na kojoj se nalazi. [to se klasi-fikacije ti~e, naàlost samo mali broj godi{ta ima go-di{nje popise opremljene UDK oznakama, a sami ~lan-ci razvrstani su u izvjesne “uredni~ke” kategorije (uzna~enju rubrika) koje naàlost dosta variraju.

Fizi~ki bi se ova faza mogla svesti na skeniranje go-di{njeg sadràja, rekogniranje sadràja, ure|ivanje do-bivenog materijala i importiranje u bazu podataka.

Za klasiranje materijala koristi se zate~ena “uredni-~ka” klasifikacija, a prenosi se standardna UDK klasi-fikacija u godi{tima gdje je ima.

Nakon ove faze svi ~lanci su svojim autorima i nas-lovom dostupni korisnicima, mogu}e je pretraìvanje

po svim prepoznatim diskretnim elementima, kao i porije~ima iz naslova, odnosno saètaka, ukoliko ih ima.

Faza 1/2 – Dodatna klasifikacija – klju~ne rije~i,UDK

Ve} u ovoj fazi mogu}e je, ~ak i on-line, na daljinu,organizirati odre|ivanje klju~nih rije~i i/ili UDK klasi-fikaciju onih godi{ta koja sigurno nemaju te oznakeniti u dodatnim dijelovima. Ovo se ponajprije odnosina znanastevne radove. Ovu primarnu klasifikacijumoè se prenijeti ili na same autore i koautore, odnos-no njihove nasljednike i sljedbenike, ili naprosto za tokvalificirane volontere.

Faza 2a – Saètci i klju~ne rije~i – znanstveni dioDio godi{ta ima u opremi ~lanka saètke na jednom

ili vi{e jezika, popis klju~nih rije~i na jednom ili vi{ejezika, a neke i UDK.

Fizi~ki, ograni~enim skeniranjem po~etka, odnosnozavr{etka ~lanka, rekogniranjem i ure|ivanjemdobivenog materijala te njegovim importiranjem ubazu podataka, mogu se dobiti gore navedeni elementi.

Faza 2b – Kratki tekstovi relevantnih stru~nihpriloga

Neznanstveni dio ~asopisa kroz cijelo razdobljeizlaènja sadrì odre|en, manji broj relevantnihstru~nih ~lanaka, uglavnom kratkih formi, ali zan-imljivih za struku ili njenu povijest. Bilo bi atraktivnoza korisnike objaviti i njihov sadràj. Potencijalnisadràji su iz suvremenih rubrika Uvodnik, Izazovi isuprotstavljanja, Aktualno, naravno, i njihovih analog-nih pred{asnika iz starijih godi{ta. U smislu prezentaci-je ~lanova H[D, ~iji je ovo ipak ~asopis, bilo bi u reduobraditi predstavljanja novih znanstvenika, odikovanihi nagra|enih ~lanova i brojnih nekrologa. Sam odabirtekstova za obradu valja ipak prepustiti uredniku ovog,sada internetskog izdanja ~asopisa.

Faza 2c – Dokumenti H[DSva povijest relevantnog {umarskog udruènja da-

na je kroz dokumente koji su redovito objavljivani u~asopisu. Sada je mogu}nost da se i ti dokumenti digi-taliziraju i objave, bilo na internetu za {iroku publikuili ograni~eno, za ~lanove ili druge ovla{tene korisnike.

Faza 3 – Puni tekst ~asopisaDigitalizacija i objava punog teksta krajnji je mak-

simalni mogu}i oblik. Kako se radi o znanstvenom ~a-sopisu koji je na trì{tu, svakako ne bi imalo smislaobjavljivati nove brojeve, ali objava postoje}eg ve} di-gitalnog materijala (tekstualnih iz prethodnih 3-4 godi-ne, odnosno PDF materijala iz posljednja dva broja),kao i naknadno digitaliziranog materijala s vremen-skim odmakom (npr. godinu dana) ima smisla.

3a) Novoobjavljeni brojevi ~asopisa, za koji se odtiskare dobije i PDF oblik, diù se na Internet s odma-kom od 12 mjeseci.

3b) Stari ~lanci obra|uju se i stavljaju na Internet pozahtjevu korisnika. Treba uspostaviti sustav koji }e ko-risniku koji je zainteresiran za konkretni rad, umjestoslanja fotokopiranog ~lanka omogu}iti da u razumnomroku (24 h) isti prona|e na internetu u punom tekstu.

Faza 4 – Cjelokupna digitalizacijaSve gore navedene aktivnosti vode u smjeru koji bi

omogu}io da se cjelokupni materijal digitalizira i kaotakav koristi. Neke svjetske knji`nice ve} su u procesudigitalizacije cjelokupne svoje gra|e, a rijetka i drago-cjena izdanja vi{e se ni ne koriste u papirnatom obliku.Naravno da sada nije trenutak za ovakvu {iroku akciju,ali kao ilustracija tehnologije s jedne strane, a i kao ra-ritet s druge, obavljena je cjelokupna digitalizacija pr-vog godi{ta ~asopisa i ono je dostupno javnosti.

Faza 0 – Novi brojevi ~asopisaNaravno, ne valja pri digitalizaciji bogate arhive ~a-

sopisa zaboraviti ni novu produkciju. Svaki novi brojse u trenutku izlaènja mora pojaviti i na internetu. Bu-du}i se prijelom radi ra~unalno, sam proces se svodi naure|ivanje dobivenog materijala i njegovo importira-nje u bazu podataka. Ovaj materijal omogu}uje da seisti sustav koristi i kao sustav za prezentaciju samog~asopisa na internetu.


282

autoriidrb

idlng

idlng

idlng

idbid

idid

idimenik

kljuc

clanci

brojclan

sumari

vrste

IMENIK

???

naslovi

tekst

MODEL BAZE PODATAKA – DATABASE MODEL

^lanci. Osnovni entitet je ~lanak. Sa gledi{ta bazepodataka to je svaka jedinica za koju se moè utvditizadani set svojstava, opisan u nastavku. Valja primije-titi da su u znanstvenom dijelu ~lanci strogo definirani,u op}em i dru{tvenom dijelu relativno dobro (ponekadje te{ko izme|u raznih zapisnika, obavijesti, oglasa, ...utvrditi {to je to ~lanak), dok se u prvim godi{tima izla-ènja u pravilu nije dalo razlu~iti pojedine vijesti, po-nekad duljine tek nekoliko redaka, pa se cijela rubrika,obi~no zvana “Razli~ite vijesti” vodi kao jedan ~lanaku autorstvu uredni{tva (***).

Autori. Svaki ~lanak moè imati vi{e autora, stogaje i njihova relacija 1:n. Pri tome autor s indeksom 1smatra se autorom, a svi ostali koautorom ~lanka. Valjaprimijetiti da je u fazi masovne akvizicije ovaj segmentbaze posve denormaliziran upravo zbog u~inkovitostiovoga zahvata i da }e se u sljede}oj fazi me|u brojnimpojavnim oblicima imenovanja autora prepoznatistvarni entitet osobe kao takve, dok }e se sada{nji enti-tet “autor” svesti na razinu relacijske tablice izme|u~lanka i osobe. Sada vrijedi na~elo da ~lanak potpisuje-mo onako kako ga je autor (ili urednik) potpisao, a mo-derne ~lanke, kod kojih se autori mogu nesumnjivo iautomatski identificirati, vodimo kao indeksirane stav-ke ovog entiteta.

Naslovi. Ovo je nesumnjiv i ~vrst entitet. Svaki ~la-nak moè imati vi{e naslova, stoga je i njihova relacija

1:n. Radi se o vi{ejezi~nim naslovima, pa je stoga i oz-naka jezika klju~ ovoga entiteta. Broj jezika nije ogra-ni~en, suvremeni ~lanci nazivaju se tipi~no ~etveroje-zi~no: hrvatski, engleski, njema~ki i francuski, a sondi-ranjem je ustanovljeno da }e jo{ biti i ruskih, a vjerojat-no i srpskih, slovenskih i makedonskih naslova.

Klju~ne rije~i. Vaàn entitet posebice za znanstve-ne ~lanke. Svaki ~lanak moè imati vi{e klju~nih rije~i,pa jo{ na vi{e jezika (klju~ razlikovanja je indeks i oz-naka jezika) i moderni ~lanci korektno pune ovaj seg-ment baze. Ne{to starija godi{ta imaju klju~ne rije~irazasute unutar svoga obima, {to zan~i da }e se zahva-}ati tek u sljede}im fazama, a jo{ stariji ih uop}e nema-ju. Odre|ivanje klju~nih rije~i za njih nije predmetovog rada i morat }e se obaviti naknadno i nezavisno,obavit }e ih kvalificirani stru~njaci, a izvjesnu revizijumorat }e pro}i i dobar dio postoje}ih klju~nih rije~i dabi se ujedna~ile.

Tekstovi. U ovu tablicu pohranjuju se tekstovi kojiprate ~lanak, ponajprije razni oblici saètaka, obi~nona vi{e jezika, ali i cijeli tekstovi kra}ih formi, zanim-ljivi za {iru javnost. Klju~ razlikovanja je oznaka jezi-ka, a sama vrsta teksta nije klasificirana, barem formal-no, ve} je odre|uje vode}a rije~, npr. “Saètak”, “Su-mmary”, itd.


283

ENTITETI – ENTITIES

OSTALI ENTITETI I RELACIJE – OTHER ENTITIES AND RELATIONS^lanak-broj. Ovo je relacijska tablica koja u slu~a-

ju da se ~lanak proteè kroz vi{e brojeva (~esto u pro{-losti) povezuje sve dijelove ~lanka u cjelinu, a s drugestrane omogu}uje kod prikaza sadràja svakog pojedi-nog sveska prikaz dijela ~lanka.

[umari. Tako|er umjetna relacijska tablica kojapovezuje ~lanak s eksternim entitetom osobe u bazi po-dataka o {umarima. Relacija se uspostavlja za ~lankeposve}ene u cijelosti konkretnom {umaru – naàlost,naj~e{}e u slu~aju osmrtnica. Omogu}uje referencira-nje na biografske podatke u Imeniku hrvatskih {umara.Naravno i obrnuto – u Imeniku se moè referencirati nadio literature o osobi – [umarski list.

Vrste. Sli~no {umarima, logi~no je da [umarski listima vezu prema vrstama drve}a (mo`da i biljne zajed-nice?). Kako za sada ne postoji odgovaraju}a referent-na baza podataka, ovu tablicu gradimo za neke budu}epotrebe.

Ovo je trenutni model baze podataka. Naravno da jeproces njene daljnje dogradnje i usavr{avanja otvoren,neki nu`ni radovi (normalizacija, sre|ivanje autora,klju~nih rije~i) su najavljeni, a svakako }e se neki dru-gi zahtjevi naknadno otvarati.

PREZENTACIJSKI SLOJ OP]ENITO O PLATFORMIPRESENTATION LAYER

Prikupljeni podaci bibliografije, sami po sebi nezna~e previ{e. Treba ih na neki na~in izloìti korisnici-ma, u~initi dostupnim. Klasi~ne bibliografije do sadasu se publicirale u formi knjiga, s razli~itim oblicimaprikaza kompleksne gra|e. Osim naj~e{}e uvodnihanaliza, gotovo uvijek se ide na klasifikaciju gra|e pre-

ma odre|enim kriterijima, stru~nim, geografskim, ter-minskim, uobi~ajenim ili stru~no potvr|enim, ili autor-skim, pripremljenim za konkretnu priliku. Tako|er jegotovo obvezan pregledan sadràj, autorsko kazalo,kao i pregled kratica. Naime, da bi se sloèna gra|aprikazala na prihvatljiv na~in u prihvatljivom obimu,

nu`no je bilo pribje}i skra}ivanju pojmova koji se po-navljaju. Sve to dovodi do dva osnovna problema: bi-bliografija je vremenski ograni~ena – odnosi se na raz-doblje koje je terminirano obi~no godinu, dvije prijeizlaska same knjige, a s druge strane, ~itav sustav dostaje sloèn, posebice sporadi~nim korisnicima, a pretra-ìvanje je gotovo neizvedivo.

Sve navedeno ne odnosi se na ovu bibliografiju.Budu}i je zasnovana na ra~unalnoj platformi, nijeograni~ena nikakvim rokovima ili terminima. Pokrivarazdoblje od po~etka izlaènja pa do najnovijeg iza{logbroja, odnosno do trenutka kada se on unese u bazu po-dataka, a nema razloga, osim organizacijskih ili disci-plinskih, da to ne bude pola sata po zavr{etku pripremeza tisak (dakle, prije tiskanja!). To otprilike zna~i i dapostoje realne mogu}nosti da ova bibliografija budezadnja bibliografija [umarskoga lista.

Osim toga, maksimalno je i dostupna, jer je ekspo-nirana na internetu. Svatko tko ima interesa, lako pri-stupa bazi podataka i dolazi do bibliografije.

Sljede}a posljedica ra~unalne platforme je i pretra-ìvost. Upravo suprotno klasi~nom sustavu, svi podacio svakom radu dostupni su trenutno, a ra~unalno pre-traìvanje u stanju je prona}i sve {to je klasirano, u

odre|enim slu~ajevima i u punom tekstu, bilo koji po-jam gotovo u sekundi.

I kona~no, ~itav obim svih godi{ta ~asopisa napro-sto je svojom veli~inom zanemariv u usporedbi s kapa-citetima dana{njih ra~unala, tako da nikakvo skra}iva-nje nije potrebno, sve {to se digitalizira moè se sa~u-vati, ako ne za potrebu klasi~ne bibliografije, onda zaneku budu}u, u danom trenutku jo{ neznanu primjenu.Ta neznatna veli~ina osigurava i veliku sigurnost odgubitka informacija, jer nije nikakav problem napravitirezervne kopije cijeloga sustava i ~uvati ih bilo gdje.

Kao osnovna platforma za kori{tenje prikupljenihpodataka bibliografije koristit }e se standardno su~elje,uobi~ajeno u trenutku kori{tenja. Trenutno je to klasi~-no web su~elje kakvo se ina~e koristi u okru`ju, ali iz-vjesno je da }e u nekim budu}im vremenima ili autorili netko sasvim drugi, u ime vlasnika ~asopisa, posta-viti neko drugo su~elje prilago|eno zahtjevu svogavremena. Bitno je da podaci dobiveni digitalizacijom uovom trenutku i konstantnim dodavanjem s izlaskomnovih brojeva, uvijek ostaju u pozadini i ne}e ih trebatiponovno sakupljati, ve} samo pretvarati njihov oblik,ako bi to budu}e potrebe zatijevale.


284

STRUKTURIRANI PRISTUP SADR@AJU – STRUCTURED APPROACH TO CONTENTTerminski pristup. Kako se radi o periodi~koj pu-

blikaciji najlogi~niji i najjednostavniji je izravni pri-stup broju ~asopisa ili sljede}oj vi{oj jedinici – godi{tu.Ovaj na~in pristupa ima posebno zna~enje za novijebrojeve – jer se isti sustav koristi i za prikaz novogabroja ~im iza|e.

Iako ~asopis u stvarnosti izlazi u brojevima, od po-~etka je koncipiran za kori{tenje po godi{tima (konti-nuirana numeracija stranica iz broja u broj) tako da jepristup godi{tu ~ak jednostavniji nego broju, jer su oz-nake godi{ta jednostavnije a i godi{ta ima bitno manjenego brojeva.

Autorski pristup. Kako se radi o najuobi~ajenijemna~inu kori{tenja bibliografske gra|e, autoru je posve-}ena znatna pozornost. Iako su se u razna vremena ~ak iisti autori razli~ito potpisivali, osim {to je zapam}enoriginalni potpis, uvijek se nastojalo na jedinstveni na-~in determinirati autora i/ili koautore i svesti potpise najedan standardni oblik, a taj je tipa Prezime, Ime ili Pre-zime, I. ukoliko ime nije poznato. U slu~aju kori{tenjarazli~itih imena u razli~itim razdobljima kori{teno jeime iz Imenika hrvatskih {umara (ako je autor u nje-mu). Naàlost, posebno u po~etnim fazama autori su sedosta nerado ili neuredno potpisivali, tako da je ostalopuno inicijala i drugih skra}enica. Determinirani susamo oni nesumnjivi autori, a sve ostalo ostavljamo zaneke sljede}e faze ili drugim istraìva~ima u naslije|e.

Tematski pristup. Podjela bibliografske gra|e potemama je u dosada{njim bibliografijama bila najuobi-~ajenija. No, kako je tematska podjela kroz vrijeme iz-razito varirala, ovisno i od urednika i ure|iva~ke kon-cepcije, da bi kona~no u novije vrijeme i sasvim izosta-la, ovakav na~in podjele izrazito je nepogodan za auto-matsku klasifikaciju, koja je bila osnova ove faze rada.Ipak, svi su razgrani~avaju}i elementi koji su prona|e-ni i pohranjeni, a potom i iskori{teni, a ne{to elemenatadodano je i ru~no.

Klju~ne rije~i autori navode u jednom manjem dije-lu cjelokupnog razboblja izlaènja, a i to dosta nekozi-stentno i nesustavno. Ako bi se to èljelo srediti, valja-lo bi i stru~no revidirati i ~lanke s postoje}im klju~nimrije~ima, i svim onima bez, te dodati klju~nu rije~. Tomoè u~initi najprije autor, a tek potom stru~njak zapojedino podru~je, u skladu s unaprijed propisanimstandardom. Vrlo zahtjevan posao.

Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) nasu-prot tomu je vrlo strukturiran i standardiziran sustav, iprava je {teta {to je kori{ten u vrlo kratkom veremen-skom odsje~ku izlaènja, a i to pokrivaju dva za prvuruku nekompatibilna sustava. Ukoliko se i kad odlu~isrediti ovaj sustav, trebat }e izna}i na~ina ujedna~itiova dva sustava, a potom opet vrlo stru~no isklasifici-rati svu preostalu gra|u.

Osobe. Iako primarno na uredni~koj razini nije uop-}e kori{tena, ova klasifikacija je najcjelovitija, najprijezato {to se odnosi na relativno malo ~lanaka, a i rela-tivno lako je prepoznati “klju~”. Dakle, intervencijomkod zahvata materijala prepoznate su osobe, specifi~no{umari, kojima su pojedini ~lanci strogo posve}eni(naàlost, naj~e{}e nekrolozi) i povezani klju~em pre-ma Imeniku hrvatskih {umara. To je u~injeno upravoda bi se ova dva registra kojima upravlja H[D moglaoptimalno koristiti.

Rubrike. Svrstavanje ~lanaka u ~asopisu po rubrika-ma, obi~no se preslikava u bibliografijama u grupe. Pra-vilan i svrsishodan izbor grupa, odnosno prepoznavanjei svrstavanje materijala po grupama najve}i je izazov zaklasi~nu bibliografiju. înjenica da se ovdje radi o ra~u-nalnoj bibliografiji koja nije vezana svojim tiskom za

papir, omogu}uje nam da budemo fleksibilniji i da prak-ti~ki isti materijal svrstavamo na razli~ite na~ine. Stogasmo i odlu~ili da se u prvoj fazi, fazi zahvata, strogo dr-ìmo podjela koje su primjenjivali pojedini urednici,svjesni da otvaramo dva problema. Najprije, u odre|e-nim razdobljima izlaènja urednici nisu svrstavali gra|uu nikakve rubrike, tako da je gra|a ostala neklasirana, apotom, gotovo svaki urednik imao je svoje vi|enje ovepodjele, ili se naprosto vremenom mijenjalo op}e vi|e-nje {umarske struke o predmetu svoga djelovanja.Stoga, sli~no raspravi kod UDK, valja ostaviti otovrenumogu}nost da se na visokoj stru~noj razini odrede i pri-mjene zajedni~ka mjerila podjele gra|e neovisno o dobunjena objelodanjivanja. Istodobno, uredni~ka podjela jeisto tako korisna, jer daje povijesni pogled na razvojuredni~ke politike ali i struke u cjelini.


285

NESTRUKTURIRANI PRISTUP – NON - STRUCTURED APPROACHBudu}i se radi o ra~unalnoj bibliografiji jednoga ~a-

sopisa, jasno je da je pretraìvanje pojedinih pojmovapo bilo kom kriteriju prakti~ki neograni~eno. Obim ma-terijala, koliko god nama izgledao velik u svojih 130 go-di{ta, za dana{nja ra~unala je gotovo neznatan, tako da

je svasvim razumljivo da sustav omogu}uje pretraìva-nje po cjelokupnom materijalu koji je digitaliziran i uni-jet u bazu podataka. Obim digitaliziranog materijala jejedino ograni~enje ovog pristupa podacima.

ZAKLJUÂK – CONCLUSIONPristupilo se je postupnoj digitalizaciji i istodobno

objavi digitaliziranog materijala za cjelokupni obim[umarskog lista, od prvog godi{ta 1877. pa do zadnjegiza{log broja. Dobiveni materijal moè se koristiti ikao prezentacijski materijal novog broja, kao arhivastarih brojeva, ali i kao vrlo kompleksna i izrazito flek-sibilna bibliografija ovoga ~asopisa.

Budu}i je obim potrebnih radova velik, a internets-ka tehnologija ne uvjetuje zavr{etak rada u odre|enomroku, pa pripremu knjige i tiskanje, radovi se izvode ufazama i to tako da su razultati u~injenog odmah dos-tupni korisnicima na internetu.

Kod zahvata podataka strogo se pridràvamo oblikau kojemu je pojedino godi{te ure|ivao pojedini ured-nik, a nu`no poop}avanje odre|enih elemenata obavit}e se naknadno na razini baze podataka, tako da se nenaru{i autenti~nost izvornog materijala i omogu}i kva-litetniji pristup informacijama.

Ova bibliografija potpuno je otvorena i predstavljatemelj za budu}e istraìva~e. Kako je i inicijativa i diopo~etnih radova posljedica volonterskog pristupa ovo-ga autora, o~ekuje se da se i ubudu}e u kompletiranjesustava uklju~e {umari koji imaju mogu}nost ostavitisvoga traga u povijesti ovoga ~asopisa.

LITERATURA – REFERENCES[umarski list, Hrvatsko {umarsko dru{tvo, Godi{te I –

CXXIX, Zagreb 1877. –2005.K a u d e r s , A.: [umarska bibliografija (1846–1946),

(Bibliographia forestalis). [um. sekcija DITN.R. Hrvatske, Zagreb 1947.

K a u d e r s , A.: [umarska bibliografija (1946–1955).[um. dru{tvo N.R. Hrvatske, Zagreb 1958.

P r p i } , B., R. A n t o l j a k , O. P i { k o r i } , 1976.: Po-vijest {umarstva Hrvatske 1846–1976 kroz stra-nice [umarskog lista, SIT[DIH, Zagreb

F r k o v i } , A.: Bibliografija Lova~ko-ribarskog vjes-nika 1892–1991., HLS, Zagreb 1993.

SUMMARY: The paper deals with analyses of material and database mod-elling that will incorporate the overall publication history of the journal since1877 to the latest issue. This involves extensive and demanding treatment ofdata from old, physically vulnerable and specifically edited issues, as well asthe construction of “live base” which will entail and present the latest issue.

The activities relate to investigating the existing bibliotechary heritage,database modeling that should satisfy all journal forms, analysis and intro-duction of different suitable methods of material manipulation, as well as theconstruction of the presentation layer so that the material can be presented tothe readership.

Since work on the envisaged system will take a considerable amount oftime, and the journal will continue to come out regularly, the task of the sys-tem is, apart from the bibliographic sense, to serve as the Internet presenta-tion system of the real, ‘live’ journal and its archives.

K e y w o rd s : journal [umarski list (Forestry Journal), bibliography,database, Internet


286

UVID U NEKA GLEDI[TA PODUZETNI[TVA U [UMARSTVU EUROPEINSIGHT INTO SOME ASPECTS OF ENTREPRENEURSHIP

IN THE EUROPEAN FORESTRYMario [PORÎ]*

SA@ETAK: U ~lanku su prikazane zna~ajke poduzetni{tva u izvo|enju{umskih radova u Europi. Pregledi, na~injeni na temelju pretraìvanja dos-tupnih izvora, obuhvatili su: karakteristike poduzetnika i njihovih udruènja,programe uvje`bavanja i izobrazbe, stanje sigurnosti i za{tite zdravlja, utje-caj certifikacije {uma na poduzetni{tvo te uvjete i ograni~enja u pruànjuusluga u {umarstvu. Uvid u navedena gledi{ta poduzetni{tva prinos je pozna-vanju stanja izvo|enja {umskih radova u Europi. Izdvojeni modeli i iskustvapozitivni su primjeri u promi{ljanju uloge i zna~aja davatelja {umarskih uslu-ga te unapre|enja poduzetni{tva u {umarstvu. U raspravi se argumentira po-treba obuhvatnijih istraìvanja poduzetni{tva i u hrvatskom {umarstvu.

K l j u ~ n e r i j e ~ i : {umarstvo, izvo|enje {umskih radova, poduzetni{tvo,Europa

PREGLEDNI ^LANCI – REVIEWSUDK 630* 641


287

UVOD – Introduction Od 1970-ih godina {umarstvo cijele Europe pro{lo

je kroz radikalne strukturalne promjene kojima je pret-hodilo {irenje napredne mehanizacije i odvajanje spo-rednih, odnosno prate}ih djelatnosti od glavnih (tzv.outsourcing) {umskih radova. Takav na~in poslovanjapostao je uobi~ajen u sve vi{e poduze}a i zemalja. Toje rezultiralo dramati~nim padom broja izravno zapo-slenih {umskih radnika i pojavljivanjem poduze}a zapruànje usluga u {umarstvu. Brzi prijelaz na outsour-cing u mnogim je slu~ajevima zna~io da su mjere osi-guranja prihvatljivih radnih uvjeta i sigurnosnih stan-darda izostale.

U zadnjih 10–15 godina provedena su brojna istra-ìvanja i rasprave o pruànju usluga u {umarstvu. Za-jedni~ki odbor FAO/ECE/ILO-a organizirao je semi-nar o davateljima {umarskih usluga u Loubièresu,(Francuska 1988.); u Oregonu seminar pod naslovom‘Budu}nost radne snage u {umarstvu’ (SAD 1992.); ouvje`bavanju izvoditelja {umskih radova u La Basti-deu, (Francuska 1998.); te seminar ‘Partnerstvo u {u-marstvu’ u Brusselsu, (Belgija 2002.). ILO je 1996.proveo i objavio primjerne studije, a davatelji {umar-

skih usluga obuhva}eni su u Kodeksu o sigurnosti izdravlju pri {umskom radu (1998). Na tre}oj Ministar-skoj konferenciji o za{titi {uma u Europi (Lisabon1998) skrenuta je pozornost na situaciju ugovaranja ra-dova u {umarstvu te je usvojena rezolucija o socijal-nim gledi{tima odrìvoga gospodarenja {umama.

Usprkos nastojanjima da se u okviru takve vrste po-duzetni{tva u {umarstvu osiguraju uvjeti za stru~no,kvalitetno, sigurno i ekonomski uspje{no obavljanje{umskih radova, o~ekivani rezultati najve}im dijelomdo sada nisu ostvareni. Nedostatak investicija u opre-mu i osposobljavanje, upitna stru~na razina izvo|enjaradova, niska razina sigurnosti, upitna djelotvornostza{tite zdravlja radnika, nedjelotvorna inspekcija radai dr. slabe su strane ugovornoga rada u {umarstvu. Isto-vremeno, uslu`ni su izvoditelji {umskih radova pri is-punjavanju postavljenih zada}a suo~eni sa sljede}improblemima:� O~ekuje se da budu produktivni, dobro opremljeni i

ekolo{ki osvije{teni usprkos nelojalnoj konkurenci-ji, rada na crno i dumping1 cijena.

* Mr. sc. Mario [por~i}, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu1 Dumping (engl.) – prodaja robe i usluga na (inozemnom) trì{tupo niskim cijenama (radi konkurencije i osvajanja trì{ta)

� Moraju biti i tehni~ki vje{ti i posjedovati poslovnaznanja, iako sustavi uvje`bavanja i izobrazbe nisuprilago|eni njihovim potrebama.

� Trebali bi pruàti atraktivna, stabilna radna mjesta,iako koli~ina posla fluktuira, a ugovori su kratko-ro~ni.

� Uzev{i u obzir nedostatak ekonomske neovisnosti o{umskim upravama/poduze}ima koja dodjeljujuposao, nejasno je trebaju li sebe smatrati poslodav-cima ili posloprimcima.Imaju}i u vidu sve ve}u prisutnost uslu`nih izvodi-

telja i u hrvatskom {umarstvu, smatralo se korisnimdoma}oj znanstvenoj i stru~noj javnosti pruìti uvid uneka gledi{ta poduzetni{tva, kao nezaobilaznog ~imbe-nika u {umarstvu Europe. Rezultati istraìvanja trebalibi pridonijeti promi{ljanju uloge i zna~aja koje uslu`niizvoditelji imaju u suvremenom gospodarenju {uma-ma, kao i problema koji su pritom prisutni.

Literaturno dostupni izvori vezani za problematikuizvoditelja {umskih radova obuhva}aju {irok spektar pi-tanja kao {to su: osnovne zna~ajke i oblici organiziranjaizvoditelja, karakteristike njihova rada i modeli udruì-vanja, kvalifikacije i kriteriji za izvoditelje, uvje`bava-nje i izobrazba, stanje sigurnosti i za{tite zdravlja radni-ka, utjecaj certifikacije {uma na izvoditelje i dr. Ista supitanja istraèna u ovome radu kojemu je cilj bio prika-zati stanje poduzetni{tva u {umarstvu Europe. Pozitiv-nim modelima i iskustvima pruìle bi se tako|er korisnepodloge za razvoj i unapre|enje poduzetni{tva u {umar-stvu Hrvatske. Pregled je sa~injen na temelju nalazapretraìvanja online baza podataka Current Contents,ForestScience.info, Cab Abstracts. Pregledane su webstranice zna~ajnih {umarskih institucija (fakulteti, istra-ìva~ki centri, strukovna udruènja i dr.) te pretraènidostupni inozemni znanstveni i stru~ni literaturni izvori.

M. [por~i}: UVID U NEKA GLEDI[TA PODUZETNI[TVA U [UMARSTVU EUROPE [umarski list br. 5–6, CXXIX (2005), 287-298

288

POLO@AJ I ULOGA IZVODITELJA [UMSKIH RADOVAPosition and role of forest contractorsUslu`ni izvoditelji {umskih radova u Europi rade u

nizu razli~itih {uma, prema veli~ini, postanku, sastavuvrsta drve}a i dr. Rade pod razli~itim zakonskim, po-slovnim, ugovornim i socijalnim uvjetima. Za vlasnikeili korisnike {uma obavljaju zna~ajan dio {umskih rado-va, a poslovi koje izvode kre}u se od ugovorene sje~epojedina~nog stabla do cjelovitih opse`nih radova. Ne-ki od izvoditelja imaju gotovo potpunu odgovornost za{ume u kojima rade, dok drugi jednostavno obavljajusje~u gdje je potrebno i zatim mijenjaju posao (poslo-davca). Neki kupuju drvo na panju i odgovorni su zanjegovu prodaju, drugi samo obavljaju sje~u za naru~i-telja radova i nikada se ne uklju~uju u trgovanje drvom.

Povezano s navedenim G r a y i dr. (2002) izdvajaju

tri ~imbenika o kojima ovisi uloga i poloàj izvoditelja{umskih radova. To su:� Razina odgovornosti za upravljanje {umama –

neki su izvoditelji odgovorni za mnoge na~ineupravljanja {umama, {to je ve}i broj aktivnosti zakoje su odgovorni to se njihova uloga i utjecaj sma-traju zna~ajnijima.

� Vrsta i veli~ina organizacije – izvoditelji s dva, triili bez zaposlenika/radnih strojeva nemaju kapaci-tete za obavljanje radova ve}eg obujma, stoga je injihovo zna~enje manje.

� Situacije u kojima izvoditelji rade – ugrubo se di-jele na ~etiri grupe (slika 1).

Jedna {uma (vlasnik)Jedan izvoditelj radovaSingle forest, single contractor

Jedna {uma (vlasnik)Vi{e izvoditelja radovaSingle forest, multiple contractorsVi{e {uma (vlasnika)Vi{e izvoditelja radovaMultiple forests, multiple contractors

Vi{e {uma (vlasnika)Jedan izvoditelj radovaMultiple forests, single contractor

Slika 1. Mogu}e situacije u kojima rade izvoditelji {umskih radova (Gray i dr. 2002)Figure 1 Forest contractors’possible situations (Gray et al. 2002)

A.

B.

C.

D.

Uz razli~ite profile i situacije, izvoditelji {umskihradova danas imaju va`nu ulogu u svim oblicima vlas-ni{tva i gospodarenja {umama u svijetu. U Hrvatskom{umarstvu najve}i korisnik njihovih usluga sje~e, pri-vla~enja i prijevoza drva su Hrvatske {ume d.o.o. Za-greb. Udio radova koje obavljaju za privatne {umovla-snike znatno je manji, sukladno udjelu privatnih {uma

u ukupnoj {umskoj povr{ini Hrvatske (19 %). Me|u-tim, broj usluga koje u njima pruàju ve}i je i raznovrs-niji od onoga u dràvnim {umama kojima gospodare“Hrvatske {ume” ([ p o r ~ i } 2003). Ipak, njihova ak-tivnost uglavnom je ograni~ena na radove za koje ihangaìraju “Hrvatske {ume” kao najve}i naru~itelj, {tobi odgovaralo situaciji B u slici 1.


289

BROJNOST I OBLICI ORGANIZIRANJA IZVODITELJA [UMSKIH RADOVANumerosity and organisational forms of forest contractorsVe}ina organiziranih poduze}a za pruànje {umar-

skih usluga izgleda relativno homogeno kroz cijelu Eu-ropu. Prema Kastenholzu (2000) to su tipi~no malaobiteljska poduze}a koja uz ~lanove obitelji eventual-no zapo{ljavaju jednu ili dvije dodatne osobe. Izvodite-lji s dvoznamenkastim brojem zaposlenih javljaju se u

Europi tek iznimno. Prosje~an broj radnika po poduze-}u uglavnom se kre}e od dvije do pet osoba. Izuzetak~ini samo ê{ka. Me|utim, u tom slu~aju u prika-zanom su broju uklju~ena i velika poduze}a drvne i pa-pirne industrije (tablica 1).

Tablica 1. Broj zaposlenika u poduze}ima za pruànje usluga u {umarstvu (Kastenholz 2000)Table 1 Number of employees in organized contractor businesses (Kastenholz 2000)Zemlja Broj zaposlenika – Number of employees Ukupno u svim poduze}imaCountry min max srednji - mean Total employment in all enterprises

Bugarska (BG) 60 240[vicarska (CH) 1 30 2-3 500ê{ka (CZ) 25 800 300 20 000Njema~ka (D) 1 25-40 3-5 590Danska (DK) 1 15-20 3 150Francuska (F) 1 30 2-3 2 000Finska (FIN) 1 50 4 4 500Velika Britanija (GB) 1 40 8 6 000Irska (IRL) 1 26 6 600Lithuania (LT) 3 50 20 700Luxemburg (L) 3 35 6 -Latvia (LV) 4 562Nizozemska (NL) 1 25 5 450Norve{ka (N) 1 65 3-4 500[vedska (S) 1 25 3,5 3 000

Europsko je iskustvo da malim poduzetni~kim jedi-nicama u {umarstvu nedostaje radnika zadovoljavaju-}ih kvalifikacija i opreme. Pri nabavi zna~ajnijih rad-nih sredstava te{ko}e naravno postoje u financijskoj

konstrukciji. Da bi se taj problem ublaìo, vlade poje-dinih dràva nov~ano potpomaù poduze}a pri kupnjinovih strojeva.

Tablica 2. Oprema uslu`nih {umskih poduze}a u njema~kim saveznim dràvama (Grosse 2000)Table 2 Equipment of forest contracting enterprises in German Federal States (Grosse 2000)[umska povr{ina Primijenjena mehanizacija – Machinery equipment

Forest area Harvesteri Forvarderi SkideriSavezna dràva Harvesters Forwarders SkiddersFederal State1000 ha Broj strojeva / 100 000 ha

Number of machinery / 100.000 ha forest areaBrandenburg 1022 36 / 3,5 100 / 9,8 -Mecklenburg –Zapadna Pomeranija 496 13 / 2,6 78 / 15,7 106 / 21,3Saska – Saxony 485 24 / 4,9 33 / 6,8 29 / 5,9Donja Saska – Lower S. 985 113 / 11,4 300 / 30,4 -

Modeli usvajanja i unapre|enja osnovnih vje{tina{umskoga rada kre}u se od kratkih te~ajeva do potpunorazvijenih formalnih programa za profesionalno uvje`-bavanje. Sjeverna Europa i zemlje njema~kog govor-nog podru~ja imaju formalnu stru~nu izobrazbu {um-skih radnika. No, ~ak i u tim zemljama vje{tine izvodi-telja {umskih radova i njihovih zaposlenika nisu za-dovoljavaju}e (K a s t e n h o l z 2000). Zna~ajna je zatopotra`nja za edukacijom (slika 2). Strukovna udruè-nja pritom ~esto imaju va`nu ulogu, omogu}avaju}iosposobljavanje bez duèg izostanka s posla. Primjersu mobilni te~ajevi npr. u Francuskoj i [vicarskoj gdje

radnici mogu trenirati na svojim radnim mjestima. Ciljtakvoga osposobljavanja rijetko je postizanje formal-nih kvalifikacija, ve} ponajprije stjecanje vje{tina.

U Velikoj Britaniji pravilnik odre|uje da svatko tkoobavlja {umske radove mora dokazati potrebne vje{ti-ne. To je dovelo do uvo|enja certifikata vje{tine za{umske radnike. Te~ajeve i ispite kojima se stje~e certi-fikat organizira udruènje uslu`nika u uskoj suradnji sa[umskom upravom i Odborom za sigurnost i osposob-ljavanje u {umarstvu.


290

UVJE@BAVANJE I IZOBRAZBA IZVODITELJA [UMSKIH RADOVATraining and education of forest contractors

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

1980 1999

Godina – Year

Bez formalne izobrazbeWithout professionaleducation

O sta li – O th ers

P o ljo p riv red n a izo b razb aA g ricu ltu re p ro fessio n s

[ u m arsk a izo b razb aF o restry p ro fessio n s

Rel

ativ

niud

jeli

–R

elati

vesh

are

s

Slika 2. Profesionalne kvalifikacije u poduze}ima za pruànje {umarskih usluga Donje Saske(Geske 2000)

Figure 2 Professional qualification in forest contracting enterprises in Lower Saxony (Geske 2000)

U slu~aju Donje Saske u Njema~koj udruènje us-lu`nika i {kola za {umske radnike Dràvne {umarskeslu`be razvili su nacrt modela za formalnu profesiju“{umarski uslu`nik”. Tako|er su ustanovljeni progra-mi osposobljavanja rukovatelja strojeva koji odgovara-

ju potrebama izvoditelja {umskih radova. U 16 tjedanapolaznici ({umski radnici i dr.) prolaze program koji sesastoji od teorije i prakse. Slika 3 prikazuje shemu pro-grama na primjeru osposobljavanja za rukovanje for-varderom i harvesterom.

Test sposobnosti1 dan – {kola za {umske radnikeForvarder – te~aj+ priprema rada+ ekolo{ki prihvatljive operacije strojevima2 tjedna – {kola za {umske radnike

Forvarder – uvje`bavanje- slaganje - kvaliteta sloàja- izvo|enje (vje`ba)- kontrola rezultata4 tjednapoduze}e za izvo|enje {umskih radova

Ability Test1 day – Forestry training school

Forwarder – Course+ work preparation+ ecologically sound machine operation2 weeks – Forestry training schoolForwarder – Training- stacking- stack-quality- performance-train.- control of results4 weeksForest contracting enterprise

Vodi vanjskistru~njakCoached by externalExpert

�

�

�

�


291

Harvester – te~aj+ utovar na kamione, pilana (sortiranje drva)2 tjedna - {kola za {umske radnike

Harvester – uvje`bavanje2 tjednapoduze}e za izvo|enje {umskih radova

Hidraulika, elektrika, elektronika – te~aj+ otkrivanje kvara+ popravci i odr`avanje1 tjedanposebna {kola + {kola za {umske radnike

Harvester – Course+ excursion lorry-loading,sawmill (timber sorting)2 weeks – Forestry training school

Harvester – Training2 weeksForest contracting enterprise

Hidraulics, electrics, electronics - Course+ fault detection+ care and maintenance1 weekspecial school + Forestry training school



Harvester – uvje`bavanje- sortiranje- izmjera- otkrivanje nedostataka4 tjednapoduze}e za izvo|enje {umskih radova

Test vje{tina – teorija• okoli{no prihvatljive operacije strojevima- priprema radili{ta- sortiranje drva- prometno zakonodavstvo- pravilnici sigurnosti i zdravlja1 dan - {kola za {umske radnike

Test prakti~nih vje{tina• forvarder • harvester- rukovanje kranom (dizalicom)- vje{tina vo`nje- pra}enje drva- slaganje- sortiranje drva- izmjera 3 danaprakti~an rad s izvoditeljem {umskih radova

Harvester – Training- sorting- measuring- fault detection4 weeksForest contracting enterprise

Skills Test – Theory• environmentally sound machine operation- worksite preparation- sorting timber- road traffic legislation- health and safety regulations1 day– Forestry training school

Practical Skills Test• forwarder • harvester- crane handling- driving skills- timber recording- stacking- sorting timber- measurement3 daysPractical work with a Contractor

Vodi vanjskistru~njak i{kola za{umske radnike

Coached byexternalExpert andForestrytrainingschool

Vodi vanjskistru~njak i{kola za{umske radnike

Coached byexternalExpert andForestrytrainingschool

Ocjena- rukovoditelja- trenera- {kole za {umske radnike

CertifikatCertificirani rukovatelj {umskim strojevima

Evaluation by- Manager- Coach- Forestry training school

CertificateCertified forest machine operator

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

� �

Slika 3. Shema te~aja osposobljavanja rukovatelja strojevima – Model Donje Saske (Geske 2000)Figure 3 Scheme for the machine operator training course – Lower Saxony model (Geske 2000)

U [vedskoj je SkogForsk2 razvio sustav koji izvo-ditelje {umskih radova obrazuje u vi{e u~inkovitih teh-nika i poslovnih znanja. Razvijeni model, jednostavnonazvan “The Tool” (alat, oru|e, sredstvo), zapravo jesustav upravljanja kvalitetom koji postavlja niz pitanjakako bi izvoditelji utvrdili {to trebaju u~initi da bi una-prijedili svoj posao. “The Tool” vodi ka dobivanju oz-nake “[vedska kvaliteta”. Pritom izvoditelj mora zado-voljiti vi{e kvalitetnih kriterija, uklju~uju}i orijentacijuprema klijentu, dugoro~no razmi{ljanje, razvoj vje{ti-na i proizvodnje, rukovo|enje, skrb za zaposlenike, za-dovoljstvo klijenata i dr.

U hrvatskim relacijama za~etke sli~nih nastojanjanalazimo u projektima Zavoda za organizaciju i ekono-miku {umarstva [umarskog fakulteta u Zagrebu gdje jekrajem 1999. zapo~et program ocjenjivanja radne teh-nike {umskih radnika kao poticaj sustavnome unapre-

|enju kvalitete i u~inkovitosti {umskoga rada. Na te-melju prvih istraìvanja predloèni su konkretni ciljevii mogu}i putevi pobolj{anja radne tehnike.

U osposobljavanju izvoditelja {umskih radova eu-ropski je trend razviti ve}a poduze}a koja mogu pruìti{irok raspon usluga, od uzgojnih radova, planiranja dosje~e i transporta. Da bi se to postiglo, sljede}i predme-ti ~esto se smatraju minimalnim zahtjevima koji treba-ju biti uklju~eni u planove i programe osposobljavanja:� uvje`bavanje prve pomo}i� osnove {umarstva i uzgajanja {uma� zakonska regulativa o {umskom radu i/ili na~ela i

provo|enje najboljih rukovode}ih praksi� postupci u poslu s drvom, uklju~uju}i financijske

analize, pregovaranje, unapre|enje imidà profesi-je, odnosi s javno{}u i dr.


2922 SkogForsk – Swedish forest research institute

SIGURNOST I ZDRAVLJE IZVODITELJA [UMSKIH RADOVASafety and health of forest contractorsPojavom poduze}a za pruànje usluga pogor{ano je

i ina~e nepovoljno stanje sigurnosti i za{tite zdravlja u{umarstvu. Nejasno odre|ene zakonske du`nosti {u-marskih poduzetnika i neu~inkovitost inspekcije radavode zanemarivanju osnovnih sigurnosnih standarda.Mala uslu`na poduze}a ~esto nisu u mogu}nosti finan-

cirati uvje`bavanje i razvoj. Zaposleni radnici ve}inomne posjeduju potrebne vje{tine i znanja, {to za posljedi-cu ima pove}ani rizik od ozljeda. Slika 4 prikazujebrojnost smrtnih slu~ajeva me|u izravno zaposlenim iradnicima poduzetnika u {umarstvu Velike Britanije.

19

90

/91

19

91

/92

19

92

/93

19

93

/94

19

94

/95

19

95

/96

19

96

/97

19

97

/98

19

98

/99

19

99

/00

0

1

2

3

4

5

6

7

Godina – Year

Sm

rtni

slu~

ajev

i –F

ata

lin

juri

es

Izravno zaposleni – Employed

Samozaposleni – Self employed

Slika 4. Trendovi smrtnih slu~ajeva {umskih radnika u Velikoj Britaniji (Craig 2000)

Figure 4 Fatal accidents of employed workers and self employed forest in GB (Craig 2000)

U Velikoj je Britaniji uspostava sustava upravljanjazdravljem i sigurno{}u povjerena strukovnom udruè-nju izvoditelja. Definirane su klju~ne uloge i zada}e u{umskim operacijama te posebice odgovornosti svihuklju~enih. Postavljeni koncept pritom vi{e polaè nauzajamno slaganje i dogovor o ulogama i odgovorno-stima, nego na dràvne zakone i regule za njihovo pro-vo|enje.

U [vedskoj se o sigurnosti i zdravlju u {umarskompoduzetni{tvu raspravlja ve} vi{e od 10 godina. Znan-stveno-istraìva~ki projekti provode se u uskoj surad-nji udruènja poduzetnika, Nacionalnog odbora za za-{titu radnika i znanstvenih institucija. Uspostavom no-vih oblika organizacije rada nastoji se smanjiti optere-}enje radnika. To je rezultiralo npr. oboga}ivanjemrada strojevima sa zadacima planiranja, nadzora i sl.(K a s t e n h o l z 2000).

U Francuskoj je donedavno svatko, bez obzira naprija{nje iskustvo, izobrazbu, financijsku i tehni~ku

autonomnost, mogao registrirati i pokrenuti posao da-vanja usluga u {umarstvu. U 2000. godini zabiljeènasu 22 smrtna slu~aja (Dedinger 2002). Novim zako-nom, od 2001. godine, davateljima {umarskih uslugapostavljeni su u izvo|enju radova isti uvjeti kao i {um-skim poduze}ima. Bez obzira na njihov pravni statusodgovorni su za sigurnost i za{titu zdravlja na radili{tui za odgovaraju}e kvalifikacije njihovih zaposlenika.

U hrvatskom se {umarstvu svake godine doga|aprosje~no 625 ozljeda na radu i tri smrtna slu~aja([ p o r ~ i } , S a b o 2002). Me|utim, stvarni broj ozlje-da obuhva}a jo{ i ozljede me|u davateljima {umarskihusluga te odre|en broj lak{ih ozljeda koje se ne prijav-ljuju. Naime, o ozljedama uslu`nih izvoditelja ne pos-toje objedinjeni podaci. “Hrvatske {ume” ne evidenti-raju te ozljede, niti je pri ugovaranju radova razina si-gurnosti i za{tite zdravlja radnika vrijednosni kriterijza odlu~ivanje o najpovoljnijem ponu|a~u.


293

IZVODITELJI [UMSKIH RADOVA I CERTIFIKACIJA [UMAContractors and forest certificationJedno od ~estih pitanja u vezi s ugovornim izvodite-

ljima {umskih radova i certifikacije {uma je: da li us-lu`ni izvoditelji moraju ispunjavati jednake uvjete kaoi izravno zaposleni radnici? Odgovor prema N u s s -b a u m u (2002) glasi da uvjeti ne moraju biti jednaki,ali moraju biti uskla|eni sa standardom za certifikaci-ju. Ni{ta u me|unarodnim na~elima i kriterijima certi-fikacije3, niti u potvr|enim nacionalnim standardima,ne zabranjuje angaìranje ugovornih izvoditelja {um-skih radova. Naime, naglasak je na na~inu obavljanjapojedinih poslova u {umi, a ne na sustavu (izravni za-poslenici ili ugovorni izvoditelji) koji ih ostvaruje.

Ipak se priznaje da su neki sustavi skloniji pogre{-kama od drugih. Mnogo je slu~ajeva u {umarskoj indu-striji gdje su uvjeti pod kojim rade ugovorni izvoditeljiznatno nepovoljniji od onih za izravne zaposlenike(pla}e, op}i uvjeti zapo{ljavanja, sigurnost, zdravlje idr.). Zbog toga je potrebno jasno odrediti koju razinuizvo|enja radova ugovorni izvoditelji moraju zadovo-ljiti da bi certifikacija bila mogu}a. U mnogim je {u-

mama kvaliteta radova iskori{tavanja, aktivnost koju uzna~ajnom obujmu obavljaju ugovorni izvoditelji, naj-zna~ajnija u odre|ivanju da li se {umom dobro gospo-dari. Stoga je uklju~ivanje uslu`nih izvoditelja u odrì-vo gospodarenje {umama i njihovu certifikaciju od ve-like va`nosti.

Certifikacija se primjenjuje na odre|eno {umskopodru~je te sve aktivnosti, bez obzira tko ih izvodi,moraju ispunjavati zahtjeve standarda. Iako {umskapoduze}a nemaju zakonsku obvezu primorati izvodite-lje radova na ispunjavanje zakona i zahtjeva standarda,njihova je odgovornost da se u certificiranim {umamapo{tuje postavljeni standard. Naime, neispunjavanjezahtjeva standarda vodi suspenziji ili oduzimanju certi-fikata. Isto se doga|a ako se samo {umsko poduze}e nepridràva standarda.

Zna~i, certifikacija {uma je potpuno kompatibilna sangaìranjem ugovornih izvoditelja. Jedini je predu-vjet za njih kao i za izravno zaposlene radnike potpunoispunjavanje zahtjeva standarda certifikacije.

3 Od 1999. godine {ume se certificiraju prema FSC-programu (Forest Stewardship Council) koji je danas naj~e{}e primjenjivani standardcertifikacije {uma, a od prolje}a 2000. godine i prema PEFC-programu (Pan European Forest Certification Scheme). Oba programapostavljaju visoke zahtjeve na odnos prema okoli{u i kvalitetu {umskoga rada.

FORMALNI PREDUVJETI ZA USLU@NO IZVO\ENJE [UMSKIH RADOVAFormal preconditions for providing forest servicesU ve}ini europskih zemalja zakonski i formalni pre-

duvjeti za izvo|enje {umskih radova ne prelaze nor-malne zahtjeve za bilo koji drugi posao (Kastenholz2002a). To uklju~uje prijavljivanje nadle`nim tijelima,

zbog oporezivanja i socijalnog osiguranja. Samo unekoliko zemalja postoje propisi o nu`nim kvalifikaci-jama davatelja usluga u {umarstvu.


294

Slika 5. Radove iskori{tavanja {uma u zna~ajnom obujmu obavljaju poduzetnici

Figure 5 A significant part of harvesting services is provided by entrepreneurs

U Francuskoj izvoditelji {umskih radova morajudokazati formalno osposobljavanje ili radno iskustvo u{umarstvu. Za sve je radnike, bez obzira na njihovuugovornu situaciju, 1985. godine zakonom uveden sta-tus pretpostavljeno stalno zaposlenog. Potonja odred-ba odredila je uvjete pod kojima takav status moè bitiukinut, omogu}avaju}i radniku da bude priznat kaonezavisni poduzetnik. Ti uvjeti uklju~uju: registracijutvrtke, primjereno prija{nje iskustvo ili obuku za rad,te financijsku i tehni~ku neovisnost. Iako odredba neuspijeva sasvim utvrditi autenti~ni zakonski status zapoduzetnike, ona barem definira ulaznu tra`nju, navo-de M a r t i n i } i K r e m a (1997). Ustanovljene komi-sije uspje{no su djelovale kao filtar, odbijaju}i prizna-nje nedovoljno kvalificiranim i osposobljenim izvodi-teljima. U dva promatrana departmana prihva}eno jesamo 63 % molbi. Od pristupnika koji su odbijeni,naknadno ih je prihva}eno samo 30 %.

U Velikoj Britaniji vje{tine uslu`nih izvoditelja injihovih zaposlenika moraju biti certificirane prematzv. FASTCo shemi, pri ~emu se posebno zna~enje pri-daje propisima o zdravlju i sigurnosti pri radu. Instru-mente za certifikaciju razvilo je udruènje izvoditelja.Za mnoge {umske operacije utvr|ene su sheme testira-nja, uklju~uju}i i certifikaciju za napredne {umskestrojeve – harvestere i forvardere. Ispitivanje vje{tinapokazalo se vrlo korisnim, budu}i su radnici naj~e{}esamo priu~eni poslu na radnom mjestu, navodi K a s -t e n h o l z (2002b).

U Nizozemskoj je u ranim 1990-im nezadovoljava-ju}om izvedbom {umskih radova potaknuta inicijativaza definiranjem kriterija koji opisuju ‘dobrog’ izvodi-telja. Uz podr{ku nacionalnog odbora za {umarstvodone{en je 1997. godine tzv. ‘AnerkenningsregelingBosannemers’. Registracija davatelja usluga kao akre-ditiranih izvoditelja {umskih radova zahtijeva pridrà-vanje pravila ovoga propisa. Izvoditelji moraju pritomdokazati kvalitetu izvedbe radova prema nizu jasnodefiniranih kriterija. Iako je registracija dobrovoljnapokazala se kao dobro prihva}ena pomo} pri odabiruizvoditelja (K a s t e n h o l z 2002b).

U nekim se zemljama traì dokaz financijskih kapa-citeta za posao davanja usluga u {umarstvu. No, K a s -

t e n h o l z (2002a) smatra da osim certifikata vje{tinaVelike Britanije ne postoje nikakvi formalni preduvjetikoji bi izvoditeljima prije~ili obavljanje radova u vi{eeuropskih zemalja. Glavne su zapreke nedostatak zna-nja o specifi~nim situacijama u drugim europskim zem-ljama i vrlo slabo poznavanje jezika. Istovremeno, kval-ifikacije i standardi izvedbe kao preduvjeti za ugovara-nje radova mogli bi uslijed certifikacije {uma vrlo brzopostati jednaki u mnogim europskim zemljama.

UDRU@ENJA DAVATELJA [UMARSKIH USLUGA U EUROPIForestry contractors’ associations in europeUdruènja davatelja usluga u {umarstvu postoje u

gotovo svim europskim zemljama. Uglavnom su tomlade asocijacije s niskim stupnjem organizacije i ne-dostatnim financijskim sredstvima. Ve}ina ih je osno-vana 1980-ih ili 1990-ih godina. Mogu}nost lobiranjanajva`niji je motiv za osnivanje udruènja. Ostali mo-tivi su brojni, no svima je zajedni~ki nazivnik: zastupa-nje interesa te za{tita od nelojalne konkurencije i is-

podkonkurentnih (dumping) cijena. Inicijatori udruì-vanja primarno su bile grupe {umarskih uslu`nika za-brinutih za budu}nost njihovih poduze}a. U Fran-cuskoj i Njema~koj dràvna su udruènja ustanovljenaod postoje}ih regionalnih. U Nizozemskoj su takvoudruènje izvorno osnovali trgovci drvom (K a s t e n -h o l z 2000).

Samo nekoliko asocijacija isklju~ivo predstavljadavatelje {umarskih usluga. U mnogim slu~ajevimaudruèna su s drugim bliskim sektorima. Udruènje uVelikoj Britaniji otvoreno je ~lanovima iz svih podru-~ja {umarstva, uklju~uju}i i {umoposjednike, {to jevjerojatno jedinstveni slu~aj. Razlog za saveze je naj-vjerojatnije preklapanje s drugim aktivnostima iliuklju~ivanje u ve} postoje}e organizacije radi njihoveinfrastrukture i njihovih kontakata. To je primjer s mla-dim ~e{kim asocijacijama koje istovremeno zastupajupilansku i industriju papira kao i trgovanje drvom. UNorve{koj i Finskoj poduzetnici su dio udruènja kojeuklju~uje i poduze}a za gradnju cesta i zbrinjavanje ot-pada. U [vedskoj i Norve{koj udruènja primarnopredstavljaju visoko mehanizirane kompanije koje ko-riste modernu {umsku tehnologiju. U zapadnoj i sred-njoj Europi udruènja su manje tehnolo{ki orijentirana,ali zastupaju {iri spektar usluga (K a s t e n h o l z 2000).

Udruènja naj~e{}e vode volonteri i zaposlenici snepunim radnim vremenom. Ako ~lanstvom pokrivaju

velik dio poduzetnika, udruènja (npr. Finsko) imajubolju infrastrukturu i vi{e osoblja. U Velikoj Britanijiudruènje i zaposlenici se financiraju razli~itim pro-jektima.

Najva`niji problemi s kojima se suo~avaju, premaK a s t e n h o l z u (2000a) su:– Financijska situacija – udruènja ovise o ~lanari-

nama koje su ograni~ene ve} i time {to sami ~lanovine posluju najbolje te su izloèni rastu}em pritiskucijena i konkurencije.

– Niska razina organizacije – udruènja s najvi{omrazinom organizacije (Finska, Norve{ka, i Nizo-zemska) tako|er su i najstarija. To je ohrabruju}e zaostale ve}inom mlade asocijacije.

– Odnosi s klijentima – vlasnici i posjednici {umakao naru~itelji radova nerado prihva}aju organizi-ranje izvoditelja {umskih radova.


295

Slika 6. http://www.enfe.net/ web sjedi{te ‘Europske mreè {umarskih poduzetnika’Figure 6 http://www.enfe.net/ website of ‘European network of forest entrepreneurs’

Od usluga koje udruènja pruàju K a s t e n h o l z(2000) navodi: lobiranje, savjetovanja, te~ajevi ospo-sobljavanja i uvje`bavanja, istraìvanje i razvoj, uprav-

ljanje kvalitetom, sudjelovanje u kolektivnim pregovo-rima, osiguranje povoljnih cijena i tro{kova osiguranja.

RASPRAVA I ZAKLJU^CI – Discussion and conclusions[umske radove u Europi, kao poduzetni~ku aktiv-

nost, preteìto izvode mala obiteljska poduze}a i obrti,samozaposleni sjeka~i, poljoprivrednici i sl. Takvi, ma-li izvoditelji uglavnom nisu u stanju financirati vlastitirazvoj i uvje`bavanje zaposlenika. êsto im nedostaje

zadovoljavaju}ih kvalifikacija i opreme, nude malenadnice, nisku razinu socijalne sigurnosti te su ~estokratkoga vijeka. Ako se i radi o, uvjetno re~eno, ‘veli-kim izvoditeljima’ oni obi~no samo privremeno zapo-{ljavaju ve}i broj radnika na sezonskim poslovima.

Nerijetki su izvoditelji upitne osposobljenosti s ma-lo ili nimalo iskustva – {to ~ini dvojbenom kvalitetuusluge za ugovorene poslove. Ve}ina takvih opstaje natrì{tu tek radi neobjektivno niskih cijena po kojimnude svoje usluge. U mogu}nosti su ih ponuditi samoizbjegavanjem zakonskih obveza vezanih uz radna pra-va, socijalne obveze i sigurnosne standarde angaìra-nih radnika. U takvim slu~ajevima postignuti ekonom-ski u~inci ostvareni kroz jeftiniju proizvodnju, mogusamo naizgled biti dobri za {umarstvo.

Uz navedene nepovoljnosti ohrabruju}i su primjeridobre prakse i pozitivnih iskustava u izvo|enju {umskihradova u Europi. U tom svjetlu valja promatrati programerazvoja poduzetni{tva u {umarstvu putem kreditniharan`mana, subvencija, poreznih olak{ica i sl., kakveprovode vlade pojedinih zemalja (Njema~ka). Tim potica-jima investira se u opremanje te organiziranje i osposobl-javanje poduzetnika, budu}i se oni te{ko odlu~uju nanabavu vlastite, u pravilu skupe {umske mehanizacije. Toje svakako povezano s nesigurno{}u ugovaranja dugoro~-no zna~ajnog obujma poslova.

U uvje`bavanju i izobrazbi izvoditelja od posebnogsu zna~enja programi, te~ajevi i {kole koji uz prakti~nevje{tine (rukovanje, odràvanje strojeva i sl.) omogu-}avaju i stjecanje poslovnih znanja (vje{tine rukovo|e-nja, odnosi s javno{}u, pregovaranje, dugoro~no plani-ranje i dr.) kao kvalifikacija neophodnih za vo|enje us-pje{nog uslu`nog posla. Kao vaàn rezultat izobrazbeprimije}eno je da nakon provedenih te~ajeva sami iz-voditelji zahtijevaju daljnje programe kontinuiraneedukacije. U tom smislu u~injene su u posljednjih petgodina u Europi izvanredne promjene i unapre|enja.

Nadalje, potvr|ivanjem kvalificiranosti i poslovnesposobnosti izvoditelja mogu}e je osigurati obavljanjeposlova u {umarstvu na kvalitetno prihvatljivoj razini.Cjelovito potvr|ivanje osigurava trì{nu prednost ovla-{tenim i licenciranim izvoditeljima te predstavlja jam-stvo za stru~no i pravovremeno obavljanje radova.Stoga upravo dizajn, razvoj i provo|enje potvr|ivanjapredstavlja zna~ajne izazove za sve strukture {umarstvaneke dràve. Ako su dobro oblikovani programi licen-ciranja predstavljaju vaàn doprinos gospodarenju {u-mama, ali i razvoju pozitivnog stava struke i naj{ire jav-nosti prema uklju~ivanju uslu`nih izvoditelja u djelat-nost {umarstva (Francuska, V. Britanija, Nizozemska).

Povezivanjem uslu`nika u razli~ita udruènja po-javljuju se organizacije koje predstavljaju i zastupajunjihove interese te progovaraju o problemima s kojimasu suo~eni. Uz mnogobrojne usluge koje pruàju ~la-novima udruènja se, drè}i korak s rastu}om va`no{-}u uslu`nika u gospodarenju {umama, nastoje sve vi{euklju~iti u kreiranje {umarske politike, ne samo na na-cionalnoj ve} i europskoj razini. Osnivanje i razvijanjeudruènja {umarskih uslu`nika u mnogim europskim

zemljama zasigurno je vaàn doprinos profesionaliza-ciji davatelja usluga u {umarstvu.

Vidljivo je da su izvoditelji {umskih radova u Eu-ropi, sukladno njihovoj va`nosti, predmet brojnih ras-prava, savjetovanja i istraìvanja. U {umarskoj znano-sti i praksi Hrvatske do sada je me|utim izostala obu-hvatnija rasprava o uslu`nim izvoditeljima {umskihradova. O istom je objavljeno tek nekoliko ~lanaka iprikaza (Vo n d r a i dr 1997, M a r t i n i } 1998,[ p o r ~ i } 2003). S druge strane, razloga za istraìva-njima je mnogo:� znatan broj zaposlenih u {umarskom sektoru

Pribli`no je 13 tisu}a zaposlenika u Hrvatskoj radnoovisno o {umarstvu; “Hrvatske {ume”, neovisni us-lu`nici, sve institucije {umarstva i dr. (Vo n d r a1998). Uz prosje~nu obitelj od 4,25 ~lanova, Vo n -d r a (1998) pretpostavlja da od prihoda (pla}e)zaposlenih u {umarstvu ìvi oko 55 000 gra|ana RH.

� lokacija u ruralnim podru~jimaSelo je uz poljoprivredu tradicionalno naslonjeno na{umarstvo. Ve}ina {umskih radnika potje~e i ìvi useoskim naseljima. [umarstvo predstavlja zna~ajnumogu}nost zapo{ljavanja i razvoja ruralnih sredinate nezanemariv izvor prihoda za lokalnu zajednicu.

� natjecanje izme|u izvoditelja {umskih radovaDovodi do selekcije i kontinuiranoga unapre|enja{umskoga rada. Posljedica djelovanja trì{ta uslu-gama su manji ukupni tro{kovi, ve}a fleksibilnost ispecijalizacija izvoditelja radova. Negativna stranaje pojava nelojalne konkurencije koja moè elimi-nirati iz posla korektne i kvalitetne izvoditelje.

� komunikacija s i izme|u izvoditelja {umskihradovaU Hrvatskoj ne postoji interesna povezanost izvo-ditelja {to je pravilo u drugim zemljama gdje su oniuklju~eni u razli~ita strukovna udruènja, sindikatei sl.

� socio-psiholo{ki uvjeti radaZna~ajne su posljedice brojnih nepovoljnosti glederadnog optere}enja, razine sigurnosti i socijalneza{tite kojima su izloèni uslu`ni izvoditelji i njiho-vi zaposlenici.

� certifikacija {umaZa vlasnike/korisnike {uma va`na je kvaliteta izvo-|enja {umskih radova na njihovom posjedu te od-nos izvoditelja prema okoli{u. Ispunjavanje kriteri-ja certifikacije potrebno je bez obzira jesu li {umeili tek trebaju biti certificirane.

� {umarska radna snagaKarakterizira je nepovoljna starosna struktura i ne-dostatak vje{tih radnika. Vondra (1998) navodi da


296

je pomla|ivanje radnika u {umarstvu RH izostalo tepredvi|a skori nedostatak osposobljenih proizvod-nih radnika.

� pro{irenje Europske unije (EU)[umarstvu u Europi predstoji opse`no restrukturi-ranje te je te{ko predvidjeti posljedice i njihov utje-caj na razvoj razli~itih segmenata {umarske politikei poduzetni{tva u {umarstvu.

� migracije izvoditelja {umskih radovaPridruìvanje isto~no europskih zemalja EU vjero-jatno }e pove}ati migraciju za poslovima koji su unekim zemljama nezanimljivi za doma}e stanovni-{tvo. To moè dovesti do daljnjeg pove}anja konku-rencije u izvo|enju {umskih radova i usporavanjamehaniziranja radova sve dok je dostupan jeftiniìvi rad.Sve ve}a prisutnost uslu`nih izvoditelja u hrvat-

skom {umarstvu neodgodivo zahtijeva razmatranje iz-nesenih pitanja. U zadnjem desetlje}u “Hrvatske {u-me” u svojstvu poduze}a za gospodarenje dràvnim{umama u Republici Hrvatskoj u zna~ajnoj se mjeri,pri sje~i i izradi, privla~enju i prijevozu drva, ali i dru-gim poslovima, oslanjalo na uslu`ne izvoditelje {um-skih radova. Pritom se vjerovalo da }e trì{ni mehani-

zmi dovesti do selekcije najboljih izvoditelja u smisluda }e se takvi profilirati u pouzdane i kvalitetne dava-telje {umarskih usluga. Me|utim, dosada{nja istraìva-nja (M a r t i n i } 1998, [ p o r ~ i } 2003) pokazuju dapostoje}i uslu`ni izvoditelji nisu ni organizirani, nikvalificirani, ni stabilni te da su upitno kvalitetan pro-izvodni potencijal {umarske djelatnosti u Hrvatskoj.Jednako tako ta su istraìvanja pokazala da uvjete zarazvoj kvalificiranih i postojanih izvoditelja {umskihradova, ali i sam model koji }e jam~iti kvalitetu njiho-va rada tek treba stvoriti.

Europski primjeri i iskustva pokazuju da je put kauspje{nom poduzetni{tvu te stru~nom i kvalitetnom iz-vo|enju radova u {umarstvu ostvariv. Pritom je neop-hodno imati ili razviti dobro opremljene i kvalificiraneizvoditelje te osigurati povoljne socijalne i sigurnosneuvjete rada. Nu`no je prepoznati va`nost {umskogarada u ruralnome razvoju i obuhvatiti razvoj poduzet-ni{tva u nacionalnim {umarskim programima i strate-gijama. Identifikacija i {irenje pozitivnih postupaka iiskustava svakako su zna~ajan doprinos unapre|enjustanja. Napredovanje u tom smjeru je dosada bilo, avjerojatno }e i u budu}nosti biti jednako izazovno, alinaàlost i nedovoljno brzo.


297

LITERATURA – ReferencesC r a i g , N., 2000: Managing Health and Safety in Fo-

restry. Proceedings of 1st European Forest Entre-preneurs’ Day, 16 September 2000, Celle, Ger-many, p. 33–37.

D e d i n g e r , P., 2002: France: New safety and healthlaw reinforces regulations on forestry contrac-ting. Forworknet Update, December 2002, p. 7.

G e s k e , H., 2000: Training and education of forestrycontractors. Proceedings of 1st European ForestEntrepreneurs’ Day, 16 September 2000, Celle,Germany. p. 33–37.

G r a y, I., R. N u s s b a u m , S. Hi g m a n , S. J e n -n i n g s , 2002: Involving Harvesting Contractorsin Forest Certification. Study from a researchproject funded by United Kingdom Departmentfor International Development for benefit of de-veloping countries, p. 1–31. www.proforest.net(Publications).

G r o s s e , W., 2000: Emergence of forest service enter-prises in East German ‘Lander’. Mehanizacija{umarstva 25 (1–2): 29–41, Zagreb.

J a a k o l a , S., 2002: The situation of contract labour inNordic countries (Report). Proceedings of 3rdEuropean Forest Entrepreneurs’ Day, 29 Sep-tember, 2002., Edinburgh, Scotland, p. 5.

J o k i l u o m a , H., 2002: Finland: Social sustainabilityof forestry, quality of work and partnership. For-worknet Update, December 2002, p. 13–14.

K a s t e n h o l z , E., 2000: Forestry contractors associa-tions in Europe – an overwiev of their organiza-tion and services. Proceedings of 1st EuropeanForest Entrepreneurs’ Day, 16 September 2000,Celle, Germany, p. 14–33.

K a s t e n h o l z , E., 2002a: Legal and formal prerequi-sites to enter the forestry contracting sector ineach of the European Countries. Proceedings of3rd European Forest Entrepreneurs’ Day, 29 Sep-tember, 2002, Edinburgh, Scotland, p. 7.

K a s t e n h o l z , E., 2002b: Best practices in forestrycontracting. Forworknet Update, December2002, p. 1–3.

K o i s t i n e n , A., 1999: Forestry service entrepreneursas producers of service. Tyotehoseuran Metsa-tiedote, No. 609, 4 pp. Helsinki, Finland.

M ä k i n e n , P., 1997: Success Factors for Forest Ma-chine Entrepreneurs. Journal of Forest Engine-ering 8 (2): 27–37. Fredericton, Canada.

M a r t i n i } , I., T. K r e m a , 1997: Poduzetnici u {um-skim djelatnostima u dva francuska departmana.Mehanizacija {umarstva 22 (1), str. 66, Zagreb.

M a r t i n i } , I., 1998: Stanje i razvoj izvo|enja {umskihradova u Hrvatskoj neovisnim poduzetnicima.Mehanizacija {umarstva 23 (1): 7–15, Zagreb.

N u s s b a u m , R., 2002: Contractors and Forest Certi-fication. Forworknet Update, December 2002, p. 3–4.

S a l a k a r i , H., 2002: Success factors in cut-to-lengthharvester and forwarder operator training. Expe-riences from Finland. Forworknet Update, De-cember 2002, p. 16.

[ p o r ~ i } , M., A. S a b o , 2002: Ozlje|ivanje radnika uhrvatskom {umrastvu tijekom razdoblja1991–2000. [umarski list 126 (5–6): 261–271,Zagreb.

[ p o r ~ i } , M., 2003: Uspostava modela potvr|ivanjaizvoditelja {umskih radova. Magistarski rad,[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, str.1–100 + VII.

Vo n d r a , V., I. M a r t i n i } , M. Z d j e l a r , 1997: Pro-cjena uzroka nerazvijenosti privatnog poduzet-ni{tva u {umskom gospodarstvu Hrvatske. Stu-dija. Zavod za istra`ivanja u {umarstvu, [umar-ski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, str. 1–14,Zagreb.

Vo n d r a , V., 1998: Promi{ljanje {umskih radnika ovlastitoj profesiji. Mehanizacija {umarstva 23(3–4): 101–129, Zagreb.


298

SUMMARY: This paper shows some characteristics of entrepreneurship inproviding forest services in Europe. Surveys, based on the research of avail-able sources, involve the following: characteristics of entrepreneurs and theirassociations, training and educational programmes, conditions of safety andhealth protection, impact of forest certification on entrepreneurship, and con-ditions and restrictions in providing forestry services. The insight into thementioned aspects of entrepreneurship is a contribution to understanding theconditions of providing forest services in Europe. The selected models andexperienecs are positive examples in considering the role and significance offorest contractors and upgrading entrepreneurship in forestry. The argumentsfor the need of more comprehensive research of entrepreneurship in theCroatian forestry are also discussed in this paper.

K e y w o rd s : forestry, forestry operation, entrepreneurship, Europe

299

Natjecanjem {umarskih radnika U[P Karlovac usubotu 11. lipnja zapo~eli su ovogodi{nji Dani hrvat-skoga {umarstva u Karlovcu. Borili{te ure|eno uz rije-ku Koranu s tribinama izra|enim u nasipu bilo je po-pri{te probnog natjecanja i za suce iz svih podru`nica,Ocjenjiva~kog suda kao i za informati~ku podr{ku upra}enju rezultata. Uz {umarske radnike iz svih {uma-rija karlova~ke podru`nice, da bi broj ekipa bio isti kaoi na dràvnom natjecanju (16), natjecalale su se ekipeU[P Ogulin i [umarske i drvodjeljske {kole.

Drugog dana manifestacije Dana hrvatskoga {u-marstva 12. lipnja odràna je likovna kolonija “Petrovagora 2005”. Petnaest umjetnika iz karlova~ke udrugeULAK posjetilo je vi{e predjela na Petrovoj gori, gdjesu u ti{ini {ume stvarali svoja likovna djela. Zahva-ljuju}i lijepom vremenu i vlastitoj inspiraciji uspjeli sustvoriti 27 likovnih radova u raznim tehnikama. Svinapravljeni radovi bili su izloèni u karlova~kom grad-

skom kazali{tu “Zorin dom” od 15. do 19. lipnja, takoda su ih mogli pogledati i sudionici 109. Skup{tine Hr-vatskoga {umarskog dru{tva 17. lipnja.

U upravnoj zgradi karlova~ke podru`nice otvorenesu 13. lipnja dvije izlo`be. Jedna je izlo`ba lova~kihtrofeja divlja~i s podru~ja U[P Karlovac, ~iji je autorDraèn S e r t i } , dipl. ing. {um. Druga izlo`ba pod na-zivom “[uma kao atelje” sastavljena je od radova {u-mara umjetnika iz raznih dijelova Lijepe na{e. Uz velikbroj likovnih radova izloèn je i dio skulptura izra|enihod drveta. Izbor radova obavila je Lucija Va r g o v i } ,dipl. ing. {um. Izlo`be su postavljene u prizemlju i naprvom katu, a bile su otvorene do nedjelje 19. lipnja.

U popodnevnim satima u predjelu Babina gora napodru~ju {umarije Karlovac, otkriveno je i posve}enospomen obilje`je stradalnicima iz Drugoga svjetskograta kada je u svibnju i lipnju 1945. godine prema pro-cjenama pobijeno oko 400 do 600 u~enika domobranske

AKTUALNO

300

do~asni~ke {kole, odjeljenja karlova~ke gimnazije.Spomen obilje`je postavile su Hrvatske {ume, Uprava{uma Podru`nica Karlovac, a posvetio ga je dekanmre`ni~kog dekanata i ùpnik ùpe Vukmani}, pre~asniMilan Pavlek. Govore u ~ast `rtvama odràli su voditeljU[P Karlovac Zoran S a b l j a r i } , dipl. ing. {um. iMladen [ o m e k iz Hrvatskog dru{tva politi~kih zatvo-renika ogranak Karlovac.

Nastavljaju}i obiljeàvanje Dana hrvatskog {umar-stva 14. lipnja u predjelu Muljava na Petrovoj gori, odr-àna je promocija povijesno-turisti~kog vodi~a “Pe-trova gora” autora dr. sc. Milana K r u h e k a . U nazo~-nosti ~etrdesetak uzvanika o vodi~u su govorili voditeljkarlova~ke podru`nice Zoran S a b l j a r i } , dipl. ing.{um., mr. sc. Zvonimir G e r b e r , prof., suradnik pri iz-radi vodi~a i sam autor Milan Kruhek, ravnatelj Institu-ta za povijesna istraìvanja Hrvatske.

U sklopu promocije nagra|eni su i u~enici osnov-nih {kola za najbolje literarne i likovne radove na temu{ume. Osim nagrada imali su prilike upoznati najva`-nija prirodno-povijesne znamenitosti Petrove gore.

Petoga dana manifestacije Dana hrvatskog {umar-stva 15. lipnja na rodnoj ku}i u Karlovcu otkrivena jespomen plo~a {umarskom stru~njaku Franji [ p o r e r u ,

suosniva~u Hrvatskoga {umarskog dru{tva 1846. go-dine, pokreta~u osnivanja {umarskih {kola u Hrvatskoj,piscu najstarijeg hrvatskog {umarskog djela “Priru~nik”i konstruktoru dendrometra. U spomen na 145-tu godi{-njicu {umarske nastave za koju se [porer gorljivo zala-gao, Hrvatsko {umarsko dru{tvo ogranak Karlovac, po-diglo je ovu spomen plo~u koju su otkrili Zoran Sablja-ri} i Oliver V l a i n i } iz karlova~ke Uprave {uma.

Tako|er je istoga dana u gradskom kazali{tu “Zorindom” otvorena izlo`ba likovnih radova nastalih na li-kovnoj koloniji “Petrova gora 2005.”.

[umarska povorka koja je pro{la sredi{tem Karlov-ca u popodnevnim satima 16. lipnja najavila je zavr{ni-cu i najva`nija zbivanja posljednja dva dana manifes-tacije hrvatskoga {umarstva. Povorka predvo|ena kar-lova~kim bubnjarima i maòretkinjama prikazala je po-vijesni razvoj tehnolo{ke opremljenosti {umara, od za-pre`nih kola za privla~enje i prijevoz drveta do moder-nih kamioneta, traktora i kamiona. @ivopisnosti povor-ke doprinijele su stare i nove {umarske uniforme te rad-na odijela {umarskih radnika. Dio prikazanog bilo je iz-loèno na {umarskoj izlo`bi 18. lipnja na [RC Korana.

U prijepodnevnim satima u upravnoj zgradi U[PKarlovac zbila su se jo{ dva doga|anja. Prvo je prezen-tirano ekolo{ko stvarala{tvo karlova~kih srednjo{kola-ca iz Tehnolo{ko-kemijske {kole, Medicinske {kole iGimnazije. Nakon toga uslijedilo je nagra|ivanje naj-ljep{e ure|enih oku}nica prijavljenih na natje~aj povo-dom Dana hrvatskoga {umarstva.

Tekst i fotografije:Oliver Vlaini}

U okviru Dana hrvatskoga {umarstva, kojima je ovegodine od 11. do 18. lipnja bila doma}in U[P Karlovac iH[D ogranak Karlovac, 17. lipnja u Gradskom kazali-{tu “Zorin dom” odràna je 109. redovita skup{tina Hr-vatskoga {umarskog dru{tva i u okviru nje Savjetovanjena temu “Srednjo{kolska i visoko{kolska {umarska nas-tava u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na potrebe {umar-ske prakse” te pretstavljanje nove web stranice [umar-skog lista. Skup{ina se odvijala prema sljede}em

D n e v n o m r e d u :I dio:

1. Otvaranje skup{tine2. Izbor radnih tijela skup{tine

a) Radnog predsjedni{tvab) Zapisni~arac) Ovjerovitelja Zapisnikad) Povjerenstva za zaklju~ke

3. Izvje{}a o radu i poslovanju H[D-a u pro{loj godi-ni, odnosno izme|u dvije Skup{tine (predsjednika,tajnika i gl. Urednika [umarskog lista te Nadzornogodbora)

4. Rasprava po izvje{}ima i zaklju~ci5. Verifikacija Programa rada i Financijskog plana za

2005. god.6. Osnivanje Hrvatske udruge za biomasu kao sekcije

H[D-a7. Razno.

II. dio: Savjetovanje na temu “Srednjo{kolska ivisoko{kolska {umarska nastava u Hrvatskoj s poseb-nim osvrtom na potrebe {umarske prakse”

III: dio: Pretstavljanje nove web stranice H[D-awww.sumari.hr s novim Imenikom hrvatski {uma-ra i Bibliografijom [umarskog lista.

I. dioAd 1. Predsjednik H[D-a akademik Slavko Mati}

otvorio je Skup{tinu pozdraviv{i sve nazo~ne, kako u I.dijelu tako i u nastavku Skup{tine, a posebno: dràvnogtajnika u MP[VG Hermana Su{nika, dipl. ing. {um.,direktora Hrvatskih {uma d.o.o. mr. sc. Darka Beuka,zastupnika u Hrvatskom saboru @eljka Ledinskog, dipl.ing. {um., pomo}nike ministra u MP[VG Roberta Lagi-nju, dipl. ing. {um., prof. dr. sc. Ivicu Grbca, MiroljubaStojanovi}a, dipl. ing. {um., gosta iz Austrije dipl. ing.Winfrieda Eberlea, predsjednicu Hrvatskog sindikata{umarstva g|u Gordanu Colnar te naravno doma}ina vo-ditelja U[P Karlovac Zorana Sabljari}a, dipl. ing. {um.

Ad 2. Da bi Skup{tina mogla raditi prema Statutu iPoslovniku izabranao je Radno predsjedni{tvo u sasta-vu: Ivan Pentek, Marica Re~i} i Slavko Mati}, zapisni-~ar Hranislav Jakovac, ovjerovitelji Zapisnika ZvonkoSeletkovi} i Boìdar Tomi~i} i Povjerenstvo za zaklju-~ke: Slavko Mati}, Petar Jurjevi}, Igor Ani}, DamirDela~ i Hranislav Jakovac.

Na temelju popisa delegata za Skup{tinu i vlasto-ru~nih potpisa pri dolasku, zaklju~eno je da su od 98nazo~na 93 delegata, pa }e sve odluke biti punova`ne.Ina~e prvom dijelu Skup{tine nazo~ilo je preko 130, au nastavku preko 250 sudionika.

Ad. 3. Glavni dio materijala za Skup{tinu sadrànje, u Zapisniku 9. Sjednice Upravnog i Nadzornog od-bora, gdje su prihva}ena sva izvje{}a koja Skup{tinatreba verificirati te materijalima pridodatim i zajednosa Zapisnikom dostavljenim delegatima putem pred-sjednika ogranaka. Osim toga, Zapisnik 9. SjedniceUO i NO objavljen je u br. 3-4/2005. [umarskog lista,~ime je ponu|en na uvid svim ~lanovima H[D-a. Stogaje predloèno i prihva}eno da se odnosna izvje{}a ne~itaju, nego da se daju na njih eventualne primjedbe i dase o njima raspravlja pod to~kom 4. No, kako godi{njeizvje{}e ne sadrì izvje{}e o aktivnostima H[D-a u pr-voj polovici ove godine, tajnik H[D-a H. Jakovac krat-ko je o tome izvijestio i ovdje navodimo ono najva`nije.

Od 20. do 23. sije~nja 2005. god. predstavnici ProSilva Croatia (Ani}, Gra~an, Jakovac) sudjelovali suna sjednici i stru~noj ekskurziji ~lanova Vije}a Pro Sil-va Europa, gdje su predstavili i program ekskurzijeplanirane za 1. do 5. lipnja 2005., koja je u tom terminuprema programu uspje{no realizirana na podru~ju U[PDelnice, Bjelovar, Koprivnica i Zagreb te NP[O [u-marskoga fakulteta, Zalesina i Lipovljani.

U organizaciji Gradskog muzeja Vara`din i Hrvat-skih voda – Vodnogospodarskog odjela za vodno po-dru~je Drave i Dunava, Odsjek Vara`din, 10. velja~e2005. god. odràna je javna tribina na temu “Budu}-nost Drave”. Nakon rasprave u kojoj smo sudjelovali,formirana je Radna grupa u kojoj je i predstavnikH[D-a (H. Jakovac), koja }e definirati ekolo{ke pro-bleme {ireg podru~ja Drave, raditi na procjeni stani{ta ivrsta, organiziranju izrade cjelovite baze podataka s re-zultatima istraìvanja, iniciranju novih istraìvanja teizradi prijedloga aktivnosti glede zaustavljanja degra-dacije stani{ta i pobolj{anja ekolo{kih prilika.

Sredinom velja~e 2005. god. (11. i 12.) H[D, H[Dogranak Delnice i U[P Delnice bili su doma}ini skija{-

301

Z A P I S N I Ksa 109. redovite skup{tine Hrvatskoga {umarskog dru{tva,odràne u Karlovcu 17. lipnja 2005. godine

109. REDOVITA SKUP[TINA HRVATSKOGA [UMARSKOG DRU[TVA

kog susreta (veleslalom i skija{ko tr~anje) Alpe-Adriauz sudjelovanje kolega iz Austrije, Italije, Slovenije inaravno Hrvatske. Uz natjecanje i prijateljsko druènjebili smo uspje{ni natjecatelji i doma}ini.

Na skupu europskih {umara od 20. do 26., odnosnona 37. Europskom nordijskom skija{kom natjecanju(EFNS) u Bjelorusiji (Raubi~i), ekipa H[D-a sudjelo-vala je uz {umare iz jo{ 21 europske dràve, i polu~ilakao i uvijek do sada vi{e nego solidne rezultate.

Bez obzira na primjedbe koje smo dali, a nisu usvo-jene kod izrade Zakona, sa èljom da zajedni~ki ras-pravimo i damo svoje primjedbe na “Kona~ni prijedlogZakona o za{titi prirode”, koji je upravo bio u sabor-skoj proceduri, 17. svibnja 2005. god. u organizacijiH[D-a odràn je multidisplinarni Okrugli stol (nazo~i-li: ~lanovi H[D-a, predstavnici NP, PP, MP[VG,HED-a i HND-Zbora novinara za okoli{). Nakon ras-prave, u dopisu upu}enom zastupnicima u Hrvatskomesaboru, {to direktno a {to putem Odbora za prostornoure|enje i za{titu okoli{a, kao i parlamentarnim stran-kama, nazna~ena su na~elna pitanja, iskazani stavovi imi{ljenja te dati prijedlozi kao podloga za izraduamandmana na odnosni Zakon (jer je to bilo 2. ~itanje).

Istoga dana 17. svibnja odràna je i sjednica Odboraza poljoprivredu i {umarstvo Hrvatskoga sabora nakoju su bili pozvani i predstavnici H[D-a, a na kojoj jeraspravljano o Prijedlogu zakona o lovstvu s Kona~-nim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o {umama– prvo ~itanje. Na oba Prijedloga zakona dali smo svo-je primjedbe, obrazloìv{i ih ~lanovima odnosnog Od-bora, nazna~iv{i da }emo nakon prvog ~itanja ZO[-a,MP[VG pridodati jo{ primjedbe u smislu pobolj{anjatekstova, ponajprije u Pojmovniku i ~lanku u svezi op-}ekorisnih funkcija {ume te dr., {to je i u~injeno.

Upravo ovih dana u zavr{noj je fazi izrada NacrtaPrijedloga Zakona o Hrvatskoj komori inènjera {u-marstva i drvne tehnologije i o~ekuje se stavljanje uproceduru dono{enja.

Od pro{le 108. skup{tine H[D-a u nekim ogranci-ma izabrani su novi predsjednici ogranaka:

Dalibor Bakran (Bjelovar), Stjepan Blaì~evi} (Po-èga), Robert Abramovi} (Delnice), Miroslav Brnica(Koprivnica), Dragomir Pfeifer (Osijek), Vlatko Petro-vi} (Sisak), Draèn [trkovi} (Virovitica).

Ad 4. Sva izvje{}a su jednoglasno i bez primjedbiprihva}ena.

Ad 5. Bez primjedbi tako|er je jednoglasno veri-ficiran Program rada i Financijski plan H[D-a za 2005.god.

Ad 6. @ele}i posebno istaknuti pojedina podru~jana{e djelatnost i dati im zna~aj koji prate}i okruènje ipotrebe dru{tva zasluùju te uklju~iti na{e stru~njakeda u njima rade, predsjednik H[D-a akademik S. Mati}

prenosi odluku Upravnog odbora H[D-a koji predlaèSkup{tini osnivanje sekcije H[D-a Hrvatske udruge zabiomasu. Tako smo u~inili sa sekcijom Pro Silva Croa-tia, koja, kao {to smo vidjeli iz izvje{}a kroz aktivnostii zapaèno mjesto u asocijaciji Pro Silva Europa,opravdava potrebu osnivanja (o aktivnostima detaljnijeu ovom br. [.L. u rubrici Me|unarodna suradnja). Bio-masa je zna~ajan i to obnovljivi energetski izvor, koje-ga }e trebati sve vi{e uvaàvati, jer je ponajprije eko-lo{ki najprihvatljiviji, a ve}e kori{}enje biomase osi-gurat }e i vi{e financijskih sredstava za potrebe uzgoj-nih radova i zapo{ljavanje ljudi. Pored toga Hrvatskaraspolaè sa prili~nom koli~inom tog energenta (Hr-vatske {ume d.o.o. prema procjeni, 2010. god. }e ras-polagati s miljun tona biomase za energetsku namje-nu). Za predsjednika sekcije Hrvatske udruge za bio-masu predloèn je mr. sc. Josip Dundovi}. Kao gostSkup{tini je nazo~an dipl. ing. Winfried Eberl, ~lanAustrijske udruge za biomasu i izaslanik predsjednikaAustrijske udruge za biomasu i potpredjednika Europ-ske udruge za biomasu Dr. Heinza Kopetza, koji radinovonastalih obveza nije mogao osobno nazo~iti ovo-me skupu. Akademik Mati} jo{ jednom je pozdraviogosta iz Austrije i zamolio ga da se obrati nazo~nima.Gosp. Eberl je prenijeo pozdrave dr. Kopetza i Dr.Blina, predsjednika Austrijskog {umarskog dru{tvapredsjedniku H[D-a i svima nazo~nima te iskazuje za-dovoljstvo {to H[D osniva Hrvatsku udrugu za bioma-su kao svoju sekciju, koja }e pripomo}i da Hrvatskalak{e izme|u 2008. i 2012. god. smanji emisiju CO2kao i druge zemlje za 5 % u odnosu na stanje 1990.god. Gosp. Eberl kratko je pretstavio Austrijsku udru-gu za bomasu (koja ima 1380 ~lanova – fizi~kih ipravnih osoba), ulogu biomase u austrijskom energet-skom sustavu i aktivnosti {umarstva u energetskom ko-ri{tenju bimase. Krajem sije~nja 2005. god. u Grazu jeodràna 1. srednjeeuropska konferencija o biomasi, ~ijisu zaklju~ci saèti u Deklaraciji koja poziva Vlade ze-malja sudionika na kori{}enje biomase kao energenta(detaljnije o tome i tekst Deklaracije moè se vidjeti iz~lanka J. Dundovi}a tako|er u ovom br. [.L. u rubriciMe|unarodna suradnja).

Skup{tina jednoglasno donosi odluku o osnivanjuHrvatske udruge za biomasu kao sekcije H[D-a, biramr. sc. Josipa Dundovi}a za predsjednika te sekcije, teodlu~uje odnosnu Deklaraciju uputiti predsjedniku RHStjepanu Mesi}u, Predsjedniku Hrvatskoga sabora Vla-dimiru [eksu i predsjedniku Vlade RH dr. Ivi Sanaderu.

Ad 7. Pod ovom to~kom nije bilo materijala za ras-pravu.

II. dio Savjetovanje na temu: Srednjo{kolska i vi-soko{kolska nastava u Hrvatskoj s posebnim osvr-tom na potrebe {umarske prakse.S obzirom na va`nost teme poticajne referate dono-

simo u cijelosti.302

[tovane gospo|e i gospodo, uvaèni uzvanici, kole-gice i kolege, dragi prijatelji!

Srda~no Vas pozdravljam u ime Hrvatskoga {umar-skog dru{tva i zahvaljujem se na Va{em odazivu i èljida budete sudionici tematske rasprave “Srednjo{kolskai visoko{kolska nastava u Hrvatskoj s posebnim osvr-tom na potrebe {umarske prakse”, koja se odràva po-vodom Dana hrvatskog {umarstva, a u okviru 109. re-dovite skup{tine H[D-a.

Va{a brojna nazo~nost na ovom skupu jo{ je jedandokaz o aktualnosti i zna~enju odabrane teme za na{edru{tvo, a poglavito za sve nas koji ìvimo od {umar-stva i za {umarstvo.

Kod pripremnih radnji i organizacije ove tematskerasprave, koju je organiziralo H[D-o i Hrvatske {umed.o.o. Zagreb, zamolili smo na{e uvaène kolegice ikolege, koji su stru~njaci za pojedina podru~ja unutarsrednjo{kolskog i visoko{kolskog obrazovanja kao i{umarske prakse koju u glavnom pokrivaju Hrvatske{ume d.o.o., da nam iznesu dana{nje stanje u pojedi-nim podru~jima nastave i prakse.

U svezi toga }e Marina Ta t a l o v i } , dipl. ing. drv-ne industrije, vi{a savjetnica za strukovno obrazovanjeu Zavodu za {kolstvo Republike Hrvatske, iznijeti svojreferat u svezi srednjo{kolske {umarske i drvnotehno-lo{ke nastave u Hrvatskoj.

Izv. prof. dr. sc. Josip F r a n i } , prodekan [umar-skog fakulteta – [umarskog odsjeka, informirat }e naso Visoko{kolskoj {umarskoj nastavi u reformi {umar-skog studija.

Izv. prof. dr. sc. Ruìca B e l j o -L u ~ i } , prodekani-ca [umarskog fakulteta – Drvnotelnolo{kog odsjekainformirat }e nas o Visoko{kolskoj drvnotehnolo{kojnastavi na [umarskom fakultetu.

Mr. sc. Josip D u n d o v i } , dip. ing. {um., TomislavS t a r ~ e v i } , dipl. ing. {um. i Branko R a n o g a j e c ,prof. pripremili su referat pod naslovom “Ima li prosto-ra u H.[. d.o.o. za pro{irenje djelatnosti i novo za-po{ljavanje diplomiranih inènjera {umarstva i {umar-skih tehni~ara” (referirat }e J. Dundovi}).

Poznavaju}i navedene kolegice i kolege, uvjerensam da }e njihova izlaganja biti dobar poticaj za ras-pravu, a sve skupa }e biti dobra podloga za zaklju~kekoje }emo ponijeti s ovog skupa.

Dozvolite mi da jo{ malo vremena zaokupim Va{upozornost i iznesem neke moje na~elne stavove o ovojproblematici.

Imaju}i na umu na{u dugu i bogatu povijest {umar-stva, a u svezi s dana{njom temom o kojoj }emo ras-pravljati, va`no je ista}i da se istovremeno s osniva-njem prvih {umarija na podru~ju Hrvatske u mjestima

Krasno, Ba{ke O{tarije i Petrova Gora, u okvirima kar-lova~kog generalata 1765. godine izra|uju i gospodar-ske osnove i obavlja inventarizacija {uma. Na podru~judana{njeg Nacionalnog parka Plitvi~ka jezera navede-ne godine izra|uju se gospodarske osnove za tri gospo-darske jedinice pod rukovodstvom {umarskih stru~nja-ka, inènjera majora pl. P i r k e r a , {umarnika J. C.F r a n z o n i j a i drugih stru~njaka.

Te 1765. godine napravljena je prva {umarska kartau ovom dijelu Europe, za {ume li~ke pukovnije s dije-lom priobalja, na kojoj prevladavaju preborne bukovo-jelove {ume na podru~ju Sjevernog Velebita s global-nim i detaljnim prikazom {uma.

Sve ovo navodimo kako bi ukazali da je stru~ni in-ènjerski rad do{ao do izraàja i bio temelj po~ecimanastanka organiziranog {umarstva kao struke i znano-sti, istovremeno kod nas i u sredi{njoj Europi. [umar-sku struku u tim po~ecima predstavljaju kompetentni iobrazovani {umarski stru~njaci, {to je i danas, a pose-bice u ono vrijeme, bilo vrijedno posebne pozornosti.

U prvim programima rada Hrvatskoga {umarskogdru{tva (H[D), utemeljenog 1846. godine, nazna~ena jenu`nost osnivanja doma}e ustanove za obrazovanje {u-marskih stru~njaka, kako zbog potrebe da imamo vlasti-tu obrazovnu ustanovu na hrvatskom jeziku, tako i izèlje da se stvore uvjeti za zapo{ljavanje doma}ih stru~-njaka na ra~un u ono vrijeme favoriziranih stranaca.

Tako je izme|u ostalih i zalaganjem ~lanova H[D-a,1860. god. po~elo s radom Gospodarsko {umarsko u~ili-{te u Krièvcima, da bi 1898. god. [umarski odjel u~i-li{ta preselio u Zagreb u novoizgra|enu zgradu H[D-a,gdje je zapo~elo sveu~ili{no obrazovanje {umarskih ka-drova na [umarskoj akademiji Sveu~ili{ta u Zagrebu,danas [umarskom fakultetu.

Va`no je ista}i da {umarska struka u povijesti zagre-ba~kog Sveu~ili{ta zauzima ~etvrto mjesto, odmah izaBogoslovnog, Pravoslovnog i Mudroslovnog fakulteta.To isti~emo zbog toga {to je {umarstvo stara i ozbiljnastruka i znanost, ~iji su rezultati vidljivi i stvarani stolje-}ima. To bi morao znati barem svaki iole obrazovani~ovjek, a posebice ~ovjek sveu~ili{nog obrazovanja.

Naàlost, ~itaju}i dnevni tisak i ostale medije u ko-jima mnogi od planinara, novokomponiranih ekologa isli~nih stru~njaka dijele lekcije i packe {umarskoj stru-ci, a naàlost dobivaju prostora i u onim glasilima kojiza sebe misle da su ozbiljna.

Od davnih po~etaka do danas {umarski stru~njacivode brigu o obrazovanju svojih kadrova {to je osnov-ni preduvjet kvalitetnog gospodarenja {umama.

U dana{nje vrijeme svjedoci smo promjena u svimstrukama, podru~jima znanosti i obrazovanja, kako

303

Akademik Slavko M a t i }

srednjeg tako i visoko{kolskog. To je normalni odrazglobalizacije dru{tva i traènja novih i sigurnijih puto-va boljem i kvalitetnijem radu i ìvotu.

Moramo biti svjesni da u dana{njoj nemilosrdnojkonkurenciji opstaju samo oni koji su se za nju najboljepripremili. Isto tako moramo znati da pripremu mora-mo ponajprije obavljati vlastitim snagama, ali po pra-vilima koja su odre|ena po onim koji su tu pripremuve} obavili i u ~ije se dru{tvo èlimo uklju~iti.

Isto tako kad su {ume i {umarstvo u pitanju, uz ve}definirana pravila pona{anja, me|u koje moèmoubrojiti u zadnje vrijeme toliko spominjanu Bolonjskudeklaraciju, moramo voditi ra~una da imamo, za razli-ku od ostalog dijela Europe, kvalitetne prirodne {umete {kolstvo i stru~njake prilago|ene za gospodarenjetakvim {umama.

Zbog toga moramo uloìti jo{ vi{e znanja i rada priorganizaciji sredjno{kolske i visoko{kolske nastave uHrvatskoj, kako bi dobili jo{ kvalitetnije kadrove, koji}e biti u stanju odgovoriti na sve izazove {uma i {umar-stva u dana{njim ekolo{kim, gospodarskim i politi~kimuvjetima kao i europske zajednice, koja je neupitno na{asudbina i jedina prava prigoda za bolju budu}nost.

Kako smo ve} naveli, ovo {to danas po~injemo ra-diti i {to radimo u reformi obrazovanja kadrova, je nu`-

na potreba zbog koraka u bolju budu}nost a ne slijepaposlu{nost koja }e nam omogu}iti ulazak u Europskuuniju.

Naàlost, mi se danas ponajprije zbog objektivnihrazloga nastalih u bliòj i daljoj pro{losti, kako to ne-davno re~e jedan poznati ameri~ki financijski stru~-njak, nalazimo na ̀ eljezni~koj stanici kroz koju prolazivlak za Europu. U takvoj situaciji imamo samo tri iz-bora i to: 1. ukrcati se u zadnji vagon ili 2. mahati onima koji su u zadnjem vagonu i ostati gdje

ve} jesmo ili 3. baciti se pod vlak.

Mi{ljenja smo da nam ostaje jedino prva mogu}nosti da }emo to ostvariti, a {to je jo{ va`nije to ostvarenjeovisi samo o nama.

Kad je ve} rije~ o toliko spominjanoj Europi i njenimzahtjevima, bolje re}i pravilima koje moramo ispunitida bi im se i stvarno pridruìli, nu`no je ista}i da akokod toga imamo problema, oni nisu zbog Europe negozbog nas. Mi se ne trebamo bojati Europe, nego na{e po-slovi~ne povr{nosti da ne kaèm {lamperaja. Kod togamoèmo biti jo{ odre|eniji navode}i i neke primjere.

304

305

Bolonjska deklaracija nas ni u ~emu ne ograni~avakada je u pitanju na{ kreativni rad, nego postavljauvjete protoka studenata i {umarskih stru~njakakoji }e studirati i zavr{iti studij po temeljnim i uEuropi manje-vi{e sli~nim nastavnim planovima iprogramima, kao {to je to bilo i do sada. Svima namje poznato da stru~njacima koji su zavr{ili zagreba~ki[umarski fakultet nigdje u svijetu za zapo{ljavanjenije nu`na nostrifikacija diplome.

Europa ne inzistira na tome da nam studij na [u-marskom fakultetu ni na ostalim fakultetima bude uni-forman po modelu 3+2 ili 4+1 ili 5+0 ili nekako druk-~ije, nego omogu}ava da se sami odredimo vode}i ra-~una o mnogim ~imbenicima i specifi~nostima koji suzna~ajni kod definiranja {uma i {umarstva odre|enezemlje. Kod toga je najzna~ajniji pokazatelj mo-gu}nost zapo{ljavanja i sposobnost zavr{enogstru~njaka da moè odgovorno gospodariti i uprav-ljati tako sloènim ekosustavom kao {to je {uma,posebno prirodna {uma, {to je slu~aj kod nas.

Europa nije traìla da na{e pripreme za transforma-ciju sveu~ili{nog studija traju svega 5 ili 6 mjeseci,prije po~etka nastave po takvom, na brzinu stvorenomprogramu kako je to naàlost danas kod nas, nego suvjerojatno mnoge zemlje potro{ile na pripremu vi{egodina, a neke jo{ ~ekaju 2007. godinu za primjenuve} pripremljenog programa.

Sumnjamo da su ostale zemlje u postupak recenzijerecenzentima uputile samo nove nastavne planove iprograme bez podataka o kadrovima, prostoru, finan-cijama, opremi i sl.

Vjerojatno su u Europi prije nego {to su se opredi-jelili za jedan model itekako obavljali razgovore sa {u-marskom praksom i zajedno s njom na{li rje{enje omodelu i mogu}nosti zapo{ljavanja odre|enog, novoformiranog profila stru~njaka.

Kada je u pitanju srednjo{kolsko obrazovanje,sumnjamo da Europska unija traì da srednje {umarske{kole ni~u kao gljive poslije ki{e, i to upravo u onimmjestima gdje za to ne postoje nikakvi uvjeti. Vjerojat-no je samo na{a specijalnost da obrazujemo {umarsketehni~are bez i jednog nastavnika koji je zavr{io [u-marski fakultet ili u najboljem slu~aju sa jednim {u-marskim stru~njakom u statusu pripravnika, ili sa jed-nim drvnotehnolo{kim iènjerom koji po prirodi svogaobrazovanja jako malo zna o {umarstvu.

Javnost bi trebala znati jesu li se prilikom otvaranjatakvih, nazovimo {umarskih {kola, radili elaborati omogu}nostima zapo{ljavanja tih kadrova ili je to ~istaprijevara struke kojoj su oni namijenjeni te |aka i nji-hovih roditelja.

Ovo je samo manji dio problema koji su nas ponu-kali da o ovoj problematici stru~no i objektivno raspra-vimo na ovoj na{oj Godi{njoj skup{tini.

Uvjereni smo da }e predstavnici visokog sveu~ili{-nog obrazovanja iznijeti podatke o novim nastavnimplanovima i programima za [umarski fakultet, odnos-no za [umarski i Drvnotehnolo{ki odjel.

Isto tako kolege i kolegice koji poznaju problema-tiku srednjeg obrazovanja na{ih struka prezentirati }enam momentalno stanje u tom podru~ju.

Uvjereni smo da }e kolege iz Hrvatskih {uma real-no prikazati stanje o mogu}nostima zapo{ljavanja {u-marskih tehni~ara i inènjera danas i planovima za bu-du}nost.

Isto tako o~ekujemo da }emo se po potrebi uklju~i-vati u raspravu s ciljem dono{enja zaklju~aka, kako biponajprije ovu struku, a isto tako i na{u dràvu osposo-bili za bolje sutra, a tek onda da bi tako osposobljeniu{li u Europi i u njoj ìvjeli sretno, ali nadam se ipakna na{ hrvatski na~in.

Nije nam poznato da smo se za-loìli i na temelju argumenata i us-protivili ga{enju titule iènjera,kako to novi planovi i programi te-meljeni na Bolonjskoj deklaracijitraè. Poznato je da su u na{oj du-gogodi{njoj tradiciji inènjeri nosi-telji ve}ine struka i autori inovacijai svekolikog razvoja pojedinihstruka. Zna~ili to da }e se i mnogo-brojne udruge inènjera moratimijenjati ili ugasiti, kao na primjerna{e H[D-o koje sljede}e godineobiljeàva 160 godina neprekinu-tog rada.

To su samo neki pokazateljikoji ukazuju na na{u brzopletostkod dono{enja zna~ajnih odluka.

U svojim bih se razmi{ljanjima u obliku uvodnihnapomena samo kratko htio osvrnuti na temu ovogo-di{nje skup{tine i pota}i raspravu o vrlo bitnoj proble-matici koja obuhva}a podru~je {kolovanja i obrazova-nja kadrova u {umarstvu za obavljanje radnih zada}a,od onih najjednostavnijih stru~nih, pa sve do najsloè-nijih koje zahtijevaju visokokreativan rad.

Ponajprije èlim kao predstavnik trgova~kog dru{-tva “Hrvatske {ume” prozdraviti sveobuhvatnu refor-mu visoko{kolskog obrazovanja (tzv. bolonjski pro-ces), koja u {umarskoj struci dolazi u trenutku kada se ihrvatsko {umarstvo nalazi na mnogim prekretnicama:iz dràvnog javnog poduze}a stvara se trgova~ko dru-{tvo koje treba gospodariti dràvnim {umama na na~ini prema na~elima {umarske struke, a u uvjetima slo-bodnoga trì{ta i trì{nih odnosa ostvarivati svoje pos-lovne ciljeve i teìti ostvarivanju dobiti. Na drugojstrani treba valorizirati ulogu {umarske sruke u odnosuna privatne {ume. Kako ni danas prakti~ki ne postojisustavno evidentiranje svih promjena i poslovnih do-ga|aja u tim {umama vrlo je te{ko utvrditi pravo stanjeprivatnih {uma u Hrvatskoj, ali se sa sigurno{}u moère}i da ono nije zadovoljavaju}e. Sljede}i vrlo nepovo-ljan ~imbenik kod privatnih {uma je iznimno velikausitnjenost parcela.

Kao najve}u kvalitetu reforme posebno valja ista}ikoordinaciju visoko{kalsko {umarskog obrazovanja naunutarnjoj i me|unarodnoj razini, kojom }e se omogu-}iti sveobuhvatnije obrazovanje stru~nih kadrava, i sva-kako posti}i ve}a konkurentnost diplomanata na trì{turada, i – ono {to je u uvjetima tranzicije {umarskog sek-tora vrlo va`no – pro{iriti mogu}nosti njihova zapo{lja-vanja u podru~jima koje {umarskoj struci nedvojbenopripadaju, a iz kojih smo posljednjih godina sustavnoistiskivani, ponajprije vlastitom, a tek onda i “zasluga-ma” drugih. U tom smislu pozdravljamo, podràvamo i~estitamo [umarskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebuna pokretanju novog studija “Urbano {umarstvo, za{-tita prirode i okoli{a”. Doìvljavamo to kao vaàn is-korak, svjesni da je multidisciplinarnost u profilu viso-koobrazovanoga {umarskog stru~njaka “kvaliteta vi-{e”, koja nije samo bitna za pro{irenje mogu}nosti za-po{ljavanja u djelatnostima vezanim za urbano{umarstva, ekologiju, za{titu prirode i okoli{a, hortikul-turu i dr., – ve} i zbog dijelom promijenjene uloge kojuu novim okolnostima preuzima trgova~ko dru{tvo.

Suvremeno gospodarenje {umama temeljeno nakonceptu odrìvog razvoja i potrajnosti prihoda, u da-na{njim okolnostima treba teìti i gospodarenju cjelo-vitim prostorom, u smislu kori{tenja svih gospodarskihmogu}nosti i izvora prihodovanja – jednako proizvod-njom drva i usluga. Jedino je tako mogu}e zadràti ili

~ak pove}ati sada{nju zaposlenost i ostvariti normalnofunkcioniranje trgova~kog dru{tva.

Istodobno, uzev{i u obzir da je 19 % od ukupnih{umskih povr{ina u Republici Hrvatskoj zauzimaju pri-vatne {ume, po prvi put i s dràvne razine postoji velikaspremnost da se {to prije zapo~nu poduzimati u~inko-vite mjere radi pobolj{anja njihova stanja, {to je tako|ervidljivo u novopredloènome ZO[-u. Upravo su ovdjenove mogu}nosti zapo{ljavanja {umarskoga stru~nogkadra koji bi putem novoustrojene {umarske savjeto-davne slu`be, kroz izobrazbu i osposobljavanje {umo-vlasnika, stvarao okvir za nametanje po~etne razinestru~nosti pri gospodarenju tim {umama.

Zajedni~kim djelovanjem cjelokupne {umarske stru-ke i suglasno{}u oko najbitnijih postavki u okviru {irokestrukovne rasprave treba se odrediti potrebna razinastru~noga znanja za pojedine radne zada}e, odnosnofunkcije unutar sustava gospodarenja {umama te planskibroj izvr{itelja, u skladu sa zadacima koji obuhva}ajugospodarenje cjelovitim {umskim prostorom te ih uspo-rediti sa sada{njim stanjem. U to svrhu, uz vlastite spo-znaje i iskustva moèmo koristiti pomo} i konzultacije siskustvima i mjerilima zemalja uz ~iju suradnju veèmonovi program visokoobrazovnog sustava (Njema~ka,Austrija, ê{ka, Slova~ka, Ma|arska i Slovenija).

Ovdje ipak postoji jedna nedoumica vezana uz do-govoreni sustav {kolovanja visokoobrazovnih {umar-skih kadrova u RH – tzv 3+2 sustav: Naime, kako uHrvatskim {umama na radnom mjestu revirnika danasve} radi daleko najve}i dio od ukupnoga broja diplo-miranih inènjera {umarstva, upitna je realna potrebaza stru~nim kadrom obrazovne razine prvostupnika(inènjera {umarstva) sa zavr{ene 3 godine fakulteta.Potrebe za profilom stru~njaka magistra {umarstvanisu upitne, jer se sve vi{e otvaraju mogu}nosti rada unovim specijalisti~kim podru~jima za koje je potrebnave}a razina znanja.

Iz ranije navadenih razloga koji se odnose na pro-mjene u na~inu poslovanja i stjecanju prihoda te sve-kolike transformacije u smislu restrukturiranja trgo-va~kog dru{tva u Hrvatskim {umama uvi|amo jasnupotrebu za razli~itim oblicima usavr{avanja visoko-stru~nih kadrova. Svakako da ostvarenje takve nu`no-sti vidimo ponajprije u pro{irenju suradnje sa [umar-skim fakultetom Sveu~ili{ta u Zagrebu. U tom smislupozivam ~elne ljude [umarskog fakulteta da ve} danasotpo~nemo s dogovorom vezanim za programe trajnogobrazovanja za potrebe Hrvatskih {uma, te da u {tokra}em vremenu ugovorom definiramo sadràjne i fi-nancijske elemente ovog, za nas strate{ki va`nog cilja.

Trenutno su vrlo izvjesne potrebe za dodatnim zna-njima iz podru~ja:

306

Mr. sc. Darko B e u k , direktor Hrvatskih {uma d.o.o.

– pristuprrih aktivnosti vezanih za ulazak u EU,– kori{tenja pretpristupnih programa i fondova,– razvoj programa savjetodavne pomo}i privatnim

{umovlasnicima, – {umarske politike, {umarske statistike i analize,– inventarizacije biolo{ke raznovrsnosti dr.

Po{tovani, jedina mi je namjera bila da ovakvimsvojim vi|enjima i razmi{ljanjima potaknem sljede}egovornike i sudionike u raspravi, ali i svakog od naskojega veè pripadnost ‘{umarskom krugu’ na kon-struktivni dijalog, zrele rasprave i prijedloge – svezbog skorog i u~inkovitog rje{avanja ovih gotovo naj-va`nijih pitanja na{e struke.

307

[tovani gospodine predsjedni~e, kolegice i kolege,i predstavnici medija!

Dozvolite mi da Vas svih srda~no pozdravim u imeMinistarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gos-podarstva, ministra Petra ^ o b a n k o v i } a te u svojeosobno.

@elim da se sve aktivnosti u sklopu “Dana hrvat-skoga {umarstva” koji traju do 18. lipnja provedu unajboljem redu i uspje{no.

Svima je poznat podatak o dugogodi{njem raduznanstveno-nastavnih i znanstveno-istraìva~kih insti-tucija u podru~ju {umarstva na ovim prostorima i daslavimo 145 godi{njicu {umarske nastave u Hrvatskoj.

[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu ve} niz go-dina pruà {umarsko obrazovanje i usavr{avanje na di-plomskim i poslijediplomskim studijima. Evidentno jeda se posljednjih godina osje}a odre|eni pad broja no-vih studenata, u skladu s pogor{anjem stanja i stvarnimpotrebama u {umarskom sektoru.

Tehni~ko srednjo{kolsko obrazovanje u {umarstvu~ini razmjerno velik broj {kola – trenutno ih je deset,kao i pet {kola za zanimanje drvodjelski tehni~ar i teh-ni~ar-dizajner. Te su {kole u nadle`nosti Ministarstvaznanosti, prosvjete i {porta, a organizirane su na ùpa-nijskoj razini. Moramo naglasiti ~injenicu da je brojsrednjih {kola prevelik i da potrebe {umarstva za kad-rom nije uskla|en s njihovim brojem.

Ve}inu istraìvanja u {umarstvu provode [umarskifakultet u Zagrebu, [umarski institut u Jastrebarskom,Institut za jadranske kulture i melioraciju kr{a u Splitu,kao i Akademija {umarskih znanosti i Centar za znan-stveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti uVinkovcima. U Hrvatskoj je u ovom trenutku vi{e od100 {umarskih znanstvenika i istraìva~a, te je nu`noprocijeniti da li je to dostatno za provedbu potencijal-nih doma}ih i me|unarodnih projekata.

Potpis Republike Hrvatske na mnogim me|unarod-nim sporazumima, ugovorima i konvencijama zna~idodatnu odgovornost za istraìvanja u {umarstvu i zaobrazovni sektor. Hrvatski su znanstvenici i istraìva~isudjelovali, a i sada sudjeluju na me|unarodnim pro-jektima i u rganizacijama, npr. IUFRO, FAO, EPPO,Europski {umarski institut i dr.

Iako se obrazovanje na diplomskom i poslijediplom-skom stupnju smatra obrazovanjem na visokoj razini,ono se kod nas zasniva na vrlo tradicionalnim vrijednos-tima i pristupima. Potrebe {umarskog sektora mijenjajuse iz godine u godinu i va`no je da obrazovni sustav pri-lago|ava svoje programe kako bi oni mogli ispunjavatipotrebe gospodarskih subjekata, koji sve vi{e traè vr-hunske stru~njake sa znanjem informacijske tehnolo-gije, poznavanja stranih jezika, marketinga i dr.

Bijela knjiga o obrazovanju, pripremljena za strate-giju Hrvatska u 21. stolje}u, smatra da su tro{koviobrazovanja i usavr{avanja ulaganje, a ne tro{ak. Po-trebno je naglasiti va`nost suradnje Ministarstva zna-nosti, prosvjete i {porta i Ministarstva poljoprivrede,{umarstva i vodnoga gospodarstva u podru~ju koje seodnosi na obrazovanje, jer je ta suradnja vrlo skromnaili je uop}e nema.

Tako|er je u cilju uspje{ne provedbe strategije u bu-du}nosti potrebno planirati obvezu stipendiranja i za-po{ljavanja nadarenih i odli~nih u~enika i studenata.

Moramo naglasiti ~injenicu da se priop}avanje re-zultata istraìvanja oslanja na vrlo tradicionalne meto-de. Ne bavi se potrebom provedbe rezultata na opera-tivnoj razini kao ni razli~itim potrebama subjekata ucijelom sektoru. Va`no je ùrno jasno definirati potre-be sektora i u tom smjeru usmjeriti obrazovanje, ali iistraìvanje, kako bi se i{lo ukorak s nama susjednimzemljama koje jako puno ulaù u te aktivnosti, a da negovorimo o razvijenim, zapadnim zemljama.

Za hrvatski {umarski sektor va`no je definirati ipropisati programe obrazovanja, kako visoko{kolskogtako i srednjo{kolskog, koji }e stvoriti kadrove koji }ese mo}i uhvatiti u ko{tac zahtjevima gospodarstva, teh-nolo{kim i gospodarsko-ekolo{kim. Nu`no je kroz sus-tav licenciranja i kontinuiranog pra}enja kvalitete ra-dova u {umarstvu primjenjivati i kontinuirano prilago-|avati obrazovne programe, koji }e se mo}i uklopiti upotrebe globalnog trì{ta i zahtjeva korisnika usluga.

Prema novom Zakonu o {umama {umarske radovemo}i }e obavljati za te poslove registrirani i licenciraniizvr{itelji {umarskih radova.

Licenciranje ovla{tenih osoba za obavljanje {umar-skih radova obavljat }e [umarska komora, koja }e se

Dràvni tajnik, Herman S u { n i k , dipl. ing. {um.

osnovati po posebnom Zakonu koji se upravo sprema uproceduru, a nadam se i brzom dono{enju u HrvatskomSaboru. Kroz licenciranje radova i Hrvatsku komoru in-ènjera {umarstva i drvne tehnologije preto~en je dobardio zahtjeva {umarske operative. Time }e se osiguratired na trìstu rada na podru~ju rada {umarstva, lovstva,prerade drva i na drugim podru~jima gospodarstva, ko-jima je neophodna nazo~nost odnosnih inènjera. Time}e do}i do promicanja, za{tite i zastupanja interesa stru-ke te otvaranja mogu}nosti novog zapo{ljavanja.

Stoga je potrebno provesti me|u ostalima i ove ak-tivnosti:1. Ativnost vezane uz razvoj nastavnog programa

– Provoditi analize postoje}eg nastavnog progra-ma na svim razinama i prilagoditi potrebama u{umarstvu programima EU.

– Osnaìti obrazovanje i usavr{avanje u {umar-stvu angaìranjem vanjskih predava~a iz istraì-va~kih ustanova i drugih relevantnih ustanova.

– Koordinirati potrebe {umarskog sektora sa sek-torom obrazovanja.

– Pobolj{ati kakvo}u i intenzitet jezi~nih, infor-mati~kih i marketin{kih te~ajeva, kao najva`nijeodrednice glede zahtjeva trì{ta radne snage.

2. Aktivnosti vezane uz pobolj{anje suradnje na znan-stveno-istraìva~kim projektima– Identificirati i osigurati prora~unska sredstava

za sufinanciranje sudjelovanja na me|unarod-nim projektima.

– Stvoriti mehanizme koji bi motivirali komercijal-ni sektor na sufinanciranje istraìvanja (sponzor-stvo, itd.).

3. Pobolj{anje me|unarodne suradnje izme|u {kola,fakulteta i {umarskih ustanova.– Identifcirati mogu}nost sudjelovanja u me|una-

rodnim programima razmjene i njihovo poti-canje.

– Pobolj{ati dostupnost znanstvenih podataka (~asopisi, internet, itd.), posebice za studente iu~enike.

308

SREDNJO[KOLSKO OBRAZOVANJE U PODRU^JU [UMARSTVA I OBRADE DRVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

OBRAZOVNO PODRU^JE: [UMARSTVORedovito {kolovanje u~enika za stjecanje srednje

stru~ne spreme u Republici Hrvatskoj za podru~je {u-marstva, mogu}e je samo kao ~etverogodi{nje obrazo-vanje za zanimanje {umarski tehni~ar.

Obrazovanje odraslih za podru~je {umarstva ostva-ruje se kroz programe osposobljavanja (za razli~itaradna mjesta npr. sjeka~e, traktoriste i sl.) prekvalifika-cije ili stjecanje srednje spreme u zanimanju {umarskitehni~ar te razli~itih oblika usavr{avanja.

Dok je redovito {kolovanje mogu}e ostvariti zasada jedino u {kolama kao javnim ustanovama, obrazo-vanje odraslih ostvaruje se osim u {kolama i u drugimovla{tenim institucijama kao npr. Otvorenim u~ili-{tima, privatnim {kolama i sl.

Redovito {kolovanje u~enika trenutno se ostvaruje u10 {kola i to: u [umarskoj i drvodjeljskoj {koli u Kar-lovcu (219 u~enika u od 1. do 4. razreda), Poljoprivred-no-{umarskoj {koli u Vinkovcima (128 u~.), Tehni~koj

{koli u Virovitici (123 u~.), Srednjoj {koli Matije Antu-na Reljkovi}a u Slavonskom Brodu (129 u~.), Srednjoj{koli u Oto~cu (113 u~.), Srednjoj {koli Josipa Kozarcau \ur|enovcu (77 u~.), Srednjoj {koli Ivana Trnskogau Hrvatskoj Kostajnici (45 u~.), Srednjoj {koli Bra}eRadi} u Ka{tel [tafili} Nehaju (38 u~enika), Drvodjelj-skoj {koli u Zagrebu (36 u~. u 1. i 2. razredu) i u Sred-njoj {koli u Gra~acu (17 u~. u 1. razredu). Ukupno se{koluje 925 u~enika od 1. do 4. razreda.

Nastavni plan i program za zanimanje {umarskogtehni~ara izmijenjen je i dopunjen na inicijativu Zavodaza {kolstvo i [umarske i drvodjeljske {kole iz Karlovca,a u suradnji sa [umarskim fakultetom, Hrvatskim {uma-ma i Ministarstvom poljoprivrede, {umarstva i vodnogagospodarstva. Odobrio ga je ministar znanosti obrazo-vanja i {porta doc. dr. sc. Dragan Primorac u lipnju2004. godine i prema njemu nastavu poha|aju u~eniciprvih razreda. Nastavni plan i program, osim {to je sadr-àjno i metodi~ki pobolj{an i osuvremenjen, daje vi{e

Vi{a savjetnica u Zavodu za {kolstvoMarina Ta t a l o v i } , dipl. ing.

309

mogu}nosti u biranju izbornih predmeta (i stru~nih iop}eobrazovnih).

Za realizaciju ovakvoga programa potrebno je ima-ti odre|ene materijalne i kadrovske uvjete za koje nemoèmo re}i da su u jednakoj mjeri zastupljene u svi-ma {kolama. Za realizaciju strukovne nastave skrbi setrenutno ukupno zaposlenih 30 dipl. ing. {umarstva inekoliko tehni~ara. [kole se trude ostvariti zahtjevniprogram, u ~emu im pomaè lokalna zajednica i upra-va {uma na njihovom podru~ju.

Suradnja s lokalnim upravama {uma osobito je do{-la do izraàja na natjecanju u~enika, koje su Mini-starstvo znanosti, obrazovanja i {porta i Zavod za {kol-stvo prvi put organizirali pro{le godine u [umarskoj idrvodjeljskoj {koli u Karlovcu, a ove godine u Poljo-privredno-{umarskoj {koli u Vinkovcima. Osnovni ciljovakvih natjecanja, osim promocije struke, je postiza-nje vi{e razine obrazovanja, kao i izjedna~avanje kva-litete obrazovanja u {kolama, a napredak je primije}enve} ove godine.

Nakon zavr{ene ~etverogodi{nje {kole i poloènogzavr{nog ispita u~enici mogu nastaviti {kolovanje naveleu~ili{tima i fakultetima, posebice na [umarskomfakultetu. Vertikalna prohodnost dakle postoji, no hori-zontalna ne, a tako|er ne postoji mogu}nost izlaska uniìm razredima uz stjecanje kvalifikacije.

Dràvna matura, kao vanjska evaluacija znanja,uvodi se, u ~etverogodi{nje strukovne {kole 2010. go-dine, tj. dràvnu maturu }e polagati u~enici koji upi{u1. razred {k. god. 2006/2007., dok }e gimnazijalci po-~eti 1. godinu ranije. Oblik mature jo{ nije do kraja de-finiran i vode se rasprave unutar {kola i zajedno s gos-podarstvom. Kompleksnost ovoga ispita ogleda se u~injenici da u~enik nakon poloène mature treba ospo-sobljen iza}i na trì{te rada, ali i mo}i nastaviti {kolo-vanje, i to ne samo u struci, ve} bi trebao imati mogu}-nost izbora.

OBRAZOVNO PODRU^JE: OBRADA DRVAStjecanje srednje stru~ne spreme u obrazovnom po-

dru~ju obrade drva u redovitom sustavu srednjo{kol-skog obrazovanja u Republici Hrvatskoj ostvaruje se utrogodi{njim i ~etverogodi{njim programima obrazo-vanja. U ~etverogodi{njem {kolovanju postoje progra-mi za zanimanja: drvodjeljski tehni~ar, drvodjeljskitehni~ar – dizajner i drvodjeljski tehni~ar – restau-rator. Svi navedeni programi obnovljeni su i sadràjnoi strukturalno, a dio je potpuno novih.

Navedeni programi realiziraju se u 7 {kola (Drvo-djeljska {kola Zagreb, [umarska i drvodjeljska {kolaKarlovac, Tehni~ka {kola Virovitica, Drvodjeljska teh-ni~ka {kola Vinkovci, Srednja strukovna {kola Vara`-din, Obrtna tehni~ka {kola Split, Strukovna {kola ViceVlatkovi}a Zadar) a od ove godine odobren je upis i uStrojarsko-brodogra|evnoj {koli u Rijeci. Trenutno jeu navedenim {kolama upisano 488 u~enika od 1. do 4.razreda.

U trogodi{njim programima obrazuju se u~enici zazanimanja: stolar, tapetar, glazbalar za trzala~kaglazbala, glazbalar za guda~ka glazbala, graditeljorgulja po novom tzv. jedinstvenom modelu obrazo-vanja, gdje je objedinjeno vi{e programa i oblika {ko-lovanja. U odnosu na stare programe, novosti su uvo-|enje nastavnog predmeta ra~unalstva, zatim uvo|enje

osnova kompjutorskih programa za crtanje u nastavnipredmet crtanje s konstrukcijama, ve}i broj izbornihpredmeta u sve tri godine obrazovanja.

Postoji nekoliko programa za u~enike s te{ko}amau razvoju, ~iji je upis neznatan, a odnose se na zanima-nje stolar, pomo}ni stolar, parketar i pomo}ni parketar.

Sva navedena trogodi{nja zanimanja (stolar, tapetar,glazbalari) nalaze se u popisu vezanih obrta, pa premaZakonu o obrtu odobrenje novog nastavnog plana i pro-grama je pod ingerencijom ne samo ministra prosvjete,ve} i ministra gospodarstva, rada i poduzetni{tva. Mini-starstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva preko svojihkomora (ùpanijske obrtni~ke komore) vodi brigu za-jedno sa {kolama o ostvarenju prakti~ne nastave, pola-ganju kontrolnih i pomo}ni~kih ispita koji su dio obra-zovnog procesa i vode do stjecanja zanimanja.

U 37 strukovnih {kola diljem Hrvatske obrazuju seu~enici za zanimanje stolar, koje je u podru~ju obradedrva i najtraènije. Ukupan broj u~enika koji se trenutnoobrazuju u redovitom {kolovanju u tim {kolama je 1560s vrlo razli~itom disperzijom po {kolama, od 181 u~eniku Drvodjeljskoj {koli u Zagrebu, do 5 u~enika u Sred-njoj {koli u Kor~uli. Sukladno tome i uvjeti za izvo|enjenastave, kao i kadrovski uvjeti, vrlo su razli~iti.

me u pogon i obuka nastavnika koji }e voditi te radio-nice, a plan je da svi nastavnici pro|u osnovnu obuku.

Iako u srednjem {kolstvu slu`bene reforme nisu na-stupile, promjene strukovnog dijela programa, moder-nizacija nastave, stru~na usavr{avanja nastavnika nesamo u struci ve} i metodici nastave, doga|aju se ne-prekidno, a potaknute su promjenama u gospodarstvu,promjenama tehnologije koja je u obradi drva izrazito

prisutna ne samo u velikim poduze}ima, ve} i u obrt-ni~kim radionicama, èljom za prilagodbom europ-skim na~inima {kolovanja i drugim doga|anjima. Utom smjeru, kao potreba davanja ve}e va`nosti sred-njo{kolskom strukovnom obrazovanju, Vlada Republi-ke Hrvatske je Uredbom osnovala Agenciju za stru-kovno obrazovanje, ~ije prakti~no djelovanje o~ekuje-mo ovih dana.

310

Smotra radova u~enika drvodjeljskih {kola (lijevo stalak za ki{obrane u obliku kravate – “Plitvi~ki slap”)

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta opremi-lo je 7 {kola (Zagreb, Rijeka, Karlovac, Vara`din, Vi-rovitica i Vinkovci i Split) CNC opremom za obradudrva. Svaka {kola dobila je elektronski vo|en obradnicentar, kantericu, malu su{ionicu te kompjutorske u~i-onice i odgovaraju}e kompjutorske programe, a {kolau Zagrebu i raskraja~ plo~a. U tijeku je stavljanje opre-

NOVI STUDIJSKI PROGRAMI [UMARSKOGA FAKULTETASVEUÎLI[TA U ZAGREBU1. UVOD

[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu jedina jevisoko{kolska institucija u Republici Hrvatskoj zaobrazovanje stru~njaka iz podru~ja {umarskih znano-sti. Potje~e iz Visokoga poljoprivredno-{umarskogau~ili{ta u Krièvcima osnovanoga 1860. godine i [u-marske akademije osnovane 1898. godine u Zagrebukao ~etvrte visoko{kolske institucije Sveu~ili{ta u Za-grebu. Do danas je na [umarskome fakultetu u Zagre-bu diplomiralo oko 7000 diplomiranih inènjera {u-marstva i oko 2500 diplomiranih inènjera drvne teh-nologije. Aktualno stanje zapo{ljavanja u {umarstvuHrvatske, ali ponajprije potrebe integralnoga i moder-noga gospodarenja {umama u kojima se svakim danomsve vi{e isti~u ekolo{ke, rekreativne, zdravstvene i

socijalne funkcije {ume, traì reformu i prilagodbuobrazovnoga sustava. Kako je Hrvatska potpisnik Bo-lonjske deklaracije, sada{nji Zakon o znanstvenoj dje-latnosti i visokome obrazovanju nalaè temeljitu refor-mu do akad. god. 2005/2006.

[umarski fakultet zapo{ljava 160 djelatnika od ko-jih je 60 u znanstveno nastavnim i suradni~kim zvanji-ma. Ima osam laboratorija i pet nastavno-pokusnih{umskih objekata na 3500 ha u najrazli~itijim {umskimekosustavima Hrvatske. U tijeku je posljednja faza iz-gradnje moderne zgrade i prostora koji }e omogu}itikvalitetno obavljanje teoretske i prakti~ne nastave.

Cijelokupni sustav obrazovanja, a posebice visokau~ili{ta, danas je pred velikim izazovima. Globaliza-

Izv. prof. dr. sc. Jozo Franji} i Izv. prof. dr. sc. Ruìca Beljo Lu~i}

cija, multikulturalno zajedni{tvo i brz ekonomski i teh-nolo{ki razvoj postavljaju potpuno nove zahtjeve prednastavnike i studente. Znanje i ljudska kreativnost pos-taju osnovni resursi razvoja i opstanka na svjetskomtrì{tu. Tako obrazovanje postaje osnovni ~imbenikdugoro~nog razvoja.

Osnova visokoobrazovanim stru~njacima za us-pje{no rje{avanje problema struke su ste~ena temeljnaznanja struke, znanje za logi~no rje{avanje problema isposobnost stjecanja novih znanja.

Krilatica “budu}i visokoobrazovani stru~njak moraimati jedinstvo znanja i sposobnosti (kompetencija ivje{tina)” osnovni je moto novih velikih promjena u

visokom obrazovanju koje se doga|aju u Europi, ali ina hrvatskim sveu~ili{tima.

Motivi za veliku reformu visoko{kolskoga obrazo-vanja u Europi nove su potrebe na trì{tu rada, stagna-cija broja studenata te stvaranje zajedni~koga Europ-skoga prostora visokog obrazovanja (European HigherEducation Area – EHEA), s ciljem pove}anja mobilno-sti studenata i radne snage u zemljama koje }e provestireformu i uskla|enje studija na svojim sveu~ili{tima. Unas su, uz navedene motive, svakako zna~ajan poticajpromjenama u visokom obrazovanju i niska prolaznostupisanih studenata te dugo vrijeme studiranja.

311

2. REFORMA VISOKO[KOLSKOGA SUSTAVAReforma visokoga obrazovanja u Europi prakti~no

zapo~inje 1999. godine potpisivanjem Bolonjske de-klaracije, tj. konvencijom ve}ine europskih zemalja oujedna~avanju na~ina studiranja, trajanja studiranja istru~nog nazivlja (diploma). No prije Bolonjske dekla-racije i nakon nje potpisan je niz dokumenata u ciljuuspostave Europskog prostora visokog obrazovanja.Prvi je put zamisao o uspostavi Europskog prostora vi-sokog obrazovanja izraèna 1988. godine u Povelji eu-ropskih sveu~ili{ta koju su potpisali rektori brojnih eu-ropskih sveu~ili{ta.

U svibnju 2001. godine Republika Hrvatska potpisa-la je Pra{ku konvenciju kojom su hrvatska visoka u~i-li{ta formalno uklju~ena u proces promjena iniciran Bo-lonjskom deklaracijom iz 1999. godine. Godine 2000. uHrvatskoj zapo~inje izrada novih zakona vezanih uzznanstvenoistraìva~ku djelatnost i visoko obrazovanje.Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

usvojen je u srpnju 2003. godine i pretrpio je ve} pro-mjene u prosincu 2003. i srpnju 2004., a njegovim je do-no{enjem implementacija Bolonjskog procesa u Hrvat-skoj postala zakonska obveza. Zakonom su dani rokoviza uvo|enje novih studijskih programa i novog ustroj-stva visokog obrazovanja do akad. god. 2005/2006.

Zakon predvi|a provo|enje visokog obrazovanja uHrvatskoj kroz sveu~ili{ne i stru~ne studije. Sveu~ili{nistudiji osposobljavaju studente za obavljanje poslova uznanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu,javnom sektoru i dru{tvu op}enito te ih osposobljavajuza razvoj i primjenu znanstvenih i stru~nih dostignu}a.

Stru~ni studiji pruàju studentima primjerenu razi-nu znanja i vje{tina za obavljanje stru~nih zanimanja ineposredno uklju~ivanje u radni proces.

Sveu~ili{no obrazovanje provodit }e se u tri obra-zovne razine (slika 1):

Sveu~ili{no obrazovanje - III. razinaPOSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ, 3-4 god.doktor znanosti (dr. sc.)doktor umjetnosti (dr. art.)

Sveu~ili{no obrazovanje - III. razinaPOSLIJEDIPLOMSKISPECIJALISTI^KI STUDIJ 1-2 god.specijalista odre|enog podru~ja

Sveu~ili{no obrazovanje - II. razinaDIPLOMSKI STUDIJ, 1-3 god.medicinski programi - doktor (dr.) strukeostali programimagistar/magistra (mag.) struke

Stru~ni studij - II. razinaSPECIJALISTI^KI DIPLOMSKISSTRU^NI STUDIJ 1-2 god.specijalista odre|ene struke (spec.)

Sveu~ili{no obrazovanje - I. razinaPREDDIPLOMSKI STUDIJ, 3-4 god.180 - 240 ECTSprvostupnik/prvostupnica(baccalaureus/baccalaurea) struke

Stru~ni studij - I. razina2-3 god.120 - 180 ECTSstru~ni prvostupnik (baccalaureus) strukestru~na prvostupnica (baccalaurea) struke

Stjecanje ECTS bodova ure|uje Sveu~ili{te op}im aktom

Neki studijski programi - integrirana prva i druga razina

Daje mogu}nost zapo{ljavanja na odre|enim stru~nim poslovima

1. preddiplomski studij2. diplomski studij3. poslijediplomski studij.

Stru~ni studiji provode se na visokoj {koli ili vele-u~ili{tu (iznimno i na Sveu~ili{tu) u dvije obrazovnerazine (slika 1).

Sveu~ili{ni i stru~ni studiji moraju biti uskla|eni sonima u europskom obrazovnom prostoru. Svaka razinastudija mora biti u skladu s europskim sustavom pri-jenosa bodova (ECTS – European Credit Transfer Sys-tem), odnosno godina studija “vrijedi” 60 ECTS bodova.

Reformom studijskih programa trebala bi se omo-gu}iti horizontalna i vertikalna pokretljivost studenatau cjelokupnom sveu~ili{nom prostoru, ve}a elasti~nost

u kreaciji individualnih studijskih putanja te pra}enjedijelova drugih studijskih programa uz primarni studij.Reformirani studiji trebali bi ponuditi {irok izbor stu-dijskih kombinacija pri prijelazima s niìh studijskihrazina na vi{e, osposobiti studente koji stje~u diplome iza trì{te rada i za nastavak studija na kompatibilnimvi{im studijskim razinama (unutar sveu~ili{ta ili dru-gim sveu~ili{tima u zemlji i inozemstvu), ali biti i po-tencijalni izbor za nastavak studija studenata s drugihsveu~ili{ta.

Premda se u nas reforma visoko{kolskoga sustavaprou~avala i pripremala od potpisivanja Pra{ke kon-vencije 2001. godine, ozbiljni koraci napravljeni su teku posljednjih 6–7 mjeseci na gotovo svim fakultetimahrvatskih sveu~ili{ta.

312

3. REFORMA STUDIJA [UMARSKOGA FAKULTETAKao i ve}ina drugih fakulteta i [umarski je fakultet

dugo lutao “Bolonjskom {umom” prou~avaju}i mogu-}e modele reformi, potrebe trì{ta rada i sve prednosti inedostatke uvo|enja Bolonjskoga procesa u obrazova-nje {umara i drvnih tehnologa. No, posljednjih se mje-seci reforma doga|ala i na [umarskome fakultetu i unjoj su aktivno sudjelovali svi sudionici visoko{kolskenastave [umarskoga i Drvnotehnolo{kog odsjeka.

Novi nastavni planovi i programi kao i reìm studi-ranja na [umarskome fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebusa~injen je u skladu s postavkama Bolonjske deklaraci-je i aktualnim nastojanjima reorganizacije visoko{kol-skoga obrazovanja u Hrvatskoj. Predloèni studiji us-kla|eni su s predloènim studijima na drugim fakulte-tima grupacije biotehni~kih fakulteta Sveu~ili{ta u Za-grebu, kao i s programima visoko{kolskih institucijaeuropskih sveu~ili{ta. Time se nastojala posti}i koordi-nacija visoko{kolskoga obrazovanja u na{em stru~nomsegmentu kako bi se omogu}ilo obrazovanje modernihinterdisciplinarnih visokoobrazovanih i visokoospo-sobljenih stru~njaka koji bi bili spremni na izazovekoje postavljaju suvremene tehnologije u {umarstvu idrvnoj tehnologiji. Istovremeno, cilj je i zadràti posto-je}u prepoznatljivost [umarskoga fakulteta u blièmsrednjoeuropskom okruènju, a programe uskladiti sonima vode}ih europskih sveu~ili{ta u ovim podru~ji-ma znanosti. Osim toga, nastojali smo u kontaktima spredstavnicima {umarstva i drvne industrije, dakle bu-du}im poslodavcima na{ih studenata, prepoznati aktu-alne potrebe hrvatskoga {umarstva, prerade drva i pro-izvodnje namje{taja i nove programe prilagoditi njiho-vim zahtjevima. U interakciji s odgovaraju}im gospo-darskim subjektima poku{ali smo razrije{iti i dvojbevezane uz nove profile budu}ih prvostupnika (bac-calaureusa), odnosno magistara struke, njihove kom-petencije i mogu}nosti zapo{ljavanja.

Svi prijedlozi studijskih programa predani su u tra-ènim rokovima koje je odredilo Nacionalno vije}e zavisoko obrazovanje. Sukladno dinamici Nacionalnogavije}a za visoko obrazovanje, proces evaluacije je za-vr{io i svi predloèni programi [umarskoga fakultetadobili su dopusnice za izvo|enje. [umarski }e fakultetod akad. god. 2005/2006. izvoditi tri preddiplomskasveu~ili{na studija (u trajanju tri godine) a od akad.god. 2008/2009. i ~etiri diplomska studija (u trajanjudvije godine).

Preddiplomski studiji su:1. Preddiplomski studij [umarstvo2. Preddiplomski studij Urbano {umarstvo, za{tita

prirode i okoli{a3. Preddiplomski studij Drvna tehnologija

Diplomski studiji su sljede}i:1. Diplomski studij [umarstvo

Smjer: Uzgajanje i ure|ivanje {uma s lovnim gospodarenjem

Smjer: Tehnike, tehnologije i managementu {umarstvu

2. Diplomski studij Urbano {umarstvo, za{tita prirodei okoli{a

3. Diplomski studij Drvnotehnolo{ki procesi4. Diplomski studij Oblikovanje proizvoda od drva

Poslijediplomski studiji na [umarskome fakultetuSveu~ili{ta u Zagrebu nalaze se u fazi recenziranja, apredloèni su slijede}i studiji.

Doktorski studiji1. [umarstvo

a. Smjer: Uzgajanje i ure|ivanje {uma s lovnimgospodarenjem

b. Smjer: Tehnike, tehnologije i management u {umarstvu

2. Drvna tehnologija

Specijalisti~ki studiji1. Ekolo{ko oblikovanje krajolika, za{tita prirode

i hortikultura2. Uzgajanje i osnivanje {uma3. [umske tehnike i tehnologije4. Lovstvo5. Oplemenjivanje i o~uvanje genetske raznolikosti

{umskog drve}a

6. [umske prometnice7. Ure|ivanje {uma8. Management i poduzetni{tvo u {umarstvu9. Organizacija proizvodnje10.Tehnologija drvnih materijala

313

4. STUDIJSKI PROGRAMI [UMARSKOGA ODSJEKAPREDDIPLOMSKI STUDIJ – [UMARSTVO

Ovaj studij proizlazi iz dijela postoje}ega studija na[umarskome odsjeku [umarskoga fakulteta koji je ute-meljen 1898. godine, usavr{avan kroz vi{e reformi doposljednje promjene iz 2000. godine kada je uvedentrenutno vaè}i modularni sustav.

U sada{njoj reformi i oblikovanju ovoga studija ak-tivno su bili uklju~eni predstavnici Ministarstva poljo-privrede, {umarstva i vodnoga gospodarstva, Ministar-stva kulture (Uprava za za{titu prirode), Akademije {u-marskih znanosti, [umarskoga instituta Jastrebarsko,Hrvatskoga {umarskoga dru{tva i posebice trgova~ko-ga dru{tva »Hrvatske {ume« koje zapo{ljava 80 % {u-marskih stru~njaka u Republici Hrvatskoj. Svi navede-ni subjekti iskazali su potrebu za stru~njacima predlo-ènoga profila i iskazali spremnost za stru~nu i materi-jalnu pomo} pri realizaciji programa.

Pristupnici na preddiplomskom studiju [umarstvoosposobljavaju se da se mogu uz odre|ene uvjete uklju-~iti na preddiplomski studij Urbanoga {umarstva, za{-tite prirode i okoli{a na [umarskome fakultetu te napreddiplomske studije srodnih fakulteta Biotehni~kihznanosti. Oni tako|er imaju trogodi{nji preddiplomskistudij i ECTS bodovni sustav. Posebnim programomomogu}uje se uklju~ivanje studenata preddiplomskihstudija srodnih fakulteta koji èle i imaju uvjete za daljidiplomski studij na [umarskome fakultetu.

Ovaj studij traje tri godine (6 semestra, 180 ECTS-a),svi predmeti su jednosemestralni.

Kompetencije: Poznavanje pozicije i trendova {u-marske struke u zemlji i svijetu, potpuna osposoblje-

nost za poslove revirnika, stru~ni suradnik u svim po-slovima {umarske struke, radovi na inventarizaciji {u-ma, sudjelovanje u realizaciji programa gospodarenja{umama, svi stru~ni terenski poslovi osnivanja, njege iobnove {umskih sastojina, poznavanje mehani~kihsredstava, tehnike te standardnih tehnologija primjenji-vih u {umarstvu – ponajprije u pridobivanju drva iz pri-rodnih {uma, {umskih kultura i plantaà. Nadalje, pr-vostupnik se osposobljava za stru~ne radove na melio-raciji i ure|enju {umskih povr{ina u mediteranskomepodru~ju, za{titi {uma od abiotskih i biotskih ~imbeni-ka, posebice od poàra, voditeljstvu na stru~nim poslo-vima provedbe lovno-gospodarskih programa i osno-va, organizaciji lovi{ta, suradnji na izradi ekolo{kihstudija i prostornih planova, tehnici i tehnologiji grad-nje {umskih prometnica, poslovima prodaje drvnihsortimenata, organizacije proizvodnje u {umarstvu,za{tite na radu u {umarstvu. Prvostupnik [umarstva jepripremljen za stru~no usavr{avanje kroz razne semi-nare i radionice tijekom svoga rada, a u redovitom stu-diju u potpunosti je osposobljen za nastavak studija na[umarskome fakultetu za diplomske programe (Ms) nasmjeru Uzgajanje i ure|ivanje {uma s lovnim gospo-darenjem i na smjeru Tehnike, tehnologije i manage-ment u {umarstvu. Zaklju~no, osposobljen je za indi-vidualni rad u privatnome poduzetni{tvu i revirni~ko-me sustavu u {umarstvu, a za timski rad za sve ostaleposlove u {umarskoj struci, za{titi prirode i okoli{a.Izra|uje zavr{ni rad koji je po karakteru eksperimenta-lan stru~ni rad. Stru~ni naziv po zavr{etku studija –prvostupnik {umarstva.

Tablica 1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS - bodova.Obvezni predmeti Predavanja Vje`be Teren ECTS Obvezni izborni(sati) (sati) (dana) predmetiI. semestar

Kemija s biokemijom 3 1 0 6 Tjelesna i zdravstvena kulturaMatematika 3 3 0 6 Strani jezikPetrologija s geologijom 2 1 0 4Zoologija u {umarstvu 2 1 1 5Sociologija u {umarstvu 1 1 0 4Informatika 1 3 0 5Izborni predmetIzborni predmetUkupno 12 10 1 30

PREDDIPLOMSKI STUDIJ – URBANO [UMARSTVO, ZA[TITA PRIRODE I OKOLI[A

314

II. semestar[umarska botanika 3 3 4 8Biometrika 2 2 0 5Pedologija 2 2 3 8Izmjera terena s osnovama kartografije 2 3 6 6Anatomija drva 1 1 0 3Ukupno 10 11 13 30III. semestarDendrometrija 3 2 2 7Daljinska istra`ivanja i GIS u {umarstvu 2 2 2 5Osnove lovnoga gospodarenja 2 2 2 6Fiziologija {umskoga drve}a 2 1 0 4[umarska genetika 2 1 0 4Osnove ekonomike u {umarstvu 2 1 0 4Ukupno 13 9 6 30IV. semestarOsnivanje {uma 3 2 3 6[umarska fitocenologija 2 2 3 6Ekologija {uma 2 2 3 6[umarska entomologija 2 2 3 6Dendrologija 3 2 3 6Ukupno 12 10 14 30V. semestarUzgajanje {uma I 3 2 5 7Osnove ure|ivanja {uma 2 2 2 7Pridobivanje drva I 2 2 4 7Osnove mehanizacije {umarstva 2 2 2 5Za{tita prirode i okoli{a 2 1 0 4Ukupno 11 9 13 30VI. semestar[umske prometnice 2 2 4 5 Na~ini lovljenja divlja~iOsnove organizacije u {umarstvu 2 2 3 5 Ukrasna dendrofloraSigurnost pri {umskom radu 2 1 1 3[umarska fitopatologija 2 2 2 5Osnove za{tite {uma 1 1 0 3Izborni predmet 1 1 0 0 1Izborni predmet 2 1 0 0 1Izborni predmet 3 1 0 0 1Zavr{ni rad 6Ukupno 12 8 10 30

Oslanjaju}i se na prijedloge Bolonjske deklaracije[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu izradio je pri-jedlog novoga studija. Prema prijedlozima Povjeren-stva za provedbu reforme studija [umarskoga fakultetaZagreb vidljivo je da se Urbano {umarstvo, za{tita pri-rode i okoli{a slu{a od po~etka studija odvojeno od [u-marstva. Budu}i da je prva godina studija vrlo sli~na sastudijem [umarstva u drugoj godini studenti }e slu{atisamo dva istovjetna predmeta {to ukazuje na razli~itoststudija. U tre}oj godini nema zajedni~kih predmeta.Svi su predmeti koncipirani tako da student stje~e zna-nja o cjelovitosti sagledavanja biljnih ekosustava uspecifi~nim sredinama kao {to su urbana podru~ja iobjekti posebne namjene. Cijeli studij je koncipirantako da se studenti u trogodi{njoj izobrazbi formirajuza stru~njake u urbanom {umarstvu i osjetljivom pri-

rodnom okoli{u, a {to mogu usavr{iti u dodatnom dvo-godi{njem diplomskom studiju.

Ovaj studij traje tri godine (6 semestra, 180 ECTS-a),svi predmeti su jednosemestralni.

Zavr{etkom ovoga studija stje~u se kompetencijeza biolo{ke radove u urbanim sredinama i posebno za-{ti}enim objektima prirode, a mo`e se nastaviti i isto-imeni diplomski studij. Naziv koji se dobiva zavr{et-kom studija je Prvostupnik urbanoga {umarstva, za{ti-te prirode i okoli{a.

Obvezni predmeti Predavanja Vje`be Teren ECTS Obvezni izborni(sati) (sati) (dana) predmetiI. semestarKemija s biokemijom 3 1 0 5 Tjelesna i zdravstvena kulturaMatematika 3 3 0 6 Strani jezikPetrologija s geologijom 2 1 0 4Primjenjena zoologija 2 1 1 4Sociologija urbanih i za{ti}enih prostora 1 1 0 3Informatika 1 3 0 4Povijest perivojne arhitekture 1 1 0 4Izborni predmetIzborni predmetUkupno 13 11 1 30II. semestarBotanika 3 2 3 7Pedologija 2 2 3 6Biometrika za prostorne valorizacije 2 2 0 5Izmjera terena s osnovama kartografije 2 2 3 5Kultura vizualne misli 1 1 0 3Uvod u urbanizam 2 1 0 4Ukupno 12 10 9 30III. semestarFitocenologija 2 1 2 6Daljinska istra`ivanja i GIS za{ti}enih i urbanih podru~ja 2 2 0 5Op}a i krajobrazna ekologija 2 1 2 6Parkovno perensko i jednogodi{nje bilje 2 0 2 4Mehanizacija u za{ti}enim i urbanim podru~jima 2 2 3 5Fiziologija bilja 2 1 0 4Ukupno 12 7 9 30IV. semestarPrimjenjena entomologija 2 1 2 7Primjenjena fitopatologija 2 1 2 7Dendrologija 3 2 3 7Pejsa`no oblikovanje i planiranje 1 1 0 3Genetska raznolikost {umskoga drve}a 2 2 2 6Ukupno 10 7 9 30V. semestarZa{tita okoli{a 2 2 1 5Ekonomika okoli{a 2 1 0 4Uzgajanje {uma posebne namjene 3 2 2 6Ure|ivanje {uma posebne namjene 3 2 2 6Parkovna tehnika i ure|aji 2 1 2 4Za{tita prirode 2 1 2 5Ukupno 14 9 10 30VI. semestarArborikultura 2 2 2 5 Osnove poznavanja gljivaMikrobiologija ekosustava 2 1 0 4 Izmjera stabalaUpravljanje i nadzor u za{ti}enim podru~jima 2 1 3 5Uvod u prostorno planiranje 2 1 0 4Ekologija {umskoga drve}a 1 1 0 3Izborni predmet 1 1 0 0 1Izborni predmet 2 1 0 0 1Izborni predmet 3 1 0 0 1Zavr{ni rad 6Ukupno 12 6 5 30

315

Tablica 2. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS - bodova.

DIPLOMSKI STUDIJ – [UMARSTVOSmjer: Uzgajanje i ure|ivanje {uma s lovnim gospodarenjem

316

Ovaj studij proizlazi iz postoje}ega studija na [u-marskome odsjeku [umarskoga fakulteta. Ovaj je stu-dij prilago|en za upis prvostupnika s ostalih studijaunutar podru~ja Biotehni~kih znanosti (Agronomski iPrehrambeno-biotehnolo{ki fakulteti Sveu~ili{ta u Za-grebu i Sveu~ili{ta J. J. Strossmayer u Osijeku) i srod-nih fakulteta u inozemstvu koji imaju dvogodi{njiobrazovni ciklus i ECTS bodovni sustav.

Ovaj studij traje dvije godine (4 semestra, 120ECTS-a), svi predmeti su jednosemestralni.

Uvjeti upisa na studij – izravan upis prvostupnikastudija [umarstvo (Bs), prvostupnika studija Urbano{umarstvo, za{tita prirode i okoli{a (Bs) te sa srodnihfakulteta u zemlji i inozemstvu koji }e zadovoljiti po-stavljene kriterije (ocjena, polaganje razlika). U okviruprograma pokretljivosti studenata predvi|a se i uklju-~ivanje studenata s drugih studija u preddiplomski stu-dij (Bs program) u cilju pripreme za ovaj program.

Kompetencije – poznavanje pozicije i trendova {u-marske struke u zemlji i svijetu, potpuna osposoblje-nost za gospodarenje {umskim ekosustavima u svakomsmislu, realizacija programa gospodarenja {umama,osnivanje i uzgajanje {uma, melioracije i ure|enje{umskih povr{ina u mediteranskome podru~ju, za{tita{uma od abiotskih i biotskih ~imbenika, posebice odpoàra, izrada {umskogospodarskih i lovno-gospodar-skih planova i programa i osnova, organizacija lovi{ta,izrada ekolo{kih studija, izrada {umarskoga dijela pro-

stornih planova, poslovi stru~noga voditelja i nadzor-nika u za{titi prirode i okoli{a, plasman drvnih sortime-nata, za{tita na radu u {umarstvu, organizacija proiz-vodnje u {umarstvu, vo|enje svih poslova u {umarstvu,pripremljen za stru~no i znanstveno usavr{avanje krozrazne edukativne oblike i poslijediplomski studij. Ma-gistar struke je u potpunosti pripremljen za individua-lan i timski rad iz podru~ja uzgajanja i za{tite {uma,ure|ivanja {uma i lovstva, a ima dodatna primjenjenaznanja iz podru~ja tehnike, tehnologije i managementau {umarstvu. Izra|uje diplomski rad koji je po karakte-ru eksperimentalan stru~ni ili znanstveni rad.

Osposobljenost za poslove – najsloèniji poslovi usvim oblicima {umarskih organizacija od revira do slo-ènoga trgova~kog dru{tva, ùpanijski i dràvni ins-pektori, {umarska i lovna savjetodavna slu`ba, stru~nisuradnik u istraìva~kim institucijama u podru~ju {u-marstva i lovstva, ravnatelj, stru~ni voditelj i nadzorniku za{ti}enim prirodnim objektima, voditelj i suradnik uposlovima trgovine i prometa {umskim proizvodima,poslovi i zada}e u {umarskom poduzetni{tvu, nastav-nik u strukovnim srednjim i srodnim {kolama, poslovi i zada}e u publicistici i medijima vezanim za {umarskustruku.

Akademski naziv koji se stje~e po zavr{etku studi-ja: magistar {umarstva – uzgajanje i ure|ivanje {uma slovnim gospodarenjem.

Tablica 3. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovuizvedbu i brojem ECTS- bodova.

Obvezni predmeti Predavanja Vje`be Teren ECTS Obvezni izborni (sati) (sati) (dana) predmetiI. semestarFitofarmacija u {umarstvu 2 1 0 4 Fotointerpretacija u {umarstvu[umska vegetacija 2 1 2 6 Sinmorfologija i kartiranje {umske vegetacijeOp}a i krajobrazna ekologija 2 1 2 6 Digitalna kartografijau {umarstvu Ishrana bilja 2 1 0 4 ZooekologijaRast i prirast 2 1 0 4Izborni predmet 1 1 0 0 2Izborni predmet 2 1 0 0 2Izborni predmet 3 1 0 0 2Ukupno 13 5 4 30II. semestarUzgajanje {uma II 2 1 2 5 Ekolo{ki monitoring[umske melioracije kr{a 1 1 2 3 Tipologija {umaLovno gospodarenje I 2 1 2 3 Ishrana divlja~iOplemenjivanje {umskoga drve}a 2 1 2 3 Lovna kinologijaGospodarenje i za{tita {umskih tala 2 1 1 4 Mehanizacija u uzgajanju {umaDiplomski rad 6 Izmjera {umskih prostora

Izborni predmet 1 1 0 0 2 Kvantitativne metode planiranja u {umarstvuIzborni predmet 2 1 0 0 2 [umarska politika i zakonodavstvoIzborni predmet 3 1 0 0 2 Pravilnici za ure|ivanje {umaKlonsko {umarstvoUkupno 12 5 9 30III. semestarUzgajanje {uma posebne namjene 2 1 2 5 Analiza i valorizacija prostoraEkonomika {umarske tvrtke 2 1 1 4 Obrada i ocjenjivanje lova~kih trofejaLovno gospodarenje II 2 1 2 4 Obnova opoàrenih povr{ina[umarske tehnike i tehnologije 2 2 3 5 Ekologija {umskogadrve}aDiplomski rad 6 Preborno gospodarenje i subalpinski {umski ekosustavi Izborni predmet 1 1 0 0 2 Gradacije i monitoring{umskih kukacaIzborni predmet 2 1 0 0 2 Statisti~ke metode i modeliIzborni predmet 3 1 0 0 2 Poplavne {umeBioenergetske kulturei fitoremedijacijaSanacija degradiranih terenaPovijest {umarstvaUkupno 11 5 8 30IV. semestarIntegrirana za{tita {uma 2 2 2 6[umsko gospodarsko planiranje 2 3 4 6Diplomski rad 18Ukupno 4 5 6 30

Smjer: Tehnike, tehnologije i management u {umarstvu

317

Student upisuje dva obvezna izborna i jedan neobvezni izborni predmet

Ovaj se studij nastavlja na modularni studij iz pret-hodne reforme, kojom su prihva}eni zahtjevi usmjere-nja unutar studija {umarstva.


Uvjeti upisa na studij – izravni upis prvostupnikapreddiplomskoga studija {umarstva (Bs) te sa srodnihfakulteta i veleu~ili{ta u zemlji i inozemstvu koji }e za-dovoljiti postavljene kriterije (ocjene, polaganje razli-ka potrebnih za ovaj studij i dr.). U okviru programapokretljivosti studenata predvi|a se prihvat studenata sdrugih studija u preddiplomski studij za Bs, u cilju pri-preme za diplomski program (Ms). Uvjeti upisa na stu-dij, kao i prijelazi s drugih studija visokih u~ili{ta uzemlji i inozemstvu, kona~no }e se rije{iti statutom Fa-kulteta i odgovaraju}im aktima, koji su u postupkudono{enja.

Kompetencije – poznavanje mehani~kih sredstava,tehnika te standardnih i vrhunskih tehnologija primje-njivanih u {umarstvu, prije svega u pridobivanju drvaiz prirodnih, jednodobnih i prebornih sastojina, kultu-

ra, plantaà i energetskih {uma, poznavanje {umskihglavnih i sporednih proizvoda i njihovog kretanja smjesta proizvodnje do trì{ta po {umskom bespu}u imreì {umskih i javnih cesta, poznavanje metoda pri-preme i planiranja tehni~kih radova u {umarstvu, meto-da, tehnike i tehnologije otvaranja {uma odnosno pro-jektiranja i gradnje mreè {umskih prometnica, izbormehani~kih sredstava i tehnologija temeljem tro{kov-nih analiza i ostalih kriterija, poznavanje upravljanja{umskim, ljudskim i tehni~kim potencijalima, marke-tin{ka znanja vezana za {umske drvne proizvode i spo-redne {umske proizvode. Pristupnik je dodatno ovla-dao primjenjenim znanjima iz ekologije i za{tite {umate ure|ivanja {uma. Studij kod pristupnika razvijakompetenciju i sposobnost za upravljanje i dono{enjesamostalnih i timskih stru~nih (poslovnih) odluka, tesposobnost uklju~ivanja u poslijediplomski studij iznanstvene tokove struke.

Osposobljenost za poslove – poslovi ve}e sloèno-sti u {umarstvu od {umarije i revira kao najniìh {u-marskih strukturnih jedinica po vertikali, poslovi ùpa-nijskih i republi~kih institucija pod ~ijim je ingerenci-

Tablica 4. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS - bodova.

Student upisuje dva obvezna izborna i jedan neobvezni izborni predmet

Obvezni predmeti Predavanja Vje`be Teren ECTS Obvezni izborni (sati) (sati) (dana) predmetiI. semestarPridobivanje drva II 3 2 3 7 Ure|ivanje bujicaMehanizacija pridobivanja drva 3 2 3 7 Sociologija organizacijeu {umarstvuManagement i poduzetni{tvo u {umarstvu 2 2 2 6 Osnove tehnologije drva[umarska politika i zakonodavstvo 2 0 0 4 Humanizacija rada u {umarstvuIzborni predmet 1 1 0 0 2Izborni predmet 2 1 0 0 2Izborni predmet 3 1 0 0 2Ukupno 13 6 8 30II. semestarOtvaranje {uma 2 2 2 6 Trgovina {umskim proizvodima[umski proizvodi 2 1 2 4 Ergonomija {umskih strojevaIntegrirana za{tita {uma 2 1 2 4 Osnove mehani~ke preradbe drvaSilvikultura 2 2 3 5 [umski poàriDiplomski rad 5 [umska protupoàrna infrastrukturaIzborni predmet 1 1 0 0 2Izborni predmet 2 1 0 0 2Izborni predmet 3 1 0 0 2Ukupno 11 6 9 30III. semestarProjektiranje {umskih prometnica 2 2 4 6 Tehnologije gradnje {umskih prometnicaEkonomika {umarske tvrtke 2 1 1 5 Vrednovanje {umskih resursaMarketing u {umarstvu 2 1 0 3 [umska biomasa za energijuDigitalna kartografija u {umarstvu 2 1 0 3 Planiranje tehnolo{kih operacijaDiplomski rad 7 Inovacije u {umarstvuIzborni predmet 1 1 0 0 2Izborni predmet 2 1 0 0 2Izborni predmet 3 1 0 0 2Ukupno 11 5 5 30IV. semestarOkoli{no prihvatljive tehnologije 2 2 3 4Organizacija proizvodnje u {umarstvu 2 2 3 5Ure|ivanje {uma 2 1 2 3Diplomski rad 18Ukupno 6 5 8 30

jama {umarstvo, inspekcijskih slu`bi, poslovi i zada}e{umarskog poduzetni{tva, poslovi i zada}e u razvoj-nim, znanstvenim i obrazovnim institucijama, prome-tom {umskih proizvoda na doma}em i ino trì{tu, pro-

metom opreme, zada}e strukovne publicistike i medijavezanih za struku. Akademski naziv koji se stje}e pozavr{etku studija: magistar {umarstva – tehnike, teh-nologije i management u {umarstvu.

318

DIPLOMSKI STUDIJ – URBANO [UMARSTVO, ZA[TITA PRIRODE I OKOLI[ADiplomski studij Urbanoga {umarstva, za{tite priro-

de i okoli{a oslanja se na isti trogodi{nji studij. Uovome studiju studenti stje~u znanja o vodama, tlu, ra-

~unalnim tehnikama, fitofarmaciji, hortikulturnim bilj-kama i op}enito o flori i fauni u urbanim i za{ti}enimpodru~jima uz nu`na temeljna znanja drugih disciplina

319

i njihovu me|usobnu povezanost. U zavr{noj, 5. godinislijedi nadogradnja za rje{avanje sanacije degradiranihstani{ta, valorizaciju prostora, uklju~uju}i gospodare-nje ìvotinjskim vrstama, u~enje o rasadni~arskoj pro-izvodnji ukrasnih biljaka, stabilnosti {umskih ekosus-tava na specifi~nim stani{tima, u~i se o pra{umama,{umskim poàrima i drugim specifi~nostima vezanimza urbano {umarstvo i specifi~ne objekte u prirodi, aposebno u nacionalnim parkovima, parkovima prirode,rezervatima i objektima posebne namjene. Razlog zapokretanje ovoga studija leì u ~injenici suvremenihpotreba ispravnoga gospodarenja biljkama u urbanim ispecifi~nim prostorima za {to dosad nisu obrazovanistru~njaci sveobuhvatnoga znanja. Kolika je nu`nostza otvaranje ovoga studija govori ~injenica da Sveu~i-li{te u Zagrebu predlaè poslijediplomski studij za spe-cifi~no gospodarenje urbanim sredinama u kojega jeugra|ena biolo{ka komponenta. Mogu}i partneri zaovakav studij mogu biti gradske uprave, vodoprivreda,proizvo|a~i hortikulturnih biljaka, projektanti, {umari,agronomi i dr.

Studenti imaju priliku stjecati znanja u svim rele-vantnim ustanovama koje se bave navedenom proble-matikom (npr. gradske uprave, rasadnici, nacionalniparkovi itd.) gdje mogu stjecati teoretska i jo{ vi{eprakti~na znanja.


Uvjeti upisa – izravni upis prvostupnika preddiplom-skoga studija Urbanoga {umarstva, za{tite prirode iokoli{a (Bs) te sa srodnih fakulteta i sveu~ili{ta u zemljii inozemstvu koji }e zadovoljiti postavljene kriterije(ocjene, polaganje razlika potrebnih za ovaj studij i dr.).

U okviru programa pokretljivosti studenata pred-vi|a se prihvat studenata s drugih studija u preddi-plomski studij za Bs, u cilju pripreme za diplomskiprogram (Ms).

Uvjeti upisa na studij, kao i prijelazi s drugih studi-ja visokih u~ili{ta u zemlji i inozemstvu, kona~no }e serije{iti statutom Fakulteta i odgovaraju}im aktima, kojisu u postupku dono{enja.

Kompetencije – studij kod pristupnika razvija kom-petenciju i sposobnost za upravljanje i dono{enje sa-mostalnih i timskih stru~nih (poslovnih) odluka, tesposobnost uklju~ivanja u doktorski studij i znanstvenetokove struke. zavr{etkom studija student je osposob-ljen za cjelovito sagledavanje i rje{avanje biolo{kihpotreba u urbanim cjelinama i prostorima posebne na-mjene ili specijalne za{tite.

Akademski naziv koji se stje}e po zavr{etku studija –Magistar urbanoga {umarstva, za{tite prirode i okoli{a.

Tablica 5. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS- bodova.Obvezni predmeti Predavanja Vje`be Teren ECTS Obvezni izborni (sati) (sati) (dana) predmetiI. semestar

Gospodarenje i za{tita voda 3 0 1 6 Primjenjena fotointerpretacijaZa{tita i gospodarenje s tlom 3 1 1 6 ZooekologijaRa~unalno oblikovanje parkovnih prostora 2 2 1 6 Laboratorijske metode u fitopatologijiFitofarmacija u urbanim podru~jima 2 2 1 6Izborni predmet 1 1 0 0 2Izborni predmet 2 1 0 0 2Izborni predmet 3 1 0 0 2Ukupno 13 5 4 30II. semestarHortikulturna dendrologija 2 1 3 5 [umske mikorizeOkoli{no prihvatljive tehnike i tehnologije 2 2 3 5 Ljekovito biljeEkoturizam 2 0 2 4 Statisti~ke metode i modeliranje u {umarstvu 1 2 0 4Poznavanje vegetacije 2 1 2 4Izborni predmet 1 1 0 0 2Izborni predmet 2 1 0 0 2Izborni predmet 3 1 0 0 2Diplomski rad 2Ukupno 12 6 10 30III. semestarSanacija degradiranih terena 2 1 2 5 Okoli{na pedagogijaAnaliza i valorizacija prostora 2 1 0 4 Priprema i vo|enje ekolo{kih projekataGospodarenje ìvotinjskim vrstama 1 1 2 4 Za{ti}ene prirodne vrijednosti

Rasadni~ka proizvodnja ukrasnoga bilja 2 1 2 5 Pra{ume i {umski rezervatiIzborni predmet 1 1 0 0 2Izborni predmet 2 1 0 0 2Izborni predmet 3 1 0 0 2Diplomski rad 6Ukupno 12 4 7 30IV. semestarIntegrirana za{tita {uma u za{ti}enim podru~jima 2 0 2 4Ekolo{ki monitoring 1 2 2 4Diplomski rad 22Ukupno 3 2 4 30

Tablica 6. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS – bodova za preddiplomski studij Drvna tehnologijaI. GODINAOznaka Naziv modula P* V T ECTS1. semestarDT-1101 Matematika 3 3 7DT-1102 Fizika 2 2 5DT-1103 Kemija drva 3 3 8DT-1104 Anatomija drva 3 4 10Ukupno: 11 12 30Tjelesna i zdravstvena kulturaStrani jezik2. semestarDT-1205 Tehni~ka mehanika 2 2 5DT-1206 Osnove dendrologije 1 2 3DT-1207 Primjenjena tehni~ka grafika 1 2 4

320

Preddiplomski studij Drvna tehnologija traje tri go-dine (6 semestara, 180 ECTS) a uvjet za upis je zavr{ena~etverogodi{nja srednja {kola i poloèn razredbeni ispit.

Znanja i vje{tine koje se studiranjem na ovom studi-ju stje~u su poznavanje gra|e drva i tehni~kih svojstavadrva, osnovna znanja o za{titi drva, osnovna tehni~kaznanja za pra}enje i kontrolu rada strojeva i transportneopreme, osposobljenost za nadziranje drvnotehnolo{kihprocesa i provo|enje odre|enih tehnolo{kih operacija,sudjelovanje u nabavi materijala i ostale opreme, nadzi-ranje kvalitete proizvoda i kvalitete rada te stru~na,operativna znanja za vo|enje drvnotehnolo{kih procesa.

Prvostupnik drvne tehnologije pripremljen je za stru-~no usavr{avanje kroz razne seminare i radionice u tokusvoga rada, a u redovitom studiju u potpunosti je ospo-sobljen za nastavak studija na [umarskom fakultetu zadiplomske programe Drvnotehnolo{ki procesi i Obliko-vanje proizvoda od drva.

Treba naglasiti da se student na preddiplomskomstudiju priprema za diplomski studij te da }e zavr{avatistudij kao prvostupnik u slu~aju objektivnih nemogu}-nosti nastavka studiranja na diplomskom studiju ili do-bre ponude za posao. Dakle, ako trì{te rada bude do-bro prihva}alo prvostupnike pove}at }e se broj onihkoji }e zavr{avati studij kao prvostupnici. To ne mora

nu`no zna~iti smanjen broj onih koji }e studirati na di-plomskom studiju nego moè biti poticaj ve}em brojustudenata za zavr{etak trogodi{njega studija ~ime bi sepove}ao broj zavr{enih u odnosu na upisane studente.

Prvostupnik drvne tehnologije bit }e osposobljen zastru~ne poslove u svim oblicima poduze}a koja se bavepreradom drva i proizvodnjom namje{taja, suradni~keposlove u trgovini i distribuciji drvnih proizvoda teodre|ene poslove i zada}e u drvnoindustrijskom podu-zetni{tvu. Prvostupnik }e biti osposobljen za nadziranjeprocesa su{enja drva i drvnih materijala, za pra}enjetehnolo{kih postupaka u pilani, u proizvodnji furnira, uproizvodnji plo~a od uslojenoga drva i plo~a od usitnje-noga drva, u proizvodnji namje{taja, gra|evne stolarije idrugih drvnih proizvoda.

Pri zavr{etku preddiplomskoga studija student drvnetehnologije mo}i }e se opredijeliti putem izbornih pred-meta za nastavak jednoga od dva diplomska studija koje}e izvoditi Drvnotehnolo{ki odsjek. Prvostupnik drvnetehnologije moè se opredijeliti i za neki drugi diplom-ski studij ako ispunjava uvjete propisane za upis izabra-nog studija.

Akademski naziv koji se stje~e po zavr{etku studijaje prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalau-rea) drvne tehnologije.

5. STUDIJSKI PROGRAMI DRVNOTEHNOLO[KOGA ODSJEKAPREDDIPLOMSKI STUDIJ – DRVNA TEHNOLOGIJA

321

DIPLOMSKI STUDIJI – DRVNOTEHNOLO[KI PROCESI I OBLIKOVANJE PROIZVODA OD DRVAOslu{kuju}i potrebe struke opredijelili smo se za

prijedlog diplomskog studija Drvnotehnolo{ki procesi,koji u sredi{te prou~avanja stavlja tehnologiju, i di-plomskog studija Oblikovanje proizvoda od drva,

kojim smo vi{e pozornosti htjeli dati dizajnu drvnihproizvoda, konstrukcijama i projektiranju proizvoda snaglaskom na izbor i poznavanje svojstava materijalakao va`nog ~imbenika gotovog proizvoda.

DT-1208 Drvnoindustrijsko strojarstvo 2 2 5DT-1209 Osnove elektrotehnike 2 2 4DT-1210 Tehni~ka svojstva drva i 3 4 9Ukupno: 11 14 30Tjelesna i zdravstvena kulturaStrani jezikII. GODINAOznaka Naziv modula P* V T ECTS3. semestarDT-2311 Strojevi za obradu drva i 3 3 6DT-2312 Tehni~ka svojstva drva ii 2 2 4DT-2313 Za{tita drva i 3 3 7DT-2314 Osnove statistike 2 2 4DT-2315 Transportna tehnika u di 2 3 5Terenska nastava 5 4Ukupno: 12 13 30Tjelesna i zdravstvena kultura4. semestarDT-2416 Konstrukcije proizvoda od drva I 3 3 7DT-2417 Su{enje drva i drvnih materijala 2 3 5DT-2418 Pilanska tehnologija drva i 2 3 5DT-2419 Ljepila i lijepljenje drva 2 2 4DT-2420 Plo~e od usitnjenog drva 2 3 5Terenska nastava 5 4Ukupno: 11 14 30Tjelesna i zdravstvena kulturaIII. GODINAOznaka Naziv modula P* V T ECTS5. semestarDT-3521 Furniri i furnirske plo~e 2 3 5DT-3522 Organizacija proizvodnje 3 3 7DT-3523 Tehnologija finalne obrade drva 3 3 6DT-3524 Drvo u graditeljstvu 2 2 4DT-3525 Trgovina drvom i drvnim proizvodima 2 2 4Terenska nastava 5 4Ukupno: 12 13 306. semestarDT-3626 Planiranje i obra~un proizvodnje 2 3 5DT-3627 Povr{inska obrada drva 2 3 5Modul izborne skupine 2 2 3Modul izborne skupine 2 2 3Modul izborne skupine 2 2 3Zavr{ni rad 0 3 7Terenska nastava 5 4Ukupno: 10 15 30izborna skupina ADT-3628 Vo|enje proizvodnih procesa i 2 2DT-3629 Tehnolo{ke karakteristike drva 2 2DT-3630 Strojevi za obradu drva II 2 2izborna skupina BDT-3631 Konstrukcije proizvoda od drva II 2 2DT-3632 Ojastu~eni namje{taj 2 2DT-3633 Oblikovanje namje{taja 2 2

* P – predavanja (sati/tjednu); V – vje`be (sati/tjednu); T – teren (dana/semestru)

Tablica 7. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova za diplomski studij Drvnotehnolo{ki procesiI. GODINAKod Naziv predmeta P* V T ECTS1. semestarDP-1134 Hidrotermi~ka obrada drva 2 2 5DP-1135 Pilanska tehnologija drva ii 2 2 5DP-1136 Kvantitativne metode za operacijska istra`ivanja 2 1 4DP-1137 Proizvodni menad`ment 2 1 4Izborni predmet (obvezno s liste) 2 1 4Izborni predmet (slobodan izbor) 2 1 4Terenska nastava 6 4Ukupno: 12 8 30Izborni predmetiDP-1138 Modifikacije drva 2 1DP-1139 Iskori{tavanje {uma 2 1DP-1140 Vo|enje proizvodnih procesa ii 2 1DP-1141 Industrijska sociologija 2 12. semestarDP-1242 Tehnologija furnira i uslojenog drva 2 2 5DP-1243 Tehnologija plo~a od usitnjenog drva 2 2 5DP-1244 Automatizacija i mjerna tehnika u di 2 1 4DP-1245 Rukovanje materijalom 2 1 4Izborni predmet (obvezno s liste) 2 1 4Izborni predmet (slobodan izbor) 2 1 4Terenska nastava 6 4Ukupno: 12 8 30Izborni predmetiDP-1246 Tehnologija drvnih vlakana i papira 2 1DP-1247 Specijalne metode su{enja drva 2 1DP-1248 Cnc tehnika u finalnoj obradi drva 2 1DP-1249 Energetika drvne industrije 2 1II. GODINAKod Naziv predmeta P* V T ECTS

3. semestarDP-2350 Tehnologija drvnih proizvoda za graditeljstvo 2 2 5DP-2351 Tehnolo{ki procesi povr{inske obrade drva 2 2 5DP-2352 Za{tita drva II 2 1 4DP-2353 Primjenjena statistika 2 1 4Izborni predmet (obvezno s liste) 2 1 4Izborni predmet (slobodan izbor) 2 1 4Terenska nastava 6 4Ukupno: 12 8 30Izborni predmetiDP-2354 Upravljanje i osiguranje kvalitete 2 1DP-2355 Projektiranje drvnoindustrijskih pogona 1 2DP-2356 Za{tita industrijskog okoli{a 2 14. semestarDP-2457 Diplomski rad 30


322

Zavr{etkom diplomskoga studija na Drvnotehno-lo{kom odsjeku stjecat }e se akademski naziv magistardrvnotehnolo{kih procesa odnosno magistar oblikova-nja proizvoda od drva.

Magistar drvnotehnolo{kih procesa stje~e znanja opoziciji i trendovima drvne industrije u zemlji i svijetu,znanstvene spoznaje o drvu kao obnovljivom materi-

jalu, potpuno se osposobljava za upravljanje drvnoteh-nolo{kim procesima, za planiranje i obra~un proizvod-nje, vo|enje svih poslova u drvnoj industriji, priprem-ljen je za stru~no i znanstveno usavr{avanje kroz razneedukativne oblike i poslijediplomski studij. Magistar jeu potpunosti pripremljen za individualan i timski rad izpodru~ja pilanarstva i hidrotermi~ke obrade drva, za{ti-

323

te drva, u podru~ju tehnologije proizvodnje furnira, plo-~a od uslojenog drva i plo~a od usitnjenoga drva, tehno-logije proizvodnje finalnih drvnih proizvoda, posebnovo|enje procesa povr{inske obrade drva i drvnih proiz-voda. Magistar se bavi projektiranjem tehnologije, raz-vojem i unaprije|enjem proizvodnje, optimizacijomproizvodnje a ima dodatna primjenjena znanja iz podru-~ja tehnike i managementa u drvnoj industriji. Osposob-ljen je za najsloènije tehnolo{ke poslove u svim oblici-ma poduze}a koja se bave obradom i preradom drva te

proizvodnjom namje{taja i drugih drvnih proizvoda.Magistar moè raditi kao stru~ni suradnik u istraìva~-kim institucijama u podru~ju drvne tehnologije, u kon-zultantskim i projektantskim tvrtkama, drvnoindustrij-skom poduzetni{tvu, kao nastavnik u strukovnim sred-njim i srodnim {kolama te u publicistici i medijima ve-zanim za drvnu struku.

Magistar oblikovanja proizvoda od drva osposobljenje za obavljanje radnih zadataka u ve}im i manjim tvrt-kama (od pogona do salona), koje se bave proizvodnjom

Tablica 8. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova za diplomski studij Oblikovanje proizvoda od drvaI. GODINAKod Naziv predmeta P* V T ECTS1. semestarDD-1158 Konstrukcije proizvoda od drva III 2 2 5DD-1159 Tehnolo{ka priprema rada 2 2 5DD-1160 Plo~asti materijali 2 1 4DD-1161 Metodologija industrijskog oblikovanja namje{taja 1 2 4Izborni predmet (obvezno s liste) 2 1 4Izborni predmet (slobodan izbor) 2 1 4Terenska nastava 6 4Ukupno: 11 9 30Izborni predmetiDD-1162 Makroskopska svojstva i tekstura drva 2 1DD-1163 Namje{taj i opremanje prostora 2 1DD-1164 Metode istraìvanja strukture drva 2 1DD-1165 Nedrvni materijali 2 12. semestarDD-1266 Istraìvanje fizikalnih i mehani~kih svojstava drva 2 2 5DD-1267 Drvni kompozitni materijali 2 2 5DD-1268 Osiguranje kakvo}e finalnih proizvoda 1 2 4DD-1269 Me|unarodno trì{te drvnih proizvoda 2 1 4Izborni predmet (obvezno s liste) 2 1 4Izborni predmet (slobodan izbor) 2 1 4Terenska nastava 6 4Ukupno: 12 8 30Izborni predmetiDD-1270 Konstrukcije proizvoda od drva IV 2 1DD-1271 Specijalni proizvodi od drva 2 1DD-1272 Izbor alata i parametara obrade 2 1II. GODINAKod Naziv predmeta P* V T ECTS3. semestarDD-2373 Povr{inska obrada proizvoda od drva 2 2 5DD-2374 Projektiranje proizvoda od drva 2 2 5DD-2375 Namje{taj i zdravlje 2 1 4DD-2376 Primjenjena statistika 2 1 4Izborni predmet (obvezno s liste) 2 1 4Izborni predmet (slobodan izbor) 2 1 4Terenska nastava 6 4Ukupno: 12 8 30Izborni predmetiDD-2377 Istraìvanje lijepljenih spojeva 2 1DD-2378 Upravljanje i osiguranje kvalitete 2 1DD-2379 Upravljanje projektima 2 14. semestarDD-2480 Diplomski rad


Na mnoga pitanja koja su nas mu~ila prilikom iz-rade prijedloga reformiranih studijskih programa od-govore smo pronalazili u hodu. No, mnoga su pitanjajo{ uvijek ostala otvorena.

Na primjer, i dalje su nepoznati kriteriji financiranjasveu~ili{noga obrazovanja, odnosno ho}e li Ministar-stvo znanosti, obrazovanja i {porta (MZOS) financirativisoko{kolske ustanove prema programima ili premabroju studenata. Nadalje, ho}e li biti odre|en minimalnibroj studenata po programu odnosno po predmetu, {to jeu suprotnosti s koncepcijom velikoga izbora predmeta.Ho}e li MZOS u na~elu podràvati programe koji nudeinstrumente za kra}e studiranje i ve}u prolaznost?

Postavlja se i pitanje ho}e li izabrana studijskashema (3+2+3) najbolje zadovoljiti potrebe za kadrovi-ma u {umarstvu, preradi drva i proizvodnji namje{taja?Jesmo li uspjeli studijske programe prilagoditi potreba-ma {umarske i drvnotehnolo{ke struke, ali i srodnim fa-

kultetima na Sveu~ili{tu i u inozemstvu u pogledu mo-bilnosti studenata? Kako u uvjetima nedostatka labora-torija i istraìva~ke opreme osigurati visoku kvalitetustudijskih programa? Kako privu}i studente za upis I. alii II. i III. razine sveu~ili{noga studija? Kako osiguratirazliku bakalaureata na sveu~ili{nome studiju u odnosuna mogu}i bakalaureat stru~noga studija?

Ovaj niz pitanja mogao bi se i dalje nastaviti nova`no je i naglasiti da ono {to sigurno znamo je to, da}emo nastojati novim reformiranim studijskim progra-mima na [umarskome fakultetu osigurati obrazovanjemodernih interdisciplinarnih, visokoobrazovanih i vi-sokoosposobljenih stru~njaka koji }e biti spremni naizazove koje postavljaju suvremene tehnologije u {u-marstvu, preradi drva i proizvodnji namje{taja te obra-zovati prvostupnike i magistre s potrebnim znanjima ivje{tinama da i dalje budu temelj razvoja {umarske idrvne struke u Hrvatskoj.

IMA LI U HRVATSKIM [UMAMA d.o.o. ZAGREB PROSTORA ZA PRO[IRENJE DJELATNOSTI I NOVA ZAPO[LJAVANJA DIPLOMIRANIH IN@ENJERA[UMARSTVA I [UMARSKIH TEHNIÂRA?1. UVOD

[umarstvo je struka i znanost koja se brine o po-trajnom gospodarenju {umama i {umskim zemlji-{tem. Cilj potrajnog gospodarenja je ostvarenje eko-lo{kih, socijalnih i gospodarskih funkcija.

Sa oko 2,0 mil. ha dràvnih {uma i {umskog zemlji-{ta ili 36 % ukupne dràvne povr{ine gospodare od 1. 1.1991. do 8. 4. 2002. godine Hrvatske {ume p.o. Zagreb,a zatim kao trgova~ko dru{tvo s ograni~enom od-govorno{}u (u daljnjem tekstu: H[ d.o.o.). H[ d.o.o. Za-greb su trostupanjski organizirane: Direkcija u Zagrebu,16 Uprava {uma Podru`nica i 171 {umarija, te 12 radnihjedinica i 4 k}erke d.o.o. Zapo{ljavaju oko 10 000 zapo-slenika, od toga prosje~no mjese~no oko 1 200 na odre-|eno vrijeme (zbog sezonskog karaktera poslovanja), te93 obrtnika i 85 trgova~kih dru{tava iz podru~ja {umar-stva i lovstva.

Bitan ~imbenik poslovanja H[ d.o.o. u gospodare-nju {umama i okoli{em su ljudski potencijali, od kojih

bi posebno istakli obrazovane radnike – stru~no-tehni-~ko osoblje {kolovano na srednjim {umarskim {kolamai [umarskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu.

H[ d.o.o. zapo{ljavaju:• 1178 diplomirana inènjera {umarstva, od kojih su

3 doktora znanosti, 51 magistar znanosti {umarstvai 16 magistara specijalista {umarstva i

• 1807 {umarskih tehni~ara (Tablica 2.).Ovom prigodom isti~emo samo neke pokazatelje u

svezi s ostvarenjem propisa {umskogospodarske osno-ve podru~ja za osmogodi{nje razdoblje:• sveukupno {umskouzgojni radovi ostvareni su na

oko 341 000 ha ili 80 % propisa i• provedba etata i uìte drvne zalihe iznosi oko 32,6

mil. m3 ili svega 66 % propisa.Posljedica manjeg ostvarenja sje~ivog etata je u pr-

vom redu zbog miniranosti {umskih povr{ina (oko

Mr. sc. Josip D u n d o v i } , dipl. ing. {um., Branko R a n o g a j e c , prof., Tomislav S t a r ~ e v i } , dipl. ing. {um.

324

ili distribucijom namje{taja ili drugih proizvoda oddrva. On je tako|er spreman sudjelovati u rje{avanju in-terdisciplinarnih problema, koji se odnose na dio obli-kovanja ili konstruiranja proizvoda i njihovog prezenti-ranja, kao i na odlu~ivanje o odabiru materijala, repro-materijala te osiguranju kakvo}e finalnog proizvoda.

Zahvaljuju}i poznavanju metodologije dizajna finalnihproizvoda od drva magistar oblikovanja proizvoda oddrva osposobljen je za obavljanje niza funkcija, od raz-voja proizvoda, unapre|enja kvalitete, oblikovanja ikonstruiranja proizvoda, opremanja objekata, sve doprezentacije na sajmovima i prodaje proizvoda.

6. OTVORENA PITANJA

325

10 % etata), ali i zbog organizacijskih i tehni~kih razlo-ga, jer nije bilo mogu}e provo|enje propisa na oslobo-|enim i mirno reintegriranim podru~jima u prvim go-dinama va`nosti {umskogospodarske osnove podru~ja1996 – 2005.

H[ d.o.o. tijekom 1991 – 2005. godine bavile su seu gospodarskom smislu u 90 %- tnom dijelu temelj-nom djelatnosti {umarstva ({uma i drvo, {umska me-hanizacija, lovstvo i consulting), tj. tradicionalnim {u-marstvom, a znatno manje stvaranjem prihoda od ne-drvnih proizvoda i usluga, tj. drugim stupom gospoda-renja nekretninama (turizam, najam i zakup).

Op}a ocjena stanja u {umarstvu Hrvatske obiljeè-na je ozbiljnom i dugom tehnolo{kom stagnacijom istagnacijom misli. Problem je u ljudima struke, kao i uljudima i institucijama dràve, koje su nadle`ne za us-mjeravanje, kontrolu i poticanje razvoja {umarstva.Nije upitno opredjeljenje struke za tako nu`ne promje-ne, znamo {to i kako vi{e ne}emo, pa ipak u svako-dnevnom ìvotu nastavljamo funkcionirati po starome.

Studijom o restrukturiranju “Hrvatskih {uma”p.o. Zagreb irske tvrtke Coillte Consult od 22. velja~e2002. godine, predoèna je organizacija H[ d.o.o. kaoPoduze}e za uslu`nu djelatnost, tj. izvo|enje radova u{umarstvu. Prema Ircima u svijetu danas vladaju 4 M(Money, Man, Market i Manufacturing) zanemaruju}i,pritom da H[ d.o.o. gospodare prirodnim {umama (95 %), a manji dijelom kulturama i plantaàma.

Prema Zagreba~koj {koli uzgajanja {uma i krite-rijima PRO SILVA glavni i jedini cilj u gospodarenju{umama je potrajnost, stabilnost, raznolikost i prirodnaobnova {ume! U gospodarenju {umskim ekosustavimavrijedi 4 M + F (Forest), a ne dobit od 10 % iz temeljnedjelatnosti {umarstva.

H[ d.o.o. nalaze se pred novim izazovom restruktu-riranja. Za iskorak iz ovakvog stanja treba izraditi Sred-njoro~ni plan razvoja H[ d.o.o. 2006 – 2010. godina,kojom }e prije}i s dvostupnog na trostupni model poslo-vanja, pro{irenja poslovnih polja – novih djelatnosti:

1. [umarstvo 2. Nekretnine 3. Uslu`ne i ostale djelatnosti • osiguranje drva za svoje kupce • turizam i nekretnine • {umske usluge u tuzemstvu• {umska mehanizacija • izvori pitke vode • {umske usluge u inozemstvu• prerada drva • obnovljivi izvori energije • consulting• lovstvoIskorak iz ovakvog stanja mogu i moraju u~initi

mladi ljudi, koji su spremni svu svoju snagu intelekta iduha upregnuti u hod napretka. Samo uz nu`no perma-nentno obrazovanje, poznavanje metoda, analiza, osi-guranje slobode dijaloga i suprostavljanja, mogu}e je

osigurati na{ ukupan razvoj i u njemu moderno ekoso-cijalno {umarstvo.

Ako se to ne u~ini, osu|eni smo na stagnaciju, re-gresiju i odumiranje.

2. [KOLOVANJE I ZAPO[LJAVANJE STRU^NO TEHNI^KOG OSOBLJA, DIPLOMIRANIH IN@ENJERA [UMARSTVA I [UMARSKIH TEHNIÂRA U RAZDOBLJU 1990 – 2004. Kretanje broja diplomiranih inènjera {umarstva i

{umarskih tehni~ara prema tri obilje`ja: maturanti sred-nje {umarske {kole, odnosno diplomirani na [umar-skom fakultetu; zaposleni u H[ d.o.o. i nezaposleni uRepublici Hrvatskoj u razdoblju 1990 – 2004. na na~inda su broj~ani pokazatelji u 1990. iskazani kao 100. Po-daci iz sljede}ih godina stavljani su u odnos prema sta-nju iz 1990. Izvorni broj~ani podaci nalaze se u priloè-nim tablicama 1.1.; 1.2.; 2.0. i 3.0.

Diplomirani inènjeri {umarstvaDok je porast broja zaposlenih dipl. ing. {umarstva

u H[ d.o.o. prili~no stabilan i odvija se po godi{njojstopi od 2 %, broj diplomiranih studenata [umarskogfakulteta dosta oscilira, {to utje~e i na osciliranje brojanezaposlenih. U kolikoj su mjeri ratna doga|anja utje-cala na trend diplomiranja i nezaposlenosti dipl. ing.{um. te{ko je ocijeniti bez dopunskih istraìvanja, alije izvjesno da bi se oni mogli dovesti u vezu. Potrebnoje ista}i da se u posljednjih 5 godina broj nezaposle-

Tablica 1.1. Diplomirani inènjeri {umarstva na [umarskom fakultetu sveu~ili{ta u Zagrebu od 1985. do 2004. godine1985. 331986. 431987. 611988. 691989. 79

UKUPNO1985-1989. 285

1990. 771991. 711992. 681993. 701994. 77

1995. 661996. 511997. 431998. 621999. 912000. 682001. 601002. 722003. 652004. 92

UKUPNO 1 0331990-2004.Izvor: [umarski fakultet

nih diplomiranih inènjera {umarstva ustalio uprosjeku na 103 (tablica 3.).

326

[ U M A R S K A [ K O L AGodina Karlovac Vin- Ka{tel Virovi- Slav. Oto- Hrvat. \ur|e- Arbor. Drvodj. Gra- Sveukupnouz redov- kovci [tafili} tica Brod ~ac Kostajn. novac Opeka {k. Zagr. ~ac redovnirad ni1990. 8 106 1061991. 122 1221992. 15 76 761993. 13 69 691994. 1 58 31 891995. 24 37 33 701996. 28 29 31 601997. 0 49 35 841998. 0 60 33 24 1171999. 17 88 33 19 1402000. 1 84 35 25 34 26 2042001. 15 73 31 16 29 6 19 22 1962002. 5 57 42 14 32 0 23 22 20 2102003. 18 64 35 12 30 25 23 19 21 2292004. 1 68 33 9 28 37 29 0 31 10 0 0 245

UKUPNO *146 1040 372 119 153 94 94 63 72 10 **0 **0 2017

Tablica 1.2. Broj u~enika koji su zavr{ili obrazovanje za zvanje {umarski tehni~ar u redovitom {kolovanju za razdoblje od 1990. do 2004. godine i uz rad*

Pripremila: Marina Tatalovi}, dipl. ing. – vi{a savjetnica u Zavodu za {kolstvo Republike Hrvatske * Podatke dostavio: 9. 5. 2005. Stjepan [lat, dipl.ing. ravnatelj [umarske i drvodjelske {kole Karlovac** Novootvorena {umarska odjeljenja

[umarski tehni~ariIz tablice 1.2. moè se sagledati da je negdje do

1998. broj srednjo{kolaca koji su zavr{ili srednju{umarsku {kolu, broj zaposlenih u H[ d.o.o. i brojnezaposlenih uglavnom bio uskla|en. Od 1998. pado 2004. broj zavr{enih {umarskih tehni~ara je u znat-nom porastu, {to se moè objasniti mogu}no{}u {kolo-vanja za zvanje {umarski tehni~ar u novootvorenim{umarskim odjeljenjima pri raznim srednjim strukov-nim {kolama. Trenutno je mogu}e {kolovanje zazvanje {umarski tehni~ar u jedanaest srednjih {ko-la. Pad broja nezaposlenih {umarskih tehni~ara poslije2001. moè se tuma~iti ili nastavkom {kolovanja – stu-diranja, ili zapo{ljavanjem u struci kod poduzetnika iliizvan struke, jer pokazatelj o zapo{ljavanju u H[ d.o.o.ukazuje na stagnaciju, odnosno da se zapo{ljavanjesvodilo samo na zamjenu oti{lih radnika.

Glede stabilno visokog broja nezaposlenih {u-marskih tehni~ara kojih je u posljednjih 5 godina bilou prosjeku 494 i potrebe {umarstva, moè se zaklju~itida je broj polaznika srednjih {kola {umarskog usmje-renja u nesrazmjeru s potrebama H[ d.o.o. (tablica 3.).

Iz predo~enih vi{egodi{njih pokazatelja moè sezaklju~iti da je zapo{ljavanje {umarskih tehni~ara i di-plomiranih inènjera {umarstva na na~in kako se gos-podarilo i investiralo u H[ d.o.o. stabilno i predvidivo ida bi politiku upisa u srednje {umarske {kole i na [u-marski fakultet trebalo temeljiti na tom pokazatelju.

Tablica 3. Nezaposleni diplomirani inènjeri {umarstva i {u-marski tehni~ari u Hrvatskoj stanje 31. prosincaGodina Diplomirani inènjer [umarski tehni~ar{umarstva1990. 109 3061991. 130 3281992. 83 2391993. 75 2341994. 75 2521995. 90 2441996. 82 2601997. 85 2911998. 90 3041999. 89 3812000. 102 4612001. 114 5562002. 107 5452003. 95 4742004. 100 433

Izvor: Hrvatski zavod za zapo{ljavanje – Sredi{nja slu`baProgramirani rast i razvoj (pro{irenje djelatnosti injihovu dinamiku) nu`no je stalno usugla{avati saH[ d.o.o., kao najzna~ajnijem ~imbeniku u zapo-{ljavanju {umarsko-tehni~kog osoblja.

327

3. POTREBE HRVATSKIH [UMA d.o.o. ZA STRU^NO TEHNI^KIM OSOBLJEM U RAZDOBLJU 2006 – 2015. GODINAProgramom razvoj “Hrvatskim {umama”, p.o.

Zagreb (1991–2025) i Nacionalnom {umarskom po-litikom i strategijom (17. 7. 2003) dugoro~no su od-re|eni ciljevi i strategija razvoja, koji su temelj {umar-ske politike. Ciljevi razvoja H[ d.o.o. uz verifikacijuznanosti i {umarske struke moraju dugoro~no ostatiisti. U provedbi ciljeva neizbje`ne su samo promjeneputova i metode rada.

Temeljni akt kojim se utvr|uju potrebe H[ zakadrovima je {umskogospodarska osnova koja seizra|uje za {umskogospodarsko podru~je. Njome seizme|u ostalog ure|uje:– osnova {umskouzgojnih radova– osnova sje~e glavnog i prethodnog prihoda– osnova za{tite {uma– plan investicijskih ulaganja– program ekosocijalno dopustivog kori{tenja ostalih

proizvoda i usluga {umskih ekosustava[umskogospodarskom osnovom podru~ja kvantifi-

cirani su poslovni planovi za desetogodi{nje razdobljei kao takvi uz kori{tenje normativa i poslovnih ciljevau vidu racionalnosti i unapre|enje poslovanja, ~ine po-lazi{te za projekciju potrebnog stru~no-tehni~kog oso-blja, ali i proizvodnih radnika. Na taj na~in utvr|enibroj i strukturu potrebnog osoblja potrebno je korigira-ti procjenom fluktuacije odre|enih profila. Kako se uH[ fluktuacija svodi samo na prijevremeno ili redovitoumirovljenje radnika na temelju statistike, potrebe zaradnicima s tog gledi{ta mogu se prili~no preciznopredvidjeti (jednostavna reprodukcija).

Temeljna jedinica poslovanja u H[ d.o.o. je {u-marija s revirima bila i trajno ostaje! U reviru revirnikplanira, organizira i izvodi sve radove iz podru~ja gos-podarenja {umama (~l. 8. ZO[-a) i upravlja nekretnina-ma uz pomo} pomo}nika revirnika, {umskih radnika ipoduzetnika, a pod vodstvom upravitelja {umarije,stru~njaka – specijalista iz uprave {uma podru`nice.

[umskouzgojni radovi su ~imbenik uspjeha sva-ke {umske tvrtke pa se tako i H[ d.o.o., glavni kapi-tal {umske tvrtke ne odra`ava u godi{njoj bilanci nitiu ra~unu dobiti i gubitka i svakom je {umoposjednikujasno; njegov se kapital ponajprije nalazi u njego-vim {umskim sastojinama i u potrajnoj produktiv-noj sposobnosti {umskog tla. Tu raste njegov glavnikapital i to se ne smije zanemariti.3.1. Potreban broj stru~no-tehni~kog osoblja pre-

ma normativima i propisu {umsko gospodar-ske osnove podru~ja 1996–2005.

Tablicom 5. utvr|eni su normativi za stru~no teh-ni~ko osoblje u {umariji, za pomo}nika revirnika, re-virnika i upravitelja {umarije. Posebno su iskazani nor-

Tablica 4. Dobna struktura dipl. ing. {umarstva i {umarskih tehni~araDob Dipl. ing. [umarski

{umarstva tehni~ari19 420 721 1822 2123 4124 1 4425 3 4626 13 3027 27 2128 34 2429 40 2030 48 3031 31 3132 28 3833 30 5634 34 5335 37 4736 30 5437 40 6638 68 6839 65 8840 59 9841 62 12042 44 10143 47 12344 41 10345 38 8446 22 6347 26 4548 38 4349 30 3750 27 1251 16 2552 16 2353 9 2054 23 2255 19 2056 14 2657 18 2458 16 2659 9 1760 15 1361 12 1562 10 763 18 964 15 665 8 266 1

UKUPNO 56 – 66 135 146SVEUKUPNO 1 188 1 892

Izvor: Kadrovska evidencija H[ d.o.o.

328

mativi po jednom izvr{itelju za sve radove u {umariji.Na temelju tih normativa i prosje~ne godi{nje koli~ineradova prema Osnovi podru~ja za razdoblje1996–2005.utvr|en je potreban broj stru~no-tehni~kog osoblja u{umariji uz prikaz stanja broja zaposlenih s 31. 12.2004. (tablica 5.1.).

Po tim normativima H[ d.o.o. bi trebale imati:• 1588 pomo}nika revirnika, a zaposleno ih je 1498

ili 90 manje;• 615 revirnika, a zaposleno ih je 582 ili 33 manje; i• 159 upravitelja {umarija, a zaposleno ih je 171 ili

samo 12 vi{e.

Tablica 5. Normativi za stru~no tehni~ko osoblje u {umarijiPomo}nik revirnika Revirnik Upravitelj {umarije

Red. broj OPIS POSLOVA Jed. mj. Dràvne {umeNormativ po jednom izvr{itelju

1. Proizvodnja trupaca m3 4200 12000 480002. Proizvodnja tanke oblovine m3 3150 9000 360003. Proizvodnja vi{emetarskog drva m3 8400 24000 960004. Proizvodnja prostornog drva m3 10500 30000 1200005. Priprema stani{ta ha 420 1200 48006. Po{umljavanje i popunjavanje ha 210 600 24007. Njega i ~i{}enje sastojina ha 315 900 36008. Doznaka stabala za sje~u ha - 400 48009. ûvanje i za{tita {uma ha 2100 - 36000

10. Rasadni~ka proizvodnja ha - 10 12011. ûvanje lovi{ta – otvoreno lovi{te ha 2100 - 3600012. Lovstvo – gatersko lovi{te ha - 600 7200

BROJ IZVR[ITELJARed. broj UPRAVA [UMA Pomo}nik revirnika Revirnik Upravitelj {umarije

PODRU@NICA Potrebno Stanje Potrebno Stanje Potrebno Stanje1. 2. 3. 4. 5. 6.

1. Vinkovci 118 157 40 45 10 122. Osijek 99 80 36 21 9 83. Na{ice 104 90 36 40 9 94. Poèga 56 61 23 22 5 65. N. Gradi{ka 108 97 49 34 10 96. Bjelovar 196 186 76 54 17 157. Koprivnica 92 102 38 37 8 118. Zagreb 117 97 48 45 10 129. Sisak 96 42 35 34 8 10

10. Karlovac 113 105 42 53 9 14UKUPNO JEDNODOBNE 1099 1017 423 385 95 106

11. Ogulin 83 73 30 19 7 612. Delnice 139 167 52 86 12 1413. Senj 82 50 25 26 6 714. Gospi} 133 112 59 32 13 12

UKUPNO PREBORNE 437 402 166 163 38 3915. Buzet 18 29 9 12 9 916. Split 34 50 17 22 17 17

UKUPNO MEDITERANSKE 52 79 26 34 26 26SVEUKUPNO 1588 1498 615 582 159 171

Tablica 5.1. Potreban broj stru~no tehni~kog osoblja u {umariji po normativima i stanje zaposlenih s 31. 12. 2004.

Napomena!Potreban broj stru~no tehni~kog osoblja izra~unat:1. za U[P 1 – 14 na temelju normativa i “prosje~ne godi{nje koli~ine radova prema {umskogospodarskoj osnovi

podru~ja 1996. – 2005.”2. a za U[P 15 – 16 po normativu za kr{ke {umarije U[P Senj.

329

Iz iskazanih podataka moè se zaklju~iti uz uvaà-vanje vaè}ih normativa da H[ d.o.o. nedostaje 90 po-mo}nika revirnika ({umarskih tehni~ara) i 33 revirnika(dipl. in`. {umarstva). Uvjetno iskazani vi{ak upravite-lja {umarija je posljedica broja postoje}ih {umarija.3.2. Potrebe za stru~no-tehni~kim osobljem s osno-

va fluktuacijeKako je otkazivanje ugovora o radu kao i prijevre-

meno umirovljenje stru~no-tehni~kog osoblja u H[ za-nemarivo, temelj za utvr|ivanje potrebnog broja radni-ka u svrhu zamjene (jednostavna reprodukcija) svodise na utvr|ivanje broja radnika koji }e u datom razdo-blju oti}i u redovitu mirovinu. U tabl. 4. su prikazanestarosne distribucije zaposlenih inènjera {umarstva i{umarskih tehni~ara. Jednostavnim izra~unom proi-zlazi da }e u razdoblju 2006–2015. biti potrebno, sosnova zamjene umirovljenih radnika: dipl. inènjera{umarstva 135 (prosje~no 14 godi{nje) i {umarskihtehni~ara 146 (prosje~no 15 godi{nje).

Kako distribucije dipl. ing. {um. i {umarskih tehni-~ara prema dobi imaju oblik Gaussove krivulje s arit-meti~kim sredinama od 41,7 za inènjere i 40,2 za teh-ni~are ve}e potrebe za tim osobljem uslijediti }e tekoko 2025. godine.3.3. Potreban broj stru~no-tehni~kog osoblja s os-

nova otvaranja novih poslovnih polja – pro{ire-nja djelatnosti i prijedloga nove {umskogospo-darske osnove 2006–2015.

Prema {umskogospodarskoj osnovi podru~ja zadrugo polurazdoblje (I/2.) 2006–2015. propisani etatpove}ava se sa 4,9 mil. m3 na 5,3 mil. m3 prosje~no go-di{nje, {to je za 7% ve}i etat. Ovome treba dodati zna-~ajne sje~ive mase prethodnog prihoda izostavljene izpropisa u I/1. polurazdoblju [GPO-a. Cilj je H[ d.o.o.da pove}ani obim poslova u prijedlogu nove [GPO2006–2015. obave sa postoje}im stru~no-tehni~kimosobljem, to zna~i da se planira racionalnije poslo-vanje, bolje kori{tenje ljudskih potencijala i radnogvremena.

Drugi je razvojni cilj H[ d.o.o. prelazak s dvostup-nog ({umarstvo i nekretnine) na trostupni model pos-lovanja (usluge i ostale djelatnosti) – pro{irenje djelat-nosti, otvaranje novih poslovnih polja, ostvare ukupnopove}anje prihoda najmanje za 1 indeksni poen godi{-nje. Time bi se pove}ao udjel iz novih djelatnosti uukupnom prihodu sa 10 % na 25 %. U ostvarenjutoga cilja ukazuje se mogu}nost novog zapo{ljava-nja (pro{irena reprodukcija). Da bi se to i ostvarilo,nu`no je organizacijski osigurati programiranje razvo-ja putem postoje}ih Slu`bi ure|ivanja {uma i razvoja,kojim bi se poticao razvoj novih poslova uz uvjet os-tvarenja dobiti na trì{tu. U tom cilju potrebno je{kolovanje i motiviranje dipl. in`. {umarstva u iznala-ènju poduzetni~kih projekata i spremnost za inovacije

u tradicionalnim poslovnim podru~jima, kao i obliko-vanje novih proizvoda i otvaranje novih trì{ta.

Nedvojben je socijalno zakonit i terensko jasno pre-poznatljiv rast interesa za kori{tenje takozvanih spo-rednih {umskih proizvoda, op}ih dobara i usluga kojenude {umski ekosustavi. Hrvatske {ume d.o.o. u tomemoraju prepoznati svoj gospodarski interes iz ~lan-ka 8. ZO[-a, ali i obvezu o~uvanja {umskih ekosus-tava kroz vrlo precizno utvr|ivanje vrsta sporednihproizvoda, kroz propisivanje na~ina, mjesta i gospo-darski – ekosocijalno dopustivih koli~ina za sabiranjete uvjeta pod kojima se odre|eni proizvodi ili op}a{umska dobra i usluge mogu koristiti, u skladu s ~lan-kom 45. ZO[-a.

Jedinstvenu Slu`bu za ure|ivanje na razini dr-àve, nu`no je popuniti mnogim strukama; od bio-lo{kih, tehni~kih, prehrambeno – tehnolo{kih do mar-ketin{kih i turisti~kih, kako bi se odmah sada u revidi-ranoj [GOP-a za polurazdoblje 2006 – 2015. godinestvorile ~vrste obveze da se u svakoj redovitoj revi-ziji osnova gospodarenja gospodarskim jedinicamaizvr{i popis i izbor onih stvarnih mogu}nosti za ko-ri{tenje nedrvnih proizvoda i usluga. Od ovako iza-branih idejnih podloga do poduzimanja poslovnih po-duhvata, svaki prijedlog mora pro}i sveobuhvatnustru~nu provjeru, analizu i dati odgovore na sva pitanjabudu}eg poslovnog plana.

Neke od mnogih mogu}nosti novih usluga su:• kori{tenje {umske biomase kao energenta (toplane i

termoenergare) 1,0 milijun tona 2010. godine;• proizvodnja kratko rezanog i cijepanog ogrjevnog

drveta 300.000 m3 2010. godine;• prerada drva: piljena gra|a, palete, drvena ambala-

à, drvena galanterija;• proizvodnja prehrambenih proizvoda od {umskih

plodova, mesa divlja~i, gljiva i ostalo;• izrada programa za gospodarenje privatnim {u-

mama;• inènjering za podizanje i sanaciju privatnih {uma;• izrada lovnogospodarskih osnova privatnim lovo-

ovla{tenicima;• izrada programa upravljanja za{ti}enim objektima

prirode (parkovi prirode, nacionalni parkovi, …)gdje je temeljni fenomen {uma;

• razvoj turizma boljim kori{tenjem postoje}ih obje-kata i {umskog zemlji{ta pove}anim ulaganjem uzimski turizam, izletni~ki turizam te sportsko-re-kreativni turizam.Drì se realnim da }e H[ d.o.o. u sljede}ih 10 godi-

na razvojem novih poslovnih polja zapo{ljavati dipl.ing. {umarstva po godi{njoj stopi od 2,5 %. Ocjenjujese da }e se udjel {umarskih tehni~ara kao pomo}nikarevirnika zadràti na sada{njoj razini u strukturi zapo-slenih. Mogu}nosti novog zapo{ljavanja {umarskih

330

tehni~ara o~ekuje se u obavljanju visoko mehanizira-nih proizvodnih poslova (forvarderi, ì~are, postroje-nja za proizvodnju sje~ke, kratko rezanog i cijepanogdrva) i dijelom pokretanja novih poslovnih polja.3.4. Projekcija potrebnog broja stru~no-tehni~kog

osoblja (Jednostavna i pro{irena reprodukcija)Procjenjuje se da }e H[ d.o.o. u razdoblju

2006–2015. s osnova novih djelatnosti zapo{ljavatidipl. ing. {umarstva po stopi od 2,5 %, {to je prosje~nogodi{nje 31 inènjer. S osnova zamjene umirovljenihzaposlit }e se 14 dipl. ing. {um. Sveukupno bi H[d.o.o. u sljede}ih 10 godina zaposlile prosje~no go-di{nje 45 dipl. ing. {umarstva.

Tom se broju mogu pridodati jo{ 113 dipl. ing. {u-marstva, koji bi trebali zamijeniti revirnike zvanja {u-marskog tehni~ara.

Na [umarskom fakultetu u razdoblju 1990–2004.diplomiralo je prosje~no godi{nje 66 dipl. ing. {umar-stva, {to je za 21 dipl. ing. {um vi{e od procjene godi{-nje potrebe H[ d.o.o.

U razdoblju 1990–2004. smanjen je broj {umarskihtehni~ara za 68, a u mirovinu u razdoblju 2006–2015.oti}i }e 146 {umarskih tehni~ara ili prosje~no godi{nje15. Mogu}nosti zapo{ljavanja novih {umarskih teh-ni~ara je manjim dijelom u pokretanju novih poslo-va i u obavljanju visoko mehaniziranih proizvodnihposlova. Obzirom da je srednje {umarsku {kolu uposljednjih 5 godina zavr{avalo vi{e od 200 u~enikagodi{nje, o~igledno je velika disproporcija izme|u

potreba H[ d.o.o. i {kolovanih {umarskihtehni~ara, {to rezultira brojem nezaposlenih!

Ovdje je potrebno upozoriti na ~injenicu kako u pro-gramiranju razvoja kori{tenja tako zvanih sporednih{umskih proizvoda, usluga i djelatnosti nije mogu}eprecizno i unaprijed projektirati potreban broj stru~notehni~kog osoblja i dakako izravnih radnika. Stvarnirazvoj novih djelatnosti, mogu}nost plasmana pro-izvoda ili usluga kao i njihova potvrda na trì{tu,rezultirat }e paralelnim rastom broja zaposlenih.

Usporedba potrebnog i stvarnog stanja stru~no– tehni~kog osoblja iskazana u tablici 5.1 iz koje jevidljiv “manjak” od 90 pomo}nika revirnika i 33 revir-nika i “vi{ak” od 12 upravitelja {umarija, ukazuje nanu`nost dorade dosada{njeg normativa, gdje seosim prosje~nih godi{njih koli~ina radova prema[GOP-a, mora ugraditi jo{ zna~ajnije podru~je op-tere}enosti {umskih ekosustava u odnosu na stanjepotrebne za{tite, ~uvanja {uma ili rast interesa za kori{-tenjem proizvoda ili usluga {umskih ekosustava.

Iz ovoga proizlazi da se prostor za pove}anje zapo-slenosti nu`no mora dovoditi u vezu sa rastom prihodakroz pove}ani intenzitet gospodarenja cjelokupnim{umskim ekosustavom.

Ono {to je temeljni cilj ovih razmi{ljanja i nada-mo se skorih budu}ih aktivnosti, odnosi se na sus-tavno programiran razvoj i rast kori{tenja proizvo-da i usluga {umskih ekosustava u ekosocijalno do-pustivim granicama.

4. OBRAZOVNI PROFILI STRU^NO-TEHNI^KOG OSOBLJA(stanje 31. 12. 2004)[umarski tehni~ari su se ponajprije {kolovali za

obavljanje poslova pomo}nika revirnika (~uvar {ume,lovo~uvar, poslovo|a), a dipl. ing. {umarstva za revir-nika s mogu}no{}u razvoja ili na rukovodne poslove(upravitelji {umarija i radnih jedinica) ili stru~no speci-jalisti~ke poslove (uzgajanje, ure|ivanje, iskori{tava-nje, lovstvo, ekologija…).

[umarska praksa smatra: • da program strukovnih {umarskih {kola odgovara

poslovima pomo}nika revirnika, ali za zapo{ljava-nje {umarskih tehni~ara na proizvodnim poslovimatrebat }e prilagoditi programe {kolovanja;

• da u ve}ini srednjih {umarskih {kola zbog nedostat-ka tehni~kih uvjeta ali i kvalitetnih stru~nih nastav-nika, osposobljenost {umarskog tehni~ara ocjenju-jemo nedostatnim;

• porastom broja {umarskih odjeljenja pri nekim stru-kovnim {kolama uzrok je tako|er pada kvaliteteobrazovanja, zbog nedovoljne prakti~ne nastave istru~ne prakse;

• za potrebe H[ d.o.o. i poduzetnika iz djelatnosti {u-marstva i lovstva razvidno je da bi dvije srednje {u-marske {kole mogle udovoljiti zahtjevima {umar-ske prakse i

• za podizanje kvalitete obrazovanja bila bi poèljnauà suradnja obrazovnih institucija i Ministarstvaobrazovanja, prosvjete i {porta.Iako visoko{kolska {umarska nastava ima gotovo

145 godi{nju tradiciju osje}a se:• manje znanja kod dipl. ing. {umarstva iz tehni~kih

predmeta, managementa te marketinga;• zbog velikog broja upisanih studenata zadnjih 10-

tak godina, {to se vidi i preko broja registriranih ne-zaposlenih dipl. ing. {umarstva, nedostatak stru~-nog znanja za samostalni rad, zbog nemogu}nostiprovedbe kvalitetne terenske nastave.

4.1. Analiza stanja po zanimanjima (pomo}nik re-virnika, revirnik, upravitelj u {umariji)

Prema stanju zaposlenih od 1 232 dipl. ing. {um.44 ili 3,6 % su pripravnici, u Direkciji Zagreb zaposle-

331

no je 60 ili 4,9, u stru~nim slu`bama U[P ~ak 437 ili35,5 %, a u {umarijama 669 ili 54,3 % te u radnim je-dinicama svega 22 ili 1,7 %. U {umarijama najbrojnijisu revirnici sa 469 ili 38,1% (tablica 6.1.).

Od 1 815 {umarskih tehni~ara najvi{e ih je upo-sleno u {umarijama 1 678 ili ~ak 92,4 % te u stru~-nim slu`bama U[P 92 ili 5,1 % i zanemariv broj 2 ili

0,1 % u Direkciji te svega 26 pripravnika ili 1,6 % (ta-blica 6.2.).

Na vrlo odgovornim revirni~kim poslovima od582 revirnika 469 ili 80,6 % su dipl. ing. {umarstva,ali i visoki udio revirnika – {umarskih tehni~ara od 113ili ~ak 19,4 % (tablica 6.3.)

Tablica 6.1. Zaposleni diplomirani inènjeri {umarstva stanje 31. 12. 2004.

Napomena!1. U U[P Sisak [umarije Dvor i Rujevac imaju jednog upravitelja {umarije.Hrvatske {ume d.o.o.

Stru~ne slu`be [UMARIJAUprava Pomo}nik revirnika{uma Direkcija U[P Upravitelj Pomo}nik

Revirnik ûvar Radna Ukupno Pripravnici Sveukupno

poru`nica {umarije upravitelja {ume, Poslovo|a Ukupno jedinica (1.+ 8.+ 9.) (10. + 11.){umarije lovo~uvar

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.Vinkovci 39 12 7 45 - - 64 3 106 1 107Osijek 24 8 3 21 - - 32 1 57 2 59Na{ice 30 9 1 29 - - 39 3 72 1 73Poèga 24 6 - 21 - - 27 2 53 - 53Bjelovar 40 15 1 54 - - 70 2 112 4 116Koprivnica 33 11 3 37 - 6 57 1 91 2 93Zagreb 42 12 4 42 - - 58 4 104 6 110Sisak 23 9 - 28 - - 37 - 60 1 61Karlovac 27 14 1 29 - - 44 1 72 9 81Ogulin 15 6 - 15 - - 21 - 36 1 37Delnice 31 14 - 60 - - 74 - 105 3 108Senj 13 7 2 16 - - 25 2 40 4 44Gospi} 33 12 1 19 - - 32 1 66 6 72Buzet 13 9 - 8 - 1 18 - 31 2 33Split 25 17 - 13 - - 30 - 55 1 56N. Gradi{ka 25 9 - 32 - - 41 2 68 1 69UKUPNO 60 437 170 23 469 - 7 669 22 1188 44 1232Udio (%) 4,9 35,5 13,8 1,9 38,1 - 0,5 54,3 1,7 96,4 3,6 100,0

Tablica 6.2. Zaposleni {umarski tehni~ari stanje 31. 12. 2004.Stru~ne slu`be [UMARIJA RJ

Uprava Pom. revirnika{uma Direkcija U[P Revirnik ûvar {., Poslovo|a [umski Ostali Ukupno Poslovo|a Rukov. Ukupno Ukupno Pripravnici Sveukupno

podru`nica lovo~uar radnik stroja (1.+2.+ (12. + 13.)8.+11.)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.Vinkovci 2 - 56 101 33 3 193 1 - 1 196 5 201Osijek 3 - 48 32 2 - 82 1 - 1 86 1 87Na{ice - 11 37 53 6 - 107 1 - 1 108 4 112Poèga 5 1 22 39 - - 62 1 - 1 68 - 68Bjelovar 3 - 65 121 1 - 187 - - - 190 1 191Koprivnica 2 - 46 56 - - 102 1 - 1 105 - 105Zagreb 1 3 52 45 1 - 101 5 - 5 107 - 107Sisak 3 6 26 16 - - 48 - - - 51 - 51Karlovac 19 24 29 76 - 11 140 2 3 5 164 - 164Ogulin 8 4 28 45 1 - 78 - - - 86 - 86Delnice 17 26 45 122 - - 193 1 - 1 211 1 212Senj 9 10 17 33 3 - 63 - - - 72 2 74Gospi} 12 13 56 56 - - 125 - - - 137 6 143Buzet 1 4 27 2 - 1 34 - - - 35 1 36Split 4 9 50 - 1 - 60 - - - 64 5 69N. Gradi{ka 3 2 40 57 4 - 103 1 - 1 107 - 107UKUPNO 2 92 113 644 854 52 15 1678 14 3 17 1789 26 1815Udio (%) 0,1 5,1 6,2 35,5 47,0 2,9 0,8 92,4 0,8 0,2 1,0 98,6 1,4 100,0

332

4.2. Prilagodba stru~no tehni~kog osoblja promje-nama u obrazovanju visoko{kolskog sustava –Bolonjske i srednje{kolskog sustava – Kopen-ha{ke deklaracije (dràvna matura 2010. g.)

O~ekivana promjena srednje{kolske {umarskenastave (Kopenha{ka deklaracija) uvo|enjem dràvnemature u hrvatske srednje strukovne {kole sa stajali{taH[ d.o.o. bit }e od koristi:• ako se istraje na kvaliteti i prakti~noj osposobljeno-

sti {umarskih tehni~ara kroz prakti~nu nastavu istru~nu praksu, oni bi sutra kao poslovo|e trebalibiti osposobljeni za rukovanje sredstvima rada (odMP do forvardera i ì~ara). Procjenjuje se da }e {u-marskim tehni~arima biti osnovno zanimanje ruko-vatelja (skupocjenih) {umskih strojeva (agregati);

• pozdravlja se inicijativa HGK Sektor za poljopri-vredu i {umarstvo i Instituta za dru{tvena istraìva-

nja, koji su se obratili H[ d.o.o. za definiranje izlaz-nih kompetencija na kraju obrazovanja u {umar-skim {kolama u cilju u~inkovitog uklju~ivanja utrì{te rada.

• od velike je va`nosti dosljedna provedba Pravil-nika o pripravni~kom staù za dipl. ing. {um. i{um. tehni~are.O~ekivane promjene u visoko{kolskom obrazo-

vanju (Bolonjska deklaracija) prema na{im saznanji-ma bit }e od koristi H[ d.o.o. ali i diplomantima:• ako prvostupnik nakon 6 semestra bude kvalitetno

osposobljena za obna{anje poslova revirnika;• a magistar {umarstva sa 10 semestara osposobljen

za specijalisti~ke poslove u {umarstvu;• radi potreba studenata i gotovih stru~njaka u EU

nu`no je i poznavanje stranih jezika, koje je premana{im saznanjima danas skromno!

Tablica 6.3. Pregled {umarija sa revirima i zaposlenim revirnicima po zvanju stanje 31. 12. 2004.Uprava Povr{ina [umarija Revir Revirnici{uma U[P Broj Prosje~. Broj Prosje~. Dipl. ing. {um. [um. tehn.

Podru`nica ha veli~ina ha veli~ina ha Broj % Broj %1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Vinkovci 72.182 12 6.015 45 1.604 45 100,00 - -Osijek 74.681 8 9.335 21 3.556 21 100,00 - -Na{ice 82.198 9 9.133 40 2.055 29 72,5 11 27,5Poèga 49.860 6 8.310 22 2.266 21 95,5 1 4,5N. Gradi{ka 78.479 9 8.720 34 2.308 32 94,1 2 5,9Bjelovar 130.912 15 8.727 54 2.424 54 100,00 - -Koprivnica 61.570 11 5.597 37 1.664 37 100,00 - -Zagreb 77.337 12 6.445 45 1.719 42 93,3 3 6,7Sisak 86.943 10 8.694 34 2.557 28 82,3 6 17,7Karlovac 81.194 14 5.800 53 1.532 29 54,7 24 45,3UKUPNO 795.356 106 7.503 385 2.066 338 87,8 47 12,2JEDNODOB. [UMEOgulin 65.003 6 10.834 19 3.421 15 78,9 4 21,1Delnice 96.468 14 6.891 86 1.122 60 70,0 26 30,0Senj 121.635 7 17.376 26 4.678 16 61,5 10 38,5Gospi} 295.379 12 24.615 32 9.231 19 59,4 13 40,6UKUPNO 578.482 39 14.833 163 3.549 110 67,5 53 32,5PREBORNE [UMEBuzet 67.014 9 7.446 12 5.585 8 66,7 4 33,3Split 550.685 17 32.393 22 25.031 13 59,1 9 40,9UKUPNO MEDIT. 617.699 26 23.758 34 18.168 21 61,8 13 38,2SVEUKUPNO 1,991.537 171 11.646 582 3.422 469 80,6 113 19,4

5. ZAKLJU^NA RAZMATRANJANakon 14 godina postojanja H[ d.o.o. i razvojnih

projekcija ocjenjuje se da ima prostora za zapo{lja-vanje novih dipl. ing. {umarstva. [to se ti~e {umar-skih tehni~ara njihovo zapo{ljavanje }e se ponaj-prije svoditi na zamjenu postoje}ih i neznatno natemelju novootvorenih poslova.

S tim projekcijama i uz utvr|ene potrebe poduzetni-ka u {umarstvu trebalo bi uskladiti upisne kvote [u-marskog fakulteta i {umarskih {kola.

To je mogu}e ostvariti na na~in da se:1. kroz otvaranje novih poslovnih polja pored tradi-

cionalne temeljne djelatnosti {umarstva, prjelas-

333

kom s dvostupnog na trostupni model poslova-nja, i to ponajprije:

1.1. kori{tenjem {umske biomase kao energenta:a) proizvodnjom kratko rezanog i cijepanog drve-

ta za ku}anstvab) proizvodnjom sje~ke za toplane i termoener-

gane u cilju ruralnog razvoja, koriste}i i sred-stva poticaja Fonda za za{titu okoli{a i energet-sku u~inkovitost i Program SAPARD EU;

c) osnivanjem zajedni~kog trgova~kog dru{tvaSWH GmbH ObfAG (Struja i toplina iz drvad.o.o. k}erka Austrijskih saveznih {uma d.d.) iH[ d.o.o. radi zajedni~kog ulaganja (toplane,termoenergane…)

d) nastavkom me|udràvne suradnje izme|uC.A.R.M.E.N. Straubing i H[ d.o.o. na planu{kolovanja dipl. ing. {um. radi izrade studijaizvodljivosti.

1.2. razvojem turizma1.3. gospodarenjem nekretninama (poslovni objekti,

odmarali{ta, lova~ke ku}e, planinarski domovi)1.4. u skladu s osnovama gospodarenja gospodarskim

jedinicama programiranim razvijanjem profitabil-

nih poslova na bazi uporabe {uma i {umskih zem-lji{ta mimo temeljne djelatnosti {umarstva (ljeko-vito bilje, plodine, voda, hortikultura, …)

1.5. izradom programa upravljanja iz podru~ja za{titeokoli{a i prirode

1.6. izradom osnova gospodarenja za privatne {umo-vlasnike i lovnogospodarskih osnova za lovoovla-{tenike

1.7. izradom studija izvodljivosti za programe iz pret-pristupnih fondova EU – SAPARD za programepo{umljavanja, {umske prometnice, toplane na ot-pad iz poljoprivrede i {umarstva, kao i TWININGprojekte (GIS tehnologije);

2.2. poja~aom suradnjom sa znanstveno-istraìva~kiminstitucijama kroz godi{nje i srednjoro~ne projek-te u svrhu unapre|enja sveukupnog poslovanja iprofitabilnosti u {umarstvu;

3.3. poticanjem me|unarodne suradnje putem Poduze-}a za dràvne {ume i organiziranim lobiranjem zapodru~je {umarstva unutar EU.

LITERATURA^ a m b a , V. 2004.: Lebensministerum Wien, [umar-

sko obrazovanje u Austriji.D u n d o v i } , J. i ostali 1999.: Zapo{ljavanje {umar-

skih zaposlenika i razvoj poduzetni{tva u {umar-stvu RH, Zagreb.

M a t i } , S. 1991.: Revirni sustav u {umarstvu Hrvatskekao osnovni preduvjet pove}anja ekolo{kih, so-cijalnih i sirovniskih funkcija {uma. [um. list6–9, str. 345–350.

*** Program razvoja Hrvatskih {uma 1991–2025.*** [umskogospodarska osnova podru~ja

1996–2005.

*** Bayerische Staatsforstverwaltung, Jahresbericht2003.

*** Bayerische Staatsforstverwaltung, FORSTINFO,November 11/2004, Kabinet beschliesst Gesetzzur Reform der Forstverwaltung.

*** Bayerische Staatsforstverwaltung, FORSTINFO,Mai 5-2005, Die Forstwissenschaftliche Ausbil-dung an der TU München und Bologna Prozess.

*** Österreichische Bundesforte AG, Geschäftsbericht2003.

*** Österreichische Bundesforte AG, Öbf-Horizont2004-2010, Wegweiser in die Zukunft.

U raspravi je za srednjo{kolsko {umarsko obrazo-vanje ukazano na neujedna~enost kvalitete izvo|enjaprograma po odjeljenjima, nedostatak adekvatnogprostora, opreme, nedovoljan broj sati terenske-prak-ti~ne nastave te naposljetku neadekvatan i malobrojannastavni {umarski kadar. Kod prerade drva stanje jene{to povoljnije i bili bi zadovoljni kada bi se bartoliko ulagalo i u {umarstvo. Kod vosoko{kolske {u-marske nastave, iskazana je zabrinust glede zapo{lja-

vanja prvostupnika. Postoje}a praksa, ponajprijeHrvatske {ume d.o.o, trebat }e im odrediti mjesto rada.Koliki }e broj takvih kadrova mo}i apsorbiratipro{irenje djelatnosti u {umarstvu i privatni poduzetni-ci, koji }e slijedom novog Zakona o {umama i Zakonao hrvatskoj komori inènjera {umarstva i drvne tehno-logije morati imati licencu za izvo|enje pojedinihradova, a to zna~i i adekvatan stru~ni kadar, to }emotek vidjeti.

334

Nadalje, u raspravi je upozoreno kako klasi~na{umarska znanja nisu upitna, nego nova op}a znanja okojima treba tako|er voditi ra~una. Za uklju~ivanje ume|unarodno trì{te rada potrebno je nau~iti dodatnevje{tine, od jezika do na~ina uklju~ivanja u europske

projekte i iznalaènja mogu}nosti prodaje svoga znan-ja. Ne{to vi{e o tome moèmo saznati iz napisakolegice mr. sc. Marine Popija~, kojega objavljujemo uovom broju (5-6) [umarskog lista u nastavku rubrikeAktualno.

Zaklju~ci Savjetovanja:1. S obzirom na ~injenicu da je hrvatska {umarska

struka svoj rad od po~etka organiziranog {umarstvatemeljila na visoko obrazovanim stru~njacima,smatramo da je ova tema aktualnija danas, jo{ vi{enego do sada.

2. Srednje i visoko{kolsko obrazovanje u dana{njimsloènim ekolo{kim, gospodarskim i dru{tvenimodnosima, postaje vrlo zna~ajna i nezaobilazna sas-tavnica koja vodi boljitku cijelog dru{tva, a {umar-ske struke posebno.

3. Kako se i srednje i visoko {kolstvo nalazi na pre-kretnici (Kopenha{ka i Bolonjska deklaracija) tekako se u takvim turbulentnim vremenima, premana{em mi{ljenju dolazi do brzopletih i nedovoljnoargumentiranih odluka (prekobrojnost i upitnostujedna~enosti kvalitete srednjeg obrazovanja tevrlo kratak rok za primjenu Bolonjske deklaracije uvisokom obrazovanju), ovaj skup s pravom iskazujezabrinutost nastalim stanjem.

4. Neki pokazatelji govore da je u srednjem obrazova-nju obrade drva stanje povoljnije i kre}e se jo{ nabolje. Glede stanja u srednjo{umarskom obrazova-nju, novi programi za strukovne {umarske {kole(2004. god.) odgovaraju dana{njim potrebama, me-|utim veliki broj {umarskih odjeljenja ne odgovarapotrebama prakse, a broj i kvaliteta obrazovnih {u-marskih stru~njaka te tehni~ki uvjeti (prostor, nedo-voljna prakti~na nastava, oprema), uzrokuju niskukvalitetu obrazovanja. Prema dana{njem stanju,smatramo da jedino srednja [umarska i drvodjeljska{kola u Karlovcu zadovoljava uvjete glede potrebaprakse, broja i kvalitete kadrova, prostornim uvje-tima i opremom.

5. Podràvaju}i Bolonjsku deklaraciju i cijene}i napo-re i trud, koje su nastavnici [umarskog fakultetauloìli oblikuju}i predstavljeni nam program studi-ja po modelu 3+2, smatramo nuìm istaknuti:– prekratak rok za izradu programa i njegovo oì-

votvorenje ve} {k. god. 2005/2006., vjerojatno}e donijeti probleme kako nastavnicima, tako istudentima;

– trogodi{nje obrazovanje pristupnika (program3+2) je nedostatno da bi takav stru~njak na{aoodgovaraju}e mjesto u sloènim uvjetima eko-sustava (npr. revirni~ki poslovi);

– program 3+2 pripreman je i bit }e primijenjenbez prave analize kadrovskih, prostornih i finan-cijskih uvjeta te konzultacija s praksom;

– s obzirom na prirodne {ume Hrvatske i sloènost{umskog ekosustava te stoga nu`nost usvajanja{iroke lepeze znanja, iz biolo{ko-ekolo{kog, teh-nolo{kog i ekonomskog podru~ja, smatramo dabi primjenjiviji bio program 4+1;

– kod primjene programa 3+2 {umarska strukamorat }e studiozno pristupiti izradi kriterija kodzapo{ljavanja prvostupnika i magistara {umar-stva, vode}i ra~una o usvojenim znanjima, ali ipotrebama u dana{njem stupnju razvoja {umar-ske struke – ovaj program nu`no je pratiti u rea-lizaciji, dora|ivati ga i usugla{avati.

6. Gledaju}i potrebe hrvatskoga {umarstva, ocjenjuje-mo da kroz pro{irenje djelatnosti ima prostora zazapo{ljavanje novih dipl. ing. {umarstva, odnosnomagistara {umarstva. Za prvostupnike }e se pakmorati odrediti koje }e poslove mo}i obavljati i ko-liki broj }e praksa traìti, dok za srednje {umarskoobrazovanje mislimo da su dostatni dana{nji kapa-citeti [umarske i drvodjeljske {kole u Karlovcu.

7. Glede ukidanje titule diplomiranog inènjera, tajpostupak smatramo neprimjerenim i taj prijedlogsigurno nije do{ao od inènjera, nego od onih kojisve èle uprosje~iti i novelirati, ne po{tuju}i ~ak nidobre tradicije. Kako doktorska titula asocira i si-nonim je za zdravlje a profesorska za obrazovanje,tako je inènjerska sinonim za proizvodnju i stvara-nje novih vrijednosti, na ~emu se temelji gospodar-stvo svake zemlje. Stoga se zalaèmo da ostane titu-la inènjera, odnosno diplomiranog inènjera.III: dio Kolega Branko Me{tri} pretstavio je novu

web stranicu H[D-a www.sumari.hr“H[D staro kao sve zna~ajne aktivnosti i obrazova-

nje u {umarstvu, brinulo se i brine za znanja i ljude. Kona~no pojavilo se i u internetskom svijetu

www.sumari.hr. Tako je formiran Imenik hrvatskih{umara, onih koji su radili u {umarstvu, koji sada rade inovih koji dolaze. Informativno, 11 737 {umara imamosada u evidenciji, od Josipa Ressela ro|enog 1793.god. do Borke [imek, koja je diplomirala u ponedje-ljak 13. lipnja. Podaci stoje na internetu svima na

335

raspolaganju, uz podatke od oko 13 000 referiranihradova koje su popisani objavili te veliki broj zan-imljivih podataka za sve koje ti podaci mogu zanimati.

Druga informacija odnosi se na znanstveno-stru~noi stale{ko glasilo [umarski list, kojega Hrvatsko {u-marsko dru{tvo izdaje ve} 129. godinu, a ~ijih se neko-liko zadnjih godi{ta moglo na}i na internetu u skra}e-nom obliku. Danas imamo nekoliko zadnjih godi{ta

(od 1998.) te prvo godi{te (1877.) digitalizirano u cije-losti, a i dalje se radi na kompletnoj bibliografiji ovoga~asopisa. U nedostatku vremena za kompletniji prikazovo je dovoljno za informaciju, a ve} sutra 18. lipnjana izlo`benom prostoru H[D-a uz natjecateljski poli-gon, zainteresiranima bit }e omogu}en pristup infor-macijama te eventalna korekcija i dopuna Imenika no-vim podacima.”

Zapisnik sastavio Predsjednik H[D-a:tajnik H[D-a: Akademik Slavko Mati}, v.r.

Hranislav Jakovac, dipl. ing., v.r.Ovjerovitelji Zapisnika:

Prof. dr. sc. Zvonko Seletkovi} v.r.Mr. sc. Boìdar Tomi~i}, v.r.

Nakon 109. redovite skup{tine H[D-a, poslije kratkepauze za domjenak uslijedila je Sve~ana akademija uzprigodni program uz dodjelu priznanja – poklona, kojeje doma}in voditelj U[P Karlovac Zoran Sabljari}, dipl.ing. {um. uru~io nekolicini gostiju, me|u kojima i pred-sjedniku H[D-a akademiku Slavku Mati}u. Naposljetkuzahvala i ~estitke svim doma}inima na uzorno organizi-

ranim Danima hrvatskoga {umarstva, posebno voditeljuU[P Karlovac Zoranu Sabljari}u, dipl. ing. {um., pred-sjedniku H[D-a ogranak Karlovac Oliveru Vlaini}u,dipl. ing. {um. te mladoj i {armatnoj Ines Paunovi},dipl. ing. {um., voditeljici programa na profesionalnojrazini, kako kroz Savjetovanje tako i tijekom cjelokup-nog programa natjecanja.

6. DR@AVNO NATJECANJE [UMARSKIH RADNIKAPozdravni govor pokrovitelja – Dràvni tajnik

Herman S u { n i k , dipl. ing. {um.Dragi doma}ine, {tovani sudionici i ostali gosti, do-

zvolite da vam se prije sve~anog otvaranja ove mani-festacije obratim s nekoliko prigodnih rije~i u ime Mi-nistarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospo-darstva i ministra Petra ôbankovi}a.

“Dani hrvatskog {umarstva” tradicionalna je mani-festacija koju uvijek o~ekujemo s po{tovanjem. Svimanama donosi puno veselja tijekom svih dana njenog

odràvanja. Valja se prisjetiti prvih godina ove mani-festacije, kada se odràla u uvjetima Domovinskog ratai bila znatno skromnija po sadràju i vremenu trajanja.No, iz godine u godinu ova manifestacija skladno serazvijala i {irila, tako da se Dani hrvatskoga {umarstvau 2005. godini odràvaju kroz {est dana s ~itavim ni-zom popratnih manifestacija i sadràja.

[umarstvo u Republici Hrvatskoj djelatnost je sogromnom tradicijom i kult {ume oduvijek je dubokoukorijenjen u bi}u na{ega ~ovjeka, prema kojoj se od-

336

nosio s posebnom ljubavi i pa`-njom. Brojne su generacije hrvat-skih {umara, znanstvenika, kao i{umskih radnika pronijele slavu hr-vatskog {umarstva diljem svijeta.Isti~em da smo pred tjedan danaproslavili 240. godi{njicu postoja-nja [umarije Krasno i s takvom seobljetnicom rijetko tko moè po-hvaliti u svijetu. Rezultat svegatoga su na{e {ume, vrijedne, ekolo-{ki o~uvane i dobro izgospodare-ne! Za Republiku Hrvatsku oneimaju ogromnu va`nost, kako posvojoj ukupnoj povr{ini od skoro50 % dràvnog teritorija, tako i posvojim op}ekorisnim funkcijama imaterijalnim dobrima kojima traj-no alimentiraju na{u zajednicu.

su stvoreni uvjeti za stabilan razvoj {umarstva, {topotvr|uju i pro{logodi{nji poslovni rezultati, a trenddobroga gospodarenja nastavlja se i ove godine. Di-rektor Beuk posebno je podvukao va`nost ljudskihresursa u cjelokupnoj poslovnoj politici tvrtke te zna-~enje predstoje}ih promjena u kojima }e se stimuliratiuspje{an rad. Prisutnima su se obratili i ùpan Karlo-va~ke ùpanije Ivica Horvat te voditelj Uprave {umaKarlovac Zoran S a b l j a r i } , koji je svima poèlio daim “Karlovac i ~etiri rijeke ostanu u lijepom sje}anju, anatjecateljima naklonost boìce sre}e”.

Zadatak je ovakve manifestacije da dâ vjeran i sve-obuhvatan prikaz stanja na{ega {umarstva, na{ihstremljenja i na{ih mogu}nosti, da se ono i dalje sklad-no razvija na dobrobit cijele zajednice, a ponajvi{e nadobrobit na{ih {umara. Iz op{irnog programa ove ma-nifestacije, razli~itosti njenih sadràja, njihove kvalite-te, kao i rezultatima koje postiè ova djelatnost moèse s velikom sigurno{}u re}i da hrvatsko {umarstvoima povoljne uvjete za daljnji uspje{an razvoj, osigu-ravaju}i pritom optimalan uzgoj, za{titu i kori{tenjena{ih {uma.

Neka sve popratne manifestacije koje su se odràleovih dana i cjelokupna {umarska politika ide u tomsmjeru. Svim sudionicima, gostima i takmi~arima ̀ elimpuno uspjeha i ugodne trenutke na Danima hrvatskoga{umarstva u Karlovcu 2005. godine, te progla{avam 6.natjecanje sjeka~a Hrvatskih {uma otvorenim.

Na va`ne jubileje hrvatskoga {umarstva prethodnoje podsjetio i direktor Hrvatskih {uma Darko B e u k ,koji je posebno istaknuo va`nost stvaranja jedinstve-nog poduze}a u ratnim uvjetima prije 15 godina. Time

Franc @alac i Bjelovar pobjedniciFranc @alac (Bjelovar) u pojedina~noj te Uprava {u-

ma Bjelovar u ekipnoj konkurenciji pobjednici su 6. na-

Slijeva: Ilija [ari}, Franc @alac i Niko Luka~

337

tjecanja sjeka~a Hrvatskih {uma odrànog 18. lipnja nanovoure|enom poligonu uz rijeku Koranu u Karlovcu.

Franc @alac tako je obranio titulu najboljeg s natje-canja u Vinkovcima 2003. i u Karlovcu na 6. dràvnomnatjecanju sjeka~a po drugi puta s osvojenih 886 bodo-va bio najuspje{niji. Iza njega bila su dva Vinkov~ana,Ilija [ari} s 846 i Niko Luka~ s 843 boda. Iza pobjedni-~ke mom~adi Bjelovara, koja je sakupila 2518 bodova,drugi su bili Vinkov~ani s 2492 boda ispred Uprave {u-ma Zagreb, koja je s 2345 bodova obranila svoju visokutre}u poziciju s posljednjeg natjecanja u Vinkovcima.

Progla{njem pobjednika i podjelom nagrada okon-~ani su Dani hrvatskoga {umarstva, tradicionalne {u-marske manifestacije koja je u Karlovcu potrajala od11-18. lipnja. Pobjednicima, ali ne samo njima, pripalesu nagrade brojnih sponzora kao i Hrvatskoga sindika-ta {umarstva.

Ni jedno natjecanje sjeka~a dosad nije se odvijalopred tolikom brojem ljudi i to je ve} prvi uspjeh doma-}ina! Oko 3000 {umara i gostiju okupiralo je prostor re-zerviran za poznate “Karlova~ke dane piva”, a poligonje bio smje{ten uz samu Koranu. U posebnim {atorimatradicionalno su se svojom gastronomsmkom ponudompredstavile sve uprave, neke, kao Sisak i svojim kul-turno povijesnim znameninostima (prikaz povijesti ko-vanog novca!), ali i brojni gosti ([umarski Institut,[umarska {kola Karlovac, H[D) i drugi, gosti iz ê{kete poslovni partneri. Bio je tu i veliki {ator (da brojnisudionici i gosti u sparnom i te{kom ljetnjem danu ne biostali gladni i èdni!) te tek ne{to manji {ator Uniko-merca. Bilo je i posebnih promotivnih doga|anja, orga-niziranog natjecanja za posjetitelje u piljenju trupcadvoru~nom pilom i presjecanju oblice sjekirom, bilo je ikupanja u Korani. Nije nedostajalo ni glazbe. Uz tradi-

Pobjedni~ka ekipa U[P Bjelovar (slijeva: F. @alac, S. Ivezi}, voditelj U[P Bjelovar, A.Vugri}, D. Kitoni} i D. Pauli}, vo|a ekipe Na Dubovcu

cionalno veseli poè{ki {tand tambura{i su bili i na za-greba~kom, pa pod {atorom {umarije Ivanska koja jepratila svoje sjeka~e (!) te pod jo{ nekima.

Karlov~ani su, vidjelo se na svakom koraku, a po-sebno tijekom svih prethodnih doga|anja, uloìli punotruda kao bi gradu Karlovcu predstavili {umarstvo i {u-marsku struku. Animirali su {kole, organizirali slikarskeradionice, priredili prigodne izlo`be i programe (nesva-kida{nji i zanimljiv je bio Vlastelinski sajam u staromgradu Dubovcu!). Velik broj prisutnih, kona~no, potvr-|uje da su u potpunosti uspjeli. Jedini (mali) problem jenedostatak kapaciteta za no}enje u gradu, no to je ipakzanemarivo u odnosu na sve {to se vidjelo.

Suci su besprijekorno odradili svoj posao, {to jebitno, tako da sredi{nji sud za àlbe nije niti imao pos-la. To je bilo i za o~ekivati, budu}i da je to ve} uhodanaekipa koju je te{ko iznenaditi!

Informatika je tako|er bila na visini zadataka, po-daci su bili brzo obra|ivani, no najve}i dio posla infor-mati~ari su odradili prije natjecanja – bila je to izradaakreditacijskih kartona na {to je potro{eno iznimno pu-no truda i vremena.

Trka u dvojeNastavljena je trka u dvoje za primat izme|u Bjelo-

vara i Vinkovaca i to nije ni{ta novo. I zagreba~ka Upra-va drì visok standard (ponovno tre}a, kao i u Vinkovci-ma). U odnosu na prethodno natjecanje najvi{e je palaKoprivnica (s 4. na 11. mjesto, no ove je godine imalanajbolji {tand od svih dosada{njih!). Istovjetan, aliobratan slu~aj je Poèga koja je napravilila najve}iskok, s 11. na 4. mjesto, a Spli}ani su iznenadili i nekesjeka~ki jake uprave. Standardno se drè Delnice, Novagradi{ka, Karlovac. Jasno je da su rezultati i plasmanodraz toga koliko tko ulaè i pridaje va`nosti natjecanji-

ma, kao uostalom i u svakom sport-skom natjecanju.

Franc @alac izrasta u {ampiona,a kada bi se njegovima odli~jimadodala i dva prva mjesta Darka

338

Pauli}a (u Kinkovu i Senju), tako|er iz Ivanske, a sadavo|e ekipe Bjelovara, sama {umarija mogla bi napravi-ti malu izlo`bu medalja!

Po disciplinamaVi{e pobjednikaU sedam slu`benih disciplina koje su se bodovale idvije neobavezne bilo je vi{e pobjednika. F. @alac bioje najbolji u dvije discipline, u jo{ jednoj je postoljedjelio s Luki}em), a vrlo uspje{an bio je i M. Jur~in(Zagreb) s dvije pobjede.Okretanje vodilice1. F. @alac 102 boda, 2. M. ]orkovi} 100 bodova, 3. I. [ari} 98 bodova.Kombinirano prepiljivanje trupca1. F. @alac 206, 2. I. âkali} 205, 3. I. [ari} 203Podpiljivanje stabla (zasjek)1. I. Maligec 159, 2. D. Jakovljevi} 156, 3. I. âkali} 155Kona~no podpiljivanje stabla1. I. Luki} 145,

2. F. @alac 145, 3. A. Vugri} 142Obaranje na balon1. B. Jakovljev} 45, 2. B. Barkovi} 45, 3. A. Kvar 45Prepiljivanje trupaca na podlozi1. M. Jur~in 139, 2. A. Vugri} 146, 3. T. Ku~ini} 135Kresanje grana1. M. Jur~in 139, 2. N. Puri} 135, 3. J. ]osi} 132 U neobaveznim disciplinama, u tradiciji nekada{-njih {umara, oblicu su sjekirom najbrè presjekli I.Luki} (14,1 sek.), D. Zrni} za 18,1 sek, pa J. Bjonda za18,2 sek itd.U ga{enju po~etnog poàra najuspje{niji je bio P.Jozi} (68 bodova), ispred J. ]osi}a s 66 i R. Ivo{evi}a s62 boda.

Tekst i fotografije:M. Mrkobrad

2. BJELOVARSKI SALON FOTOGRAFIJE “[UMA OKOM [UMARA”U povodu Dana hrvatskoga {umarstva, Gradski mu-

zej Bjelovar doma}in je 2. bjelovarskog salona fotogra-fije “[uma okom {umara”, koji je otvoren 17. lipnja itraje do 7. srpnja. Salon su pred dvjestotinjak uzvanika,

@eljko Gubijan – Godina platane

339

autora i gostiju otvorili Dubravko A d a m o v i } , akad.slikar, v. d. ravnatelja Muzeja i Dalibor B a k r a n , dipl.ing. {um., predsjednik H[D Ogranak Bjelovar. Nagradei pohvale objavio je Berislav R u b ~ i } , dipl. ing. el.,predsjednik Ocjenjiva~kog suda. Izme|u 218 pristiglihfotografija od 28 autora s podru~ja 11 uprava {uma, Di-rekcije H[ i [umarskog instituta, Ocjenjiva~ki sud jeodabrao 165 fotografija od kojih je nagradio: Grandprix izlo`be dodijeljen je prvonagra|enoj seriji foto-

grafija “Godina platane” autora @eljka G u b i j a n a .Za seriju fotografija

I. Nagrada: @eljko Gubijan – [umarija Vrbovec zaseriju “Godina platane”

II. Nagrada: Hrvoje Ujlaki – U[P Zagrab za seriju“Crno – zlatno dru{tvo”

III.Nagrada: Jerko Gudac – [umarija Opatija za seriju“Putovanje prirodom”

Bojan Greguri}[umska ~ipka

Goran Dori}Labudovi u posjeti

Goran CajzekAutoportret

I. Nagrada: II. Nagrada: III. Nagrada:Za pojedina~ne fotografije

Pohvala: @eljko Kastner – [umarija Ravna Gora za fotografiju “Sje}anja“

Pohvala: Josip [vaco – [umarija Repa{ za fotografiju “Vapaj Drave“

Ostali autori su: Branko Sita{ – U[P Na{ice, Mla-den Svr`njak – [umarija Ivanec, Davorin Krakar –U[P Po`ega, Ivica Fliszar – U[P Po`ega, Milan Mod-ri} – [umarija Krasno, Dario Majnari} U[P Delnice,@eljko Vinkovi} – U[P Bjelovar, Slavica Grguri} Paj-ni} – U[P Delnice, Oliver Vlaini} – U[P Karlovac,

Domagoj Dev~i} – [umarija Krasno, Hrvoje Ben{i} –[umarija Veliki Gr|evac, Martina Pavi~i} – U[P Bje-lovar, Krunoslav Ara~ – U[P Koprivnica, Sre~ko Pe-tranovi} – U[P Delnice, Pavle Vratari} – umirovljenidjelatnik H[, Dragomir Pfeifer – U[P Osijek, MarinaMami} – U[P Bjelovar, Dalibor Bakran – [umarija Ve-liki Gr|evac, Milan Presa~an Arvay – U[P Bjelovar iTomislav Dubravac – [umarski institut.

Na ovogodi{njem su Salonu, sa 40 fotografija, kaogosti, sudjelovali i ~etvero kolega {umara iz Slovenije:

Hrvoje T. Or{ani}Jelka

Janez Kone~nikHermelin

Stanko PelcVepar

[pela Habi~Iz drugega sveta

340

[pela Habi~, Janez Kone~nik, Hrvoje T. Or{ani} iStanko Pelc.

Kao nagradu za pro{logodi{nji uspjeh, dobitnicaGrand Prix-a @eljka Bakran – U[P Bjelovar priredilaje svoju prvu samostalnu izlo`bu u sklopu Salona.

Izlo`be fotografija ve} su tradicionalna aktivnostbjelovarskog Ogranka povodom Dana hrvatskog {umar-stva. Od 1998. – 2003. izlo`ba “[uma okom {umara“odràvala se u atriju Gradskog muzeja a autori su bili~lanovi Ogranka i zaposlenici s podru~ja U[P Bjelovar.Ravnatelj Muzeja, gospodin Dubravko Adamovi} –akademski slikar, sugerirao nam je i ponudio da izlo`bu2004. godine postavimo u galeriju “Nasta Rojc“, priz-

natom izlo`benom prostoru u Republici Hrvatskoj, naj-ve}em i najljep{em izlo`benom prostoru kojim Muzejraspolaè, da se imenuje Ocjenjiva~ki sud i dodijelinaziv 1. bjelovarski salon fotografije “[uma okom {u-mara“. Upravni odbor Ogranka objeru~ke je prihvatiosugestiju i pozvao ~lanove H[D-a iz cijele Hrvatske daprijave svoje fotografije. Za sudjelovanje na 2. salonuuz ~lanstvo H[D-a pozvani su i svi zaposleni i umirov-ljeni djelatnici Hrvatskih {uma, a 3. Salon }e, nadamose, prije}i i granice Hrvatske, te postati Me|unarodnibjelovarski salon fotografije “[uma okom {umara“.

@eljko Gubijan

PRETPRISTUPNI PROGRAMI EUROPSKE UNIJE I MOGU]NOSTI NJIHOVE PRIMJENEPotrebe Republike Hrvatske za stranom pomo}i

Sporazumom o stabilizaciji i pridruìvanju, Repu-blika Hrvatska obvezala se na koordinaciju aktivnostioko projekata financiranih iz stranih izvora. Ta je obve-za izri~ito sadràna u to~ki 109. SSP-a koja navodi da}e zbog omogu}ivanja optimalne uporabe raspoloìvihsredstava stranke osigurati da doprinosi Zajednice bu-du ostvareni u uskoj koordinaciji s doprinosima iz dru-gih izvora, poput dràva ~lanica, drugih zemalja i me-|unarodnih financijskih institucija, te da }e redovitorazmjenjivati informacije o svim izvorima pomo}i.

Republika Hrvatska je 18. lipnja 2004. godine dobilastatus kandidata za ~lanstvo u Europskoj uniji, ~ime jojse otvara i mogu}nost kori{tenja sredstava pretpristup-nih fondova Europske unije. Pristupni pregovori po~et}e bilateralnom me|uvladinom konferencijom izme|uRepublike Hrvatske i Europske unije. To je povijesnidoga|aj za na{u zemlju, ali i svojevrstan pozitivan poti-caj cjelokupnom podru~ju jugoisto~ne Europe i ostalimzemljama u procesu stabilizacije i pridruìvanja.

Dokument, pod nazivom Potrebe RH za stranompomo}i u procesu pristupanja EU od 2004. do 2006.godine (PSPPP), prva je slu`bena sustavna procjena re-zultata dosada{nje i teku}e inozemne tehni~ke pomo}i,projekata i programa ulaganja u Republiku Hrvatsku.PSPPP predstavlja analizu sektorskih potreba i priori-teta koja bi trebala osigurati temeljne podatke za cjelo-kupnu nacionalnu strategiju kori{tenja inozemne po-mo}i u trogodi{njem razdoblju. Cilj je dokumenta osi-gurati podlogu za razgovore sa stranim donatorima omogu}nostima dodjele njihove pomo}i.

Djelotvorno trì{no gospodarstvo uvjet je ulaska uEU, ali istovremeno i cilj tranzicije iz sustava centrali-ziranog upravljanja. Stoga se u slu~aju ve}ine zemaljasrednje i isto~ne Europe proces integriranja preklapa stranzicijom ili predstavlja njezin nastavak. Pove}anakonkurentnost sa zemljama EU usko je povezana s

gospodarskom globalizacijom koja se odraàva i nazemlje srednje i isto~ne Europe, pa stoga nije uvijekmogu}e razdvojiti posljedice tranzicije od u~inaka pris-tupanja Europskoj uniji i globalizacije. Zemljama sred-nje i isto~ne Europe pristupanje Europskoj uniji donosigospodarsku korist, ali i tro{kove. Najzna~ajnije koristisu: pove}ana liberalizacija trì{ta, pove}ana izravnastrana ulaganja i pristup fondovima EU te stroì stan-dardi za za{titu okoli{a. Tro{kovi }e uglavnom biti po-vezani s dislociranjem radnika iz onih industrijskih gra-na koje su nekonkurentne na jedinstvenom trì{tu te suvo|enjem regulative o za{titi okoli{a i sli~no.

Va`no je naglasiti da }e Hrvatska morati financijskidoprinijeti prora~unu EU za sudjelovanje u svakompojedinom programu, pri ~emu postoji mogu}nost su-financiranja sudjelovanja iz pretpristupnog programaPhare u iznosu od 75 % ~lanarine, s time da ukupan iz-nos namijenjen za sufinanciranje u programima Zajed-nice iz Phare programa ne moè prije}i 10 % iznosanacionalne komponente Phare programa (za 2005. go-dinu, ne smije prije}i iznos od 6 milijuna eura).

Postoji mogu}nost da se u odre|ene programe za-jednice uklju~e i hrvatske tvrtke kao koordinatori poje-dinih projektnih prijedloga koji su izra|eni u suradnji sprojektnim partnerima. Druga mogu}nost kroz koju semoè uklju~iti poslovni sektor je potpora tvrtkamakroz financiranje projekata od europskih interesa. Pro-grami zajednice kroz koje se nude takve mogu}nosti suMarco Polo, [esti okvirni program, Program zajedniceza potporu malim i srednjim poduzetnicima.

Sve zemlje kandidati trenutno su korisnici pomo}iEU iz pretpristupnih fondova, a po ulasku u EU bit }ekorisnici strukturnih fondova. Uz uvjet da se njima pri-mjereno upravlja, pomo} iz tih fondova moè znatnodoprinijeti regionalnom razvoju, kao i gospodarskomrazvoju uop}e.

341

Uz izazove s kojima su u procesu integracije suo~e-ne zemlje srednje i isto~ne Europe, mogu}e je izdvojitii nekoliko pitanja koja predstavljaju izazove za samuEU u procesu pro{irenja na istok.(1)Nedostatnost instrumenata EU (strukturalni fondo-

vi) u suo~avanju s regionalnim nejednakostimaunutar EU nakon priklju~enja zemalja kandidata. Tiinstrumenti, naime, preferiraju stare u odnosu nanove ~lanice.

(2)Problem pove}ane nejednakosti unutar pojedinihnovih ~lanica nakon ulaska zemalja srednje i isto~-ne Europe. Ove nejednakosti mogu biti izvor dru{-tvenih kriza, a time i smanjene podr{ke integraciji.

(3)Poljoprivreda, zbog pove}anja cijena u zemljamasrednje i isto~ne Europe.

(4) Ilegalna imigracija u EU, koja }e se mo`da pove}atiu pro{irenoj EU.

(5) Institucionalna prilagodba EU kako bi bila spremnaprimiti nove ~lanice.

(6)Problem upravljanja procesom pro{irenja, gdje }eneke zemlje znatno zaostajati za drugima pri ulaskuu EU.Primjer: ê{ka, Ma|arska, Poljska, Slova~ka, Slo-

venija, Bugarska i RumunjskaU zadnjih nekoliko godina zemlje srednje i isto~ne

Europe pro{le su kroz socioekonomske promjene, pri-bliìle se EU te i{le ukorak s globalizacijom. Ovi pro-cesi odvijali su se istovremeno, tako da nije uvijek mo-gu}e odvojiti tro{kove i koristi priprema za integracijuu EU od tro{kova i koristi transformacije i globalizaci-je. Ovi potonji pojavili bi se ~ak i da integracija u EUnije bila prioritetni cilj.

Proces pripreme za priklju~enje zemalja srednje iisto~ne Europe Europskoj uniji u{ao je u kvalitativnonovu fazu. Politi~ka, gospodarska i dru{tvena transfor-macija dosegla je kriti~nu to~ku kad se promijene tre-baju provesti u do tada netaknutim i politi~ki osjetlji-vim sferama te stvoriti uvjeti za odrìvi razvoj. Kakopregovori napreduju i ulaze u sve vi{e tehni~kih deta-lja, tako sve vidljivijima postaju razlike u mogu}nosti-ma pojedinih kandidata da se prilagode zahtjevima EU.

Iako su Bugarska i Rumunjska ve} potpisale spora-zum o priklju~ivanju prema kojem bi EU dru{tvu tre-bale pristupiti 2007. njihovo pridruìvanje u tom rokujo{ uvijek nije potpuno sigurno, te bi se u slu~aju nepo-{tivanja odredbi navedenog sporazuma moglo odgoditina godinu dana. Eventualna odgoda bi sa sobom povu-kla i znatne financijske gubitke.

Prema procjenama, ta zemlja bi u slu~aju nepristu-panja u predvi|enom terminu izgubila 800 milijunaeura. No, unato~ nekim suprotnim tvrdnjama, nije iz-vjesno da }e se tako ne{to ostvariti. U prilog tome go-vore i informacije da je Bugarska gotovo u potpunostiuspjela iskoristiti sredstva iz pretpristupnih fondovaSAPARD i Phare, dok je s ISPA-om ne{to teà situaci-ja jer su se pojavili problemi pri izgradnji cesta zbognacionalizacije zemlji{ta.

Raniji ulazak u EU zna~i i raniju mogu}nost kori-{tenja fondova i stvaranja pobjednika. Fondovi se tre-baju investirati u one zone koje imaju najve}i potenci-jal, a one su naj~e{}e razvijenije, ali ne nu`no i najraz-vijenije zone. Ovakav pristup moè kod stanovnikamanje razvijenih podru~ja dovesti do osje}aja da su re-lativni gubitnici, iako }e, naravno, i oni imati koristi odfondova.

IZAZOVI ZA EU

Prioriteti prilagodbe EUPomo} Europske unije ~ini ve}inu pomo}i koja sti-

è u Hrvatsku. Ona je usmjerena na podru~ja definira-na u Europskom partnerstvu i Mi{ljenju Europske ko-misije te uklju~uje pomo} u gospodarskom sektoru, ja-~anju uprave. U zaklju~cima Mi{ljenja utvr|eni su slje-de}i klju~ni prioriteti u provedbi pravne ste~evine Za-jednice te se navode po redu va`nosti:1) okoli{ – bit }e potrebni znatni napori, uklju~uju}i

zna~ajna ulaganja i ja~anje upravne sposobnosti zaprovedbu zakonodavstva;

2) socijalna politika i zapo{ljavanje, poljoprivreda, te-lekomunikacije i informacijska tehnologija, regio-nalna politika, pravosu|e i unutarnji poslovi, trì{-no natjecanje, slobodno kretanje roba, osoba i uslu-ga – morat }e se uloìti prili~ni napori u cilju uskla-|enja zakonodavstva;

3) pravo trgova~kih dru{tava, ribarstvo, promet, ener-gija, za{tita potro{a~a i zdravlja, carinska unija i fi-nancijska kontrola – moraju se uloìti odre|eni na-

pori kako bi se osigurala sukladnost s pravnom ste-~evinom Zajednice.Treba uzeti u obzir da fondovi pomo}i EU ne obu-

hva}aju pomo} za unaprje|enje osnovnog {kolstva isocijalnog sektora. Stoga su {kolstvo, zdravlje i pomo}socijalno ugroènim skupinama podru~ja u kojima Hr-vatska traì ve}u pomo} drugih donatora. Sljede}a po-dru~ja drè se mogu}im strate{kim ciljevima inozemnepomo}i:• pomo} u pruànju socijalne za{tite na podru~jima

posebne dràvne skrbi;• potpora reformi zdravstva;• ja~anje upravnih struktura za koordinaciju progra-

ma socijalne sigurnosti;• ja~anje i potpora suradnji izme|u nevladinih udru-

ga i dràvnih institucija;• davanje ve}e pomo}i za sudjelovanje u me|unarod-

noj istraìva~koj suradnji;• potpora projektu e-Hrvatska.

342

Pretpristupni programi (PHARE, ISPA i SAPARD)pokrenuti su od Europske komisije, s ciljem pomo}idràvama korisnicama tijekom priprema za ~lanstvo uEuropskoj uniji te njihovu pripremu za kori{tenje fon-dova namijenjenih dràvama ~lanicama Unije. Slije-dom stjecanja statusa kandidatkinje za ~lanstvo u Eu-ropskoj uniji u lipnju 2004. godine, Republika Hrvat-ska nakon dono{enja Pretpristupne strategije od Europ-ske komisije, 6. listopada 2004. godine postaje korisni-com pretpristupnih programa.

Pretpristupni program PHARE (franc. Pologne –Hongrie: assistance á la restructuration économiqe) na-mijenjen je ja~anju institucija kako bi one mogle u~in-kovito funkcionirati unutar Europske unije i provoditinjenu pravnu ste~evinu, te ja~anje socijalne, ekonomskekohezije u dràvi kandidatkinji. Sredstva iz programaISPA (eng. Instrument for Structural Policies for Pre –Accession) osiguravaju financijsku podr{ku pri primje-

ni zakonodavstva u podru~ju za{tite okoli{a i ulaganji-ma u prometnu infrastrukturu, a program SAPARD(eng. Special Accession Programme for Agriculture andRural Development) namijenjen je za podru~je poljopri-vrede i poticanje ruralnog razvoja.

Pretpristupni programi predvi|eni su za prora~un-sko razdoblje Europske unije do kraja 2006. godine,kada bi trebali biti zamijenjeni jedinstvenim pristupniminstrumentom IPA (eng. Instrument for Pre – accessionAssistance).

Europska unija je u Hrvatskoj iz pretpristupnih fon-dova iz prora~unske 2005. godine osigurala 105 mili-juna eura (80 milijuna za PHARE i 25 milijuna zaISPA-u), a u sklopu prora~una za 2006. godinu 140 mi-lijuna eura (80 milijuna za PHARE, 35 milijuna zaISPA-u i 25 milijuna za SAPARD).

Pretpristupni programi – mogu}nosti za poslovnu zajednicu

PHAREPoticanje razvoja malog i srednjeg poduzetni{tva va-

àn je element komponente promicanja gospodarske isocijalne kohezije, ponajprije stoga {to se ono smatraklju~nim ~imbenikom regionalnog razvoja i va`nim ele-mentom restrukturiranja gospodarstva, smanjenja ne-zaposlenosti i ja~anja regionalne konkurentnosti. Po-dru~ja suradnje na podru~ju ekonomske i socijalne ko-hezije s naglaskom poduzetni~ke aktivnosti u PHAREprogramu obuhva}aju sufinanciranje istraìvanja trì-{ta, promociju proizvoda, studijska putovanja, pomo}pri izlaganju na sajmovima, edukaciju i obuku, pomo}pri primjeni novih znanja i tehnologija. Treba naglasitida kroz program PHARE nije mogu}e dobivanje izrav-nih financijskih iznosa preko 100 000 eura za pojedinemale i srednje poduzetnike i obrtnike. Naime, pravilaEuropske unije o dràvnim potporama ne dopu{taju na-ru{avanje slobodne trì{ne utakmice i dovo|enje jednog

gospodarskog subjekta u prednost nad drugim. Ukupnasredstva na raspolaganju Hrvatskoj su u iznosu od 80milijuna eura u 2005. godini i isto toliko u 2006. godini.Oko 30 % sredstava namijenjeno za tehni~ku pomo} zaja~anje dràvne uprave i institucija, a oko 70 % sredstavanamijenjeno pobolj{anju regulatornog okvira za proved-bu acquisa te promicanje ekonomske i socijalne kohe-zije, te sufinanciranje investicijskih projekata do 75 %.

Krajnji korisnici su tijela dràvne uprave i javna po-duze}a, te privatni poduzetnici u komponenti gospo-darske i socijalne kohezije kada se ispune uvjeti za nje-zino otvaranje. Mogu}nosti za poduze}a ostvaruju ukomponenti gospodarske i socijalne kohezije kada seispune uvjeti za njezino otvaranje.

Interreg – Inicijativa ZajedniceU inicijativi Europske zajednice (EZ) Interreg, pro-

jektni partneri iz RH aktivno sudjeluju u sve tri linijeA, B, C: 1) linija IIIA Trilaterala Slovenija – Ma|arska– Hrvatska, 2) IIIA Jadranska pograni~na suradnja, 3)IIIB CADES i 4) IIIC linija, dok se privatne tvrtke mo-gu pojavljivati isklju~ivo u kategoriji partnera koji uokviru provedbe projekta ne ostvaruju nikakvu finan-cijsku dobit, tj. profit. Dakle, u provedbi projekata, pri-vatne tvrtke provode neprofitne aktivnosti definiraneunutar pojedinog projekta.

Na temelju postoje}eg iskustva u radu s Inicijati-vom EZ do sada su se u inicijativi Interreg kod nas pri-javljivale privatne tvrtke, jer nije bilo bespovratnih

sredstava za izravno sudjelovanje partnera iz RH, pashodno tome niti obveza ili formalnog okvira. Op}eni-to uzev{i, projekti unutar inicijative Interreg usmjerenesu na stvaranje javne dobrobiti prostora na kojemu seimplementira pojedini projekt. Ciljevi inicijative Inter-reg su teritorijalna integracija putem prekograni~ne,transnacionalne i me|unarodne suradnje, stvaranjemreà suradnje, kori{tenje iskustava europskih regijaza podru~je RH, izrada zajedni~kih razvojnih strategi-ja, promicanje interesa RH.

343

Program ISPA (Instrument za strukturne politike upretpristupnom razdoblju) slu`beno je pokrenut 1.travnja 2000. godine, s ciljem pruànja pomo}i Europ-ske unije dràvama kandidatima u pripremama za ~lan-stvo u podru~ju prometa i za{tite okoli{a. Za razdobljeod 2000. do 2006. godine programu }e biti dostupno1,04 milijarde eura (prema cijenama iz 1999. godine),a u Europskoj je komisiji za njega zaduèna Op}auprava za regionalnu politiku. Glavni su prioriteti ovogprograma priprema dràva kandidata u podru~jimaobrazovanja o politikama i procedurama Europske uni-

je, pomo}i u dostizanju standarda EU u za{titi okoli{a,te pro{irenja i povezivanja s transeuropskim promet-nim mreàma.

Ukupna sredstva na raspolaganju Hrvatskoj su 25 mi-lijuna eura u 2005. godini te 35 milijuna eura u 2006. go-dini. Raspodjela sredstava vr{i se na sufinanciranje in-vesticijskih projekata do 75 % (iznimno 85 %) minimal-ne vrijednosti 5 milijuna eura. Krajnji korisnici su tijeladràvne uprave i javna poduze}a te lokalne samouprave.

ISPA(Instrument for Structural Policies for Pre-Accession/l’Instrument structurel de préadhésion)

SAPARD(Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development/Programme spécial d’adhésion pour l’agriculture et le développement rural)SAPARD je posebni pristupni program Europske

unije za poljoprivredu i ruralni razvoj namijenjen drà-vama kandidatima za ~lanstvo u EU. Cilj je ovog pro-grama pomo}i dràvama kandidatima u rje{avanju pro-blema strukturnih prilagodbi u njihovim poljoprivred-nim sektorima i ruralnim podru~jima te pruànje pomo-}i u provedbi pravne ste~evine Zajednice u podru~juzajedni~ke poljoprivredne politike te svog relevantnogzakonodavstva. Program je pokrenut po~etkom 2000.godine, a dràve kandidati imaju ga pravo koristiti svedo priklju~enja Uniji. Financijska pomo} iz SAPARDfonda ispla}uje se projektima usmjerenim na sljede}apodru~ja: ulaganje u poljoprivredne posjede, razvojsela podr{ka udruènjima poljoprivrednih proizvo|a~a,pobolj{anje kvalitete tla, ja~anje prerade i marketingapoljoprivrednih i ribarskih proizvoda, diversifikacijaruralnih gospodarskih djelatnosti, razvoj i ja~anje rural-ne infrastrukture, tehni~ka pomo} pri pripremi i pra}e-nju projekata te kampanji informiranja javnosti, izo-brazba, pomo} udrugama proizvo|a~a, pobolj{anjeobradivih povr{ina i parceliranja, poljoprivrednih pro-izvo|a~a, aùriranje zemlji{nih upisnika, strukovnoobrazovanje i osposobljavanje, upravljanje vodama upoljoprivredne svrhe, po{umljavanje, podr{ka proizvo-|a~ima {umskih proizvoda, ulaganje u sustave kontrolekvalitete, opskrbljenost vodom, zemlji{ne knjige, tehni-~ka pomo} pri pripremi, provedbi i pra}enju provedbeprojekata, savjetodavna pomo} itd. Europska unijamoè financirati do 75 % ukupne vrijednosti projekta.Kod financiranja investicijskih projekata koji donoseodre|enu dobit 50 % sredstava financira se putem jav-nih potpora, od ~ega je udio Europske unije u financira-nju 75 %, a preostalih 25 % financira se iz nacionalnogprora~una (dakle iz prora~una Ministarstva poljoprivre-de, {umarstva i vodnog gospodarstva), dok preostalih50 % ukupne vrijednosti projekta financira krajnji ko-

risnik. Ukupna sredstva tog fonda na raspolaganju Hr-vatskoj od 2006. godine su 25 milijuna eura.

Kod financiranja mjera razvoja ruralne infrastruk-ture, u slu~aju Hrvatske, projekti se financiraju isklju-~ivo putem javnih potpora, od ~ega je udio EU-a 75 %ukupnih tro{kova, a preostalih 25 % sredstava ide iznacionalnog prora~una.

[to se ti~e financiranja mjera tehni~ke pomo}i, in-formiranja i promotivnih aktivnosti EU moè financi-rati do 100 % ukupne vrijednosti projekta.

SAPARD je isklju~ivo namijenjen privatnim podu-zetnicima u podru~ju poljoprivredne proizvodnje i pre-hrambene industrije, te izvo|a~ima javnih radova zaizgradnju lokalne infrastrukture kojom se unapre|ujeruralni razvoj. Najve}e mogu}nosti su za poduze}a upretpristupnim fondovima, jer su krajnji korisnici, ali iizvo|a~i projekata.

Iskustva zemalja korisnica SAPARD programa po-kazuje da ve}ina mjera cilja na modernizaciju poljopri-vrednih gospodarstava, kako bi njihovi proizvodi bilikonkurentni te zadovoljavali uvjete stupanja na zajed-ni~ko trì{te EU (sigurnost prehrambenih proizvoda,fitosanitarni standardi, marketing, za{tita potro{a~a,kontrola proizvodnih procesa, uvjeti rada). Slovenci suiskoristili SAPARD za izgradnju staja za krave muzarei uzgoj svinja te ulaganje u preradu kravljeg mesa. Na-dalje Slovenci su iskoristili SAPARD za pripremuinfrastrukture za razvoj ruralnog turizma.

Mogu}nosti za poduze}a u sva tri fonda nalaze se uosvajanju ugovora, odnosno u mogu}nosti da na natje-~ajima postanu izvo|a~i projekta u smislu nabave opre-me ili izvo|enja radova koji su predmet natje~aja.

344

Postoje zna~ajne razlike u razvoju pojedinih regijau Republici Hrvatskoj. Gospodarski poloàj, mogu}-nosti za poslovni razvoj, nezaposlenost, obrazovna idru{tvena pitanja zna~ajno se razlikuju unutar pojedi-nih dijelova Hrvatske. U pripremi je strategija regio-nalnog razvoja Hrvatske. U ovom trenutku jo{ nisu jas-no definirani ciljevi, prioriteti i mjere regionalne poli-tike za podru~je cijele dràve, nego samo za neka po-dru~ja, primjerice podru~ja posebne dràvne skrbi, ja-dranskih otoka i brdsko-planinskih podru~ja.

Osim toga, administrativne mogu}nosti za planira-nje i provedbu regionalnih razvojnih planova nedovolj-ne su. To se tako|er odnosi na programe prekograni~nesuradnje i programe me|uregionalne suradnje, s obzi-rom na budu}e kori{tenje sredstava EU.

Uzimaju}i u obzir zna~ajna ulaganja iz budu}ihsredstava EU, o~ekuje se inozemna pomo} pri izgrad-nji odrìvog sustava regionalnog razvoja, ali isto tako

prijeko je potrebno ja~anje institucionalnog okvira ipove}anje ulaganja za provedbu svih mjera u sektoru{umarstva.

Vladini strate{ki ciljevi za srednjoro~no razdobljemogu se svrstati u ~etiri glavne kategorije: razvoj gos-podarstva i poslovanja, reforma javne uprave, ulaganjau dru{tvo i vladavinu prava te pobolj{anje odnosa sme|unarodnom zajednicom. Teì{te Vlade RepublikeHrvatske bit }e i uspostava mjera za uspje{nu pripremumehanizama strukturnih fondova. Prioriteti su sljede}i:• uspostava potrebnih preduvjeta za sudjelovanje na

zajedni~kom trì{tu;• daljnje ja~anje pravosu|a kako bi se smanjio broj

nerije{enih slu~ajeva;• poticanje poduzetni{tva i razvoja poslovanja;• pripremanje institucija i krajnjih korisnika za u~in-

kovito kori{tenje pretpristupnih fondova i za budu-}e primanje strukturnih fondova.

Prioriteti u kori{tenju inozemne pomo}i

Preduvjeti za kori{tenje sredstava pretpristupnih programa• pisanje projekata u okviru prioriteta iz nacionalnih

strate{kih, razvojnih dokumenata; • predpristupno/Europsko partnerstvo, Nacionalni

program za usvajanje pravne ste~evine EU, Nacio-nalni razvojni plan;

• projekti moraju pridonositi strate{kim, razvojnimsmjernicama EU te pobolj{anju regulatornog oblikaza provedbu zakonodavstva.

Natje~ajna proceduraPrijavljivanje projekata na temelju objavljenih po-

ziva na dostavu prijedloga, natje~aja ili natje~ajne pro-cedurne dodjele bespovratnih sredstava (grant-ova).� natje~aji sadrè natje~ajnu dokumentaciju, upute

predlaga~ima, obrasce za dokumente i sve potpornedokumente;

� PRAG – prakti~ki vodi~ kroz procedure ugovaranjapomo}i EZ tre}im zemljama.

Preporuke za RH na temelju iskustva zemalja biv{ih kandidata:� Pravno urediti sustav kori{tenja programa pomo}i

Europske unije� Osigurati dovoljan broj stru~nih djelatnika unutar

jedinica za provo|enje projekata za rad na pripremii provedbi programa EU

� Kontinuirano obrazovati djelatnike jedinica za pro-vedbu projekata o projektnom ciklusu EK

� Osigurati horizontalnu koordinaciju me|u dràv-nim tijelima, i s nevladinim sektorom, tijekom pri-preme i provedbe projekata

� Pravovremeno osigurati sufinanciranje investicij-skih komponenti projekata (iz nacionalnog prora-~una ili putem zajmova me|unarodnih financijskihinstitucija)

� Pravovremeno ispuniti preduvjete za po~etak proje-kata (ustrojavanje institucija, usvajanje zakona, is-ho|enje gra|evinskih dozvola ili rje{avanje pravno-imovinskih pitanja prije sklapanja ugovora za izvo-|enje radova).

CILJEVI RAZVOJA I PRILAGODBE HRVATSKOG [UMARSTVAOp}i je cilj razvoja {umarstva predvi|en Nacional-

nom {umarskom politikom i strategijom i usvojen 17.srpnja 2003. godine, kojom se èli pove}ati doprinosnacionalnom gospodarstvu odrìvim gospodarenjem,

345

kori{tenjem i sveobuhvatnom za{titom {umskih resur-sa i bioraznolikosti, primjenjuju}i rezultate istraìva-nja, po{tivanje me|unarodnih norma i rezolucija, uva-àvaju}i prava i potrebe lokalne zajednice.

Cilju za{tite i o~uvanja biolo{ke raznolikosti, kao iodrìvog gospodarenja {umskim resursima i njihovoodrìvo kori{tenje, smatra se kori{tenje na na~in i uobimu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se odr-àva njihov potencijal, kao bi se udovoljilo potrebamai te`njama sada{njih i budu}ih generacija.

Prihva}aju}i usvojene propisane zakonske akte ipo{tuju}i smjernice odrìvog gospodarenja {umskim

ekosustavima, Hrvatske {ume d.o.o. kao poduze}e odop}eg dràvnog zna~enja, imaju pozitivan doprinos nesamo regionalnom razvoju, ve} i dru{tvenoj dobrobitisvih gra|ana u tranzicijskom okruènju koje nalaè pri-premu i prilagodbu prije ulaska u Europsku zajednicu.

Na temelju prihva}ene Nacionalne {umarske politi-ke i strategije pristupilo se i uskla|ivanju zakonodav-stva iz podru~ja {umarstva i lovstva sa smjernicama idirektivama EU te potpisanim me|unarodnim konven-cijama i rezolucijama. Uskla|ivanje {umarskoga i lov-noga zakonodavstva nalazi se u po~etnoj fazi, te su po-trebni daljnji napori kako bi se ono intenziviralo.

Prilagodba Nacionalnom {umarskom programu EUStrategija {umarstva EU prepoznata je kao jedan od

bitnih elemenata za me|unarodnu zajednicu, na~elimai preporukama koje }e biti implementirane kroz nacio-nalne {umarske programe i prilago|ene razvoju svakezemlje ~lanice.

Smisao Nacionalnog {umarskog programa je uskla-|ivanje nazivlja (termina) ~lanica kao proces zadnjih20 godina. Danas su termini postali va`ni u {irem smi-slu za postizanje odrìvog gospodarenja {umama.

Na me|unarodnoj razini, postoji sporazum oko ge-neralnih na~ela Nacionalnog {umarskog programa EUkojemu su prilago|eni Nacionalni {umarski programisvake pojedine zemlje ~lanice i zemlje kandidatkinje, sciljem razvoja i integracije u me|unarodnu mreù raz-mjene podataka. Predvi|ena mreà objedinila bi svepodatke o {umskim ekosustavima i implementirala ih ururalni razvoj, uvaàvaju}i socijalne, ekolo{ke i eko-nomske momente.

Strategija prilagodbe {umarskog sektora� Ja~anje upravnih struktura za planiranje, provo|e-

nje i pra}enje mjera politike {umarstva;� uspostava slobodnog (otvorenog) trì{ta drvnim i

nedrvnim proizvodima;� uspostava jedinstvene i aùrirane mreè podataka u

{umarskom sektoru;� razvoj ljudskih resursa {umarskog sektora u skladu

s europskim kriterijima;

� ja~anje razine svijesti i edukacija lokalnog stanov-ni{tva o potrebama provo|enja mjera protupoàrneza{tite;

� izrada metodologije izbora vrsta i na~ina po{umlja-vanja opoàrenih podru~ja;

� nastavak uskla|ivanja zakonodavstva sa zakono-davstvom EU.

Strategija prilagodbe regionalnog razvoja� Razvoj cjelovitoga pravnog okvira – uskla|enoga s

regionalnom politikom EU – za provedbu regional-ne politike;

� razvoj u~inkovitoga institucionalnog okvira za pla-niranje, programiranje, provo|enje, financiranje,nadzor i evaluaciju regionalnog razvoja;

� pripremanje Nacionalnoga razvojnog plana kaoprete~e budu}ega Jedinstvenog programskog doku-menta za strukturne fondove EU;

� pripremanje strategije i uspostava institucija za bu-du}a usmjeravanja strukturnih fondova EU namije-njenih regionalnom razvoju;

� osiguranje daljnje financijske potpore za projektena osnovi ROP-ova (Regionalnih operativnih pro-grama);

� razvoj ljudskih resursa u sklopu regionalne politike.

Horizontalne aktivnosti za integraciju u EU � Ja~anje sposobnosti i dodatno obrazovanje na po-

dru~ju izrade analize u~inaka integriranja RH u EUi u~inaka dono{enja i provedbe zakonskih i drugihpropisa uskla|enih s pravnom ste~evinom EU napravni i gospodarski sustav RH;

� organiziranje programa za podizanje javne svijesti;

� razvoj sustava prevo|enja u skladu s potrebama in-tegracije u EU;

� ja~anje sposobnosti radne skupine za pregovore sEU;

� ja~anje sposobnosti koordinacije programa finan-cijske pomo}i EU.

346

� po{umljavanje {umskih zemlji{ta� za{tita {uma � podizanje vi{egodi{njih nasada � kori{tenje sporednih {umskih proizvoda (plodova,

ljekovitog bilja, proizvodnja meda, kori{tenje bio-mase…)

� utjecaj na kvalitetu zraka� kori{tenje op}ekorisnih funkcija {uma � izgradnja {umskih komunikacija

� uzgoj i za{tita divlja~i� turizam � ruralni razvoj� priprema ljudskih potencijala u poduze}u, uklju~u-

ju}i ja~anje kadrovske popunjenosti i tehni~keopremljenosti

� provedba programa zapo{ljavanja osoba s umanje-nim tjelesnim sposobnostima.

Mogu}nosti za “Hrvatske {ume” d.o.o.

Temeljna na~ela prilagodbe EU� po{tivati ciljeve Nacionalne {umarske politike i

strategije koja uvaàva me|unarodne kriterije gos-podarenja i kori{tenje {umarskih resursa, uvaàva-ju}i na~ela odrìvog gospodarenja;

� definirati kratkoro~ne i srednjoro~ne prioritete u {u-marstvu koji omogu}uju prilagodbu;

� strate{kom prilagodbom pribliìti se odrednicama ismjernicama EU;

� predvidjeti promjene koje bi pobolj{ale upravljanje{umskim resursima.

Prioriteti prilagodbe� ja~anje kapaciteta za provedbu strategija u {umar-

stvu ~ime bi se stvorili potrebni uvjeti za prilagodbuodrednicama EU;

� stru~na edukacija djelatnika i njihovo sudjelovanjena me|unarodnim skupovima, ~iji je cilj prilagodbai uklju~ivanje RH u globalne procese;

� strukovno udruìvanje sektora {umarstva; � priprema strategije poduze}a za konkuriranje pret-

pristupnim i strukturnim fondovima;

� priprema ljudskih potencijala u poduze}u, uklju-~uju}i ja~anje kadrovske popunjenosti i tehni~keopremljenosti;

� formiranje i edukacija stru~nog odjela kompetent-nih stru~njaka za provedbu programa u projektnomciklusu EK;

� obuka stru~njaka za predava~e o pretpristupnimfondovima.

Organizacijska shema Odjela za pra}enjepretpristupnih i strukturnih fondova

Rukovoditeljodjela

InformiranjePra}enje

Me|unarodno-pravnih

legislativaStru~na suradnja Edukacija

Informativna funkcija Odjela� web - portal prati sve aktivnosti i informacije o kon-

kretnim projektima u okviru kori{tenja pretpristup-nih fondova vezanih za djelatnost poduze}a;

� ogla{ava aùrne podatke o natje~ajima, grantovimai pozivima na dostavu prijedloga unutar poduze}a;

� call centar, bro{ure, izravno kontaktiranje sa zapo-slenicima u poduze}u;

347

� interna platforma novih znanja i informacija. Pra}enje me|unarodno-pravnih legislativa� informiranje o pravnoj ste~evini EU te ju u~initi do-

stupnom i razumljivom u poduze}u;� identifikacija potreba poduze}a usmjerena na us-

pje{nu prilagodbu i uskla|ivanja s acqiu-em;� tuma~enje i rje{avanje mogu}ih nejasno}a u surad-

nji s nadle`nim institucijama.Identifikacija i stru~na suradnja

� Savjetodavna i stru~na pomo} za izradu projekata:• odabir idejnih prijedloga projekata• koordinacija izrade projekata• izrada aplikacija• pra}enje u svim fazama razvoja projekta

� Primjenjivanje europske prakse i uskla|enje s vlas-titim prijedlogom.Pra}enje i provo|enje edukacije

� obrazovanje zaposlenika u poduze}u;• o europskoj praksi i pravnoj ste~evini EU

• na~inu kori{tenja pretpristupnih fondova• modalitetu pisanja projekata

� suradnja s nadle`nim institucijama; � sudjelovanje na me|unarodnim seminarima s ciljem

usavr{avanja i specijalizacije za izradu projekata.Razvoj i priprema kadrovaU skladu sa predloènim, projekt je organiziran u

{est klju~nih zada}a:1. Pregled operativnog okruènja H[, 2. Interni pregled H[,3. Identifikacija mogu}ih opcija za pretpristupne i

strukturne fondove,4. Razvoj budu}e strategije, djelokruga i strukture H[

vezanih za pretpristupne i strukturne fondove,5. Razvoj Strate{kog akcijskog plana za pra}enje pret-

pristupnih i strukturnih fondova,6. Plan razvoja i edukacija ljudskih resursa.

Izbor osoblja za radna mjesta u organizacijskoj strukturiTo je posebno va`no pitanje za trgova~ko dru{tvo, a

ujedno je i glavni ~imbenik koji utje~e na uspjeh sve-ukupnog programa pra}enja pretpristupnih i struktur-nih fondova. Svrha tog procesa je izbor najprikladnijihosoba u trgova~kom dru{tvu s obzirom na njihova umi-je}a, kompetentnosti i relevantne kvalifikacije. Procesizbora treba biti objektivan i transparentan. Primijenje-na edukacija o Europskoj uniji i mogu}nostima natje-canja i izrade projekata za pretpristupne i strukturnefondove (u budu}nosti) potrebna je od nadle`nih insti-tucija, kako bi se osigurala dovoljna kompetentnost.

Svrha Odjela za pra}enje pretpristupnih i struktur-nih fondova je koordinacija i organizacija svih zapo-slenika unutar Dru{tva za {to bolju realizaciju predvi-|enih i odobrenih programa za maksimalnu korist “Hr-vatskim {umama” u potpunoj suglasnosti sa socijal-nim, ekolo{kim i financijskim politikama Dru{tva.

Klju~ne odgovornosti zaposlenikaOsobe postavljene na ova mjesta moraju biti stru~no

kvalificirane za uspje{nu realizaciju svih zadataka kojisu predvi|eni programom ovog dinami~nog odjela.

Potrebne osobine zaposlenika:• odli~ne organizacijske kvalitete• jasno razumijevanje poslovnih potreba• poznavanje komunikacijskih i prezentacijskih

tehnika• poznavanje rada na ra~unalu i engleskog jezika• predanost promjenama i stalnom unapre|ivanju

kvalitete• dokazane vje{tine dono{enja odluka• izvrsne vje{tine pregovaranja • razvijanje me|uljudskih odnosaProgramiranje i pravna podlogaUz sve navedeno va`no je prikazati na~in koordini-

ranja, pripreme i izradu projekata za navedene pretpris-tupne programe SAPARD, ISPA i PHARE koja je utvr-|ena potpisanim obvezama od Vlade RH.

SAPARDProgramiranje – Nacionalni plan za ruralni raz-voj (u pripremi).Pravna podloga – Vi{egodi{nji financijski sporazum

i godi{nji sporazumi o financiranju (potrebno potpisati).Vrsta provedbeDecentralizirana provedba programa (ex-post kon-

trola) – kontrola, ali i pla}anje nakon uspje{ne proved-be projekta.

Sudionici pri provedbi programa:Nacionalni du`nosnik zaduèn za ovjeravanje pro-

grama na ~elu Nacionalnog fonda (imenovan).Akreditirana SAPARD agencija (treba je ustrojiti).

348

Programiranje i pravna podlogaProgramiranje – Nacionalne strategije kori{tenja

ISPA programa za podru~ja za{tite okoli{a i prometa (upripremi).

Vrsta provedbeDecentralizirana provedba programa (ex-ante kon-

trola) – projekti se odobravaju prije provedbe projeka-ta, kontrola se odvija nakon zavr{etka projekta.

Sudionici pri provedbi programa:Nacionalni koordinator za ISPA program (imeno-

van).Nacionalni du`nosnik zaduèn za ovjeravanje pro-

grama na ~elu Nacionalnog fonda (imenovan).ISPA provedbena agencija/e (ustrojena, potrebno

osposobljavanje djelatnika).

ISPA

PHAREProgramiranje i pravna podlogaVi{egodi{nje programiranje s ciljem utvr|ivanja

razvojnih prioriteta i provedbenih mjera.• Pretpristupno/Europsko partnerstvo svake od drà-

va kandidatkinja, • Nacionalni program za usvajanje pravne ste~evine

Zajednice/Nacionalni program pridruìvanja EU,• Redovita izvje{}a Europske komisije o ostvarivanju

napretka u procesu pridruìvanja.Vrsta provedbeDecentralizirana provedba programa (ex-ante kon-

trola EK) – projekti se odobravaju prije provedbe pro-jekata, kontrola se odvija nakon zavr{etka projekta

Sudionici pri provedbi programa:Nacionalni koordinator pomo}i (imenovan) Nacionalni du`nosnik zaduèn za ovjeravanje pro-

grama na ~elu Nacionalnog fonda (imenovan)Provedbena agencija – Sredi{nja jedinica za finan-

ciranje i ugovaranje (ustrojena)Jedinice za provedbu projekata ustrojene pri krajn-

jim korisnicima (ustrojene)

Popis literature:1. Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruì-

vanje Europskoj Uniji – 2005. godina.2. Mi{ljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za ~lanstvo

u Europskoj uniji. 3. Sporazum o stabilizaciji i pridruìvanju.4. Nacionalna {umarska politika i strategija (usvojena

17. srpnja 2003. godine).5. The EU Forestry Strategy (The 4th MCPFE, Vienna,

2003).

6. Ciklus seminara “Abeceda EU-a”, koji obuhva}amodule “Osnove EU-a”, “Uvod u pravo EZ-a”, “Re-gionalna politika EU-a”, “Upravljanje projektnimciklusom”, “Pretraìvanje i pronalaènje dokumen-tacije EU-a“, “Europske integracije i prevo|enje” te“Uvod u ekonomsku politiku EU-a”.

Mr. sc. Marina Popija~, dipl. ing. {um.

OBNOVLJEN KAZALI[NI PERIVOJ U RIJECIBrojnim obnovljenim povijesnim parkovima, peri-

vojima i vrtovima diljem na{e zemje, poput parka Mak-simir u Zagrebu, spomenika “Lijepoj na{oj” u Zelenjakuu Hrvatskom zagorju, Novoj Gradi{ki, SlavonskomBrodu, Ivani} Gradu, Slatini i drugima, parkovni arhi-tekt, slikar akvarelist i {umarnik Dragutin K i { , dipl.ing. {umarstva ovih je dana dodao jo{ jedan – obnov-ljeni Kazali{ni perivoj u Rijeci ispred zgrade Hrvatskognarodnog kazali{ta “Ivan pl. Zajc”. Kako je rije~ o ob-novi jednog ambijentalnog i urbanisti~kog vanjskogprostora koji je ovdje bio podignut ravno prije 130 godi-na (1875) kada je, kako je na sve~anosti otvorenja 2.svibnja 2005. istakla intendantica kazali{ta Mani G o -t o v a c , ovdje bilo more i mukotrpnim nasipavanjem

izgra|en park, rekonstrukcija ove povijesne klasicis-ti~ko-secesijske matrice zahtijevala je minuciozno,rje{enje koje je mogao ponuditi samo umjetnik tipaDragutina Ki{a. U svom obra~anju brojnim Rije~animaarhitekt Ki{, uz zahvalu svojim suradnicima kolegamaAlanu O s l a k o v i } u , Tomislavu K o n t i } u i RuìciS a b l j i } , zahvalio se i ~elnicima Grada Rijeka koji suprepoznali zna~enje revitalizacije povijesne matrice, a{to se same obnove ti}e ”iskori{ten je klasicisti~ko-secesijski izraz u koji su inkorporirane moderne forme”.

Prema Hrvatskoj likovnoj enciklopediji (Zagreb2005) pejza`ni arhitekt Dragutin Ki{ ro|en je u Na{i-cama 18. 10. 1924. g. Na [umarskom odjelu Poljopri-vredno-{umarskog fakulteta u Zagrebu diplomirao je

349

Slika 1. Obnovljeni Kazali{ni perivoj ispred zgrade Hrvatskog na-rodnog kazali{ta “Ivan pl. Zajc” u Rijeci

(Foto: A. Frkovi})

Slika 2. Sredi{njim dijelom perivoja dominira spomenik zaslu`-nom rije~kom skladatelju i dirigentu Ivan pl. Zajcu

(Foto: A. Frkovi})

1955. g. Punih 30 godina (1956–1987) vodio Centar zapejza`nu arhitekturu Urbanisti~kog instituta Hrvatske,izradiv{i brojne programme i projekte za ure|enje jav-nih zelenih povr{ina i prirodnog okoli{a, od kojih – po-

Slika 3. Obnovom Kazali{nog perivoja do{la su do punog izraàjarasko{na pro~elja i fasade starih rije~kih zdanja

(Foto: A. Frkovi})

red onih spomenutih u uvodu isti~emo: oblikovanjepejzaà uz urbanisti~ki plan Conakryja (1962), ure|e-nje okoli{a vile “Zagorje” (1962–1964), memorijalnikompleks Jasenovac (1965) i dr. Bavi se i slikarstvom,slikaju}i akvarele na tragu impresionizma, lirski pro-zra~ne s mekim prijelazima (vedute Zagreba, Pariza).Plodan pisac, objavljuju}i ~lanke u stru~nim ~asopisi-ma (“Hortikultura”, “ôvjek i prostor”).

Sam ~in otvaranja obnovljenog perivoja protekao jeu duhu uspje{no insceniranog ugo|aja s kraja 19. st.Uz taktove klasi~ne glazbe kazali{nog orkestra s bal-kona kazali{ne zgrade, novo ure|enim {etnicama peri-voja prvi su pro{etali “puce i de~ki” u gra|anskim odi-jelima i sa suncobranima. Kako je tog svibanjskog pri-jepodneva dobrano ugrijalo sunce, gradona~elnik Voj-ko O b e r s n e l , pro{etav{i prvi u dru{tvu intendanticeMani Gotovac i ~ilog osamdesetgodi{njaka DragutinaKi{a, poèlio je da posa|eno drve}e {to prije izraste ukrupna stabla, kako bi jo{ vi{e mogli uìvati u hla-dovini njihovih kro{anja. Perivojem dominira ina~eve} od ranijc postavljen spomenik skladatelju i diri-gentu Ivanu pl. Zajcu (Rijeka 1832 – Zagreb 1914),koji je sada tu dobio ne samo novo mjesto, nego je iokrenut prema zgradi kazali{ta. Skulptura-fontana radDu{ana D ` a m o n j e ostala je na prostoru izme|u pe-rivoja i zgrade kazali{ta, a bit }c uskoro premje{tena najedno drugo mjesto u gradu.

Radove na obnovi i ure|enju Kazali{nog perivoja,uz ukupnu investiciju od pet milijuna kuna, izvela jetvrtka “Parkovi plus”. Ukupno je zasa|eno gotovo tritisu}e stabala, grmova te trajnog i sezonskog cvije}apreteìto submediteranske provenijencije. Kako bi seosigurao uspje{ni rast zelenila postavljen je sustav au-tomatskog navodnjavanja.

Alojzije Frkovi}

350

Dok su prije dvije godine (2003.) Hrvatske po{tesvoj ve} ustaljeni niz Hrvatska fauna posvetile glodav-cima (vidi [um. list 7-8/2003., str. 407-410) ove godineistovjetni niz posve}uju kornja{ima (Coleoptera), do-bro poznatim i {iroko rasprostranjenim kukcima, kojisu uspje{no zauzeli svaki tip stani{ta na kopnu. Smatrase da je svaki tre}i poznati kukac koji danas ìvi nazemlji kornja{. Razli~ite su veli~ine, od posve si}u{nihjedva vidljivih golim okom do orija{a od 18 cm kojiìve u toplim tropima. Od ostalih kukaca kornja{i serazlikuju po ~vrstim prednjim krilima, pokriljama, kojipoput {tita prekrivaju opnasta stra`nja krila, kojirnauspijevaju letjeti na kra}e udaljenosti. Razvijaju se pot-punom preobrazbom. Ve}inom su biljojedi, ali u reduima i grabe`ljivaca i strvinara.

Tiskane tehnikom vi{ebojnog offseta ~akova~ke tis-kare Zrinski d.d., tri prigodne marke u prometu su sena{le 22. travnja 2005. Marka nominalne vrijednosti1,80 kn prikazuje bo`ju ov~icu, od 2,30 kn alpinskustrizibubu i od 3,50 kn jelenka. Marke su izdane u arci-ma od 20 maraka, a izdana je i prigodna omotnica pr-voga dana (FDC), tri karneta i tri maksimum karte.Ukupna naklada pojedine marke je 200.000.

U oblasti biolo{kog suzbijanja {tetnika me|u kukcepredatore od predstavljena tri kornja{a zna~ajno mjestopripada bo`joj ov~ici, bubamari ili bo`jem voleku(Coccinela septempunctatus). Taj mali polukuglastikukac s crveno obojenim pokriljem, kojeg resi sedamcrnih to~kica, {iroko je kori{ten kukac na po{tanskimmarkama diljem svijeta. Bo`ja ov~ica pripada porodiciCoccinellidae. Od gotovo 5000 vrsta ima ih posvudana li{}u, gdje su prisutni kukci koji mogu biti njihov

plijen. Biljne i {titaste u{i glavna su hrana li~inkamabo`je ov~ice. Li~inke im slove kao veliki pro`drljivci.Izra~unato je da jedna li~inka pojede i do 3000 lisnihu{iju. To je svrstava u red vrlo korisnih kukaca, patamo gdje ih nema dovoljno uzgajaju se umjetnim pu-tem u svrhu biolo{kog suzbijanja {tetnih kukaca.

Kako je to nazna~eno u prigodnom prospektu uzmarku, u prirodi se pojavljuju od ranog prolje}a dokasne jeseni na razli~itom bilju u {umama i poljima.Rano u prolje}e odrasli se izvla~e iz svojih skrovi{ta, tese nedugo nakon toga pare, a ̀ enke polaù jaja bilo po-jedina~no, bilo u manjim nakupinama, lijepe}i ih nanali~je listova na mjestu gdje se nalaze biljne i/ili {tita-ste u{i. Jedna ènka odloì 400–700 jaja. Li~inka je si-vozelene boje i brzo raste. Kod zadnjeg presvla~enja li-~inka se u~vrsti zadnjim dijelom tijela za list – umiri sei pretvori u kukuljicu, iz koje se pak izvu~e odraslioblik, malen i bijel, koji ubrzo dobije prepoznatljivu“dekoraciju”.

Alpinska cvilidreta (Rosalia alpina) pripada poro-dici Cerambycidae (strizibube, cvilidrete, dugoticalci).Svi kukci iz ove porodice ozbiljni su {tetnici u {uma-ma, jer njihove li~inke grade tunele kroz ìvo drvo tekroz gra|evni materijal u ku}ama. Kad jednom odrastuhrane se biljnim sokovima, peludom, nektarom i li{-}em. Odrasli imaju jako nazubljene ~eljusti, tijela para-lelnih stranica, a u duìnu mjere 0,3–15 cm. Uglavnomsu ìvo obojeni, a karakteristi~na su im ticala, kojamogu biti i do ~etiri puta dulja od tijela.

Alpinska cvilidreta jedina je vrsta roda Rosalia upodru~ju rasprostranjenja. Spada u dnevno aktivnekukce vezane uz brdske predjele s bukovim {umama.

KORNJA[I NA PO[TANSKIM MARKAMA

Prigodna omotnica prvoga dana (FDC) Fauna Hrvatske s markama posve~enima na{imkornja{ima (Coleoptera)

Odrasle jedinke nalazimo od lip-nja do rujna. Vidno je ve}a od buba-mare. Iako je tamne boje tijela, gus-to pokrivena plavobijelim dla~i-cama pa cijelo tijelo dobiva sivopla-vi nahuk. Na pokriljima ima tri paratamnih pruga, od kojih dominirajusrednji. Na glavi nosi duga ticala,svojstvena svim cvilidretama.Poput svih kornja{a i ovoj je vrstipotrebno nekoliko godina da od jajapoloènih pod koru starih bukovihstabala, trupaca i/ili panjeva, izrasteodrasli kukac s dosegnutom spol-nom zrelo{}u.

Jelenjak (Lucanus cervus) da-leko je najve}i me|u predstavlje-nim kornja{ima na po{tanskimmarkama. Veli~ina tijela u mu`jakadoseè i do 8 cm (ènka je ne{to

351

manja), od ~ega jednu tre}inu ~ine ~eljusti. Smatra senajve}im ìvu}im kukcem u Hrvatskoj. S unutra{njestrane, a prema vrhu ~eljusti “rogovi!” su nazubljeni,podsje}aju}i na paro{ke u rogovlja jelena (Cervus ela-phus), po ~emu je ova vrsta kao i cijela porodica(Lucanidae) dobila ime. Uz ~eljusti jelenka rese i dese-to~lana ticala koja na vrhu zavr{avaju listi}avim pro{i-renjima. Osnovna boja tijela i u mu`jaka i u ènke jetamnosme|a.

Dok su hru{tevi (Scarabaidae) poznati kao {tetnici{umskog i kulturnog bilja, za njihova srodnika jelenkase to ne moè re}i. Iako ìve u {umama, posebno hras-tovim, ne spadaju u red fiziolo{kih, ve} eventualnotehni~kih {tetnika. @ivim stablima ne nanose {tete. Jaja

polaù u trule panjeve ili u zemlju kraj njih. Li~inke serazvijaju 5–6 godina, naj~e{}e u sru{enim stablimahrasta, u korijenskim prostorima lista~a. Nakon toga sezakukulje u ve}im {upljinama stabla, gdje se potpunorazviju do jeseni, da bi kukuljicu napustiIi tek u prolje-}e sljede}e godine.

Od tri opisana. kornja{a, ~iji likovi krase na{e naj-novije marke iz niza Hrvatska fauna, alpinska cvilidre-ta i jelenak progla{eni su za{ti}enim vrstama u Hrvat-skoj. Razlog tomu je njihova prorije|enost, a kao po-sljedica prekomjernog uni{tavanja i promjena uvjetaìvota u stani{tima gdje obitavaju.

Alojzije Frkovi}

120. GODI[NJICA RO\ENJA I 50. GODI[NJICA SMRTI prof. dr. ANTUNA LEVAKOVI]A – UZOR ZNANSTVENIKAAntun L e v a k o v i } , ro|en je1885. u Rokovcima, a umro u Zagre-bu 1955. Maturirao je na Vinkova~-koj gimnaziji 1903., zavr{io [umar-sku akademiju u Zagrebu 1907,postigao doktorat Be~ke “Boden-kulture” 1912., redoviti je sveu~ili{-ni profesor iz dendrometrije na Po-ljoprivredno-{umarskom fakultetu(1920–1952), predstojnik Zavoda za{umske pokuse (1922–1952), dopis-ni ~lan Akademíe Zemedelske u Pra-gu (1926) i gost profesor na Poljo-privredno-{umarskom fakultetu uSofiji (1936).Antun Levakovi} odgojio je velikbroj {umarskih inènjera. Uredio jedeset knjiga Glasnika za {umske po-

kuse na 3.374 stranice. Bio je ured-nik [umarskog lista i to s prof. P e t r a ~ i } e m od 1920.do 1929., a samostalno od 1929. do 1940 g. Napisao jepedesetak znanstvenih radova iz podru~ja dendometrije.Najve}i je hrvatski {umarski znanstvenik u prvojpolovici XX. stolje}a. Najvi{e se proslavio svojim fun-kcijama rastenja drve}a, jednad`bom za sastojinskuvisinsku krivulju te novijim oblikom frekvencijskefunkcije.Prije 120 godina rodio se, a prije 50 godina umroprof. dr. sc. Antun Levakovi} – uzor znanstvenik. Bio jenajve}i hrvatski {umarski znanstvenik svoga vremena.Udario je temelje znanstvenim istraìvanjima u {umamahrasta lu`njaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta svo-jom disertacijom obranjenom 1912. na “Bodenkulturi”u Be~u.

Rast i prirast {umskih vrsta drve-}a bila je najva`nija tema u Levako-vi}evom ìvotu. Nakon svoje diser-tacije, 10 godina kasnije, posve}ujetri stranice svoje Dendrometrijeodnosu te~ajnoga i popre~noga dob-nog prirasta; matemati~ki dokazujeda je popre~ni dobni prirast jednakte~ajnom, kada ovaj posljednji kul-minira. To }e biti misao vodilja svihdaljnjih istraìvanja, ne samo Leva-kovi}evih. Levakovi} se najvi{e pro-slavio time {to je formulirao zakoni-tosti rasta {umskih vrsta drve}a. Nje-gova formula o rastu u stalnoj je pri-mjeni u {umarstvu i u stru~noj i uznanstvenoj literaturi, pa se njegovoime ~esto citira u {umarskim stru~-nim i znanstvenim radovima. Nesamo formula o rastu, nego i formule visinskih krivulja isastojinske strukture, pronijele su Levakovi}evo ime{umarskim svijetom u znanstvenoj literaturi. Imaju}i pred o~ima vrijednost znanstvenih radovadr. sc. Antuna Levakovi}a, Centar za znanstveni rad Hr-vatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcimaorganizirao je Znanstveni skup o Antunu Levakovi}u1990. godine u Vinkovcima.Na skupu je odràno trinaest referata koji su 1992.objelodanjeni u posebnoj knjizi pod nazivom Zbornik o

Antunu Levakovi}u. Knjiga sadrì na 200 stranica 10referata i Bibliografiju Centra za znanstveni rad JAZU –Vinkovci za razdoblje od 1971. do 1990.

OBLJETNICE

Prof. dr. sc. Antun Levakovi}1885 – 1955.

352

Za vrijeme Znanstvenoga skupa o Antunu Levakovi-}u odràno je u Vinkovcima, Rokovcima i Andrija{ev-cima nekoliko manifestacija. Najzna~ajnija je manifes-tacija otkrivanje spomen plo~e Antunu Levakovi}u narodnoj ku}i u Rokovcima dana 6. prosinca 1990.

Iako je o prof. Levakovi}u napisano mnogo, ipaknjegov cjelokupni znanstveni opus jo{ uvijek ~eka kom-

pletniju obradu, posebice u pogledu njegovih kriti~kih ipolemi~kih znanstvenih rasprava. Kao uspomenu i uznak {tovanja prema prof. Levakovi}u, predstavljamofotokopiju posvete svom dobrotvoru Marijanu Mi-haljkovi}u, biv{em predsjedniku Brodske imovne op-}ine, kojemu je tu knjigu poklonio.1

1 Originalnu posvetu posjeduje magistar znanosti Ivan Rajkovi},dipl. ing. {umarstva iz Vinkovaca.

Popis radova Antuna Levakovi}aVergleichende Untersuchungen über Zuwachsleistungen derslavonischen Eiche, Esche und Ulme. Disertacija, uprevedenom izvatku tiskana u [umarskom listu,1913., str. 321–342.Ustanovljenje kockovne sadrìne sastojina po tzv. vinko-va~kom na~inu. [umarski list, 1915., str. 1–23.O ustanovljivanju srednje sastojinske starosti. [umarski list,1917., str. 357–394.O uporabi 3. i 4. priloga D [um. zakona. [umarski list,1918., str. 75–87.O prirastu i postotku prirasta. [umarski list, 1918., str.279–348.Über die Berechnung des mittleren Bestandesalters. Forst.Centralbl. 1918., str. 81–102, 145–152.Zaokruìvanje promjera kod klupovanja sastojina. [umarskilist, 1919., str. 343–350; 1920., str. 7–14, 179–185.O primjernim stablima kod kubisanja sastojina. [umarskilist, 1920., str. 57–107.O to~nosti i prakti~nosti raznih metoda za kubisanje sas-tojina. [umarski list, 1920., str. 197–225, 257–281,317–350.

Osvrt na pitanje o upotrebi 3. i 4. priloga D [um. zakona.[umarski list, 1921., str. 5–14.Die Bestandesmassenaufnahme mittels Probestämen.Bisherige und neue Gesichtspunkte. Wien, 1922., str.1–102.Dendometrija (Ud`benik i priru~nik). Zagreb, 1922., str.1–356.Jo{ ne{to o veli~ini dopustivog zaokruènja u o~itavanjupromjera prigodom klupovanja sastojina. [umarskilist, 1923., str. 199–203.O ustanovljivanju drvne koli~ine sortimenata pomo}u aps-traktnih primjerenih stabala i tzv. dendrometara.[umarski list, 1923., str. 697–712.Über einige Probleme in der forst. Zuwachsprozentslehre.Centralblatt für das gesamte Forstwesen. Wien,1923., str. 209–238.Prilog k pitanju izmjere promjera na nepravilnim popre~nimprerezima debla. [umarski list, 1924., str. 123–136,180–190, 225–241.O pogre{kama skop~anim sa mjerenjem stabala u oborenomi osovnom stanju. [umarski list, 1924., str. 645–662.O koli~ini otpatka pri obdjelavanju oblovine u o{trobridnegrede. [umarski list, 1925., str. 213–228, 267–284.

353

O odno{aju drvnog prirasta u stabala naprama jednoj kom-ponenti toga prirasta. Glasnik za {umske pokuse,1926., str. 9–51.

O ustanovljivanju periodi~nog sastojinskog prirasta. Spo-menica Jug. {um. udruènja, Zagreb, 1926., str.543–546.

Über zwei neuerdings aufgetauchte dondrometrische Fra-gen. Forstwissen. Centralblatt, Berlin, 1926., str.791–798.

Einiges aus der Zuwachstheorie. Forstwissen. Centralblatt,Berlin, 1927., str. 555–560.

Ein neuer Begriff des Standortweisers. Glasnik za {umskepokuse, 1927., str. 100–149.

Zakon o preno{enju pogre{aka u novom svjetlu. Godi{njakSveu~ili{ta, 1929., str. 753–772.

Jedna nova jednad`ba rastenja. Spomenica Vinkova~ke gim-nazije, Osijek, 1930., str. 120–130.

O srednjoj pogre{ki sume. [umarski list, 1930., str.379–382.

Kubisanje sastojina s pomo}u slobodno izabranih primjernihstabala. [umarski list, 1930., str. 492–495.

O grupisanju sastojine oko slobodno izabranih primjernihstabala. [umarski list, 1931., str. 368–380.

O debljinsko-visinskim skupinama u dendrometriji. [u-marski list, 1931., str. 672–686.

K pitanju raspore|ivanja primjernih stabala me|u pojedinedebljinske skupine. Glasnik za {umske pokuse,1931., str. 281–303.

K pitanju kombinovane upotrebe konkretnih i apstraktnihstabala pri kubisanju sastojine. Glasnik za {umskepokuse, 1931., str. 314–325.O srednjoj pogre{ki {ume. [umarski list, 1933., str.706–717.Analiti~ki oblik zakona rastenja. Glasnik za {umske pokuse,1935., str. 189–282.Analiti~ki izraz za sastojinsku visinsku krivulju. Glasnik za{umske pokuse, 1935., str. 283–310.Über den bei der Bestandeskubierung zu befürchtenden mit-tleren Fehler, Lesovodska Misl, Sofia, 1937., br. 2, 3, 4.O srednjoj mogu}oj pogre{ki pri kubisanju sastojine. [u-marski list, 1937., str. 567–598.O izgledima i mogu}nostima numeri~kog bonitiranja stoj-bina. Glasnik za {umske pokuse, 1938., str. 319–373.Fiziolo{ko-dinami~ki osnovi funkcija rastenja. Glasnik za{umske pokuse, 1938., str. 374–389.O nekim formulama za prosje~ni postotak prirasta. [umarskilist, 1939., str. 215–225.O racionalnom postotku primjernih stabala. [umarski list,1939., str. 226–228.Metode ubrzanog izra~unavanja parametara za neke novijefunkcije rastenja. [umarski list, 1939., str. 299–309.O analiti~kom izraàvanju sastojinske strukture. Glasnik za{umske pokuse, 1948., str. 293–366.O analiti~kom izraàvanju sastojinske strukture. Dodatak.Glasnik za {umske pokuse, 1952., str. 1–24.Akademik Du{an Klepac

OBILJE@ENA 240. GODI[NJICA [UMARIJE KRASNO I OTVOREN PRVI [UMARSKI MUZEJ U HRVATSKOJU Krasnu, mjestu podno Velebita je u okviru obilje-àvanja 240.godi{nice {umarije Krasno, jedne od trinajstarije {umarije u Hrvatskoj, 10. lipnja otvoren [u-marski muzej te predstavljena monografija “[ume i {u-marstvo sjevernoga Velebita”. U prisutnosti preko 200 uzvanika, gostiju i {umara izcijele Hrvatske te ìtelja ovoga kraja, muzej je nakonprigodne sve~anosti u Domu kulture otvorio potpred-sjedsjednik Hrvatskoga sabora Darko M i l i n o v i } .Tom je prigodom istaknuo va`nost {umarstva za ovopodru~je, podsjetio na sklop povijesnih doga|anja napodru~ju Karlova~koga generalata i osnivanje {umarije1765. te rad Kraljevskoga nadzorni{tva za po{umljava-nje krasa 1878. godine. Rekao je kako se nada da }e i ubudu}oj reorganizaciji {umarstva {umarije u Li~ko-senjskoj ùpaniji u~vrstiti svoje pozicije i dobiti mjestokoje im pripada.Prvi [umarski muzej otvoren je u nekada{njoj zgra-di {umarije. Izloèni eksponati podsje}aju kako se ne-kad i sa kakvim oru|em i mehanizacijom radilo u {u-marstvu. To je djeli} pro{losti koji podsje}a na te{ke ì-votne uvjete {umara, ali i opominje da {ume treba ~uva-ti, paziti i s njima pa`ljivo gospodariti.Voditelj senjske Uprave {uma Jurica To m l j a n o -v i } kazao je da je ovo “veliki dan za hrvatsko {umar-

stvo kada se na Velebitu, kolijevci {umarstva, uprili~ujeovakva sve~anost kao kruna rada brojnih dosada{njihgeneracija {umara iz ovoga kraja”. Velebit je na{e bla-go, ali i svjetska ba{tina, podsjetio je je u svom obra-}anju prisutnima direktor Hrvatskih {uma DarkoB e u k . U [umarskom muzeju koji je otvoren prepoznat}emo dijeli} pro{losti ovih {uma, ali i ìvota ovda{njihljudi. U 240 godina sustavnog gospodarenja {umama,{umari su prepoznali va`nost odrìvog razvoja, sa~uvalivelebitske {ume, dio kojih je i za{ti}en u okviru Na-cionalnog parka Sjeverni Velebit.

354

“Kad vidimo kakve su vam {ume, znat }emo kakviste ljudi, podsjetio je na staru uzre~icu akademik SlavkoM a t i } , ustvrdiv{i kako organizirano gospodarenje {u-mama u Hrvatskoj “ide pod ruku s europskim, a prirod-ne i stabilne {ume koje je sa~uvala i iznjegovala {uma-rija Krasno na{ su miraz Europi”. Iz njih se moè is~i-tati i povijest ovog kraja.“Hrvatsko {umarstvo i u sklopu njega i ova Uprava{uma Podru`nica Senj kao i {umarija Krasno ima svojudugu i bogatu povijest. Povijest se mora ~uvati, njego-vati, uvaàvati i istraìvati, jer tko nema povijesti nemani budu}nosti.Povijest zbog na{e budu}nosti je glavni razlog zbog~ega smo se danas ovdje okupili. Povijest {umarstvaHrvatske, posebno mi {umari is~itavamo iz kvalitetnihprebornih i regularnih {uma. Ona je vidljiva i iz ovogmuzeja koji danas, uz iskrene ~estitke svima koji su ganapravili, otvaramo.Povijest {umarstva i {uma ovog kraja, s jasnom vi-zurom na budu}nost, zapisana je u monografiji “[ume i{umarstvo sjevernog Velebita” koja }e nam biti danaspredstavljena.Pisana je zbog toga {to su izdava~i i autori dobroznali onu istinu koja upozorava na to da ako povijestnije zapisana onda se nije ni dogodila.Uz iskrene ~estitke, èlja mi je da ove {ume buduvje~ne, kao {to to dolikuje svim kvalitetnim, prirodnimi dobro gospodarenim {umama. Isto takvu vje~nost ipostojanost èlim Upravi {uma Podru`nici Senj, svimnjenim {umarijama, a posebno {umariji Krasno i njenimljudima, bez kojih ove {ume ne bi postojale niti bi ops-tale”, rekao je akademik.[umarska je struka u uvjetima kolektivnog osvje{}i-vanja i napretka u ekolo{kom, gospodarskom i socijal-nom pogledu vi{e nego ikad izloèna imperativu brigeza {ume, jer novi skrbnici u rukama {umara vole vidjetisamo sjekiru umjesto stru~ne knjige i {tititi {umu i odsamih {umara, kazao je na sve~anosti u Krasnu po-mo}nik ministara poljoprivrede {umarstva i vodnogagospodarstva Robert Laginja. @upan Li~ko-senjske @u-panije Milan Jurkovi} ustvrdio je kako se otvaranjemovoga muzeja “razbija fama o siroma{noj Lici, aKrasno sa svojim {umama i muzejom te ostalim vrijed-nostima moè postati privla~na turisti~ka destinacija”.[umariju i njenih 240 godina predstavio je dr. ViceI v a n ~ e v i } .Osnivanje {umarije u Krasnu 1765. godine vezano jeza radove koji su se provodili u {umama Karlova~koggeneralata, kada su doneseni i mnogi propisi (instruk-cije, o {umskom redu, o opisu {uma, itd). Tome je pakprethodila naredba carice Marije Terezije o zabrani iz-voza hrastovine, imenovanju Tr{}anske intendancije zanadzor kraljevskih {uma te o izradi opisa i mapa {uma.Godine 1762. ing. major pl. Pirker izradio je inventari-zaciju {uma Li~ke, Oto~ke i djelomi~no Ogulinske pu-kovnije, pa je iz toga vremena, podsjetio je na te povi-

jesne doga|aje dr. Ivan~evi}, ostalo to~no zabiljeènoda je popisano 20.630,970 stabala! Od toga 50 % buk-ve, 28 % smreke, 14 % hrasta.Va`nim se smatra i prvi {umski red (Waldordnung) s34 ~lanka koji je za {ume Karlova~koga generalata iz-radio {umarnik (waldmeister) J.C. Franzoni koji je sis-tematizirao do tada poznate spoznaje o {umarstvu i u ko-jemu se, npr. propisivala za{tita hrastovine za potrebeizgradnje brodova. Na njegov prijedlog su po~etkom1765. godine trojica namje{tenih {umara (Waldbereiter)s odre|enim brojem lugara bila raspore|ena u tri sredi-{ta, {umarije, i to u O{tarije, Krasno i Petrovu goru. Ca-rica M. Terezija je 1769. izdala i prvi Zakon o {umama,pisan na hrvatskom jeziku, zatim sljede drugi propisi inaredbe (1807. Temeljni kraji{ki zakon, a od 1859. osni-vaju se carski kraljevski {umarski uredi, itd.). Danas {umarija Krasno zapo{ljava 139 radnika naukupno 29.000 ha povr{ina (s onima u NP Sjeverni Ve-lebit), od kojih je 45 % je gospodarskih, 16 % za{titnih{uma. Sje~e se 65 % od godi{njeg prirasta, {to govori dase vodi briga o odrànju {umskog fonda i za{titi. Sve~anost obiljeàvanja ovoga velikoga jubileja hr-vatskoga {umarstva upotpunilo je izdavanje monogra-fije “[ume i {umarstvo sjevernoga Velebita”, koju jepredstavio njezin urednik Joso Vu k e l i } . Ovo je {u-marski, ali i gospodarski, turisti~ki i kulturni vodi~ krozpovijest ovoga kraja, istaknuo je Vukeli}. Monografijaje podijeljena na pet poglavlja. Njezno izlaènje omo-gu}ili su brojni sponzori, a u njenom stvaranju je sudje-lovalo deset autora: Vice I v a n ~ e v i } (Povijest {u-marstva sjevernoga Velebita); Milan G l a v a { , MilanD e v ~ i } (Djelovanje {umarskih stru~njaka u {umama

355

sjevernoga Velebita); Milan O r { a n i } , Dalibor To -m l j a n o v i } , Jurica To m l j a n o v i } (Gospodarenje{umama na sjevernom Velebitu); Joso Vu k e l i } , Miro-slav R u k a v i n a ([umska vegatacija sjevernoga Vele-bita); Vlatko S k o r u p (Divlja~ i lovstvo); Milan K r m -p o t i } (Sjeverni Velebit u knjièvnosti i umjetnosti).[umar i knjièvnik Milan Krmpoti} je na zavr{etku sve-

~anosti u Krasnu pro~itao nekoliko svojih pjesama po-sve}enih {umi, a cjelokupnom su ugo|aju svojim origi-nalnim nastupom i pjesmom pridonijele ~lanice doma-}eg Kulturno umjetni~koga dru{tva “ûvarice ognji{ta”.

Tekst i fotografije:M. Mrkobrad

ZA[TITA PRIRODE

@LIÂRKA (Platalea leucorodia L.) Po sistematici ̀ li~arka pripada porodici Threskiorni-

thidae, u koju su svrstani i ibisi. Naraste u duìnu oko90 cm, s rasponom krila 115–135 cm i po veli~ini maloje manja od sive ~aplje. Boja perja joj je bijela, a naprsima ima {iroku ù}kastu prugu. Tijekom ljeta u vri-jeme gnije`|enja ima duga~ku ù}kastu perjanicu naglavi. Kljun je ravan, duga~ak i {irok te je pri vrhu pro-{iren poput `lice (naziv). Kod odraslih primjeraka kljunje crne boje, dok je u mladih ptica ruì~ast. Mlade pticeprepoznajemo i po crnom perju na vrhovima krila, po-sebice u letu. Naj~e{}e leti u jatu, u liniji s ispruènimvratom. Gnijezdi se u kolonijama u velikim tr{}acima,

Slika 1. Stani{te `li~arki u Krapje \olu.

Slika 2. Za gnije`|enja uo~ljiva je perjanica na glavi.

Slika 3. Kljun je karakteristi~no pro{iren pri vrhu.ponekad na grmolikim vrbama koje su unutar povr{inapod trskom. Gra|evni materijal gnijezda sastoji se odtrske i granja, a unutra{njost je obloèna travom i per-jem. Gnijezdi jedanput tijekom godine od travnja dosvibnja, nese 3–7 bijelih jaja veli~ine oko 60 mm.

Nakon 21–25 dana izlegu se mladi pti}i ~u~avci kojinapu{taju gnijezdo nakon ~etiri tjedana. Spolno sazrije-vaju s 3–4 godine. Hrani se hodaju}i po pli}aku s ma-njim ribama, vodenim kukcima i njihovim li~inkama,punoglavcima, {koljkama i puèvima.

Najbrojnija gnijezde}a kolonija `li~arke u Hrvat-skoj nalazi se u Parku prirode Lonjsko polje na podru-~ju Krapje |ola, koji je stari rukavac rijeke Save. Re-zervat je smje{ten kod sela Drenov Bok u smjeru sje-vera do sela Krapje. Procjenjuje se da se ovdje gnijezdioko 10 % ukupne europske populacije. Krapje |ol je iprvi hrvatski ornitolo{ki rezervat osnovan 10. listopa-da 1963. godine na povr{ini oko 44 hektara.

@li~arke su ptice selice koje su u Hrvatskoj gnjez-darice ili preletnice. Gnjezdarice kod nas borave odvelja~e (prema podacima Parka prirode Lonjsko polje)pa do studenog. Preletnice susre}emo tijekom proljet-ne i jesenske migracije na putu prema, odnosno iz za-padne Europe (u Kopa~kom ritu za migracije okupljase i preko tisu}u jedinki). Najbrojnija europska popu-

356

lacija smje{tena je u mo~varnim predjelima Nizozem-ske uz Sjeverno more. Na zimovanje odlazi u sjevernuAfriku ( Sudan, Etiopija), a manji broj zimuje i u ju`-nim dijelovima Sredozemlja.

@li~arka je za{ti}ena vrsta u Republici Hrvatskoj. Tekst i fotografije:

Krunoslav Ara~, dipl. ing. {um.

@U]KASTA DALMATINSKA KOKICA (Ophrys flavicans VIS.) – NAJSTARIJI ORHIDEJSKI ENDEM U HRVATSKOJ FLORI

Rasprostranjenost vrste Ophrys flavicans VIS. (Orchidaceae) u Hrvatskoj

14º 15º

46º

45º

44º

43º

16º 17º 18º 19º

Iz hrvatske flore

U bogatoj orhidejskoj flori Hrvatske (K r a n j ~ e v,2005.) posebno mjesto zauzima jedna od najstarijihpoznatih svojti u Hrvatskoj te prvi i najstariji hrvatskiendem, ù}kasta dalmatinska kokica (Ophrys flavicansVisiani). Jo{ davne 1843. godine opisao ju je [iben~a-nin Roberto de Visiani u svom ~uvenom i danas aktual-nom djelu Flora Dalmatica. Prvi opis svojte uslijedio jenakon primitka jednog primjerka biljke koji je Visianiudostavio njegov dugogodi{nji suradnik, ljekarnik i flo-rist u Trogiru, g. Andrija Andri}. Njegov herbarij s popi-som vrsta sakupljenih u okolici Trogira, objavio je u Sp-litu 1914. godine g. R. Slade [ilovi}. Na str. 19. autornavodi :“U herbaru Andrije Andri}a nalazi se jo{ poseban

snopi} u kojemu je do 20 osu{enih egzemplara po

Andri}u znamenitog Ophrys flavicans {to ga je na{aona brdu Brnistrovici kod Trogira. Me|u njima ima i pokoji Orchis provincialis i drugih varieteta ovih vrsta”.

U spomenutom popisu vrsta vidljivo je kako ù}kastedalmatinske kokice nije bilo. Potvrdu za to dobio sam i izMuzeja grada Trogira 16. 10. 2003. godine, gdje se ~uvaspomenuti herbarij. Isto tako u muzeju nema dodatkatom herbariju u kojemu je bilo tih dvadesetak primjerakaO. flavicans koje je naknadno prikupio g. Andrija Andri}i koje je namjeravao poslati Visianiu, ali iz nepoznatihrazloga to nije u~inio. Zbog toga, unato~ svestranojpotrazi, danas nije mogu}e vi{e ste}i uvid u taj materijali, eventualno, na~initi provjeru prvobitnog opisa svojte.Naime, prema vlastitim istraìvanjima i opaànjima naterenu prvobitni Visianiev opis svojte ne odgovara u

cijelosti recentnom stanju na terenu,te se ~ini kako je on u~injen natemelju jednog jedinog, i to netipi~-nog primjerka biljke ubranog na lo-kalitetu Brnistrovica iznad gradaTrogira. Osim toga, u tom prvomopisu nedostaju neki podaci o ra-{irenosti svojte i njezinom arealu,{to ni do danas nije u potpunostipoznato.

Nakon prvog nalaza svojte injezinog opisa 1843. godine, 1869.godine u djelu Flora Croatica J.S c h l o s s e r a i Lj. Vu k o t i n o v i -} a , po{tuje se prvobitni naziv svoj-te, no njezin opis slijedi neto~nosti inedore~enosti teksta autora svojte R.Visiania i ~ini se kako je u najve}emdijelu prepisan. Godine 1936. spo-minje je i Ma|ar A. D e g e n u tako-|er ~uvenom djelu Flora Velebitica,koriste}i u najve}oj mjeri Visianievopis. Me|utim, on navodi svojtu podimenom Ophrys bertolonii var. dal-matica Murr. i spominje novi loka-litet, podru~je “izme|u Obrovca iZadra” na kamenitim i humoznimtlima na podru~ju bregova. Uz neko-liko vlastitih poku{aja, taj lokalitet,

357

tj. podru~je izme|u Obrovca i Zadra, nije bilo mogu}e ucijelosti istraìti zbog opasnosti od mina zaostalih izDomovinskog rata.U kapitalnom djelu T. Tu t i n : Flora Europaea iz1980. godine svojta se navodi pod imenom Ophrys ber-

tolonii var. flavicans. Svojtu nakon 1980. navode P. G ö l z i H. R e i n -h a r d 1986. godine u svom radu Orchideen in Jugosla-vien za podru~je sjeverno od naselja Rogoznice, gdje sesvojta i danas nalazi u najve}oj populaciji. No, i u ovomradu, kao i u narednim P. D e l f o r g a iz 1994. i 2001.,opis i popratni komentari o taksonomskom statusu svo-jte u cijelosti se ne slaù s ~injenicama na terenu. Teknajnoviji vodi~ P. Delforga za europske orhidejekona~no priznaje ovoj svojti status vrste. Naravno, i utim najnovijim radovima ne govori se o arealu svojtekoji je ostao sve do danas samo djelomi~no poznat.

Pod imenom Ophrys x flavicans VIS., dakle, kaohibridni oblik, svojta se spominje i u suvremenom In-dexu Florae Croaticae iz 2000. godine (N i k o l i } , H r -{ a k ), {to smatram pogre{nim i neprihvatljivim.Na temelju vlastitih vi{egodi{njih istraìvanja(1997–2004.) donosim opis svojte prema recentnimopaànjima na terenu, kao i na temelju obilaska najve-}eg dijela njezinoga areala.Biljka naraste 10-30 (-35) cm visoko. Prizemni lis-tovi su u rozeti. Cvat rahli s 3-8 malih cvjetova. Sepaleovalno lancetaste, do 12 mm duge, ruì~aste do ljubi~a-ste, rijetko zelene, vrlo rijetko bjeli~aste ili bijele. Petaledo 8 mm duge, crvene do sme|e crvene, lancetaste, na

Slika 1. @u}kasta dalmatinska kokica na stani{tima kod Rogoznice

Slika 2. Cvijetvrhu su odrezane ili u{iljene, ponekad rubova maloizrezanih i malo valovitih, ~esto tamnijih od sredine.Usna (8,5-) 9- (-11,5) 12 mm duga, (6-) 7-9 (-10) mm {i-roka, cjelovita, elipti~no jajasta, malo sedlasta, izdublje-na, u sredini bar{unasta, crveno sme|a s gustom ù}ka-stosme|om rubnom dlakavo{}u. Zrcalo je plavosivo, po-nekad ljubi~asto, malo, bliè vrhu usne, jednostavno, ri-jetko dvodijelno, sedlasto i sivkasto plavi~astim obrub-ljeno. Privjesak je mali, trokutast, insertiran u utor usne.Ozna~ena {upljina {ira nego dulja, izme|u la`nih o~iju.Mrljasto polje bjeli~asto, nije uvijek jasno.

Biljke rastu u manjim ili ve}im skupinama, ponekadvrlo brojno, u nekim slu~ajevima i do 100 biljaka na m2.Svojta je lokalna i na nekim nalazi{tima ~esta.Stani{ta su joj sun~ana, suha i plitka tla na vapnenci-ma, travnjaci s ekstenzivnim sto~arenjem i zapu{tenimkulturama (maslinici), garizi i kamenjare te kamenjar-ski travnjaci. Nazo~na je i uz rijetke sastojine obi~neborovice, na ruderalnim stani{tima uz putove i staze, do350 m visine nad morem.Na stani{tima kod Rogoznice gdje je populacija naj-brojnija, svojta raste u zajednici sa sljede}im vrstama or-hideja: Ophrys sphegodes, O. incubacea, O. bertolonii,

O. sicula, Orchis quadripunctata, O. pauciflora, Sera-pias parviflora i Himantoglossum robertianum.

Biljka je do sada zabiljeèna na sljede}im nalazi{ti-ma: okolica Rogoznice (Jan~evice), Ka{tela (K. Gomili-

358

ca), o. îovo (@edno, Barada), Bristivica, Plano, SapinaDoca, Trogir, Neori}, Une{i} (G. Sitno), Brnistrovica.Svojta je razmjerno dosta varijabilna u veli~ini usne,dijelom i u njezinoj boji, izgledu petala i boji sepala te uobliku i veli~ini zrcala.Na stani{tima kod Rogoznice 29. 3. 2000. godineprona|en je hibrid sa svojtom Ophrys. incubacea. Hi-bridni primjerak je 15 cm visok i ima 4 cvijeta. Usna jedimenzija 12 x 10 mm s rogovima do 4 mm visokim, iz-nutra ogoljelim, po sredini je sme|e crvena, samtasta.Sepale ima blijedo zelene, u luku malo okrenute premanaprijed, 11 x 5 mm, ovalno lancetaste. Petale su lanc-etaste, blijedo crvenkaste, malo tamnijih rubova i maloneravnih, 8 x 2,5 mm, gole, na vrhu odrezane ili u{i-ljene. Zrcalo je bijelosivo, sjajno, sredi{nje. La`ne o~isu sjajne. Ozna~ena {upljina je svjetla, ~etvrtasta, u sre-dini malo tamnija. Privjesak vrlo mali, zelenkast, u uto-ru usne. Staminodijalnih mrlja nema. Cvate oko 20. 4., ne{to kasnije od vr{ne cvatnje O.

flavicans na tom lokalitetu.@u}kasta dalmatinska kokica cvate u 3 i 4 mjesecu,rje|e do sredine svibnja na stani{tima koja su udaljenijaod srednjodalmatinske obale.Na stani{tima ove svojte zamije}uje se velik antro-pogeni utjecaj koji ugroàva njezinu populaciju.Sva dosada{nja opaànja na terenu, kao i analizamorfolo{ko-anatomskih i drugih zna~ajki, pokazuje is-pravnost Visianievog definiranja ù}kaste dalmatinskekokice kao zasebne vrste u rodu Ophrys, a ne kao pod-

Slika 3. Cvijet, varijanta

Slika 4. Stani{te O. flavicans kod Rogoznice (Jan~evice)

Slika 5. Hibridni oblik O. flavicans x O. incubacea kod Rogoznice(Jan~evice)

vrste ili kao hibridnog oblika me|u vrstama Ophryssphegodes i O. tommasinii.Budu}im istraìvanjima trebalo bi kona~no utvrditiareal ove svojte, provjeriti njezinu nazo~nost u prostori-ma izme|u Zadra i Obrovca, kao i istraìti njezine mo-gu}e prijelazne oblike u rubnim dijelovima areala gdjedolazi do preklapanja s nekim drugim srodnim vrstama.To je slu~aj, primjerice, na nekim stani{tima na otokuîovu te u okolici naselja Bristivice. Tako|er, zbog nizanepovoljnih utjecaja ~ovjeka te zbog ubrzanih prirodnihvegetacijskih sukcesija, vrstu bi trebalo tretirati u odgo-varaju}em stupnju ugroènosti, {to se nije dogodilo ni unovoj Crvenoj knjizi vaskularne flore Republike Hrvat-ske iz 2005. godine, u kojoj se ova svojta ni ne spominje.Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof.

359

Na poluotoku Istri Premantura je najju`nije naselje.Od nje prema jugu u duìnu od 4–5 kilometara proteèse rt Kamenjak, povr{ine oko 5 km2. Obale su mu razve-dene i u njihovoj blizini je nekoliko oto~i}a i {koljeva.Dugi obalni pojas svojom nam razvedeno{}u otkriva za-nimljive geomorfolo{ke pojave. Izduljenost Kamenjakai njegova dobra izloènost maritimnim utjecajima sje-vernog Jadrana, uvjetovala je i poja~ani maritimni utje-caj na njegov ìvi svijet, u puno ve}oj mjeri nego na os-talim sli~nim okolnim dijelovima Istre i Hrvatskog pri-morja. Ponegdje je obala stjenovita i strma u obliku ma-

lih klifova, na nekim mjestima je niska i postupno sespu{ta do razine mora, drugdje je obalni pojas stjenovitsa stubasto poredanim kamenim vapnena~kim plo~ama,u kojima je abrazijom nastalo mnogo zanimljivih geo-morfolo{kih tvorevina kao {to su potkapine, male polu-spilje, stijene s dubokim i o{trim {krapama ili jame rika-vice iz kojih odjekuje mlat mora. Na obalnim stijenamatu i tamo je deblji sloj crvenice prekriven slojem vegeta-cije gdje su nastali sitni erozijski oblici, pa su ti dijeloviobale vrlo slikoviti.

Iz prirodne ba{tine IstreKAMENJAK

Slika 1. Dio ju`nih predjela Kamenjaka Slika 2. Slikovita stjenovita obala Kamenjaka u ju`nom dijeluUz obalnu crtu raspore|ena je raznolika vegetacija,

~esto itekako bujna, a na nekim dijelovima obalnog po-jasa ìve rijetke biljke hrvatske flore (Anthemis tomen-tosa i dr.) koje tu imaju jedino nalazi{te u Hrvatskoj.

Sredi{nji dio Kamenjaka nalikuje maloj vapnena~-koj visoravni, blago valovitoj i gotovo bez {umske ve-getacije. Nju nalazimo najvi{e uz rubove zapadnih i is-to~nih dijelova u obliku borovih {umaraka ili gustemakije. U tim podru~jima je i dio obradivih povr{inana dubljim tlima, tako da je kroz cijelu povr{inu Kame-njaka pro{arana mreòm bijelih putova raspore|enih usvim smjerovima. Najve}i dio tala sredi{njeg dijelaKamenjaka je plitak, dijelom skeletoidan, pa se pada-line brzo gube u vapnena~koj podlozi.

Zbog fiziolo{ke su{e termofilna i kserofilna vegeta-cija ne sadrì vi{ih drvenastih vrsta ve} su uz mr{avetravnja~ke povr{ine najbolje razvijeni garizi, gu{}i ilirje|i, raznih vrsta bu{ina, obi~ne borovice, brnistre ivisokog vrijesa, koji u ju`nom dijelu mjestimi~no po-primaju izgled niske guste ili prorije|ene makije. Me-|utim, i u onom sredi{njem dijelu Kamenjaka u koje-mu prevladava niska i mr{ava travnja~ka vegetacija,

mjestimi~no rastu rijetke sastojine borovice i garig bu-{ina, tako da se nerijetko i ti krajolici isti~u znatnomvegetacijskom raznoliko{}u. Ovakav botani~ki sastavna Kamenjaku tijekom najve}eg dijela vegetacijskograzdoblja pruà vrlo privla~nu sliku zbog raznolikostiboja, mirisa i oblika koje tu nalazimo.

Botani~ki je na Kamenjaku najzna~ajnija niska ve-getacija travnjaka, koji se u najve}em dijelu nalaze podsna`nim i raznolikim utjecajima ~ovjeka. Na tim trav-natim povr{inama ìvi razmjerno velik broj biljnih vrs-ta, dobro prilago|enih ovim submediteranskim i eume-diteranskim uvjetima podneblja. Ponajprije su to raznevrste ka}unovica ili orhideja (Orchidaceae) kojih je dodanas poznato na ovim stani{tima oko 20 vrsta. Me|unjima se nalazi i nekolicina na{ih endemi~nih oblika,kao {to je istarska kukavica (Serapias istriaca), ~estaali tek nedavno otkrivena svojta. Njezin pronalazak tekprije koju godinu na svoj na~in govori ne samo o ose-bujnosti ovih biotopa, ve} i znatnoj neistraènosti ovo-ga dijela na{e flore, jer i unato~ tolikog biljnog bogat-stva Kamenjaka, napose onog orhidejskog, ta svojtaostala je nepoznata do u najnovije vrijeme. Tim vi{e,

360

{to na Kamenjaku istarska kukavica ima populaciju odtisu}a i tisu}a primjeraka raspore|enih u ve}im ili ma-njim skupinama. Ta ~esta biljka naraste 20 do 30 cmvisoko i u travnatoj vegetaciji isti~e se u vrijeme cvat-nje krupnim skerletno crvenim jezi~astim cvjetovima.Kad je vlage vi{e, u vrijeme vegetacije, tratina se mjes-timi~no crveni od mno{tva primjeraka koji kao daplamte u travnatom pokriva~u, pomije{ani s glavicamadjetelina sli~nih boja i visine. Posebno vla`no i toploprolje}e 2004. godine na ovim stani{tima o~itovalo seu nevjerojatnoj bujnosti travnatog pokriva~a, koji je uto doba bio visinom i biomasom barem 5 do 10 putavi{i i bogatiji. Neke svojte trava iz rodova Bromus, Fes-tuca i Holcus narasle su i preko 120 cm visine, zakriliv{ii mnoge niske grmove obi~ne borovice, a veliko crveni-lo cvjetova istarske kukavice prekrilo je svaku slobodnupovr{inu pri tlu. Dapa~e, uzev{i u obzir stanje vegetaci-je na ovom istom stani{tu jednu ili dvije godine ranije,iste godine moglo se zapaziti kako je broj njezinih pri-mjeraka barem trostruko ili peterostruko ve}i nego prije.Nekada{nji suhi i mr{avi travnjak na plitkom vapnenas-tom tlu sada je postao bujna zelena povr{ina, na kojoj seprizemno bilje zamje}ivalo tek kad bi se posve pribliìliili malo razgrnuli visoke vlati trava.

Uz ovu svojtu nazo~an je i njezin endemi~ni krià-nac s jezi~astom kukavicom (Serapias lingua), imeno-van prema obli`njem gradu Puli (Serapias x pulae) saznatnim brojem primjeraka i s velikom individualnomvarijabilno{}u.

U nekim dijelovima gaènih tratina ìvi i mala svi-lenasta kokica (Ophrys bombyliflora) s nevjerojatnovelikim brojem primjeraka, najve}im koliko je do da-nas poznato, ne samo u Hrvatskoj. Me|u endemi~nimoblicima orhideja na Kamenjaku raste i Uncova kokica(Ophrys untchjii). Ve} i isticanje samo ovih vrsta poka-zuje kako je ovo stani{te u odnosu na brojnost i ende-mi~nost te osobitu kombinaciju svojti orhideja praviorhidejski vrt i veliki cvijetnjak koji bi, makar samo potome, te{ko na{ao premca negdje drugdje u na{em pri-

morskom pojasu i otocima, a vjerojatno i u drugim di-jelovima Sredozemlja.

Iako su predstavnici {umske vegetacije na Kamenja-ku razmjerno malobrojni, a degradacijski stadiji {um-ske vegetacije zauzimaju najve}e dijelove prostora,upravo ovi posljednji, uz nazo~ne manje povr{ine suhihi zapu{tenih travnjaka, predstavljaju botani~ki najvrjed-nije i najbogatije dijelove. Zbog toga neki zastupajumi{ljenje kako na ovim prostorima Istre ne bi trebaloprovoditi nikakvu zakonsku za{titu, jer, kako kaù,upravo mnogobrojni utjecaji ~ovjeka osiguravaju pos-toje}e oblike vegetacije i prebogatu i jedinstvenu floru.U protivnom slu~aju progresivne vegetacijske sukcesi-je, kaù, dovele bi ubrzo do nestanka pogodnih stani{taza niske vegetacije travnjaka i prorije|enih gariga. Ipaksmatram, kako je izvjesni oblik za{tite prostora neopho-dan kako bi se ublaìle posljedice nekih nepovoljnihdjelatnosti ~ovjeka. Tako je primjerice, izvan zdravora-zumske logike i protivno zakonskoj za{titi na ovimprostorima odràvati vojne vje`be, kao i dopustiti bilokakve aktivnosti turista kao i ostalih namjernika.

Iz svega {to je re~eno, postoje}u zakonsku za{tituKamenjaka kao zna~ajnog krajolika, odnosno botani~-kog rezervata najvi{e vrste {to bi trebalo, kona~no iprovesti, ne bi trebalo shvatiti samo kao formalnu za-konsku odredbu, ve} bi konkretnim mjerama za{titesve to trebalo i provoditi. Bez obzira da li mjesne vlastii odgovaraju}e institucije na dràvnoj razini to shva}a-ju ili ne, ili im je potrebno jo{ neko vrijeme da im stran-ci to predloè, Kamenjak kao mali dio poluotoka Istre iHrvatske u botani~kom pogledu svakako to zasluùje.

Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof.

Slika 3. Dio obalnog pojasa s bogatijom vegetacijom Slika 4. Populacija endemi~ne istarske kukavice (Serapias istria-ca) na Kamenjaku tijekom mjeseca svibnja

361

U Prostornom planu Va-ra`dinske ùpanije (Sl. vj.Var. ùp. – svibanj 2000.) na-vode se mnoge nepobitne ~i-njenice o izuzetnoj ugroè-nosti i potrebi za o~uvanjemprostora uz Dravu. Dravske {ume kod Vara`-dina progla{ene su od Hrvat-skih {uma {umama posebnenamjene kojima se gospodari ponajprije u cilju o~u-vanja njihovih ekolo{kih i op}ekorisnih funkcija u pro-storu. U{le su i u obuhvat me|unarodne inicijative zaprogla{enje Biosfernog rezervata Drava-Mura. Inici-jativu je pokrenuo Euronatur – zaklada za za{titu europ-ske prirodne ba{tine sa sjedi{tem u Njema~koj, a pri-hva}ena je i od UNESCO-a.

U oìvotvorenje razvoja Drave u suglasju s priro-dom, uklju~ene su brojne jedinice lokalne uprave, usta-nove, ekolo{ke i druge nevladine udruge, a posebnosavez udruga Dravska liga, ~iji je ~lan i Hrvatsko {u-marsko dru{tvo.Izgradnjom hidroelektrana izgubljeno je oko 2.000ha samo dràvnih {uma, dok je ve}i dio otpao na poljo-privredne povr{ine i privatne {ume.Na potezu od Ormo{kog akumulacijskog jezera doDonje Dubrave registrirano je unatrag 10 godina su-{enje prirodnih sastojina uz rijeku Dravu na povr{ini od730 ha, intenziteta od 10–70 %. Pra{umski oblici sas-tojina vrbe i crne topole uz mnogobrojne rije~ne rukav-ce koji su krasili krajolik uz rijeku, nestali su, a rije~niotoci i pje{~ani nanosi devastirani su zbog nekontrolira-nog iskori{tavanja {ljunka i pijeska.U ̀ elji da skrenemo pozornost javnosti zapo~eli smo2003. godine kampanju pod naslovom “Spasimo Dra-vu”, a u 2004. godine odràli smo i 1. Europsko natje-canje u àbicama (bacanje kamen~i}a u rijeku s ciljemda {to vi{e puta odsko~e od vodene povr{ine). Mototakmi~enja bio je “Vratimo {ljunak Dravi”.

EUROPSKO TAKMIÊNJE U @ABICAMA VARA@DIN – BELI KIPIMoto takmi~enja – “Vratimo {ljunak Dravi”

U na{im aktivnostima nismo ostali usamljeni – kam-panji su se priklju~ili i drugi prijatelji rijeke Drave izna{ih i stranih nevladinih organizacija te raznih insti-tucija iz Njema~ke, Austrije, Slovenije, Ma|arske, pa~ak i Engleske. Postigli smo odre|eni napredak, ali se stani{ta broj-nih ugroènih i rijetkih biljnih i ìvotinjskih vrsta uzDravu i dalje devastiraju i svakodnevno nestaju. Me|unjima posebno su ugroèni pasji trn, kebra~, sitni ro-goz, mala ~igra, bregunice i dr. Ove smo godine odràli 2. Europsko natjecanje u ̀ a-bicama. Natjecanje se za juniore odràlo u petak, 29.travnja, a seniori su se natjecali u subotu, 30. travnja. U petak se ukupno natjecalo 29 mladih natjecatelja,uz bodrenje ve}eg broja zainteresiranih promatra~a inavija~a. Predsjednik suda~ke ekipe bio je profesional-ni sportski sudac Viktor Plavec. Svi su se natjecateljipridràvali pismenih pravila o bacanju àbica, a pobije-dio je Matija Brkovi} iz Vara`dina. U subotu se odràlo me|unarodno natjecanje zaodrasle takmi~are. Sudjelovali su predstavnici iz Engleske (WWF),Njema~ke (Euronatur), Ma|arske (Green Panonia),Slovenije (Mavrica) i Hrvatske (Me|imurske ùpanije– ZEONobilis, Koprivni~ko-Krièva~ke ùpanije –Ekolo{ko dru{tvo, Krapinsko-zagorske ùpanije – Ribi-

362

~i, Zagreba – Zelena akcija i predstavnik DEF-a (Danu-be Environmental Forum) za Hrvatsku, te predstavniciVara`dinske ùpanije i Grada Vara`dina, predstavniciribolovnog dru{tva i {umarskog dru{tva – Grana iz Va-ra`dina i organizatora - Udruge “Franjo Ko{~ec”) Od prijavljenih je 25 takmi~ara najbolji bio MiroslavSamardì}, predsjednik Ekolo{kog dru{tva Koprivnica, sukupno 29 bodova, kojemu je u jednom bacanjukamen~i} odsko~io od povr{ine rijeke ~ak 17 puta.Drugo je mjesto osvojio Janko Paveti} s 22 boda,predstavnik Grada Vara`dina, a tre}i je David Reeder izVelike Britanije s 18 bodova.Ekipno je prvo mjesto pripalo Gradu Vara`dinu, dru-go je mjesto osvojila ekipa Ekolo{kog dru{tva iz Ko-

privnice, a tre}e predstavnici “Mavrice” iz Lendave –Slovenija.U oba je dana lijepo vrijeme pridonijelo dobrom ras-poloènju takmi~ara i navija~a, a doga|anja su pratili ipredstavnici tiska, lokalnih radio-postaja, Vara`dinsketelevizije i drugog programa HTV-a. Mediji su timedoprinijeli boljoj informiranosti cjelokupnog stanov-ni{tva o izuzetnim vrijednostima ovoga prostora kojegaèlimo sa~uvati za budu}e generacije.

Predsjednica udruge “ Franjo Ko{~ec”Dora Radosavljevi}

1. SREDNJOEUROPSKA KONFERENCIJA O BIOMASI (Graz, 26. do 29. sije~nja 2005.)

ME\UNARODNA SURADNJA

Slika 1. Josef Pröll, savezni ministar za poljoprivredu, {umarstvo,okoli{ i vodno gospodarstvo (u sredini) s ministrima ̂ e{ke,Poljske, Ma|arske, Slovenije i Slova~ke, te dr. Heinz Ko-petz, predsjednik Austrijske udruge za biomasu i zamjenikpredsjednika Europske udruge za biomasu (prvi slijeva). Slika 2. Plenarna sjednica

Od 26. do 29. sije~nja 2005. god. odràna je 1. Sred-njoeuropska konferencija o biomasi, koju su organi-zirale Austrijska udruga za biomasu i Agencija za kori{-tenje energije.27. sije~nja 2005. godine oko 50 eksperata i 800 su-dionika iz Austrije i 27 zemalja svijeta Albanija, Belgija,ê{ka, Danska, Estonija, Francuska, Finska, Gr~ka, Hr-vatska, Italija, Kina, Litva, Ma|arska, Njema~ka, Nizo-zemska, Norve{ka, Poljska, Portugal, Rusija, Slovenija,Slova~ka, Srbija i Crna Gora, [vedska, Ukrajina, USA iVelika Britanija, raspravljali su uz simultani prijevod na6 jezika: njema~ki, engleski, poljski, ~e{ki, ma|arski islovenski, o na~inu prelaska sa fosilnog energetskog sus-tava na obnovljivu energetsku budu}nost kroz poja~anuuporabu biogoriva, ekostruje i eko topline.

Nakon otvorenja i pozdrava organizatora i gradona-~elnika Graza odràna su ~etiri plenarnog zasjedanja: 1. Vi{e bioenergije za Europu – kao odgovor na dola-ze}u krizu nafte (6 referata), 2. Opskrba sirovinama (7 referata), 3. Toplina iz biomase (7 referata) i 4. Situacija s bioenergijom u novim EU ~lanicama – 6referata: iz ê{ke, Poljske, Ma|arske, Slovenije iSlova~ke te Hrvatske (Referat “Perspektive za ener-getsku uporabu {umske biomase u Republici Hrvat-skoj” odrào je mr. sc. Josip D u n d o v i } ).

Isti dan odràn je i razgvor s novinarima na temu:Nafte je sve manje: Stojimo li mi pred jednom global-nom energetskom krizom? Strategija EU u promoviran-ju bioenergije. 28. sije~nja 2005. god. odràna su tri plenarna zasje-danja:

1. Struja i toplina iz biomase (8 referata),

363

2. Biogoriva (8 referata) i 3. Opskrba energijom u srednjoj Europi 2005. (9 refe-rata).

Zasjedanje je zavr{eno podijum diskusijom:Josef Pröll, Savezni ministar za poljoprivredu, {umar-stvo, okoli{ i vodno gospodarstvo s referatom: “Pro-moviranjem bioenergije djelotvorno {titimo klimu”.Waltraud Klasnic, predsjednik [tajerske s referatom:“Industrijski forum bioenergije”.Isti dan nakon zavr{enog savjetovanja, novinarima isvim sudionicima 1. srednjoeuropske konferencije obiomasi predstavljeni su zaklju~ci sa savjetovanja, kaoi Grade~ka deklaracija u cilju razvoja bioenergije uSrednjoj Europi!Organizatori 1. srednjoeuropske konferencije o bio-masi uvjereni su da }e i uz pove}anje energetske u~in-kovitosti jasna i konzekventna politika promoviranjaobnovljivih izvora energije u srednjoj Europi donijetiniz koristi za gospodarstvo, za stanovni{tvo i sveukupnoza dràve, posebno u podru~ju zaposlenosti, sigurnostiopskrbe energijom i za{titi klime.Organizatori su predloìli sudionicima konferen-cije da upoznaju svoje Vlade sa zaklju~cima Gra-de~ke deklaracije (u privitku).

Dogovoreno je predavanje “Biogoriva” na DanimaSlavonske {ume od 8. do 11. rujna 2005. godine u Na{i-cama.29. sije~nja 2005. g s dr. Heinzom Kopetz, predsjed-nikom Austrijske udruge za biomasu i Vladimirom^ a m b a dipl. ing., ministarskim savjetnikom u Savez-nom ministarstvu poljoprivrede, {umarstva, okoli{a ivodnog gospodarstva, posjetili smo u sklopu ekskurzijeIII. Dvije Termoenergane na biomasu u Leobenu iGussingu, Gradi{}e:

• Zajedni~kim projektom {tajerske tvrtke Gas – Wär-me GmbH i Mayr – Melnhof – Holz GmbH (najve}apilana u Austriji, koja pili 1,2 mil. m3 godi{nje) iz-gradile su tijekom 2004. i 2005. godine u roku samo6,5 mjeseci najve}u {tajersku termoenerganu na bio-masu (365 000 nasipnih m3 kore godi{nje). Nova ter-moenergana sastoji se od tri modela po 10 MWtopline i ukupno 4500 kW struje.• U Termoenergani Güssing, Gradi{}e (Burgeland) iz1760 kg drva po satu (50 % vi{emetarsko ogrjevnodrvo i 50 % drvni ostatak iz tvornice parketa) dobijese 2000 kWh struje i 4500 kWh topline za grijanje700 doma}instava Güssinga sa 27 km toplovoda.

Mr. sc. Josip Dundovi}AUSTRIJSKA UDRUGA AGENCIJAZA BIOMASU ZA KORI[TENJE ENERGIJEÖsterreichischer EnergieBiomasse - Verband Verwertungsagentur

GRADE^KA DEKLARACIJAGRAZER ERKLÄRUNGOrganizatori 1. Srednjeeuropske konferencije o bio-

masi, Austrijska udruga za biomasu i Agencija za ko-ri{tenje energije, predloìli su sljede}u deklaraciju orazvoju bioenergije u srednjoj Europi:

Dovoljna, sigurna, okoli{no neugroàvaju}a i tro{-kovno povoljna opskrba energijom u obliku struje, gori-va ili toplinske energije, temeljna je pretpostavka za bla-gostanje i gospodarski razvoj.

Kako bi ovakve zahtjeve i ubudu}e mogli ispunja-vati, hitno je potrebno korak po korak izgra|ivati na{energetski sustav u smjeru postignu}a signifikantnovi{e energetske u~inkovitosti, kao i poja~ane uporabeobnovljivih energenata. Osobito se ovo odnosi na oneregije koje ne raspolaù zna~ajnim zalihama izvora fo-silne energije.

Prelazak na obnovljive izvore energije kao na bio-masu, vjetar, vodenu snagu, sun~evu toplinu i fotovol-tik, nudii gospodarstvu srednje Europe nove razvojne iprihodovne {anse.

Ova namjera moè ipak samo uspjeti, ako nositeljipoliti~kih odluka stvore odgovaraju}e djelotvorne gos-podarske okvirne uvjete.

Gospodarske prednosti leè:– u pove}anju neovisnosti od uvoza energije,– u izbjegavanju povi{enih deviznih tro{kova kod po-

rasta cijene energenata,– u smanjivanju emisija stakleni~kih plinova,– u stvaranju novih tvrtki,– u stvaranju novih tehnologija,– u stvaranju novih radnih mjesta u industriji, obrtu,

poljoprivredi i {umarstvu i– u stvaranju dugoro~nih perspektiva za osiguranjem

energetskom opskrbom temeljenom na pove}anjudoma}ih izvora.Austrijska udruga za biomasu i Agencija za kori{-

tenje energije kao organizatori 1. Srednjeeuropske kon-ferencije o biomasi stoga upu}uju sljede}i poziv Vla-dama zemalja sudionika:1. Kontinuirani i sustavni razvoj obnovljive energije

treba biti jasno utemeljen u vladinoj politici. Njezinudio u bruto doma}oj potro{nji zemalja srednje Eu-rope treba rasti najmanje 1 % godi{nje.

2. Pozivaju se Vlade, da postave daljnje ambicioznijemjere i da pritom koriste uspje{ne primjere pojediniheuropskih zemalja. Ove mjere trebaju osobito obu-

364

hva}ati poreznu politiku, poticajnu politiku, pravilaza proizvodnju dodatne struje iz obnovljive energije,poja~anje kooperacije na podru~ju istraìvanja irazvoja, kao i informiranja i savjetodavne aktivnosti.Organizatori 1. Srednjeeuropske konferencije o bio-masi uvjereni su da }e i uz pove}anje energetske u~in-

kovitosti jasna i konzekventna politika promoviranjaobnovljivih izvora energije u srednjoj Europi donijetiniz koristi za gospodarstvo, za stanovni{tvo i sveukupnoza dràve, posebno u podru~ju zaposlenosti, sigurnostiopskrbe energijom i za{tite klime.

PRO SILVA EUROPA U HRVATSKOJ

Dr. Heinz Kopetz Dr. Fritz UnterpertingerÖsterreichische Biomasse-Verband E.V.A.

U Zagrebu je od 1. do 5. lipnja 2005. godine odrànasjednica Upravnoga vije}a me|unarodne asocijacijePro Silva. Asocijacija okuplja {umarske znanstvenike,prakti~are, {umovlasnike i ostale zainteresirane {umar-ske stru~njake koji promi~u gospodarenje {umama poprirodnim na~elima. Pro Silva je osnovana u Ljubljani1989. godine. Spomenimo kako su na osniva~koj skup-{tini nazo~ili i predstavnici iz Hrvatske.

Danas asocijacija Pro Silva ima podru`nice u ve}inieuropskih zemalja. U Republici Hrvatskoj djeluje ProSilva Croatia, kao posebna sekcija Hrvatskoga {umar-skog dru{tva.

Asocijacija Pro Silva promi~e prirodni pristup u gos-podarenju {umama. To zna~i da zagovara potrajno gos-podarenje {umama i to vi{enamjensko progresivno po-trajno gospodarenje, prilago|avanje {umskouzgojnihpostupaka prirodnome razvoju {ume, prirodno pomla|i-vanje, isklju~enje aloktonih vrsta i ~istih sje~a, o~uvanjestabilnosti i produktivnosti sastojine te ciljeve gospo-darenja koji jednakovrijedno obuhva}aju gospodarsko iop}ekorisno zna~enje {ume. Pro Silva isti~e dva na~ela:pristup {umi kao ekosustavu i intenzivno gospodarenjekoje uklju~uje brigu o svakom stablu.înjenica je kako su na~ela Pro Silve istovjetna spristupom klasi~ne {kole uzgajanja {uma, u nas pozna-tije pod imenom Zagreba~ka {kola uzgajanja {uma.Zbog toga je bio izazov za Upravno vije}e asocijacije

Pro Silva, kojega ~ine predsjedni{tvo Pro Silva Europai predsjednici nacionalnih sekcija asocijacije, organizi-rati susret pod motom “[ume i {umarstvo Hrvatske –Pro Silva Croatia za Pro Silva Europa”.

Na susret u Hrvatskoj su pristigli predstavnici ProSilva sljede}ih europskih zemalja: Austrije, Belgije,ê{ke, Danske, Francuske, Hrvatske, Irske, Italije,Srbije i Crne Gore, Ma|arske, Nizozemske, Portugala,Rumunjske, [panjolske, [vicarske i Velike Britanije.

Susret je organizirala Pro Silva Croatia. Organiza-cijski odbor ~inili su: akademik Slavko M a t i } , pred-sjednik H[D, doc. dr. sc. Igor A n i } , predsjednik ProSilva Croatia, mr. sc. Josip D u n d o v i } , zamjenikpredsjednika Pro Silva Croatia, Hranislav J a k o v a c ,dipl. ing. {um., tajnik Pro Silva Croatia, dr. sc. JosoG r a ~ a n , Herman S u { n i k , dipl. ing. {um., doc. dr. sc.

Milan O r { a n i } , Robert A b r a m o v i } , dipl. ing.{um., Damir D e l a ~ , dipl. ing. {um., Vilko I v a n ~ i } ,dipl. ing., {um., @eljko K a s t n e r dipl. ing. {um., Stje-pan I v e z i } , dipl. ing. {um., Mirko K o v a ~ e v, dipl.ing. {um., Zlatko L i s t , dipl. ing. {um., Dinko H a c e ,dipl. ing. {um., Goran G u g i } , dipl. ing. {um.Na terenu su organizirane tematske ekskurzije koji-ma je bio cilj pretstaviti glavne na~ine gospodarenja {u-mama u Hrvatskoj. S obzirom na obra|ivanu problema-tiku ekskurzije se mogu svrstati u sljede}e skupine:

1. preborno gospodarenje jelovo-bukovim {umama2. gospodarenje bukovim {umama3. gospodarenje nizinskim i poplavnim {umamaEkskurzije su ostvarene na prostorima nastavno-po-kusnih {umskih objekata [umarskoga fakulteta Sveu~i-li{ta u Zagrebu u Zalesini i u Lipovljanima, U[P Del-nice – {umarije Ravna Gora i Lokve, U[P Bjelovar –{umarija Velika Pisanica (slika), U[P Koprivnica –{umarija \ur|evac, U[P Zagreb – {umarija Lipovljani iParka prirode Lonjsko polje.

Prvoga dana odràna je slu`bena sjednica Uprav-noga vije}a asocijacije. Sjednici su nazo~ili i predstav-nici Pro Silva Croatia. U vi{esatnoj raspravi analiziranoje kako se na~ela asocijacije primjenjuju u gospodaren-ju {umama na primjerima pojedinih europskih zemalja.Predlagane su budu}e aktivnosti asocijacije. Kako je sjednica bila izborna, zavr{no izvje{}e pod-nijeli su Thomas H a r t t u n g , predsjednik asocijacije

365

Pro Silva Europa i Brice de Tu r c k h e i m , tajnik. Isto-dobno, na sjednici u Zagrebu za novoga predsjednikaasocijacije Pro Silva Europa u sljede}em mandatnomrazdoblju izabran je prof. dr. sc. Jean-Phillipe S c h ü t z .

^lanovi Upravnoga vije}a asocijacije pohvalno suocijenili {ume i {umarstvo Hrvatske. Istaknuto je kakose u Hrvatskoj sa {umama gospodari u skladu s na~eli-ma klasi~ne {kole uzgajanja {uma.

Profesor Jean-Phillipe Schütz, predsjednik Pro SilvaEuropa i donedavni profesor uzgajanja {uma u Zürichu,naveo je nakon obilaska prebornih {uma u Gorskomkotaru te bukovih {uma na Bilogori, kako se “u Hr-vatskoj moè osjetiti osebujna povezanost {umara sa{umom, jer to proizilazi iz njihova izgleda i na~ina gos-

podarenja”. Prof. dr. sc. Josef Spörk, predsjednik ProSilva Austrija i donedavni profesor uzgajanja {uma uBe~u, zaklju~io je nakon obilaska nizinskih {uma:“Stotine hektara raja!” Svi sudionici ekskurzije sloìlisu se s ocjenom predstavnika Ma|arske kako su crno-johove sastojine u Podravini “apsolutno najljep{e,kakve se ne mogu nigdje vidjeti”.

Tako|er je zaklju~eno kako je asocijacija Pro SilvaEuropa spremna sponzorirati razminiranje pra{umePra{nik. Sljede}a sjednica i ekskurzija odràt }e se uBelgiji.

doc. dr. sc. Igor Ani}Zavod za uzgajanje {uma,

[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu

MIKROBIOLO[KA GNOJIVA

IZ EKOLOGIJE

Program stru~no prate}ih doga|anja na Osje~komproljetnom sajmu 2005. g. ubrojio je i predavanje podnazivom “Nove tehnologije gnojenja biljnih vrstabakterijskim gnojivom BactoFil A i B”. Predava~ jebio dr. sc. Stevan B o { n j a k , vlasnik i direktor Zavodaza nove tehnologije u poljoprivredi iz Subotice, preda-va~ na poljoprivrednom fakultetu u Be~u i ~lan Akade-mije znanosti Francuske.

Prema rije~ima dr. sc. Stevana Bo{njaka, mikrobio-lo{ka gnojiva vi{e nisu trend. Ona su potreba. Potrebanje razvoj pri kojemu ne}e do}i do uni{tavanja prirode, teje poruka “S prirodom se ne juna~i!”, jedna od glavnihporuka predavanja.

U tom duhu, potrebno je zapitati se: “Koju op}u ra-zinu razvoja trebamo dosti}i kako bi prosje~no obrazo-van gra|anin Republike Hrvatske shvatio prethodnu po-ruku?” Jednako tako va`no je pitanje: “Koliko smospremni vjerovati napretku znanosti, a s tim i ponovo ot-krivenih postulata ekologije i kolika nam je mogu}nostprestrukturiranja u skladu s novo-starim saznanjima, patako i u pitanju gnojenja?”

Ne{to malo o gnojenjuBiljka je jedino ̀ ivo bi}e koje ̀ ivi u dvije sredine: pe-

dosferi i atmosferi. Naj~e{}e vidimo njezin nadzemnidio, a zaboravljamo kako biljka ima najmanje {ezdesetakposto podzemnog dijela od nadzemnmog dijela, te da upodzemnom dijelu biljke tako|er postoji ligno-celulozankompleks koji je nositelj humusa. Biljka je sastavljena od72 elementa od kojih je sastavljena i Zemlja. Mi od tihelemenata forsiramo 16, kojih nazivamo mikro i makroelementima. Libiegov zakon minimuma kaè kako je rasti prirast biljke odre|en onim elementom koji je biljcipristupa~an u najmanjoj koli~ini. Stoga dobar doma}inuzima onoliko od tla koliko mu moè i vratiti.

Razlaganje ligno-celuloznog dijela organskih ostata-ka ~ini ve}inu humusa. Lignin je u tom kompleksu os-novni nositelj humusa. Da bi se izdvojila celuloza, morase razbiti lignin. To razlaganje rade mikroorganizmi.Uzalud se gnoji tlo umjetnim gnojivima, ako je njegovavrijednost ispod pH 6,0. Naime, ispod te vrijednostidolazi do znatnog smanjenja, pa ~ak i zamiranje mikro-biolo{ke aktivnosti.Nitratni oblik du{ika jedini je pristupa~an za biljke.Stoga se treba zamisliti nad iskori{tenjem amidnih iamonija~nih gnojiva, gnojiva u kojima je du{ik u oblikukoji je nepristupa~an za biljke i koji se, kao takav, do-brim dijelom ispire u podzemne vodotoke ili se vra}a uzrak. Bit je prona}i bakterije koje razgra|uju biljkamanepristupa~ne tvari.Paljenje korova i organskih ostataka nikako se nepreporu~uje. Tim je na~inom upropa{tena ligno-celu-lozna tvar, uni{teni su mikroorganizmi u sloju tla dubine3–5 cm ra~unaju}i od povr{ine. Uni{tenje je naj~e{}etoliko da je taj sloj gotovo sterilan, a sjeme korova, kojese zadràlo ne{to niè nije uni{teno temperaturom imoè ostati klijavo jo{ idu}ih 5, 25, ali i 40 godina.Jednako tako potrebno je znati kako je i zbog neizba-lansirane primjene mineralnih gnojiva do{lo do promje-ne strukture tla, promjene pH vrijednosti, a time i mi-krobiolo{ke aktivnosti i vodno-zra~nog reìma tla. Akose nastavi s dosada{njom primjenom mineralnih gno-jiva, tla uskoro ne}e reagirati na njih ma koliko ih do-davali.Najbitnija teorija mikrobiolo{kih gnojivaMikrobiolo{ko gnojivo bazirano je na bakterijama jersu najzahvalnije, odràvaju se u najekstremnijim uvje-tima, osim u uvjetima spaljivanja. Postavilja se pitanje:postoje li bakterije koje ne ìve u simbiozi s biljkom, ali

366

koje su u blizini korijena i koje fiksiraju odre|eni ele-ment potreban za rast i razvoj biljke? Uvidjelo se kakopostoje takve bakterije koje se hrane izlu~evinama kori-jenskog sustava. Uo~eno je da se jedna takva bakterija u24 sata, u povoljnim uvjetima, razmnoì na 4 milijardejedinki, a samo tim putem dobija se 10 t organske tvari ugodini. Prona|ene su i nitrifikacijske bakterije kojena~elom kanibalizma rje{avaju problem patogenih bak-terija. Stoga je bilo potrebno napraviti smjesu u kojoj }ebakterije mo}i ìvjeti {to duè zajedno.BactoFil A-10 i B-10 su mikrobiolo{ka gnojiva pre-poru~ena ~ak i u ekolo{koj poljoprivredi. Ona su kon-centrat uglavnom sporogenih asimbiotskih bakterijakoji ìve pokraj korjenskih dla~ica biljke. Te bakterijefiksiraju i elementaran du{ik iz zraka, razlaù te{ko to-pive spojeve fosfora i pretvaraju ih u pristupa~na hranji-va za biljke. Osim toga, nakon ugibanja, u njihovim ti-jelima ostaje tridesetak posto fosfora koji je pristupa~anbiljkama. Tako|er, tranformiraju kalij u tlu tako da gabiljke mogu koristiti.BactoFil A-10 preporu~en je za uskolisne, a BactoFilB-10 za {irokolisne biljke, uklju~uju}i tu drve}e i grmlje.Mikroorganizmi koji ulaze u sastav mikrobiolo{koggnojiva BactoFil B-10 su Azospirillum lipoferum, Azo-

tobacter vinelandii, Bacillus megaterium, Bacillus sub-tilis, Bacillus cirkulans i Pseudomonas flurescens.

Azotobacter vinelandii je slobodan fiksator du{ika.Fiksira du{ik (N) iz zraka i proizvodi tvari odgovorne zarast (auksine, giberaline). Bacillus megaterium sudjelujeu transformaciji fosfora (P), stvara tvari rasta i vitaminB12. Zna~ajno utje~e na osloba|anje amonijaka izbelan~evinastih tvari kao {to su: albumini, peptoni, pepti-di i aminokiseline. Stajnjak i biljne ostatke razlaè dozrelog humusa, koji je baza plodnosti tla. Bacillus sub-tilis razlaè sloène ugljikohidrate, a posebno stvaraenzim amilazu. Bacillus cirkulans proizvodi uglji~nu ki-selinu i pomaè u osloba|anju kalija iz alumosilikata.Pseudomonas flurescens ima isti na~in djelovanja kaoBacillus megaterium, ali najva`niju ulogu ima u procesi-ma asimilacijske denitrifikacije. Tada nitrate transfor-mira u amonija~ni oblik koji se dalje uklju~uje u biosin-tezu aminokiselina, tako da ne dolazi do gubljenja du{ika

(N) u zrak. U svim ostalim slu~ajevima sinteti~kog do-davanja du{ika stvaraju se denitrifikacije bakterije i to jedisimilaciona denitrifikacija, gdje denitrifikatori odu-zimaju kisik iz NO3 oblika i du{ik se gubi (odlazi u zrak). Preporuka je primjenjivati mikrobiolo{ka gnojivadvokratno: polovicu koli~ine odmah nakon va|enja sad-nica, zaoravanja zelene gnojidbe ili ètve, a polovica pri-je postavljanja proizvodnje. [to se prije, tijekom ili predvegetacijsko razdoblje, mikroorganizmi inkorporiraju utlo, duè i ostaju u njemu. To mikrobiolo{ko gnojivopotrebno je aplicirati po vla`nom tlu, a tlo je nakonaplikacije potrebno plitko zaorati ili potanjurati. Ako jetlo kiselo, prije toga je potrebno obaviti kalcifikaciju tla(uop}eno re~eno, 2000 kg/ha, ali je prije ipak preporu~-ljivo napraviti kompletnu analizu tla). Za kompostiranjese 0,2 l koncentriranog mikrobiolo{kog gnojiva BactoFilB-10 razrijedi s 10 l vode i prska se kompost. Kompostmora stalno biti umjereno vlaàn, a temperatura u kom-postnoj hrpi ne smije biti vi{a od 40 °C. Mikrobiolo{kagnojiva dobro je poprskati i po stelji, jer se na taj na~inubrzava razlaganje organskih ostataka.BactoFil A i B najbolje se ~uvaju na temperaturi kojanije nià od +5 °C, ni vi{a od +10 °C, ali podnose i tem-perature do +27 °C.Za 1 ha povr{ine potrebna je 1 litra koncentriranogmikrobiolo{kog gnojiva BactoFil A ili B. S jednom lit-rom koncentrata zamjenjuje se 500 kg kompleksnog mi-neralnog gnojiva. Povremeno je potrebna korektivnagnojidba drugim gnojivima.Na [umarskom istraìva~kom institutu Zvolen u Re-publici Slova~koj ve} tri godine se ispituje mikrobio-lo{ko gnojivo Bactofil B-10. U Zvolenu se isto gnojivokoristi u proizvodnji sadnica za po{umljavanje Kine.I na kraju ne treba zaboraviti rije~i dr. sc. StevanaBo{njaka koje je posebno naglasio: Priroda je poputpokretne mete koja se stalno mijenja. Moramo bitispremni iskoristiti sva svoja znanja i sposobnosti, ali ipreuzeti odgovornost za sve {to ~inimo. Prirodom trebaupravljati, a ne ju popravljati. Ako se tako bude postu-palo ne}e biti potrebno stalno kretati ispo~etka.

Mr. sc. Jasenka Vizentaner

KNJIGE I ÂSOPISI

L’ ITALIA FORESTALE E MONTANA(âsopis o ekonomskim i tehni~kim odnosima – izdanje talijanske Akademije {umarskih znanosti – Firenze)

Iz broja 6. studeni-prosinac 2004. g. izdvajamo:Orazio C i a n c i o : Kori{tenje {uma i odrìvo gos-podarenje

Zaljubljeni u praksu bez znanosti su kao kormilarkoji ulazi u barku bez kormila i kompasa

i koji nema saznanja kuda plovi.Leonardo da Vinci

367

Ovom izrekom velikog mislioca, autor u uvodnom~lanku ~asopisa otvara problematiku kojoj je posve}enovaj broj: Problematika kori{tenja {umaZnanstvenici, vo|eni Giovanniem H i p p o l i t i e m ,ve} duè vremena posve}uju pozornost ovom gledi{tu{umskog sektora. Sve vi{e dolazi do izraàja saznanje ova`nosti {uma glede kvalitete ìvljenja, kako u sada{-njosti tako i u budu}nosti, {to name}e potrebu odabirapravog oblika gospodarenja, s naglaskom na o~uvanje{uma u sklopu kompleksnog biolo{kog sustava. Za{titastani{ta, o~uvanje biolo{ke raznolikosti i vrijednost{umskog krajolika postale su kulturna, socijalna i eko-nomska ba{tina.Posebno u Europi osje}a se trend revalorizacije ulo-ge {ume u okru`ju, koji prelazi okvire aksioma koji jestolje}ima dominirao u {umskom sektoru: posti}i mak-simum proizvodnje drvne mase u {to mogu}e kra}emrazdoblju, minimumom utro{ka energije, rada i kapitala.Kona~no se shvatilo da gospodarenje {umama moè iz-ravno ili neizravno utjecati na okoli{, lo{e vo|eno gos-podarenje umjesto neprocjenjivih prednosti moè uzro-kovati nepovratne {tete na krajoliku.Uz velike promjene u pro{lom stolje}u: redukcija{umskih povr{ina u korist poljoprivrede, veliko kori{te-nje drvne mase i pojednostavljenje strukture {uma, ta-lijanske {ume uglavnom nisu smanjile vrijednosti {um-ske raznolikosti. Osim toga, u novije vrijeme {ume po-novno osvajaju terene koji joj pripadaju i koji su joj bilinerazborito oduzeti. U kratkom razdoblju (kratko sa sta-jali{ta {umarstva) dogodile su se velike promjene, kojesa sobom donose i prednosti i nedostatke.Postupnom pro{irenju {umskih povr{ina suprotstav-ljeno je zabrinjavaju}e pove}anje {umskih poàra. Ra-zumno kori{tenje {uma vaàn je obrambeni ~imbenikprotiv negativnih biotskih i abiotskih utjecaja. Tehno-lo{ki razvoj podrazumijeva kori{tenje {uma po novimmetodama sustavnog i odrìvog gospodarenja bez prev-elikog “udara” na okoli{. Rije~ima stare izreke: “Odudaraca sjekirom stablo }e pasti, ali {uma ne mijenjaizgled, ne uni{ti se, ne degradira se, naprotiv obnavlja sei postaje jo{ sna`nija i bujnija”.Postignuti napredak u podru~ju kori{tenja {umaznakovit je, a nove tehnologije tomu doprinose poduvjetom korektne primjene. Odrìvo gospodarenje {u-mama postalo je neizostavan “kormilarov kompas”, atehnologija s inovacijama treba se oslanjati ne samo naznanost, ve} i na kulturu.Giovanni H i p p o l i t i : Problematika kori{tenja{umaDo polovice pro{log stolje}a, prije uvo|enja meha-nizacije u {umske poslove, drvo se u Italiji uglavnomprodavalo u stoje}em stanju. Kupci su bili trgovci, a umanjim koli~inama i male pilane, koje su ubrzo nestale.Kupci drveta u stoje}em stanju poslove sje~e, izrade iizvla~enja drveta povjeravali su poduzetnicima, koji sumogli organizirati i djelomi~no financirati posao. Cijenadrveta u panja~ama odre|ivala se po procjeni ili po

prostornim metrima. Sjeka~i su pla}ani po prostornimmetrima drveta sloènog u {umi, a ako se drvo upo-trebljavalo za paljenje ugljena po koli~ini izraènoj uteìni vre}a na tovaru mula, koji je iznosio 70–80 kg porimskoj mjeri ili 100 kg po toskanskoj mjeri.U sjemenja~ama se cijena utvr|ivala na bazi kubaturedozna~enih stabala ili po izmjeri izra|enog drveta kodpanja. Ista izmjera koristila se i za pla}anje radnika. Sje-~a i izrada obavljala se ru~nim alatima, izno{enje pro-stornog drveta i vu~a oblog drveta animalnom spregom(samarica i {lajs). Za izno{enje drveta naj~e{}e su seupotrebljavale mule, a za vu~u konji i volovi. Potrebnialati bili su u vlasni{tvu radnika. Izrada i odràvanje vla-ka za vu~u i izno{enje drveta bila je sastavni dio pogodbei uklju~ena u cijenu. Samo kod velikih posjednika drvonije prodavano kod panja, ve} dopremljeno na cestu iliizravno na pilanu. Gusto naseljena planinska sela osigu-ravala su dovoljno radne snage, koja je posao u {umikombinirala s poslovima u poljoprivredi.U drugoj polovici pro{log stolje}a ekonomska i soci-jalna slika sasvim se promijenila. Porast tro{kova izradedrveta pove}avao se 10 puta brè od cijene drveta. Pro-rije|ena sela vi{e nisu osiguravala jeftinu radnu snagukoja bi 6 do 9 mjeseci radila u {umi. Uvo|enje me-hanizacije u {umarstvo krajem 60-ih godina samo jedjelomi~no rije{ilo taj problem, ali je u zamjenu donije-lo niz drugih problema. Za upravljanje ovakvim sna`-nim strojevima od nekoliko stotina kw nije dovoljnasamo vje{tina ste~ena obi~nim radom, jer to nije isto {toi raditi s parom konja ili volova i vlastitom snagom.Osim poznavanja {ume i uvjeta rada u {umi, potrebno jepoznavati mehaniku, hidrauliku, elektroniku, pa ~ak iinformatiku.Investicije u takve strojeve su velike, oko 100000Eura za jednostavnu opremu, a preko 500000 Eura zakompletne moderne strojeve. Amortizirati ovako velikasredstva mogu}e je samo rade}i godi{nje vi{e od 10000kubika (uporaba harvestera i forwardera). Ve}ina tali-janskih {umovlasnika ne moè podnijeti tolike in-vesticije, zato je primjena ove moderne mehanizacije li-mitirana na specijalizirane poduzetnike koji rade za vi{e{umoposjednika.Osim velikih investicija u mehanizaciju, tro{kovanjene amortizacije i kvalificiranih radnika postoje prob-lemi infrastrukture, jer postoje}e {umske vlake nisuprikladne za rad te{ke mehanizacije. Nove prometnicetrebaju biti trajne konstrukcije koje ustvari trebanapraviti {umoposjednik, a on naj~e{}e nije zainteresir-an da to bude izvedeno kvalitetno, pa ova skupa meha-nizacija ne moè dati optimalne rezultate. Ovi specijalizirani strojevi mogu postizati dobre re-zultate samo u uvjetima koji zadovoljavaju njihove ka-rakteristike, tako je na primjer s harvesterom mogu}eraditi do maksimalnog nagiba od 40 %, a tako i ostalistrojevi imaju svoja ograni~enja, zbog kojih se poduzet-nici ne èle izloìti riziku rada u neodgovaraju}im okol-nostima.

368

Iz tih razloga potrebno je da vlasnici {uma planirajuradove za vi{e godina i da njihovo izvr{enje ugovore skompetentnim izvo|a~ima, koji }e izraditi infrastruktu-ru koja osigurava dugogodi{nju uporabu. Ovi planovisastavni su dio planova ure|ivanja, gospodarenja i ko-ri{tenja {uma, a za njihovo izvr{enje potrebni su kva-litetni ljudi, odgovaraju}a oprema, infrastruktura idobra organizacija.Davide P e t t e n e l l a , Laura S e c c o : Ekonomskaorganiziranost poduze}a za kori{tenje {umaTalijanske statisti~ke informacije o radovima u{umarstvu dosta su oskudne. Podaci o broju poduze}a,broju radnika, organizacijskoj strukturi, ekonomskojsposobnosti, o broju nesre}a na poslu i dr. razli~iti su izbog toga nesigurni.U pro{lom razdoblju postojalo je mnogo studija kojesu nadopunjavale ove podatke unutar pojedinih regija.Dràvna statistika ISTAT nagovijestila je detaljnije po-datke, a u me|uvremenu su vr{ena istraìvanja na ovutemu, koje su autori obradili u ovom ~lanku. Jedini vje-rodostojan izvor o broju firmi koje se bave proizvodnimaktivnostima u {umskom sektoru je Registar poduze}aTrgova~ke komore. Tu se nalaze specijalizirana poduze-}a za sje~u, izradu i izvla~enje drveta iz {ume, kao i po-duze}a koje rade povremeno i ne samo na {umskim rado-vima, te ona koje rade na gradskom zelenilu.U sije~nju 2004. godine u Registru su evidentirana8692 aktivna poduze}a. To su poduze}a ograni~enihoperativnih dimenzija, koja imaju svoju adresu, fax ielektronsku po{tu. Pretpostavlja se da 70 do 80 % tih re-gistriranih poduze}a obavlja kontinuirano aktivnosti nakori{tenju {uma. To su preteìto obiteljska poduze}a sa2 do 4 stalna radnika, uz eventualnu ispomo} povre-menih radnika. Tendencija je da se brojno stanje stalnozaposlenih u srednje velikim poduze}ima smanjuje.Pretpostavlja se da 6 do 7 tisu}a poduze}a zapo{lja-vaju oko 24 do 28 tisu}a stalnih radnika, a taj se brojuglavnom smanjuje na ra~un sezonskih (manje profe-sionalnih) radnika, ~iji rad je ~esto neregularan s pove-}anim brojem zaposlenih stranih radnika.Ve} od 80-ih godina u Italiji (naro~ito sjevernoj) radivelik broj stranih radnika, a taj broj pove}an je nakon1990. g. s radnicima s podru~ja zemalja biv{e Jugo-slavije, a radi se o radnicima s iskustvom u {umskim po-slovima, tako da su ~ak i otvorena poduze}a koje vodestrani poduzetnici.

Po raspoloìvim podacima u Italiji, unato~ pove}a-nju povr{ine {uma, nije pove}ana proizvodnja tehni~-kog drveta (topola nije uklju~ena), ali se evidentira zna-~ajno pove}anje proizvodnje drva za energiju, a pogo-tovo je velika ekspanzija proizvodnje i potro{nje ogri-jevnog drveta. U ovom segmentu pojavljuje se nepro-fesionalizam i rad na crno. Velike povr{ine panja~a uprivatnom vlasni{tvu pogoduju takvom obliku rada kojiizmi~e kontroli kompetentnih javnih slu`bi. Ovakviradnici ko{taju manje, i zbog toga su poduze}a i radnicikoji rade regularno dovedeni u nepovoljan poloàj, svelikim posljedicama na socijalnoj razini.Po istraìvanjima ISTAT-a u vremenu od 1992. do2001. g rad na crno u Italiji pove}ao se za 10 %, a osobitoje nagla{en sektor poljoprivrede, {umaratva i ribolova.Po regijama se kre}e od maksimalnih 50 % u Kalabriji dominimalnih 18 % u Toskani. Istraìvanja u {umskom sek-toru pokazala su da se broj neregularno zaposlenih radni-ka kre}e ~ak do 68000, {to zna~i da na svakog registira-nog zaposlenog radnika dolaze 2–3 zaposlena izvan kon-teksta regularnosti u odnosu na zdravstvene i sigurnosnenorme i ugovorne odnose na radu. Ovo svrstava aktivno-sti u {umskom sektoru na prvo mjesto po nedostatku za-{tite na radu.Neregularni rad u {umi donosi posebne probleme ve-zane za sigurnost i nesre}e na poslu. Statistika ove ne-sre}e uklju~uje u zajedni~ku grupu s agrikulturom i nji-hov je broj primjerice za 2002. g. iznosio 73132 nesre}ena poslu i 143 smrtna slu~aja. Ukupni tro{kovi koji iztoga proizlaze iznose oko 5 milijardi Eura, pa je evi-dentno da uz moralnu obvezu postoji i ekonomska oprav-danost za investiranje u prevenciju za{tite na radu.U kompleksnim radovima na podru~ju {umarstva naj-vi{e se nepravilnosti doga|a kod primarnih radova: sje~a,izrada, izvla~enje i izno{enje drveta. Proizvodnja vri-jednog drveta je u opadanju, a prevladava “siroma{no”{umarstvo s proizvodnjom energetskog drveta iz panja~a,koje se izvodi jednostavnom i jeftinom mehanizacijom,uz porast kori{tenja radne snage na crno, ~esto bazira-nom na stranim radnicima koji rade u uvjetima koji sudaleko od minimalnog standarda sigurnosti.Po ocjeni autora, u okviru borbe za odrìvo gospo-darenje {umama zanemarena je za{tita rada. Situacija jeizmakla kontroli i bilo bi opravdano zatvoriti gotovo sva{umska radili{ta, te u idu}im godinama stvoriti nor-malne uvjete rada na trì{nim na~elima koji bi omo-gu}ili uravnoteèn razvoj ruralnih podru~ja.

ALBERI E TERRITORIO – (Novo izdanje ~asopisa monti e boschi)Iz broja 3, 2005. g. izdvajamo:AktualnostiDulcinea B i g n a m i : Odgo|en razgovor o Proto-kolu iz KyotaU prosincu pro{le godine u Buenos Airesu odràna

je 10. Konferencija o klimatskim promjenama, ali posti-gnuti rezultati nisu donijeli zna~ajni napredak.

U okviru kompromisa postignutog izme|u SAD-a iEU o aktivnostima u vremenu do 2012. g., kad isti~e Pro-tokol iz Kyota, dogovoren je susret u Njema~koj u mje-

369

Glog u cvatu Odrasli kornja{ Platypus mutatus

secu svibnju, na kojemu }e biti razmotreni problemi ve-zani za zagrijavanje planeta, tako da se je Europa prak-ti~ki morala odre}i programa serije predvi|enih ne-formalnih sastanaka na vrhu u idu}em razdoblju. “Ne-formalna razmjena mi{ljenja” predvi|ena za proljetnisusret u Njema~koj daje premalo nade za u~inkovito rje-{avanje problematike vezane za klimatske promjene.Nakon ratifikacije sporazuma Rusije pro{loga pro-sinca, Protokol stupa na snagu 16. velja~e unato~ odbi-janja ameri~ke administracije da ga ratificira uz oprav-danje da je neu~inkovit i {tetan za njihovu ekonomiju.“Sve ovo dovodi u pitanje da li je Protokol iz Kyota pra-va stvar za ovu na{u bolesnu zemlju” – kaè autor. Uposlijednje vrijeme izlaze na vidjelo ideje mnogih skep-tika, pa ~ak i ideje o nuklearnoj “~istoj” energiji.Tako }e vjerojatno proljetni razgovori biti vo|enibez prejudiciranja, izvan utjecaja “ekstremista okoli{a”i pitanja na~ela, ali ne isklju~ivo utemeljeni na ekonom-skim na~elima koji stavljaju u stranu ~ovjeka i njegovepotrebe.Giacomo G r a s s i : O~ekuje nas uàrena klimaPosljednjih godina katastrofalni poàri haraju zapad-nim dijelovima SAD-a, pa ni poznati Yellowstonski parknije ostao po{te|en. Ovi doga|aji povod su intenzivnimraspravama o uzrocima poàra i mogu}oj strategiji pre-ventive. Velik intenzitet ovih poàra pripisuje se gusto}istabala, te dugogodi{njem uspje{nom ga{enju àri{tapoàra, {to je tijekom godina doprinijelo gomilanjuzapaljivog materijala u okru`ju gdje prirodno vatraperiodi~no reducira zapaljivu masu i tako ograni~avapoàre velikih razmjera. Ovu teoriju podupiru studije ou~estalosti poàra u posljednjih 4 do 5 stolje}a, po-tvr|uju}i da su {ume prije utjecaja ~ovjeka imale manjugusto}u i relativno ~e{}e poàre, ali manjeg intenziteta.Na bazi tih pretpostavki 2003. g. izdan je dekret o pre-ventivnim mjerama za{tite od poàra i smanjenju nji-hovih devastiraju}ih u~inaka, temeljen na intenziv-nim proredama i programiranoj vatri.Jedna druga studija (P i e r c e i dr.) utemeljena nabazi prou~avanja odnosa klime i u~estalosti poàra uposljednjih 8 tisu}a godina, dovodi u pitanje ispravnost

prethodnih pretpostavki. Svoje prou~avanje koncentri-rali su na velike poàre koji su uzrokovali eroziju terenai ostavili ugljene tragove unutar sedimenata u dolinama.Istraìvanja su pokazala pove}ani broj poàra u toplim isuhim razdobljima (npr. oko 1000-te godine) i maliintenzitet poàra u svijeìm i vla`nim razdobljima (npr.oko 1400-te godine i 1900-te godine). Dakle, u~estalostpoàra preteìto ovisi o klimatskim varijacijama, amanje o antropolo{kim aktivnostima {to je slu~aj pro{-loga stolje}a. Sa klimatskim promjenama koje su o~itoaktualne treba po Pierceu o~ekivati razdoblje ~e{}ih iintenzivnijih poàra, {to opravdava naslov da nas o~e-kuje uàrena klima. U okviru ovog ~lanka nalazi se intervju sa znanstve-nim suradnikom Instituta za okoli{ i ekspertom za po-àre, gospodinom Andreom C a m i a , koji kaè da su umediteranskom podru~ju poàri mnogo vi{e vezani zaljudske aktivnosti nego je to u zapadnim dijelovimaSAD-a. Smatra da koli~ina zapaljive mase i klimatski~imbenici ipak imaju odlu~uju}u ulogu u pojavama po-àra. Duga topla i su{na razdoblja pove}avaju rizi~nepovr{ine terena u vertikalnom i horizontalnom smijeru.{to pove}ava vjerojatnost poàra, kao {to je to bilo uEuropi 2003. g.[to se ti~e preventivnih mjera, u Italiji je zakonskomodredbom L. 353/2000 obvezno dono{enje protupoàr-nih planova na regionalnim razinama, s osobitim propisi-ma za Nacionalne parkove i Za{ti}ena podru~ja.Na europskoj razini uredbom n. 2152/2003 (Forestfocus) regulirane su mjere prevenijencije i nastavljenrazvoj Informativnog sustava o {umskim poàrima ko-jim upravlja Centar za istraìvanje EU. Metode analize,usugla{avanje terminologije i strategija preventiveglavne su teme me|u ~lanicama EU.Zabranjena sadnja glogaObi~ni glog (Crataegus oxyacantha), mu{mulastiglog (azarolo glog – C. azarolus) i drugi ukrasni grmovi

iz ove porodice, ne smiju se saditi na podru~ju Emilie-Romagne do 31. prosinca 2007. g. Naime, 4. sije~nja stu-pila je na snagu uredba Regionalne sanitarne slu`be kojazabranjuje sadnju tih biljaka, produùju}i tako trajanjezabrane koja je done{ena 2001. g. Ta zabrana potrebna jemjera za ograni~avanje {irenja bakterijske plamenja~e,koja je u ovoj regiji prisutna od 1994. g. Ukrasne biljke ove porodice posebno su osjetljive na

ovu bolest i mogu postati “most” za {irenje ove bolestina obli`nje plantaè jabuka i kru{aka. Uklanjanje za-raènih stabala je obvezna mjera borbe protiv ove epi-demije, jer za sada druge obrane nema. Do sada je sru-{eno i uklonjeno vi{e od 1 milijun vo}nih stabala.

Fitosanitarna slu`ba, lokalne ustanove i slu`be dr-àvnih {uma ovla{tene su za nadzor i korektno provo|e-nje ove uredbe. Za one koji ne po{tuju ovu uredbu ili neuklone zasa|ene biljke u predvi|enom roku propisanesu kazne od 200 do 1200 Eura ili dvostruko, ako se radio rasadnicima ili o poduze}ima koje se bave odr-àvanjem parkova i nasada.

Renato Brugnola: Opasnost za plantaè topolaU okolici Caserta (nedaleko od Napulja) prona|ena

je nazo~nost kornja{a Platypus mutatus na stablima ka-nadske topole (Populus canadensis). Ovaj kornja{ sma-tra se jednim od najopasnijih {tetnika na topolama. UJu`noj Americi otkud i potje~e ovaj kornja{ prouzroko-vao je velike {tete na plantaàma topole Populus del-toides.

Platipodidi, zajedno s nekim Scolitidima poznati supod imenom “ambrozijini kornja{i”, po prostoj simbiozis gljivama askomicetima s kojima se hrane ve}im di-jelom svoga razvoja.

Primarna ekonomska {teta koju ~ini ovaj kornja{sastoji se u hodnicima koje napravi, te tako promijeniboju drveta koju uzrokuju gljive koje ìve u simbiozi skornja{em, {to ~ini drvo neuporabljivim za industrijskupreradu (furnir i {perplo~a).

Lorenzo Ciccarese: [umarstvo i klimatske pro-mjene – kako ispuniti obveze iz KyotaOd po~etka industrijskog razvoja do danas koncen-

tracija uglji~nog dioksida u atmosferi pove}ala se od280 na 370 dijelova volumnog milijuna. Pove}anje glo-balne temperature od 0,75 °C tijekom 20. stolje}a pri-pisuje se pove}anju uglji~nog dioksida i ostalih stakle-ni~kih plinova.

Glavni uzrok pove}anja koncentracije pove}anjauglji~nog dioksida u atmosferi je sagorjevanje fosilnihenergetskih zaliha. U 90-im godinama pro{loga stolje-}a sagorjevanje je uzrokovalo godi{nju akumulacijuugljika u atmosferu u koli~ini izme|u 5,9 i 6,7 milijar-di tona (ili izme|u 21,6 i 24,6 milijardi tona uglji~nogdioksida).

[ume, koje se proteù na 30 % kopnenog dijelazemlje (3,9 milijardi ha) imaju va`nu ulogu u kemij-

skim i fizi~kim procesima u atmosferi i utjecaj na u~i-nak staklenika, jer uskladi{tuju velike koli~ine ugljika ubiomasi i tlu, uzimaju}i ugljik iz atmosfere putem foto-sinteze. Ekosustavi svake godine “zarobe” iz atmosfereizme|u 0,5 i 1,5 milijarde tona ugljika (P r e n t i c e idr.). Degradacija i uni{tavanje {uma, uglavnom uzro-kovana ljudskom djelatno{}u, u pro{lom desetlje}u (16milijuna ha godi{nje) prouzrokovala je “istjecanje”ugljika prema atmosferi u koli~ini od oko 1,6 milijarditona ili gotovo 25 % totalne emisije antropolo{kog pori-jekla.

Protokol iz Kyota utvr|uje stroge obveze redukcijeemisije stakleni~kih plinova za zemlje koje ga ratificira-ju. Taj iznos od 5,2 % u odnosu na 1990. g., zemlje pot-pisnice mogu posti}i uz energetska ograni~enja i nizomaktivnosti vezanih za kori{tenje i gospodarenje pros-torom, podizanjem novih {uma, pa se koli~ina uglji~nogdioksida iz tih aktivnosti registriraju u nacionalnoj bilan-ci za kompenzaciju emisije stakleni~kih plinova. Na pri-mjer, jedna tona vezanog uglji~nog dioksida u {umskojplantaì kompenzira ekvivalentnu koli~inu sagorenogugljena za energiju. U obra~unu za kompenzaciju moguse uzeti u obzir samo po{umljavanja u~injena poslije1990. g.

Za ispunjenje obveza koje proizlaze iz Protokola,Italija treba bilancirati apsorpciju i emisiju stakleni~kihplinova za aktivnosti koje se odnose na ~lanke 3.3 i 3.4Protokola. Ministarstvo okoli{a donijelo je plan saktivnostima koje uklju~uju inventarizaciju i monitor-ing u svrhu postizanja maksimalne apsorpcije ugljika nanacionalnoj razini, uz optimalno kori{tenje tla, {touklju~uje aktivnosti na podizanju novih {uma i obnovipostoje}ih. Za evidencije po{umljenih povr{ina od1990. g. mogu biti korisni lokalni administrativni ikatastarski dokumenti.

Sve aktivnosti trebaju pokazati da su vezane za kon-kretne i programirane zahvate, predvi|ene za prvo ob-vezatno razdoblje koje isti~e 31. prosinca 2011. god.

Frane Grospi}

370

371

Stjepan L j e v a k , diplomiraniinènjer {umarstva, ro|en je u Rav-nom 22. prosinca 1927. godine uhrvatskoj katoli~koj obitelji, od ocalugara i majke doma}ice. Zasigur-no je ve} u djetinjstvu uz oca osje-tio ljepotu {ume, {to ga kasnijeusmjerava na njegov plodni ìvotniput. Tada{nju ~etverogodi{nju os-novnu {kolu zavr{ava u Ravnom,niù gimnaziju i prva dva razredavi{e gimnazije poha|a u Mostaru, adva posljednja gimnazijska razredau Dubrovniku, gdje i maturira1947. godine.

Iste godine upisuje se na Poljo-privredno-{umarski fakultet Sveu-~ili{ta u Zagrebu, smjer biolo{ki.Apsolvira 1950. i diplomira 1952.godine. Vojni rok odsluìo je uSremskoj Mitrovici i Zagrebu.

Prvo mu je radno mjesto Drvnaindustrija “Vrbas” u Banja Luci,gdje radi na poslovima proizvod-nje. Tu ostaje samo godinu dana,jer se ve} po~etkom 1954. godinezapo{ljava na ure|ivanju {uma uSarajevskoj taksaciji, koja kaosredi{nja ustanova ure|uje {ume ~i-tave Bosne i Hercegovine. Kao vri-jedan i sposoban inènjer ubrzo seosamostaljuje kao taksator i {efSekcije.

Po~etkom 1959. godine prelaziu Sekciju ure|ivanja {uma Za-greb, koja izra|uje gospodarskeosnove po ~itavoj Hrvatskoj. Od1959. do 1975. godine djeluje u

Sekciji kao samostalni taksator iubrzo je izabran za {efa. Na tomradnom mjestu ostaje sve do 1990.godine, kada je umirovljen poslijeprometne nesre}e koja je zavr{ilakobno, amputacijom noge.

Uz dràvne (dru{tvene) {umeSekcija za ure|ivanje {uma Zagrebure|ivala je i privatne {ume. Prvitakav program u Hrvatskoj izradilaje Sekcija 1969. godine po metodikoju je razradio ing. Ljevak za Gos-podarsku jedinicu Gornje Me|i-murje.

Zagreba~ka sekcija obavljala jeizra~un vrijednosti {umskih povr{i-na prilikom njihove prenamjene zainfrastrukturne potrebe (ceste, da-lekovode, naftovodi i sl.). Ljevako-

va metodologija utvr|ivanja vrijed-nosti {ume kori{tena je u Hrvatskoji u ostalim republikama biv{e Jugo-slavije. To je metoda koja je teme-ljena na neamortiziranoj vrijednosti{ume.

Stipe, kako smo ga od miljazvali, bio je zbog svoje druèljubi-vosti, po{tene i otvorene naravivrlo omiljen me|u kolegama, a smnogima i iskren prijatelj. Usprkoszna~ajnim uspjesima koje je posti-gao u struci, skromnost i dalje osta-je njegovo osnovno obilje`je. Svo-ju invalidnost stoi~ki je podnosio.Redovito je dolazio na sastanke go-di{njica svoje generacije. Zbog po-gor{anja zdravstvenoga stanja nijese mogao odazvati na sastanak ulistopadu 2004.

Bio je njeàn suprug i otac, {toje u potpunosti u skladu s njego-vom blagom i osje}ajnom naravi.

@ivot mu se gasi 12. sije~nja2001. godine, niti mjesec dana na-kon 77. ro|endana. Stipe Ljevakostavio je neizbrisiv trag u {umamana{e domovine koje je s ljubavljuure|ivao, unose}i tijekom rada svo-je spoznaje u smislu pobolj{anja{umarskih postupaka, ostavljaju}idobar putokaz nasljednicima.

Dragi Stipe, neka ti je vje~nahvala i slava za sva dobra koja suresila tvoj ìvot.

Pero Bevanda i Branimir Prpi}

IN MEMORIAM

STJEPAN LJEVAK, dipl. ing. {umarstva(22. prosinca 1927 – 12. sije~nja 2005)

“Ja jesam prah i ìvot i cijelost svjetlosti

i ni{ta vi{e” (Tin Ujevi})

UPUTE AUTORIMA[umarski list objavljuje znanstvene ~lanke iz po-dru~ja {umarstva, primarne prerade drva, za{titeprirode, lovstva, ekologije, prikaze stru~nihpredavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i sl.,prikaze iz doma}e i strane stru~ne literature, teva`nije spoznaje iz drugih podru~ja koje su va`neza razvoj i unapre|enje {umarstva. Objavljujenadalje i ono {to se odnosi na stru~na zbivanja u nasi u svijetu, podatke i crtice iz pro{losti {umarstva,prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga{umarskog dru{tva.^lanci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavl-jaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno isaèto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stru~ni~lanci u prilogu trebaju imati sadràj (saètak)na engleskom ili njema~kom jeziku (iz posebnihrazloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaklju-~ke razmatranja. Saètak na stranom jeziku trebabiti napisan najmanje na 2 stranice s proredomna papiru formata A4.Molimo autore da se pridràvaju sljede}eg:– Prije uvoda treba napisati kratki saètak o temi~lanka, svrsi i va`nijim rezultatima, najvi{e do 1/2stranice napisane s proredom na papiru formata A4.– U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisationo {to se opisuje (istraùje), a u zaklju~ku ono {toomogu}uju dobiveni rezultati uz op}e prihva}enespoznaje iz odre|enog podru~ja {umarske struke iprakse.– Opseg teksta moè iznositi najvi{e 10 tiskanihstranica [umarskog lista, zajedno s prilozima(tablice, crteì, slike...), {to zna~i do 16 stranica sproredom na papiru A4. Samo u iznimnimslu~ajevima Ure|iva~ki odbor ~asopisa moè prih-vatiti radove ne{to ve}eg opsega, ako sadràj ikvaliteta tu opse`nost opravdavaju.– Naslov ~lanka (djela) treba biti kratak i jasno izra-àvati sadràj rada. Ako je ~lanak ve} tiskan ili seradi o prijevodu, treba u bilje{ci na dnu stranice(fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jezikutiskan.– Naslove, podnaslove u ~lanku, saètak (s uvo-dom, metodolo{kim napomenama, raspravom,rezultatima istraìvanja i zaklju~cima), opiseslika i tablica, treba napisati i na engleskom ilinjema~kom jeziku.– Fusnote glavnog naslova ozna~avaju se zvjezdi-com, dok se fusnote u tekstu ozna~avaju redoslje-dom arapskim brojevima, a navode se na dnu strani-ce gdje se spominju. Fusnote u tablicama ozna~ujuse malim slovima i navode se odmah iza tablica.– Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizi-kalnih veli~ina, dok manje poznate fizikalne veli~i-ne treba posebno objasniti u jednad`bama i sl.

– Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budurazumljivi bez ~itanja teksta i obiljeìti ih brojevimakako slijede.– Sve slike (crteè i fotografije) treba priloìti odvo-jeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime au-tora i skra}eni naslov ~lanka. Slike trebaju u pravilubiti u omjeru 2:1.– Crteè i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst ibrojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznakefizikalnih veli~ina kosim. Fotokopije trebaju biti ja-sne i kontrastne.– Poèljno je navesti u ~emu se sastoji originalnost~lanka i zbog kategorizacije po me|unarodnim kri-terijima.– Obvezno treba abecednim redom navesti literatu-ru na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjernavodimo:1. K l e p a c , D. 1965: Ure|ivanje {uma, [umarski

fakultet, Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zagreb.2. P r p i } , B., N. K o m l e n o v i } , Z. S e l e t k o v i }

1988: Propadanje {uma u Hrvatskoj, [umarskilist 112, (5–6): 195–215, Zagreb.

– Pored punog imena i prezimena autora trebanavesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,mr., dipl. ing. ...).– Tekst ~lanka treba (osim izuzetno), pripremiti spomo}u nekog od tzv. wordprocesora na oso-bnom ra~unalu sukladnom s IBM, te tako ure|e-ni rukopis predati na disketi 3.5”.– Potpuno zavr{ene i kompletne ~lanke (disketu,tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredni{tva.Autori su odgovorni za to~nost prijevoda na stranijezik.– Primljeni rad Uredni{tvo dostavlja recenzentu od-govaraju}eg podru~ja na mi{ljenje u zemlji, a zaznanstvene ~lanke i recenzentima u inozemstvu.– Autori koji èle separate – posebne pretiske svojih~lanaka mogu naru~iti istodobno sa slanjem ruko-pisa. Separati se posebno napla}uju, a tro{ak se nemoè odbiti od autorskog honorara. Najmanje semoè naru~iti 20 separata.– Objavljeni radovi se pla}aju, stoga autor uzrukopis treba dostaviti svoj broj ìro-ra~una, JMBG, adresu i op}inu stanovanja.

Uredni{tvo [UMARSKOG LISTAZagreb, Trg Maùrani}a 11Telefon: 48 28 477, 48 28 359Telefax: 48 28 477

E-mail: [email protected] [email protected]

WEB stranica: ttp://www.hrsume.hr/hsd/sumarski/sumarski.html

Proteklog prolje}a ponovno je bilo na pretek problema u za{titi {uma od {tetnih {umskih kukaca, napose grupedefolijatora iz reda leptira. Uz gubara, kukavi~jeg suznika i zlatokraja, koji su ve} predstavljeni na ovim strani-cama, lokalno se u pove}anoj gusto}i pojavio zeleni hrastov savija~ Tortrix viridana L. Tijekom pupanja hrastaaktiviraju se i njene gusjenice i izlaze iz jaja odloènih prethodnog prolje}a na bazi lisnih oìljaka. [tete se osimpo izgrizenom li{}u prepoznaju i po savijenim i pre|om omotanim listovima, unutar kojih se prljavo-zelena i vrloìvahna gusjenica kukulji. Mjesec svibanj doba je rojenja ovog poznatog {tetnika ~ija su imaga lako prepoz-natljiva po ìvo-zelenoj boji prednjeg para krila. Zeleni hrastov savija~ jedan je od najopasnijih hrastovih defoli-jatora i kod nas se javlja svugdje gdje dolaze hrastovi. U kontinentalnom podru~ju ponekad se protiv njega mora-ju poduzimati i neposredne metode suzbijanja matodom aviozamagljivanja.The past spring has offered a whole spectrum of pest related problems in the field fo forest protection. Lepi-dopterous defoliators have taken a dominating role. Along with Gypsy moth, Lakey moth and Browntail moth,that have already been presented on these pages, Green oak leafroller (Tortrix viridana L.) has erupted locally,causing visible damages. During the bud-brake stage of oak leaves their caterpillars emerge from the eggs deposit-ed just below the leaf scars during the proceeding spring. Aside from defoliated and destroyed leaves the presenceof this leaf roller is characterized by rolled and webbed leaves inside which a lively, dull-green caterpillars pupate.In May the moths swarm and are readily recognized by their green front pair of wings. Green leaf roller is one ofthe most important oak defoliator in Croatia that is distributed wherever its host plants grow. In the continentalarea, sometimes a suppression measures are needed by means of aerial fogging.

IZDAVA^: HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO uz financijsku pomo} Ministarstvaznanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih {uma, d.o.o. Publisher: Croatian Forestry Society – Editeur: Société forestièrecroate –Herausgeber: Kroatischer Forstverein

Grafi~ka priprema: @UPANÎ] H R d.o.o. – ZagrebTisak: EDOK – Zagreb

Sl. 1. Savinuti i zapredeni list s gusjenicom zele-nog hrastovog savija~a (Tortrix viridana L.).Fig. 1 Rolled and webbed oak leaf with the cater-

pillar of green oak leafroller (Tortrix virida-na L.)

Sl. 3. Kukulji~ni svlak zelenog hrastovog savija~anakon izlaska imaga.Fig. 3 Pupal exuvium after the eclosion of the

green oak leafroller.

Sl. 2. Gusjenica zelenog hrastovog savija~a – nadodir, ìvahno se vrpolji i povla~i unatrag.Fig. 2 Green oak leafroller caterpillar – touched,

it undulates backwards in a lively manner.

Sl. 4. Imago zelenog hrastovog savija~aFig. 4 Adult of the green oak leafroller.

(Tekst i fotografije B. Hra{ovec)

rije^ glavnoga urednika na[e [umarsko [kolstvo i europska unija na{e {umarsko {kolstvo bilje`i svoj...

Documents