TRSAT

Trsatska gradina

Potjee iz prapovijesti kad je bila samo osmatranica. Svoj dananji izgled zahvaljuje svom posljednjem vlasniku grofu Lavalu Nugentu, koji ju je kupio u prvoj polovici 19. stoljea i obnovio kao obiteljski mauzolej. Danas se u njoj nalazi stalni muzejski postav, galerija, suvenirnica i caffe bar te se prua najljepi pogled na Rijeku. U ljetnim mjesecima ovdje se odravaju veernji koncerti, kazaline predstave i slina kulturna i drutvena dogaanja.

Svetite Majke Boje Trsatske

Svetite Majke Boje Trsatske je najstarije marijansko svetite u Hrvatskoj. Legenda kae da je svetite nastalo 1291. godine kad se tu pojavila nazaretska kuica Svete obitelji koju su iz Nazareta donijeli aneli. Tu se zadrala do 10. prosinca 1294. godine kada su je aneli prenijeli dalje u Loreto, pokraj Ancone, gdje se i danas nalazi. Od 1453. godine svetite nastanjuju franjevci, koji su pozvani od strane kneza Martina Frankopana. Ve sedam stoljea ovo mjesto pohode brojni hodoasnici iz cijeloga svijeta, a posebno je sveano 15. kolovoza za blagdan Velike Gospe. Od prvog najstarijeg samostana koji je dao podii Martin Frankopan pa do dananjeg zdanja zgrade trsatskog samostana doivjele su brojne promjene i nadogradnje. Najvea je bila ona koja je uslijedila nakon 5. oujka 1629. kada je vatra unitila trsatski samostan. U lipnju 2003. posjetio ga je i papa Ivan Pavao II. Njemu u spomen u svetitu je podignut spomenik Sveti otac - Trsatski hodoasnik, djelo kipara Anta Jurkia. U sklopu svetita nalaze se i Franjevaki samostan, Kapela zavjetnih darova i pastoralni centar svetita "Aula pape Ivana Pavla II.".Emanuel Hoko, Na vrhu Trsatskih stuba, Tiskara Rijeka, 1991.

Kapela zavjetnih darova

Bogatstvo ove riznice svjedoi o udesnim moima i zahvalnosti koju su na taj nain pruili vjernici Majci Bojoj Trsatskoj. Tu moete vidjeti i vrijedne donacije habsburkih vladara - Leopoldove svijenjake i dvoglavog zlatnog orla optoenog draguljima, inae simbola Rijeke, dar Karla V.

udotvorna slika Blaene Djevice Marije

Zbog gubitka Svete kuice, neutjeenim Trsaanima papa Urban V. 1367. godine alje udotvornu sliku Majke Boje imena Majka milosti. Predaja kae da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanelist. Izraena je na cedrovoj dasci i podijeljena na tri polja. Zbog tovanja koje joj iskazivano, slika je okrunjena krunom od pravoga zlata 8. rujna 1715. godine. Bila je to prva Marijina slika izvan Italije koju je dao okruniti neki papa. Majka milosti ima iznimno znaenje u stvaranju kulta tovanja Djevice Marije na Trsatu. Sveti otac ve u petnaestom stoljeu doputa poseban oprost onima koji ju pohode. Slika se i danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim tovateljima, a stoji na glavnom oltaru i iz crkve se iznaa prilikom raznih procesija, kao npr. na Blagdan Majke Boje Trsatske ili Velike Gospe.Park Heroja

Najvei je park na istonom dijelu Rijeke. Nastao je u razdoblju izmeu dva svjetska rata prema projektu arhitekta Zlatka Prikrila i hortikulturnog strunjaka Josipa Kulfaneka, poznatog po uporabi autohtonog bilja i potivanju prirodnog kamenog krajolika. Na najviem platou parka nalazi se Spomen-kosturnica u znak sjeanja na rtve antifaistike borbe.

Trsatske stube (Stube Petra Kruia)

Svetite i franjevaki samostan povezani su s centrom Rijeke i stubama Petra Kruia koje je ovaj hrvatski vojskovoa dao izgraditi 1531. i po kojem danas nose ime. Na zavretku stuba, u sastavu dananje bazilike, smjetena je i kapela Svetog Nikole, zatitnika pomoraca, koju je Krui podigao. Petar Krui jedan je od najveih junaka hrvatske povijesti, a posebno se istaknuo u borbama protiv Turaka. Nakon bitke kod Klisa, Turci su mu odrubili glavu te su je kasnije prodali njegovoj sestri Katarini, koja ju je sahranila pod oltarom crkve Gospe Trsatske. Ukupno ima 561 stepenica kojima su hodoasnici iz cijelog svijeta dolazili do svetita, u prolosti esto i na koljenima. Stube su poznate i kao mjesto molitve pomoraca koji su se uspinjali njima do kapele svog zatitnika nakon i prije odlaska u plovidbu.

Kampus Sveuilita u Rijeci

Novi rijeki sveuilini kampus okuplja sve vei broj fakulteta na jednom mjestu ime se unaprjeuje kvaliteta studentskog ivota u Rijeci. Ovo je mjesto okupljanja, stjecanja znanja, sklapanja prijateljstava i otvaranja novih mogunosti. Slobodno uite i proeite etnicama, avenijom te razgledajte zgrade kako biste osjetili dah sveuilinog ritma. Kampus je za vrijeme Jugoslavije bio vojarna, a povijesna zgrada u kojoj se danas nalazi Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuilita u Rijeci bila je upravna zgrada vojarne.Dvorana mladosti

Izgraena je u doba socijalizma 1973. godine, a protee se na oko 9.500 m. Dvorana je primarno namijenjena za sportove (koarka, rukomet, odbojka, judo...), ali koristi se i za odravanje sajmova, turnira, koncerata... Kapacitet gledalita glavne dvorane je oko 3000 sjedeih i oko 1000 stajaih mjesta. U skopu dvorane nalaze se i 2 fitness centra, razne sportke udruge, kao i ugostiteljski sadraji. Dvoranom upravlja drutvo Rijekasport d.o.o.

(izvor: www.rijekasport.hr )STARI GRAD

Crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije (Duomo ili Zborna crkva)

Crkva je prvotno izgraena u ranom srednjem vijeku na ruevinama rimskih termi. Majstor Juraj iz Zadra obnovio je 1442. postojeu trobrodnu baziliku i povisio joj glavni brod. Crkva je popravljena i nakon mletakog razaranja Rijeke 1509. godine. Ponovno je iz temelja obnovljena 1695. godine, a izmeu 1716. i 1726. obitelj Orlando, kranjski plemii i rijeki patriciji, dograuju prostrano svetite usred kojega je njihova grobnica. Ispod sadanjeg poda, nainjenog 1901. godine, nalazi se 75 grobnica srednje dubine do 2,5 m. Kamene ploe s tih grobnica uzidane su u vanjski sjeverni zid crkve, a njihovi natpisi povijesna su svjedoanstva o rijekom stanovnitvu. Kosi toranjUz crkvu je zvonik, samostalna graevina u podanku koje je uzidano kamenje iz rimskih ruevina. Datiran je iznad luka ulaznih vrata 1377. godinom. Kosi toranj je svjedoio i o dravno-politikim mijenama u gradu. Dograivan je u vie navrata, a sadanju visinu i zailjeni krov ''u alpskom stilu'' imao je u prvoj polovici 18. stoljea. Lou za zvona s gotikim otvorima, zvonik je dobio u vrijeme obnove crkve koncem 15. stoljea. Zvonik, je prema mjerenjima iz 1920. godine, nagnut za 40 cm, pa je dobio nadimak Kosi toranj. Arheoloki parkArheoloki park s ostacima rimskog Principija ureen je ove godine prema projektu arhitekta Nenada Fabijania kako bi na odgovarajui nain prezentirao vane arheoloke ostatke. Radi se o ostacima tarsatikog Principija, kompleksa rimskog vojnog zapovjednitva koje je nadziralo Alpsku klauzuru, sustav zatite istone granice Rimskog carstva od prodora barbara.Principij je izgraen u 3. stoljeu, a sruen je poetkom 5. stoljea.

http://www.novilist.neomedia.hr/Vijesti/Rijeka/Arheoloski-park-u-srcu-Rijeke-danas-otvara-vrata

Rimski lukRimski luk (ili Stara vrata) najstariji je spomenik arhitekture u Rijeci, izgraen u doba Rimskog carstva. Znanstvenici su od 18. stoljea pokuali odgonetnuti svrhu spomenika: najprije je vladalo miljenje da se radi o trijumfalnom luku podignutom u ast cara Klaudija, postojalo je i miljenje da se radi o gradskim vratima, no potvreno je da se radi o reprezentativnom glavnom ulazu u kasnoantiko zapovjednitvno rimske Tarsatike. Obzirom da je luk napravljen bez buke i eljeza, te tako stoji ve 13 stoljea, postoje legende o njegovom nastanku.http://www.visitrijeka.hr/Sto_vidjeti/Spomenici/Stara_vrata http://hr.wikipedia.org/wiki/Stara_vrata

Koblerov trgKoblerov trg rijeki je prostor velikog povijesnog znaaja. U srednjovjekovnoj Rijeci, on je bio sredite trgovakog i politikog ivota grada: na njemu su bile smjetene Gradska vijenica, tri ljekarne, kavana i nekoliko trgovina. U 19. stoljeu, kada se Rijeka iri izvan gradskih zidina, a javni i gospodarski ivot grada seli se na Korzo, Koblerov trg (tada Piazza dell'Erbe) gubi svoj znaaj te je pretvoren u zelenu trnicu.

Dio trga doivio je teka stradavanja u Drugom svjetskom ratu, a revitalizacija je krenula sedamdesetih godina pod vodstvom arhitekta Igora Emilija. Tada su izgraene nove graevine, kao i fontana "Stari kolodrob" u centru trga.

http://croinfo.net/vijesti-regija/4950-fontana-qstari-kolodrobq-koblerov-trg-rijeka.html

FONTANA STARI KOLODROB

Na sredinjem dijelu Koblerovog trga nalazi se fontana "Stari kolodrob" koja je podignuta prema idejnom rjeenju arhitekta Igora Emilija koji je interpretirao motiv pree za papir. Fontana se sastoji od dva velika mlinska kamena (teine 5 tona) koja su smjetena u koljku od lijevanog eljeza na kojoj se nalazi 16 odvodnih kanala preko kojih se voda izlijeva u donji bazen od brakog kamena. Prema zamisli autora slapovi predstavljaju povijesni simbol Grada preuzet iz rijekoga grba - amforu iz koje tee voda "indeficienter", a mlinski kameni (kolodrobi) na fontanu su preneseni iz rijeke Tvornice papira kako bi sluile kao podsjetnik na slavna rijeka industrijska vremena.

http://croinfo.net/vijesti-regija/4950-fontana-qstari-kolodrobq-koblerov-trg-rijeka.html Katedrala Svetog Vida

Sagraena je kao samostanska crkva rijekih isusovaca, na mjestu sruene crkvice posveene zatitniku Rijeke Svetom Vidu. Srednjovjekovna Rijeka zvala se po njemu Rika svetoga Vida, na latinskom Terra Fluminis sancti Viti, a na njemakom St. Veit am Pflaum. Gotov projekt za gradnju, koja je poela 15. lipnja 1638. godine, donijeli su isusovci. U kamen temeljac isusovci su dali uklesati ime cara, rektora Kolegija, sudaca i rektora Vijea i ime graditelja Francesca Olivieria. Gradnja je s prekidima trajala stotinu godina. Kupolu i oratorije za redovnike na prvom katu izgradio je arhitekt Bernardin Martinuzzi 1727. godine. Ta reprezentativna graevina ima dodirnih toaka s venecijanskom crkvom Sta Maria della Salute. Crkva Svetog Vida graena je sredstvima legata grofice Ursule Thanhausen i od prihoda Kastavske gospotije koja je bila infeudirana rijekom kolegiju.

Na glavnom oltaru izloeno je reinsko - gotiko Raspee iz 13. stoljea. Uz izloeno Raspee vezuje se legenda prema kojoj je 1296. godine neki Petar Lonari u ljutnji zamahnuo kamenom i udario Kristovo tijelo na Raspeu, koje je stajalo u trijemu pred starom crkvom sv. Vida. Iz tijela Kristova "kao iz ivog mesa" potekla je krv, koja je sauvana u ampuli. Od tada se u Rijeci stvorio kult "udotvornog Raspea", koji su isusovci pojaali kao protuteu kultu Gospe Trsatske. Na proelju katedrale moe se zamijetiti jedan interesantan detalj: ugraena topovska kugla koja uz natpis nad njom stoji kao spomen na engleski napad 1813. godine na napoleonske trupe koje su okupirale Rijeku. S ironijom, Rijeani su ugradili tu englesku topovsku kuglu i zapisali:

Ista Dabat gaLLos pVLsVra hlnC angLIa poMa (lat. Ovo voe poslala je Engleska kad je odavde htjela istjerati Gale). Godina 1813. dobiva se itajui natpis kao kronogram, tj. kada se zbroje sva vea slova kao da su rimske brojke. Rijeku je od engleskih napada tada spasila Karolina Belini. udotvorno raspelo

Rijeko je raspelo bilo izrezbareno u drvu oko godine 1300. u nekoj umjetnikoj radionici u Njemakoj, na Rajni ili u Vestfaliji, odakle je dolo u Rijeku, da bi ovdje, izloeno na javnom mjestu, bilo stoljeima aeno.

Rijeka mjesna povijest pamti legendu kada se godine 1296. pod trijemom sv. Vida nekoliko rijekih graana kockalo. Jedan od njih Petar Lonari, moda pripit, a razjaren to je u hazardnoj igri kockajui sve izgubio, teko je opsovao i svetogrdno je bacio kamen na raspetog Krista. Tamo gdje je kamen udario drveno raspelo, ono je prokrvarilo, a pod bogohulnikom se rastvorila zemlja koja ga je progutala. Iz zemlje je ostala viriti samo svetogrdna ruka koja je bacila kamen na raspetog Krista. Tako nam to pria rijeka legenda. Glas o udesnom dogaaju za as se razglasio po gradu, i od tada se ovo raspelo, kao udotvorno, poelo jo vie astiti. Kamen to ga je bacio bogohulnik jo dandanas stoji s lijeve strane raspela s natpisom "Huis lapidis ictu percurssus est Crucifixus! Anno Domini 1227." (Ovim je kamenom bio udaren raspeti 1227. godine).

NA KORZU

Korzo

Korzo je sredite Rijeke, njena najpoznatija ulica, glavno rijeko etalite i mjesto javnih dogaanja. Najivlja rijeka ulica, nastaje u 18. stoljeu nakon katastrofalnog potresa prema naredbi Marije Terezije koja je traila da se projektira suvremena etvrt, u urbanistikom planu nazvana Civitas nova (Novi grad). Gradnja je krenula poslije 1780. kada je dobivena dozvola za ruenje bedema koji su opasavali Stari grad. Od tada do polovice 19. stoljea izgraene su zgrade koje se danas nalaze na Korzu.

Na sredini Korza je Gradski toranj sa satom, sastajalite Rijeana i turista. Velid eki, Volite li Rijeku?, VB, Zagreb 2006.

Gradska uraOvo je jedan od simbola Rijeke kojeg ete pronai na razglednicama. Prolaz koji se nalazi ispod ure nekada je (a i sada je) bio ulaz u Stari grad koji je bio opasan bedemima. Taj toranj je povien u 17. stoljeu te je na njemu postavljen sat. Iako je danas njegov naziv Gradski toranj ili Gradska ura, kada je sat postavljen toranje je nazivan Satni toranj, odnosno Torre d` orologio. Graani Rijeke i danas zakazuju sastanke ''pod urom''. Barokni portal krase dva austrijska cara koji su oplemenili rijeku povijest. Leopold I koji je Rijeci 6. lipnja 1659. dodijelio grb s dvoglavim orlom te Karlo VI koji je 18. oujka 1719. proglasio Rijeku slobodnom lukom. Dananji izgled tornja datira iz 1890. godine kada je poduzeta obimna restauracija.

Igor ic, Rijeka, Grad svetog Vida, Duevi & Krovnik d.o.o., Rijeka, 1996.

Zgrada Radio RijekeNalazite se ispod jednog od najljepih balkona na Korzu koji je dio zgrade koja je imala veliku kulturnu, umjetniku i politiku ulogu u ivotu rijekih Hrvata. U ovoj zgradi je 1906. godine donesena Rijeka rezolucija po kojoj je trg do kojeg prolaz ispod nje vodi dobio ime. U razdoblju od 1889. do 1918. ovdje je bila smjetena Narodna itaonica Rijeka, a izmeu dva svjetska rata Casa del Fascio. Danas je u ovoj zgradi smjetena Hrvatska radio televizija i Gradska itaonica.

Palaa JadranPalaa Jadran arhitekta Francesca Mattiassija jedna je od najreprezentativnijih i najvelebnijih graevina u Rijeci. Izgraena je kao poslovna palaa maarskog brodarskog drutva Adria krajem 19. stoljea uz pomo maarsko-amerikog kapitala.Cilj je oblikovanja graevine koja se nalazila uz more bio je ostavljanje dojma velianstvenosti i s morske i s kopnene strane. Izgraena je u historicistikom stilu, a najistaknutiji elementi graevine njene su kupole i simboline skulpture na proelju. Na junom proelju, okrenutom moru, etiri su muke figure: personifikacije pomorakih zanimanja (kapetan, peljar, kormilar, strojar). Na suprotnom, sjevernom proelju (okrenutom velikom gradskom Jadranskom trgu) na stupovima su etiri enska lika, alegorije etiriju kontinenata s kojima jeAdriaodravala brodske linije: Afrike, Amerike, Azije i Europe prikazane u obliju Egipanke, Indijanke, Japanke i Nordijke.Posebno je atraktivan i ulaz u graevinu, njen glavni portal, s dva lika Titana (giganta) koje je izradio talijanski kipar Sebastiano Bonomi.http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=62-63&C=13

Rijeki neboder

Rijeki neboder, jedan od najznaajnijih djela moderne hrvatske arhitekture, je sagraen 1939. godine prema projektu transkog arhitekta Umberta Nordija.Smjeten je na poetku Korza, na Jadranskom trgu. U vrijeme svoje izgradnje, neboder se nazivao i Palaa Arbori, prema Marku Arboriju, povratniku iz Amerike, koji je financirao izgradnju nebodera. Impresioniran amerikim graevinama, Arbori je htio podii poslovno-stambenu graevinu po uzoru na najsuvremenije amerike standarde.Prizemna zona nebodera bila je namijenjena trgovackom lancu iz Milana, nizi katovi njegovim poslovnicama, a na ostalim katovima uredjeni su moderni stanovi.

Malo Rijean i Rijeanki zna da je ispod ovog modernog zdanja nalazilo rimsko groblje. Prilikom gradnje Rijekog nebodera pojavili su se iskopi rimskih pepeonih urni koje se danas sa prilozima nalaze u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoh primorja Rijeka.Prema nekim legendama, financijsku pomo u izgradnji rijeckog nebodera dao i zloglasni Al Capone, te je u jednom od raskonih stanova ivjela njegova majka.http://hr.wikipedia.org/wiki/Rije%C4%8Dki_neboder

OKO KORZAGuvernerova palaa

Rijeka je u 19. stoljeu bila maarski Gubernij. Tadanji guverner Ljudevit Batthyany nijebio zadovoljan postojeom palaom koja je bila dotrajala. Bilo je potrebno sagraditi palau dostojnu vlasti i nacije. Projektiranje je povjereno maarskom arhitektu Alajosu Hauszmanu, autoru brojnih maarskih znaajnih graevina. Palaa je dovrena 1896. godine, a guverner Batthyany, zahvaljujui imamo ovo prekrasno zdanje, zbog politikih razloga se morao povui iz Rijeke i takore nije ni uivao u njoj. Kasnije je sluila kao sjedite maarskim guvernerima, D'Annunziju, Zanneli, talijanskoj prefekturi i njemakoj vojnoj komandi.Sada se u toj zgradi nalazi Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka. Zanimljivo je da se u parku ispred muzeja nalaze cijevi za lansiranje torpeda, oruja koje je zamiljeno, razvijeno i prvi put isprobano te niz desetljea proizvoeno u Rijeci.Kazalite Ivana plemenitog Zajca

Godine1885. otvoreno je u Rijeci novo kazalite. Taj je projekt naruen u Beu, u specijaliziranom ateljeu za kazalita, kod arhitekata Hermana Gottlieba Helmera i Ferdinanda Fellnera koji su ostavili 53 kazalita diljem srednje Europe. Sve su hrvatske glavne kazaline kue izgraene jo u drugoj polovici 19. stoljea. Toga su dana prvi posjetitelji, brojni gosti i uzvanici mogli uivati u impozantnom kazalinom zdanju, remek djelu arhitekture svoga doba koje im se predstavilo u svoj svojoj ljepoti i veliini, ije je figuralne plastike i ornamentalne radove izradio poznati venecijanski kipar August Benvenuti a stropne slike slikar Franz Matsch u suradnji s jo poznatijom braom Gustavom i Ernestom Klimtom. Za taj su sveani trenutak pomno pripremane i dvije velike opere, jo neizvoene u gradu Rijeci: bile su to raskono opremljene Verdijeva Aida i Ponchiellijeva Gioconda.

Godine1898. gostovao je i najslavniji tenor svoga doba Enrico Caruso, a 1941. nastupio je i slavni Begniamino Gigli. Bile su tu i brojne glumake zvijezde meu kojima je svakako najzampamenija ostala velika tragetkinja Sarah Bemhardt koja je 1899. gostovala sa svojom druinom u Dumasovoj Dami s kamelijama.

U svojoj je bogatoj povijesti rijeko kazalite nekoliko puta mijenjalo svoj naziv: nakon Opinskog (Teatro Comunale), Kazalite je 1913. godine preimenovano u Teatro Verdi prema najveem talijanskom opernom skladatelju. Godine1953. kazalite dobiva novo ime prema jo jednome skladatelju, no ovoga puta najveem hrvatskome, jo uz to i slavnome sugraaninu - Ivanu Zajcu koji je jo 1857. na rijekoj opernoj sceni ravnao Verdijevim Nabuccom i postavio na nju vie novih Verdijevih dijela, a 1860. napokon postavio i vlastitu operu Ameliju, doekanu s burnim oduevljenjem sugraana, koji su slavili i djelo i mladoga Maestra.

Dana 20. listopada 1946. igrala se prva predstava na hrvatskome jeziku. Bila je to Dubravka Ivana Gundulia. Rijeka trnica

Rijeka trnica, placa, pjaca, pijaca ili market, stara je vie od stoljea te je spomenik kulture jedne ere.

Pojavila se krajem 19. st. uz morsku obalu, nedaleko od drvenog mola gdje se iskrcavao ribarski ulov i odakle se isti odnosio na prodaju. Tako je, prije svega, 1866. podignuta ribarnica (kasnije obnovljena 1916.), koja i dan danas podsjea na kazalite, a 1880. je zapoela gradnja jo dvaju paviljona, koja pridonose istom dojmu.

Popularna Placa radi svaki dan od 6.30 do 14 sati, a nedjeljom od 6.30 do podne.

Nakon kupnje na trnici je mogue popiti kavu na kamenoj terasi jednog malog trnikog kafia i uivati.-> http://www.visitrijeka.hr/Gdje_jesti_i_piti/Velika_trznicaTeatro FeniceKazalita Fenice otvoreno je 2. svibnja 1914. godine. Bilo je to jedno od najmodernijih kazalita u Srednjoj Europi, to arhitektonskim rjeenjem to svojim demokratinim repertoarom koji je mogao zadovoljiti sve ukuse. U Teatru Fenice izvodile su se dramske i operne predstave, a ve idui dan su tamo znali nastupiti cirkusi, maioniari i slini izvoai. Na ovom mjestu su prikazane prve kinopredstave na ovim prostorima.

Na ovom mjestu, prije gradnje sadanjeg zdanja, izvodile su se predstave na u poetku vrlo jednostavnoj drvenoj konstrukciji, a potom i pravom drvenom kazalitu. U poetku je zgrada nosila ime Teatro Riccotti prema obitelji Catarine Riccotti koja je podigla kazalite u vlastitom dvoritu. Kasnije je kazalite preimenovana u Teatro Fenice. U kinu Teatro Fenice uva se najstarija poznata rijeka, a vjerojatno i hrvatska, elektrina arulja s ugljenom niti, koja i dan danas svijetli na naponu od 110 V!

Preuzeto sa: http://www.lokalpatrioti-rijeka.com/forum/viewtopic.php?f=20&t=859Radmila Mateji, Kako itati grad? Rijeka juer, danas, Adami, Rijeka, 2007.

Kapucinska crkva Gospe Lurdske

Na inicijativu provincijala Bernardina krivania zapoeta je1904. godine gradnja te crkve po projektu arhitekta Giovannija Marije Cureta. Donji dio crkve dovren je 1908. i posveen Mariji Tjeiteljici Dua. Gornji dio crkve graen je u nekoliko navrata, uz velika nastojanja kapucina koji su ak bili primorani koristiti praznovjerje puana iz cijele regije i Slovenije: prikazivali su im "Svetu Johancu" koja se znoji "krvavim znojem", to je privuklo mnogobrojne hodoasnike od ijih je milodara nastavljana gradnja crkve (god. 1913. Johanca je uhiena). Konani izgled proelje gornje crkve dobilo je 1929. po projektu rijekog arhitekta Kornelija Budinia. Zvonik koji se trebao uzdizati iznad glavnog proelja nije realiziran, a zbog njega su temelji ukopavani osam metara u stijenu. Cjelokupna graevina, kvalitetna neosrednjevjekovna arhitektura, jedinstvena je na irem podruju Rijeke i regije.

Turska kua ili Casa turca

Na prvi pogled neuoljiva, turska je kua smjetena na glavnoj rijekoj trnici, preciznije, na krianju ulica Verdijeve i Lisinskog . Radi se o, danas renoviranom, nekadanjem turskom konzulatu. Sama je kua sagraena 1906. godine. Fasadu krase orijentalni ornamenti, natpisi na etiri arapska jezika, a zanimljivi su prikazi ljudskih figura, to nije tipino za orijentalnu islamsku kulturu. Turska kua ini zanimljiv spoj historicizma, secesije i pseudoorijentalnih utjecaja. Danas je ona svjedok multikulturalne i multietnike Rijeke s poetka 20. stoljea, kada se u grad slijevao kapital iz cijele Europe i kada su ovdje djelovala 22 konzulata.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Turska_ku%C4%87a_u_Rijeci

http://www.jutarnji.hr/turska-kuca-je-svjedok-multikulturalnoj-rijeci/174538/RJEINA I OKO NJE RjeinaRjeina je jedini vei nadzemni vodotok sjevernog hrvatskog Primorja, duga je 20-ak km, a prema njoj je grad i dobio ime. Od samih poetaka naseljavanja ovog podruja Rjeina je igrala bitnu ulogu: kako u opskrbi pitkom vodom, tako i u brojnim pogodnostima za industriju. Stilizirani prikaz Rjeine prisutan je i na gradskome grbu pod nazivom ''nepresuni izvor''. Rjeina, kao i itavo podruje oko nje, za stanovnike Rijeke je vana i po mnogim simbolikim elementima. Nekada je ova rijeka bila i granica izmeu dviju drava: Italije i Jugoslavije i dvaju gradova: Suaka i Rijeke. O neprirodnosti te politike podjele svjedoila je i injenica da je ak i kapelica sv. Ivana Nepomuka (danas na tom mjestu stoji replika; original je uniten) bila s dvije treina na hrvatskoj, a s jednom treinom na talijanskoj strani. Granica u obliku zida i iane ograde ila je ak i preko kapelice! Zavretkom Drugog svjetskog rata, granica se ukida i gradi se iroki most, dananji Titov trg, kojime se i vizualno ukida dojam podijeljenosti. Na Titovom trgu i danas stoji spomen-ploa s ekstraktom iz Titova govora odranoga na ovome mjestu 1946.

Ovaj je most postao, a i danas je tako, poznato rijeko sastajalite, u prvome redu mladih Rijeanki i Rijeana. Neete rijetko uti da vas netko pozove: Naimo se na mostu ili pak na Kontu (prema starome Hotelu Kontinental, koji je i danas u funkciji).

Naslonjen na ogradu poznatog mosta prolaznike promatra poznati rijeki pisac hrvatske moderne Janko Poli Kamov. Rije je o skulpturi autora Zvonimira Kamenara.

Koliko je ovo, nekada granino, vano kroz povijest pokazuje i Spomenik palim borcima Rijeke, autora Vinka Matkovia, podignut iza Drugog svjetskog rata, a smjeten u oblinjem parku na Delti. To je ujedno i najvii rijeki spomenik. Malo nizvodno 2001. je godine sagraen pjeaki most preko Mrtvog kanala sa spomenikom i spomen-ploom. Most je nazvan Most hrvatskih branitelja, a posveen je rijekim braniteljima u Domovinskom ratu (1991. 1995.).Kada biste krenuli uz Rjeinu suprotno od mora naili biste na ostatke brojnih industrijskih postrojenja iz zlatnih dana Rijeke. Mrtvi kanal

Nekada je prirodni vodotok Rjeine bio dananji Mrtvi kanal, a u 19. stoljeu izgraeno je novo korito i Rjeina je usmjerena ulijevo.

Nekada kao luka za jedrenjaka, danas Mrtvi kanal slui kao luica za barke stanovnika Rijeke koji odravaju ribarsku i rekreacijsku tradiciju ovoga kraja. Korito Rjeine u povijesti je bilo od iznimne vanosti za rijeko gospodarstvo. Od samoga centra grada do izvora Rjeine danas postoji ureena etnica prepuna povijesnih znamenitosti.

Napomena: ovdje negdje treba biti link (npr. na rijeima etnica i industrija) na ''izletita'' ili kako je ve nazvana rubrika te na ''idustrijsku batinu''.

(izvor: Povijest Rijeke, Skuptina opine Rijeka i Izdavaki centar Rijeka, Rijeka 1988., www.rijeka-klik.hr i www.lokalpatrioti-rijeka.com )Molo longoRijeki lukobran je od 2009. otvoren za javnost. Prije toga je gotovo pedeset godina bio zatvoren jer se radilo o dijelu carinske zone i mjestu lukih djelatnosti. S planiranjem i pripremnim radovima gradnje sadanjeg lukobrana, zapoelo se 1872. godine, a zavren je 1888. U spomen na povijesne zasluge, prigodno su ga u ast carici nazvali Molo Maria Teresa. Sada se ondje moete proetati po etnici dugoj 1707 metara te vidjeti Rijeku iz jedne sasvim nove perspektive. Osim toga, ovdje moete iznajmiti bicikl.http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=20555&sec=1580https://www.facebook.com/grad.rijeka.online/posts/144920695670548ZapadnoRijeka sinagoga

Ortodoksna sinagoga izgraena je 1930. godine prema nacrtima inenjera G. Angyala i P. Fabra, kao objekt reduciranih ukrasa i simbola na proelju, jednostavnih arhitektonskih linija koje slijede stil moderne s mediteranskim utjecajem. Unutranjost sinagoge podijeljena je na pretprostor i dio za obred u tri dijela, s tri prozora na bonoj strani zgrade i uz balkon za ene s odvojenim ulazom. Nekada je u Hrvatskoj postojalo 79 sinagoga od kojih su samo 23 bile namjenski graene. Danas je rijeka sinagoga jedna od triju u Hrvatskoj - uz sinagoge u Dubrovniku i Splitu - sa sauvanom originalnom funkcijom te predstavlja vrijedan spomenik kulture i tradicije idova u Rijeci.Islamski centar RijekaOdmah po njenom otvorenju 2013. godine, nazvana je najljepom damijom u Europi. Ona je mjesto okupljanja 10 do 12 tisua graana islamske vjeroispovijesti u Rijeci i Primorsko-goranskoj upaniji. Izgraena je Rijeka je izgradnjom damije jo jednom pokazala otvorenost prema drugim kulturama, nacijama i religijama. Projekt je nastao u koautorstvu Duana Damonje i arhitekata Branka Vuinovia i Darka Vlahovia iz zagrebakog Arhitektonskog dizajn biroa ADB. Damiju moete vidjeti i prilikom vonje rijekom zaobilaznicom, a ukoliko ju namjeravate posjetite ne zaboravite da se u prostore Islamskog centra koji su namijenjeni molitvi moe ui samo bez cipela, a enske osobe i pokrivene glave (dakle, sa sobom ponesite maramu).http://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-izgradnje-ic-rijeka/Stadion Kantrida

Stadion Kantrida uistinu je posebna sportska arena koja je ime dobila prema najzapadnijem dijelu grada u kojem se i nalazi. Izgraen je u stijenama starog kamenoloma pored samog mora zbog ega je esto svrstavan meu najljepe i najneobinije stadione u svijetu. Kapacitet stadiona je 10.275 gledatelja koji redovito popunjavaju predstavnici Armade navijake skupine Hrvatskog nogometnog kluba Rijeka. Stadion je prilagoen za koritenje osobama s invaliditetom.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stadion_Kantridahttp://nk-rijeka.hr/stadion.aspBazeni Kantrida

Ovaj sportsko-rekreacijsko-zabavni kompleks otvoren je 2008. godine, a gradnja je zavrena sredinom 2011. godine. Bazeni Kantrida ukljuuju Olimpijski bazen 1 (dvoransko plivalite) s jedinstvenim pominim krovom, potpuno rekonstruirani Olimpijski bazen 2 (otvoreno plivalite), Bazen 25m, Djeji bazen te Bazen za skokove u vodu. Bazeni Kantrida prvenstveno su namijenjeni sportskim aktivnostima, no ovdje se moete i rekreirati, zabaviti i opustiti. Kompleks mogu koristiti osobe s invaliditetom, za to su Bazeni Kantrida dobili priznanje IPC Distinction Meunarodnog paraolimpijskog odbora, koje se uruuje sportskim objektima prilagoenima osobama s invaliditetom.http://www.rijekasport.hr/Default.aspx?art=130

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bazeni_Kantrida,_RijekaCentar Zamet

Centar Zamet svojevrsno je sredite Zameta, zapadnog dijela grada Rijeke. U neposrednoj je blizini osnovne kole, djejeg vrtia, trnice, prometnice, djejeg igralita pravo je komunikacijsko vorite. Njegov sastavni dio je poploani trg s brojnim komercijalnim i ugostiteljskim prostorima. Rije je o suvremenom javnom kompleksu u kojem se uz dvoranu nalaze knjinica, ured Mjesnog odbora, brojni komercijalni sadraji, javni trg i javna garaa. Kompleks je od svog otvaranja 2009. godine, dobitnik brojnih arhitektonskih nagrada.http://www.rijekasport.hr/Default.aspx?sec=648http://www.rijekasport.hr/centar-zametlink na escape

link na sone prie

link na sone prie

Link na Fontanu

Link na Karolinu Rijeku.

wifi

Link na tekst o grbu - INFO

Ima neto i pod sonim priama

Link na info gdje se nalazio muzej

link na sone prie

Link na njega u INFO

LINK NA INFO O GRBU

link na industriju

uvrstila bih u aplikaciju oznaku kada neki prostor mogu koristiti osobe s invaliditetom