RIM SKULPTURA

Rimsku skulpturu pratimo kroz tri faze :

1. Do Carstva do 30g. pr. Kr. 2. Klasini period 30. g. pr. Kr. poetka 3. st. 3. Kasnoantiki period od 3. st.

U razdoblju do Carstva nema znaajne skulpture. U KLASINOM razdoblju preuzimaju grki ideal ljepote ljudskog tijela, i to klasinog razdoblja. Skulptura se javlja kao:

Stojei likovi

Portreti

Reljefi ( na oltarima, slavolucima, sarkofazima )

KIP CARA AUGUSTA

Kip cara Augusta iz 1. st. je primjer stojee skulpture, vrlo realistinog prikaza, s puno detalja, kako lica tako i odjee, meusobni odnosi dijelova tijela su skladni, stav tijela u kontrapostu.

Primjer portreta glava Bruta prikazana s puno detalja, vrlo visok stupanj realistinosti, prikazuje ba tu osobu kojoj ne upoznajemo samo izgled, nego i karakter.

1

SKULPTURA BRUTOV PORTRET

Kod reljefa je vano da razlikujemo i prepoznajemo planove 1. plan likovi, 2. plan prikaz pozadine primjer Reljef s prikazom sveanog ophoda, Rim

SVEANI OPHOD, klasino razdoblje, Rim

2

Za KASNOANTIKO razdoblje je karakteristino da se gubi vjetina i kvaliteta u izradbi skulptura, a to je u vezi sa povijesnim trenutkom kojeg karakterizira kriza Carstva, kultura openito stagnira. Odbacuje se antiki ideal u prikazivanju ljudskog tijela, likovi postaju zdepasti a portret se

pojednostavljuje, shematizira. Primjer je portret cara Konstantina Velikog,

imperatora, nezgrapan u omjerima i proporcijama, grub i neprecizan u

pojedinostima i izrazito ukoena pogleda (kao da eli rei kako vidi sve i svakoga) - vie uopen portret cara nego njegov realistian prikaz. Ogromne, ozarene oi, masivno, nepokretno lice, ne govore nam mnogo o Konstantinovom stvarnom izgledu, ali nam govore mnogo o tome kako je

on gledao na sebe i svoje zvanje.

PORTRET CARA KONSTANTINA , 4. ST.

Za portret kasnoantinog razdoblja je karakteristina pretrpanost i nepreglednost kompozicije, svi likovi su u pokretu, ispremjeani, uope nema slobodnog prostora. Nema dubine prostora, sve izgleda kao jedna

ploha, vidimo dva plana ali kao da su meusobno slijepljeni.

3

DETALJ SA SARKOFAGA, 3. ST.

RIM SLIKARSTVO

Vulkan Vezuv je zasluan za to da je slikarstvo antikog doba dobro ouvano, tj. erupcijom Vezuva zatrpani su gradovi Pompeji i Herkulanum. Razlikujemo 4 stila rimskog slikarstva :

1.stil slikom se nastoji doarati materijal iz kojeg je sagraen zid, po buci zida se crtaju geometrijski likovi kvadrati i pravokutnici, koji se bojaju razliitim bojama, elei oponaati materijal tako da zid djeluje bogato , obloen plemenitim materijalom

PRVI POMPEJANSKI STIL

4

2. stil zid je oslikan tako da je po visini odjeljeno podnoje, stvara se iluzija da je podnoje izboeno a iznad su stupovi koji djeluju kao da stoje u prostoru ( prikaz dubine prostora ). U takvom okviru se esto nalaze prikazi krajolika s graevinom.

DRUGI POMPEJANSKI STIL

3. stil vee povrine zida obojene kao zid s ugraenim uokvirenim slikama, ali gornja zida izgleda kao da zid prestaje i poinje prazan prostor - nebo s krhkom i vitkom arhitekturom

TREI POMPEJANSKI STIL

5

4.stil pretrpan - mnotvo malih nia , natkrite sjenice, krovii na izduenim stupiima, prikazana arhitektura mate

ETVRTI POMPEJANSKI STIL

RIMSKA ARHITEKTURA NA TLU HRVATSKE

Na tlu Hrvatske ive ilirska plemena ( Dalmacija ) i keltska ( Slavonija ). Rimljani doseljavaju krajem 3. i poetkom 2. st. pr. Kr. i osnivaju provincije Dalmaciju i Panoniju te Histriju.

ARHITEKTURA

Rimljani osnivaju nova naselja koja kao jezgru imaju pravilan oblik vojnog

logora, pravilan i planiran.Tako na obali nastaju Salona ( Solin ), Iadera (

Zadar ), Aenona ( Nin ), Pola ( Pula ), Parentium ( Pore ), a na kontinentu Siscia ( Sisak ), Mursa ( Osijek ), Aqua Iasae ( Varadinske Toplice ). U Zadru je sauvano mjesto rimskog foruma, te ulina mrea. Od graevina imamo prilino dobro ouvane:

1)AUGUSTOV HRAM , PULA, 1. st., smjeten na nekadanjem forumu

6

2)SLAVOLUK SERGIJEVACA, PULA, nije graen kao trijumfalni luk nego kao nadgrobni spomenik, ukraen samo s jedne strane

3)AMFITEATAR ARENA u Puli, 2. st., gradi je car Vespazijan, tlocrtni oblik

elipse, za 20000 gledatelja

7

4)DIOKLECIJANOVA PALAA, Split graevina pravokutnog tlocrta, na svakom uglu kula, na svakoj stranici gradska vrata, pa imamo zlatna,

srebrna, eljezna i mjedena ( na junoj strani, na samom moru. U sjecitu glavnih ulica nalazi se peristil okruen arkadama.

REKONSTRUKCIJA PALAE

TLOCRT DIOKLECIJANOVE PALAE

8

PERISTIL DIOKLECIJANOVE PALAE

9