rimsko pravo-kupoprodajni ugovor - copy

8/13/2019 Rimsko Pravo-kupoprodajni Ugovor - Copy

1/11

PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

RIMSKO PRAVO

KUPO-PRODAJNI UGOVOR

Seminarski rad

S!den" Pr#$es#r "

V%adimir Pani& D#'( dr Mari)a I*n)a#+i&

,. / 01 2 VOP


2/11

Banja Luka, 2010

SADR3AJ "

,( UVOD((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((( 4

2. ISTORIJA((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((5

3. 6ITNI ELEMENTI KUPO-PRODAJE((((((((((((((((((((((((((((((((((5

4. O6AVEZE KUP7A(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((8

5. O6AVEZE PRODAV7A(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((9

6. EVENTUALNE MODIFIIKA7IJE UGOVORA O KOPO-

PROADAJI(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((19( LITERATURA((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((,0

2


3/11

1. UVOD

Ugovor o kupoprodaji je osnovni i naee zakljuivan ugovor. U savremenom

procesu stvaranja novog ius commune Europeam-a izloen je promjenama. U ovom procesu

formuliu se principi ugovornog prava, razmilja se o kodifikaciji graanskog prava, istrauju

se common core principi, koji su azirani na srednjovjekovnom ius commune-u,a pruava se i

nastanak opteg prava srednjeg vijeka. U novije vrijeme sainjen je i prednacrt !akonika

Evropskog ugovornog prava. "vaj rad istraivanjem prolema translativnog dejstva ugovora o

kupoprodaji u rimskom vulgarnom pravu, s jedne strane, eli da da doprinos istraivanju

srednjovjekovnog prava, a s druge strane eli da ukae na situaciju u kojoj se nalazi sadanje

privatno pravo. #o je vrijeme sukoljavanja razliiti$ pravni$ sistema, od koji$ u nekima,

klasino rimsko razdvajanje oligacionog i stvarnog prava, kao i deliktnog i kontraktnog

prava nije dosljedno sprovedeno. %azlozi za to se nalaze u procesu stvaranja

srednjovjekovnog opteg prava, pod uticajem narodno-pravni$ s$vatanja &tj.vulgarnog prava'

kanonskog prava na srednjovjekovno recipirano rimsko prav, ili pak u uticaju narodnog

s$vatanja na auto$tono stvaranje prava, ez recepcije rimskog prava. (e smatramo da e ovo

s$vatanje da dominira. (adamo se, da e klasina rimska pravila nastala kao rezultat vjetine

dorog i jednakog

&)*us est ars oni et ae+ui.' i u savremenom sukou razliiti$ pravni$ sistem, u uslovima

savremenog ronog prometa, opravdati svoju traajnu vrijednost.

3


4/11

2. ISTORIJA

EMPTIO VEDITO !"UPO#PRODAJA$

Ugovor o kupo-prodaji je nesumnjivo najvaniji oligacioni odnos.

"n je imao iroku primjenu kroz cijelu rimsku istoriju, poev od najstariji$ vremena . !ato je

on i imao ogatu istoriju i io do najmanji$ detalja razraen i regulisan.

(jegovi prvi poeci nalaze se trampi u vrijeme kada %imljani nisu poznavali novac, razmjena

se vrila zamjenom stvari za stvar. #ragovi ovog prvog olika korz koji je prola kupo-prodaja

zadrali su se vrlo dugo.eutim, neposredna razmjena stvari za stvar kod %imljana je io

iskljuivi olik razmjene daleko prije perioda koji smatramo poetkom rimske istorije /

sredine 0*** vijeka prije nove ere. U ovom periodu mi zatiemo kod %imljana ve stoku kao

sredstvo razmeje / stoka vri ulogu novca. "tuda i nastaje rimski naziv za novac / pecunia.

0rlo rzo zatim, sa razvitkom razmjene, ulogu mjerila vrijednosti uzima akar u ikama.

1akar se svaki put morao mjeriti. !ato su sranke, poto su se sporazumjele o kupoprodaji,

oavezno pri njenom izvravanju prijegavale mancipaciji. 2ada je pojavom novca

mancipacija postala sveana forma za prenos svojine, ona potiskuje znaaj pret$odno$

sporazuma stranaka i efektivne isplate cijene i pokriva in &zaklanja i$' znaajem svoje sveaneforme, tako da se kupoprodaja utapa i gui u mancipaciji i izjednauje se sa njom. "na se sada

nuno neposredno izvruje u aktu mancipacije sadrano je zakljuivanje ugovora i prenos

svojine i priznanje prodavca da je primio ispaltu cijene. 3li istovremeno , zog pojave novca,

uee liripensa prestaje da ude nuno u svakom sluaju kupoprodaje, jer nije ilo potreno

mjeriti akar. 4romet res nec mancipi je postao sve ea, skoro svakodnevna pojava, a

privatna svojina na njima se potpuno uvrstila, pa pa nije vie ilo nuno da svakoj

kupoprodaji ovakvi$ stvari prisustvuju svjedoci koji trea da je odore. !ato se ee deava

da ljudi ne prijegavaju mancipaciji pri kupoprodaji res nec mancipi nego je oavljaju uz

prostu saglasnost voljai prostu predaju &traditio' stvari, uz najrazliitije modifikacije u pogledu

rokova i uslova predaje stvari i isplate cijene, koje su potree ivota nametale. 4ritom su se

stranke oslanjale na ona fides i u sluaju spora povjeravale ga aritrium-u oni viri. 5amo u

sluaju ako je predmet kupoprodaje res mancipi, stranke su nuno prijegavalemancipaciji ili

in iure cessio.

U svim ovim sluajevima kupoprodaja nije kontrakt, jer nema specijalnog sredstva zatite.

4itanje zatite putem tue nije seni postavljalo ako su oe stranke neposredno izvrile

oaveze, ili ako se posao oavlja izmeu graana na iju se ona fides moe raunati. #o

4


5/11

pitanje se postavljalo samo kod roni$ ugovorai kod ugovora sa peregrinima ili graanima na

iju se ona fides nije moglo raunati. U takvim sluajevimaprijegavalo se sredstvima za

oezjeenjekoje je tadanje pravo prualo uzimanje zaloge putem fiducije &koja moe

postojati i ez kontrakta', uzimanje linog jemstva, a naroito zaodjevanju kupoprodaje u

aspektne forme ekspensilacije i stipulacije, pomou koji$ se doijala mogunost podizanja

tue. #o se inilo ili na taj nain to je jedna stranka izvrila svoju inidu, a druga se

stipulacijom ili ekspensilacijom oavezala da e izvriti kontrainidu, ili su se oe stranke

oavezivale da e u nekom roku izvriti svaka svoju inidu / tada je ilo potreno izvriti

dvije uzajamne stipulacije ili ekspensilacije.

5voju posenu zatitu kupoprodaju jo uvjek nije imala. #ek sa razvitkom trgovine, naroito

sa peregrinima i prodiranjem ona fides u ius civile i s$vatanjem da je mogua civilna zatita i

prosti$ neformalni$ sporazuma stranaka, zajedno sa ostalim konsensualnim kontraktima,

pojavnjuju se i posene tue iz kupoprodaje, a &sredinom ** vijeka prije nove ere' imamo

potpuno formiran konsesnsualni kontrakt onae fidei / emptio-venditio. "d tada emptio-

venditio je u osnovi ostao uvijek konsensualni kontrakt. 3li u postklasinom pravu uoiajenoje da se pri zakljuenju ugovora sastavlja pismena isprava, koja je, ukoliko su se stranke

unaprijed dogovorile da je sastave, doila postepeno znaaj forme, ez ijeg ispunjenja ne

nastaje kontrakt. 6ustinijan je ovu praksu sankcionisao . "d tada je kupo-prodaja konsensualni

kontrakt samo onda ako stranke nisu sastavljale nikakvo pismeno.

3. BITI ELEMETI "UPO#PRODAJE

2ao konsensualni kontrakt, emptio-venditio je kontrakt kojim se jedna stranka&prodavac-venditor' oavezuje da ustupi &prepusti' drugoj strani &kupcu-emptro-u' odreenu

stvar &mer7', a ona se oavezuje da e za stvar platiti odreenu cijenu &pretium'.

4rema tome itni elementi ovog kontrakta su predmet i cijena, pa je kontrakt zakljuen im

su stranke postigle saglasnost o njima.

P%&'(&)konsensualne kupo-prodaje mogle su u starom pravu iti samo res nec mancipi, jer

je za priavljanje res mancipi ila potrena mancipacija, a %imljani jo nisu u mancipaciji

vidjeli samo izvrenjekupo-prodaje, nego i zalljuenje. "d vremena kada su poeli izvrenje

kontrakta odvajati od njegovog zakljuenja i smatrati i$ kao dva odvojena akta, predmet

konsensualne kupo-prodajemoe iti svaka res in cemmercio, pa i esplatne stvari

potraivanja, nasljedstvo.

4oto samo zakljuenje ugovora o kupo-prodaji nema nikakvog stvarnopravnog dejstva &njime

kupac ne stie nikakvo pravo prema stvari, koja je predmet ugovora' nego samo raa

oligacioni odnos, to predmet ugovora moe iti i tua stvar &stvar koja u momentu

zakljuenja ugovora pripadanekom drugom, a ne povjeriocu'. U tom sluaju prodavac se u

5


6/11

stvari oavezuje da e u meuvremenu izmeu zakljuivanja i roka izvrenja ugovora naaviti

stvar i predati je kupcu, odnosno, ako u tome ne uspije, naknaditi mu tetu. 4redmet ugovora

moe iti stvar, koja u momentu zakljuenja ugovora ne postoji. #u se pravi razlika izmeu

tzv. emptio spei &kupovina nade / npr. kupovina za paualnu cijenu lova koji riar postigne

odreenog dana ili sata' i tzv. emptio rei speratae, &npr. kupovina udue etve ili stvari koje

e tek iti napravljene, za odreenu cijenu po kilu ili komadu'. 4rvi je ugovor na sreu

&aleatorni'. (jegov predmet je nada da e se neto uloviti,pa je zato perfektan od momenta

zakljuenja i kupac e morati platiti cijenu ma lovac nita ne ulovio &ali mora svesrdno loviti'.

8rugi je uslovni ugovor / smatra se punovanim tek kada stvari udu napravljeneili etva

zaista rodila. 3ko stvari nisu postale ez krivice prodavca, smatrae se da ugovor ne postoji i

kupac nee iti duan nita.

*+j&na mora iti izraena u novcu inae e iti promjena &permutatio'. #o je u klasinom

pravu ilo miljenje 4rokulovaca koje je preovladalo / 5ainovci su smatrali da e iti

kupovina i kada se daje stvar za stvar i time ou$vatali ovim kontraktom i permutatio. 9ijena,dalje, mora iti dovoljno odreena &pretium certum', inae nee iti kontrakta. U :ajusovo

vrijeme ilo je sporno da li e postojati kotrakti ako se imenuje tree lice da cijenu odredi.

6ustinijan je takav ugovor smatrao usiovnim nastae tek u momentu kada cijena ude

odreena.

2lasino pravo nije postavljalo nikakve uslove u pogledu odnosa cijena i vrijednosti stvari /

nije se trailo da cijena vude pravina &pretium iustum'. #ako 4aulus istie da je sasvim

prirodno da ovjek nastoji da kupuje to jeftinije, a prodaje to skuplje. !a$tjevalo se samo da

cijena ude oziljno miljena &pretium verum' tj. d nije fiktivna ili simulovana. eutim,

8ioklecijan je, zog teki$ privredni$ uslova u kojima se drava nalazila, io prinuen da

odstupi od ovog s$vatanja i da u svom ediktu 8epretiisrerum venalitium, odredi cijene za

veliki orj navaniji$ predmeta kupo-prodaje i najma. eutim, u *0 vijeku klasini princip

je opet u strogoj primjeni. #ek je 6ustinijan postavio pravilo da u sluaju kupo-prodaje cijena

ne smije iti manja od polovine vrijednosti stvari, pa je prodavcu &i to samo njemu, a ne

kupcu', koji nije primio ni polovinu vrijednosti zemljita &takve sluajeve srednjovjekovno

pravo naziva laesio enormis ; oteenje preko polovine' davao pravo da trai raskid ugovora i

povraaj u preanje stanje. 2upac je u tom sluaju mogao ili pristati na raskid ili doplatiti

razliku cijene do pune vrijednosti stvari.

U pogledu saglasnosti volja stranaka vrijede za kupo-prodaju ista pravila kao i za sve

konsensualne kontrakte. *zvjesnu specifinost predstavlja vrlo stara praksa &poznata jo u4lautovo vrijeme' davanje male sume novca koa se naziva arr$a &kapara' pri zalljuivanju

kontrakta. "na je u poetku sliila za oezjeenje izvrenja kontrakta< u klasinom pravu je

ila znak da je kontrakt zakljuen, a u 6ustinijanovom pravu, izmeu ostalog, ila je

akontacija isplate i oezjeenje u sluaju odustajanja od ugovora u sluaju izvrenja

ugovora, uraunava se u cijenu, u sluaju da odustane kupas, prodavac zadrava kaparu, u

sluaju da odustane prodavac koji je primio kaparumora vratiti dvostruki iznos.

6


7/11

4. OBAVEE "UP*A

2upeva je osnovna oaveza da plati cijenu za stvar i to, ukoliko nije ugovoren rok,

odma$ po prijemu stvari. (jegova oaveza je oligatio dandi duan je da prense svojinu.

"sim toga kupac je u nekim sluajevima duan preuzeti od prodavca kupljenu stvar. !atim

kupac je duan da plati interes na cijenu ukoliko je nije platio odma$ po prijemu stvari.

(ajzad, kupac je duan naknaditi prodavcu nune trokove uinjene za odravanje stvari od

momenta zakljuenja kontrakta.

!a svoja potraivanja prema kupcu prodavac ima na raspolaganju acti venditi. U 0aronovo

vrijeme mogao ju je upotrijeiti samo ako je ve predao stvar. 5redinom drugog vijeka nove

ere uloge su se izmjenile prodavac je mogao zadrati stvar sve dok mu kupac ne isplati

cijenu, ime je kupac prisiljen da prvi ispuni svoju oavezu. 5a druge strane kupac je imao

pravo da odije isplatu cijene iako je primio stvar, sve dok njegovi interesi ne udu dovoljno

oezjeeni &ako je npr. neko podigao tuu protiv njega'.

5. OBAVEE PRODAV*A

P % & ' a j a - ) a % + 4rodaveva je osnovna oaveza da stvar preda kupcu. eutim, on

nije oavezan da uini kupca sopstvenikom stvari nego samo )praestare rem, )possessionem

tradere, vacuam possessionem tradere tj. predati stvar kupcu i oezjediti mu mirnu

dravinu tj. dravinu koje ga niko ne moe liiti upotreom posesornog interdikta. (jegova

oaveza se, dakle, ne sastoji u )dare nego u )facere, ali poto je emptio-venditio kontrakt

onae fidei, on oavezuje prodavca da uini najvie to moe za oezjeenje kupca da

ustupi kupcu sva svoja prava na stvari, pa i sovjinu putem mancipacije ako se radi o res

mancipi. !ato tom pravilu ne trea dati pretjerano veliki znaaj.

%imljani su uvijek smatrali da kupo-prodaja ima u osnoviza cilj da prenese svojinu, samo iz

niza praktini$ i istorijski$ razloga prenoenje svojine nisu smatrali uslovom za vanjanost

kontrakta. *z ti$ razloga, ako se radi o res nec mancipi, kupac e priaviti svojinu samom

predajom stvariez ozira na volju prodavca ako je on io sopstvenik i nee se smatratikupoprodajom ugovor koji i iskljuivao prenos svojine, ali e kupovina iti punovana iako

je prodavac predao tuu stvar pa mu ona ude avikcirana.

O ' / % n - ) a - u a j n u % a - ) - ) a % + !akljueni ugovor o

kupoprodaji ima samo oligaciono dejstvo kupac stie stvarna prava prema predmetu tek po

izvrenoj predaji &ispunjenju ugovora'. eutim, nastupaju izvjesna dejstvaslina

7


8/11

stvarnopravnim ve od momenta zakljuenja kontrakta i to u odnosu na oe stranke. #ako je

prodavac morao uvati stvar kao onus pater familias &kao da dri tuu stvar' i predati je

kupcu zajedno sa svim plodovima &izuzev zakupnine ako je stvar izdata u zakup'koje je stvar

u meuvremenu donijela. 5a druge strane kupac je, ako mu stvar jo nije predata , snosio rizik

da sluajno oteenje stvari od momenta zakljuenja kontrakta po pravilu periculum est

emptoris perfecta emptione.

O ' / % n - ) a & + k + j u 8ruga osnovna oaveza prodavca je da, po prodaji

stvari, odgovara za evikciju stvari tj. da odgovara kupcu ako mu je neko sudskim putem

&tuom ili interdiktom' oduzeo stvar. "dgovornost za evikciju je poznavao jo !akon od

dvanaest talica. "n je propisivao da je kupac neke res mancipi koja mu je prenijeta putem

mancipacije duan da, u sluaju da neko pokrene protiv njega svojinski spor &rei vindicato' o

kupljenoj stvari, oavjesti o tome prodavca &auctorem laudare, litem denunciare' koji je

oavezan ilo da preuzme parnicu kao kupev prokurator &u tom sluaju je osuda glasila

protiv njega', ilo da mu u sporu pomae kao intervenient &u tom sluaju je osuda glasilaprotiv kupca'. 3ko se prodavac nije upustio u spor, ili ako je pored njegove pomoi spor

izguljen kupac je posenom tuom &actio auctoritatis' mogao traiti od prodavca povraaj

dvostruke cijene &duplum'. 3ctio auctoritatis je ila u upotrei i u klasinom pravu, a nestala

je tek sa nestankom mancipacije u 6ustinijanovom pravu.

3ko prenos stvari nije izvren mancipacijom ili se radi o res nec mancipi, i skupocijeni$ stvari

pomou stipulatio duplae &na dvostruku cijenu kao kod actio auctoritatis', koja je davala pravo

na actio certae creditae pecunioe, a kod kod ostali$ stvari pomou stipulatio rem $aere licere

&na povraaj cijene' koja je davala pravo na acti e7 stipulatu.

4oetkom nove ere kurdski edili, u okviru svoje nadlenosti sudstva na trgovima, omoguili

su kupcu da pomou actio empti prisili prodavca na zakljuenje stipulacije. 2lasini pravnici

su poslije mnogi$ razmimoilaenja najprije tu praksu proirili na sve sluajeve, a zatim

stvorili pravilo da se kod kupo-prodaje skupocjeni$ stvari, na osnovu same ona fides ima

predpostaviti da su stranke zakljuile stpulatio duplae, iako to nisu uradile, a kod ostali$

sluajevakupac moe na osnovu same actio emptu &ez predpostavljene stipulacije' traiti

naknadu pretrpljene tete &upravo +uanti interest rem evictam non esse' zog evikacije.

eutim, stipulacija odgovornosti za evikciju zadrala se i dalje u upotrei kod prodaje

roova i zemlje, a u 6ustinijanovom pravuzadrala se samo jo stipulatio duplae kod

skupocjeni$ stvari i roova.

O ' / % n - ) a + + k & n & ' - ) a ) k & - ) a % +/ "dgovornost za evikciju

je odgovornost prodavca za )pravne nedostatke stvari. 4rodavac je odgovara i za fizike

nedostatke stvari, koji umanjuju njenu upotreljivost i vrijednost.

6o zakon od dvanaest talica je kupcu koji je priavio mancipacijom zemljite, pa naknadno

ustanovio da je njegova povrina manja nego to je prodavac rekao, ili je optereeno

sluenostima, a prodavac je tvrdio da je sloodno &uti optimus ma7imus', davao tuu de

8


9/11

modo agri, kojom je traio dvostruku vrijednost priinjene tete. 0an ovog sluaja prodavac

naelno nije odgovara za fizike nedostatke stvari, pa se kupac oino oezjeivao putem

stipulacije.

2ada je kupo-prodaja postala konsensualni kontrakt onae fidei, poeli su se i na nju

primjenjivati principi potenog odnosa izmeu stranaka i posljedice dolusa. !ato se poelo

priznavati kupcu pravo, da , iako nije ila o tome zakljuena stipulacija, tuom actio empti

trai naknadu tete koju je pretrpio usljed toga to mu je prodavac dolazno &to je morao

dokazati' sakrio nedostatke stvari ili lano predstavio da stvar ima neka svojstva koja ona

inae nema &dicta er promissa'. "va mogunost ila je pri$vaena i od klasini$ pravnika i

primjenjivana sve do 6ustinijana.

4osena pravila ustanovio je kurilski edil &u okviru svoje policijske i sudske nadlenosti na

trgovima' za sluajeve kupoprodaje roova i stoke na trgovima. %oovi istoka daju najvie

mogunosti za prikrivanje mana i prevare. 3 trogovci roovima su ili poznati kao ljudi

sumnjivog morala i prevaranti. "ni su oino ili 4eregrini, a kao kupci, pojavljivali su

najee %imljani roovlasnici. !ato su vrlo rano uzeli u zatitu kupce, propisujui da jeprodavac duan javno da istakne sve nedostatke roa i ivotinje i da stipulacijom garantuje

kupcu da su svi njegovi navodi o kvalitetima roa tani i da ro nema drugi$ nedostataka.

*stovremeno sdili su ustanovili dva sredstva za zatitu ovakvog kupca. 6edno je ectio

red$iitoria, koji je kupac mogao podii u roku od dva mjeseca ako prodavac nee da zakljui

stipulaciju, a u roku od est mjeseci ako je stipulacija zakljuena.

(jeno dejstvo u klasinom pravu ilo je vrlo lisko dejstvo restitutio in integrum / doodilo je

ili do raskinua ugovora i povratka u preanje stanje, ili do naknade tete in simpulm. 8rugo

je actio +uanti minoris, kojom je kupac u roku od est mjeseci, ako prodavac odije da

zakljui stipulaciju, a u roku od godinu dana ako je stipulacija zakljuena, moga traiti

smanjenje cijene srazmjerno umanjenoj vrijednosti roa ili ivorinje zog prikriveni$

nedostataka.

U oa sluaja prodavac je odgovara ez ozira na to da li je za nestatke znao ili ne / uzimalo

se da on svoju stvar mora poznavati.

U 6ustunijanovom pravu propisi edilskog edikta se primjenjuju na sve sluajeve kupoprodaje,

a ne samo kod prodaje roova i stoke na trgu. 2upac sada moe da ira izeu raskinua

ugovora osude in duplum, nadopune cijene i u sluaju dolaznog prikrivanja mana ili lanog

prikazivanja osoina stvari, naknade tete actio empti.

6. EVETUALE MODI7I"A*IJE U8OVORA O "UPO#PRODAJI

5tranke mogu sporazumima pridodatim ugovoru o kupoprodaji primiti i druge,

sporedne oaveze koje, iako su zakljuene posenim paktom, postaju sastavni dio kontrakta,

9


10/11

zatien istim sredstvima kojima i sve ostale oaveze koje proizilaze iz nje. 0aniji meu

ovakvim paktima us

Pa)u( '+-+&n)+a& na osnovu koga kupac stie pravo da u odreenom roku po prijemu

stvari odustane od ugovora ako mu se stvar ne svia / kupovina na prou

L&9 ((+--%+a na osnovu koga prodavac doija pravo da raskine ugovor ako mu kupac

ne isplati na vrijeme cijenu.

In '+&( a''+)+n po kome e ugovor o kupoprodaji iti poniten ako prodavac ne nae u

odreenom roku povoljnijeg kupca.

Pa)u( '& %&)%&n'&n' + a)u( '& %&)% &(&n' na osnovu koji$ kupac stie pravo

da jednostranom voljom preproda stvar prodavcu, odnosno prodavac stie pravo da

jednostranom voljom prekupi stvar od kupca, po cijeni po kojoj je kupljen.

Pa)u( %)+(+-&- na osnovu koga je kupac, ako i $tio prodati kupljenu stvar, morao

prvo ponuditi prodavca pod istim uslovima kao i ostali interesenti.

LITERATURA:

=. %*52" "1>*:39*"(" 4%30", 5tojevi 8. 1eograd, =?@A.

B. %*52" 4%30", 5tanojevi "rad

C. U:"0"% " "1>*:39*"(" 4%30U, ijai . (i

D. U:"0"%* U 4%*0%E8*, 4rof.dr irko 0asiljevi,

5. ;)):


11/11

11

rimsko pravo-kupoprodajni ugovor - copy

Documents