STUDENT:

UITELJ:RazredDatum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA LIKOVNE KULTURE 3.

OBRAZOVNI ZADACI:a) Stjecanje znanja: razumjeti i usvojiti pojmove ritam, niz likova; opaziti i izraziti ritam kao ponavljanje i izmjenjivanje elemenata, osvijestiti i istraiti ritam u sebi i svom okruenju, prepoznati, usporediti, uoiti, razlikovati i istraiti ritam na umjetnikom djelu; objasniti, kombinirati, stvoriti, vrednovati razliite ritmove na umjetnikim djelima i na vlastitim likovnim uratcima.

b) Stjecanje sposobnosti: razvijati sposobnost uoavanja, razlikovanja i interpretacije ritma razvijati sposobnosti prenoenja auditivnog u vizualni doivljaj, zvuno (kucanjem, pljeskanjem) proizvesti ritmove razliitog tempa i povezati ih s ritmovima na umjetnikom djelu tj. povezati vizualno i auditivno iskustvo; razvijati stvaralaku matu; prikazati razliite ritmove pomou ploha upotrebljavajui tehniku tu i pero; vjebati mogunosti izraavanja tuem i perom;.

ODGOJNI ZADACI: otkrivanje estetskih vrijednosti u glazbenoj i likovnoj umjetnosti, razvijati potrebu sluanja glazbe i izraavanja glazbenog djela likovnim sredstvima.

NAINI RADA:

1. prema promatranju 2. nakon promatranja 3. prema sjeanju 4. prema zamiljanju 5. prema izmiljanju

OBLICI RADA:

1. Frontalni 2. Individualni 3. Rad u parovima 4. Grupni

NASTAVNA JEDINICA1. Cjelina: Ploha

2. Tema: Ritam

3. Likovno podruje: crtanje

4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): ritam i niz likova; kljune rijei: ritam likova, lik u pokretu

5. Motiv: a) vizualni: b) nevizualni: ritam u glazbi c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

6. Likovno tehnika sredstva i likovne tehnike: lavirani tu i kist

NASTAVNE METODE:

1. Analitiko promatranje 2. Demonstracija 3. Razgovor 4. Usmeno izlaganje 5. Metoda scenarija 6. Rad s tekstom 7. Kombiniranje 8. Variranje 9. Graenje 10. Razlaganje

Nastavno sredstvo reprodukcija: Kandinsky - Composition-4

PLAN PLOE: RITAM I NIZ LIKOVA

ritamnizlik

reprodukcijaNASTAVNA SREDSTVA IPOMAGALA:

1. Reprodukcija 2. Izravno umjetniko djelo 3. Prirodni oblici 4. Nainjeni oblici 5. Dijapozitivi 6. Fotografije 7. Grafoskop 8. Televizor 9. Video 10. Ploa, kreda 11. Ostalo: raunalo, projektor, PPT prezentacija

KORELACIJA:

Glazbena kultura: interpretacija ritma u glazbi, temeljne oznake tempaTZK: ciklina kretanja razliitim tempom; ritmike i plesne strukture

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Zatitimo klupe i provjeravamo imaju li uenici papir, tu i kist. Podsjeamo se kako radimo tuem: crtamo na glatkoj strani papira, pero, u ovom sluaju kist umaemo u boicu tua i nanosimo na papir. Jaim pritiskom o papir pero odnosno kist ostavlja deblje linije, a slabijim pritiskom tanje linije. Tup se razlijeva. Ukoliko kistom razmazujem tu po papiru on ostavlja svijetliji trag.

2. MOTIVACIJA

Uenicima najavljujemo igra dan no: Kada kaemo dan uenici moraju sjesti, a kad kaemo no uenici ustaju.Potom vjebamo udah izdah. Pitamo uenike primjeuju li kakve izmjene? Objanjavamo uenicima kada se neto izmjenjuje ili ponavlja, nastaje RITAM.Pitamo uenike to se jo ponavlja ili izmjenjuje u njihovom okruenju i njihovom ivotu: dan i no, godinja doba, kolska godina i praznici, nastava i odmor, Gdje se jo susreemo s ritmom? U glazbi. Moe li netko otpjevati neku pjesmu koju smo uili na satu glazbene kulture i pljeskati ritam? Na prezentaciji pokazujemo plesae (muke i enske) poredane jedne do drugih, potom, a ispod njih pravokutnike i kvadrate. Pitamo uenike kako zovemo takav raspored u ovom sluaju ljudi, odnosno likova? Niz.

Pozovemo nekoliko uenika pred plou i pustimo glazbu bez teksta. Uenici imaju zadatak plesati. Pokazujemo im pokrete: dva koraka u lijevo, skok, dva koraka u desno, skok, kruenje rukama uanj pa zaokret. Nakon plesa razgovaramo o tome to su radili. Plesali. Zakljuujemo kako je ples ritmino ponavljanje pokreta uz glazbu te da plesom zvuni ritam pretvaramo u vizualni ritam. Plesom smo prikazali ritam u glazbi. Moemo li to uiniti i crteom?

Posluajmo skladbu Wofgang Amadeus Mozart, Simfonija br. 40. u g-molu. Razgovaramo s uenicima: koje instrumente uju, ima li brzih i sporih dijelova, glasnih i tihih, kakav je ritam? i sl. Zatim im kaemo da uzmu kist kojim e se staviti u ulogu dirigenta i pratiti pokretima ruke u zraku tijek ritma skladbe.Potom sluamo i drugu skladbu Johann Strauss, Anina polka radi usporedbe dvije ritmiki razliite skladbe. Razgovaramo s uenicima o odsluanim skladbama i zajedniki biramo jednu. Ovdje povezujemo elemente ritma u glazbi i likovnosti odnosno pitamo uenike kakvim linijama i tokama odnosno plohama bi se mogli prikazati odreeni ritmovi koje su uli (debele-tanke linije, duge-kratke, ravne-zavijene; toke u guem i rjeem nizanju...; vee/manje plohe, svjetlije, tamnije....) ukoliko oni to verbaliziraju odnosno stvore to vie asocijacija, vie e varijanti prikazati na papiru; na taj se nain i ponavlja znanje o toki i crti/plohi.Ukljuiti emo promatranje likovnih djela, npr. Kandinski Kompozicija 4; Kvadrati s koncentrinim krugovima - pitati uenike kakav je ritam na jednoj i na drugoj kompoziciji, to je razliito, gdje je ritam dinaminiji, zato, postoji li dinamika i na drugom primjeru (da, postignuta je razliitim bojama iako se krugovi ponavljaju ravnomjerno). Izabiremo jednu od skladbi i ponovno je sluamo, ali ovog puta sa zadatkom.

3. NAJAVA ZADATKA

Nacrtajte tuem i kistom ritam izabrane skladbe.Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA

Uenici sluaju glazbu te interpretiraju njen ritam crtajui tuem koristei se tokama ili crtama. Obilazimo ih i odgovaramo na mogua pitanja i nejasnoe. No kako rade uz skladbu trebamo nastojati priati to manje kako bi se uenici to bolje izrazili. Podsjeamo kako treba ispuniti cijeli papir.

5. ANALIZA I VREDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PRODUKATA

Po zavretku sata reprodukciju i likovne radove izlaemo na plou. Ponavljamo to je ritam i gdje ga sve nalazimo? Pitamo uenike koji im se rad ini najzanimljiviji i zato? U kojem se radu uoavamo najvei broj razliitih ritmova?Promotrimo detalje sa slike Kandinsky - Composition-4. to je zajedniko s vaim radovima, a to razliito? Moe li tko pljeskati prikazane ritmove na reprodukciji.